BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON GRAD BIHAĆ GRADONAČELNIK Služba za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša Broj: 04/1-25- 3/21 Bihać, 02.02.2021. godine

Na osnovu člana 52. tačka b) Statuta Grada Bihaća ( “Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj: 13/15, 13/18) i člana 183. stav (2) Poslovnika Gradskog vijeća (“Službeni glasnik Grada Bihaća” broj: 03/16, 4/20), Gradonačelnik u svojstvu predlagača propisa i drugih akata

O d r e đ u j e

Izvjestioca: Vildanu Zulić, pomoćnika gradonačelnika za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša, na sjednici Gradskog vijeća i radnim tijelima po prijedlogu tačke dnevnog reda:

- Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica

Gradonačelnik Šuhret Fazlić

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO- SANSKI KANTON GRAD BIHAĆ GRADONAČELNIK Služba za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša Broj:04/1-25-3/21 Bihać, 02.02.2021.godine

GRADSKO VIJEĆE BIHAĆ -ovdje-

PREDMET: Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, dostavlja se

Na osnovu člana 52. tačka a) Statuta Grada Bihaća (“Službeni glasnik Grada Bihaća”, br. 13/15, 13/18), Gradonačelnik Grada Bihaća dostavlja Gradskom vijeću na razmatranje radi donošenja Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica.

Pravni osnov: Pravni osnov za donošenje Nacrta Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica sadržan je: - u članu 68. stav (1) i (2) Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH”, broj: 70/06), kojim je propisano da zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje općinski organ uprave nadležan za vode na čijem području se nalazi izvorište, te da odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jednog grada ili općine donosi nadležno gradsko, odnosno općinsko vijeće, - u članu 19. stav (2) Zakona o vodama („Službeni glasnik USK-a” broj: 4/11), kojim je propisano da odluku o zaštiti izvorišta vode za piće čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jedne općine, donosi nadležno općinsko vijeće. Obzirom da se zaštitna zona izvorišta Klokot i Privilica nalazi na području Grada Bihać, odluku o zaštiti izvorišta Klokot i Privilica donosi Gradsko vijeće Bihać, - u članu 15. stav (1) Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva („Službene novine Federacije BiH“, broj: 88/12) kojim je utvrđeno da će se za sva izvorišta, za koja je odluka o zaštiti izvorišta donesena prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, usklađivanje sa odredbama Pravilnika izvršiti u roku od pet (5) godina od dana stupanja na snagu istog, - u članu 35. tačka c) Statuta Grada Bihaća (”Službeni glasnik Grada Bihaća” br. 13/15, 13/18), kojim je propisano da Gradsko vijeće, u okviru svoje nadležnosti, donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada i daje njihovo tumačenje.

Razlozi za donošenje: Donošenju nove Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica pristupilo se prvenstveno radi zakonske obaveze za donošenje i usaglašavanje ovog akta sa važećim propisima, a zatim i radi trajne zaštite zdravlja stanovništva uspostavom zaštitnih zona i zaštitnih mjera za izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica. Na području grada Bihaća trenutno je u primjeni Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica iz 2009. godine („Službeni glasnik općine Bihać“, br. 15/09). Međutim, kako je članom 15. stav (1) gore citiranog Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite utvrđena obaveza usklađivanja odluka o zaštiti izvorišta vode za piće koje su donesene prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, pristupilo se donošenju nove Odluke. Zaštita izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica vršila bi se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, provođenjem zaštitnih mjera u zonama sanitarne zaštite u skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva i u svemu prema Elaboratu "Zaštita izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, Grad Bihać izrađenom od strane projektanta „IBIS” d.o.o. Zavidovići, br: 14-IB- EL/20. Elaborat sadrži opšte karakteristike sliva izvorišta, geološke, hidrogeološke, hidrološke, vegetativne karakteristika sliva izvorišta, karakteristike erozionih procesa, granice slivnog područja, uvjete i način prihranjivanja izvorišta i pravce i brzine toka podzemnih voda, plan monitoringa kvantiteta i kvaliteta vode na izvorištu i ostale elemente propisane gore citiranim Pravilnikom. Također, mjere zaštite izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica utvrđene predloženim Elaboratom u skladu su sa članom 10. Pravilnika, na način da se putem zabrana, ograničenja i kontrole ljudskih aktivnosti smanji rizik zagađenja podzemnih voda u izvorištu ili drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na njegovu izdašnost, kvalitet i zdravstvenu ispravnost. Aktivnosti u zonama zaštite (potpune zabrane, dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih mjera zaštite i dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih i dodatnih mjera zaštite), utvrđene Elaboratom također su usklađene u cjelosti sa članom 10. stav (3) Pravilnika i priloga 1. Pravilnika. Potrebna finansijska sredstva: Za provođenje ove Odluke, odnosno mjera zaštite vezano za ograđivanje i obilježavanje prve zone izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, finansijska sredstva obezbjedit će se u Budžetu Grada Bihaća i kod JP “Vodovod“ d.o.o. Bihać. Imajući u vidu gore navedeno, predlaže se Gradskom vijeću Bihać da usvoji Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, kao u predloženom tekstu.

Obrađivači akta: Gradonačelnik Fatima Pečenković, dipl. prav. Šuhret Fazlić Elvira Hadžić, dipl. prav.

Prilog: -Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, -Zaključak o prihvatanju i stavljanju na javnu raspravu Nacrta Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica -Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica („Službeni glasnik Općine Bihać“, br. 15/09). NACRT Na osnovu člana 68. stav (1), (2) i (6) Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH, broj: 70/06), člana 19. stav (2) Zakona o vodama ("Službeni glasnik Unsko‐sanskog kantona” broj: 04/11), i člana 35. tačka c) Statuta Grada Bihaća („Službeni glasnik Grada Bihaća“, br. 13/15, 13/18), Gradsko vijeće Bihać na ____ sjednici održanoj dana ______2021. godine, donijelo je:

ODLUKU O ZAŠTITI IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA

DIO-I OPĆE ODREDBE

Član 1. (Predmet Odluke ) Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica (u daljem tekstu: Odluka) utvrđuju se granice zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica ( u daljem tekstu: izvorišta), s kojih se vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača na području Grada Bihaća, veličina i granice zona sanitarne zaštite na području Grada Bihaća, zaštitne mjere, nazivi organa i pravnih lica koja će sprovoditi Odluku, nadzor nad sprovođenjem ove odluke, kaznene odredbe i druga pitanja od interesa za sprovođenje sanitarne zaštite izvorišta.

Član 2. (Cilj donošenja Odluke) Ova Odluka donosi se u cilju zaštite pitkih podzemnih voda koje se planiraju koristiti za potrebe vodosnabdijevanja šireg područja Grada Bihaća od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Član 3. (Lokacije izvorišta Ostrovica i Toplica ) 1) Izvorište Ostrovica je karstno vrelo čije slivno područje obuhvata širi prostor Lapačkog Polja, koje se nalazi na teritoriji Grada Bihaća u Bosni i Hercegovini, te na teritoriji Općine Donji Lapac, Udbina i Mazin u Republici Hrvatskoj. Uži prostor izvorišta Ostrovica se nalazi u naselju Kulen Vakuf. 2) Izvorište Toplica je karstno vrelo locirano u naselju Klisa na lijevoj obali Une, oko 5 kilometra nizvodno od naselja Kulen Vakuf. Vrelo izbija u podnožju Demirovića brda, neposredno uz lokalnu saobraćajnicu koja vodi ka Kulen Vakufu.

Član 4. (Lokacija ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje) Osim područja iz člana 3. ove Odluke, zaštitnom zonom štite se i ponori Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje na teritoriji naselja Mazin, Gornjeg Lapca i Dnopolja, Republika Hrvatska.

Član 5. (Uticajno područje) Uticajno područje izvorišta Ostrovica i Toplica je hidrogeološki sliv površine 325 km2, koji obuhvata područje Lapačkog polja te naselja Nebljusi, Kamenskog, Brezovca, Lapca i Mazinana području Republike Hrvatske te područje obronaka planine Plješivice kod grada Bihaća u Bosni i Hercegovini.

Član 6. (Ciljevi utvrđivanja zona) Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se s ciljem zaštite voda sa izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja, koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Član 7. (Uslovi gradnje i obavljanja djelatnosti) Urbanističko uređenje prostora, građenje, privredne, poljoprivredne i druge djelatnosti mogu se vršiti samo na način i u mjeri, koji su utvrđeni zakonom i ovom Odlukom.

DIO DRUGI-USPOSTAVLJANJE, OBUHVAT I GRANICE ZAŠTITNIH ZONA

Član 8. (Uspostavljanje zone zaštite) (1) Zone sanitarne zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica utvrđene su u skladu sa članom 7. Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva ( “Službene novine Federacije BiH”, broj: 88/12), koji se odnosi na izvorišta podzemnih voda u kraškim akviferima. (2) Prema stepenu opasnosti od zagađenja i drugih štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta Ostrovica i Toplica, uspostavljaju se četiri zaštitne zone: a) Prva zaštitna zona – zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima; b) Druga zaštitna zona – zona sa strogim zabranama i ograničenjima; c) Treća zaštitna zona – zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima; d) Četvrta zaštitna zona – zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima; (3) Zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica, te ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje prikazane su na karti mjerila 1:50000, a prva zaštitna zona izvorišta na situacionom planu mjerila 1:500. (4) U zoni iz stava (3) ovog člana primjenjuju se sanitarno-tehničke mjere i druge djelatnosti na način utvrđen ovom Odlukom.

Član 9. (Opis i granice prve zaštitne zone)

(1) Područje I zaštitne zone izvorišta Ostrovica: (a) Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela kč. 1013 i dio k.č.1342 K.O. Ostrovica, grad Bihać. (b) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=720.47 m², dok je obim ovoga područja O=118.49 m. (c) Unutar Prve zaštitne zone situiran je izvor „Ostrovica“. (d) Prva zaštitna zona izvorišta Ostrovica predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (e) Vanjske konture zone predstavljene su tačkama navedenim u ANEKSU V, DIO A koji je sastavni dio ove Odluke. (2) Područje I zaštitne zone izvorišta Toplica: (a) Prva zaštitna zona obuhvata parcelu k.č. br.289 K.O.Klisa, grad Bihać. (b) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=3602.82 m², dok je obim ovoga područja O=262.79 m. (c) Unutar Prve zaštitne zone situiran je izvor Toplica. (d) Prva zaštitna zona izvorišta Toplica predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (e) Vanjske konture zone predstavljene su tačkama navedenim u ANEKSU V, DIO B koji je sastavni dio ove Odluke. (3)Područje I zaštitne zone ponora „ Brezovac“: Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=41272.62 m², dok je obim ovoga područja O=893.74 m, Republika Hrvatska. (4) Područje I zaštitne zone ponora „Mazin“: Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=8656.30 m², dok je obim ovoga područja O=445.09 m, Republika Hrvatska. (5) Područje I zaštitne zone ponora „Gornji Lapac 1“: Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=4999.09 m², dok je obim ovoga područja O=300.00 m, Republika Hrvatska. (6) Područje I zaštitne zone ponora „Gornji Lapac 2“: Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=23809.23 m², dok je obim ovoga područja O=766.69 m, Republika Hrvatska. (7) Područje I zaštitine zone ponora „ Dnopolje“: Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=18883.01 m², dok je obim ovoga područja O=533.52 m, Republika Hrvatska.

Član 10. (Opis i granice druge zaštitne zone) Područje II zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica: a) obuhvata prostor od vanjske granice prve zaštitne zone, do linije od koje je podzemnoj vodi potrebno najmanje 1 (jedan) dan do ulaska u vodozahvatni objekat (u skladu sa članom 7. stav 6. Pravilnika). b) vanjske granice druge zaštitne zone protežu se od izvorišta Toplica sjeverozapadno kroz naselje Poljice i penje se na brdo iznad naselja Poljice na koti 471 mnv, zatim povija jugozapadno preko Krivodola i penje se na Peovo Brdo na koti 647 mnv te dalje nastavlja istim smjerom ka Buševaćkoj glavici na koti 742 mnv. Od Buševaćke glavice dalje nastavlja istim smjerom i prolazi dolinom između naselja Mišljenovac i vrha Gradić a dalje povija južno državnom granicom prolazi kroz naselje Novakovići i penje se ka koti 549.70 na brdu Kalati. Sa pomenute kote linija povija blago ka jugoistoku prelazi brdo Jasenovača te dalje istim smjerom nastavlja ka vrhu Ljutica na koti 759 mnv. Sa vrha Ljutica naglo povija ka sjeveru prolazi ispod vrha Gradina te dolazi u vrh Lanište na koti 529 mnv. Od vrha Lanište nastavlja ka sjeveru i vrhu na koti 408 mnv iznad naselja Kulen Vakuf. Linija zatim povija ka zapadu i dolazi do izvorišta Ostrovica. c) površina zone iznosi P=29.49 km²,i to: u Bosni i Hercegovini – P=23.13 km2, a u Republici Hrvatskoj – P=6.36 km 2, dok je obim ovoga područja O=36037.77 m. d) Unutar zone a postoje potencijalni zagađivači izvorišta. e)zona predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima i dijelom se prostire na području Republike Hrvatske. f) vanjske konture zone predstavljene su prelomnim tačkama navedenim u ANEKSU VI koji je sastavni dio ove Odluke.

Član 11. (Opis i granice treće zaštitne zone) Područje III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica: a) obuhvata prostor od vanjske granice II zaštitne zone do vanjske granice III zaštitne zone. Granica III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica određena je u skladu sa članom 6. stav (7) i (8) Pravilnika. Unutrašnja granica III zaštitne zone je definisana vanjskom granicom II zaštitne zone. b) vanjska granica treće zaštitne zone veže se na granicu druge zaštitne zone na koti 500 mnv. Dalje nastavlja sjeverozapadno ka vrhu Vršak 550 mnv. Od vrha Vršak nastavlja dalje istim smjerom ka vrhu Crkvina 618 mnv, a zatim mota na zapad ka vrhu Gradina 686 mnv. Od vrha Gradina linija treće zaštitne zone naglo mota ka jugozapadu do vrha Bubalska glava na koti 630 mnv. Od Bubalske glave linija nastavlja istim smjerom do Paleža, a zatim blago skreće jugoistočno do vrha Balaćev vršak na koti 738 mnv. Od Balaćevog vrška linija mota ka jugozapadu preko vrha Basača 966 mnv i nastavlja istim smjerom do vrha Gologuz na koti 1052 mnv. Od Gologuza granica ide na jugoistok duž planine Visočice sve do vrha Jocina kapa na koti 839 mnv. Od kote 839 mnv linija ide južno do kote 678 mnv, a onda blago mota jugoistočno ka Divjakovoj Glavici do kote 609 mnv. Linija dalje nastavlja istim smjerom preko vrhova Gradina 778 mnv i Trnovčić 907 mnv sve do kote 698 mnv kod Podića. Od kote 698 mnv linija ide zapadno prema lokalitetu Šarci na koti 590 mnv. Od lokaliteta Šarci linija treće zaštitne zone naglo skreće na sjever i mota blago prema sjeveroistoku te prolazi istočno od vrha Bakrač 806 mnv. Linija nastavlja preko lokaliteta Veliki Bubanj i mota na sjever do vrha Glavica na koti 636 mnv. Od vrha Glavica granica treće zaštitne zone ide prema sjeverozapadu preko lokaliteta Žegar i spaja se sa drugom zaštitnom zonom. c) površina zone iznosi P=68.52 km² i to u Republici Hrvatskoj P=68.52 km2, dok je obim ovoga područja O=43259.01 m. d) unutar zone postoje potencijalni zagađivača izvorišta. e) zona predstavlja zonu sa umjerenim zabranama i ograničenjima i prostire se na području Republike Hrvatske. f) vanjske konture zone predstavljene su prelomnim tačkama navedenim u ANEKSU VII, koji je sastavni dio Odluke.

Član 12. (Opis i granice četvrte zaštitne zone) Područje IV zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica: a) obuhvata prostor od vanjskih granica III zaštitne izvorišta Ostrovica i Toplica do vanjske granice IV zaštitne zone. Unutrašnja granica IV zaštitne zone je definisana vanjskim granicama III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica. b) vanjska granica četvrte zaštitne zone veže se na granicu treće zaštitne zone sjeverno od vrha Gradina na koti 650 mnv. Dalje nastavlja sjeverozapadno do vrha Kestenica na koti 671 mnv, a zatim mota blago prema zapadu do Popovića vrha na koti 726 mnv. Od kote 726 mnv linija blago mota prema jugozapadu preko vrha Tavan 981 mnv do kote 1010 mnv na lokalitetu Oraščić. Linija dalje mota na sjeverozapad na Matićev vrh 1074 mnv, a zatim počinje blago motati prema zapadu do kote 1220 mnv na lokalitetu Bijeli Vršići. S ove kote linija se spušta na jugozapad preko Krčevine sve do vrha Srdelj na koti 1196 mnv. Linija četvrte zaštitne zone dalje mota na jugoistok preko vrhova Čardak 1550 mnv i Ćutinovac 1408 mnv do lokaliteta Razvale. Linija dalje kratko mota na sjeveroistok te ubrzo skreće ka jugoistoku do vrha Trla na koti 1340 mnv. Dalje nastavlja prema istoku do kote 1527 mnv na Vučjaku, a zatim mota na sjeveroistok do kote 1590 mnv. Od kote 1590 mnv linija skreće na jugoistok do vrha Ozeblin 1657 mnv. Od vrha Ozeblin linija nastavlja prema jugu do vrha Rudi Lisac 1608 mnv. Od ovog vrha linija ide jugoistočno do kote 1217 mnv koja pripada planini Plješevici. Dalje linija blago mota ka jugu pa nastavlja jugoistočno preko Jankovića vrha 1248 mnv do Stijeljine staze. Granica četvrte zaštitne zone zatim nastavlja blago jugoistočno do Radulovića vrška na koti 1076 mnv odakle dalje mota na jug do kote 1132 mnv na lokalitetu Dražice. Linija dalje nastavlja prema jugoistoku preko vrha Ciganka 1142 mnv sve do Maleševića vrha 1320. Od Maleševića vrha linija ide blago prema zapadu do Čavlinog vrha na koti 1147 mnv, a zatim mota na sjeveroistok do vrha Zaklopački lisac 974 mnv. S ovog vrha linija ide na sjeverozapad preko Babića vrha pa sve do Velikog vrha na koti 1057 mnv. S ove kote linija ide na sjeveroistok do vrha Gradina 746 mnv, a zatim mota na sjever preko kote Gologuz 672 mnv i nastavlja istim smjerom do lokaliteta Šarci gdje se spaja sa trećom zaštitnom zonom. c) površina zone iznosi P=248.29 km², i to u Republici Hrvatskoj P=248.29 km², dok je obim ovoga područja O=86026.81 m. d) unutar zone postoje potencijalni zagađivača izvorišta. e) zona predstavlja zonu sa preventivnim zabranama i ograničenjima i prostire se na području Republike Hrvatske. f) vanjske konture zone predstavljene su prelomnim tačkama navedenim u ANEKSU VIII, koji je sastavni dio ove Odluke.

DIO TREĆI-MJERE ZAŠTITE I MJERE KONTROLE U ZAŠTITNIM ZONAMA, I NAČIN FINANSIRANJA

Član 13. (Objekti koji se mogu graditi) Na području prve zaštitne zone mogu se, uz primjenu potrebnih mjera zaštite, nalaziti kaptažne građevine, rezervoari, pumpne stanice, prilazni i unutrašnji putevi i drugi objekti koji su neophodni za rad sistema vodosnabdjevanja.

Član 14. (Zaštita, pristup i obilježavanje) (1) Područje prve zaštitne zone izvorišta mora biti zaštićeno od neovlaštenog pristupa čvrstom i sigurnom ogradom visine ne manje od 2 metra, kao i drugim mjerama fizičke zaštite i osiguranja. (2) JP „Vodovod“d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, dužno je održavati postavljenu ogradu u ispravnom stanju i provoditi obezbjeđenje prve zaštitine zone i objekata u njoj. (3) Pristup području prve zaštitne zone dozvoljen je samo zaposlenicima koje odredi JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać kao operator vodovodnog sistema i nadležnim inspekcijskim organima za vrijeme vršenja kontrole, kao i drugim licima uz posebnu dozvolu i evidenciju korisnika vodozahvatnih objekata. (4) JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, mora na odgovarajući način obilježiti prvu zaštitnu zonu i istaći upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa, a što se definiše Općim aktom o održavanju, korištenju i osmatranju objekta i opreme.

Član 15. (Zaštita i zabrane u prvoj zaštitnoj zoni) (1) Na području prve zaštitne zone, zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem izvorišta. Aktivnosti koje se sprovode u cilju normalnog rada i održavanja vodozahvata, bunara i pijezometara ne smiju štetno djelovati na izvorište. (2) U granicama prve zaštitne zone zabranjuju se aktivnosti navedene u ANEKSU I, DIO A koji je sastavni dio ove Odluke. (3) U granicama prve zaštitne zone, uz standardne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU I, DIO B koji je sastavni dio ove Odluke. (4) U granicama prve zaštitne zone, uz standardne i dodatne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU I, DIO C koji je sastavni dio ove Odluke.

Član 16. (Zaštita, zabrane i obilježavanje druge zaštitne zone) (1) U granicama II zaštitne zone zabranjuju se aktivnosti navedene u ANEKSU II, DIO A koji je sastavni dio ove Odluke. (2) U granicama II zaštitne zone, uz standardne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU II, DIO B koji je sastavni dio ove Odluke. (3) U granicama II zaštitne zone, uz standardne i dodatne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU II, DIO C koji je sastavni dio ove Odluke. (4) JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, obavezan je na odgovarajući način obilježiti drugu zaštitnu zonu.

Član 17. (Zaštita, zabrane i obilježavanje treće zaštitne zone) (1) U granicama treće zaštitne zone zabranjuju se aktivnosti navedene u ANEKSU III, DIO A koji je sastavni dio ove Odluke. (2) U granicama III zaštitne zone, uz standardne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU III, DIO B koji je sastavni dio ove Odluke. (3) U granicama III zaštitne zone, uz standardne i dodatne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU III, DIO C koji je sastavni dio ove Odluke. (4)JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, obavezan je na odgovarajući način obilježiti treću zaštitnu zonu. Član 18. (Zaštita, zabrane i obilježavanje četvrte zaštitne zone) (1) U granicama IV zaštitne zone zabranjuju se aktivnosti navedene u ANEKSU IV, DIO A koji je sastavni dio ove Odluke. (2) U granicama IV zaštitne zone, uz standardne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU IV, DIO B koji je sastavni dio ove Odluke. (3) U granicama IV zaštitne zone, uz standardne i dodatne mjere zaštite, dopuštaju se aktivnosti navedene u ANEKSU IV, DIO C koji je sastavni dio ove Odluke. (4) JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, obavezan je na odgovarajući način obilježiti treću zaštitnu zonu.

Član 19. (Mjere kontrole) Praćenje uticaja privrednih subjekata i stambenih objekata koji u trenutku donošenja ove Odluke egzistiraju na području utvrđenih zona sanitarne zaštite i na uticajnom području izvorišta Ostrovica i Toplica sprovodi se mjerama posebne kontrole, koje naročito uključuju: a) uspostavljanje mreže tačaka za praćenje (monitoring) kvaliteta i kvantiteta podzemnih i površinskih voda, b) inspekcijske kontrole privrednih subjekata i stambenih objekata, c) periodične procjene primjene stepena uticaja privrednih subjekata i stambenih objekata na izvorišta Ostrovica i Toplica.

Član 20. (Način finansiranja) Sredstva za provođenje mjera zaštite i osiguranja zaštitnih zona izvorišta Ostrovica i Toplica, planirat će se u Trogodišnjem planu poslovanja JP ”Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operatora vodovodnog sistema.

DIO ČETVRTI - NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ODLUKE

Član 21. (Inspekcijski nadzor) U skladu s nadležnostima utvrđenim Zakonom o vodama (“Službeni glasnik USK-a”, broj: 4/11), inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ove Odluke, odnosno nad sprovođenjem režima i mjera zaštite propisanih ovom Odlukom vrši gradska vodna inspekcija.

DIO PETI- KAZNENE ODREDBE

Član 22. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekta ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u članu 14., 15.,16. i 17. ove Odluke. (2) Za prekršaj iz prethodnog stava ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM.

Član 23. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj operator vodovodnog sistema ako ne izvrši ili ako neblagovremeno izvrši radnje utvrđene u članu 14., 15., 16. 17. , 19 i 26. ove Odluke. (2) Novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u članu 14., 15., 16. i 17. ove Odluke.

DIO ŠESTI-PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 24. (Prelazne i završne odredbe) Ako se posebnom kontrolom iz člana 19. ove Odluke utvrdi negativan uticaj na izvorišta, pristupit će se izmjenama i dopunama zaštitnih mjera i zaštitnih zona utvrđenih ovom Odlukom, prema uslovima utvrđenim Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno snabdijevanje stanovništva („Sl.novine Federacije BiH“, broj: 88/12).

Član 25. (Obaveze operatora vodovodnog sistema) (1) U roku od godinu dana, od dana stupanja na snagu ove Odluke, uspostavit će se monitoring kvaliteta voda iz člana 19. ove Odluke. (2) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Odluke, u zaštitnim zonama postavit će se znakovi (table) sa oznakom zaštitnih zona. (3) U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ove Odluke u zaštitnim zonama izvršit će se sprovođenje zaštitnih mjera u skladu sa ovom Odlukom. (4) Na područjima zaštitnih zona, koje se prostiru na području R Hrvatske, mjere zaštite izvorišta sprovodit će se u skladu sa međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i R Hrvatske. (5) Karta zaštitnih zona izvorišta vode za piće data je u Aneksu IX, koji je sastavni dio ove Odluke.

Član 26. (Usklađivanje planskih dokumenata) Donosioci planskih dokumenata (urbanistički plan, prostorni plan, vodna osnova, šumsko-privredna osnova i ostalo) dužni su iste uskladiti sa odredbama ove Odluke u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu iste.

Član 27. (Prestanak važenja Odluka) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica ( „Službeni glasnik općine Bihać“, 15/09).

Član 28. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Bihaća“.

Gradsko vijeće Predsjedavajući Gradskog vijeća Broj: GV-_____ Zulfikar Handukić Bihać, ______2021. godine

ANEKS I- AKTIVNOSTI U PRVOJ ZAŠTITNOJ ZONI (zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima)

DIO A-ZABRANJENE AKTIVNOSTI R/br AKTIVNOSTI 1. Izgradnja novih urbanih naselja 2. Proširenje postojećih urbanih naselja Individualna stambena izgradnja uz korištenje samnostalnih sistema za tretman otpadnih 3. voda (npr. septičke jame) 4. Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene 5. Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla 6. Iskopi u vodonosnom sloju 7. Vađenje materijala iz vodotoka 8. Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu 9. poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne sirovine, zemni plin kao i druge materijale 10. koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu 11. Izgradnja i rad transformatorske stanice 12. Izgradnja i rad manevarskih i vojnih poligona 13. Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja 14. Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda 15. Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda 16. Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog , komunalnog i drugog otpada 17. Izgradnja i rad sanitarnih deponija 18. Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda 19. Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, 20. mljevenje i preradu sirovina i jalovine Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, 21. mljevenje i preradu sirovina i jalovine 22. Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas 23. Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari 24. Pogoni metalne industrije 25. Rafinerije 26. Pogoni hemijske industrije 27. Pogoni gumarske industrije 28. Pogoni industrije papira i celuloze 29. Pogoni kožarske industrije 30. Pogoni prehrambene industrije 31. Gasne elektrane 32. Termo elektrane 33. Nuklearne elektrane 34. Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu 35. Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada 36. Skladištenje i deponovanje šljake i pepela 37. Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu 38. Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu 39. Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema 40. Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda 41. Ispuštanje ili akumuliranje neprećišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda 42. Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj 43. Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela) 44. Izgradnja depoa za teška vozila 45. Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala 46. Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala 47. Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju 48. Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode 49. Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija 50. Nadzemni ili podzemni spremnici 51. Pretakališta 52. Benzinske stanice uz prometnicu Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve 53. za potrebe individualnih domaćinstava 54. Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja 55. Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava 56. Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva 57. Intezivna ispaša stoke 58. Napajanje stoke iz površinskih vodotoka 59. Skladištenje đubriva i pesticida Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, 60. pesticida, herbicida i insekticida 61. Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, 62. pesticida, herbicida i insekticida 63. Nekontrolisana sječa i krčenje šume 64. Izgradnja i rad sportsko‐rekreacionih i banjsko‐lječilišnih objekata 65. Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja u prirodi 66. Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena 67. Izgradnja i rad igrališta za golf 68. Izgradnja i rad skijališta 69. Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting...) 70. Rekreacioni i sportski ribolov 71. Korištenje plovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem

DIO B-AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI Izgradnja kanalizacije i drugih infrastrukturnih instalacija koje omogućuju redovno 1. funkcionisanje objekata vodozahvatnog područja, 2. Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava.

DIO C- AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE I DODATNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI 1. Kontrolisana sječa i krčenje šume

ANEKS II- AKTIVNOSTI U DRUGOJ ZAŠTITNOJ ZONI (zona sa strogim zabranama i ograničenjima)

DIO A-ZABRANJENE AKTIVNOSTI R/br AKTIVNOSTI 1. Izgradnja novih urbanih naselja 2. Proširenje postojećih urbanih naselja Individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih 3. voda (npr. septičke jame) 4. Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla 5. Iskopi u vodonosnom sloju 6. Vađenje materijala iz vodotoka 7. Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu 8. poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne sirovine, zemni plin kao i druge materijale 9. koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu 10. Izgradnja i rad transformatorske stanice 11. Izgradnja i rad manevarskih i vojnih poligona 12. Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja 13. Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda 14. Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda 15. Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog, komunalnog i drugog otpada 16. Izgradnja i rad sanitarnih deponija 17. Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda 18. Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, 19. mljevenje i preradu sirovina i jalovine Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, 20. mljevenje i preradu sirovina i jalovine 21. Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas 22. Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari 23. Pogoni metalne industrije 24. Rafinerije 25. Pogoni hemijske industrije 26. Pogoni gumarske industrije 27. Pogoni industrije papira i celuloze 28. Pogoni kožarske industrije 29. Pogoni prehrambene industrije 30. Gasne elektrane 31. Termo elektrane 32. Nuklearne elektrane 33. Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu 34. Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada 35. Skladištenje i deponovanje šljake i pepela 36. Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu 37. Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu 38. Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema 39. Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda 40. Ispuštanje ili akumuliranje neprečišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda 41. Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj 42. Izgradnja depoa za teška vozila 43. Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala 44. Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala 45. Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju 46. Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode 47. Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija 48. Nadzemni ili podzemni spremnici 49. Pretakališta 50. Benzinske stanice uz prometnicu Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve 51. za potrebe individualnih domaćinstava 52. Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja 53. Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva 54. Intezivna ispaša stoke 55. Napajanje stoke iz površinskih vodotoka 56. Skladištenje đubriva i pesticida Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, 57. pesticida, herbicida i insekticida 58. Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama 59. Nekontrolisana sječa i krčenje šume 60. Korištenje plovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem

DIO B-AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI 1. Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu Izgradnja kanalizacije i drugih infrastrukturnih instalacija koje omogućuju redovno 2. funkcionisanje objekata vodozahvatnog područja Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, 3. pesticida, herbicida i insekticida 4. Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava 5. Kontrolisana sječa i krčenje šume 6. Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting...) 7. Rekreacioni i sportski ribolov

DIO C- AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE I DODATNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI 1. Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene 2. Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela) 3. Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava 4. Izgradnja i rad sportsko‐rekreacionih i banjsko‐lječilišnih objekata 5. Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja ljudi u prirodi 6. Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena 7. Izgradnja i rad skijališta 8. Izgradnja i rad igrališta za golf

ANEKS III- AKTIVNOSTI U TREĆOJ ZAŠTITNOJ ZONI (zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima)

DIO A-ZABRANJENE AKTIVNOSTI R/br AKTIVNOSTI 1. Iskopi u vodonosnom sloju 2. Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu 3. poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva 4. Manevarski vojni poligoni 5. Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda 6. Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog, komunalnog i drugog otpada 7. Izgradnja i rad sanitarnih deponija 8. Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas 9. Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari 10. Rafinerije 11. Pogoni hemijske industrije 12. Nuklearne elektrane 13. Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu 14. Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada 15. Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitet vode na izvorištu 16. Ispuštanje ili akumuliranje neprečišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda 17. Izgradnja depoa za teška vozila 18. Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju 19. Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode 20. Nadzemni ili podzemni spremnici 21. Pretakališta 22. Skladištenje đubriva i pesticida Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, 23. pesticida, herbicida i insekticida 24. Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama 25. Nekontrolisana sječa i krčenje šume

DIO B-AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI 1. Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene 2. Deponovanje industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, 3. pesticida, herbicida i insekticida 4. Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava 5. Kontrolisana sječa i krčenje šume 6. Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting.. ) 7. Rekreacioni i sportski ribolov

DIO C- AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE I DODATNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI 1. Izgradnja novih urbanih naselja 2. Proširenje postojećih urbanih naselja Individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih 3. voda (npr. septičke jame) 4. Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla 5. Vađenje materijala iz vodotoka Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne sirovine, zemni plin kao i druge materijale 6. koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu 7. Transformatorske stanice 8. Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja 9. Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda 10. Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda 11. Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada 12. Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, 13. mljevenje i preradu sirovina i jalovine 14. Pogoni metalne industrije 15. Pogoni gumarske industrije 16. Pogoni industrije papira i celuloze 17. Pogoni kožarske industrije 18. Pogoni prehrambene industrije 19. Gasne elektrane 20. Termo elektrane 21. Skladištenje i deponovanje šljake i pepela 22. Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema 23. Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda 24. Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj 25. Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela) 26. Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala 27. Izgradnja željezničkih pruga, ranžirnih stanica i terminala Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve 28. za potrebe individualnih domaćinstava 29. Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija 30. Benzinske stanice uz prometnicu 31. Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja 32. Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva 33. Intezivna ispaša stoke 34. Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava 35. Napajanje stoke iz površinskih vodotoka 36. Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata 37. Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja ljudi u prirodi 38. Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena 39. Izgradnja i rad skijališta 40. Izgradnja i rad igrališta za golf 41. Korištenje plovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem

ANEKS IV - AKTIVNOSTI U ČETVRTOJ ZAŠTITNOJ ZONI (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima)

DIO A-ZABRANJENE AKTIVNOSTI R/br AKTIVNOSTI 1. Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda 2. Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog, komunalnog i drugog otpada 3. Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari 4. Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada 5. Ispuštanje ili akumuliranje neprećišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda 6. Nekontrolisana sječa i krčenje šume

DIO B-AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI 1. Izgradnja novih urbanih naselja 2. Proširenje postojećih urbanih naselja Individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih 3. voda (npr. septičke jame) 4. Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene 5. Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja 6. Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda 7. Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda 8. Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada 9. Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu 10. Skladištenje i deponovanje šljake i pepela 11. Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema 12. Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda 13. Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj 14. Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela) Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za polkjoprivredne strojeve 15. za potrebe individualnih domaćinstava 16. Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja 17. Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva 18. Intenzivna ispaša stoke 19. Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava 20. Napajanje stoke iz površinskih vodotoka Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, 21. pesticida, herbicida i insekticida 22. Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava 23. Kontrolisana sječa i krčenje šume 24. Izgradnja i rad sportsko‐rekreacionih i banjsko‐lječilišnih objekata 25. Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja ljudi u prirodi 26. Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena 27. Izgradnja i rad skijališta 28. Izgradnja i rad igrališta za golf 29. Korištenje plovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem 30. Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting.. ) 31. Rekreacioni i sportski ribolov

DIO C- AKTIVNOSTI DOPUŠTENE UZ STANDARDNE I DODATNE MJERE ZAŠTITE R/br AKTIVNOSTI 1. Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla 2. Iskopi u vodonosnom sloju 3. Vađenje materijala iz vodotoka 4. Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu 5. poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne vode, zemni plin kao i druge materije koje 6. mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu 7. Manevarski vojni poligoni 8. Transformatorske stanice 9. Izgradnja i rad sanitarnih deponija Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, 10. mljevenje i preradu sirovina i jalovine Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, 11. mljevenje i preradu sirovina i jalovine 12. Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas 13. Pogoni metalne industrije 14. Pogoni gumarske industrije 15. Pogoni industrije papira i celuloze 16. Pogoni kožarske industrije 17. Pogoni prehrambene industrije 18. Rafinerije 19. Pogoni hemijske industrije 20. Nuklearne elektrane 21. Gasne elektrane 22. Termo elektrane 23. Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu 24. Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu 25. Izgradnja depoa za teška vozila 26. Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju 27. Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala 28. Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala 29. Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija 30. Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode 31. Nadzemni ili podzemni spremnici 32. Pretakališta 33. Benzinske stanice uz prometnicu 34. Skladištenje đubriva i pesticida Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, 35. pesticida, herbicida i insekticida 36. Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama ANEKS V- VANJSKE KONTURE PRVE ZAŠTITNE ZONE PREDSTAVLJENE PRELOMNIM TAČKAMA

DIO A- IZVORIŠTE „OSTROVICA“

IZVORIŠTE OSTROVICA

I ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y

I1 5 586 804.722 4 935 507.377

I2 5 586 798.594 4 935 490.832

I3 5 586 819.282 4 935 483.513

I4 5 586 838.581 4 935 476.694

I5 5 586 844.134 4 935 491. 709

I6 5 586 822.996 4 935 500.274

DIO B- IZVORIŠTE „TOPLICA“

IZVORIŠTE TOPLICA

I ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y

I1 5 585 021.624 4 939 649.809

I2 5 585 006.129 4 939 633.046

I3 5 584 991.241 4 939 621.795

I4 5 584 973.342 4 939 605.157

I5 5 584 966.013 4 939 597.105

I6 5 584 962.695 4 939 589.316

I7 5 584 959.706 4 939 574.050

I8 5 584 961.240 4 939 552.930

I9 5 584 984.385 4 939 555.432

I10 5 585 008.031 4 939 574.945

I11 5 585 014.899 4 939 582.041

I12 5 585 026.578 4 939 585.689

I13 5 585 025.041 4 939 591.734

I14 5 585 024.197 4 939 612.466

I15 5 585 024.262 4 939 640.580

ANEKS VI - VANJSKE KONTURE DRUGE ZAŠTITNE ZONE PREDSTAVLJENE PRELOMNIM TAČKAMA

IZVORIŠTA TOPLICA I OSTROVICA

II ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y

II1 5 583 010.364 4 942 226.131

II2 5 582 713.402 4 941 987.726

II3 5 582 352.836 4 941 702.256

II4 5 581 984.337 4 941 325.772

II5 5 581 848.501 4 940 570.724

II6 5 581 804.628 4 939 730.365

II7 5 581 918.844 4 938 940.668

II8 5 581 375.375 4 938 556.047

II9 5 581 621.851 4 937 647.755

II10 5 582 084.375 4 936 710.705

II11 5 582 491.045 4 935 926.747

II12 5 582 950.045 4 934 743.669

II13 5 583 562.524 4 934 211.587

II14 5 584 304.607 4 933 659.561

II15 5 585 008.189 4 933 276.189

II16 5 585 889.431 4 932 925.937

II17 5 586 551.213 4 932 958.242

II18 5 586 690.715 4 933 434.313

II19 5 587 069.100 4 933 864.395

II20 5 587 201.479 4 934 567.723

II21 5 587 225.307 4 935 016.290

II22 5 587 147.127 4 935 357.766

II23 5 587 000.977 4 935 546.325

II24 5 586 552.896 4 935 611.268

II25 5 586 240.877 4 935 910.202

II26 5 586 016.899 4 936 663.209

II27 5 585 577.986 4 937 627.654

II28 5 585 534.348 4 938 262.277

II29 5 585 258.617 4 939 044.582

II30 5 585 004.700 4 939 405.787

II31 5 584 938.780 4 939 976.684

II32 5 584 782.536 4 940 272.647

II33 5 584 311.414 4 940 354.877

II34 5 584 092.394 4 940 648.227

II35 5 584 222.410 4 940 971.214

II36 5 584 058.127 4 941 390.283

II37 5 583 519.095 4 941 722.561

II38 5 583 375.482 4 942 082.602

ANEKS VII - VANJSKE KONTURE TREĆE ZAŠTITNE ZONE PREDSTAVLJENE PRELOMNIM TAČKAMA

IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA

III ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y

III1 5 583 010.364 4 942 226.131

III2 5 582 843.185 4 942 361.189

III3 5 582 530.417 4 942 398.563

III4 5 582 244.223 4 942 744.886

III5 5 581 853.747 4 943 050.535

III6 5 580 830.612 4 943 534.498

III7 5 580 412.234 4 943 960.886

III8 5 580 048.906 4 944 301.996

III9 5 578 571.959 4 944 488.267

III10 5 578 406.185 4 943 746.390

III11 5 577 879.057 4 942 748.741

III12 5 578 273.124 4 941 378.362

III13 5 577 914.373 4 940 260.739

III14 5 577 502.495 4 938 949.756

III15 5 577 239.936 4 937 676.595

III16 5 577 875.510 4 936 731.553

III17 5 578 430.307 4 935 927.044

III18 5 578 884.576 4 934 727.053

III19 5 579 196.416 4 933 143.015

III20 5 580 023.045 4 932 268.078

III21 5 580 897.098 4 931 150.477

III22 5 581 873.729 4 930 180.588

III23 5 584 394.648 4 929 018.745

III24 5 586 313.486 4 929 049.273

III25 5 586 851.754 4 930 566.942

III26 5 586 967.267 4 931 656.073

III27 5 586 551.213 4 932 958.242

ANEKS VIII - VANJSKE KONTURE ČETVRTE ZAŠTITNE ZONE PREDSTAVLJENE PRELOMNIM TAČKAMA

IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA

IV ZONA ZAŠTITE Tačka X Y IV1 5 578 571.959 4 944 488.267 IV2 5 578 338.516 4 944 586.814 IV3 5 577 900.778 4 945 068.487 IV4 5 577 126.999 4 945 342.467 IV5 5 576 370.907 4 945 435.267 IV6 5 575 460.133 4 945 407.925 IV7 5 574 470.662 4 945 062.770 IV8 5 573 493.161 4 944 784.608 IV9 5 572 794.150 4 945 383.807 IV10 5 572 056.466 4 946 412.409 IV11 5 570 790.620 4 947 292.994 IV12 5 569 726.321 4 947 540.886 IV13 5 568 588.887 4 947 778.552 IV14 5 567 596.884 4 947 439.191 IV15 5 566 891.904 4 946 439.719 IV16 5 566 102.372 4 945 924.984 IV17 5 565 472.949 4 944 946.816 IV18 5 564 889.998 4 944 553.694 IV19 5 565 377.057 4 943 527.824 IV20 5 566 285.443 4 942 498.353 IV21 5 566 849.713 4 940 769.304 IV22 5 567 416.025 4 939 447.002 IV23 5 567 613.866 4 938 443.044 IV24 5 567 917.115 4 937 825.977 IV25 5 568 056.488 4 937 859.900 IV26 5 568 289.201 4 937 587.602 IV27 5 569 369.849 4 937 631.813 IV28 5 569 495.211 4 937 880.449 IV29 5 569 932.252 4 937 541.673 IV30 5 569 808.145 4 936 834.466 IV31 5 569 632.680 4 935 254.896 IV32 5 570 112.345 4 934 310.362 IV33 5 570 473.206 4 933 639.339 IV34 5 571 062.055 4 933 145.959 IV35 5 571 904.462 4 932 730.205 IV36 5 572 418.968 4 931 676.654 IV37 5 573 823.839 4 931 118.781 IV38 5 574 943.734 4 930 744.336 IV39 5 575 150.597 4 930 482.055 IV40 5 575 686.239 4 929 409.296 IV41 5 575 736.091 4 928 777.071 IV42 5 575 458.544 4 927 349.373 IV43 5 575 846.040 4 925 804.427 IV44 5 576 279.940 4 923 893.722 IV45 5 576 810.455 4 923 248.705 IV46 5 577 472.698 4 922 172.318 IV47 5 577 924.474 4 921 331.112 IV48 5 579 315.375 4 920 559.948 IV49 5 580 147.031 4 920 441.007 IV50 5 581 513.196 4 920 017.844 IV51 5 583 363.317 4 920 048.070 IV52 5 584 749.647 4 921 347.783 IV53 5 585 641.900 4 922 216.716 IV54 5 584 900.751 4 923 130.955 IV55 5 584 684.192 4 923 803.281 IV56 5 585 754.428 4 924 232.374 IV57 5 586 282.983 4 924 855.897 IV58 5 586 484.900 4 926 173.710 IV59 5 586 434.025 4 927 708.064 IV60 5 586 313.486 4 929 049.273

ANEKS IX-KARTA ZAŠTITNIH ZONA

Na osnovu člana 132. tačka a) i člana 142. Poslovnika Gradskog vijeća Bihać (“Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj: 3/16, 4/20), Gradsko vijeće Bihać na _____ sjednici održanoj dana ______2021. godine, donijelo je:

ZAKLJUČAK o prihvatanju Nacrta Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica

I Prihvata se Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica (u daljem tekstu: Nacrt Odluke).

II Nacrt Odluke stavit će se na javni uvid građanima u periodu od ______.godine do ______.godine, i to u prostorijama Grada Bihaća – info pult i prostorijama Službe za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša, u vremenu od ______do______sati, objavom na web stranici Grada Bihaća, te dostavljanjem Nacrta Odluke Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Agenciji za vodno područje rijeke Save Sarajevo, Savjetu za ekonomski razvoj Grada Bihaća, mjesnim zajednicama i drugim pravnim licima.

III Prijedlozi, mišljenja i sugestije na Nacrt Odluke mogu se dostaviti u pismenoj formi do ______. godine, radnom tijelu Gradskog vijeća kojeg čine: 1. ______, predsjednik ( ispred Gradskog vijeća Bihać) 2. ______, član ( ispred Gradskog vijeća Bihać) 3. ______, član( ispred Službe za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša) 4. ______, član ( ispred Službe za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša) 5. ______, član ( ispred mjesne zajednice Kulen Vakuf)

IV Radno tijelo za provođenje javne rasprave dužno je naročito: - osigurati da materijal, odnosno Odluka koja je predmet javne rasprave, bude dostupan javnosti, - pratiti javnu raspravu i pravovremeno prikupiti sve prijedloge, mišljenja i primjedbe koje se iznesu na javnoj raspravi, - analizirati rezultate javne rasprave i o njima podnijeti izvještaj Vijeću i predlagaču materijala, odnosno učestvovati u završnoj javnoj raspravi.

V Radno tijelo za provođenje javne rasprave održat će završnu javnu raspravu dana ______. godine u vijećnici Grada Bihaća s početkom u ______sati.

VI Predlagač će, uzimajući u obzir prijedloge i mišljenja sadržane u izvještaju radnog tijela za provođenje javne rasprave, utvrditi Prijedlog Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica i podnijeti ga Gradskom vijeću na razmatranje i donošenje.

VII Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Bihaća“.

Gradsko vijeće Broj: GV- ______Predsjedavajući Gradskog vijeća Bihać,______2021. godine Zulfikar Handukić

02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 797

246. naselja Klisa, udaljenog 4,5 km sjeverozapadno od Kulen Vakufa.

Na osnovu člana 68. tačka 2. Zakona o vodama („Službene novine Član 3. Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 70/06) i člana 25. Statuta Općine Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“, broj: Uticajno područje izvorišta 9/08), Općinsko vijeće Općine Bihać, na Ostrovica i Toplica je hidrogeološki sliv 19. sjednici održanoj dana 30.11.2009. površine 325 km², koji obuhvata područje godine, donijelo je: Lapačkog polja u Republici Hrvatskoj, te područje obronaka planine Plješivice kod Kulen Vakufa u Bosni i Hercegovini. ODLUKU O ZAŠTITI IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA Član 4.

I OPĆE ODREDBE Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se s ciljem zaštite voda izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih Član 1. uticaja, koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće ili na Ovom Odlukom utvrđuju se zone izdašnost izvorišta. sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica (u daljem tekstu: izvorišta), sa kojih se vrši snabdijevanje Član 5. vodom za piće potrošača na području Općine Bihać, veličina i granice zona sanitarne zaštite, mjere i režimi zaštite, (1) Urbanističko uređenje prostora, zabrane i ograničenja, nazive organa i građenje, privredne, poljoprivredne i druge pravna lica koja će sprovoditi Odluku, djelatnosti mogu se vršiti samo na način i u nadzor nad sprovođenjem ove Odluke, mjeri koji su utvrđeni zakonom i ovom kaznene odredbe i druga pitanja od interesa Odlukom. za sprovođenje sanitarne zaštite izvorišta.

II ZONE SANITARNE ZAŠTITE I Član 2. ZAŠTITNE MJERE

(1) Izvorište Ostrovica locirano je na Član 6. vrelu istoimene rijeke, koja izvire na lokalitetu udaljenom oko 400 m južno od gradskog mosta u Kulen Vakufu, ispod (1) U skladu s pravilnikom o uslovima brda Lanište za određivanje zona sanitarne zaštite i (2) izvorište Toplica locirano je na vrelu zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se istoimenog potoka, koji izvire ispod padine koriste ili planiraju da koriste za piće Demirovića brda na lokalitetu pored („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 51/02), izvorišta 02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 798

Ostrovica i Toplica predstavljaju izvorišta podzemnih voda u kraškim izdanima (3) Prostor I a zaštitne zone izvorišta Toplica obuhvata sljedeće površine: (2) za izvorišta Ostrovica i Toplica utvrđuju se tri zone sanitarne zaštite, i to: a) Područje Ia zaštitne zone 1. I zaštitna zona – koja je podijeljena vodozahvata na izvorištu Toplica, kod na: kojeg je granica utvrđena linijom koja se a) I a zaštitnu zonu –zona najstrožijeg proteže od mosta na vodotoku Toplica na režima zaštite jug zapadnom stranom puta u dužini 25 b) I b zaštitnu zonu – zona strogog metara, zatim desnom obalom vodotoka režima zaštite, dijelom se prostire na Toplica do krajnje sjeverozapadne tačke području R Hrvatske parcele k.č. br. 25 k.o. Klisa, potom uz 2. II zaštitna zona - zona ograničenog kameni nasip propusta pruge u dužini 10 režima zašite; dijelom se prostire na metara, zatim uz prugu na sjever u dužini području R Hrvatske 75 metara, na istok prema vodotoku 3. III zaštitna zona – zona blagog Toplica u dužini 25 metara, duž lijeve režima zaštite, prostire se na području R obale vodotoka Toplica nizvodno do puta Hrvatske u dužini 54 metara, te putem do mosta na vodotoku Toplica u dužini 21 metar. Ukupna površina Ia zaštitne zone 1. I ZAŠTITNA ZONA vodozahvata na izvorištu Toplica iznosi 0,40 ha, dok je obim ovog područja 294 m b) područje Ia zaštitne zone 1.1.Ia ZAŠTITNA ZONA sekundarnog vrela na izvorištu Toplica, kod kojeg je granica utvrđena linijom koja se proteže južnim dijelom kamenog nasipa Član 7. propusta ispod pruge u dužini 9 metara, potom na zapad u dužini 55 metara, zatim duž izohipse 340 m.n.m. unutar parcele (1) Područje Ia zaštitne zone izvorišta k.č. br. 544 pružajući se oko sekundarnog obuhvata prostor oko vodozahvatnih vrela do nasipa pruge, duž nasipa pruge u objekata, kojim se vodozahvatni objekti dužini 57 metara, te na jug u dužini 20 štite od slučajnog ili namjernog zagađenja metara ili oštećenja c) ukupna površina I a zaštitne zone sekundarnog vrela na izvorištu Toplica (2) granica Ia zaštitne zone izvorišta iznosi 0,69 ha, dok je obim ovog područja Ostrovica proteže se sjevernom granicom 317 m. parcele k.č. br. 1018, zatim preko vodotoka Ostrovica do najzapadnije tačke parcele k.č. br. 1338, jugozapadnom Član 8. granicom k.č.br. 1338, zatim na jug preko k.č. br. 1339, do sjeveroistočne granice k.č. br. 1340, potom jugoistočnom granicom u (1)Na području I a zaštitne zone dužini od 9 metara, a zatim duž izohipse izvorišta Ostrovica nalaze se sljedeći 330 m.n.m. u pravcu zapada do puta za objekti: Čojluk, potom istočnom stranom pored puta u dužini od 80 metara, odakle a) vodozahvatni objekat s završava na sjevernoj granici k.č. br. 1018. pumpnom stanicom Ostrovica u kojoj se Ukupna površina I a zaštitne zone nalaze pripadajuće pumpe, armature, izvorišta Ostrovica iznosi 0,56 ha, dok je fazonski komadi i elektrooprema obim ovog područja 355 m 02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 799

b) trafo-stanica za napajanje Član 11. pumpne stanice Ostrovica c) unutrašnji pristupni put. Područje Ia zaštitne zone mora biti (2) Na području Ia zaštitne zone zaštićeno od neovlaštenog pristupa izvorišta Toplica nalaze se sljedeći objekti: ogradom, kao i drugim potrebnim mjerama a) betonski objekat u kome se fizičke zaštite i osiguranja. vrši zahvat vode na izvorištu Toplica b) betonska pregrada za održavanje nivoa vode na vodozahvatu Član 12. c) transportni cjevovod od vodozahvata do pumpne stanice Toplica d) pumpna stanica Toplica sa Javno preduzeće „Vodovod“ d.o.o. strojnom halom u kojoj se nalaze Bihać dužno je na odgovarajući način pripadajuće pumpe, armature, fazonski obilježiti I a zaštitnu zonu, što naročito komadi i elektroopema uključuje naziv izvorišta i zaštitne zone, e) stubna trafo-stanica za naziv JP „Vodovod“ d.o.o Bihać, broj napajanje pumpne stanice Toplica dežurnog telefona za hitne slučajeve i f) unutrašnji pristupni put. upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa. (3) Na objektima iz prethodnih stavova ovog člana nalaze se pripadajuće armature, elektro instalacije, oprema i druga Član 13. pripadajuća oprema.

(1) Pristup na područje I a zaštitne zone Član 9. dozvoljen je samo zaposlenicima JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać koji stalno ili povremeno rade na objektima unutar ove Na području I a zaštitne zone mogu zone i nadležnim inspekcijskim organima se pored objekata iz člana 8.ove Odluke, u toku vršenja redovnih ili vanrednih uz primjenu propisanih mjera zaštite, kontrola ove zone, kao i drugim licima uz graditi ili nalaziti i drugi objekti, kao što posebno odobrenje JP „Vodovod“ d.o.o. su vodozahvatni objekti, rezervoari, Bihać pumpne stanice, trafo stanice, prilazni i (2) sva lica iz predhodnog stava ovog unutrašnji putevi i drugi objekti koji su člana moraju posjedovati odgovarajuće neophodni za rad sistema za propusnice. vodosnabdijevanje. (3) vrste propusnice i uslovi njihovog izdavanja utvrđeni su opštim aktima JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać. Član 10.

Član 14. (1) Javno preduzeće „Vodovod“ d.o.o. Bihać upravlja vodnim i drugim objektima i pripadajućom opremom iz člana 8.ove Zaposlenici koji rade u objektima Odluke unutar Ia zaštitne zone moraju biti (2) JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać dužno podvrgnuti periodičnim liječničkim je na području Ia zaštitne zone sprovoditi pregledima, u skladu s odgovarajućim sve zaštitne mjere propisane ovom propisima o sanitarnoj zaštiti. Odlukom. 02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 800

jug preko Demirovića brda, do kote 434 i Član 15. 451 pored Šakića ledine, odakle vodi na zapad preko kota 521 i 518 do granice Bosne i Hercegovine na lokalitetu (1) Na području Ia zaštitne zone Dubrava, potom državnom granicom izvorišta, zabranjuju se sve aktivnosti koje Bosne i Hercegovine u pravcu sjevera u nisu u direktnoj vezi s redovnom dužini od 4,0 km na dijelu koji vodi preko djelatnošću i održavanjem vodnih lokaliteta Dubrave i kote 510 do kote 406 objekata. Aktivnosti koje se sprovode s kod Poljica, odakle vodi preko lokaliteta ciljem redovne djelatnosti i održavanja Draga do željezničke pruge, a zatim preko vodnih objekata ne smiju štetno djelovati lokaliteta Jezerce, Kukavica, Pustaja i na izvorišta Buševići do vrela Toplica (2) izuzetno od stava 1. ovog člana (4) Ukupna površina I b zaštitne zone dozvoljene su sljedeće aktivnosti: izvorišta Ostrovica i Toplica iznosi 6,2 a) uzgajanje trave, bez upotrebe km². đubriva i drugih agrotehničkih sredstava b) dozvoljeno je sprovođenje kanalizacije i drugih instalacija, koje služe 1.3. MJERE ZAŠTITE U Ib ZAŠTITNOJ za redovan rad objekta za ZONI vodosnabdijevanje, uz uvijet da se odgovarajućim projektnim rješenjima i uvjetima utvrđenim u odobrenju za Član 17. građenje, osigura da te instalacije ne mogu direktno ugroziti izvorište. (1) Na području Ib zaštitne zone izvorišta zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi s redovnim radom i 1.2. Ib ZAŠTITNA ZONA održavanjem vodnih objekata. Aktivnosti koje se sprovode s ciljem redovnog rada i održavanja vodnih objekata ne smiju štetno Član 16. djelovati na izvorišta (2) izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, dopuštaju se sljedeće aktivnosti u (1) Područje Ib zaštitne zone obuhvata obimu koji ne utiče na kvalitet podzemne prostor od granice Ia zaštitne zone vode na izvorištima: izvorišta Ostrovica i Toplica iz člana 7. ove Odluke do vanjske granice Ib zaštitne a) nekomercijalni uzgoj trave, zone izvorišta. pri čemu se dozvoljava upotreba prirodnog (2) vanjska granica I b zaštitne zone i vještačkog đubriva u obimu koji ne izvorišta Ostrovica vodi od vrela ugrožava kvalitet vode na izvorištima Ostrovica na jugoistok do kote 408, zatim b) sprovođenje kanalizacije i do vrha Laništa i Gradina, odakle se pruža drugih instalacija, koje služe za redovan u pravcu sjevero-zapada preko lokaliteta rad objekata za vodosnabdijevanje, u kom Tilja i Blaževke, potom preko kote 455 slučaju je odgovarajućim projektnim i kod Dugih njiva, zatim na sjever do izvođačkim rješenjima potrebno osigurati saobraćajnice koja vodi za Donji Lapac, da te instalacije ne mogu ugroziti izvorišta potom saobraćajnicom na sjever u dužini c) kretanje stanovništva bez 1,2 km, te pored lokaliteta Šušnjata gl. i ograničenja i kontrolisanja rekreativne Ostrovica grad do vrela Ostrovica aktivnosti, što može uključiti staze za (3) vanjska granica Ib zaštitne zone šetnju, džoging i vožnju bicikala, parkove izvorišta Toplica vodi od vrela Toplica na za šetnju i sjedenje i sl. pri čemu nije 02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 801 dozvoljena izgradnja sportskih i transportovati propisno projektovanim i rekreacionih objekata izvedenim kanalizacionim sistemom d) održavanje postojećih odnosno izgradnjom vodonepropusne objekata, usmjereno na obezbjeđenje septičke jame koje se redovno prazne pravilnog funkcionisanja postojećih (5) u slučajevima kada se ne vrši objekata, prvenstveno s aspekta prihvata i prečišćavanje prikupljenih sanitarnih odvođenja otpadnih voda, te uklanjanja otpadnih voda iz predhodnog stava ovog čvrstog otpada, pri čemu nije dozvoljena člana, sanitarne otpadne vode moraju se promjena namjene objekata u svrhu ispustiti izvan područja I zaštitne zone obavljanja djelatnosti koje štetno utiču na izvorišta Ostrovica i Toplica. kvalitet vode na izvorištima.

2. II ZAŠTITNA ZONA - ZONA Član 18. OGRANIČENOG REŽIMA ZAŠTITE

(1) Na području Ib zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica dozvoljava se Član 20. rad postojećih privrednih subjekata, koji su izgrađeni i rade u skladu s važećim propisima (1) Područje II zaštitne zone izvorišta (2) Privredni subjekti iz stava l. ovog Ostrovica i Toplica obuhvata prostor člana, ne mogu mijenjati vrstu i obim svoje unutar hidrogeološkog sliva izvorišta, čija djelatnosti u odnosu na stanje zatečeno granica vodi od kote 451 pored Šakića danom donošenja ove Odluke, te su dužni ledine, preko kota 521 i 518 do granice pridržavati se odredaba ove Odluke i Bosne i Hercegovine na lokalitetu propisanih mjera zaštite. Dubrava, potom državnom granicom Bosne i Hercegovine u pravcu juga u dužini od 10,9 km na dijelu koji vodi Član 19. preko kota 520, 537 lokaliteta Mišljenovac, Polje i Lisičjak, vrh Jasenovača, kota 631 i 635 do vrha Ljutica, (1) Na području Ib zaštitne zone mogu odakle granica zone vodi ka vrhu ostati već postojeći stambeni i vikend Gradina, te u pravcu sjeverozapada preko objekti izgrađeni u skladu s važećim lokaliteta Tilja i Blaževke, potom preko propisima kote 455 kod Dugih njiva, zatim na sjever (2) na objektima iz predhodnog stava do saobraćajnice koja vodi za Donji Lapac, dozvoljeni su radovi tekućeg održavanja, a potom saobraćajnicom na sjever u dužini u skladu s uslovima definisanim aktom o od 1,2 km, odakle vodi obodom lokaliteta građenju, izdatim od strane nadležnog Burzinke i Šikića ledine do kote 451. organa (2) ukupna površina II zaštitne zone (3) individualni objekti za uzgoj stoke i iznosi 31,9 km2. peradi, koji su izvedeni uz stambene objekte iz stava l. ovog člana moraju biti uklonjeni ukoliko se monitoringom Član 21. (posebnom kontrolom) utvrdi značajan negativan uticaj na izvorišta (4) sanitarne otpadne vode iz objekata (1) Na području II zaštitne zone na području Ib zaštitne zone iz stava l. izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, ovog člana, moraju se prikupljati i izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti 02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 802 kojima se mogu zagaditi vode izvorišta, a k) izgradnja i korištenje naročito: skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu a) izgradnja novih naselja, te l) prerada, manipulacija i izgradnja i rad kanalizacije, osim ako skladištenje kemikalija, tečnih goriva, vodonepropusnost kanalizacionih vodova maziva i drugih opasnih i štetnih materija nije obezbijeđena i kontrolirana ili m) izgradnja i rad stočnih i osigurana izgradnja vodonepropusne peradarskih farmi, osim uzgoja do 10 grla septičke jame isključivo za pojedinačne krupne stoke i peradi u individualnim individualne objekte domaćinstvima za vlastite potrebe, uz b) izgradnja i nekontroliran izgradnju i pravilan rad vodonepropusne rad sportskih i rekreacionih objekata, bez kanalizacije, odnosno vodonepropusne vodonepropusne kanalizacije septičke jame i neškodljivo odlaganje c) formiranje gradilišta i otpada gradilišnih naselja bez sanitarija i n) otvoreno uskladištenje i vodonepropusne kanalizacije primjena kemijskih sredstava opasnih i d) izgradnja i rad uređaja za štetnih za vodu, koja se koriste za zaštitu i prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za rast bilja i za uništenje korova spaljivanje čvrstog otpada o) izgradnja i eksploatacija e) direktno ili indirektno cjevovoda za transport kemikalija, tečnih ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj, goriva, maziva i drugih opasnih tečnosti kao i prečišćenih i neprečišćenih otpadnih p) cestovni transport voda na tlo, uključujući pražnjenje vozila kemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih za čišćenje i odvoz fekalija opasnih materija f) izgradnja i eksploatacija q) izvođenje istražnih bušotina izvorišta i bunara koji se ne koriste za za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne javno vodosnabdijevanje materije, kao i za mineralnu vodu g) privredne i druge aktivnosti r) izgradnja i korištenje kojima se narušava prirodni režim poletno – sletnih staza, sigurnosnih prihranjivanja podzemnih voda izvorišta, površina i površina za prisilno slijetanje u ukoliko se posebnim mjerama ne zračnom saobraćaju obezbijedi vještačko prihranjivanje u s) izgradnja i korištenje količini dovoljnoj za nadoknađivanje manevarskih i vojnih poligona; izgubljene količine t) izgradnja novih grobalja i h) odlaganje svih vrsta čvrstog proširenje, osim kada se ona nalaze u otpada i izgradnja deponija, uključujući područjima koja izgrađuju hidrogeološki sanitarne deponije nepropusne formacije i) izgradnja i rad industrijskih i u) sječa šume osim sanitarne zanatskih pogona uključujući pogone sa sječe, te izgradnja puteva, izvođenje nečistom tehnologijom, koji ispuštaju obimnih zemljanih iskopa i druge radioaktivne ili druge za vodu štetne i aktivnosti koje izazivaju ili pospješuju opasne materije (nuklearni reaktori, eroziju tla petrokemijska industrija, metalno- v) eksploatacija mineralnih prerađivački pogoni, kemijske tvornice, sirovina kožarska industrija i drugo) w) eksploatacija šljunka j) izgradnja i rad željezničkih i x) i druge aktivnosti za koje se ranžirnih stanica i terminala i autobuskih utvrdi da mogu imati negativne posljedice stanica, ukoliko nisu preduzete posebne za izvorišta. mjere kojima se sprječava zagađivanje izvorišta 02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 803

2.1. MJERE ZAŠTITE U II ZAŠTITNOJ III POSEBNE MJERE KONTROLE ZONI

Član 25. Član 22.

(1) Praćenje uticaja privrednih subjekata (1) Na području II zaštitne zone i stambenih objekata koji u trenutku izvorišta Ostrovica i Toplica dozvoljava se donošenja ove Odluke egzistiraju na rad postojećih privrednih subjekata koji su području utvrđenih zona sanitarne zaštite i izgrađeni i rade u skladu s važećim na uticajnom području izvorišta Ostrovica i propisima Toplica sprovodi se mjerama posebne (2) privredni subjekti iz stava l. ovog kontrole, koje naročito uključuju: člana ne mogu mijenjati vrstu i obim svoje a) uspostavljanje mreže tačaka za djelatnosti u odnosu na stanje zatečeno praćenje (monitoring) kvaliteta podzemnih danom stupanja na snagu ove Odluke, te su i površinskih voda dužni pridržavati se odredaba ove Odluke i b) inspekcijske kontrole privrednih propisanih mjera zaštite. subjekata i stambenih objekata c) periodične procjene promjene stepena uticaja privrednih subjekata i Član 23. stambenih objekata na izvorištu Ostrovica i Toplica.

(1) Na području II zaštitne zone mogu ostati već postojeći stambeni i vikend objekti izgrađeni u skladu s važećim IV NADZOR NAD SPROVOĐENJEM propisima, kao i individualni objekti za ODLUKE uzgoj stoke i peradi (2) na objektima iz predhodnog stava dozvoljeni su radovi usmjereni na tekuće Član 26. održavanje, a u skladu s uslovima definisanim aktom o građenju, izdatim od strane nadležnog organa. Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ove Odluke odnosno nad Član 24. sprovođenjem režima i mjera zaštite propisanih ovom Odlukom vrši općinska urbanističko-građevinska inspekcija u (1) Sanitarne otpadne vode iz objekata skladu s nadležnostima utvrđenim na području II zaštitne zone iz člana 23. Zakonom o građenju i komunalna stav 1. ove Odluke moraju se prikupljati i inspekcija u skladu s nadležnostima transportovati propisno projektovanim i utvrđenim Zakonom o komunalnim izvedenim kanalizacionim sistemom, djelatnostima (do donošenja kantonalnog odnosno izgradnjom vodonepropusne zakona o vodama). septičke jame koje se redovno prazne. (2) u slučajevima kada se ne vrši prečišćavanje prikupljenih sanitarnih otpadnih voda iz predhodnog stava ovog člana, sanitarne otpadne vode moraju se ispustiti izvan područja II zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica. 02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 804

V KAZNENE ODREDBE VI PRELAZNE ODREDBE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 27. Prekršaji Član 30

1) Novčanom kaznom od 1.000 do Ako se posebnom kontrolom iz 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno člana 25. ove Odluke utvrdi negativan lice: uticaj na izvorišta, pristupit će se a) ako vrši izvođenje radova, izmjenama i dopunama zaštitnih mjera i izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili zaštitnih zona utvrđenih ovom Odlukom obavlja aktivnosti protivno zaštitnim prema uslovima utvrđenim pravilnikom o mjerama propisanim u članovima 15, 17, i uslovima za određivanje zona sanitarne 21. tačke a), b), c), e), h) i m) ove Odluke, zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda b) ako ne postupi u skladu sa koje se koriste ili planiraju da koriste za članovima 11, 12. i 14. ove Odluke piće („Sl. novine Federacije BiH“, broj: c) ako ne izvrši ili 51/02). neblagovremeno izvrši radnje iz člana 32. ove Odluke u utvrđenim rokovima. 2) za prekršaj iz stava 1. ovog člana Član 31. kaznit se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM. Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog (karta) na kome su prikazane granice zona sanitarne zaštite izvorišta i Član 28. tabela okvirne dinamike i implementacije projekta zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica s troškovnikom. Na prekršioce propisanih zaštitnih mjera iz člana 21. tačke d, f, g, i, j, k, l, n, o, p, q, r, s t, u, v, w, x i y, primjenjivat će Član 32. se kaznene odredbe iz člana 204.i 205. Zakona o vodama („Sl.novine Federacije BiH“, broj:70/06). (1) Uspostavljanje monitoringa kvaliteta voda iz člana 25. ove Odluke mora se izvesti u roku od godinu dana od dana Član 29. donošenja ove Odluke (2) u zonama sanitarne zaštite postavit će se znakovi (table) s oznakom zaštitnih 1)Novčanom kaznom od 100 do 500 zona i zaštitnih mjera u skladu s ovom KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice: Odlukom u roku od godinu dana od a) ako vrši izvođenje radova, donošenja ove Odluke izgradnju ili rekonstrukciju objekta ili (3) na područjima Ia, Ib i II zaštitne obavlja aktivnosti protivno zaštitnim zone, a koje se nalaze na području općine mjerama propisanim u članovima 15, 17. i Bihać, izvršit će se uređenje prostora i 21. tačke a), b), c), e), h) i m) ove Odluke sprovođenje zaštitnih mjera u skladu s b) ako ne izvrši ili neblagovremeno ovom Odlukom i projektom zaštite u roku izvrši radnje iz člana 19, 23. i 24. ove od tri i pol godine od dana donošenja ove Odluke. Odluke

02.12.2009. SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BIHAĆ Broj 15– Strana 805

(4) na područjima dijela Ib i dijela II, te na području III zaštitne zone, a koje se prostiru na području R Hrvatske, mjere zaštite izvorišta sprovodit će se u skladu s međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i R Hrvatske (5) JP „Vodovod “d.o.o. Bihać dužno je izvršiti radnje iz članova 11. i 12. ove Odluke u roku od šest mjeseci od dana donošenja ove Odluke (6) uklanjanje individualnih objekata za uzgoj stoke i peradi iz člana 19. ove Odluke, izvest će se u roku od 2 godine od dana donošenja ove Odluke ukliko se monitoringom (posebnom kontrolom) utvrdi značajan negativan uticaj na izvorišta (7) kanalizacioni sistemi iz članova 19. i 24. ove Odluke postaju prioritetna obaveza Općine Bihać u planiranju i izgradnji i moraju se izvesti najkasnije u roku od tri i pol godine od dana donošenja ove Odluke.

Član 33.

Donosioci planskih dokumenata (urbanistički plan, prostorni plan, vodoprivredna osnova, šumsko-privredna osnova), dužni su iste uskladiti s odredbama ove Odluke u roku od godinu dana od stupanja na snagu Odluke.

Član 34.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Općine Bihać“.

Broj:02-02-13224/09 PREDSJEDAVAJUĆI Bihać, 30. 11. 2009.godine OPĆINSKOG VIJEĆA Ivan Prša, s.r.

PROJEKAT ELABORAT

Zaštita vode za piće Ostrovica i OBJEKAT Toplica Grada Bihaća

MJESTO GRAD BIHAĆ

INVESTITOR GRAD BIHAĆ

Zavidovići VI / 2020. godine DIREKTOR Broj 14–IB–EL/20 Samir Isić, inž.građ.

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

1. NASLOVNA

1 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

OPĆI PODACI

Naziv projekta: ELABORAT – Zaštita vode za piće Ostrovica i Toplica Grada Bihaća

Investitor: GRAD BIHAĆ

Izvršilac: „IBIS“ d.o.o. Zavidovići

Odgovorni projektanti: Ibrahim Isić, dipl.inž.građ. mr.sc. Sabit Begić, dipl.inž.geol.

Saradnici: Vladimir Stevandić, dipl.inž.građ. Edin Ćatić, dipl.inž.građ. Samir Isić, inž.građ. Besim Gurda, BA. šum. Balić Emir, šum.teh.

Sportski i naučnoistraživački klub „ATOM“ Zavidovići

Vrijeme izrade: Juni 2020.godine

Broj dokumenta: 14-IB-EL/20

2 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

2. SADRŽAJ

3 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

2. SADRŽAJ 1. NASLOVNA ...... 1 2. SADRŽAJ ...... 3 3. OPĆI PRILOZI ...... 7 4. PROJEKTNI ZADATAK ...... 27 5. TEHNIČKI OPIS...... 39 5.1. Uvod ...... 40 5.2. Opći podaci ...... 40 5.3. Ovjerena kopija posjedovnog lista ...... 43 5.4. Opće karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 43 5.4.1. Osnovna problematika ...... 43 5.4.2. Opis sliva izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 44 5.4.3. Sadašnji uslovi zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 50 5.4.4. Predhodno provedeni istražni radovi ...... 53 5.5. Geološke i hidrogeološke karakteristike šireg okruženja izvorišta Ostrovica i Toplica ... 55 5.5.1. Geološke karakteristike...... 55 5.5.2. Hidrogeološke karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 60 5.6. Prostorni model sliva izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 68 5.7. Osjetljivost geološko- hidrogeoloških struktura u odnosu na postojeće i buduće aktivnosti u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 69 5.8. Hidrološke karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 69 5.8.1. Izdašnost izvorišta Ostrovica...... 70 5.8.2. Izdašnost izvorišta Toplica ...... 72 5.8.3. Okvirni bilans voda u cilju utvrđivanja sliva izvorišta Ostrovica i Toplica...... 73 5.9. Pedološke i vegetacione karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 74 5.10. Karakteristike erozionih procesa u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 82 5.11. Kvantitativne i kvalitativne karakteristike vode izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 84 5.11.1. Kvantitativne karakteristike izvorišta Ostrovica i Toplica...... 84 5.11.2. Kvalitativne karakteristike vode izvorišta Ostrovica i Toplica ...... 86 5.11.2.1. Fizičko-hemijske i bakteriološke analize ...... 86 5.12. Katastar postojećih i potencijalnih izvora zagađenja u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica, sa prikazom vrste zagađenja, procjenom količine zagađenja i vrednovanje indeksa zagađenja ...... 90 5.13. Pregled rezultata dodatnih istraživanja ...... 96 5.14. Pregled osnovnih karakteristika sistema za vodosnabdjevanje ...... 96 5.15. Tehnička analiza identifikacije ključnih hidrodinamičkih i hidrogeoloških karakteristika sliva izvorišta Ostrovica i Toplica, sa proračunom indeksa rizika zagađenja u cilju određivanja vrste i veličine zaštitnih zona kao i definisanja prostornog obuhvata pojedinih zaštitnih zona ...... 99 5.17. Identifikacija postojećih aktivnosti po pojedinim zaštitnim zonama i njihova specifikacija u skladu sa odredbama člana 10. Stav 1-6 važećeg Pravilnika...... 100 5.18. Zone zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica...... 101 5.19.Identifikacija zaštitnih mjera po pojedinim zaštitnim zonama...... 119 5.20. Prijedlog sanacionih zahvata na postojećim objektima unutar zona sanitarne zaštite ...... 126 5.21. Plan monitoringa kvaliteta i kvantiteta vode na izvorištima...... 127

4 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.22. Dinamika provođenja mjera zaštite i procjena troškova provođenja odluke...... 127 5.23. Zaključak o tehničkoj i finansijskoj opravdanosti provođenja zaštite u odnosu na potencijalna alternativna rješenja ...... 130 6. PREDNACRT ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA, GRADA BIHAĆ ...... 131 7. OBRAZLOŽENJE PREDNACRTA ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA, GRADA BIHAĆA ...... 163 8. LITERATURA ...... 167 9. PRILOZI...... 171 • Posjedovni list ...... 172 • Analiza vode ...... 175 • Tabela: Popis aktivnosti i nivoi ograničenja njihove primjene po pojedinim zaštitnim zonama ...... 219 10. GRAFIČKI PRILOZI ...... 224 01. Karta sa prikazom lokacija izvorišta i ponora, R=1:50000 02. Karta sa prikazom I,II,III,IV zone sanitarnezaštite, R=1:50000 03. Situacioni planovi I zaštitne zone izvorišta i ponora, R=1:500 04. Geološka karta sa profilom A-B,C-D, R=1:50000 05. Hidrogeološka karta sa profilom A-B,C-D, R=1:50000 06. Karta sa prikazom potencijalnih zagađivača, R=1:50000

Popis priloga,fotografija,tabela i dijagrama: Prilozi Prilog br.1: Širi prikaz lokacije izvorišta Ostrovica, Grad Bihać (Izvor:Google earth) Prilog br.2: Širi prikaz lokacije izvorišta Toplice, Grad Bihać (Izvor:Google earth) Prilog br.3: Geološka karta šireg okruženja izvorišta Ostrovica i Toplica Prilog br.4: Hidrogeološke karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica Fotografije Fotografija br.1: Izvorište Ostrovica (Autor: Balić Emir) Fotografija br.2: Područje izvorišta Ostrovica sa prikazom užeg zaleđa (Autor:Balić Emir) Fotografija br.3: Položaj zahvatne građevine izvorišta Toplica (Autor: Balić Emir) Fotografija br.4: Ograđen prostor izvorišta Ostrovica (Autor:Balić Emir) Fotografija br.5: Ograđen prostor izvorišta Toplice (Autor Balić Emir) Fotografija br.6: Vodozahvatni objekat na izvorištu Ostrovica sa pumpnim postrojenjem (Autor: Balić Emir) Fotografija br.7: Vodozahvatni objekat na izvorištu Ostrovica – zhvat i preliv (Autor: Balić Emir) Tabele Tabela br.1: Prosječne mjesečne oborine i temperature metereološka stanica Bihać Tabela br.2: Prividne brzine podzemne vode u slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplice Tabela br.3: Simultano mjerni proticaji V.S. Unac – Rmanj Manastir i vrelu Ostrovica

5 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Tabela br.4: Karakteristični srednji proticaji rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir i Vrelo Ostrovica Tabela br.5: Karakteristični minimalni proticaji rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir i vrelu Ostrovica Tabela br.6: Pregled rezultata provedenih mjerenja izdašnosti na izvorištu Toplica Tabela br.7: Pregled površina dominantnih pedosistematskih jedinica na slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica Tabela br.8: Pregled gazdinskih klasa u G.J.Ljutače koje su zatupljene na dijelu slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica u Bosni i Hercegovini Tabela br.9: Procjena tereta zagađenja koji se generiše u slivu izvoršta Ostrovica i Toplica Tabela br.10: Učestalost monitoring kvaliteta i kvantiteta izvorišta Ostrovica i Toplice Tabela br. 11: Dinamički plan realizacije predloženih mjera zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica Tabela br.12: Orijentaciona procjena troškova za provođenje mjera zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica Dijagrami: Dijagram br.1: Koncentracija obilježivača na osmatračkim mjestima tokom hidrogeološkog bojenja ponora Dnopolje dana 03.07.1984.godine (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina) Dijagram br.2: Koncentracija obilježivača na osmatračkim mjestima tokom hidrogeološkog bojenja ponora u Brezovcu dana 15.06.1989.godine (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina) Dijagram br.3: Linija odnosa proticaja vrela Ostrovica i na V.S. Unac – Rmanj Manastir (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina) Dijagram br.4: Linija trajanja minimalnih, srednjih i maksimalnih proticaja na vrelu Ostrovica (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina)

6 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

3. OPĆI PRILOZI

7 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

8 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

9 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

10 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

11 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

12 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

13 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

14 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

15 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

16 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

17 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

18 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

19 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

20 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Broj: 14-IB-EL-RJ-PV/20 Datum: 20.06.2020. godine Na osnovu člana 19. Zakona o građenju (Službene novine F BiH broj 55/02) i člana 19. Zakona o građenju (Službeni glasnik USK-a broj 6/05) i Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme i prakse lica koja izrađuju investiciono-tehničku dokumentaciju, vrše unutrašnju kontrolu i nadzor nad izvođenjem objekata, Društvo za inžinjering, građevinarstvo, trgovinu i usluge „IBIS“ d.o.o. Zavidovići izdaje:

R J E Š E NJ E

o imenovanju projektanta voditelja:

Za projektante na izradi ELABORATA tehničke dokumentacije za objekat „ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA“; INVESTITOR: GRAD BIHAĆ određuju se:

1. Projektant voditelj : Ibrahim Isić, dipl. inž. građ.

D i r e k t o r:

Samir Isić, inž.građ.

21 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Broj: 14-IB-EL-RJ-P/20 Datum: 20.06.2020. godine Na osnovu člana 19. Zakona o građenju (Službene novine F BiH broj 55/02) i člana 19. Zakona o građenju (Službeni glasnik USK-a broj 6/05) i Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme i prakse lica koja izrađuju investiciono-tehničku dokumentaciju, vrše unutrašnju kontrolu i nadzor nad izvođenjem objekata, Društvo za inžinjering, građevinarstvo, trgovinu i usluge „IBIS“ d.o.o. Zavidovići izdaje:

R J E Š E NJ E

o imenovanju projektanta :

Za projektante na izradi ELABORATA tehničke dokumentacije za objekat „ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA“; INVESTITOR: GRAD BIHAĆ određuju se:

1. Projektant : mr.sc.Sabit Begić, dipl.inž.geol.

D i r e k t o r:

Samir Isić, inž.građ.

22 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Broj: 14-IB-EL-RJ-P/20 Datum: 20.06.2020. godine

Na osnovu člana 19. Zakona o građenju (Službene novine F BiH broj 55/02) i člana 19. Zakona o građenju (Službeni glasnik USK-a broj 6/05), Društvo za inžinjering, građevinarstvo, trgovinu i usluge “IBIS” d.o.o. Zavidovići izdaje:

I Z J A V U

o ispravnosti i usklađenosti tehničke dokumentacije

Potvrđuje se tehnička ispravnost i usaglašenost ELABORATA tehničke dokumentacije za objekat „ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA“; INVESTITOR: GRAD BIHAĆ u potpunosti sa odredbama zakona.

1. Projektant voditelj : Ibrahim Isić, dipl. inž. građ.

2. Projektant : mr.sc.Sabit Begić, dipl.inž.geol.

D i r e k t o r:

Samir Isić, inž.građ.

23 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

24 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

25 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

26 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

4. PROJEKTNI ZADATAK

27 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

28 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

29 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

30 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

31 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

32 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

33 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

34 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

35 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

36 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

37 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

38 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5. TEHNIČKI OPIS

39 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.TEHNIČKI OPIS 5.1. Uvod Na osnovu Ugovora broj 02/3-11-374/20 od 27.05.2020. godine, zaključenog između Grada Bihaća i „IBIS“ d.o.o. Zavidovići (Izvršilac) predviđena je izrada Elaborata zaštite vode za piće Ostrovica i Toplica Grada Bihaća. Izrada ovog Elaborata ima za cilj utvrđivanje zona zaštite i mjera zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, Grad Bihać od svih vidova zagađenja koja mogu nepovoljno djelovati na kvalitet i režim podzemnih voda. S obzirom na zakonske uslove, a u skladu Pravilnikom o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće “Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 88/12, bilo je potrebno uraditi Elaborat zaštite vode za piće Ostrovica i Topice Grada Bihaća, što bi predstavljalo jedan u nizu koraka koji se trebaju poduzeti u cilju konačne odgovarajuće zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica. Projekat zaštite urađen je prema projektnom zadatku datom od strane Investitora. Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, Općina Bihać urađen juna 2004. godine /Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu/ nije usklađen sa Pravilnikom o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 88/12). Pri izradi ovoga Elaborata zaštite poštovane su odredbe Federalnog zakona o vodama (“Službene novine FBiH”, broj 70/06), Kantonalnog zakona o vodama Unsko-sanskog kantona(„Službene novine Unsko-sanskog kantona, broj 04/11), Zakona o geološkim istraživanjima ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/10) i Pravilnika o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 88/12).

5.2. Opći podaci Izvorišta Ostrovica i Toplica nalaze se na području Grada Bihaća, u blizini naselja Kulen Vakuf. Izvorište Ostrovica locirano je u samom naselju Kulen Vakufa, dok se Toplica nalazi oko 5 km sjeverno, u naseju Klisa. Sa izvorišta Ostrovica vrši se snadbjevanje pitkom vodom naselja Kulen Vakufa, kao i Donjeg Lapca u Republici Hrvatksoj, što ovom izvorištu daje među državni značaj. Izvorište Toplica izvedeno je 2002.godine za potrebe vodosnadbjevanja naselja Orašac u Gradu Bihać. Ostrovica i Toplica su dva tipična kraška vrela koja se prihranjuju iz sliva koji se najvećim dijelom nalazi na području Repuplike Hrvatske. S obzirom na područje vodosnadbjevanja sa ovih izvorišta ,koje se proteže na dvije države, kao i područje prihranjivanja vela Ostrovica i Toplica, koje je također na teritoriji dvaju država, uslovi za zaštitu ovih izvorišta su veoma kompleksni.

• Izvorište Ostrovica Vrelo Ostrovica je tipično kraško vrelo, koje ima razbijenu zonu isticanja sa dispregovanom pojavom voda na više mjesta u izvršnoj zoni. S obzirom na kapacite i zathjevanja potrebe naselja koja se snadbjevaju sa izvorišta, na vrelu Ostrovica izvršeno je samo djelimično zahvatanje voda. Za potrebe vodosnadbjevanja naselja Kulen Vakufa i Donji Lapac izvedana je kaptaža na lijevoj vodnoj pojavi vrela Ostrovica, na kojoj se vrši zahvatanje ukupno 50 l/s vode. Kaptaža se nalazi

40 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

neposredno uzvodno od nadvožnjaka na pruzi Zagreb- Split. Najuža zona oko vodozahvata je ograđena i u nju nije dozvoljrn pristup neovlaštenim osobom. Iz sagrađene kaptaže, voda se pumpa u rezervoar napravljen na brdu iznad izvorišta na koti 386 m.n.m. Iz ovog rezervoara voda se dalje pumpama visokog pritiska transportuje prema Donjem Lapcu, a naselje Kulen Vakuf se iz istog rezervoara snadbjeva gravitacijom. Dužina magistralnog voda prema Donjem Lapcu iznosi oko 13 km. Na vrelu Ostrovica je pored ovog zahvata sagrađen i vodozahvat za punionicu „Green Water „, čiji je kapacitet oko 10 l/s. Ovaj zahvat napravljen je na krajnjoj desnoj vodnoj pojavi izvorišta Ostrovica, odakle se voda PEHD cjevovodima 150 mm odvodi gravitacijom u dužini cca. 200 m do pumpne stanice locirane nizvodno od zahvata, neposredno u naselju Kulen Vakuf. Od pumpne stanice voda se prempunpava cjevovodom dužine cca 1.300 m do pogona punionice, smještenog na desnoj obali rijeke Une, nizvodno od Kueln Vakufa.

Fotografija br.1: Izvorište Ostrovica (Autor: Balić Emir)

41 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Fotografija br.2: Područje izvorišta Ostrovica sa prikazom užeg zaleđa (Autor:Balić Emir)

• Izvorište Toplica Na izvorištu Toplica, koje je po kapacitetu znatno manje vrelo od Ostrovice, 2001.godine je sagrađena kaptaža kojom je planirano zahvatanje vode količine od cca. 15 l/s za potrebu vodosnadbjvanja naselja Orašac. Zahvat je izveden izgradnjom betonskog praga neposredno nizvodno od primarne vodne pojave na vrelu Toplica, sa istočne strane pruge Zagreb- Split uz trup nasipa. Pragom se zadržava potrebni nivo vode i obezbjeđuje potopljenost usisne korpe cjevovoda kojim se zahvaćena voda gravitaciono transportuje do pumpne stanice Toplica. Iz pumpne stanice se voda pumpa u rezervorar, odakle se distribucija vrši gravitacijom ka naselju Orašac. Područje oko vodozahvata zaštićeno je od pristupa neovlaštenih osoba ogradom. U ovom trenutku ograđen je pojas sa obje strane vodotoka Toplica od vodozahvata, tj. nasipa pruge Zagreb-Split, nizvdono do lokalnog puta Klisa- Kulen Vakufa.

42 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Fotografija br.3: Položaj zahvatne građevine izvorišta Toplica (Autor: Balić Emir) 5.3. Ovjerena kopija posjedovnog lista U prilogu ovog Elaborata nalazi se ovjerena kopija zemljišno-knjižnog izvadka za područje I zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica Grada Bihaća.

5.4. Opće karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica 5.4.1. Osnovna problematika U ovom trenutku, za izvorišta Ostrovica i Toplica i područje prihranjivanja izdani nije donesena odgovarajuća odluka o zaštiti, (u skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbjevanje stanovništva ( „Službene novine FBiH“, broj 88/12)), kojom bi bile uspostavljene zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere. Zaštita izvorišta predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za dugoročno održivo korištenje vodnih resursa. U tom smislu, člankom 66. Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/06) utvrđena je zabrana da se vode, koje su vodoprivrednim osnovama ili drugim planskim dokumentima određene da se koriste kao vode za piće, koriste u druge svrhe, ukoliko bi se time nepovoljno uticalo na kvalitet i količinu vode za piće. Područje na kojem se nalazi izvorište vode koje se po veličini i kvaliteti može koristiti ili se koristi za javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta.

43 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Cilj ovog Elaborata je utvrđivanje zona sanitarne zaštite i sprovođenje zaštitnih mjera u skladu sa uvjetima utvrđenim u Pravilniku o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Službene novine Federacije BiH“, broj 88/12). U Elaboratu su prikazane opće prirodne karakteristike slivnog područja izvorišta, položaj, klimatske i hidrološke karakteristike slivnog područja, geološka građa, strukturno-tektonske i hidrogeološke karakteristike terena, pedološke, vegetativne i erozione karakteristike slivnog područja, demografske karakteristike, djelatnosti i stanje komunalne i komunikacijske infrastrukture u slivnom području, kvantitativno-kvalitativne karakteristike izvorišta, postojeći i potencijalni zagađivači izvorišta, analiza hidrogeoloških i hidrodinamičkih parametara vodonosnika, zaštitne zone i mjere zaštite izvorišta, program, dinamika, aktivnosti i okvirna procjena troškova provođenja mjera zaštite, te prednacrt Odluke o zaštitnim zonama i mjerama zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica Grada Bihaća. Elaborat je izrađen u skladu odredbama Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/06), Zakona o vodama Unsko-sanskog kantona („Službene novine Unsko-sanskog kantona, broj 04/11), Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/12), te drugih važećih propisa iz ove oblasti. Odluka o zaštiti, kojom će biti uspostavljene zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere stvorit će pravne predpostavke za riješavanje problematike zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica Grada Bihaća.

5.4.2. Opis sliva izvorišta Ostrovica i Toplica U ovoj tački projekta prikazane su karakteristike šireg područja izvorišta Ostrovica i Toplica Grada Bihaća. • Geografski položaj Izvorište Ostrovica je karstno vrelo čije slivno područje obuhvata širi prostor Lapačkog Polja, koje se nalazi na teritoriji Grada Bihaća u Bosni i Hercegovini, te na teritoriji Općine Donji Lapac, Udbina i Mazin u Republici Hrvatskoj. Uži prostor izvorišta Ostrovica se nalazi u naselju Kulen Vakuf.

Prilog br.1: Širi prikaz lokacije izvorišta Ostrovica, Grad Bihać (Izvor:Google earth)

44 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Izvorište Toplica je karstno vrelo locirano u naselju Klisa na lijevoj obali Une, oko 5 kilometra nizvodno od naselja Kulen Vakuf. Vrelo izbija u podnožju Demirovića brda, neposredno uz lokalnu saobraćajnicu koja vodi ka Kulen Vakufu. Izvorište Toplica se ulijeva u rijeku Unu na njenoj lijevoj obali.

Prilog br.2: Širi prikaz lokacije izvorišta Toplica, Grad Bihać (Izvor:Google earth) Pristup do oba izvorišta omogućen je uređenim putevima. Izvorišta Ostrovica i Toplica, u administrativnom pogledu pripada Gradu Bihaću i Unso-kantonu kantonu u Federaciji Bosne i Hercegovne.

• Hidrografija Izvorišta Ostrovica i Toplica nalaze se u slivnom području rijeke Une. Osnovnu hidrografsku mrežu na slivnom području izvorišta čini siromašna mreža površinskih tokova, gdje dominiraju rijeke ponornice i povremeni vodotoci. Vodotoci su u tipično veoma kratki i najveći broj njih ponire na području Lapačkog polja.

• Geomorfološke karakteristike Sliv je gemorfološki veoma razuđen. Najniže nadmorske visine u slivu nlaze se u duž zone isticanja većeg broja vrela uz rijeku Unu, između ostalih i vrela Ostrovica i Toplica. Vrelo Ostrovica istiće na koti 315 m.n.m., a vrelo Toplica na koti 306 m.n.m. Najviši vrh sliva je Ozeblin, koji se nalazi na nadmorskoj visini 1.657 m.n.m. To je vrh planinskog masiva Plješevica lociran oko 7.5 km sjeverozapadno od Donjeg Lapca. Visinska razilka između najviše i najniže tačke u slivu tako iznosi 1.351 m. Sliv je sa zapadne i sjevere strane oivičen planinskim masivom Plješevice, dok u centralom dijelu dominira Lapačko polje. Lapačko polje predstavlja tipično kraško polje, na kojem se površinske vode dreniraju putem niza ponora i vrtača u podzemnu izdan. Polje se nalazi na nadmorskoj visini od 540 do oko 620 m.n.m.

45 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Klimatske karakteristike Sa klimatskog aspekta, u slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica izdvajaju se dva klimatska područja: - područje umjereno-kontinentalne i umjereno-planinske klime i - područje planinsko-kontinentalne klime. Umjereno-kontinentalna klima zastupljena je u manjem dijelu područja oko Bihaća, u dolini rijeke Une. Opšta odlika ove klimatske zone su blaga ljeta i hladne zime, sa jasno izraženim prelaznim periodima,od kojih je jesen posebno duga. Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 10-120 celzijusa. Prosječna visina padavina iznosi 900-1000 milimetara. Umjereno-planinska klima neposredno se nadovezuje na umjereno-kontinentalnu. Preovladava na prostoru nižih planina do 1000 metara nadmorske visine. Ovu klimu karakterišu umjereno topla ljeta sa promjenjivim vremenskim prilikama, te hladne i duge zime. Prelazni periodi su kratki, a jesen toplija od proljeća. Srednja godišnja temperatura vazduha u ovoj zoni iznosi 8-100 celzijusa, dok se godišnje kolebanje temperature kreće od 20-210 celzijusa. Ukupan broj ledenih dana, tj. dana sa maksimalnom temperaturom vazduha ispod 00 celzijusa, iznosi 40-50 i najveći je na padinama planine Plješevice. Prosječna visina padavina iznosi 1000-1250 milimetara godišnje. Planinsko-kontinentalna klima obuhvata prostor srednje visiokih i visokih planina, odnosno dijelove terena sa nadmorskom visinom do 1700 metara. Ovu klimu karakterišu dugotrajne i oštre zime sa dosta padavina, te kratka i svježa ljeta. Prelazna godišnja doba nisu posebno izražena. Srednja temperatura vazduha na višim dijelovima Plješevice iznosi 2-40 celzijusa. Broj ledenih dana u područjima sa nadmorskom visinom od 1000 do 1700 metara iznosi od 50 do 70. Snježne padavine su najzastupljenije u ovim područjima. Srednji godišnji broj snježnih dana iznosi 60-150. Za upoznavanje klimatskih prilika područja sliva korišteni su podaci sa meteorološke stanice Bihać. Prema ovim podacima, prosječne godišnje tempeture iznose 10.60 celzijusa, a prosječne godišnje padavine 1245 mm (Tabela br.1).

46 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Tabela br.1: Prosječne mjesečne oborine i temperature metereološka stanica Bihać Prosječno Mjesec Padavine (mm) Temperatura (0C) Januar 94 0,2 Februar 91 2,2 Mart 96 5,9 April 118 10,3 Maj 121 14,8 Juni 110 18,5 Juli 116 20,0 Avgust 117 19,2 Septembar 97 15,7 Oktobar 117 11,2 Novembar 150 6,6 Decembar 125 2,0 Prosječno 112,70 10,6 Ukupno: 1.352 -

• Hidrološke karakteristike Klimatski faktori u slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica predstavljaju ključne elemente hidroloških odlika i bilansa voda uopšte u slivnom području, pa, prema tome, i režima podzemnih voda, odnosno njihovog bilansa, čiji je uticaj različit u vremenu i prostoru. Od niza uticajnih klimatskih faktora na bilans podzemnih voda (padavine, isparavanje, temperatura vazduha, vlažnost vazduha, i atmosferski pritisak) najviše se manifestuju padavine, koje se shodno lokalnim usłovima transformišu na površinski oticaj, isparavanje i infiltraciju. Svi klimatski faktori zavise od veličine sunčeve radijacije, koja se javlja kao jedini bitan egzogeni izvor toplote na površini terena. Osnovnu hidrografsku mrežu na slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica čini siromašna mreža površinskih tokova, gdje dominiraju rijeke ponornice i povremeni vodotoci.

• Padavine lokaliteta Pod atmosferskim padavinama podrazumijevamo vode koje dolaze iz atmosfere u vidu kiše, snijega, leda itd. u atmosferi one se forrniraju na osnovu kondenzacije vlage, pri čemu je nužno da prečnik kapljice bude od 500-4.000 µ, da bi ona mogła da savlada otpore vazduha i da dospije do Zemljine površine. Prosječna visina padavina iznosi 1.000-1.250 mm godišnje. Količine padavina cijelog sliva, promjenljive su tokom godine a ovisne su i od geografskog položaja razmatranog područja, kao i od opštih klimatskih usłova. Vidovi padavina i njihov intenzitet imaju bitnog značaja za vodni bilans teritorije, budući da od toga ovise odnosi ostalih međusobnih elemenata bilanca kao i površinski i podzemni oticaj, isparavanje, infiltracija itd. Najveće značenje za napajanje podzemnih voda, imaju nasłage snijega i dugotrajne kiše u hidrološkom maksimumu, koje nisu velikog intenziteta.

47 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Isparavanje na lokalitetu Isparavanje je jedan od najsłoženijih elemenata bilanca podzemnih voda a nastaje procesom transformacije tečne faze u gasovitu. Isparavanje potiče kako sa vodnih površina tako i sa površine zemlje, te iz zone aeracije (fizičkim pulem i fłziološkim putem transpiracijom biljaka) i sa površine nivoa podzemnih voda, posredstvom efekata kapilarnih sila. U zoni aeracije isparavanje potiče kako od vode koja je ušla sa površine za vrijeme infiltracije tako i od kapilarne vode. Kao rezultat isparavanja infiltrirane vode, koja još nije dostigla nivo podzemnih voda, jeste umanjenje veličine napajanja podzemnih voda, a inače se tretira kao isparavanje sa otvorene vodene površine. Procesom isparavanja podzemnih voda umanjuju se rezerve i snižava nivo, što posredno dovodi do promjene hemijskog sastava i temperature vode. Isparena voda, sem za bilans, ima i drugu važnu funkciju, budući da ona utiče na formiranje mikro i makroklimata razmatranog područja. Atmosfera koja sadrži vodenu paru slabi izlučivanje toplote sa zemljine površine te reguliše intenzitet insolacije. Blagodareći gubitku toplote u procesu isparavanja dolazi do hlađenja isparavajuče površine, čime se formira određena toplotna zaštita za rastinje pri transpiraciji, a takođe, i za ljude i životinje pri znojenju. Intenzitet isparavanja zavisi od veličine i svojstva isparavajuće površine (vodna površina, ogoljeno ili obraslo zemljište itd.) od brzine vjetra, vlažnosti vazduha i barometarskog pritiska. Temperatura vazduha i temperatura isparavajuće površine, nadmorska visina i insolacija takođe utiču na isparavanje. Najkompleksniji proces isparavanja za proučavanje je onaj sa zemljine površine, kojeg zajedničkim imenom nazivamo evapotranspiracija (evaporacija-isparavanje sa površine zemlje, transpiracija- isparavanje putem rastinja). Površina sliva upravo odgovara ovim uslovima isparavanja Pri istim klimatskim uslovima sa površine zemlje može ispariti više vlage nego sa vodene površine ukoliko je vlažno zemljište i ukoliko je prekriveno gustim rastinjem sa relativno velikom površinom isparavanja. Pod hidrološkim faktorima podrazumijevamo transformisane padavine koje putem površinskog oticaja (ili toka) dolaze do uvala, a potom do vodotoka (ili kanala), te infiltrirane padavine koje se putem zone aeracije kreću do nivoa podzemnih voda. Dalje, hidrološki faktori se ogledaju i u količini vode koje protiču vodotocima i njihovim režimom te, povezanošću tih voda sa podzemnim vodama, zavisno od hidrauličkih i hidrogeoloških uslova kontaktne zone. Dio padavina lokaliteta koji ne odlazi na isparavanje i infiltraciju formira površinski oticaj . Njegova veličina zavisi od topografskih uslova ovog područja koje se proučava, zatim od geološkog sastava terena, od klimatskih uslova te intenziteta padavina. Na ravničastom i blago nagnutom terenu dijela slivnog područja, oticaj se zadržava u depresijama, gdje vremenom ispari ili se infiltrira, a kod jačih kiša i pljuskova dolazi do njegovog sporog oticanja prema nižim tačkama sliva i pomenutih riječnih tokova.

48 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Infìltracija Infiltracija predstavlja proces ułaska vode sa površine terena u zonu aeraciie odnosno u zonu saturacije do nivoa podzemnih voda. Na intenzitet infiltracije utiče tip obraslosti terena (vrsta rastinja), geološki sastav, temperatura vazduha, intenzitet padavina i kvalitet voda. Brzina s kojom voda prołazi, konkretno, u tlo i dalje se gravitaciono kreće mnogo zavisi od sastava zemljišta i njegovih fizičkih svojstava.

Problem proučavanja infiltraciie je izražen zbog složenosti uticajnih faktora, a prije svega zbog nedostatka odgovarajućeg matematičkog opisa fizičkih procesa kretanja vode u zoni aeracije, zavisno od vrste zemljišta.

• Demografske karakteristike i djelatnosti Dio sliva koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi se u cijelosti na teritoriji Grada Bihać, odnosno njene Mjesne zajednice Kulen Vakuf. Na području ove mjesne zajednice je prema popisu iz 1991. godine živjelo ukupno 2.093 stanovnika u nekoliko naseljenih mjesta (Kulen Vakufa, Klisa, Kalati, Ostrovica, Rajinovci, V. Stijenjani.). Naseljenost smaog slivnog područja je, međutim, značajno manja, jer se na ovom području nalaze samo dijelovi naseljenih mjesta Klisa i Ostrovica. Procjena je da na ovome dijelu sliva prema popisu iz 2013.godine trenutno živi, 457 stanovika. Dio sliva koji se nalazi na teritoriji Rebulike Hrvatske obuhvata dijelove Općina Donji Lapca, Udbina i Mazin. Prema Prostornom planu Ličko-senjske županije, ova županija predstavlja jedno od najrijeđe naseljenih područja u Republici Hrvatskoj. Prema popisu iz 1991. godine , na prostoru ove županije koja ima površinu 5.350,50 km2, živjelo je 85.135 stanovnika. Tako je prosječna gustina naseljenost ovog područja u tom područja u tom periodu iznosila oko 16 stanovnika km2. Na području Općine Udbina u tom periodu je živjelo je 4.628 stanovnika, a na području Općine Donji Lapac 4.603. Kako je površina Općine Udbina i Donji Lapac respektivno 683.15 i 354.20 km2, a to je prosječna gustina naseljensti ovih općina ispod prosjeka Ličko-senjske županije. Za Opštinu Donji Lapac, koja pokriva čak 71.4 % ukupnog sliva, tako je gustina naseljenosti 1991. godine iznosila 13 stanovika po km2, a za Općinu Udbina samo 6.8 stanovnika/km2. Uporedbom sa podacima popisa iz 1981.godine, na ovom području može se uočiti proces depopulacije. Trend smanjenja broja stanovnika prisutan je ne samo u periodu 1981-91. godina, već i u predhodnom periodu 1971- 81.godina. Najvažniji razlozi ovakvog trenda su slabi procesi industrijalizacije i urbanizacije na ovom području , odnosno slab društveni i privredni razvoj, te intezivni proces emigracije i depopulacije. Uz procijenjenu gustine naseljenosti na dijelu slivnog područja izvorišta na teritoriji Repubilke Hrvatske od 16 stanovnika po km2, ukupan broj stanovnika na ovom području iznosi 4.800. • Sirovinski resursi u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica Širi istražni prostor slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica i pored brojnih pojava različitih mineralnih sirovina, može se smatrati siromašnim sa mineralnim resursima. Prema raspoloživim podacima, kraški tereni izgrađeni od karbonatnih stijena trijaske, jurske i kredne starosti na istraživanom području mogu se smatrati sterilnim u pogledu mineralnih sirovina. Jedino u široj okolini Kulen Vakufa ima pojava i ležišta nemetaličnih mineralnih sirovina, od kojih najveći ekonomski značaj ima gips i kvarcni pijesak. Gipsane naslage gornje jurske starosti nalaze se u dolini rijeke Une, u lokaitetu Orašac sjeverno od Kulen Vakufa. To je najveće ležište gipsa u kojem je otvoren aktivan majdan. Gips se nalazi unutar

49 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

serije klastita, koju čine kvarcni pješčari i pijeskovi, a zatim krečnjačke breče i gline. U lokalnostima Begluci, Neteka i Suvaja utvrđene su manje pojave gipsa a u neposrednoj blizini Srba, izvan istraživanog područja , ispod kvartnog nanosa nalaze se velike rezerve ove sirovine. Kvarcijalni pijeskovi i pješčari nalaze se neposredno iznad samog Kulen Vakufa. Sjeverno od Kulen Vakufa, dolinom rijeke Une , proteže se zona kvarcnih pješčara i pijeskova. U površinskim dijelovima obično su zastupljeni dobro vezani ili površinski raspadnuti pješčari, bijele i blijedožute boje a sa porastom dubine javljaju se isključivo bijeli pijeskovi sa visokim sadržajem SiO2, oko 97%. Rezerve kvalitetnog građevinskog kamena na istraživanom prostoru praktično su neiscrpne. U ovu kategoriju sirovine spadaju krečnjaci i dolomiti, odnosno stijenske mase sa povoljnim fizičko- mehaničkim i tehničkim svojstvima, koje se mogu koristiti za sve vrste građevinskih radova. Pored čvrstih stijenskih masa, za građevinske potrebe koristi se u velikoj mjeri dolomitski grus kao zamjena za pijesak. Šljunak iz aluviona savremenih riječnih tokova i iz Lapačkog polja koristi se kao kvalitetan građevinski materijal.

5.4.3. Sadašnji uslovi zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica U ovom trenutku, za izvorišta Ostrovica i Toplica i područje prihranjivanja izdani nije donesena odgovarajuća odluka o zaštiti (U skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbjevanje stanovništva („Službene novine FBiH“, broj 88/12)), kojom bi bile uspostavljene zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere. U periodu prije 1990.godine izrađivana je dokumentacija koja je služila za zaštitu izvorišta Ostrovica, a za izvorište Toplica nije postojala jer je izvorišta izgrađeno tek 2002.godine. Pregled ostalih istraživanja dat je tački 5.4.4. ovoga Elaborata. U okvriu pomenutih projekata vršena su geološka, hidrogeološka, inženjerskogeološka i sezimotektonska ispitivanja šireg prostora izvorišta Ostorivca, na osnovu čega su utvrđene granice slivnog područja ovog izvorišta. Također je ispitivan kvalitet vode, te definirani zagađivači u slivu izvoiršta Ostrovica. Predložene su i zone sanitarne zaštite, za koje nije detaljnije elaborirana metodologija njihovog utvrđivanja, kao i odgovorajući režimi zaštite u pojedinim zaštitnim zonama. U pomentim projektima elaborirani su tehnički aspekti zaštite ovih izvorišta , ali nije predložen i predacrt opšteg akta o zaštiti, niti je opšti akt naknadno prirpemljen i usvojen. Određeni elemnti režima zaštite izvorišta Ostrovica utvrđeni su, međutim, odredbama Odluke o prstornom uređenju područjua opštine Bihać. Ovom odlukom se pod posebnu zaštitu, pored jednog broja drugih vrela na području Grada, stavlja i izvorište Ostrovica. Oko ovog izvorišta uspostavlja se neposredna zaštitna zona u vidu kružne površine radijusa 50 metara. Pored toga, za izvorište Ostrovica, utvrđene su 3 zaštitne zone. Prema odredbama člana 56. odluke, zaštitno područje izvorišta Ostrovica obuhvata prostor širine 500 metara sa obje strane od obale rijeke Ostroviceš, u dužini 1.0 km uzvodno i nizvodno do ušća Ostrovice u Unu. Kako je rečeno, na tom prostoru utvrđene su tri zone sanitarne zaštite, i to: • Zona zaštite I stepena, koja obuhvata prostor nizvodno do ulice za željezničku stanicu, uzvodno 100 metara, sa lijeve strane do puta za rezervoar i sa desne strane 50 metara od obale rijeke Ostrovica;

50 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Zona zaštite II stepena,koja obuhvata prostor nizvodno do ulice, uzvodno 380 metara, bočno pojas širine 100 metara; • Zona zaštite III stepena, koja obuhvata preostali prostor zaštitnog područja izvorišta; Odlukom o prostronm uređenju područja Grada Bihać nije utvrđen režim korištenja prostora u pojedinim zonama zatite izvorišta Ostrovica. Pored toga, ova odluka donesena je prije sprovođenja i završetka istražnih radova programiranih za utvrđivanje zaštite ovog izvorišta, tako da su zone zaštite utvrđene ne uzimajući u obzir mehanizme i uslove prihranjivanja izvorišta i transporta zagađenja. Zbog tog su zone zaštite utvrđene ovom odlukom daleko manje od onih utvrđenih istražnim radovima, gdje III zaštitna zona obuhvata cjelokupni sliv izvorišta Ostrovica. U tom smislu, uslovi zaštite utvrđeni su Odlukom o prostornom uređenju područja Grada Bihać su neadekvatni i ne obezbjeđuju dugorčno održivo korištenje ovog izvorišta. Uslovi zaštite utvrđeni Odlukom o prostoronm uređenju područja Grada Bihać ne uvažavaju ni izmejnjene administrativno-političke prilike, s obzirom se sliv izvorišta Ostrovica i Toplica nalazi na teritoriji dvije države, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovo postavlja bitno drugačija ograničenja pri uspostavljanju režima zaštite nego u slučaju kada se sliv izvorišta nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime, pravni osnov za uspostavljanje režima zaštite na području Republike Hrvatske ne mogu biti lokalni propisi, već moraju promjeniti odgovarajuće međunarodne konvencije, kao i međunarodni sporazumi multilaterarnog i bilateralnog karaktera. Kako u ovom trenutku ne postoje odgovarajući opšti akti o zaštiti izvorišta Ostrovica i Toplica, nema ni pravnog okvira za kontrolu i usmjeravanje demografski, privrednih i drugih aktivnosti u slivu. Zbog toga, uspostavljanje zaštitnih zona i zaštitnih mjera, a posebno njihovo sprovođenje, predstavljaju neophodne uslove koji će omogućiti da se održi kvantitet i kvalitet vode na izvorištu u budućnosti. Međutim , 2004. godine Općina Bihać donosi odluku o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica na osnovu člana 68. tačka 2.Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj:70/06) i člana 25. Statuta vijeće Općine Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“, broj: 9/08). U skladu s Pravilnikom o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište voda, koja se koriste ili se planiraju koristiti za piće („Službene novine Federacije BiH,br. 51/02), izvorišta Ostrovica i Toplica predstavlaju izvorišta podzemnih voda u Kraškim izdanima. Prema gore navedenom pravilniku utvrđene su tri sanitarno zaštitne zone i to: 1. I zaštitna zona – koja je podjeljena na: a) Ia zaštitnu zonu – zona najstrožijeg režima zaštite b) Ib zaštitna zona – zona strogog režima zaštite 2. II zaštitna zona – zona ograničenog režima 3. III zaštitna zona – zona blagog režima zaštite Pristup kaptaži izvorišta Ostrovica fizički je spriječen, ograđen prostor I zone sanitarne zaštite (Fotografija br.4). Kako je ograđen prostor oko kaptaže najbolje govori sama fotografija.

51 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Fotografija br.4: Ograđen prostor izvorišta Ostrovica (Autor:Balić Emir)

Pristup kaptaži izvorišta Toplica fizički je spriječen, ograđen prostor I zone sanitarne zaštite (Fotografija br.5 ). Kako je ograđen prostor oko kaptaže najbolje govori sama fotografija.

Fotografija br.5: Ograđen prostor izvorišta Toplica (Autor Balić Emir) S obzirom na nedostatak odgovarajućih opštih akata o zaštiti izvorišta Ostrovica i Toplica, ne postoje pravne pretpostavke za kontrolu i usmjeravanje demografskih, privrednih i drugih

52 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

aktivnosti u slivu. Najveći problemi vezani su za ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda, nesanitarno odlaganje čvrstog otpada, eksploataciju šume, otvaranje kamenoloma i pozajmišta šljunka bez provođenja odgovarajućih zaštitnih mjera i sl. Ove aktivnosti mogu dovesti do degradacije slivnog područja, sa dugoročnim posljedicama na kvantitativno – kvalitativne karakteristike ovih izvorišta. Kako su u prethodnim istražnim radovima utvrđene vrlo velike brzine tečenja podzemne vode u širem području izvorišta, brzina transporta zagađenja uzvodno iz sliva do vodozahvatnih objekata je potencijalno veoma velika. Zbog toga, uspostavljanje zaštitnih zona i zaštitnih mjera, a posebno njihovo sprovođenje, predstavljaju neophodne uslove koji će omogućiti da se održi kvantitet i kvalitet vode na izvorištu u budućnosti. Ovaj projekat zaštite predstavlja jedan u nizu koraka koji se trebaju poduzeti u cilju konačne odgovarajuće zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica. Odluka o zaštiti, kojom će biti uspostavljene zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere, stvorit će pravne predpostavke za riješavanje problematike zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica.

5.4.4. Predhodno provedeni istražni radovi U izradi ovog Elaborata zaštite korišteni su istorjiski podaci o kvantitativno-kvalitativnim karakteristikama izvorišta Ostrovica i Toplica, te podaci iz slivnih područja ovih izvorišta, prikupljeni tokom predhodno provednih istražnih radova i studija u periodu od 1982. do 1989. godine. U nastavku je dat kratak pregled provedenih istražnih radova. Tokom 1982. godine „Industroprojek“ Zagreb, OOUR za kompleksa geološka istrašivanja proveo je prvu fazu istrašnih radova za zaštitu izvorišta Klokot. Istražni radovi sprovedeni su na prostoru površine cca 700 km2, u okviru kojih su prikupljeni i obrađeni postojeći podaci, analizirani aviosnimci, izrađen katastar vodnih pojava, izgrađen katastar zagađivača, provedene fizikalno- hemijske analize, izvršena mjerenja protoka, provedena hidrogeološka bojenja podzemnih voda i utvrđeno slivno područje izvorišta Klokot i izrađena namjenska hidrogeološka bojenja ponor Koreničke rijeke u Koreničkom polju boja se pojavila na vrelima Klokot i Privilica, ali nije i na vrelu Ostrovica. U okviru projekta zaštite izvorišta Ostrovica, INA-Projekt Zagreb, OOUR Kompleksna geološka istražvanja je 1984. godine proveo hidrogeološke istražne radove na prostoru slivnog područja ovog izvorišta. Istraživanjem su utvrđene geološke i hidrogeološke karakteristike terena, te strukturno tektonski odnosi s obzirom na njihovu hidrogeološku funkciju. Provedeno je hidrogeološko bojenje u Dnopolju na vrhu Lapačkog polja. Na osnovu utvrđenih hidrogeoloških odnosa unutar slivnog područja izvorišta Ostrovica, određene su tri zone sanitarne zaštite izvorišta. Za ustanovljene zaštitne zone predložen je odgovarajući režim zaštite, kojim se ograničavaju pojedine aktivnosti u slivu. Prikazani su i opisani zagađivači koji su registrovani na slivnom području, uključujući odlagališta čvrstog otpada i groblja. Dat je prikaz zemljišnih površina, te karakteristka snadbjevanja vodom i odvodnje otpadnih voda naselja i i ndustrije. Fizičko- hemijskim i bakteriološkim analizama obuhvaćeni su izvorište Ostrovica i vrela Klisa, Toplica i Odakovo vrelo. U toku 1983. i 1984. godine INA-Projekt Zagreb, OOUR Kompleksna geološka istraživanja proveo je drugu fazu hidrogeoloških istražnih radova za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta Klokot. U elaboratu u kojem su opisana istraživaja prikazane su osnovne hidrogeološke karakteristike izvorišta, kao i strukturno-tektonski odnosi s obzirom na njihovu hidrogeološku funkciju. Na

53 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

osnovu utvrđenih hidrogeoloških odnosa unutar slivnog područja izvorišta Klokot, određene su četiri zone sanitarne zaštite izvorišta Klokot, za koje je dat režim zaštite izvorišta, u smislu ograničavanja pojedinih aktivnosti i preduzimanja mjera zaštite u pojedinim zaštitnim zonama. U elaboratu je dat pregled hidroloških veličina utvrđenih tokom provedenih istražnih radova. Prikazani su i opisani zagađivači koji su registrovani na slivnom području, uključujući odlagalište čvrstog otpada, smetlišta i groblja. Dat je prikaz zemljišnih površina, te karakteristike snabdijevanja vodom i odvodnje otpadnih voda naselja i industrije. Fizičko – hemijskim i bakteriološkim analizama obuhvaćeni su izvorište Klokot 1, zatim vrela Klokot 2 i Arkovac, te Korenička rijeka i Krbavski potok. Rezultati analiza pokazuju odstupanje pojedinih hemijskih parametara od maksimalno dopuštenih koncentracija /MDK/ u skladu s važećim propisima, što se odnosi na fenole, masti i ulja, te mineralna ulja. U elaboratu su prikazane padavine na tri kišomjerne stanice: Krbava, Plješevica i Donji Lipac. U svrhu izrade prostornog plana Opštine Bihać, u januaru 1985. godine Geoinženjering Sarajevo uradio je studiju geoloških, hidrogeoloških, inženjerskogeoloških i seizmotektonskih karakteristika terena i njihovog uticaja na uslove prostornog i urbanog planiranja na teritoriji Opštine Bihać. U studiji su prikazane litosttigrafske i strukturno-tektonske karakteristike područja Opštine, te raspoložive mineralne sirovine. Detaljno su prikazane hidrogeološke karakteristike ovog područja sa izdvajanjem glavnih kategorija stijena prema njihovoj vodonepropusnosti. Opisane su najvažnije hidrogeološke pojave na području Opštine, uključujući vrela Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica, te termalne vode. Na osnovu sagledavanja mogućnosti zagađivanja podzemnih voda sa površine terena, izdvojene su četiri kategorije terena na području Opštine. Dat je katastar hidrogeoloških pojava i objekata, uključujući izvore i vrela, ponore te kopane i bušene bunare. Detaljni prikaz fizičko-hemijskih i bakterioloških karakteristika vode vrela Ostrovica, Klokot, Privilica, Žegar, Arkovac, Brišovac, Gata Ilidža, Srbljani i Vedro Polje dat je u elaboratu „Zaštita izvorišta Klokot, Peivilica, Ostrovica i drugi, Faza IV“, koji je uradio INA Projekt Zagreb. Ovom fazom istraživanja obuhvaćen je period od 1982. do 1986. godine, tokom kojeg je vršeno sistematsko praćenje kvaliteta vode na pomenutim vrelima. Na izvorištu Ostrovica je u ovom periodu uzeto je ukupno 19 uzoraka, pri čemu je u određenom broju uzoraka registrovana povećana mutnoća vode, sadržaj suspendovanih materija, fenola, dok je granična vrijednost žive utvrđena u jednom uzorku. Od 13 uzoraka za bakteriološku analizu, samo je jedan uzorak bio baktriološki ispravan, dok su u ostalim uzorcima utvrđene koliformne bakterije. Povećano prisustvo fenola, ulja i masti, mineralnih ulja i/ili suspendovanih materija u pojedinim uzorcima kao i bakteriološko zagađenje registrovano je i na vrelima Klokot, Privilice, Žegar, Arkovac, Brišovac i Gata. RO Geoinženjering, OOUR Geoinstitut Ilidža je u novembru 1987. godine izradio dvije studije geoloških, seizmotektonskih, geomorfoloških, hidrogeloških i inženjerskogeoloških karakteristika terena Unsko-sanske regije i Opštine Bihać. U okviru ovih studija izrađene su geološke, seizmotektonske, geomorfološke karte, karte mineralnih sirovina, inženjerskogeološke karte, te karte pogodnosti za urbanizaciju ovih područja kao i tumači uz svaku od ovih karata. U studijama je prikazana hidrogeološka kategorizacija stijenskih masa, sa izvorima i akumulacijama podzemnih voda. Prikazani su pravci kretanja površinskih i podzemnih voda, izvori podzemnih voda, kao i hemijske karakteristike podzemnih voda. U okviru prve faze radova na zaštiti rijeke Une, INA-Projekt Zagreb je 1989. godine proveo istražne radove na području sliva vrela Une, Velike i Male Neteke. U elaboratu je dat prikaz prethodnih geoloških i hidrogeoloških radova na predmetnom lokalitetu. Detaljno su prikazane litostratigrafske i strukturno-tektonske karakteristike istražnog područja. Prikazani su i elaborirani

54 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

rezultati geofizičkih ispitivanja provedenih u okviru prve faze radova na zaštiti rijeke Une. Detaljno su obrađene hidrogeološke karakteristike terena. Na osnovu podataka o litološkim i strukturno- tektonskim karakteristikama stijene su grupisane prema svojim hidrogeološkim karakteristikama u šest osnovnih skupina. Prikazane su klimatske karakteristike prostora, hidrološke karakteristike vrela Une, Male i Velike Neteke, te rezultati prethodno provedenih hidrogeoloških bojenja. Tokom izrade studije izvršeno je ispitivanje kvaliteta voda na predmetnim vrelima u četiri različite hidrološke situacije.

5.5. Geološke i hidrogeološke karakteristike šireg okruženja izvorišta Ostrovica i Toplica 5.5.1. Geološke karakteristike Geološka građa šireg i užeg područja izvorišta i slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica, je izuzetno kompleksna. U geološkoj građi terena učestvuju mezozojski i kenozojski sedimenti u vrlo složenim tektonskim odnosima, što bitno utiče i na globalne hidrogeološke odnose na terenu (Prilog br.3).

Prilog br.3: Geološka karta šireg okruženja izvorišta Ostrovica i Toplica

55 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Donjem trijasu (T1) pripadaju najstarije tvorevine na terenu. Donji trijas je izdvojen u tjemenu antiklinale Doljani – Dobro Selo, te u čelu navlake u južnom dijelu slivnog područja, gdje je tektonska jedinica Čemernica – Kulen Vakuf navučena preko tektonske jedinice Srb. U pomenutim 2 lokacijama donji trijas je predstavljen kampilskim tankoslojevitim laporovitim krečnjacima ( T1), tanosive, crvenosmeđe do sivozelene boje. U pojedinim dijelovima ovog horizonta nalaze se pločasti do škriljavi krečnjaci – kalkšiferi ispresjecani brojnim kalcitnim žicama. Debljina kampilskih slojeva na osnovu superpozije ocjenjena je na oko 500 metara. 1 Srednji trijas – anizijski kat (T2 ) izdvojen je na prostoru od Gornjeg lapca do Dobrog Sela, a zatim u južnom dijelu slivnog područja u tjemenu antiklinale Doljani Dobro Selo, na padinama Ravne Čemernice od Dobrog Sela do Bijelog Brda i u širokom pojasu između Mazina, Brezovca i Zaklopca. Manje pojave anizijskih karbonata utvrđene su sjeverno od Orašca, na desnoj obali rijeke Une. U građi anizika učestvuju krečnjaci i dolomiti. Krečnjaci leže direktno preko kampilskih naslaga u tjemenu antiklinale kod dobrog sela i Doljana. Oni imaju dominantnu zastupljenost, boje su tamne do svijetlosive, većim dijelom su rekristalisani i karstifikovani, sa sočivima dolomita. Na lokalitetima Dobro selo i Orašac, anizik je uglavnom u dolomitskom razvoju. Dolomiti su tamnosive do crne boje, imaju tanko do srednje slojevitu teksturu, kristalastu-saharoidnu teksturu. U dolomitima se rjeđe nalaze sočivasta tijela krečnjaka. Debljina anizika iznosi oko 400 metara. 2 Srednji trijas – ladinski kat (T2 ) otkriven je na području Dabašnice, Zaklopca, te Orašca i izdvojeni su laporoviti škriljci, tufovi i tufiti ladinika. Ovaj horizont počinje krečnjačkim brečama preko kojih slijedi bočna izmjena zelenih, smeđecrvenih i crvenih karbonatnih glinaca pločaste i slojevite teksture sa piroklastitima. Tufovi su pretežno zelene boje sa staklastom osnovom. U višim dijelovima ladinika, u krovini klastičnih naslaga, transgresivno preko anizika nalaze se krečnjaci i dolomiti. Krečnjaci imaju veću procentualnu zastupljenost. Tekstura je debelo slojevita do bankovita, a struktura kristalasta, kriptokristalasta do pseudoolitska. U višim dijelovima krečnjačkog paketa nalaze se dolomiti u vidu sočiva ili debljih proslojaka. Jura (J) izgrađuje najveći dio istraživanog prostora.

Donja jura (J1)-lijas izdvojena je na krilima antiklinale Doljani – Dobro Selo, te zapadno od orašca. Ona leži transgresivno preko srednjetrijaskih naslaga, azinika i ladinika, a izgrađena je od krečnjačkih breča, krečnjaka sa dolomitima i krečnjaka. Ukupna debljina lijaskih tvorevina je 400-500 metara. 1,2 Donji lijas (J1 ) predstavlja početni horizont transgresije lijasa, izgrađen od krečnjačkih breča. Izdvojen je sjeverno od Dobrog Sela, na središnjem dijelu antiklinale Doljani-Dobro Selo. U ostali dijelovima kontakta sa srednjetrijaskim naslagama breče se javljaju samo kao manje pojave. Breče su tamnosive boje sa ulošcima krečnjaka vezanim sa dolomitsko-krečnjačkim cementom ili vezivom. 1,3 Srednji lijas (J1 ) izdvojen je u području antiklinale Doljani-Dobro Selo, od zaklopaca do Kulen Vakufa, te zapadno od Orašca predstavljen krečnjacima i dolomitima. Oni leže transgresivno preko trijaskih naslaga. Krečnjaci su srednje uslojeni, sive do tamnosive i crne boje, mjestimično oolitični. Unutar krečnjačkog horizonta javljaju se proslojci dolomita. Veće pojave dolomita sreću se u gornjim dijelovima ovog litofacijalnog člana. Oni su pretežno tanko do srednje uslojeni, sitnozrne do srednjezrne kristalaste struktura, tamne do smeđesive boje. Na lokalitetu Kamensko, srednji lijas predstavljen je samo dobrouslojenim krečnjacima sa rjeđim pojavama oolitičnih i pseudooolitičnih varijeteta.

56 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Debljina naslaga srednjeg lijasa iznosi 200-250 metara. 4 Gornji lijas (J1 ) se sastoji od paketa tankoslojevitih do pločastih laporovitih krečnjaka sive, tamnosive i smeđe boje, sa karakterističnim pjegama, dok se u gornjim dijelovima javljaju laporoviti i dolomitizirani krečnjaci. Ukupna debljina naslaga gornjeg lijasa iznosi 100-150 metara.

Srednja jura (J2)-doger izdvojena je zapadno od rijeke Une, na sjevernom krilu antiklinale Doljani- Dobro Selo, te u jezgru sinklinale Lipovača-Brezovac i kod Zaklopca. U zapadnom dijelu slivnog područja, srednja jura ima veliko rasprostranjenje na južnim padinama Plješevice, sjeverno od Lapačkog polja. Dogerske naslage sastoje se pretežno od izmjene krečnjka i dolomita. Krečnjaci imaju veću procentualnu zastupljenost, tamnosive su boje, dobro su uslojeni sa debljinom slojeva od 10 do 70 centimetara, kristalaste do kriptokristalaste struktura. Dolomitizacija ima različit stepen intenziteta, tako da je zastupljenost dolomitičnih krečnjaka i dolomita vrlo neravnomjerna. Dolomiti su sekundarnog porijekla, a u većim masama javljaju se samo u višim dijelovima ovog horizonta. Ukupna debljina srednjejurskog paketa iznosi oko 400 do 500 metara.

Gornja jura (J3)-malm je izgrađena od dolomita sa ulošcima krečnjaka. 1,2 Gornja jura-oksford-kimeridž (J3 ) nalazi se na obroncima planine Plješevica i kod Donjeg Lapca. Ovom dijelu gornje jure pripadaju krečnjaci i dolomiti, koji se u vertikalnom profilu i bočno naizmjenično smjenjuju. Krečnjaci su debelo uslojeni, sive, tamnosive i smeđe bojei ponekad su u znatnoj mjeri oolitični. Dolomiti su sive i smeđe boje, saharoidne, kristalaste strukture. Na pojedinim mjestima dolomiti imaju veću zastupljenost, dok se krečnjaci u tim slučajevima javljaju u vidu tankih sočiva. Debljina ovih gornjejurskih naslaga iznosi od 200 do 300 metara. 2,3 Gornja jura- kimeridž-portland (J3 ) odlikuje se većom facijalnom raznovrsnosću. Na pojedinim lokalitetima postoji diferencijacija između grebenske facije i pločastih krečnjaka sa rožnacima. U dolini rijeke Une od Kulen Vakufa, te Ostrošca, iznad zaglinjenih breča leže naslage kvarcnih pješčara, unutar kojih se javljaju gipsana tijela. Prateći litološki članovi gipsa su plave i zelene gline i bijeli kvarcni prah. Pješčari su pločasti do tanko uslojeni , žutosive do bijele boje. Gipsana tijela bočno se smjenjuju sa pješčarima, boje svijetlosive do bijele, sa pojavama trakastog gipsa sa izmjenama bijelih i sivih lamela. Povlatnu seriju gipsa kod Orašca čine tamnosivi do crni krečnjaci sa sočivima i muglama rožnaca, te proslojci dolomita. Na jugozapadnim padinama planine Plješevice izdvojeni su pločasti do tankouslojeni krečnjaci sa rožnacima, a u centralnom dijelu krečnjaci i dolomiti.Kod Velokog Kamenskog preko krečnjaka sa rožnacima leže direktno masivni sivi dolomiti gornjeg malma, krupnokristalaste strukture, obično jače grusirani i pretvoreni u pjeskovitu frakciju. Sličan razvoj je utvrđen i zapadno od Kulen Vakufa, od Boričevca prema sjeveru gdje su otkriveni sivi i sivosmeđi krupnokristalasti dolomiti sa izdvojenim nivoima sivih krečnjaka.

Donja kreda (K1) izdvojena je na krajnjem sjevernom i sjeverozapadnom dijelu slivnog područja na prostorima južne Plješevice i Nebljusa, a zatim uz istočnu ivicu Unske doline od Martin Broda i Očigrija do Kulen Vakufa i Orašca. Na prostoru južne Plješevice i Nebljusa, a zatim kod Javornika i i Budisavljevića strane, donja kreda je razvijena u faciji krečnjaka i dolomita. Krečnjaci imaju veću zastupljenost, a na osnovi faunističkih nalaza izdvojeno je nekoliko horizonata. Krečnjaci su dobro uslojeni, ponegdje dolomitizirani i pretvoreni u dolomitične krečnjake. Vrlo značajnu komponentu

57 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

donjekrednih naslaga predstavljaju dolomitsko-krečnjačke breče, koje se javljaju u vidu sočivastih tijela unutar donje krede, a njihova najznačajnija pojava vezana je za završni dio donje krede.

Gornja kreda (K2) izdvojena je u samo dva manja lokaliteta, na krajnjem sjeverozapadnom dijelu slivnog područja. 1+2 Gornja kreda-cenoman-turon (K2 ) sastoji se uglavnom od slojevitih krečnjaka sa rijetkim proslojcima dolomita. Krečnjaci su sivosmeđe i svijetlosive boje. Debljina slojeva dosta varira od 0,5 do 1 matar. Ukupna debljina cenoman-turona iznosi od 500 do 700 metara.

Srednji miocen (M2) izdvojen je u dolini rijeke Une kod Kulen Vakufa i Orašca, a zatim u vidu uzanog pojasa na lijevoj obali Une u pravcu Martin Broda. Miocenski sedimenti predstavljeni su uglavnom laporovitim krečnjacima, a u okolini Kulen Vakufa i konglomeratima koji se uglavnom nalaze u donjim djelovima miocenskih naslaga. Kvartarne tvorevine (Q) imaju ograničeno rasprostranjenje u dolini rijeke Une, na prostoru Lapačkog i Mazinskog polja, te Kamenskog i Dobrog Sela. Proluvijalne naslage (prg) izdvojene su u okviru Lapačkog polja u vidu dobro zbijenih pjeskovitih i kompaktnih glina sa konkrecijama mangana. Gline su mjestimično pomješane sa kvarcnim šljunkom i pijeskom, a rijedko i boksitnim valuticama. Deluvijalne naslage (d) izdvojene su u dolini rijeke Une kod Kulen Vakufa i na potezu od Kulen Vakufa do Ostrošca. Predstavljene su slabo sortiranim nezaobljenim krečnjačkim i dolomitskim drobinama sa međuprostorom ispunjenim dolomitskim grusom, crvenicom, te raznobojnim glinama. Pozicijski su smještene na strmo nagnutim padinama i javljaju se u vidu siparišta ili plazeva, rastresitog pokrova preko čvrstih stijena. Krečnjačka sedra (i) nalazi se uglavnom u koritu rijeke Une kod Martin Broda, gdje Una probija kroz kanjon i stvara brzake i male slapove i vodopade. Aluvijalne naslage (al) se nalaze na pojedinim djelovima toka rijeke Une. Predstavljene su nevezanim drobinskim materijalom, pomješanim sa šljunkovima i pjeskovima. Tektonika Tektonski sklop na istraživanom području izuzetno je složen i vrlo značajan sa hidrogeološkog aspekta. S obzirom da u građi terena veliku zastupljenost imaju čvrste kompaktne stijene, strukturni sklop se odlikuje pretežno rupturnim deformacijama sa karakteristikama blokovske tektonike, dok su plikativne deformacije znatno rijeđe. Veliki rasjedi kao granice između pojedinih strukturnih blokova imaju uglavnom dinarsko pružanje, dok se rasjedi nižeg reda i rasjedne zone različito prostorno orjentisani. Na osnovu razlika u litofacijalnom razvoju izdvojene su sljedeće tektonske jedinice: − Strukturno-facijalna jedinica Čemernica-Kulen Vakuf, − Strukturno-facijalna jedinica Srb, − Strukturno-facijalna jedinica Grmeč-Lupina-Osječenica-Sjenica-Bobara, − Strukturno-facijalna jedinica Bruvno, − Strukturno-facijalna jedinica Kremen i − Strukturno-facijalna jedinica Lička Plješevica

58 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Strukturno-facijalna jedinica Čemernica-Kulen Vakuf obuhvata najveći dio slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica. Južni dio ove tektonske jedinice u području Čemernice predstavlja klasično čelo navlake. Ovdje su naslage donjeg trijasa u direktnom kontaktu sa autohtonom, odnosno sedimentnim brečama gornje jure (malma) tektonske jedinice Bruvna i Srba. Unutar ove jedinice usljed tektonskih pokreta formirana je razlomljena sinklinala Lipovača-Brezovac i antiklinala Doljani-Dobro Selo. Ove strukture po svojoj prostornoj orjentaciji odstupaju od dinarskog pravca pružanja. Duž istočne granice ove jedinice izdvojeni su reverzni rasjedi na potezu Kulen Vakuf-Boričevac, te Kulen Vakuf-Basača. Strukturno-facijalna jedinica Srb nalazi se južno od predhodne tektonske jedinice. Izgrađena je pretežno od sedimenata gornje jure i donje krede. Usljed snažnih tektonskih pokreta unutar ove jedinice formirana je antiklinala Ajderovac, čiji se samo krajnji sjeverni dio nalazi u domenu razmatranog slivnog područja. Strukturno-facijalna jedinica Grmeč-Lupina-Osječenica-Sjenica-Bobara zahvata najveći dio lista Drvar, a na istraživanom prostoru izdvojen je samo njen krajnji zapadni dio, gdje granicu čini jasno izražena navlaka čave kod Velikih Stjenjana iznad Kulen Vakufa. Navlaka je stvorena na jugozapadnom krilu sinklinale Osječenica. Rasjed Veliki Stjenjani-Boboljuske predstavlja relativno spušten blok uklješten između tektonske jedinice Čemernica-Kulen Vakuf i reverzno rasjednute sinklinale Osječenica. Ova tektonska jedinica izgrađena je od naslaga gornjeg trijasa, donje, srednje i gornje jure, gornje krede i neogena. Strukturno-facijalna jedinica Bruvno pozicijski se nalazi u jugozapadnom dijelu slivnog područja. U ovom dijelu ona predstavlja zatvorenu strukturu u obliku brahiantiklinale, u kojoj dolazi do prodora paleozojskog jezgra. Oko paleozoika u normalnom slijedu periklinalno su razmješteni mlađi mezozojski sedimenti. Na sjevernom krilu brahiantiklinale Bruvno, formirane su dvije reverzne uzdignute kraljušti: Šalobanica i Lončari. Strukturno-facijalna jedinica Kremen nalazi se jugoistočno od Krabavskog polja, a sjeverno od tektonske jedinice Bruvno. Na sjeveru se graniči sa strukturno-facijalnom jedinicom Lička Plješevica, a na istoku sa tektonskom jedinicom Čemernica-Kulen Vakuf. U ovoj jedinici dominantnu zastupljenost imaju donje i srednjetrijaski sedimenti, koji su na prostoru strukture Bruvno navučeni preko autohtona, odnosno sjevernog krila strukture Burvno, i potpuno reducirani. Pred donjeg trijasa, zastupljeni su i gornjejurski, lemeški krečnjaci. Sjeverno od Kremena , paralelno glavnoj dislokaciji, proteže se rasjed duž kojeg je došlo do relativnog spuštanja sjevernog krila, pa su sedimenti ladinika u centralnom dijelu dovedeni u tektonski kontakt s anizikom. Ovi poremečaji praćenisu manjim poprečnim lomovima smjera S-J. Strukturno-facijalna jedinica Lička Plješevica izdvojena je samo na jednom manjem dijelu slivnog područja. Osnovni oblik ove jedinice je sinklinala sa pravcem tonjenja ose prema sjeverozapadu, izgrađena od jurskih i krednih naslaga. Ova jedinica predstavlja relativno spušten blok u odnosu na tektonsku jedinicu Pišać-Udbina. Globalna karakteristika ove jedinice je parketna struktura formirana brojnim podužnim i poprečnim rasjedima, koji omogučavaju cirkulaciju podzemnih voda u pravcu Sjevera i sjeveroistoka. Istočno od Lapičkih Korita u jurskim naslagama izražena su blaga boranja sa formiranom sinklinalom u čijem jezgru se nalaze naslage donje krede. Na osnovu iznijetih osnovnih strukturnih obilježja može se zaključiti da su i hidrogeološki odnosi na istraživanom prostoru vrlo složeni, naročito po pitanju jasnog definisanja hidrogeoloških granica izvorišta Ostrovica i Toplica. Opisane strukturno-facijalne jedinice prema svom položaju bitno određuju hidrogeološke odnose ovog područja. Pritom, najveći značaj imaju rasjedne strukture

59 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

duž kojih je izvršena intenzivna karstifikacija i stvoreni uslovi za tečenje podzemnih voda.U analizi uticaja rupturnih i disjunktivnih deformacija od značaja za ocjenu hidrogeoloških uslova unutar slivnog područja, posebna pažnja je posvećena rasjednim strukturama. Kriteriji za kategorizaciju rasjednih struktura bili su prije svega njihova prostorna orjentacija i učestalost pojavljivanja. Na osnovu toga izdvojene su generalno dvije kategorije rasjeda: rasjedi pružanja sjeverozapad- jugoistok, te rasjedni sistemi pružanja jugozapad-sjeveroistok. Longitudinalni, podužni rasjedi pružanja SZ-JI uglavnom se poklapaju sa generalnim pružanjem hronostratigrafskih jedinica, te se oni smatraju najstarijim razlomnim strukturama. Ovi rasjedi imaju stepeničasto-blokovski raspored prema dolini rijeke Une, što je naročito izraženo na području Lapačkog polja i kod Kulen Vakufa. Rasjedi i prateći pukotinski sistemi ovog tipa, zavisno od prostornih odnosa, mogu imati funkciju hidrogeoloških barijera ((rezervoara podzemnih voda) ili funkciju sprovodnika tokova podzemnih voda. U podužnom pravcu oni mogu imati funkciju drenažnog karaktera i usmjeravati podzemne vode u tom pravcu, dok u poprečnom pravcu oni mogu imati funkciju hidrogeološke barijere. Znatno veču učestalost pojavljivanja imaju rasjedne strukture pružanja JZ-SI, upravno na dinarski pravac. Rasjedi ovog tipa presjecaju starije rasjede i čitave strukturne forme, podložniji su procesima karstifikacije i imaju veći značaj za tečenje podzemnih voda u poprečnom pravcu Pojava većine izvora na ovom slivnom području vezana je za mjesta presjecanja ovih rasjeda sa rasjedima pružanja SZ-JI i kontaktne zone karbonatnih i klastičnih naslaga. Upravo duž ovih rasjeda vrši se glavni tok podzemnih voda iz pravca Lapačkog polja ka vrelima Ostrovica i Toplica.

5.5.2. Hidrogeološke karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica • Hidrogeološka rejonizacija, kategorizacija i funkcije stijenskih masa Prema tipu strukture poroznosti, stjenske mase su podjeljene na stijene sa intergranularnom i pukotinsko-kaveroznom poroznošću, prema filtracionim karakteristikama na prpusne i nepropusne stijene, a prema hidrogeološkoj funkciji na vodopropune stijene (sprovodnike i rezervoare) i hidrogeološke izolatore i barijere. Prema materijalnom sastavu stijenskih masa, strukturi poroznosti, međusobnom prostornom položaju izdvojenih geoloških jedinica i opštoj vodopropusnosti, izdvojene su sljedeće hidrogeološke sredine (stijene) ( Prilog br.4). − vodopropusne stijene (sredine) sa intergranularnom poroznošću − vodopropusne stijene (sredine) sa pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznošću − slabovodopropusne stijene (sredine) − vodonepropusne stijene (sredine) Propusne stijene − vodopropusne stijene (sredine) sa intergranularnom poroznošću Zastuplene su u okviru aluvijalnih ravni korita rijeke Une, deluvijalnih rastresitih pokrivača na strmim padinskim stranama i na prostoru Lapačkog i Mazinskog polja, te kod Kamenskog i Dobrog Sela. Prema materijalnom sastavu, tu spadaju aluvijalni i terasno-akumulacioni nanosi pretežno šljunkovito-pjeskovitog sastava i padinske drobine dolomitsko-krečnjačkog sastava sa pojedinim beskorjenim blokovima koji „plivaju“ u drobiskoj masi kao beskrajna tijela. U okviru aluvijalnih sedimenata, iako postoje povoljni uslovi za formiranje akumulacija slobodnih pozemnih vod, zbog karstnog karaktera i velike okaršćenosti podloge preko koje leže, voda u glavnom odlazi u karstnu izdan.

60 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− vodopropusne stijene (sredine) sa pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznošću Vodopropustne sredine sa pukotinsko-kaveroznom poroznošću izdvojene su u dijelovima gdje se u geološkom stubu smjenjuju krečnjaci i dolomiti, odnosno stijene sa pukotinskom i pukotinsko- kaveroznom poroznošću. Ova sredina odlikuje se generalno izmjenom propusnih i slabo vodopropusnih stijena, te se u njima formiraju akviferi promjenjljive izdašnosti. Ovoj kategoriji 1,2 3 4 pripadaju krečnjaci i dolomiti donje jure ( J1, J1 , J1 , J1 ) zatim krečnjaci sa sočivima dolomita 1,2 2,3 2,3 srednje jure (J2) i gornje jure (J3 , J3 ), grebenski krečnjaci gornje jure (J3 ), te dolomiti, krečnjaci 1+2 i breče donje (K1) i gornje krede (K2 ). U krečnjacima je zbog tektonske deformisanosti, velike ispucalosti i karstifikovanosti stvorena vrlo specifična površinska i podzemna hidrografija, uslovljena prije svega vrlo složenim tektonskim procesima, te visokim stepenom karstifikacije. Ove sredine odlikuju se dobrom vodopropusnošću i transmisivnošću, oskudne su vodom na površini, au dubljim dijelovima to su vodoobilne sredine, velikog prostranstva koje se prazne u duboko zasječenim riječnim dolinama. Prema strukturi poroznosti, u njima se formiraju akumulacije slobodnih podzemnih voda razbijenog tipa duž mreže pukotinskih kanala, duboko u stjenskom masivu, što prije svega zavisi od dubine i stepena karstifikovanosti karbonatnih stijena. Podzemne vode najčešće dreniraju u nivou lokalnih erozionih bazisa, preko izvora i vrela promjenjljive izdašnosti. Jurski i kredni krečnjaci predstavljaju osnovnu akvifersku sredinu slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica, koje se velikim dijelom prazni duž lijeve obale rijeke Une. Pored izvorišta Ostrovica i Toplica, u dolini Une registrovani su i izvori Zvijezda, Klisa i Odakovo vrelo. Na smjer tečenja podzemnih voda, kako je ranije naglašeno, utiče prije svega tektonski sklop, odnosno privilegovani pravci kretanja, uslovljeni položajem i transmisivnošću rasjednih struktura. Stariji rasjedi pružanja SZ-JI imaju pretežno funkciju barijera, dok mlađi rasjedi upravni na dinarski pravac pružanja, omogučavaju podzemno tečenje u poprečnom pravcu prema sjeveroistoku i istoku. Dubina do nivoa podzemnih voda varira zavisno o usporu pri tečenju kroz podzemnu izdan, kao sa udaljenosti od najbližeg erozionog bazisa. Kolebanja nivoa podzemnih voda uslovljena su i količinom oborina, kako na užem tako i na širem području, usljed čega se ta kolebanja osjećaju s izvjesnim zakašnjenjem i dugotrajnija su. Uspoređivanjem količine oborina na kišomjernim stanicama u Kulen Vakufu, Donjem Lapcu i Bihaću sa prosječnim protocima na izvorištu Ostrovica, na bazi ranije izvršenih istraživanja utvrđeno je da količina protoka na izvorištu varira sa količinom oborina i to vrlo brzo, što govori o dobroj povezanosti užeg i šireg zaleđa slivnog područja sa ovim izvorištem. Prihranjivanje, odnosno obnavljanje rezervi podzemnih vodase vrši višestrko: - u dijelovima gdje su trijaski, jurski i kredni krečnjaci i dolomiti zastupljeni na površini terena, prihranjivanje se vrši direktnom infiltracijom atmosferskih oborina, - Podzemnim doticajem iz pravca zapada i jugozapada − slabovodopropusne stijene (sredine) Ove stijene imaju znatno manje rasprostranjenje na istraživanom prostoru. 1 Dolomiti srednjeg i gornjeg trijasa (T2 ) pukotinske poroznosti predstavljaju akviferske sredine vrlo male izdašnosti, zbog čega u konkretnom slučaju oni predstavljaju relativnu podinsku hidrogeološku barijeru karstnom kolektoru jurskih i krednih krečnjaka i dolomita. Na dijelovima terena gdje su tektonskim procesima dolomiti dovedeni u isti nivo sa krečnjacima, oni imaju funkciju bočne hidrogeološke barijere. Laporoviti krečnjaci, laporci i konglomerati srednjeg

61 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

miocena (M2) kod Orašca i u dolini rijeke Une, predstavljaju relativni povlatni hidrogeološki izolator jursko-krednoj akviferskoj sredini. Prost

Prostorni položaj vodopropusnih i vodonepropusnih stijena u građi terena uslovio je pražnjenje podzemnih voda iz akviferske izdani uglavnom na nižim kotama terena, u nivou korita rijeke Une u vidu izvora i vrela velike izdašnost. − Vodonepropusne stijene (sredine) Ove stijene imaju malo rasprostranjenje na istržnom prostoru. Polifacijalni kompleksi donjeg 1 trijasa-verfena, izgrađeni od pješčara, škriljaca i brečastih krečnjaka sajskog kata (T1 ) i liskunskih 2 škriljaca, pješčara, krečnjaka i dolomita kampilskog kata (T1 ) predstavljaju hidrogeološki kompleks sa preovlađujućom funkcijom slabovodopropusnih do nepropusnih stijena. Na posmatranom istražnom terenu oni predstavljaju podinsku hidrogeološku barijeru.

Prilog br.4: Hidrogeološke karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplice

62 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Hidrogeološke karakteristike vodonosnika Na osnovu predhodno prikakazanog može se zaključiti da se glavna akviferska zona nalazi zapadno i jugozapadno od izvorišta Ostrovica i Toplica, da jurski i kredni krečnjaci predstavljaju glavni kolektor podzemnih voda i da je slivno podrčje jasno prostorno deinisano i okontureno. Vodonosnik karakterizira dobra vodopropusnost i transmisivnost i tečenje podzemnih voda privilegovanim pravcima i kraškim kanalima. Pravac tečenja podzemnih voda uslovljen je položajem i transmisivnošću rasjednih struktura. Stariji rasjedi pružanja sjeverozapad-jugoistok nisu privilegovani pravci toka podzemnih voda već mlađi poprečni rasjedi koji su uzrokovali tečenje prema sjeveroistoku. Pretežno nepropusne stijene su klastiti donjeg trijasa, te dolomiti i klastiti ladinika i gornjeg trijasa,te miocena. Naslage trijasa u većem dijelu vodnog tijela imaju funkcije podinske hidrogeološke barijere. Naslage miocena imaju funkcije bočne hidrogeološke barijere i imaju prvorazredan značaj za pojavu kraških vrela na jugozapadnom obodu bihaćkog polja na kojima se prazni vodno tijelo Ostrovica i Toplica - Bihać. Pravci toka podzemih voda u vodnom tijelu su orjentirani prema zoni pražnjenja na kraškim vrelima na jugozapadnom obodu bihaćkog polja. Uz manja odstupanja, pravci toka su generalno jugozapad-sjeveroistok, mada se pojavljuju i lokalni pravci toka sjeverozapad-jugoistok. Pravci toka podzemnih voda uglavnom prate pružanje glavnih rasjednih struktura. Utvrđivanje efektivnih brzina tečenja podzemnih voda u slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica vršeno je u više navrata tokom provođenja istražnih radova za definisanje uslova zaštite ovih izvorišta. Brzine toka podzemnih voda u vodnom tijelu su definirane traserskim ispitivanjima u različitim hidrološkim uslovima. U hidrološkom periodu niskih srednjih voda prividna brzina toka podzemnih voda iznosi v = 125 m/sat; u hidrološkom periodu malih voda v = 95-237 m/sat;. u hidrološkom periodu srednjih voda v = 161-430 m/sat; u hidrološkom periodu velikih srednjih voda v = 13,5-237 m/sat .

• Hidrogeološka bojenja ponora Bare u Lapačkom polju Prvo hidrogeološko bojenje u slivu izvorišta Ostrovica izvršeno je 21.03.1972. godine od strane Republičkog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske. Obojen je ponor kod Donjeg Lapca /Miljkovićevo jezero/, uokviru hidrogeoloških istražnih radova na vodosnabdijevanju Kulen Vakufa i Donjeg Lapca. Ponor se nalazi na koti 540 m.n.m.. U ponor je u 17:30 sati ubačeno 60 kg Na- fluoresceina. Boja se na vrelu Ostrovica, pojavila 114.5 sati nakon ubacivanja u ponor, čime je utvrđeno da se Lapačko polje nalazi u slivnom području izvorišta Ostrovica. Kako se ponor Bare nalazi na udaljenosti oko 9.2 km od vrela , utvrđena je prividna brzina podzemne vode od 1.9 km/dan, tj. 80 m/h (Tabela br. 2). Osim na Ostrovici, pojava boje registrovana je i na vrelu Dobrenica kod Ripča, udaljenom 26 km od ponora u Barama. Obilježivač se na Dobrenici pojavio nakon 276 sati, tako da je utvrđena brzina podzemne vode od 2.25 km/dan tj. 94 m/h (Tabela br.2). Prilikom izrade ovoga projekta zaštite nije bio dostupan elaborat o rezultatima provedenih bojenja ponora Bare, već su korišteni podaci iz projekta zaštite izvorišta Ostrovica iz 1984. godine i

63 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

projekta zaštite izvora rijeke Une. Iz tog razloga nije bilo moguće preciznije prikazati dobivene rezultate, već je samo data utvrđena brzina toka podzemne vode. Nije poznato da li se boja pojavila i na vrelu Toplica. Tabela br.2: Prividne brzine podzemne vode u slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica

Vrijeme Prividna Lokacija Datum Mjesto Udaljenos Procijenjeni putovanj brzina bojenja bojenja pojave t /km/ hidrološki uslovi a /h/ /m/h/ Ponor Bare 21.03.1972 Ostrovica 9.2 114.5 80 Srednje vode Ponor Bare 21.03.1972 Dobrenica 26.0 276 94 Srednje vode Ponor Mazin 26.03.1973 Ostrovica 14.0 240 58 Srednje vode Niske srednje Ponor Dnopolje 03.07.1984 Ostrovica 13.7 26 527 vode Niske srednje Ponor Dnopolje 03.07.1984 Toplica 11.6 26 446 vode Niske srednje Ponor Dnopolje 03.07.1984 Zvijezda 8.1 26 312 vode Ponor Dnopolje 03.07.1984 Klisa 11.8 194 61 Niske srednje Ponor Brezovac 15.06.1989 Ostrovica 13.1 193 68 Srednje vode Ponor Brezovac 15.06.1989 Joševica 5.9 119 50 Srednje vode Ponor Brezovac 15.06.1989 Samac 2.9 228 13 Srednje vode

• Hidrogeološka bojenja ponora u Mazinu Radi potvrđivanja određenih hidrogeoloških pretpostavki, 1973. godine izvršeno je više hidrogeoloških bojenja podzemnih voda u zaleđu većih vrela koja su u slivu rijeke Une. Bojenjem ponora u Mazinu, koje je proveo Institut za geološka istraživanja Sarajevo, utvrđena je veza tog ponora sa vrelom Ostrovica. Bojenje je izvršeno dana 26.03.1973. godine ubacivanjem 50 kg Na- fluoresceina u ponor koji se nalazi na koti 820 m.n.m.. Boja se pojavila na vrelu Ostrovica, udaljenom 14 km od ponora, nakon 240 sati. Utvrđena brzina podzemne vode iznosila je 14 km/dan, odnosno 58 m/h (Tabela br.2).

• Hidrogeološka bojenja ponora Dnopolje u Lapačkom polju U cilju ispitivanja pretpostavke da se cijelo Lapačko polje nalazi u slivnom području izvorišta Ostrovica, dana 03.07.1984. godine izvršeno je hidrogeološko bojenje ponora na lokalitetu Dnopolje u Lapačkom polju. Ponor se nalazi na koti 700 m.n.m. U ponor je u vremenu od 12-21 sat ubačeno 40 kg obilježivača, Na-fluoresceina (C20H10O5Na2), pomiješano sa 15 kg natrijeve lužine (NaOH). Obilježivač je ubacivan postepeno i ispiran sa 50 m3 vode. Uzorkovanje vode vršeno je na pet lokaliteta i to izvorima Ostrovica, Klisa, Toplica, Odakovo vrelo i Zvijezda. Promjena koncentracije obilježivača na osmatračkim mjestima prikazana je na Dijagramu br.1. Vrelo Ostrovica udaljeno je 13.7 km od ponora Dnopolje, izvire na koti 299.3 m.n.m. Obilježivač se na vrelu prvi put pojavio 04.07.1984. godine u 18:30 sati , dakle nakon oko 26 sati. Utvrđena prividna brzina podzemne vode do vrela Ostrovica iznosi oko 12.6 km/dan, tj. 577 m/h (Tabela br.2). Značajnije koncentracije Na-fluoresceina pojavile su se i nakon nekoliko dana od ubacivanja obilježivača, 12. 07. ujutro i 18. 07. 1984. godine navečer (Dijagram br.4).

64 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Prva pojava obilježivača na vrelu Toplica registrovana je 04.07.1984. godine u 18:45 sati, oko 26 sati nakon ubacivanja boje. Kako je Toplica udaljena 11.6 km od ponora Dnopolje (kota 304 m.n.m.), utvrđena je prividna brzina podzemne vode od 10.7 km/dan, odnosno 446 m/h (Tabela br.2).

Dijagram br.1: Koncentracija obilježivača na osmatračkim mjestima tokom hidrogeološkog bojenja ponora Dnopolje dana 03.07.1984.godine (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina)

Vrelo Zvijezda udaljeno je od ponora Dnopolje oko 8.1 km. Izvire na koti 570 m.n.m. Na vrelu se obilježivač pojavio prvi put 04.07.1984. godine, dok je maksimalna koncentracija registrovana 09. 07, i 12.07.1984. godine. Utvrđeno je da prividna brzina podzemne vode iznosi 7.5 km/dan, tj. 312 m/h (Tabela br.2). Vrelo Klisa nalazi se u blizini vrela Toplica, na udaljenosti oko 200 m južno od njega. Vrelo izvire na koti 307 m.n.m. i udaljeno je oko 11.8 km od ponora Dnopolje. Prva pojava boje na vrelu zabilježena je 11. 07.1984. godine u 18:45 sati, tako da je utvrđena brzina podzemne vode od 1.5 km/dan, odnosno 61 m/h (Tabela br.2).

65 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Hidrogeološka bojenja ponora u Brezovcu kod Dobrog sela U cilju rejonizacije i utvrđivanja preraspodjele podzemnih voda između sliva vrela Une i susjednih slivnih površina, izvršeno je hidrogeološko bojenje ponorne zone potoka u Brezovcu kod Dobrog sela. Ponor se nalazi na koti 870 m.n.m. Obilježavanje ponora izvršeno je 15.06.1989. godine u 17 sati, ubacivanjem 50 kg Na-fluoresceina i 18 kg NaOH. U ponor je za vrijeme ubacivanja boje uviralo oko 1 l/s vode. Nulti uzorci uzeti su u dva navrata prije obiljažavanja a tokom ispitivanja dva puta dnevno. Uzorkovanje vode vršeno je na devet lokaliteta i to izvorima Ostrovica, Vrelac, Mlinac, Joševica, Una, Mala Neteka, Velika Neteka, Kemčerovac i Samac. Time su bili obuhvaćeni svi veći izvori od Velike Neteke u Donjoj Suvaji do vrela Ostrovica. Izvori u jugozapadnom dijelu istražnog područja nisu osmatrani jer je prethodnim bojenjem ponora u Mazinu utvrđeno da je generalni pravac kretanja podzemnih voda prema sjeveroistoku, odnosno regionalnoj erozionoj bazi, rijeci Uni. Obilježivač se pojavio na izvorima Velika i Mala Neteka, Joševica, Kemčerovac, Samac i Ostrovica, dok nisu primijećene promjene koncentracije Na-fluoresceina na izvoru Une te izvorima Mlinac i Vrelec. Vrelo Ostrovica udaljeno je od ponora u Brezovcu oko 13.1 km. Obilježivač se na vrelu pojavio 193 sata nakon ubacivanja (Dijagram br.2), tako da je utvrđena prividna brzina tečenja podzemne vode od 1.6 km/dan, tj. 68 m/h (Tabela br.2). Na vrelu Joševica, udaljenom 5.9 km od ponora boja se pojavila nakon 50 sati, pa je brzina podzemne vode iznosila 1.2 km/dan, odnosno 50 m/h (Tabela br.2). Vrelo Samac je bilo najbliža osmatračka tačka tokom ispitivanja, jer je udaljena svega 2.9 km od ponora. Boja se, međutim pojavila tek nakon 228 sati, pa je utvrđena brzina podzemne vode od 0.3 km/dan (13 m/h).

Dijagram br.2: Koncentracija obilježivača na osmatračkim mjestima tokom hidrogeološkog bojenja ponora u Brezovcu dana 15.06.1989.godine (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina)

66 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Provedenim bojenjima na području izvorišta Ostrovica i Toplica u periodu 1972-89. godina utvrđene su veoma različite brzine tečenja podzemne vode. Tako su se izmjerene brzine podzemne vode kretale u opsegu od 58 do čak 527 m/h. Ovakve razlike najvećim dijelom su posljedica hidroloških uslova pri kojima su vršena mjerenja, ali se razlike mogu javiti i usljed različitog intenziteta karsifikacije krečnjačkih stijena u pojedinim pravcima. U cilju utvrđivanja mjerodavnih brzina tečenja za dimenzioniranje zaštitnih zona, izvršena je analiza hidroloških uslova pri kojima su vršena mjerenja brzina podzemne vode. Procjena hidroloških uslova tokom bojenja napravljena je prema proticajima na rijeci Unac kod Vodomjerne stanice Rmanj Manastir. Rijeka Unac do V.S. Rmanj Manastir ima površinu sliva oko 640 km2 i nalazi se u sličnim klimatskim uslovima, sa veoma sličnim režimom padavina, kao i razmatrana izvorišta. Za ovu vodomjernu stanicu postoji verificirana statistička hidrološka obrada, urađena u okviru definiranja vodnih resursa BiH u sklopu izrade Hidrološke studije površinskih voda iz 1978. godine. Procjenjeni hidrološki uslovi u periodima bojenja dati su u Tabeli br.2. Bojenje iz 1984. godine izvršeno je u periodu niskih srednjih voda, kada je na V.S. Rmanj Manastir registrovan proticaj Unca od 16.7 m3/s, dok su ostala mjerenja izvršena pri srednjim vodama. Kao mjerodavna brzina za utvrđivanje zona sanitarne zaštite usvojena je brzina koja približno odgovara prosječnim hidrološkim uslovima. Iz tabele br.2 vidi se da je većina bojenja rađena pri srednjim vodama, dok je jedino bojenje ponora Dnopolje obavljeno pri niskim srednjim vodama. Veće brzine koje su dobivene pri bojenju ponora Dnopolje u odnosu na ostala mjerenja ne mogu se dovesti u vezu sa hidrološkim uslovima. Međutim rezultati ovoga bojenja ne mogu se ocjeniti sasvim pouzdano, upoređujući brzine dobivene na vrelima Toplica i Klisa, koja su međusobno udaljeni samo oko 200 metara. Iz toga razloga su za dalje razmatranje u okviru ovoga projekta odbačene brzine dobivene bojenjem ponora Dnopolje. S obzirom na slične brzine tečenja podzemne vode ka izvorištima Ostrovica i Toplica dobivene preostalim bojenjima, za dalje razmatranje je za oba izvorišta usvojena ista mjerodavna brzina od 70 m/h.

67 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.6. Prostorni model sliva izvorišta Ostrovica i Toplica Vodno tijelo Ostrovica i Toplica - Bihać obuhvata širi prostor u jugoistočnim dijelovima planine Plješevice, te Lapačkog polja i njegovog oboda. Situirano je između Nebljusa i Kamenskog na sjeverozapadu i Brezovca na jugoistoku, te Lapca i Mazina na jugozapadu do rijeke Une na sjeveroistoku. Površina vodnog tijela je oko 325 km2. Od ukupne površine sliva 7,5 %, odnosno 25 km2, se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, dok je preostali dio sliva situiran u Hrvatskoj.

Prilog br.5: Karta položaja vodnog tijela izvorišta Ostrovica i Toplica

68 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.7. Osjetljivost geološko- hidrogeoloških struktura u odnosu na postojeće i buduće aktivnosti u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica U konkretnom slučaju analiza osjetljivosti slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica, na zagađenje provedena je kroz analizu osjetljivosti prirodnih karakteristika (hidrogeologija, pedologija, vegetacija, položaj). Geološka i hidrogeološka građa terena predpostavlja određenu osjetljivost geološko- hidrogeoloških struktura na ovom lokalitetu, ali i komparativne prednosti. Komparativna prednost u litoacijalnom smislu mogu biti neprpousne laporoviti krečnjaci, laporci i konglomerati srednjeg miocena (M2) na prostoru Bihaćkog polja koji predstavljaju povlatni (krovinski) hidrogeološki izolator jursko-krednoj akviferskoj sredini izvorišta Ostrovica i Toplica. Osnovne uslove zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica treba skoncentrisati unutar strukturnog bloka Čemernica-Kulen Vakuf, koji čini najveći dio slivnog područja ovog izvorišta. S obzirom na značaj pukotinskog sistema na prihranjivanje izvora Ostrovica i Toplica, u sistemu zaštite treba voditi računa i o značajnim uticajima koji mogu doći iz prostora Lapačkog polja.

5.8. Hidrološke karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica Izvorište Ostrovica po kapacitetu spada u veća kraška vrela na teritoriji BiH. Iz praktično istog sliva prihranjuje se i vrelo Toplica, manje po kapacitetu, li također vrlo značajno kraško. Površina sliva oba vrela iznosi 346.32 km2 i na ovom nivou istraženosti sliva nije ga moguće razdvojiti posebono za svako vrelo. Oba vrela izbijaju iz krečnjačkog masiva, nedaleko od korita rijeke Une, pri čemu vrelo Ostrovica izvire u samom naselju Kulen Vakufa, dok se Toplica pojavljuje nizvodno cca. 3-4 km u naselju Klisa. Sliv izgrađuju krečnjaci u kojima je zbog tektonske deformisanosti, velike ispucalosti i krastifikacije nastalo veoma značajno kraško vrelo. Specifična površinska i podzemna hidrografska mreža, uslovljena prije svega vrlo složenom tektonikom i izraženom klasifikacijom, uzrokuje pojavu dominantno podzemnog oticanja, s obzirom da se površinski tokovi, kojih u pravilu nema na širem području sliva osim u kraškim poljima, nakon kratkog toka završavaju ulaskom u ponore. Sliv predmetnih izvorišta u širem smislu odlikuje se veoma dobrom providnošću i transmisivnošću, u kome dominira kraško- pukotinski tip prozirnosti. Prosječna visina padavina u slivu vodotoka Ostrovica i Toplica kreće se oko 1.300 mm godišnje, sa umjereno-kontinentalnom i umjereno-planinskom klimom u području vrela i dijelova sliva, te planinsko-kontitnentalnom klimom u višim dijelovima slivnog područja. Odlike planinske kime jesu duge hladne zime sa visokim snježnim padaviama, pri čemu se snijeg u pravilu zadržava do u kasno proljeće. Značajne snježne padavine u slivu imaju uticaj i na minimalnu izdašnost oba izvorišta, s obzirom da njihovo zadržavanje do u kasno proljeće događa početka recesije proticaja na izvorištima. Sve navedeno u osnovi omogućuje formiranje moćnih kraških izvorišta, sa minimalnom izdašnošću oko 0.750 m3/s (Ostrovica) i 0.100 m3/s (Toplica).

69 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.8.1. Izdašnost izvorišta Ostrovica Procjena izdašnosti nekog vrela ili vodotoka postiže se najpouzdanije prikupljanjem podataka u dužem vremenskom periodu i njhovom statističkom obradom. Kako se za izvorišta Ostrovica i Toplica ne raspolaže podacima koji su sistemski prikupljani na opisan način, to je za ocjenu minimalne izdašnosti odabrana metoda poređenja sa repernom stanicom koja ima definiran režim i na kojoj postoji statička hidrološka obrada, napravljena za duži niz permanentinh mjerenja i osmatranja. Primjena ove metode, odnosno njena pouzdnost zavisi o poziciji razmatranog vrela ili vodotoka i reperne stanice. Naime, ukoliko se reperna vodomjerna stanica nalazi u susjednom ili sičnom slivu, koji ima sličan režim padavina kao i druge fizičko-geografske karakteristike, onda je ovakva metoda za potrebu definiranja izdašnosti, uz napomenu da se tu pravi neizbježna greška. Jasno je da će greška procjene izdašnosti biti manja što je veći broj mjerenja na vrelu, odnsno duži niz osmatranja na repernoj vodomjernoj stanici. Izdašnosti izvorišta Ostrovica, određena je predhodno opisnom metodom, uspostavljanjem zavisnosti simultano mjernm količinam isticaja na izvorištu Ostrovica sa mjerenjima na rijeci Unac na vodomjernoj stanici (V.S.) Rmanj Manastir. Za V.S. Rmanj Manastir raspolaže se verificiranom statističkom obradom za period osmatranja od 1949. do 1976. godine, koja je urađena u okviru izrade hidrološke studije rijeke Save. Koordinator izrade studija bio je Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ Beograd, a hidrološku obradu za ovu vodomjernu stanicu uradio je 1979. godine Zavod za vodoprivredu Sarajevo. Koristeći pomenutu hidrološku obradu, te mjerenjima uspostavljenu zavisnot isticanja na vrelu Ostrovica i proticanja rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir (Tabela br.3), definirani su karakterištični srednji i miimalni proticaji, odnosno izdašnost vrela Ostrovica kod Kulen Vakufa. Zavisnot proticaja vrela Ostrovica i rijeke Unac- V.S Rmanj Manastir utvrđena je na osnovu simultanih mjernje proticaja koji su dali u tabeli br.3 i grafički prikaz na Dijagramu br.3. Matemska interpretacija uspostavljene zavisnoti proticaja na vrelu Ostrovica i rijeci Unac na V.S Rmanj Manastir ima oblik:

QOstr = 0.2433 x Qv.s.Unac Tabela br.3: Simultano mjerni proticaji V.S. Unac – Rmanj Manastir i vrelu Ostrovica V.S.Unac- Tmanj Manastir Datum Ostrovica /m3/s /m3/s/ 10.09.1952 4,72 1,07 03.03.1958 65,9 16,4 22.03.1958 22,3 5,55 13.05.1958 46,7 11,7 18.05.1958 36,8 8,34 24.05.1958 23,1 6,01 07.08.1958 6,19 1,49 23.03.1959 27,1 5,69 13.09.1971 4,3 1,21 15.05.1972 52,1 12,2 17.05.1972 57,7 14,7 02.10.1972 13,1 2,12 23.07.1973 6,88 1,39 27.08.1973 5,56 1,01 08.08.2000 3,93 0,89

70 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Dijagram br.3: Linija odnosa proticaja vrela Ostrovica i na V.S. Unac – Rmanj Manastir (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina)

Karakteristični srednji i minimalni proticaji rijeke Unca na vodomjernoj stanici Rmanj Manastir i preko uspostavljene veze sračunati karakteristični proticaji izdašnosti vrela Ostrovica, dati su respekrivno u Tabelama br.4 i br.5. Tabela br.4: Karakteristični srednji proticaji rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir i Vrelo Ostrovica Prosječan Prosječni proticaji određenog ranga Površina Vodotok Vrelo višegodišnji proticaj pojave sliva Q /m3/s/ 2 5 10 20 F /km2/ Rijeka Unac 28.8 28.6 21.5 19.57 639 Vrelo Ostrovica 7.01 6.96 5.79 5.23 4.79 325

Tabela br.5: Karakteristični minimalni proticaji rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir i vrelu Ostrovica Prosječni proticaji određenog ranga pojave Q (m3/s) Vodotok Vrelo 2 5 10 20 Rijeka Unac 4.87 3.83 3.40 3.10 Vrelo Ostrovica 1.185 0.932 0.827 0.754

Minimalna izdašnost 20-godišnjeg ranga pojave vrela Ostrovica od Qmin 0 0.754 m3/s, koja je određena na gore opisan način , čini se realnom s obzirom da je mjerenjima na vrelu tokom augusta 2000.godine registrirana količina isticanja od Q = 0.890 m3/s, što je tada ocjenjeno kao proticaj 10-godišnjeg ranga pojave. Na Dijagramu br.4 date su linije trajanja proticaja vrela Ostrovica za vlažnu, sušnu i prosječnu godinu, također dobivene uspostavljenom vezom sa rijekom Unac na V.S. Rmanj Manastir. Sa krivih je vidljivo, kada je u pitanju izdašnosti ovog izvorišta da se radi o moćnom kraškom izvorištu, koje po kapacitetu spada u vodni resurs regionalnog značaja te da se radi o moćnom kraškom izvorištu koje po kapacitetu prevazilazi zahtijevane potrebe za vodom naselja koja se sa njega snabdjevaju.

71 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Dijagram br.4: Linija trajanja minimalnih, srednjih i maksimalnih proticaja na vrelu Ostrovica (Izvor: „Projekat zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, općina Bihać“; Istitut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu; 2004.godina)

5.8.2. Izdašnost izvorišta Toplica Ovo izvorište je po kapacitetu znatno manje od Ostrovice. Na samom izvorištu je izgrađen vodozahvat, pumpna stanica sa rezervoarskim prostorom kao i potisni cjevovod i distributivna i sekundarna mreža od rezervoara do krajnjih korisnika. Na ovom izvorištu u predhodnom periodu nisu porvedena detaljna istraživanja u smisli definiranja izdašnosti. U periodu izrade projektno- tehničke dokumentacije za zahvatanje i transport i zahvačenih voda, izvršeno je jedno mjerenje uporedo sa mjerenjem rijeke Unac na V.S Rmanj Manastir. U augustu 2000. godine na ovom vrelu je također provedeno mjerenje, uz istovremeno mjerenje na rijeci Unac- V.S Rmanj Manastir i izvorištu Ostrovica. Pregled rezultata dat je u Tabeli br.6. Tabela br.6: Pregled rezultata provedenih mjerenja izdašnosti na izvorištu Toplica Proticaj Q /m 3/s/ Datum Rijeka Unac – V.S. Vrelo Toplica Vrelo Ostrovica Rmanj Manastir 14.10.1999 0.133 66 08.08.2000 0.128 0.890 3.93 17.07.2003 0.122 3.87

S obzirom na veoma oskudne podatke mjerenja izdašnosti vrela Toplica, za procjenu izdašnosti je kao i Ostrovicu odabrana metoda poređenja sa vodotokom Unac. Ocjena karakterističnih proticaja na ovaj način je moguća, jer se vrelo Toplica nalazi u slivu rijeke Une, kome pripada i rijeka Unac, za koju je definiran režim na vodomjernoj stanici Rmanj Manastir. U augustu 2000. godine paralelno su provedena mjerenja izdašnosti vrela Toplica, sa mjerenjem proticaja rijeke Unca na vodomjernoj stanici Rmanj Manastir. Rezultati tih mjerenja dati su u tabeli br.6. U skladu sa

72 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

predpostavkom o identičnom režimu padavina i sličnim fizičko-geografske karakteristikama sliva, za definiranje minimalnih godišnjih proticaja ispitivanog vrela povratnog perioda T = 20 godina, uvedena je predpostavka o istom odnosu minimalnih proticaja 20-godišnjeg ranga i izmjerenih proticaja za reperni vodotok za ispitvano vrelo. To znaci da vrijedi: 20 20 Q rIjeka Unac = Q Toplica Q izmjereno rijeka Unac Qizmjereno Toplica

Iz čega slijedi: 20 2 Q Toplica = Qizmjereno Toplica x Q izmjereno rijeka Unac Q izmjereno rijeka Unac Uvrštavanjem izmjerenih, donosno određenih vrijednosti minimalnih proticaja 20-godišnjeg ranga za rijeku Unac (tabela br.5), sračunata je minimlna 20-godišnja izdašnost izvorišta Toplica, koja iznosi: 20 3 Q Toplica= 0.101 m /s Sračunati minimalni proticaj vrela Toplica obezbjeđuje uslove permanentnog zahvatnja projektovanih Q= 0.015 m3/s za potrebe vodosnadbijevanja naselja Orašac. Naravno da na ovaj način sračunatu minimalnu izdašnost treba prihvatiti sa izvjesnom rezervom, imajući u vidu veoma oskudne podatke. U fazi eksploatacije ovog izvorišta neophodno je uspostaviti permanentan monitoring izdašnosti formiranjem i praćenjem odgovarajuće vodomjerne stanice neposredno na izvorištu.

5.8.3. Okvirni bilans voda u cilju utvrđivanja sliva izvorišta Ostrovica i Toplica U cilju definisanja veličine sliva izvorišta Ostrovica i Toplica napravljen je okvirni bilans ukupno palih voda na prostoru sliva i oteklih voda na ovim vrelima. Na osnovu ovog bilansa sračunata je veličina slivnog područja izvorišta /Fsl/ prema obrascu: Fsl= Qsr(O+T) x T η x Psr gdje je: 3 Qsr(O+T) – prosječan višegodišnji proticaj na vrelima Ostrovica i Toplica (≡7.7 m /s) T – vrijeme od godinu dana (s) η – procječni koeficijent oticanja srednje vode (≡0.5) Uvrštavanjem navedenih vrijednosti u predhodni obrazac, ovom analizom dobivena je površina zajedničkog sliva Ostrovica i Toplica od Fsl= 347 km2. Sobzirom na kvalitet ulaznih podataka, dobivena vrijednost ukazuje da je veličina sliva od 346.32 km2 dobro procijenjena anallizom geološkom-hidrogeoloških odnosa.

73 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.9. Pedološke i vegetacione karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica • Pedološke karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica Izvoršta Ostrovica i Toplica nalaze se u neposrdnoj blizini Kulen Vakufa na lijevoj obali Une. Podučja sliva ovih izvorišta nalazi se najvećim dijelom na teritoriji Republike Hrvatske, a samo manjim na području Unsko-sanskog kantona. Samo izvorište situirano je u podnožju uske doline koju pravi rijeka Una u neposrednoj blizini Kulena Vakufa. Slivno područje predstavlja veoma porozan krečnjački medij, kroz čije kraverne, unutrašnje vodotoke i jezera protiče voda koja za sobom nosi suspendovane čestice različito porijekla. Zbog toga je veoma važno poznavati stanje u zaleđu sliva, kako sa stanovništva njegovih prirodnih karakteristika, tako i ljudske aktivnosti u njemu. S obzirom da se radi o karstnom području, ovo je osjetljiva sredina na optrećenja koja u životnu okolinu producira čovjek. Zbog toga, da bi se sačuvala prirodna ravnoteža i postigao zadovoljavajući kvalitet vode u zoni ovih izvorišta, potrebno je primjeniti mjere zaštite i donijeti propise o načinu gospodarenja i upravljanja prostorom u slivu, bilo da se radi o aktivnostima u poljuprivredi, šumarstvu, turizmu ili bilo kojoj ljudskoj djelatnosti. Tu je puferni karakter sredine, a naročito zemljišta, veoma važan. Tip zemljišta, njegov karakter i njegova sposobnost da se odupre negativnim posljedicama ima ključnu u ovim procesima. Od opštih karakteristika područja, klima, matični suptrat na kojem su se razvila postojeća tla, zajedno sa geografijom i geomorfologijom terena su njavažnji faktori oji su presudno uticale na njihov karakter i osobine. Geološki matični suptrat na području ovog sliva veoma je raznovrstan i dosta neujednačen. Ipak preovlađavaju sedimenti različite starosti i različitog sastava, počevši od najstarijih trijaskih do najmlađih kvadratnih odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. Mada su pojedine zone međusobno uglavnom odvojene, između njih, a posebno između produkata raspadanja njihovih geoloških sedimenata, ne postoji striktno odvojena granica. Čak i u većim udaljenostima razni geološki sedmimenti su prenosnim silama, a najviše vodenim putem, transportovani, međusobno miješani i taloženi, čemu je naročito doprinijela razuđenost reljefa. Prema osnvnoj geološkoj karti, Tumač za list Bihać, zona krečnjačko-dolomitnih formacija je najzastupljenija. Prema slobodnoj procjeni, na ukupnom ovom području na krečnjačko- dolomitne formacije otpada ¾ sveukupne teritorije, a na području ovog sliva preko 90 %. Ove formacije pokrivaju sve kraške površi sliva, masive Plješevice i kanjone. Na vertikalnom presjeku geološkog profila ali i u horizontalnom pravcu se smjenjuju krečnjačkom-dolomitni i drugi sedimenti različite starosti. Od svih krečnjačko-dolomitnih formacija, sedimenti krede su najzastupljeniji. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice, koji sa sjeverozapdne i zapadne strane opkoljavaju Kulen Vakuf. To su uglavnom čisti krečnjaci i dolomiti donje i gornje krede, sa sadrzajem CaCO3 i do 99%. Ovi krečnjaci sadrže veoma malo neotopivog ostatka iz kojeg nastaje tlo, svega od 0.2-1.0 %. Proces trošenja starijih krečnjaka je uglavnom hemijskim putem, a taj proces teče veoma sporo. To se posebno ispoljava na zaravnjenim terenima i površinama. Tu su tla veoma plitka, a dublja se jedino javljaju u depresijama i nižim reljefskim položajima u koje se erozionim procesima deponuje tlo, ili pak na krečnjacima koji u sebi sadrže više nerastvorenog ostatka zahvaljujući primjesama lapora, pješčara i gline. Na području kraških zaravni Preševice i opčenito ovog sliva prisutni su i procesi karstifikacije, te procesi dubinske erozije kao i najtežeg oblika gubitka tla. Na nagnutim terenima razvila se vrlo pitka erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri), do plitkih humusno akumulativnih tala, kao što su veoma plitke crnice.

74 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Neogeni sedimenti ispunjavaju čitavo Bihaćko polje, ali ima i na području Kulen Vakufa. Na ovim suptratima razvile su se uglavnom posmeđe rendzine i različita smeđa tla, a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama. Kvartni najmlađi sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u dolinama rijeka i njihovih proširenja. I po karakteru i po fizičko-hemijskom sastavu vrlo su raznovrsni. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i diluvijalni nanosi, zatim barski sedimenti i talozi sedre. Za kvartne sedimente vezana su aluvijalna tla, koja se bliže definišu na osnovu prisutnog mehaničkog sastava i prisustva odnosno odsustva karbonata. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i oro-reljefa. Razuđenost reljefa i oro-reljefski oblici uticali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uslovi za živi svijet. Zaravnanje površi nisu ravnice u poljoprivrednom smislu. Geološka krečnjačka podloga, dubinska erozija, različita brzina trošenja krečnjačkog supstrata i drugi faktori učinili su takve površine vrlo neujednačenim u pogledu pokrivenosti sa tlom, njegove dubine, svojstva i uopšte vrijednosti u biljnoj proizvodnji. Tipovi tala koja se javljaju na ovome području u najvećoj mjeri pripadaju Razdjelu automorfnih tala, a mogu se svrstati u sve njegove osnovne klase. U Razdjel hidromorfnih tala spadaju tla iz klase Fluvijalnih i Močvarnih glejnih tala. Pošto se zemljišta na području sliva javljaju izrazito mozaično, najpogodniji pristup razumijevanja zemljišne problematike na širem planu je putem prikaza dominantnih tipova tala iz okvira pojedinih klasa. Iz osobina klase tla mogu se razumjeti i najvažnije karakteristike tipova tala koji toj klasi pripadaju. Na području sliva izdvojeni su tipovi zemljišta iz klase: • Nerazvijena tla (A) - C tipa profila • Humusno-akumulativnih tala A-C tipa profila • Kambičnih tala A-(B)-C tipa profila, • Eluvijalno – iluvijalnih tala A-E-B-C tipa profila, • Močvarno glejnih A-G-C tipa profila, • Antropogenih A-P i Fluvijalnih tala A, I, II ...... C tipa profila. Pregled površina i kategorija upotrebne vrijednosti pojedinih tipova tala daje se u Tabeli br.7 , a na osnovu podataka datih u Pedološkoj karti Jugoslavije, Bosne i Hercegovine M 1:50000, sekcije Bihać-3 /1985/ i Bihać-4 /1978/, te Republike Hrvatske M 1:50000, sekcija Gospić -4 /1978/. Površina asocijacija ili tipova pojedinih podsistematskih jedinica dobivene su planimetrisanjem a kategorizacija izvršena na osnovu podataka o terenskim i laboratorijskim istraživanjima prezentiranim u tumačima ovih karata. Opis pojedinih klasa i unutar njih pojedinih tipova ima za cilj da dadne predstavu o stanju zemljišne problematike u slivu u funkciji održivog korištenja i zaštite slivnog područja. Savakako da je kod izrade izvedbenih projekata zaštite i prostornog planiranja potrebno sprovesti dodatna terenska i laboratorijska istraživanja na kartama krupnije razmjere, ovisno o složenosti problema, kao redovan monitoring i mjerenja u slivu.

75 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Tabela br.7: Pregled površina dominantnih pedosistematskih jedinica na slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica Red Površina Kategirija Tipovi zemljišta Klasa br. /ha/ /%/ upot. vrij. Rendzine na šljuncima, 1. A-C 13460 36.8 V-VI dolomitima i krečnjacima Crnica na krečnjacima i 3. A-C 13230 36.2 VI dolomitima

Kiselo smeđe tlo /distrični 5. kambisol/ na pijescima i A-/B/-C 280 0.8 V-VI klasičnim sedimentima

Rendzina i kamenjari na A-C 6. 240 0.6 VI-VII dolomitima /A/-C Eutrične smeđe tlo na 8. A-/B/-C 1010 2.7 VI eruptivnim stijenama Smeđe tlo na krečnjacima A-/B/-C 9. /Kalkokambisol/ i crnice 4670 12.8 V-VI A-C /Kalkomelanosol/ Mozaik tipova tla: A-E-B-C -Luvisoli A-/B/-C 10. -Kalkokambisoli 2890 7.9 V-VI A-C -Kalkomelanosoli A-C -Rendzine 13. Močvarno glejno tlo /Euglej/ A-G-C 440 1.2 VI A-P 14. Antropogena i Fluvijalna tla 360 1.0 II-IV A-I, II,...... C Ukupno: 36580 100.0

Klasa nerazvijenih tala (A)-C-R tipa profila ovo su tzv. Inicijalna nerazvijena tla pod snažnim djelovanjem erozije vodom te uticajem čovjeka u negativnom smjeru. U ovoj klasi uglavnom je zastupljen tip tla Kaminjari (Litosol), formiran uglavnom na krečnjaku i dolomitu. Na zaravnjenim terenima ova tla su plića (10-20 cm) a na padinama su dublja i često u vidu sipara. Ovo su ekstremno suha staništa , jako se zagrijavaju i siromašna su u pristupačnim hranivima. Kako u poljoprivredi tako i u šumarstvu, nemaju veći značaj, ali su važna u zaštiti prirode u smislu vezivanja sipara i zelenog pejsaža. Ovdje su prisutne inicijalne forme tla sa elementima fizički rastrošenog supstrata. Nemaju jasno pedološki diferencirana hemijska i fizička svojstva. Prisutna je vegetacija niske zaštitne šume: grab, jasena, lijeske i drugih niskih lišćara. Vegetacija ima odlučujuću ulogu u zaštiti ovih tala i najdirektnije utiču na njihovu dalju evoluciju. Opravdano je vršiti njihovo pošumljavanje i konverzaciju u cilju zaštite od erozije i stvaranja zelenih oaza. Spadaju u VI i VII kategoriju upotrebne vrijednosti zemljišta.

Klasa humusno akumulativnih tala A-C profila Ovo je viši stadij u evoluciji stvaranja tla na ovom području. Kod ove klase došlo je do stvaranja humusnog A horizonta, koji je razvijen i morfološki uočljiv. Humusni A horizont naliježe na kompaktnu stijenu (litični kontakt) te stvara profil tipa A-R. Ako se ovaj horizont naslanja na

76 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

rastresitu stijenu (supstrat), stvara se A-C-R ili češće AC-R profil, što je sa stanovišta biljaka povoljnije, jer se produbljuje dubina ukorjenjavanja. Tla u ovoj klasi obrazuju se na višim planinama, strmim nagibima i nešto rastresitijoj podlozi. Klasa humusno akumulativnih tala A-R profila predstavljena je sa dva tipa tla i to Rendzine na šljuncima, dolomitima i krečnjacima i Crnice na krečnjacima i dolomitima. Rendzine su se razvile uglavnom na krečnjacima i dolomitima i to na mikrolokalitetima sklonjenim od erozije te su zbog toga više obrasle vegetacijom šume. Ovisno o dubini i produktivnoj sposobnosti, mogu se svrstati VI kategoriju upotrebne vrijednosti, a izuzetno, ovisno o rastresitosti supstrata i u V kategoriji (na šljuncima). To su u brdsko planinskom području umjereno vlažna do vlažna staništa često pogodna na manje nagnutim terenima za voćnjake i travnjake. Inače su pretežno šumska zemljišta , osim ako šumsko drveće nije osjetljivo na karbonate. Na južnim ekspozicijama rendzine su pliće i erodirane a na sjevernim padinama su dublje. Mogu imati dubok i razvijen humusni A horizont, a naročito je povoljno sa stanovišta biljke ako je AC horizont produbljen. Lokacije pod ovakvim zemljištima mogu biti podložne klizanju ako nisu pod vegetacijom. To je zbog toga što je matična rastresita stijena pomiješana sa tlom, gdje nakon obilnih oborina i prezasićenja dolazi do klizanja tla. Zbog toga ih je opasno ostaviti bez biljnog pokrova naročito šumskog. U zaštitnom i sanitarnom smislu ovo tlo predstavlja dobru ekološku cjelinu zbog povoljnih fizičko- hemijskih svojstava i zastupljenog tipa šumskog pokrova koji se javlja na ovakvim terenima. Sistem gospodarenja prisutni tipovi šuma trebali bi se prevoditi u visoke šume, što bi dalo dodatni zaštitni kvalitet ovim dijelovima terena. Crnice (Kalkomelanosol) na krečnjacima i dolomitima zovu još i Krečnjačko dolomitne crnice. Dubina ovih tala može biti od nekoliko centimetara u inicijalnoj fazi do 30 cm u punoj zrelosti, što naravno zavisi od uslova stvaranja. Humusni A horizont ipak je najčešće 10-15 cm i javlja se u vidu fleka između kamenja i naizmjenično se smjenjuje sa litosolima. Na južnim ekspozicijama to su kserotermna staništa a u humidnim područjima u višim pojasevima i sjevernim ekspozicijama, to mogu biti mezofitna staništa, relativno povoljna za uzgoj šuma. Na visokim nadmorskim visinama i platoima ovo su područja pašnjaka sa prisutnom kserofitnom i mezofitnom travnom vegetacijom. Imaju kiselu Ph reakciju i kiselu formu humusa. Često se na njima u planinskim područjima može uspješno uzgajati krompir, naročito sjemenski. Ovo su teksturno laka tla , pa je verikalna i lateralna perkolacija vode dosta brza. Njihov prijem potencijalnih zagađivača je dosta ograničen zbog dubine profila i nedostatka glinenih koloida. Zbog praškastog mehaničkog sastava potrebno ih je zaštititi vegetacijom od eolske erozije, dok je vodena na nagnutim terenima veoma izražena. Spadaju u VI i VII kategoriju upotrebne vrijednosti zemljišta, ovisno od fizičke dubine profila.

77 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Klasa kambičnih tala A-(B)-C-R profila Tla ove klase nastala su daljnim razvojem tipova iz klase humusno akumulativnih tala i odlikuje se pojavom kambičnog (B) horizonta. Na bazi rastresitosti i vrste supstrata koji se javlja ispod kambičnog (B) horizonta i u ovoj klasi izdvojena su tri tipa tla i to: • Eutrični kambisol, • Distrični kambisol i • Smeđa tla na krečnjacima (Kalkokambisoli) Euterična smeđa tla (Eutrični kambisol) na ovom području razvila su se uglavnom na bazama bogatim silikatnim stijenama u semihumidnim oblastima. Supstrat je obično rastresit, a u (B) horizontu javlja se povećana količina gline. Građa profila je A-(B)v-C, a u daljem evolutivnom razvoju prelaze u Luvisole Ovo mogu biti značajna poljoprivredna zemljišta, naročito ako su na rastresitim karbonatnim supstratima , jezerskim sedimentima ili aluvijalno koluvijalnim nanosima. Na ovom području nešto su lošijeg kvaliteta jer su se razvila na kompaktnim neutralnim i bazičnim eruptivnim stijenama. Ova zemljišta na ovom području spadaju u najproduktivnija šumska tla. Imaju efektivnu trofičnost, te njihova plodnost ovisi od uslova vlašenja. Na perioditima i serpentinama imaju suhlji karakter, te se kao problem javlja konzervacija vlage. Eutrična smeđa tla su na ovom području velikim dijelom isključena iz poljoprivredne proizvodnje zbog nagiba. Vrlo je uočljiva dominantnost šumskih površina na ovim zemljištima, a ovakvo stanje treba održavati radi konzervacijskih potreba ovih terena. Najvažniji segment konzervacije je smanjenje koeficijenta isušivanja tla u toku sušnih mjeseci i konzervacija tla u smislu smanjenja uticaja erozionih procesa. Ako se na ovom tlu uzgajaju poljoprivredne kulture, onda su to ekološki labilnije sredine, osjetljive na moguće incidentne situacije prekomjerne upotrebe efluenta ili pojave ekscesivne erozije. Općenito spadaju u VI kategoriju upotrebne vrijednosti. Kiselo smeđa tla na pijescima i klasičnim sedimentima (Distrični kambisol) su tla loše plodnosti i relativno povoljnih fizičkih svojstava. Ovaj tip tla je vrlo slabo humozan i siromašan u bazama te pristupačnim oblicima fosfora i kalijuma. Na području ovog sliva razvila su se uglavnom u humudnim područjima. Spadaju u V i VI kategoriju upotrebne vrijednosti. Na njima su se razvile uglavnom šume bukve, a manje šume jele i smrče, te bora i hrasta. Za njih se može reći najznačajnija šumska zemljišta, dok se iskrčeni položaji ovih zemljišta koriste kao pašnjaci i livade, a rjeđe za uzgoj krompira, zobi, raži i ječma. Ako se koriste u poljuprivredi, potrebno ih je obilno gnojiti. Pri obradi treba voditi računa o načinu obrade, jer su forme lakšeg mehaničkog satava, podložne eroziji. Smeđa tla krečnjaku uglavnom su antropogenizirna, a karakteristična su za kraški teren na zaravnima i predstavljaju uz crvenicu najznačajnija tla na kršu. Ograničavajući faktor kod ovih tala može biti dubina profila, dok su sve ostale njegove karakteristike i potencijal u rangu najkvalitetnijih naših zemljišta. Na području ovog sliva ovo su veoma dobre livade ili se koriste kao oranice za najraznovrsniju vrstu proizvodnje ako ostali ekološki uslovi to dozvoljajvaju. Ova tla posebno zaštiti od degradacijskih procesa, bilo da se radio o eroziji ili neadekvatnoj primjeni agrotehnike od strane čovjeka. Pošto se često koriste u poljuprivredi, treba voditi računa o pravilnoj primjeni mineralnih i organskih gnjojiva na njima. Ovo mogu biti i veoma dobro šumska zemljišta, na kojima se uspješno uzgaja bukova i jelova šuma. Upotrebna kategorija veoma varira i

78 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

zavisi od niza faktora, a naročito od dubine presjeka profila. Obično su to tla iz V-VI bonitetne kategorije. Međutim, ako se dubina profila prelazi 50 cm spadaju IV upotrebnu kategoriju. Imaju povoljno fizičko-mehanička i hemijska svojstva i ako im to dubina dozvoljava, mogu biti dobri recepijenti nepovoljnih procesa u životnoj sredii, jer se dobro odupiru promjenama i degradacijskim procesima. Ipak, najbolje ih je držati pod vegetacijom, a na nagnutim terenima obradu vršiti po konturama.

Klasa eluvijalno- iluvijalnih tala A-E-B-C profila Na ovom području prisutno je Lesiviranom tlo (Luvisol) u mozaiku tala sa kalkolambisolima, kalkomelasonima i rendzinama. Kod ove klase tla prisutna je eluvijalno- iluvijalna migracija koja zahvata ispiranje bazičnih kationa, minerala gline, humusa i konstitucijskih elemenata alumosicilicijumovog jezgra (Si, Al, Fe). Iz E elemenata horizonta se vrši najveće ispiranje, a u B horizontu se vrši nakupljanje migrirajućih sastojaka. Na ovome području razvilo se tipično Lesivirano tlo na ilovačama, krečnjacima i dolomitima. Ono se drukčije još zove ilimerizirano tlo ili Luvisol. Često su tipovi iz ove klase tla u asocijaciji sa kambisolima, te ih je teško razgraničiti, što prvenstveno uslovljava nagib terena. Njačešće se razvijaju u planinskoj humidnoj klimi i supstratima dobe prekolacije na zavarnjenim terenima. Zbog toga su Kalkokambisoli na nagnutim, a Luvisoli na zaravnjenim položajima ovog terena. Na njima su se uglavnom razvile šume bukve, jele i smreke. Područja hrastovih šuma na ovim zemljištima su uglavnom iskrčena i ona se koriste u poljuprivredi. Luvisoli na krečnjacima su vrlo stara tla, isprana i uglavnom kisele rekacje, slabo zaštićene bazama. Podpovršinski horizont B može biti vrlo glinovit, ali je povoljne strukture, tako da ova tla imaju normalnu dreniranost. Na nižim terasama prirpadaju V kategoriji upotrebne vrijednosti, a na visinksim planinskim zaravnima svstavaju se u VI i VII upotrebnu kategoriju. Jedino što se zahtjeva je pravilno gospodarenje šumama, a ako se obrađuju, trebalo bi ih transformisati u pašnjake ili pošumiti.

Klasa močvarno glejnih tala A-G-C tipa profila Predstavnik ove klase je Mineralno močvarno tlo- Euglej. Ova tla razvila su se u depresijama u kojima je prisutam deblji sloj podzemne vode, tako da stalno vlaži donje horizonte. U ove depresije slijevaju se okolne vode, tako da se voda tokom vlažnog dijela godine nalazi i na površini. Pod ovakvim uslovima razvija se uglavnom barska vegetacija. Mjere popravke su vrlo kompleksne i zahtjevaju velika ulagnja u zaštitu područja od uticaja stranih voda, a zatim evakuaciju voda sa parcele, te primjenu agromeliorativnih i agrotehničkih mjera. Često se ovakvi tipovi zemljišta ostavljaju kao rezervati močvarne vegetacije i staništa za neke močvarne organizme u cilju održavanja ravnoteže. Tla ove klase zastupljena su na malim površinama ( 1.2 % ukupne površine) i spadaju u VI upotrebnu kategoriju.

Klasa fluvijalnih A-L,II..C i antropogenih A-P tipa profila Fluvisoli su tipovi tla mjestimično oglejeni, recenitnog karaktera,bez izdiferenciranog genetskog horizonta. Zastupljeni su u užim ili širim trakama duž vodotoka. Najvažnija su poljuprivredna tla u dolinama rijeka, a naročito Une. Spadaju u vrstu antropogenih tala, pošto je uticaj čovjeka na njihovo sadašnje stanje bio od velikog značaja. Ona se nalaze na površinama i drugih manjih ili većih vodotoka kojih ovdje ima. Ipak, ukupna njihova površina je relevatna ,ali svega 1.0% ukupne

79 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

površine sliva. Pored toga, dobar dio ovih površina „pati“ tokom godine od suvišnih plavnih ili podzeminh voda. To su uglavnom srednje duboka i duboka zemljišta, različitog sastava, a glejni horizonti se javljaja u sloju gline i predstavlja sekundarnu oksidaciju, obično dalje od korita vodotoka. Ako su dublja i povoljnog mehaničkog sastava, onda spadaju u II i III kategoriju upotrebne vrijednosti, a ako su plitka ili pod stalnim uticajem donjih voda, onda spadaju u III i IV kategoriju upotrebnu vrijednosti. Razlog uvrštavanja u lošiju kategoriju tj. produžena mokra i vlažna faza tla. Ovo su najvažnija pojoprivredna tla područja općine Kulen Vakuf, na kojima se uzgaja veliki broj različitik poljoprivrednih kultura , uglavnom za vlastite potrebe a manje za tržište. Njihova plodnost se može značajno unaprijediti primjenom adekvatnih hidro i agromeliorativnih mjera, s tim da obziromna blizinu vodotoka i samih izvorišta treba primjenjivati najbolje poljoprivredne prakse u cilju zaštite zagađenja vodotoka i općenito okoliša. To prije svega znači primjenu pravilne gnojidbe i biokomplexa u poljoprivredi. Pored navedenog preporučuje se i sadnja drvoreda uz vodotoke koji mogu biti značajni recipijenti štetnih materija i veoma dobri remedijatori zagađenja. Ova tla su međutim uglavnom situirana nizvodno od izvorišta , tako da se ne mogu očekivati nepovoljne posljedice usljed aktivnosti na ovom tipu zemljišta. Ovo su ujedno i Antripogena tla zbog čega se posebno i ne izdvajaju , ali se njihov fluvijalni karakter ističe radi prirode njihovog nastanka i boljeg razumjevanja procesa u njima. Ostale površine antripogenih tala vežu se za ona tla koja se dugi niz godina obrađuju i zahvaljujući primjeni agrotehničkih mjera poprimila su drugačija svojstva u odnosu na svoje prvobitno prirodno stanje. Nekad je ta promjena u pozitivnom a vrlo često u negativnom smjeru, što se odražava i vidi kroz čitav niz degradacijskih posljedica.

• Vegetacione karakteristike sliva izvorišta Ostrovica i Toplica Slivno područje iz kojeg se prihranjuju izvorišta Ostrovica i Toplica zauzima vrlo veliku teritoriju u dvije susjedne države. Na prostorima Bosne i Hercegovine nalazi se znatno manjei dio sliva, dok je veči dio na području Republike Hrvatske. U nastavku je dat pregled šumskih ekosistema kao i kategorija šuma na dijelu slivnog područja na teritoriji Bosne i Hercegovine. Stoga u ovom slučaju nije moguće potpuno odvojiti površine koje prihranjuju jedno ili drugo izvorište. Također je dat i osvrt na stanje sa gospodarenjem šumama na dijelu sliva u Republici Hrvatskoj. Slivno područje izvorišta Ostrovica i Toplica u Bosni i Hercegovini obuhvata površinu od 540.9 ha šuma i šumskih zemljišta u okviru Gospodarske jedinice Ljutoč Kulen Vakuf sa odjeljenjima 63 (površina 111.1 ha), 64 (površina 97.8 ha), 65 (površine 68 ha), 66 (površine 59.1 ha), 67 (površine 51.2 ha), 68 (površine 153.7 ha). Šumski ekosistemi na ovom području su vrlo lošeg strukturnog sastava, bez ijednog hektara visokih šuma. Navedenu konstataciju još više potvrđuje i činjenica da na cijeloj površini slivnog područja ima svega 4.7 % podignutih kultura, što predstavlja krajnju nebrigu onih koji su nadležni za održavanje slivnog područja stabilnim. Naime, smatra se da bi stimulativnim mjerama, tj. novčanom podrškom trebalo podstaći preduzeće šumarstva da izvrši što prije prevođenje navedenih ekosistema u viši uzgojni oblik, a samim tim i stabilnije prihranjivanje izvorišta pitkom vodom. U slivnom području prisutne su osim 4.7% četinarskih i dvije gazdinske klase niskih izdanačkih šuma sa ukupnom površinom od 483.4 ha. U tabeli br.8 dat je prikaz površina pod šumama i šumskim zemljištima prema gazdinskim klasama na dijelu sliva koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine.

80 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Tabela br.8: Pregled gazdinskih klasa u G.J.Ljutače koje su zatupljene na dijelu slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica u Bosni i Hercegovini Red. Šifra Gazdinska klasa Površina /ha/ br. 1. 3000 Šumske kulture 25.8 Brdske izdaničke šume bukve /čiste i sa drugim 2. 4102 lišćarima/ na pretežno plitkim zemljištima na 428.2 krečnjacima i /ili/ dolomitima Izdaničke hrastove šume kserotermnih staništa na 3. 4501 55.2 plitkim zemljištima na krečnjacima i /ili/ dolomitima 4. 5000 Šibljaci podesni za pošumljavanje 24.0 5. 6000 Goleti 7.7 Ukupno 540.9

Iz Tabele br.8 vidi se da preovladaju staništa brdskih bukovih šuma (79%), koja imaju vrlo dobre izglede za uspjehom u pošumljavanju. Stoga bi trebalo što prije pristupiti konverziji istih u viši uzgojni oblik. Na osnovu Šumsko-gospodarske osnove (desetogodišnji plan, te stanja na terenu aktivnosti šumarske operative) nisu predviđeni krupniji zahvati u smjeru narušavanja stabilnosti ekosistema, sa posljedicama na prhranjivanje izvorišta Ostrovica i Toplica pitkom vodom. Prema podacima iz Prostornog plana Ličko-senjske županije , gospodarenje šumama dijelu sliva na području Republike Hrvatske odvija se na sličan način kao u Bosni i Hercegovini. Tako su sve šume sistematizirane na gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene. Na području kojim gospodari Šumsko preduzeće iz Donjeg Lapca ( 21.400 ha) sječa se odvija ispod godišnjeg prirasta. Na osnovu oivh podataka može se zaključit da se na ovom području ne odvijaju aktivnosti koje mogu narušiti stabilnost šumskih ekosistema. Tako je u šumama najvećeg dijela slivnog područja izvorišta Ostrvoica i Toplica predviđena sječa (kao uzgojna mjera) u nivou manjem od prirasta, čiji dio treba da se akumulira u svrhu postizanja veće drvne zalihe. Iz toga razloga godišnji etat na ovome području iznosi oko 55 % prirasta (propisima dopuštenog zasječu). Kako sa ovim šumama uglavnom gospodare „Hrvatske šume (96%), te manjim dijelom Nacionalni park „Plitvička jezera“ (4%), može se očekivati da će se ovakakav sistem gospodarenja provoditi i u narednom periodu, odnosnu da će se šumski ekosistem dalje ustabiliti.

81 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.10. Karakteristike erozionih procesa u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica Erozioni procesi na slivu izvorišta Ostrovice i Toplica su umjerenog karktera. Kao što je već rečeno, sliv izgrađuju karbontne stijene, najvećim dijelom obrasle šumom i travom, izuzimajući manje površine u zahvatima saobraćajnica, novoizgrađenih objekata, kamenoloma, te uz to korito vodotoka u kraškim poljima, gdje se u vlažnom peridou godine aktivriaju nešto intezivnij procesi erozije. Pojava površinske erozije moguča je posebno na obradivim površinama, uslovljena poljoprivrednom obradom zemljišta, nagibom terena i neprimjenjivanjem agrotehničkih mjera. Za ocjenu rasprostanjenosti erozionih procesa, korišteni su podaci dobiveni rekogonosciranjem neposrednog sliva, te iz raspoložive karte erozije SFR Jugoslavije u razmjeri M 1:1.500.000, koja okvirno prikazuje intenzitet erozionih procesa na području razmatranog sliva. Intenzitet erozionih procesa razvrstan je prema metodologiji karte erozije u pet osnovnih kategorije razornosti: • I kategorija – ekcesivna (pretjerana) erozija; • II katerogija – jaka erozija; • III kategorija- srednja erozija; • IV kategorija- slaba erozija; • V kategorija* vrlo slaba erozija; Područja krša najvećim dijelom prirpadaju V kategoriji intenziteta erozionih procesa. U slivu predmetnih izvorišta preovladavaju slabije izraženi erozioni procesi IV i V kategorije, sa veoma malim područjima na kojima se pojavljuju nešto intezivniji erozioni procesi III kategorije. Erozioni procesi I i II kategorije razvili su se na veoma malom prostoru, u terenima napadnutim eksplotacijom kamena ili svježim iskopima u toku gradnje saobraćajnica, tako da su ovi procesi prostorno veoma ograničeni. U nekim dijelovima sliva porocesi erozije u najširem smislu te riječi u potpunosti završeni, a to su uglavnom područja sa potpuno ogoljelim krečnjačkim masivom. U neposrednom slivu dominira kraška depresija u kojoj je formirano Lapačko polja. U polju su, između ostalog, intezivne poljuprivredne aktivnosti, što djelimično povećava produkciju nanosa. Zbog malih padova terena, poljuprivredna aktivnost ne utiče najznačajnije na inteziviranje erozionih procesa. Produkcija nannosa uzrokovana padavinama na poljuprivrednim površinama u samom polju nema značajnijeg uticaja na njegov transport, s obzirom na veoma male padove. Na padinskim dijelovima sliva na kojima se vrši obrada zemljišta ili eksplotatacija kamena, odnosno izgradnja nekih drugih objekata, produkcija a posebno transport nanosa znatno su intezivniji. U slivu izvorišta Ostrovica i Toplica, s obzirom na građu terena i obraslost biljnim pokrivačrm, dominarijau erozioni prcesi IV kategorije, sa manjim površina, a na kojima su razvijeni erozioni procesi ostalih kategorija.

82 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Proračun produkcije nanosa u slivu proveden je korištenjem metode profesora S. Gavrilovića i potrebnih metereoloških i geometrijskih karakteristika sliva izvorišta Ostrovica i Toplica. Kod proračuna je korišten sljedeći obrazac: 3 Wgod = T x Pgod x π x Z x F gdje je:

3 Wgod prosječna godišnja produkcija nanosa (m /god) Pgod srednja godišnja visina padavina u slivu izvorišta (1.260 mm) Z koeficijent erozije (0.18) F površina slivnog područja T temperaturni koeficijent, koji se računa po formuli:

T = t/10 + 0.10 gdje je: t srednja godišnja temperatura u slivu izvorišta (7.50C) Na osnovu direktnog uvida na terenu, analizom uočenih pojava, te uz pomoć podataka iz karte erozije područja Jugoslavije M 1:1.500.000 procjenjeno je da su na ovom području dominantne IV i V kategorija erozije, sa manjim površinama koje su zahvaćene III kategorijom erozionih procesa. U tom smislu je za ovo područje procjenjen jedinstven koeficijent erozije koji iznosi Z=0.18. Usvojena vrijednost odgovara u prosjeku područjima sa srednje razvijenim do slabo razvijenim procesima erozije, što se u suštini može reći za sliv izvorišta Ostrovica i Toplica. Uvrštavanjem pomenutih vrijednosti u gore navedeni obrazac sračunata je ukupna produkcija nanosa u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica, koja iznosi: 3 Wgod=90.527 m /god Specična produkcija nanosa po km2 godišnje iznosi: 3 2 Wsp,god=278 m /km / god Za ilustraciju i upoređenje dobivenih vrijednosti, u nastavku je data specifična produkcija nanosa za područje cijele Bosne i Hercegovine, preuzeta iz okvirne vodoprivredne osnove Bosne i Hercegovine, koja iznosi: 3 2 Wsp,god=362 m /km / god. Dobivena vrijednost sliv izvorišta Ostrovica i Toplica je znatno niža od prosjeka za Bosnu i Hercegovinu. Razlog tome je objektivno stanje na terenu, usljed obraslosti sliva vegetacijom u u največem obimu. Prema iskustvu i rezltatima mjerenja nanosa, te poređenjem izmjernog prenosa sa računski dobivenom vrijednosti produkcije, može se reći da se odnošenje nanosa iz slive kreće u granicama 10-20% od ukupne produkcije. S obzirom na činjenicu da nisu registrirana ekscesima zamućena vrela, procijenjeno je da bi se odnošenje je da bi odnošenje iz ovog sliva moglo kretati oko 15% ukupne produkcije. Na taj način sračunato je ukupno odnošenje nanosa vodom, koje: 3 Ggod = 13.579 m / god ili Iz čega je moguće sračunati koeficijentom spiranja, odnosno specifično odnošenje koje iznosi: 3 2 G sp,god = 41.80 m /km / god.

83 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Navedena količina nanosa se transportuje pvršinskim vodotocima do ponora, putem kojih dospijeva u podzemne vode, odakle putem kraških provodnka dospijeva na izvorište. U samom podzemnoj izdani dolazi do dalje redukcije, odnosno taloženja nanosa, te se na samim izvorištima pojavljuju samo blaga zamućena vode. U dosadašnjoj periodu, ova zamućenja oba izovrišta su zabilježena ali nisu bila ekscesnog karaktera. To samo govori da su u ovom slučaju erozioni procesi dobro okarakterisani. Pogršanje ovakvog stanja moguće je u slučajevima izvođenja obimnijih zemljanih radova u slivu bez poduzimanja odgovarajućih prevetivnih mjera zaštita.

5.11. Kvantitativne i kvalitativne karakteristike vode izvorišta Ostrovica i Toplica 5.11.1. Kvantitativne karakteristike izvorišta Ostrovica i Toplica Određivanje izdašnosti nekog izvorišta podrazumijeva definiranje minimalnih izdašnosti na eksploatacionom objektu ranga pojave 2, 5, 10 i 20 godina. Najobjektivnija ocjena minimalne izdašnosti nekog izvorišta postiže se statističkom obradom podataka, prikupljenih pri eksploataciji u dužem vremenskom periodu. Kako se za izvorišta Ostrovica i Toplica ne raspolaže podacima koji su sistemski prikupljani na opisan način, to je za ocjenu minimalne izdašnosti odabrana metoda poređenja sa repernom stanicom koja ima definira režim i na kojoj postoji statička hidrološka obrada, napravljena za duži niz permanentinh mjerenja i osmatranja. Primjena ove metode, odnosno njena pouzdnost zavisi o poziciji razmatranog vrela ili vodotoka i reperne stanice. • Izvorište Ostrovica Izdašnosti izvorišta Ostrovica, određena je predhodno opisnom metodom, uspostavljanjem zavisnosti simultano mjernm kolicinam isticaja na izvorištu Ostrovica sa mjerenjima na rijeci Unac na vodomjernoj stanici (V.S.) Rmanj Manastir. Za V.S. Rmanj Manastir raspolaže se verificiranom statističkom obradom za period osmatranja od 1949. do 1976. godine, koja je urađena u okviru izrade hidrološke studije rijeke Save. Koordinator izrade studija bio je Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ Beograd, a hidrološku obradu za ovu vodomjernu stanicu uradio je 1979. godine Zavod za vodoprivredu Sarajevo. Koristeći pomenutu hidrološku obradu, te mjerenjima uspostavljenu zavisnot isticanja na vrelu Ostrovica i proticanja rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir (Tabela br.3), definirani su karakterištični sredni i minimalni proticaji, odnosno izdašnost vrela Ostrovica kod Kulen Vakufa. Zavisnot proticaja vrela Ostrovica i rijeke Unac- V.S Rmanj Manastir utvrđena je na osnovu simultanih mjernje proticaja koji su dali u tabeli br.3. Matemska interpretacija uspostavljene zavisnoti proticaja na vrelu Ostrovica i rijeci Unac na V.S Romanj Manastir ima oblik: QOstr=0,2433 x Qv.s.Unac Prema gore urađenim simultanim mjerenjima od 1952. godine do 2000.godine dobili su se sljedeći proticaji:  srednji proticaji rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir i ostrovica Prosječan Prosječni proticaji određenog ranga Površina Vodotok Vrelo višegodišnji pojave sliva proticaj Q /m3/s/ 2 5 10 20 F /km2/ Rijeka Unac 28.8 28.6 21.5 19.57 639 Vrelo Ostrovica 7.01 6.96 5.79 5.23 4.79 325

84 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

 minimalni proticaji rijeke Unac na V.S. Rmanj Manastir i vrelu ostrovica Prosječni proticajio dređenog ranga pojave Q (m3/s) Vodotok Vrelo 2 5 10 20 Rijeka Unac 4,87 3,83 3,40 3,10 Vrelo Ostrovica 1,185 0,932 0827 0,754

• Izvorište Toplica Na ovom izvorištu u predhodnom periodu nisu porvedena detaljna istraživanja u smisli definiranja izdašnosti. U periodu izrade projektno- tehničke dokumentacije za zahvatanje i transport i zahvačenih voda, izvršeno je jedno mjerenje uporedo sa mjerenjem rijeke Unac na V.S Rmanj Manastir. U augustu 2000. godine na ovom vrelu je također provedeno mjerenje, uz istovremeno mjerenje na rijeci Unac- V.S Rmanj Manastir i izvorištu Ostrovica. Pregled rezultata dat je u Tabeli br.6. S obzirom na veoma oskudne podatke mjerenja izdašnosti vrela Toplica, za procjenu izdašnosti je kao i Ostrovicu odabrana metoda poređenja sa vodotokom Unac. Ocjena karakterističnih proticaja na ovaj način je moguća, jer se vrelo Toplica nalazi u slivu rijeke Une, kome pripada i rijeka Unac, za koju je definiran režim na vodomjernoj stanici Rmanj Manastir. U augustu 2000. godine paralelno su provedena mjerenjaizašnosti vrela Toplica, sa mjerenjem proticaja rijeke Unca na vodomjernoj stanici Rmanj Manastir. Rezultati tih mjerenja dati su u tabeli br.6. U skladu sa predpostavkom o identicnom režimu padavina i sličnim fizičko-geografskim karakteristikama sliva, za definiranje minimalnih godišnjih proticaja ispitivanog vrela povratnog perioda T = 20 godina, uvedena je predpostavka o istom odnosu minimalnih proticaja 20-godišnjeg ranga i izmjerenih proticaja za reperni vodotok za ispitvano vrelo. To znaci da vrijedi: 20 20 Q rIjeka Unac = Q Toplica Q izmjereno rijeka Unac Qizmjereno Toplica

Iz čega slijedi: 20 2 Q Toplica = Qizmjereno Toplica x Q izmjereno rijeka Unac Q izmjereno rijeka Unac Uvrštavanjem izmjerenih, donosno određenih vrijednosti minimalnih proticaja 20-godišnjeg ranga za rijeku Unac, sračunata je minimlna 20-godišnja izdašnost izvorišta Toplica, koja iznosi: 20 3 Q Toplica= 0,101 m /s Sračunati minimalni proticaj vrela Toplica obezbjeđuje uslove permanentnog zahvatnja projektovanih Q= 0.015 m3/s za potrebe vodosnadbijevanja naselja Orašac. Naravno da na ovaj način sračunatu minimalnu izdašnost treba prihvatiti sa izvjesnom rezervom, imajući u vidu veoma oskudne podatke.

85 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.11.2. Kvalitativne karakteristike vode izvorišta Ostrovica i Toplica 5.11.2.1. Fizičko-hemijske i bakteriološke analize Kvalitativne karakterisitke izvorišta Ostrovica i Toplica sagledane su na osnovu analiza izvršenih tokom izrade ovoga Elaborata, zatim razmatranjem istorijskih podataka iz predhodnih istražnih radova, te rezultata redovnih ispitivanja kvaliteta vode na ovim izvorištima. Fizičko-hemijske analzie uzoraka vode uzetih tokom 2004. godine izvršene su u labaratoriji Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d., a bakteriloške analize u labaratorijima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda za javno zdravtsvo Unsko-sanskog kantona Bihać. U toku izrade Elaborata prikupljene su obnovljene analize kako fizičko – hemijske tako i bakteriološke. U 2019. godini analize je izradio Zavod za javno zdravstvo federacije BiH, Sarajevo. U svim uzetim uzorcima odredivane su slijedeće komponente: miris, ukus, mutnoća, pH vrijednost, ukupni isparni ostatak na 105 °C, suspendovane vrste supstance, rastvoreni kiseonik i zasićenost kiseonikom, elektroprovodljivost, ukupna karbonatna i nekarbonatna tvrdoća, kalcij, magnezij, kalij, natrij, mangan, željezo, slobodni ugljen dioksid, hloridi, amonijačni, nitratni i nitritni nitrogen, ortofosfati, silicijum dioksid, sulfati, hidrogen sulfid, utrošak KMnO4, biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5) j hidrokarbonati. U uzorcima uzetim u periodima august – septembar 2019. godine na vrelima Ostrovica i Toplica, pored navedenih parametara, vršenaje je analiza prisustva teških metala, i to aluminija, arsena, bakra, cinka, kadmija, ukupnog broma, kobalta, nikla, olova i srebra. Rezultati provedenih bakterioloških i fizičko-hemijskih analiza vode sa izvorišta Ostrovica i Toplica dati su u prilogu broj 9. Analize vode.

• Izvorište Ostrovica Rezultati provedenih fizičko- hemijskih analzia sa vrela Ostrovica (9. Analize vode) ukazuju da prema ispitivanim parametrima ova voda zadovoljava uslove propisane Pravilnikom higijenskoj ispravnosti vode za piće ( „Službeni list RBiH“, broj 2/92 i 13/94, „Službeni list SFRJ“, broj 33/87 i 13/91). Voda je dobrih organolpetičkih svojstava, sa tvrdoćom oko 14-15 Dh, po čemu, se može svrstati u srednje tvrde vode. Voda vrela Ostrovica prirapda kalcijsko-magnezijsko—sulfatno- bikarbonatnom tipu, gdje od kationa dominiraju kalcij i magnezij, a od aniona sulfati i bikarbonati,. U analiziranim uzorcima registrovan je samo nešto povećani broj sadržaja suspendovanih materija, koje su se kretale u opsegu od 1.05 – 2.93 mg/l. Suspendovane materije se javljaju kao posljedica unosa erodovanog nanosa iz sliva u podzemne vode. Ostali analzirani paramteri kretali su se u dopuštenim granicama. Pri tome je bitno ukazati na utrošak KMnO4, što ukazuje na odsustvo značajnijeg organskog zagađejnja, te mali sazdržaj azotnih jedinjenja, koji su često indikacija zagađenja fekalnim vodama. Ovi parametri ukazuju na dobar status vrela u pogledu zagađenja feklanim otpadnim vodama, što je značajno imajući u vidu da je stanovništvo označeno kao najznačajniji zagađivać u slivnom području, izvorišta. U Prilogu (9. Analize vode) prikazani su rezultati fizičko-hemijskih analiza vode vrela Ostrovica koje je uradio Zavod za javno zdravtsvo Unsko- sanskog kantona tokom 2003. godine za potrebe redovne kvaliteta vode na izvorištu. Prema ovim analizama, koje su znatno manjeg obima prema broju ispitavnih parametra, može se uočiti povremeno odstupanje pojedinih parametara od maksimalno dopuštenih koncetracija (MDK) iz Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. To je slučaj sa amonijakom, koji je u prekomjernoj koncetraciji ( 0.110 mg N/l) registrovan 09.09.2003. godine dok je u novembru 2003. godine registrovan nešto povećan broj amonijaka ( 0.072 mg N/l) koji je međutim bio ispod MDK. Ove vode ne korenspondiraju sa povećanjem

86 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

utroška KMnO4, što bi moglo očekivati kod zagađenja ispuštenim fekalnim vodama. Inače se i u ovim uzorcima KMnO4, nalazi unutar propisanih vrijednosti, što potvđuje mišljenje da ne postoji značajnije zagađenje organskog porijekla. U Prilogu (9. Analize vode) prikazani su rezultati fizičko-hemijskih analiza koje su za potrebe firme „Green Water“ iz Kulen Vakufa uradili Zavod za ja javno zdravrstvo Federacoje BiH iz Sarajeva, OGI iz Beča i Zavod za javno zdravtsvo Unsko-sanskog kantona Bihać. Naime, firma „Green Water“ sagradila je tvornicu za flaširanje vode, a za potrebe dobivanja upotrebne dozvole i ostalih saglasnoti izvršen je određeni obim ispitivanja kvaliteta vode vrela. Analizama koje su uradili Institut iz Beča i Zavod za javno zdravstvo FBiH obuhvaćen je pored standardnih parametara i jedan od teških metala na uzorcima uzetim u augustu i oktobru 2003. godine. Rezultati ovih analiza ukazuje na zadovoljavajući kvalitet vode na vrelu Ostrovica. Pri tome je u uzorku Instituta iz Beča uočeno odstupanje pojedinih parametara poput natrijuma, kalijuma i bora od vrijednosti koje su registrovane u drugim uzorcima. Stohimetrijskom analizom je ustanovljeno da nije zadovoljen balans kationa i aniona u uzorku, što ukazuje na moguću grešku u provedenim hemijskim analizama ili na štamparsku grešku. Stoga se sadržaj navedenih tri elemenata u ovom uzorku može smatrati nepouzdanim. Tokom 1980-tih godina izvršeno je više faza istrađnih radova za potrebe utvrđivanja elemenata zaštite izvorišta Ostrovica. Tokom istraživnja, praćen je kvalitet vode na izvrištu Ostrovica u periodu 1983-86 godina. U uzorku iz maja 1984. godine registrovana je povećana mutnoča i sadržaj suspendovanih materija, što se može dovesto i vezu sa hidrogeološkim periodom i vjerovatno povećanim padavinama ili topljenjem snijega. U svim uzorcima nije registrovan povećan sadržaj azotnih jedinjenja ili povećan utrošak KMnO4. Međutim, indikativno je prisustvo fenola (2-5 mg/l) i ulja i masti (140-310 mh/l) u vodi koncentracijama koje prleaze MDK prema Pravilniku o higijenskoj vrijendosti vode za piće. Ovo su tipična antropogena zagađenja, koje se mogu dovesti u vezi sa industrijskim zagađivaćima koji su u to vrijeme egzistirali na slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica. Naime, fenoli nastaju iz katrana, bitumena, biocida, herbicida, fenoplasta i drugih industrijskih prozivoda, koje se putem otpadnih voda transportuju u podzemne vode. Fenoli su naročito opasni kada se vrši hlorisanje vode gasovitim ili tečnim hlorom. Tom prilikom nastaju hlor-fenoli, jedinjenja koja mijejjaju organoleptička svojstva vode i koja imaju kancerogeno dejstvo po čovjeka. Tokom izrade projekta zaštite iz 2004. godine, uzeto je više uzoraka za bakteriolišku analizu vode sa vrela Ostrovica. Pored toga, korišteni su i rezultati analiza koje su urađene za potrebe fabrike „Green Water“ iz Kulen Vakufa. U Prilogu (9. Analize vode) prikazani u rezultati analiza osim uzoraka vode uzetih u periodu od maja 2001. godine do februara 2004. godine. U vodi se privremeno pojavljuju aerobne mezofilne bakterije, čiji broj je u svim uzorcima bio ispod MDK. Prisustvo koliformnih bakterija i bakterija fekalnog porijekla registrovano u uzorku iz jula 2003. godine. Registrovani broj ovih bakterija je iznad dopuštenog za pitke vode, ali ipak ne takav da se dezinfekcojom vode ne može dovesti u okvire propisane Pravilnikom o higijenkoj ispravnosti vode za piće. To potvrđuju bakteriološke analize koje JP „Vodovod i kanalzacija „ Bihać u okviru redovne kontrole kvaliteta na uzorcima vode uzetim iz vododvodne mreže Kulen Vakuf, koji su predhodno hlorisani (Prilog (9.Analize vode)). Jedino odstupanje kvaliteta vode od Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće utvđeno je u aprilu 2003. godine, ali tada u vodi nije registrovan rezidualni hlor. Bez obzira na uklanjanje bakteriloškog zagađenja dezinfekcijom, potrebno je napomenuti da prisustvo bakterija fekalnog porijekla u nehlorisanoj vodi sa vrela Ostrovica ukazuje na fekalno zagađenje u slivu, koje u određenim situacijama pogoršava bakteriološki kvalitet vode na vrelu.

87 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

U toku izrade ovog Elaborata u više navrata izvrešeno je uzorkovanje vode na izvorištu Ostrovica od strane Zavoda za javno zdravsvo FBiH (Prilog (9.Analize vode)). Izvršena je kompletna fizičko- hemijska i bakteriološka analiza vode. Kod fizičko-hemijskih analiza vršena su sljedeće analize elemenata: • Organoleptičke i fizičko hemijske osobine (miris,boja,mutnoća,temperatura vode,pH vrijednost, utrošak KmnO4 ) • Kationi (natrij, amonijak, mangan, željezo) • Anioni (hloridi, sulfati, cijanidi,nitrati,nitriti, fluoridi, bor) • Pesticidi-organohlorni, THM trihalometani, Poliaromatski ugljikovodici (PAH), Ukupni organski ugljik (TOC) • Materije prisutne u prirodnoj izvorskoj vodi štetne po zdravlje ljudi: Aluminij, Antimon, Arsen, Bakar, Kadmij, Hrom, Selen, Nikl, Olovo, Živa Ispitani uzorak prema rezultatima fizičko-hemijske analize odgovara propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“ broj 40/10) član 4, Anex I dio B i C i Anex II tabela A. Ispitani uzorak prema rezultatima mikrobiološke analize ne odgovara propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“ broj 40/10) član 4, Anex I dio A i C i Anex II tabela A. Uzimani uzorci su uzorkovani također i na radioaktivnosti (ukupnu alfa i beta aktivnost). Nakon urorkovanja ispitani uzorak vode prema rezultatima izvršene analize radioaktivnosti odgovara odredbama iz Pravilnika o prirodnim mineralima i prirodnim mineralima izvorske vode („Službeni glasnik BiH“ broj 26/10 i 32/12) o odredbama iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“ broj 40/10,43/10,30/12 i 62/17).

• Izvorište Toplica Rezultati provedenih fizičko-hemijskih analiza vode vrela Toplica prikazani su u Prilogu (9. Analize vode). Prema ispitivanim fizičko- hemijskim parametrima, voda vrela Toplica zadovoljava uslove propisane Pravilnikom o higijenskoj ispranosti vode za piće. Po jonskom sastavu, voda pripada kalcijsko-magnezijsko-bikarbonatnom tipu, gdje od kationa dominiraju kalcij i magnezij, a od aniona bikarbonati. Voda je dobrih organoleptičkih svojstava, a tvrodoća joj je oko 17-18 dH, prema čemu se može svrstati u srednje tvrde vode. Premda obje spadaju u grupe srednje tvrdih voda, voda se vrela Toplica je nešto tvrđa nego ona sa Ostrovice. Ostali ispitivani fizičko- hemijski parametri nalaze se u okvirima MDK, i prema njime se ne mogu uočiti značajnije zagađenja vrela. Na ozbiljnije zagađenje fekalijama ukazuju međutim bakteriološke analize vode vrela Toplica (Prilog (9.Analize vode)). Prema ovim analizama, voda je u svim prilikama zagađena koliformnim bakterijama i koliformnim bakterijama fekalnog porijekla. U uzorcima je redovno registrovano prisustvo bakterija Streptococcus Faecalis i Escherichia coli, što ukazuj na fekalno zagađenje vode na vrleu. Ovo zageđenje najvjerovatnije u najvećoj mjeri uzrokuju domaćinstva u naselju Klisa koja se nalaze neposredno iznad samog vrela, ali i drugih naselja u slivu, mada vjerovatno u znatnom manjem obimu. U toku izrade ovog Elaborata u više navrata izvrešeno je uzorkovanje vode na izvorištu Toplica od strane Zavoda za javno zdravsvo FBiH (Prilog (9.Analize vode)). Izvršena je kompletna fizičko-

88 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

hemijska i bakteriološka analiza vode. Kod fizičko-hemijskih analiza vršena su sljedeće analize elemenata: • Organoleptičke i fizičko hemijske osobine (miris,boja,mutnoća,temperatura vode,pH vrijednost, utrošak KmnO4 ) • Kationi (natrij, amonijak, mangan, željezo) • Anioni (hloridi, sulfati, cijanidi,nitrati,nitriti, fluoridi, bor) • Pesticidi-organohlorni, THM trihalometani, Poliaromatski ugljikovodici (PAH), Ukupni organski ugljik (TOC) • Materije prisutne u prirodnoj izvorskoj vodi štetne po zdravlje ljudi: Aluminij, Antimon, Arsen, Bakar, Kadmij,Hrom, Selen, Nikl, Olovo, Živa Ispitani uzorak prema rezultatima fizičko-hemijske analize odgovara propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“ broj 40/10) član 4, Anex I dio B i C i Anex II tabela A. Ispitani uzorak prema rezultatima mikrobiološke analize ne odgovara propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“ broj 40/10) član 4, Anex I dio A i C i Anex II tabela A. Uzimani uzorci su uzorkovani također i na radioaktivnosti (ukupnu alfa i beta aktivnost). Nakon urorkovanja ispitani uzorak vode prema rezultatima izvršene analize radioaktivnosti odgovara odredbama iz Pravilnika o prirodnim mineralima i prirodnim mineralima izvorske vode („Službeni glasnik BiH“ broj 26/10 i 32/12) o odredbama iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“ broj 40/10,43/10,30/12 i 62/17).

89 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.12. Katastar postojećih i potencijalnih izvora zagađenja u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica, sa prikazom vrste zagađenja, procjenom količine zagađenja i vrednovanje indeksa zagađenja Na područja sliva izvorišta Ostrovica i Toplica registriran je veći broj zagađivaća, kako aktivnih tako i potencijalnih. Najznačajniji zagađivaći u slivu su: • Stalno naseljeno stanovništvo; • Divlja odlagališta čvrstog otpada; • Trgovačka, zanatska i industrijska preduzeća na područja Republika Hrvatske; • Poljuprivredne akivnosti; • Aktivnosti na eksplotaciji šume; • Željezničke pruga Zagreb-Split; • Državne ceste na teritoriji Republike Hrvatske; • Lokalne ceste na lokalitetu samih izvorišta; Procjena tereta zagađenja od zagađivača u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica sačinjena je na osnovu prikupljenih podataka o zagađivačima u slivu i jediničnih zagađenja, koja su dijelom uzeta iz važeće legistative, a dijelom procjenjena na osnovu karakteristika zagađivača. Pregled tereta zagađenja za najveće zagađivaće u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica dat je u Tabeli br.9, koja pokazuje da ukupno zagađenje koje se generiše u slivu odgovara zagađenju od oko 11.469,00 ekvivalentnih stanovnika. Obzirom na veličinu sliva i količinu vode u kojoj se ovo zagađenje razređuje, može se reći da sliv nije posebno ugrožen. Prema ovoj procjeni najveće zagađenje u slivu dolazi od stanovništva, te od sjeće šume, a tu je i uzgoj stoke.

• Stalno naseljeno stanovništvo Slivno područje izvorišta Ostrovica i Toplica izuzetno je rijetko naseljeno. Na predmetnom području je procijenjeno da živi 5.235 stanovnika, od čega 435 na dijelu sliva u Bosni i Hercegovini, a 4.800 stanovnika na preostalom dijelu sliva u Republici Hrvatkoj. Snadbijevanjem pitkom vodom naselja na dijelu sliva u Republici Hrvatskoj vrši se putem lokalnih izvora i bunara, osim smaog Donjeg Lapca, za koji se voda doprema sa izvorišta Ostorvica. Vodovodni sistema sa izvorišta Ostrovica jedini je organizovani sistemi za vodosnadbjevanje na ovom području. Osim u Donjem Lapcu, ovim sistemom snadbjevni su potrošaci i u nekoliko drugih naselja na ovom području, uključujući Gornji Lapac, Dnopolje i Golupić. Lokalni izvori za vodosnadbjevanje najčešće su locirani u blizini naselja, a nekada i unutar samih naselja. Prikupljanje i dispozicija fekalnih otpadnih voda je nezadovoljavajuća na ovom području. Jedino je u Donjem Lapcu izgrađen kanalizacioni sistem, ali se ne vrši prečišćavanje otpadnih voda. Ovako prikupljene otpadne vode se kolektorom odvode do lokaliteta Bare južno od Donjeg Lapca, gdje se vrši ispuštanje. U ostalim naseljima na ovom području otpadne vode se najčešće ispuštaju direktno u tlo, a veoma rijetko u septičku jame, čak i tamo gdje su septičke jame izvedene , one ne zadovoljavaju higijensko-tehničke uslove u smislu njihove konstrukcije i načina održavanja i čišćenja. Na dijelu sliva na teritoriji Bosne i Hercegovine sistem odvodnje otpadnih voda također nije riješen. Naime fekalne otpadne vode iz naselja se također ispuštaju direktno u tlo ili rjeđe u septičke jame koje ne zadovoljavaju higijensko-tehničke uslove.

90 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Divlja odlagališta čvrstog otpada Na slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica nisu registrovana značajnija divlja odlagališta čvrstog otpada. Međutim nekontrolirano odlaganje otpada zasigurno se u manjem obimu dešava i na ovom području . Divlje odlaganje otpada, naročito je intenzivno u područjima gdje ne postoji organizirano prikupljanje i odvoz otpada , pa je u budućnosti potrebno uspostaviti sistem odvoza otpada na cjelokupnom slivu, a prvenstveno na dijelu slivnog područja u Bosni i Hercegovini.

• Trgovačko, zanatska i industrijska preduzeća na području Republike Hrvatske Na dijelu sliva na području Bosne i Hercegovine nema zanatskih, industrijskih ili drugih preduzeća koja bi se mogla smatrati zagađivačima izvorišta Ostrovica i Toplica. Na preostalom dijelu sliva prije rata 1991-1995. godine nalazilo se nekoliko zagađivača, od kojih su najznačajniji: • Preduzeće „Stojan Matić“ Donji Lapac • RO „Hidroelektra“ – OOUR „Plješevica“ Donji Lapac • RO „27 juli“ Donji Lapac, te • „Likatrans“ Donji Lapac

Preduzeće „Stojan Matić“ proizvodilo je rublje, košulje i hlače. U fabrici je bilo zaposleno oko 250 radnika. Otpadne materije fabrika je ispuštala u vidu čvrstog otpada (krpe, papiri, najlon) i otpadnih tehnoloških i sanitarnih , koje su se ispuštale u gradsku kanalizaciju Donjeg Lapca. Ova fabrika zbog posljedica rata u Hrvatskoj u periodu 1991-1995 godina kao i izmjenjene razvojne politike Ličko-senjske županije sada ne radi. RO „Hidroelektra“ – OOUR „Plješevica“ bavila se proizvodnjom građevinskog materijala, rezane građe, paleta, furnira, građevinske stolarije. Prije rata u fabrici je bilo zaposleno 415 radnika. Fabrika je ispuštala sanitarne i tehnološke otpadne vode , dijelom u septičke jame a dijelom površinskom odvodnjom. Pored toga odlagane su i velike količine drvenog otpada. Ni ova fabrika trenutno ne radi, niti ima planova za njeno pokretanje. RO „27. Juli“ Donji Lapac bila je registrovana za trgovinu i ugostiteljstvo. Otpadne vode iz trgovačkih i ugostiteljskih objekata ispuštale su se u gradsku kanalizaciju Donjeg Lapca a kruti otpad , uglavnom prehrambenog porijekla, odvozio se na mjesnu deponiju. U sastavu ove firme radila je i klaonica za vlastite potrebe, kapaciteta oko 850 grla godišnje. Otpadne vode iz klaonice ispuštale su se u vlastitu septičku jamu. Ova fabrika trenutno ne radi. Firma „Likatrans“ bavila se autoprevozničkim djelatnostima . Za potrebe pranja vozila korištena je voda iz gradskog sistema a otpadne vode ispuštane su u gradsku kanalizaciju. Čvrsti otpad uključivao je krpe, papire, limove, gume te različite dijelove vozila. Metalni otpad je odvajan i prodavan, a preostali dio čvrstog otpada odlagan je na mjesnoj deponiji. Korištena mašinska ulja prodavana su kao ogrijevno gorivo. Ovo preduzeće danas ne radi.

91 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Poljoprivredna aktivnost Na dijelu slivnog područja na teritoriji Bosne i Hercegovine trenutno nema značajnijih poljoprivrednih aktivnosti. Na lokalitetu Kalati nalazi se istoimena farma, vlasništvo ZZ Ostrovica iz Kulen Vakufa, koja ima velike kapacitete za uzgoj krupnih grla stoke. Ova farma međutim, trenutno nije u funkciji. Prema dostavljenim informacijama iz Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona, očekuje se privatizacija ove farme, te eventualno njen ponovni rad. Međutim, farma se nalazi na području koje je ovim projektom utvrđeno kao II zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Zoplica, pa se za ovaj objekat mora primijeniti režim zaštite koji važi za ovu zaštitnu zonu. To praktično znači da se u namjeni za koju je izgrađen, a to je uzgoj stoke, ovaj objekat ne može nalaziti na sadašnjoj lokaciji bez obzira na zaštitne mjere koje se poduzmu. Lokalno stanovništvo na ovom podrućju bavi se poljoprivredom i ekstenzivnim uzgojem stoke u okviru seoskih domaćinstava. Najviše se uzgajaju krompir i druge povrtlarske kulture. Količine đubriva koje se koriste su ispod potrebe kultura koje se uzgajaju a manje su i od količina koje se primjenjuju u Evropskoj uniji. Od ukupnih količina đubriva koje se koriste, procjenjuje se da 90% dolazi od stajnjaka a preostali dio od mineralnih đubriva. Hemikalije za uništavanje štetočina malo se koriste a najviše pesticida se troši za suzbijanje krompirove zlatice. U jesenjoj i proljetnoj sjetvi 2003. godine na području općine Bihać zasijano je ukupno 11,8% od ukupnih poljoprivrednih površina. S obzirom da se najbolje poljoprivredne površine općine Bihać ne nalaze na posmatranom području, to se može zaključiti da je procenat obrađenih površina na ovom dijelu sliva izvorišta Ostrovica i Toplica veoma mali. Uzgoj stoke na dijelu sliva koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine bazira se na principu uzgoja 1-3 grla stoke na seoskim domaćinstvima. Najčešće su to mješovita gospodarstva koja imaju više vrsta proizvodnje odnosno prihoda a često i mješovite farme na kojima se uzgaja više vrsta stoke odnosno proizvoda. Na osnovu podataka dobivenih od Službe privrednih djelatnosti grada Bihać, procjena je da se na predmetnom području uzgaja 10 goveda, 20 ovaca, 15 svinja i 200 peradi. Kako je prethodno rečeno, stajnjak i osoka koji se proizvode pri uzgoju stoke najvećim dijelom se iskoriste za potrebe đubrenja poljoprivrednih površina. Prije rata je nosilac poljoprivrednih aktivnosti na dijelu slivnog područja u Republici Hrvatskoj bila farma Boričevac, koja je radila u okviru firme „Stočar“ Zagreb. U tom periodu je na farmi bilo zaposleno oko 60 radnika, ali je za potrebe farme radio veći broj kooperanata na ovom području. Farma je imala godišnju proizvodnju od oko 4000 komada junadi a za potrebe proizvodnje silaže korištena je poljoprivredna površina od 350 ha. Za potrebe farme na području Donjeg Lapca je u periodu prije rata radilo pet mini farmi, kapaciteta uzgoja 150-300 junadi godišnje. Pored toga postojao je i jedan peradarnik kapaciteta 5000 koka nosilja. Snabdijevanje vodom vršilo se iz gradskog vodovda a otpadne vode sa farme i mini farmi sakupljale su se u betonskim bazenima a pražnjenje je vršeno putem cisterni. Dispozicija gnojovke i osoke nije vršena na kvalitetan način, već se samo vršilo nekontrolisano razlijevanje na tlo i infiltarcija u podzemne vode. U periodu nakon rata pokrenute su aktivnosti na obnovi farme Boričevac, koja će biti preorjentisana na uzgoj peradi. Planira se uzgoj 500000-600000 kljunova godišnje na nekoliko farmi na području općine Donji Lapac. Prerada pilećeg mesa vršit će se u fabrici u Borićevcu, čija izgradnja je u toku. Ova fabrika imat će izgrađeno postrojenje za tretman otpadnih voda. Osim ove farme, na dijelu sliva koji se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske odvijaju se poljoprivredne aktivnosti u okviru individualnih seoskih domaćinstava. Prema okvirnim podacima iz Prostornog plana Ličko-senjske županije, na ovom području su 1998. godine poljorivredne površine činile oko 50% ukupnih površina. Od toga su oko 42% obradive površine dok preostalih

92 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

oko 58% predstavljaju druge površine pretežno nepogodno za obradu , uglavnom pašnjaci. Od ukupnih obradivih površina na oranice i vrtove otpada oko 50%, livade 49% i voćnjake samo 1%. Na ovom području je karakteristična velika rascjepkanost odnosno usitnjenost posjeda. Poslije rata je registrovan nizak stepen obradivosti površina pa je 1997. godine zabilježeno da je bilo zasijano 19541 ha poljoprivrednog zemljišta, što čini svega 34.8% ukupnih površina oranica i vrtova. Od poljoprivrednih kultura najviše se uzgajaju žitarice – ječam, pšenica, kukuruz (38.4%), krmno bilje (39.3%) i povrće - krompir, kupus, kelj, grah (22,3%). Stočarska proizvodnja veoma je ekstenzivna a velik dio stočnog fonda ovaca uništen je u prethodnom ratu. Prema podacima iz 1984. godine, na ovom području je u okviru seoskih domaćinstava bilo registrovano 350 konja, 2000 goveda, 3400 ovaca, 750 svinja i 11500 peradi. Procjena je da je danas broj stoke i peradi znatno manji i da iznosi oko 300 grla krupne stoke, 1000 ovaca, 400 svinja i 6500 peradi.

• Aktivnosti na eksploataciji šume Šumsko gospodarstvo Lika Gospić – OOUR „Šumarija“ Donji Lapac prije rata 1991-95. godine vršilo je eksploataciju šume na dijelu sliva na području Republike Hrvatske. Ukupno je raspolagalo sa 20300 haektara šume u državnom vlasništvu i 1100 ha šume u privrednom vlasništvu. Sječa šume odvijala se tokom cijele godine i iznosila je oko 45000 m3 godišnje. Pošumljavanje je vršeno na oko 25000 ha/god. Prema tadašnjem planu razvoja do 2000 godine nije bilo predviđeno povećanje proizvodnje, već održavanje sječe i pošumljavanja na opisanom nivou. Prema informacijama dobivenim od predstavnika općine Donji Lapac, sječa se i danas vrši u okvirima godišnjeg prirasta, što znači na nivou predratne eksploatacije. Stanje šumskih ekosistema na dijelu sliva koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine detaljno je opisan u sklopu ovog Elaborata. Kako je to rečeno, na ovom području nema značajnije eksploatacije šume iz razloga nepovoljnog strukturnog sastava, jer nema visokih šuma. Pažnju je , međutim potrebno posvetiti pravilnim uzgojnim mjerama u smislu prevođenja postojećih šumskih ekosistema u viši uzgojni oblik. Pored toga na cjelokupnom području sliva potrebno je provoditi odgovarajuće mjere gazdovanja šumama. Tako je posebnu pažnju potrebno posvetiti pravilnom izvođenju i održavanju šumskih puteva, jer su oni najčešći uzrok prekomjerne erozije tla i unošeenje suspendovanih materija u površinske i podzemne vode. Pažnju je potrebno posvetiti i na način transporta posječene drvene mase, posebno od mjesta sječe do saobraćajnica. Posebnu opasnost predstavlja transport i uskladištenje goriva, ulja i maziva za potrebe održavanja mašina koje se koriste u gazdovanju šumama. Ne može se dozvoliti servisiranje mehanizacije u slivu , jer za to ne postoje odgovarajući uslovi , prvenstveno objekti za servisiranje. U slučajevima kada se servisiranje vrši van za tu namjenu projektovanih objekata, može doći do ozbiljnih posljedica za podzemne vode i izvorišta Ostrovica i Toplica.

• Željeznička pruga Zagreb – Split Željeznička pruga Zagreb – Split prolazi na posmatranom području kanjonom Une i najvećim dijelom se nalazi izvan slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica. Međutim trasa pruge na jednoj kraćoj dionici ulazi u slivno područje u blizini izvorišta Toplica. Premda se na ovoj pruzi ne odvija željeznički saobraćaj velikog intenziteta, postoji opasnost po izvorište Toplica zbog toga što pruga prolazi II zaštitnom zonom, pa čak I zaštitnom zonom u kojoj ovakvi objekti ni u kom slučaju ne bi trebalo da postoje. S obzirom na svoj karakter željeznička pruga predstavlja zagađivača u ovom trenutku, premda uticaj na izvorište Toplica nije registrovan. Međutim posebno je opasno

93 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

potencijalno zagađenje koje može nastupiti u slučaju havarije na željezničkim kompozicijama. U ovom trenutku veoma je teško predvidjeti takve sanacione mjere kojima bi se ova potencijalna opasnost svela na prihvatljivu mjeru. Naime, takva sanacija podrazumjevala bi izmještanje trase pruge tako da ne prolazi I ili II zaštitnom zonom. Ova mjera je međutim, nerealna , tako da je potrebno predvidjeti druge sanacione mjere koje bi bile prihvatljivije sa tehničkog i ekonomskog stanovišta.

• Državne ceste u Republici Hrvatskoj Nekoliko saobraćajnica na području Republike Hrvatske predstavlja zagađivače koji mogu uticati na izvorišta Ostrovica i Toplica. Tu se prvenstveno radi o mreži državnih cesta kojima se odvija saobraćaj motornim vozilima: cesti Korenca-Frkašić-Donji Lapac- Srb (D218 i D506) sa odvojcima prema granici BiH, te saobrćajnici Donji Lapac- Udbina. Ove saobraćajnice su od interesa za zaštitu izvorišta Ostrovica i Toplica, jer se njima odvija saobraćaj cisterni za transport goriva i drugih opasnih i štetnih materija. Saobraćaj na ovim cestama predstavlja potencijalni izvor zagađenja, koji se može javiti na izvorištima u slučaju ekscesnog prevrtanja cisterni i procurivanja zagađujućih materija u podzemne vode. Pored toga, na nepropusnim površinama saobraćajnica se nakupljaju različite zagađujuće materije, koje se za vrijeme padavina spiraju sa ovih površina odakle dijelom dospijevaju do podzemnih voda.

• Lokalne ceste na lokalitetu samih izvorišta

Na užem području lokaliteta izvorišta Ostrovica i Toplica prolaze lokalne saobraćajnice. Lokalna saobraćajnica na lokalitetu izvorišta Ostrovice prolazi sa desne strane kaptaže na udaljenosti cca. 10 m. Uz rub se nalazi kanal koji je ranije prihvatao povremeni potok koji se je mješao sa vodama sa saobraćajnice. Bitno je napomenuti da iste te vode ugrožavaju sam zahvat i pumpnu stanicu, pa je potrebno da se u što kraćem periodu na adekvatan naćin iste zahvate i odvedu nizvodno od izvorišta uz predhodno prečićavanje preko separatora ulja i masti. Lokalna cesta za naselje Klis pored izvorišta Toplica nije adekvatno izgrađena u smislu odvodnje površinskih voda sa asfaltni saobraćajnica, te je iste potrebno kanalisati te ih prije ispuštanja prečistiti na separatoru ulja i masti.

94 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Procjena tereta zagađenja Procjena tereta zagađenja od zagađivača u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica sačinjena je na osnovu prikupljenih podataka o zagađivačima u slivu i jediničnih zagađenja koja su uzeta iz Pravilnika o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene otpadne vode i izvađenog materijala iz vodotoka („Službene novine Federacije BiH“, broj 48/98; /5). Procjenu terena zagađenja koje nastaje usljed sječe šume veoma je teško načiniti, s obzirom da se ne raspolaže sa stvarnim podacima o broju ljudstva, broju i tipu mehanizacije, te eventualnom broju anagažovanih glra stoke za izvlačenje posječne mase. Procjena je stoga izvršena koristeći literaturne podatke o emisiji zagađenja nutritijentima sa površina na kojima se vrši eksploatacija šume, te podatke o količini nutritijenata koje se ispuštaju u otpadnim vodama stanovništva. Uporedbom ispuštenih tereta zagađenja od eksploatacije šume i stanovništva, dobije se da procijenjeni teret zagađenja sa 1 km2 površine na kojoj se vrši eksploatacija iznosi oko 20-45 ekvivalentnih stanovnika (ES). Pregled tereta zagađnja za najveće zagađivače u slivu izvorišta Ostrovica i Toplica dat je u Tabeli 5. Procijenjeni teret zagađenja u slvu iznosi oko 11.500 ES (Tabela br.9). Prem ovoj procjeni najznačajni zagađivači u slivu su stanovništvo i eksploatacija šuma, sa oko 43% i 52% respektivno. S obzirom na veličinu sliva i količine vode u kojoj se ovo zagađenje razrjeđuje, može se reći da sliv nije posebno ugrožen u ovom trentuku. Posebno je naglasiti, međutim, da u procjenjeni teret zagađenja nije uračunat dio koji će dolaziti sa farme peradi Boričevac, jer ista u ovom trenutku ne radi. Po postavljanju farme u funkciju, može se očekivati da će teret zagađenja koji se generiše u slivu narasti za još oko 5.000 ES. Kako se radi o značajnom tačkastom izvoru zagađenja,potrebno je obratiti pažnju na pravilan rad farme u smislu prikupljanja, tretmana i dispozicije otpadnih voda. Tabela br.9: Procjena tereta zagađenja koji se generiše u slivu izvoršta Ostrovica i Toplica Jedinica Jedinični teret Ukupan teret Zagađivač Količina mjere /j.m./ /ES/j.m./ /ES/ Bosna i Hercegovina 195 Stalno naseljeno stanovnik 150 1 150 stanovništvo Eksploatacija šume km2 1 30 30 Krupna stoka grlo 10 0,83 8 Sitna stoka grlo 20 0,08 2 Uzgoj stoke Svinje grlo 15 0,20 3 Perad kljun 200 0,01 2 Republika Hrvatska 11274 Stalno naseljeno stanovnik 4800 1 4800 stanovništvo Eksploatacija šume km2 200 30 6000 Krupna stoka grlo 300 0,83 249 Sitna stoka grlo 1000 0,08 90 Uzgoj stoke Svinje grlo 40 0,20 80 Perad kljun 6500 0,01 65 Ukupno: 11469

Treba napomenuti da predhodno je provedenom analizom uzeto u obzir samo tipično zagađenje koje dolazi od pojedinih zagađivaća. Pojedini sprecifični parametri tu nisu mogli biti razmatrani, a koji mogu u određenoj mjeri da utiču na izvorišta Toplica i Ostrovica. To se prvenstveno odnosi na

95 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

pesticide, sprecfične opasne i štetne materije poput goriva, zatim mineralna ulja i teške metale. Ove zagađene materije u pravilu se ne ispuštaju tokom normalnog rada i odvijanja navedenih aktivnosti. Međutim, u ekscesnim situacijama mogu se javiti pojave oapsnih i štetnih materija, čiji intenzitet je nemoguće procjeniti jer zavisi od mnogo nepredvidivih faktora.

5.13. Pregled rezultata dodatnih istraživanja U izradi ovoga Elaborata zaštite korištena je sva raspoloživa dokumentacija i podaci o svim relevantnim karakteristikama izvorišta Ostrovica i Toplica, prikupljenih od strane Naručioca ovog Elaborata. U toku izrade ovog Elaborata nisu vršena dodatna istraživanja, ćiji bi se rezultati koristili u izradi ove tehničke dokumentacije. Korišteni su rezultati istraživanja dobiveni pri izradi Osnovne hidrogeološke karte SFRJ i kompletna arhivska građa vezana za istraživanja sliva izvorišta Ostrovica i Toplica i šireg okruženja.

5.14. Pregled osnovnih karakteristika sistema za vodosnabdjevanje Vrelo Ostrovica kaptirano je je za potrebe vodosnabdjevanja grada Bihaća, odnosno naselja Kulen Vakuf, Klisa i farme Kalati. Vodozahvatni objekat izveden je je na samom vrelu. Vodozahvatni objekat je izveden u vidu AB konstrukcije, u kojem višak vode preljeva i stvara istoimenu riječicu Orašac. U dijelu pomenutog vodozahvata voda se taloži i dalje preko tablastog zatvarača dolazi u rezervoarsku komoru iznad koje je instalirano pumpno postrojenje. U sklopu pumpnog postrojenja instalirane su pumpe kapaciteta 30 l/s. Iz pumpnog postrojenja se voda potisnim cjevovodom PČC profila Ø200 mm pumpa u dužini 800 m do rezervoara zapremine V=150 m3. Iz rezervoara V=150 m3 dio vode se gravitacijom odvodi transportnim cjevovodom do naselja Kulen Vakuf (krajnji potročaći), dok se dio vode preko pumpnog postrojenja profila cjevovoda Ø150 mm (alkaten cijevi) potisom dovodi do rezervoara Kalati zapremine V=125 m3. Iz istoimenog rezervoara se voda gravitacijom dalje distribuira do farme Kalati i naselja Klisa.

Fotografija br.6: Vodozahvatni objekat na izvorištu Ostrovica sa pumpnim postrojenjem (Autor: Balić Emir)

96 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Fotografija br.7: Vodozahvatni objekat na izvorištu Ostrovica – zhvat i preliv (Autor: Balić Emir)

Vrelo Toplica je kaptirano za potrebe vodosnabdijevanja grada Bihaća, taćnije naselja Orašac. Vodozahvatni objekat u vidu kaptaže na vrelu Toplica sagrađen je 2001.godine. Količina zahvatanja iznosi 15 l/s. Zahvat je izveden izgradnjom betonskog praga neposredno nizvodno od primaprne pojave na vrelu Toplica, sa istočne strane pruge Zagreb-Split uz trup nasipa. Pragom se održava potrebni nivo vode i obezbjeđuje potopljenost usisne korpe cjevovoda kojim se zahvaćena voda gravitaciono transportuje do pumpne stane Toplica gdje su instalisane pumpe kapaciteta 17 l/s. Voda se pumpama dalje potisnim cjevovodom koji se sastoji od PVC i PEHD cijevi profila Ø200 mm i Ø150 mm u dužini cca.3.5 km transportuje do rezervoara Orašac zapremine V=500 m3. Iz rezervoara Orašac voda se dalje distriburija gravitaciono u naselje Orašac

Fotografija br.8: Vodozahvatni objekat na vrelu Toplica (Autor Balić Emir)

97 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Fotografija br.9: Vodozahvatni objekat na vrelu Toplicai pumpna stanica (Autor Balić Emir)

98 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.15. Tehnička analiza identifikacije ključnih hidrodinamičkih i hidrogeoloških karakteristika sliva izvorišta Ostrovica i Toplica, sa proračunom indeksa rizika zagađenja u cilju određivanja vrste i veličine zaštitnih zona kao i definisanja prostornog obuhvata pojedinih zaštitnih zona U analizi hidrogeoloških i hidrodinamičkih parametara sliva izvorišta Ostrovica i Toplica koji su relevantni za određivanje zona zaštite izvorišta obrađeni su slijedeći parametri:

- uvjeti prihranjivanja - filtracione karakteristike vodonosnika - pravci i brzine toka podzemnih voda

• Uvjeti prihranjivanja Prihranjivanje akviferske sredine sliva izvorišta Ostrovica i Toplica vrši se infiltracijom oborinskih voda u neposrednom slivu. Pražnjenje vodonosnika vrši se preko izvorišta Ostrovica i Toplica.

• Filtracione karakteristike vodonosnika Na osnovu predhodno prikakazanog može se zaključiti da se glavna akviferska zona nalazi zapadno i jugozapadno od izvorišta Ostrovica i Toplica, da jurski i kredni krečnjaci predstavljaju glavni kolektor podzemnih voda i da je slivno podrčje jasno prostorno deinisano i okontureno. Vodonosnik karakterizira dobra vodopropusnost i transmisivnost i tečenje podzemnih voda privilegovanim pravcima i kraškim kanalima. Pravac tečenja podzemnih voda uslovljen je položajem i transmisivnošću rasjednih struktura. Stariji rasjedi pružanja sjeverozapad-jugoistok nisu privilegovani pravci toka podzemnih voda već mlađi poprečni rasjedi koji su uzrokovali tečenje prema sjeveroistoku. Pretežno nepropusne stijene su klastiti donjeg trijasa, te dolomiti i klastiti ladinika i gornjeg trijasa,te miocena. Naslage trijasa u većem dijelu vodnog tijela imaju funkcije podinske hidrogeološke barijere. Naslage miocena imaju funkcije bočne hidrogeološke barijere i imaju prvorazredan značaj za pojavu kraških vrela na jugozapadnom obodu bihaćkog polja na kojima se prazni vodno tijelo Ostrovica i Toplica – Bihać.

• Pravci i brzine toka podzemnih voda Pravci toka podzemih voda u vodnom tijelu su orjentirani prema zoni pražnjenja na kraškim vrelima na jugozapadnom obodu bihaćkog polja. Uz manja odstupanja, pravci toka su generalno jugozapad-sjeveroistok, mada se pojavljuju i lokalni pravci toka sjeverozapad-jugoistok. Pravci toka podzemnih voda uglavnom prate pružanje glavnih rasjednih struktura. Utvrđivanje efektivnih brzina tečenja podzemnih voda u slivnom području izvorišta Ostrovica i Toplica vršeno je u više navrata tokom provođenja istražnih radova za definisanje uslova zaštite ovih izvorišta. Brzine toka podzemnih voda u vodnom tijelu su definirane traserskim ispitivanjima u različitim hidrološkim uslovima. U hidrološkom periodu niskih srednjih voda prividna brzina toka podzemnih

99 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

voda iznosi v = 125 m/sat; u hidrološkom periodu malih voda v = 95-237 m/sat;. u hidrološkom periodu srednjih voda v = 161-430 m/sat; u hidrološkom periodu velikih srednjih voda v = 13,5-237 m/sat .

5.17. Identifikacija postojećih aktivnosti po pojedinim zaštitnim zonama i njihova specifikacija u skladu sa odredbama člana 10. Stav 1-6 važećeg Pravilnika Pristup određivanju zone sanitarne zaštite izvršen je sagledavanjem geoloških i hidrogeoloških karakteristika šireg područja, hidrogeoloških karakteristika vodonosnika izvorišta Ostrovica i Toplice, kvaliteta podzemnih voda, analize mogućnosti zagađenja podzemnih voda, analize hidrogeoloških i hidrotehnički parametara i ostalih relevantnih faktora. Osnovne karakteristike vodonosnika u kome su situirana izvorišta Ostrovica i Toplice su slijedeće: • Izvorište je formirano u stijenama pukotinsko-kavernozne i kaverozne poroznosti koje se prihranjuju atmosferskim padavinama; • Pretpostavljeni pravac toka podzemnih voda je jugozapad-sjeveroistok; • Zahvatanje podzemnih voda se vrši na izvorištima Ostrovica i Toplica; • Hemijski kvalitet podzemnih voda (sirova voda) neodgovara uvjetima važećeg Pravilnika; Pristup utvrđivanju zona zaštite izvršen je imajući u vidu odredbe Pravilnika, te uzimajući u obzir geološke, strukturno-tektonske, hidrogeološke, pedološke i vegetativne karakteristika terena, vododijelničke zone, granice slivnog područja ograničenog površinskom (orografskom) vododijelnicom, uvjete i način prihranjivanja izvorišta i pravce i brzine toka podzemnih voda. Prema litološkoj građi i tektonskom sklopu terena, slivno područje izvorišta Ostrovica i Toplica predstavljaju tipično karstno područje u kome karbonatne stijene mezozoika i kenozoika predstavljaju hidrogeološki kolektor iz koga se vrši prihranjivanje ova dva izvorišta. Principi uspostavljanja zaštite u karstu uslovljeni su opštim karakteristikama karstnih izdani, koje imaju niz speciičnosti po kojima se razlikuju od ostalih vrsta izvorišta. Karstne izdani formiraju se u krečnjačkim stijenama različite starosti, kod kojih su hidrogeološke funkcije uslovljene tektonskom ispucalošću i stepenom mehaničke i disolucione karstifikacije. Najčešće dominira pukotinsko- kaverozna poroznost, koja ima za posljedicu pojavu razbijenih akumulacija podzemnih voda i nepravilnih puteva tečenja podzemnih voda, koji su često koncentrirani i veoma brzi. U ovim terenima je moguća komunikacija podzemnih voda u karstu sa površinskim na mnogo tačaka u slivu, što znatno usložnjava i uslove zaštite. Pristup utvrđivanju mjere zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica izvršen je u skladu sa članom 10. Pravilnika na način da se putem zabrana, ograničenja i kontrole ljudskih aktivnosti smanji rizik zagađenja podzemnih voda u izvorištu ili drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na njegovu izdašnost, kvalitet i zdravstvenu ispravnost. Aktivnosti u zonama zaštite (potpune zabrane, dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih mjera zaštite i dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih i dodatnih mjera zaštite), odnosno nivo ograničenja njihove primjene utvrđen je u skladu sa članom 10. stav 3. Pravilnika i priloga 1. Pravilnika.

100 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.18. Zone zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica Uspostavljanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zabrane ili ograničenja pojedinih ljudskih aktivnosti, koje mogu ugroziti kvantitativne i kvalitativne karakteristike izvorišta ili čak njegovu daljnju egzistenciju. Zone sanitarne zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica utvrđene su u skladu sa članom 7. Pravilnika o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 88/12) (u daljem tekstu Pravilnik) koja se odnose na izvorišta vode u karstnim akviferima. U skladu sa navedenim, za izvorišta Ostrovica i Toplica uspostavljaju se četiri zaštitne zone: 1) I zaštitna zona – zona najstrožijeg režima zaštite; 2) II zaštitna zona – zona ograničenog režima zaštite; 3) III zaštitna zona – zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima; 4) IV zaštitna zona – zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima;

Zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica Grada Bihaća prikazane su na karti razmjere 1:50000,1:500 (grafički prilog br.10).

PRVA ZAŠTITNA ZONA Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni izvorišta Ostrovica i Toplica te ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje. • Izvorište Ostrovica Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni izvorišta Ostrovica. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

IZVORIŠTE OSTROVICA

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 586 804.722 4 935 507.377 I2 5 586 798.594 4 935 490.832 I3 5 586 819.282 4 935 483.513 I4 5 586 838.581 4 935 476.694 I5 5 586 844.134 4 935 491. 709 I6 5 586 822.996 4 935 500.274 Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela kč. 1013 i dio k.č.1342 K.O. Ostrovica, grad Bihać. Prva zaštitna zona izvorišta Ostrovica je propisno ograđena i obilježena. Prva zaštitna zona izvorišta Ostrovica predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. Prva zaštitna zona obuhvatat će prostor u neposrednoj zoni izvorišta Ostrovica. Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=720.47 m², dok je obim ovoga područja O=118.49 m.

101 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Situacioni položaj prve zaštitne zone izvorišta Ostrovica, grad Bihać prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10).

• Izvorište Toplica Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni izvorišta Ostrovica. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

IZVORIŠTE TOPLICA

I ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y I1 5 585 021.624 4 939 649.809 I2 5 585 006.129 4 939 633.046 I3 5 584 991.241 4 939 621.795 I4 5 584 973.342 4 939 605.157 I5 5 584 966.013 4 939 597.105 I6 5 584 962.695 4 939 589.316 I7 5 584 959.706 4 939 574.050 I8 5 584 961.240 4 939 552.930 I9 5 584 984.385 4 939 555.432 I10 5 585 008.031 4 939 574.945 I11 5 585 014.899 4 939 582.041 I12 5 585 026.578 4 939 585.689 I13 5 585 025.041 4 939 591.734 I14 5 585 024.197 4 939 612.466 I15 5 585 024.262 4 939 640.580 Prva zaštitna zona obuhvata parcelu k.č. br.289 K.O.Klisa, grad Bihać. Prva zaštitna zona izvorišta Ostrovica je propisno ograđena i obilježena. Prva zaštitna zona izvorišta Ostrovica predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. Prva zaštitna zona obuhvatat će prostor u neposrednoj zoni izvorišta Ostrovica. Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=3602.82 m², dok je obim ovoga područja O=262.79 m. Situacioni položaj prve zaštitne zone izvorišta Toplica, grad Bihać prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10).

102 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponor Brezovac (RH) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Brezovac. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR BREZOVAC

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 068 677.942 4 533 204.267 I2 5 068 678.935 4 533 151.671 I3 5 068 692.839 4 533 051.603 I4 5 068 673.261 4 532 977.938 I5 5 068 649.910 4 532 894.244 I6 5 068 713.173 4 532 892.895 I7 5 068 763.146 4 532 891.299 I8 5 068 803.711 4 533 005.856 I9 5 068 844.276 4 533 120.413 I10 5 068 844.094 4 533 166.265 I11 5 068 777.887 4 533 201.075 Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.1015, k.č. br.1014/2, k.č. br.1014/1, k.č. br.1013, k.č. br.1012, k.č. br.1011, k.č. br.1009, k.č. br.1008/2, k.č. br.1008/1, k.č. 1007/3, k.č. 1007/2, k.č. br.1007/2, k.č. br.1007/1, k.č. br.1006, k.č. br.1104/1, k.č. br.1105/2, k.č. br.1106, k.č. br.1107, k.č. br.1108, k.č. br.1109, k.č. br.1110 K.O. Dobroselo, Republika Hrvatska. Prva zaštitna zona ponora Brezovac nije propisno ograđena i obilježena, te je istu potrebno ograditi i obilježiti prema koordinatam koje su date u gornjem dijelu teksta. Prva zaštitna zona obuhvatat će prostor u neposrednoj zoni ponora Brezovac. Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Brezovac prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=41272.62 m², dok je obim ovoga područja O=893.74 m. Prva zaštitna zona ponora Brezovac predstavljaja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima.

103 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponor Mazin (RH) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Mazin. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR MAZIN

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 063 172.044 4 534 179.108 I2 5 063 155.493 4 534 138.105 I3 5 063 223.157 4 534 108.773 I4 5 063 272.458 4 534 091.934 I5 5 063 317.585 4 534 074.429 I6 5 063 338.085 4 534 120.033 I7 5 063 290.868 4 534 138.253 I8 5 063 243.658 4 534 154.377 I9 5 063 212.112 4 534 168.403 Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.679, k.č. br.680, k.č. br.672, k.č. br.671, k.č. br.668, k.č. br.666, k.č. br.659, k.č. br.658, k.č. br.657, k.č. br.654, k.č. br.651, k.č. br.653, k.č. br.646, k.č. br.645, k.č. br.644, k.č. br.643, k.č. br.635/1, k.č. br.741, k.č. br.727, k.č. br.726, k.č. br.725, k.č. br.724, k.č. br723, k.č. br.722, k.č. br.721, k.č. br.720, k.č. br.719, k.č. br.718, k.č. br.717, k.č. br.716, k.č. br.715, k.č. br.714, k.č. br.713/2, k.č. br.713/1, k.č. br.713/1, k.č. br.712, k.č. br.711 i k.č. br.710 K.O. Mazin, Republika Hrvatska. Prva zaštitna zona ponora Mazin nije propisno ograđena i obilježena, te je istu potrebno ograditi i obilježiti prema koordinatam koje su date u gornjem dijelu teksta. Prva zaštitna zona obuhvatat će prostor u neposrednoj zoni ponora Mazin. Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Mazin prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=8656.30 m², dok je obim ovoga područja O=445.09 m. Prva zaštitna zona ponora Mazin predstavljaja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima.

104 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponor Gornji Lapac 1 (RH) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Gornji Lapac 1. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR GORNJI LAPAC 1

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 064 656.529 4 540 382.718 I2 5 064 634.487 4 540 337.839 I3 5 064 678.939 4 540 314.948 I4 5 064 723.391 4 540 292.057 I5 5 064 745.433 4 540 336.936 I6 5 064 700.981 4 540 359.827 Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.1371/2, k.č. br.1371/3, k.č. br.1370/1, k.č. br.1370/2, k.č. br.1369, k.č. br.1368/3, k.č. br.1368/2, k.č. br.17, k.č. br.1380/3, k.č. br.1380/8, k.č. br.1380/4, k.č. br.1380/5, k.č. br.1380/9, k.č. br.1380/2 i k.č. br.1379/2 K.O. Gornji Lapac, Republika Hrvatska. Prva zaštitna zona ponora Gornji Lapac 1 nije propisno ograđena i obilježena, te je istu potrebno ograditi i obilježiti prema koordinatam koje su date u gornjem dijelu teksta. Prva zaštitna zona obuhvatat će prostor u neposrednoj zoni ponora Gornji Lapac 1. Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=4999.09 m², dok je obim ovoga područja O=300.00 m. Prva zaštitna zona ponora Gornji Lapac 1 predstavljaja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima.

105 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponor Gornji Lapac 2 (RH) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Gornji Lapac 2. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR GORNJI LAPAC 2

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 064 876.376 4 540 447.225 I2 5 064 865.789 4 540 432.506 I3 5 064 862.158 4 540 384.578 I4 5 064 858.528 4 540 336.650 I5 5 064 841.273 4 540 316.535 I6 5 064 865.835 4 540 299.175 I7 5 064 888.361 4 540 294.022 I8 5 064 910.752 4 540 295.107 I9 5 064 946.306 4 540 306.635 I10 5 064 970.325 4 540 325.622 I11 5 064 995.568 4 540 334.176 I12 5 065 038.908 4 540 339.226 I13 5 065 082.247 4 540 344.275 I14 5 065 132.194 4 540 346.580 I15 5 065 136.126 4 540 396.425 I16 5 065 086.179 4 540 394.120 I17 5 065 044.113 4 540 395.750 I18 5 065 005.177 4 540 401.520 I19 5 064 954.051 4 540 415.283 I20 5 064 905.976 4 540 436.172 Prva zaštitna zona obuhvata sljedeće parcele: dio k.č. br.1365/4, k.č. br.1365/2, k.č. br.1360/1, k.č. br.1359/1, dio k.č. br.1360/2, k.č. br.1359/2, k.č. br.1716, dio k.č. br.1359/2, dio k.č. 1712/3, dio k.č. 1363/2, dio k.č.1363/1, dio k.č. 1363/3, dio k.č. br.1715/3, dio k.č. br.1712/2, k.č. br.1712/1, k.č. br.1364/3 i dio k.č. br.1364/6 K.O. Gornji Lapac, Republika Hrvatska. Prva zaštitna zona ponora Gornji Lapac 2 nije propisno ograđena i obilježena, te je istu potrebno ograditi i obilježiti prema koordinatam koje su date u gornjem dijelu teksta. Prva zaštitna zona obuhvatat će prostor u neposrednoj zoni ponora Gornji Lapac 2. Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Gornji Lapac 2 prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=23809.23 m², dok je obim ovoga područja O=766.69 m. Prva zaštitna zona ponora Gornji Lapac 2 predstavljaja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima.

106 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponor Dnopolje (RH) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Dnopolje. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR DNOPOLJE

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 058 209.638 4 547 133.102 I2 5 058 166.785 4 547 089.822 I3 5 058 123.932 4 547 046.541 I4 5 058 192.932 4 546 985.573 I5 5 058 230.853 4 546 967.776 I6 5 058 268.509 4 546 979.860 I7 5 058 299.266 4 546 996.608 I8 5 058 326.331 4 547 050.172 I9 5 058 267.985 4 547 091.637 Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.151 i k.č. br.15/1 K.O. Dnopolje, Republika Hrvatska. Prva zaštitna zona ponora Dnopolje nije propisno ograđena i obilježena, te je istu potrebno ograditi i obilježiti prema koordinatam koje su date u gornjem dijelu teksta. Prva zaštitna zona obuhvatat će prostor u neposrednoj zoni ponora Dnopolje. Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Dnopolje prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=18883.01 m², dok je obim ovoga područja O=533.52 m. Prva zaštitna zona ponora Dnopolje predstavljaja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima.

107 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

DRUGA ZAŠTITNA ZONA Područje II zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica te ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje obuhvata prostor od vanjske granice prve zaštitne zone, do linije od koje je podzemnoj vodi potrebno najmanje 1 dan do ulaska u vodozahvatni objekat (u skladu sa članom 7. stav 6. Pravilnika). • Izvorišta Ostrovica i Toplica Vanjska granica druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica proteže se od izvorišta Toplica sjeverozapadno kroz naselje Poljice i penje se na brdo iznad naselja Poljice na koti 471 mnv, zatim povija jugozapadno preko Krivodola i penje se na Peovo Brdo na koti 647 mnv te dalje nastavlja istim smjerom ka Buševaćkoj glavici na koti 742 mnv. Od Buševaćke glavice dalje nastavlja istim smjerom i prolazi dolinom između naselja Mišljenovac i vrha Gradić a dalje povija južno državnom granicom prolazi kroz naselje Novakovići i penje se ka koti 549.70 na brdu Kalati. Sa pomenute kote linija povija blago ka jugoistoku prelazi brdo Jasenovača te dalje istim smjerom nastavlja ka vrhu Ljutica na koti 759 mnv. Sa vrha Ljutica naglo povija ka sjeveru prolazi ispod vrha Gradina te dolazi u vrh Lanište na koti 529 mnv. Od vrha Lanište nastavlja ka sjeveru i vrhu na koti 408 mnv iznad naselja Kulen Vakuf. Linija zatim povija ka zapadu i dolazi do izvorišta Ostrovica. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama: IZVORIŠTA TOPLICA I OSTROVICA II ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y

II1 5 583 010.364 4 942 226.131

II2 5 582 713.402 4 941 987.726

II3 5 582 352.836 4 941 702.256

II4 5 581 984.337 4 941 325.772

II5 5 581 848.501 4 940 570.724

II6 5 581 804.628 4 939 730.365

II7 5 581 918.844 4 938 940.668

II8 5 581 375.375 4 938 556.047

II9 5 581 621.851 4 937 647.755

II10 5 582 084.375 4 936 710.705

II11 5 582 491.045 4 935 926.747

II12 5 582 950.045 4 934 743.669

II13 5 583 562.524 4 934 211.587

II14 5 584 304.607 4 933 659.561

II15 5 585 008.189 4 933 276.189

II16 5 585 889.431 4 932 925.937

II17 5 586 551.213 4 932 958.242

II18 5 586 690.715 4 933 434.313

108 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

II19 5 587 069.100 4 933 864.395

II20 5 587 201.479 4 934 567.723

II21 5 587 225.307 4 935 016.290

II22 5 587 147.127 4 935 357.766

II23 5 587 000.977 4 935 546.325

II24 5 586 552.896 4 935 611.268

II25 5 586 240.877 4 935 910.202

II26 5 586 016.899 4 936 663.209

II27 5 585 577.986 4 937 627.654

II28 5 585 534.348 4 938 262.277

II29 5 585 258.617 4 939 044.582

II30 5 585 004.700 4 939 405.787

II31 5 584 938.780 4 939 976.684

II32 5 584 782.536 4 940 272.647

II33 5 584 311.414 4 940 354.877

II34 5 584 092.394 4 940 648.227

II35 5 584 222.410 4 940 971.214

II36 5 584 058.127 4 941 390.283

II37 5 583 519.095 4 941 722.561

II38 5 583 375.482 4 942 082.602

Ukupna površina II zaštitne zone iznosi P=29.49 km², dok je obim ovoga područja O=36037.77 m. Površina II zaštitne zone: • Bosna i Hrecegovina – P=23.13 km2 • Republika Hrvatska – P=6.36 km2 Situacioni položaj druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Druga zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Toplica predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. Unutar druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica ima potencijalnih zagađivača izvorišta.

109 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponor Brezovac (RH) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Brezovac proteže se od V. vrha na koti 1057 mnv na planini Kozjača dalje se proteže ka sjeverozapadu do vrha Glavičica na koti 844 mnv. Sa vrha Glavičica naglo povija juzapadno i preko vrha V. Lisac na koti 1109 mnv istim smjerom dolazi u vrh Stražište na koti 1220 mnv. Sa vrha Stražište zona blago povija ka jugoistoku te prelazi vrhove na kotama 1059 mnv i 1090 mnv. Sa pomenutih vrhova ide ka istoku i ubada u vrh Zaklopački lisac na koti 974 mnv koji pripada planini Kozjači i time se spaja sa četvrtom zaštitnom zonom. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONOR BREZOVAC

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y II39 5 584 684.192 4 923 803.281 II40 5 584 406.139 4 924 532.951 II41 5 583 334.957 4 925 272.782 II42 5 582 399.684 4 924 993.499 II43 5 581 886.858 4 924 422.171 II44 5 581 506.121 4 923 542.181 II45 5 581 184.230 4 922 674.481 II46 5 581 868.930 4 921 814.765 II47 5 583 622.679 4 921 634.950 II48 5 584 832.728 4 921 947.299 II49 5 585 641.900 4 922 216.716

Ukupna površina II zaštitne zone iznosi P=10.98 km², dok je obim ovoga područja O=10812.73 m. Površina II zaštitne zone: • Republika Hrvatska – P=10.98 km2 Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Brezovac prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Druga zaštitna zona ponora Brezovac predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. Unutar druge zaštitne zone ponora Brezovac ima potencijalnih zagađivača izvorišta.

110 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponor Mazin (RH) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Mazin proteže se od Prpinog brda na koti 976.5 mnv te ide ka jugoistoku na kotu 801 mnv. Od kote 801 mnv blago povija ka jugoistoku i naselju Mazin. U naselju Mazin dolazi do izvorišta Begovac te povija ka istoku i koti 891 mv. Od kote 891 mnv nastavlja istim smjerom i pruža se ka vrhu Tavan na koti 1045 mnv a zatim naglo povija ka sjeverozapadu i vraća se u tačku 976.5 mnv na Prpinom brdu. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONOR MAZIN

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y II50 5 577 574.383 4 926 093.264 II51 5 577 043.814 4 925 527.036 II52 5 577 039.753 4 924 471.235 II53 5 577 477.070 4 923 667.958 II54 5 578 029.523 4 923 625.171 II55 5 578 488.854 4 924 131.730 II56 5 579 202.714 4 924 878.038 II57 5 578 987.971 4 925 436.096 II58 5 578 286.213 4 925 876.339

Ukupna površina II zaštitne zone iznosi P=3.80 km², dok je obim ovoga područja O=7295.34 m. Površina II zaštitne zone: • Republika Hrvatska – P=3.80 km2 Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Mazin prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Druga zaštitna zona ponora Mazin predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. Unutar druge zaštitne zone ponora Mazin ima potencijalnih zagađivača izvorišta.

111 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Ponori Gornji Lapac 1 i Gornji Lapc 2 (RH) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 i Gornji Lapac 2 veže se na treću zaštitnu zonu na koti 609 mnv. Od istoimene kote ide sjeverozapadno preko naseja Starčevići na kotu 567 mnv iznad naselja Malta. Sa kote 567 mnv istim smjerom nastavlja ka vrhu Obljaj na kotu 666 mnv. Sa vrha Obljaj linija blago povija ka jugozapadu i spušta se ka naselju Oraovac. U naselju Oraovac naglo povija ka jugoistoku i penje se ka vrhu Pleča na koti 783 mnv. Sa vrha Pleča povija ka istoku i preko izvorišta Točak penje se ka naselju Logorište na kotu 696 mnv, te dalje nastavlja istim pravcem iznad naselja Gornji Lapac blago povija ka sjeveroistoku i spaja se sa trećom zaštitnom zonom. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONORI GORNJI LAPAC 1 i 2

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y II59 5 580 023.045 4 932 268.078 II60 5 578 898.310 4 932 435.522 II61 5 578 010.279 4 932 268.471 II62 5 577 086.295 4 932 556.361 II63 5 576 335.896 4 932 795.309 II64 5 575 307.451 4 932 630.894 II65 5 574 851.310 4 932 312.727 II66 5 574 815.651 4 931 855.019 II67 5 575 281.976 4 931 528.868 II68 5 575 650.767 4 930 674.840 II69 5 576 339.449 4 930 438.169 II70 5 577 162.058 4 930 639.661 II71 5 577 798.162 4 930 587.059 II72 5 578 119.097 4 930 728.642 II73 5 578 965.298 4 930 431.206 II74 5 579 670.499 4 930 486.905 II75 5 580 658.318 4 930 496.043 II76 5 580 897.098 4 931 150.477

Ukupna površina II zaštitne zone iznosi P=10.41 km², dok je obim ovoga područja O=13328.05 m. Površina II zaštitne zone: • Republika Hrvatska – P=10.41 km2 Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 i Gornji Lapac 2 prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Druga zaštitna zona ponora Gornji Lapac 1 i Gornji Lapac 2 predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima.

112 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Unutar druge zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 i Gornji Lapac 2 ima potencijalnih zagađivača izvorišta. • Ponor Dnopolje (RH) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Dnopolje proteže se iznad naselja Dnopolje sa zapada, zatim dalje nastavlja sjeverno ka vrhu Gradina na kotu 797 mnv. Sa vrha Gradina povija blago ka sjeverozapad i vrhu Vršak a zatim naglo mota ka jugozapad i vrh Svinjarice na koti 1465 mnv. Od vrha Svinjarice naglo mota ka jugoistoku i vrhu Počičina draga na koti 1060 mnv te istim smjerom nastavlja ka vrh Počičina glavica na koti 746 mnv i dolazi iznad naselja Dnopolje. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONOR DNOPOLJE

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y II77 5 572 569.220 4 938 979.198 II80 5 571 118.456 4 938 184.936 II81 5 570 799.573 4 937 621.705 II82 5 571 565.978 4 937 168.538 II83 5 572 401.170 4 937 140.694 II84 5 573 431.198 4 937 316.759 II85 5 573 173.058 4 938 456.438

Ukupna površina II zaštitne zone iznosi P=3.64 km², dok je obim ovoga područja O=7304.11 m. Površina II zaštitne zone: • Republika Hrvatska – P=3.64 km2 Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Dnopolje prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10). Druga zaštitna zona ponora Dnopolje predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. Unutar druge zaštitne zone ponora Dnopolje ima potencijalnih zagađivača izvorišta.

113 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

TREĆA ZAŠTITNA ZONA Područje III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica obuhvata prostor od vanjske granice II zaštitne zone do vanjske granice III zaštitne zone. Granica treće zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica određena je u skladu sa članom 6. stav (7) i (8) Pravilnika. Unutrašnja granica III zaštitne zone je definisana vanjskom granicom II zaštitne zone. Vanjska granica treće zaštitne zone veže se na granicu druge zaštitne zone na koti 500 mnv. Dalje nastavlja sjeverozapadno ka vrhu Vršak 550 mnv. Od vrha Vršak nastavlja dalje istim smjerom ka vrhu Crkvina 618 mnv, a zatim mota na zapad ka vrhu Gradina 686 mnv. Od vrha Gradina linija treće zaštitne zone naglo mota ka jugozapadu do vrha Bubalska glava na koti 630 mnv. Od Bubalske glave linija nastavlja istim smjerom do Paleža, a zatim blago skreće jugoistočno do vrha Balaćev vršak na koti 738 mnv. Od Balaćevog vrška linija mota ka jugozapadu preko vrha Basača 966 mnv i nastavlja istim smjerom do vrha Gologuz na koti 1052 mnv. Od Gologuza granica ide na jugoistok duž planine Visočice sve do vrha Jocina kapa na koti 839 mnv. Od kote 839 mnv linija ide južno do kote 678 mnv, a onda blago mota jugoistočno ka Divjakovoj Glavici do kote 609 mnv. Linija dalje nastavlja istim smjerom preko vrhova Gradina 778 mnv i Trnovčić 907 mnv sve do kote 698 mnv kod Podića. Od kote 698 mnv linija ide zapadno prema lokalitetu Šarci na koti 590 mnv. Od lokaliteta Šarci linija treće zaštitne zone naglo skreće na sjever i mota blago prema sjeveroistoku te prolazi istočno od vrha Bakrač 806 mnv. Linija nastavlja preko lokaliteta Veliki Bubanj i mota na sjever do vrha Glavica na koti 636 mnv. Od vrha Glavica granica treće zaštitne zone ide prema sjeverozapadu preko lokaliteta Žegar i spaja se sa drugom zaštitnom zonom. Vanjska granica III zaštitne zone definisana je sljedećim detajnim prelomnim tačkama:

IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA

III ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y III1 5 583 010.364 4 942 226.131 III2 5 582 843.185 4 942 361.189 III3 5 582 530.417 4 942 398.563 III4 5 582 244.223 4 942 744.886 III5 5 581 853.747 4 943 050.535 III6 5 580 830.612 4 943 534.498 III7 5 580 412.234 4 943 960.886 III8 5 580 048.906 4 944 301.996 III9 5 578 571.959 4 944 488.267 III10 5 578 406.185 4 943 746.390 III11 5 577 879.057 4 942 748.741 III12 5 578 273.124 4 941 378.362 III13 5 577 914.373 4 940 260.739 III14 5 577 502.495 4 938 949.756

114 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

III15 5 577 239.936 4 937 676.595 III16 5 577 875.510 4 936 731.553 III17 5 578 430.307 4 935 927.044 III18 5 578 884.576 4 934 727.053 III19 5 579 196.416 4 933 143.015 III20 5 580 023.045 4 932 268.078 III21 5 580 897.098 4 931 150.477 III22 5 581 873.729 4 930 180.588 III23 5 584 394.648 4 929 018.745 III24 5 586 313.486 4 929 049.273 III25 5 586 851.754 4 930 566.942 III26 5 586 967.267 4 931 656.073 III27 5 586 551.213 4 932 958.242

Ukupna površina III zaštitne zone iznosi P=68.52 km², dok je obim ovoga područja O=43259.01 m. Površina III zaštitne zone: • Republika Hrvatska – P=68.52 km2 Situacioni položaj treće zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10).

115 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

ČETVRTA ZAŠTITNA ZONA Područje IV zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica te ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1 , Gornji Lapac 2 i Dnopolje obuhvata prostor od vanjskih granica III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica do vanjske granice IV zaštitne zone. Unutrašnja granica IV zaštitne zone je definisana vanjskim granicama III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica. Vanjska granica četvrte zaštitne zone veže se na granicu treće zaštitne zone sjeverno od vrha Gradina na koti 650 mnv. Dalje nastavlja sjeverozapadno do vrha Kestenica na koti 671 mnv, a zatim mota blago prema zapadu do Popovića vrha na koti 726 mnv. Od kote 726 mnv linija blago mota prema jugozapadu preko vrha Tavan 981 mnv do kote 1010 mnv na lokalitetu Oraščić. Linija dalje mota na sjeverozapad na Matićev vrh 1074 mnv, a zatim počinje blago motati prema zapadu do kote 1220 mnv na lokalitetu Bijeli Vršići. S ove kote linija se spušta na jugozapad preko Krčevine sve do vrha Srdelj na koti 1196 mnv. Linija četvrte zaštitne zone dalje mota na jugoistok preko vrhova Čardak 1550 mnv i Ćutinovac 1408 mnv do lokaliteta Razvale. Linija dalje kratko mota na sjeveroistok te ubrzo skreće ka jugoistoku do vrha Trla na koti 1340 mnv. Dalje nastavlja prema istoku do kote 1527 mnv na Vučjaku, a zatim mota na sjeveroistok do kote 1590 mnv. Od kote 1590 mnv linija skreće na jugoistok do vrha Ozeblin 1657 mnv. Od vrha Ozeblin linija nastavlja prema jugu do vrha Rudi Lisac 1608 mnv. Od ovog vrha linija ide jugoistočno do kote 1217 mnv koja pripada planini Plješevici. Dalje linija blago mota ka jugu pa nastavlja jugoistočno preko Jankovića vrha 1248 mnv do Stijeljine staze. Granica četvrte zaštitne zone zatim nastavlja blago jugoistočno do Radulovića vrška na koti 1076 mnv odakle dalje mota na jug do kote 1132 mnv na lokalitetu Dražice. Linija dalje nastavlja prema jugoistoku preko vrha Ciganka 1142 mnv sve do Maleševića vrha 1320. Od Maleševića vrha linija ide blago prema zapadu do Čavlinog vrha na koti 1147 mnv, a zatim mota na sjeveroistok do vrha Zaklopački lisac 974 mnv. S ovog vrha linija ide na sjeverozapad preko Babića vrha pa sve do Velikog vrha na koti 1057 mnv. S ove kote linija ide na sjeveroistok do vrha Gradina 746 mnv, a zatim mota na sjever preko kote Gologuz 672 mnv i nastavlja istim smjerom do lokaliteta Šarci gdje se spaja sa trećom zaštitnom zonom. Vanjska granica IV zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA

IV ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y IV1 5 578 571.959 4 944 488.267 IV2 5 578 338.516 4 944 586.814 IV3 5 577 900.778 4 945 068.487 IV4 5 577 126.999 4 945 342.467 IV5 5 576 370.907 4 945 435.267 IV6 5 575 460.133 4 945 407.925 IV7 5 574 470.662 4 945 062.770 IV8 5 573 493.161 4 944 784.608 IV9 5 572 794.150 4 945 383.807

116 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

IV10 5 572 056.466 4 946 412.409 IV11 5 570 790.620 4 947 292.994 IV12 5 569 726.321 4 947 540.886 IV13 5 568 588.887 4 947 778.552 IV14 5 567 596.884 4 947 439.191 IV15 5 566 891.904 4 946 439.719 IV16 5 566 102.372 4 945 924.984 IV17 5 565 472.949 4 944 946.816 IV18 5 564 889.998 4 944 553.694 IV19 5 565 377.057 4 943 527.824 IV20 5 566 285.443 4 942 498.353 IV21 5 566 849.713 4 940 769.304 IV22 5 567 416.025 4 939 447.002 IV23 5 567 613.866 4 938 443.044 IV24 5 567 917.115 4 937 825.977 IV25 5 568 056.488 4 937 859.900 IV26 5 568 289.201 4 937 587.602 IV27 5 569 369.849 4 937 631.813 IV28 5 569 495.211 4 937 880.449 IV29 5 569 932.252 4 937 541.673 IV30 5 569 808.145 4 936 834.466 IV31 5 569 632.680 4 935 254.896 IV32 5 570 112.345 4 934 310.362 IV33 5 570 473.206 4 933 639.339 IV34 5 571 062.055 4 933 145.959 IV35 5 571 904.462 4 932 730.205 IV36 5 572 418.968 4 931 676.654 IV37 5 573 823.839 4 931 118.781 IV38 5 574 943.734 4 930 744.336 IV39 5 575 150.597 4 930 482.055 IV40 5 575 686.239 4 929 409.296 IV41 5 575 736.091 4 928 777.071 IV42 5 575 458.544 4 927 349.373 IV43 5 575 846.040 4 925 804.427 IV44 5 576 279.940 4 923 893.722 IV45 5 576 810.455 4 923 248.705 IV46 5 577 472.698 4 922 172.318 IV47 5 577 924.474 4 921 331.112 IV48 5 579 315.375 4 920 559.948 IV49 5 580 147.031 4 920 441.007 IV50 5 581 513.196 4 920 017.844 IV51 5 583 363.317 4 920 048.070

117 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

IV52 5 584 749.647 4 921 347.783 IV53 5 585 641.900 4 922 216.716 IV54 5 584 900.751 4 923 130.955 IV55 5 584 684.192 4 923 803.281 IV56 5 585 754.428 4 924 232.374 IV57 5 586 282.983 4 924 855.897 IV58 5 586 484.900 4 926 173.710 IV59 5 586 434.025 4 927 708.064 IV60 5 586 313.486 4 929 049.273

Ukupna površina IV zaštitne zone iznosi P=248.29 km², dok je obim ovoga područja O=86026.81 m. Površina IV zaštitne zone: • Republika Hrvatska – P=248.29 km2 Situacioni položaj četvrte zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica prikazan je na karti razmjere R=1:50000,R=1:500 (grafički prilog br.10).

118 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.19.Identifikacija zaštitnih mjera po pojedinim zaštitnim zonama Mjere sanitarne zaštite u I zaštitnoj zoni utvrđuju se u skladu sa uslovima Pravilnika o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće. U ovoj zaštitnoj zoni uspostavlja se najstrožiji režim zaštite, pri čemu se ne dozvoljavaju nikakve aktivnosti koje nisu u vezi sa radom vodoprivrednih objekata za vodosnabdijevanje. Zbog toga se na području I zaštitne zone izvorišta i vodozahvatnih objekata mogu nalaziti samo objekti i oprema koji su neophodni za rad.

U I zaštitnoj zoni dopuštena je, uz standardne mjere zaštite: - Izgradnja kanalizacije i drugih infrastrukturnih instalacija koje omogućuju redovno funkcionisanje objekata vodozahvatnog područja; - Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava; Rad vodoprivrednih i ostalih objekata na izvorištima, kao i njima pripadajuće opreme, mora se obavljati uz primjenu propisanih mjera zaštite, kako ne bi došlo do ugrožavanja vodozahvatnih objekata tokom rada u normalnim i vanrednim situacijama. U skladu sa uslovima iz Pravilnika o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće, na području II zaštitne zone izvorišta zabranjuje se u potpunosti, kada je u pitanju Urbanizacija i građevinski radovi: - Izgradnja novih urbanih naselja; - Proširenje postojećih urbanih naselj; - Individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih voda (npr. septičke jame); - Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla; Kada su u pitanju građevinski iskopi na području II zaštitne zone zabranjuju se u potpunosti sljedeće aktivnosti: - Iskopi u vodonosnom sloju; - Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala; - Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnabdijevanja, a koji mogu poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva; - Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne vode, zemni plin kao i druge materije koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu; Dopuštene aktivnosti na području II zaštitne zone uz standardne i dodatne mjere zaštite kada je u pitanju Urbanizacija i građevinski radovi su: - Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene;

Kada su u pitanju Izgradnja i rad specijalnih objekata na području II zaštitne zone /Tranformatorske stanice i manevarski vojni poligoni/ zabranjuju se u potpunosti ove aktivnosti. Takođe se zabranjuje izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih grobalja.

119 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Kada su u pitanju Komunalne aktivnosti na području II zaštitne zone zabranjeno je: - Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda; - Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda; - Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog, komunalnog i drugog otpada; - Izgradnja i rad sanitarnih deponija ; - Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda; - Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada;

Na području II zaštitne zone od industrijskih aktivnosti zabranjene su: - Podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine; - Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas; - Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari;

Na području II zaštitne zone zabranjeni su: - Industrijski pogoni opasni po kvalitet vode /rafinerije, pogoni: metalne industrije, hemijske industrije, gumarske industrije, industrije papira i celuloze, kožarske industrije i prehrambene industrije; - Gasne, termo i nuklearne elektrane; - Industrijska skladišta i deponije (industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vode, radioaktivnih tvari i otpada, šljake i pepela, industrijskog otpada opasnog za kvalitet vode); - Prikupljanje i tretman industrijskih otpadnih voda (izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema, izgradnja i rad postrojenja za tretman otpadnih voda i ispuštanje ili akumuliranje neprečišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda);

U II zaštitnoj zoni, od industrijskih aktivnosti, dopušteno je uz standardne mjere zaštite deponiranje industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode. Kada su u pitanju transport i saobraćaj popis aktivnosti i nivo ograničenja u II zaštitnoj zoni je sljedeći: A) Saobračaj- aktivnosti koje se zabranjuju u potpunosti: − Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj; − Izgradnja depoa za teška vozila; − Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala; − Izgradnja željezničkih pruga, ranžirnih stanica i terminala; − Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju; − Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode; − Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija;

Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela, itd) u II zaštitnoj zoni dopuštena je uz standardne plus dodatne mjere zaštite.

120 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

B) Transport i skladištenje nafte i naftnih derivata koje se zabranjuju u potpunosti su: − Nadzemni ili podzemni spremnici; − Pretakališta; − Benzinske stanice uz prometnice; Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstva u II zaštitnoj zoni dopuštena je uz standardne plus dodatne mjere zaštite. Od aktivnosti vezanih za stočarstvo, poljoprivredu i šumarstvo popis i nivo ograničenja u II zaštitnoj zoni je sljedeći: A) Stočarstvo - aktivnosti koje se zabranjuju u potpunosti: − Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja; − Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva; − Intenzivna ispaša stoke; − Napajanje stoke iz površinskih vodotoka; Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava u II zaštitnoj zoni dopuštene su uz standardne plus dodatne mjere zaštite. B) Poljoprivreda - aktivnosti koje se zabranjuju u potpunosti: − Skladištenje đubriva i pesticida; − Poljoprivredna proizvodnja praćena intenzivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida; − Navodnjavanje prečišćenim otpadnih vodama; Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida, te prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava dopušteni u su uz standardne mjere zaštite u II zaštitnoj zoni. Kada je u pitanju šumarstvo zabranjena je nekontrolisana sječa i krčenje šume, dok je kontrolisana sječa i krčenje dozvoljeno uz standardne mjere zaštite. Od aktivnosti vezanih turizam i rekreaciju dopuštene su sljedeće aktivnosti uz standardne plus dodatne mjere zaštite: - Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata; - Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja ljudi u prirodi; - Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena; Rekreacioni i sportski ribolov u II zaštitnoj zoni dopušten je uz standardne mjere zaštite. Na području III zaštitne zone kada su u pitanju elektrane zabranjen je rad nuklearnih elektrana, dok termoelektrane i gasne elektrane mogu raditi uz standardne i dodatne mjere zaštite. Na području III zaštitne zone zabranjeno je: - Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu; - Skladištenje i deponovanje radio-aktivnih tvari i otpada; - Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu;

121 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Uz standardne i dodatne mjere zaštite na području III zaštitne zone dozvoljeno je Skladištenje i deponovanje šljake i pepela i deponovanje industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu uz standardne mjere zaštite. Kada je u pitanju prikupljanje i tretman industrijskih otpadnih voda na području III zaštitne zone zabranjeno je ispuštanje ili akumuliranje neprečišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda, dok je izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema i postrojenja za tretman otpadnih voda dozvoljena uz standardne i dodatne mjere zaštite. Kada su u pitanju transport i saobraćaj popis aktivnosti i nivo ograničenja u III zaštitnoj zoni je sljedeći: A) Saobračaj- aktivnosti koje se zabranjuju u potpunosti: − Izgradnja depoa za teška vozila − Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju − Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode − Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela, itd.); − Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj; − Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala; − Izgradnja željezničkih pruga, ranžirnih stanica i terminala; − Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija, u III zaštitnoj zoni dopušteni su uz standardne plus dodatne mjere zaštite; B) Transport i skladištenje nafte i naftnih derivata koje se zabranjuju u potpunosti su: − Nadzemni ili podzemni spremnici; − Pretakališta; Benzinske stanice uz prometnice i skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstva u III zaštitnoj zoni dopuštena je uz standardne plus dodatne mjere zaštite. Od aktivnosti vezanih za stočarstvo, poljoprivredu i šumarstvo popis i nivo ograničenja u III zaštitnoj zoni je sljedeći: A) Stočarstvo - aktivnosti koje su dopuštene uz standardne plus dodatne mjere zaštite: − Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja; − Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava; − Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva; − Intenzivna ispaša stoke; − Napajanje stoke iz površinskih vodotoka;

B) Poljoprivreda - aktivnosti koje se zabranjuju u potpunosti: − Skladištenje đubriva i pesticida; − Poljoprivredna proizvodnja praćena intenzivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida; − Navodnjavanje prečišćenim otpadnih vodama;

122 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida, te prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava dopušteni u su uz standardne mjere zaštite u III zaštitnoj zoni. Kada je u pitanju šumarstvo zabranjena je nekontrolisana sječa i krčenje šume, dok je kontrolisana sječa i krčenje dozvoljeno uz standardne mjere zaštite. Od aktivnosti vezanih turizam i rekreaciju dopuštene su sljedeće aktivnosti uz standardne plus dodatne mjere zaštite: − Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata; − Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja ljudi u prirodi; − Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena; − Izgradnja i rad igrališta za golf; − Izgradnja i rad skijališta; Rekreacioni i sportski ribolov u III zaštitnoj zoni dopušten je uz standardne mjere zaštite. U granicama IV zaštitne zone se zabranjuju slijedeće aktivnosti: − Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda; − Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada; − Ispuštanje ili akumuliranje neprećišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda; − Nekontrolisana sječa i krčenje šume; U granicama IV zaštitne zone se dopuštaju uz standardne i dodatne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla; − Iskopi u vodonosnom sloju; − Vađenje materijala iz vodotoka; − Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala; − Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva; − Manevarski vojni poligoni; − Transformatorske stanice; − Izgradnja i rad sanitarnih deponija; − Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine; − Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine; − Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas; − Pogoni metalne industrije; − Pogoni gumarske industrije; − Pogoni industrije papira i celuloze; − Pogoni kožarske industrije; − Pogoni prehrambene industrije; − Rafinerije; − Pogoni hemijske industrije; − Nuklearne elektrane;

123 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Gasne elektrane; − Termo elektrane; − Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu; − Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu; − Izgradnja depoa za teška vozila; − Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju; − Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala; − Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala; − Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija; − Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode; − Nadzemni ili podzemni spremnici; − Pretakališta; − Benzinske stanice uz prometnicu; − Skladištenje đubriva i pesticida; − Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida; − Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama; U granicama IV zaštitne zone se dopuštaju uz standardne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Izgradnja novih urbanih naselja; − Proširenje postojećih urbanih naselja; − Individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih voda (npr. septičke jame) ; − Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene; − Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja; − Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda; − Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda; − Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada; − Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu; − Skladištenje i deponovanje šljake i pepela; − Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema; − Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda; − Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj; − Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela itd.) ; − Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za polkjoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstava; − Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja; − Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva; − Intezivna ispaša stoke; − Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava; − Napajanje stoke iz površinskih vodotoka; − Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida;

124 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava; − Kontrolisana sječa i krčenje šume; − Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata; − Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja u prirodi; − Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena; − Izgradnja i rad skijališta; − Izgradnja i rad igrališta za golf ; − Korištenje lovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem; − Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting, itd.) ; − Rekreacioni i sportski ribolov; Na području četvrte zaštitne zone zadržavaju se svi postojeći stambeni, vikend i drugi objekti i dozvoljava njihova rekonstrukcija u slučaju dotrajalosti ili oštećenja. Svi objekti unutar četvrte zaštitne zone moraju na odgovarajući imati riješeno prikupljanje i odvodnju otpadnih voda izgradnjom nepropusnih septičkih jama koje se trebaju blagovremeno prazniti.

125 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.20. Prijedlog sanacionih zahvata na postojećim objektima unutar zona sanitarne zaštite U skladu sa pravno reguliranim sistemom zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica, u utvrđenim zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama, neophodno je poduzeti aktivnosti za njihovo neposredno sprovođenje. Program mjera treba sadržavati konkretne obaveze, nosioce, rokove i način finansiranja. Program mjera zaštite izvorišta uključuje slijedeće aktivnosti: 1. donošenje Odluke o zaštiti izvorišta, 2. sprovođenje normativnih mjera zaštite, 3. sprovođenje tehničkih mjera zaštite, i 4. vršenje nadzora nad sprovođenjem mjera i aktivnosti. Odluku o zaštiti izvorišta Ostrovica i Toplica, Grad Bihać treba donijeti Gradsko vijeće Bihać uz prijedlog Operatora vodovodnog sistema, odnosno nadležnog organa Grada Bihać. Odluku je potrebno donijeti u što kraćem roku, kako bi se stvorila osnova za sprovođenje normativnih mjera zaštite. Nosioci aktivnosti na donošenju Odluke o zaštiti izvorišta su nadležne službe Grada Bihać. Normativne mjere zaštite definiraju način korištenja zaštitnih područja u pogledu urbanog i industrijskog razvoja i trebaju se usaglasiti sa prostornim planovima i ugraditi u vodoprivredne osnove, šumskoprivredne osnove, prostorne, urbanističke i regulacione planove, kao i sve ostale dugoročne planove razvoja područja, a koji su vezani za korištenje zaštitnih zona izvorišta Ostrovica i Toplica. Nosilac aktivnosti na sprovođenju normativnih mjera zaštite izvorišta su nadležne službe Grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Tehničke mjere zaštite obuhvataju slijedeće aktivnosti: • ograđivanje prostora I zaštitne zone izvorišta zaštitnom ogradom, • vidno obilježavanje granica prve, druge, treće i četvrte zaštitne zone pomoću oznaka na stubićima, • redovno uzimanje uzoraka za fizikalno-hemijska i bakteriološka ispitivanja kvaliteta vode na izvorištu u skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Sl. Glasnik BiH 40/10 ) i na osnovu njih pratiti promjene u kvalitetu vode. Nosilac aktivnosti na sprovođenju tehničkih mjera zaštite je JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać u saradnji sa Gradom Bihać. Nadzor nad sprovođenjem mjera zaštite vrše inspekcijski organi Unso-sanskog kantona, sa slijedećim nadležnostima: a) sanitarna inspekcija - kvalitet vode na izvorištu i objektima za snabdijevanje vodom, b) komunalna inspekcija - istresanje i deponovanje otpadnih materija, prikupljanje i ispuštanje otpadnih voda, c) građevinska inspekcija - gradnja objekata i izvođenje radova koji ugrožavaju uslovljeni režim zaštite, d) vodoprivredna inspekcija - nadzor nad primjenom odredbi kantonalnog Zakona o vodama i Odluke o zaštiti izvorišta, e) rudarsko-geološka inspekcija - istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, f) šumarska inspekcija - sječa i uzgoj šuma i izvoz drvne mase, g) poljoprivredna inspekcija - upotreba đubriva, pesticida, zasađivanje i uzgoj biljnih kultura,

126 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

h) veterinarska inspekcija - izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, kao i uzgoj u domaćinstvima.

5.21. Plan monitoringa kvaliteta i kvantiteta vode na izvorištima Radi praćenja stanja kvaliteta i kvantiteta vode sa izvorišta Ostrovica i Toplica potrebno je uspostaviti redovan monitoring kvaliteta i kvantiteta vode na izvorištima kako bi se osiguralo da ona odgovara standardima kvaliteta vode za piće propisanim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (“Službeni glasnik BiH”, br. 40/10). Program monitoringa za izvorišta Ostrovica i Toplica predstavlja plan kvartalnog uzorkovanja i vršenja fizičko-hemijskih i bakterioloških analiza te program mjerenja izdašnosti izvorišta. Program je prikazan u narednoj tabeli. Tabela br.10: Učestalost monitoring kvaliteta i kvantiteta izvorišta Ostrovica i Toplica Kvartal Opis aktivnosti I II III IV Uzorkovanje i fizičko-hemijska analiza uzoraka vode izvorišta x x x x Ostrovica i Toplica Uzorkovanje i bakteriološka analiza uzoraka vode izvorišta Ostrovica i x x x x Toplica Mjerenje izdašnosti izvorišta x x x x Ostrovica i Toplica Vanredna fizičko-hemijska analiza uzoraka vode izvorišta Ostrovica i Po potrebi Toplica Povremena proširena fizičko- hemijska analiza vode izvorišta U eksploataciji i u trogodišnjim intervalima Ostrovica i Toplica Po potrebi, vrši se i vanredni monitoring u slučaju vanrednih situacija kao što su zamućenje izvorišta, dugotrajne padavine, sumnja u ispravnost vode na izvorištu usljed uočenih aktivnosti u slivu i sl. Također, povremeno je potrebno vršiti opširniju fizičko – hemijsku analizu koja će obuhvatiti širi spektar parametara kao što su pesticidi, aromatski ugljikovodici, ulja i masti, deterdženti i sl.

5.22. Dinamika provođenja mjera zaštite i procjena troškova provođenja odluke Provođenje mjera zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica zahtjeva niz aktivnosti koje će se realizirati u dužem vremenskom periodu. Odluku o zaštiti izvorišta treba usvojiti u što kraćem roku, a maksimalno šest mjeseci nakon dostavljanja prednacrta Odluke nadležnom državnom organu . Nadležni organi zaduženi za sprovođenje Odluke o zaštiti, treba da u roku od šest mjeseci, upoznaju sve zainteresirane strane sa Odlukom i započnu aktivnosti na definiranju normativnih

127 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

mjera zaštite. To znači, ugraditi Odluku u sve plansko-razvojne i prostorne dokumente i osnove Grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Takođe je potrebno upoznati stanovništvo sa odredbama Odluke o zaštitnim zonama i zaštitnim mjerama. Nadleženo preduzeće koje gazduje izvorištem, treba da zaštitnom ogradom potpuno obezbjediti I zonu zaštite, te izvrši obilježavanje I, II, III i IV zaštitine zone na terenu, u roku od tri mjeseca. Nadležni organ Grada Bihaća, putem Operatora vodovodnog sistema treba vršiti redovno uzimanje uzoraka za fizikalno-hemijska i bakteriološka ispitivanja kvaliteta vode na izvorištu u skladu sa Pravilnikom i na osnovu njih pratiti promjene u kvalitetu vode. Nadzor nad sprovođenjem mjera zaštite periodično će vršiti inspekcijski organi Unsko-sanskog kantona. U nastavku se daje gantogram realizacije navedenih mjera, prema prioritetima i nadležnostima: Tabela br. 11: Dinamički plan realizacije predloženih mjera zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica 1. godina 2. godina 3. godina Opis aktivnosti I II III IV I II III IV I II III IV Usvajanje Odluke o zaštiti izvorišta Upoznavanje pravnih i fizičkih lica sa Odlukom Ograđivanje i obilježavanje zaštitnih zona izvorišta i ponora Praćenje kvaliteta vode na izvorištu Nadzor nad sprovođenjem mjera zaštite

Orijentaciona procjena troškova za provođenje mjera zaštite prikazana je u tabeli br. 12.

128 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Tabela br.12: Orijentaciona procjena troškova za provođenje mjera zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica Opis aktivnosti Troškovi (KM) Usvajanje Odluke o zaštiti izvorišta 5.000,- Upoznavanje pravnih i fizičkih lica sa Odlukom 5.000,- Propisano ograđivanje I zaštitnih zona-oko vodozahvata i 100.000,- ponora, te označavanje svih zona sanitarne zaštite Sanacija deponija, te izrada programa odvoza otpada 200.000,- Praćenje kvaliteta vode u izvorištu/godišnje 40.000,- Uspostava automatskog monitoringa 300.000,- Projektovanje i izgradnja kanalizacionog sistema svih naselja u 450.000,- slivu Uklanjanje objekata za individualni uzgoj stoke i preradi na 180.000,- području II zaštitne zone Provođenje sanacionih i uzgojnih mjera na šumskim 150.000,- ekosistemima na području BiH Sanacija dijela željezničke pruge Zagreb - Split 180.000,- Sanacija postojećih ponora (zaštita,sanacija i remedijacija zemljišta i samih ponora biološkim preparatom BIOCOMPLEX 200.000,- 400) Izrada projektne dokumentacije i sanacija pumpne stanice PS Toplica (izdizanje objekta i zaštita opreme od uticaja veikih voda 120.000,- rijeke Une) Preduzimanje aktivnosti u cilju uspostave režima zaštite na dijelu uticajnog područja izvorišta koje se nalazi na teritoriju 60.000,- R.Hrvatska Provođenje posebne kontrole aktivnosti na području zaštite: praćenje kvaliteta podzemnih i površinskih voda i inspekcijske 50.000,- kontrole (trajna aktivnost)

UKUPNO (KM): 2.040.000,-

129 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5.23. Zaključak o tehničkoj i finansijskoj opravdanosti provođenja zaštite u odnosu na potencijalna alternativna rješenja Na prethodnim stranicama predstavljeni su hidro-geološke, hidrološke, pedološke, vegetativne, erozione, naseobinske i privredne karakteristike slivnog područja izvorišta Ostrovica i Toplica. Tehničke mjere predložene u ovom elaboratu kao i definicija samih zona zaštite imala je na umu karakter naselja u slivnom području, kao i sve ostale nabrojane potencijalne zagađivače u slivu, te potrebu da se racionalno postigne zadovoljavajući stepen zaštite. Predložene mjere odnose se na mjere dobrog gazdovanja šumskih resursima i pažljivog postupanja sa opasnim supstancama (prvenstveno ulja i masti i pesticidi i vještačka gnojiva) u slivu. Pri predlaganju mjera vodilo se računa o tome šta je relano moguće ostvariti u datoj sredini. Stoga smatramo da su ovdje predložene mjere tehnički i finansijski neophodne za dugoročnu zaštitu kvaliteta vode izvorišta Ostrovica i Toplica.

130 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

6. PREDNACRT ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA, GRADA BIHAĆ

131 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

6. PREDNACRT ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA, GRADA BIHAĆ

PREDNACRT

Na osnovu člana 68. stav (1) i (2) Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH, broj: 70/06), člana 19. stav (2) Zakona o vodama ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 04/11), i člana 35. tačka c) Statuta Grada Bihaća („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj: 13/15, 13/18), Gradsko vijeće Bihać na ______sjednici održanoj dana ______godine, donijelo je:

ODLUKU O ZAŠTITI IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA, GRADA BIHAĆA

I. OPĆE ODREDBE

Član 1. ( Predmet Odluke ) Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica (u daljem tekstu: Odluka) utvrđuju se granice zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica ( u daljem tekstu: izvorišta), s kojih se vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača na području Grada Bihaća, veličina i granice zona sanitarne zaštite na području Grada Bihaća, zaštitne mjere, nazivi organa i pravnih lica koja će sprovoditi Odluku, nadzor nad sprovođenjem ove odluke, kaznene odredbe i druga pitanja od interesa za sprovođenje sanitarne zaštite izvorišta.

Član 2. (Cilj donošenja Odluke) Ova Odluka donosi se u cilju zaštite pitkih podzemnih voda koje se planiraju koristiti za potrebe vodosnabdijevanja šireg područja Grada Bihaća od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Član 3. (Lokacije izvorišta Ostrovica i Toplica )

1) Izvorište Ostrovica je karstno vrelo čije slivno područje obuhvata širi prostor Lapačkog Polja, koje se nalazi na teritoriji Grada Bihaća u Bosni i Hercegovini, te na teritoriji Općine Donji Lapac, Udbina i Mazin u Republici Hrvatskoj. Uži prostor izvorišta Ostrovica se nalazi u naselju Kulen Vakuf. 2) Izvorište Toplica je karstno vrelo locirano u naselju Klisa na lijevoj obali Une, oko 5 kilometra nizvodno od naselja Kulen Vakuf. Vrelo izbija u podnožju Demirovića brda, neposredno uz lokalnu saobraćajnicu koja vodi ka Kulen Vakufu.

132 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Član 4. (Lokacija ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje)

Osim područja iz člana 3. ove Odluke, zaštitnom zonom štite se i ponori Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje na teritoriji naselja Mazin, Gornjeg Lapca i Dnopolja, Republika Hrvatska.

Član 5. (Uticajno područje)

Uticajno područje izvorišta Ostrovica i Toplica je hidrogeološki sliv površine 325 km2, koji obuhvata područje Lapačkog polja te naselja Nebljusi, Kamenskog, Brezovca, Lapca i Mazinana području Republike Hrvatske te područje obronaka planine Plješivice kod grada Bihaća u Bosni i Hercegovini.

Član 6. (Ciljevi utvrđivanja zona)

Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se s ciljem zaštite voda sa izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja, koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Član 7. (Uslovi gradnje i obavljanja djelatnosti)

Urbanističko uređenje prostora, građenje, privredne, poljoprivredne i druge djelatnosti mogu se vršiti samo na način i u mjeri, koji su utvrđeni zakonom i ovom Odlukom.

II. ZAŠTITNO PODRUČJE Član 8. (Uspostavljanje zone zaštite) (1) Zone sanitarne zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica utvrđene su u skladu sa članom 7. Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva ( “Službene novine Federacije BiH”, broj: 88/12), koji se odnosi na izvorišta podzemnih voda u kraškim akviferima. (2) Prema stepenu opasnosti od zagađenja i drugih štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta Ostrovica i Toplica, uspostavljaju se četiri zaštitne zone: a) Prva zaštitna zona – zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima; b) Druga zaštitna zona – zona sa strogim zabranama i ograničenjima; c) Treća zaštitna zona – zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima; d) Četvrta zaštitna zona – zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima; (3) Zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica te ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje prikazane su na karti mjerila 1:50000, a prva zaštitna zona izvorišta na situacionom planu mjerila 1:500.

133 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(4) U zoni iz prethodnog stava ovog člana primjenjuju se sanitarno - tehničke mjere i druge djelatnosti na način utvrđen ovom Odlukom.

III. OBUHVAT I GRANICE ZAŠTITNIH ZONA IZVORIŠTA 1. I zaštitna zona (zona najstrožijeg režima zaštite)

Član 9. (Granice prve zaštitne zone) 1) Izvorište Ostrovica (a) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni izvorišta Ostrovica. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

IZVORIŠTE OSTROVICA

I ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y I1 5 586 804.722 4 935 507.377 I2 5 586 798.594 4 935 490.832 I3 5 586 819.282 4 935 483.513 I4 5 586 838.581 4 935 476.694 I5 5 586 844.134 4 935 491. 709 I6 5 586 822.996 4 935 500.274 (b) Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela kč. 1013 i dio k.č.1342 K.O. Ostrovica, grad Bihać. (c) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=720.47 m², dok je obim ovoga područja O=118.49 m. (d) Unutar Prve zaštitne zone situiran je izvor Ostrovica. (e) Prva zaštitna zona izvorišta Ostrovica predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (f) Situacioni položaj prve zaštitne zone izvorišta Ostrovica prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10).

2) Izvorište Toplica (a) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni izvorišta Toplica. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

IZVORIŠTE TOPLICA

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 585 021.624 4 939 649.809 I2 5 585 006.129 4 939 633.046

134 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

I3 5 584 991.241 4 939 621.795 I4 5 584 973.342 4 939 605.157 I5 5 584 966.013 4 939 597.105 I6 5 584 962.695 4 939 589.316 I7 5 584 959.706 4 939 574.050 I8 5 584 961.240 4 939 552.930 I9 5 584 984.385 4 939 555.432 I10 5 585 008.031 4 939 574.945 I11 5 585 014.899 4 939 582.041 I12 5 585 026.578 4 939 585.689 I13 5 585 025.041 4 939 591.734 I14 5 585 024.197 4 939 612.466 I15 5 585 024.262 4 939 640.580 (b) Prva zaštitna zona obuhvata parcelu k.č. br.289 K.O.Klisa, grad Bihać. (c) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=3602.82 m², dok je obim ovoga područja O=262.79 m. (d) Unutar Prve zaštitne zone situiran je izvor Ostrovica. (e) Prva zaštitna zona izvorišta Ostrovica predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (f) Situacioni položaj prve zaštitne zone izvorišta Ostrovica prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10).

3) Ponor Brezovac (a) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Brezovac. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR BREZOVAC

I ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y I1 5 068 677.942 4 533 204.267 I2 5 068 678.935 4 533 151.671 I3 5 068 692.839 4 533 051.603 I4 5 068 673.261 4 532 977.938 I5 5 068 649.910 4 532 894.244 I6 5 068 713.173 4 532 892.895 I7 5 068 763.146 4 532 891.299 I8 5 068 803.711 4 533 005.856 I9 5 068 844.276 4 533 120.413 I10 5 068 844.094 4 533 166.265 I11 5 068 777.887 4 533 201.075

135 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(b) Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.1015, k.č. br.1014/2, k.č. br.1014/1, k.č. br.1013, k.č. br.1012, k.č. br.1011, k.č. br.1009, k.č. br.1008/2, k.č. br.1008/1, k.č. 1007/3, k.č. 1007/2, k.č. br.1007/2, k.č. br.1007/1, k.č. br.1006, k.č. br.1104/1, k.č. br.1105/2, k.č. br.1106, k.č. br.1107, k.č. br.1108, k.č. br.1109, k.č. br.1110 K.O. Dobroselo, Republika Hrvatska. (c) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=41272.62 m², dok je obim ovoga područja O=893.74 m. (d) Unutar Prve zaštitne zone situiran je ponor Brezovac. (e) Prva zaštitna zona ponora Brezovac predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (f) Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Brezovac prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10).

4) Ponor Mazin

(a) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Mazin. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR MAZIN

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 063 172.044 4 534 179.108 I2 5 063 155.493 4 534 138.105 I3 5 063 223.157 4 534 108.773 I4 5 063 272.458 4 534 091.934 I5 5 063 317.585 4 534 074.429 I6 5 063 338.085 4 534 120.033 I7 5 063 290.868 4 534 138.253 I8 5 063 243.658 4 534 154.377 I9 5 063 212.112 4 534 168.403 (b) Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.679, k.č. br.680, k.č. br.672, k.č. br.671, k.č. br.668, k.č. br.666, k.č. br.659, k.č. br.658, k.č. br.657, k.č. br.654, k.č. br.651, k.č. br.653, k.č. br.646, k.č. br.645, k.č. br.644, k.č. br.643, k.č. br.635/1, k.č. br.741, k.č. br.727, k.č. br.726, k.č. br.725, k.č. br.724, k.č. br723, k.č. br.722, k.č. br.721, k.č. br.720, k.č. br.719, k.č. br.718, k.č. br.717, k.č. br.716, k.č. br.715, k.č. br.714, k.č. br.713/2, k.č. br.713/1, k.č. br.713/1, k.č. br.712, k.č. br.711 i k.č. br.710 K.O. Mazin, Republika Hrvatska. (c) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=8656.30 m², dok je obim ovoga područja O=445.09 m. (d) Unutar Prve zaštitne zone situiran je ponor Mazin. (e) Prva zaštitna zona ponora Mazin predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (f) Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Mazin prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10)

136 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

5) Ponor Gornji Lapac 1 (a) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Gornji Lapac 1. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR GORNJI LAPAC 1

I ZONA ZAŠTITE Tačka X Y I1 5 064 656.529 4 540 382.718 I2 5 064 634.487 4 540 337.839 I3 5 064 678.939 4 540 314.948 I4 5 064 723.391 4 540 292.057 I5 5 064 745.433 4 540 336.936 I6 5 064 700.981 4 540 359.827 (b) Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.1371/2, k.č. br.1371/3, k.č. br.1370/1, k.č. br.1370/2, k.č. br.1369, k.č. br.1368/3, k.č. br.1368/2, k.č. br.17, k.č. br.1380/3, k.č. br.1380/8, k.č. br.1380/4, k.č. br.1380/5, k.č. br.1380/9, k.č. br.1380/2 i k.č. br.1379/2 K.O. Gornji Lapac, Republika Hrvatska. (c) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=4999.09 m², dok je obim ovoga područja O=300.00 m. (d) Unutar Prve zaštitne zone situiran je ponor Gornji Lapac 1. (e) Prva zaštitna zona ponora Gornji Lapac 1 predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (f) Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10)

6) Ponor Gornji Lapac 2

(a) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Gornji Lapac 2. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR GORNJI LAPAC 2

I ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y I1 5 064 876.376 4 540 447.225 I2 5 064 865.789 4 540 432.506 I3 5 064 862.158 4 540 384.578 I4 5 064 858.528 4 540 336.650 I5 5 064 841.273 4 540 316.535 I6 5 064 865.835 4 540 299.175 I7 5 064 888.361 4 540 294.022 I8 5 064 910.752 4 540 295.107

137 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

I9 5 064 946.306 4 540 306.635 I10 5 064 970.325 4 540 325.622 I11 5 064 995.568 4 540 334.176 I12 5 065 038.908 4 540 339.226 I13 5 065 082.247 4 540 344.275 I14 5 065 132.194 4 540 346.580 I15 5 065 136.126 4 540 396.425 I16 5 065 086.179 4 540 394.120 I17 5 065 044.113 4 540 395.750 I18 5 065 005.177 4 540 401.520 I19 5 064 954.051 4 540 415.283 I20 5 064 905.976 4 540 436.172 (b) Prva zaštitna zona obuhvata sljedeće parcele: dio k.č. br.1365/4, k.č. br.1365/2, k.č. br.1360/1, k.č. br.1359/1, dio k.č. br.1360/2, k.č. br.1359/2, k.č. br.1716, dio k.č. br.1359/2, dio k.č. 1712/3, dio k.č. 1363/2, dio k.č.1363/1, dio k.č. 1363/3, dio k.č. br.1715/3, dio k.č. br.1712/2, k.č. br.1712/1, k.č. br.1364/3 i dio k.č. br.1364/6 K.O. Gornji Lapac, Republika Hrvatska. (c) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=23809.23 m², dok je obim ovoga područja O=766.69 m. (d) Unutar Prve zaštitne zone situiran je ponor Gornji Lapac 2. (e) Prva zaštitna zona ponora Gornji Lapac 2 predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (f) Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Gornji Lapac 2 prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10)

7) Ponor Dnopolje (a) Prva zaštitna zona obuhvata prostor u neposrednoj zoni ponora Dnopolje. Vanjske konture prve zaštitne zone su predstavljene sljedećim tačkama:

PONOR DNOPOLJE

I ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y I1 5 058 209.638 4 547 133.102 I2 5 058 166.785 4 547 089.822 I3 5 058 123.932 4 547 046.541 I4 5 058 192.932 4 546 985.573 I5 5 058 230.853 4 546 967.776 I6 5 058 268.509 4 546 979.860 I7 5 058 299.266 4 546 996.608 I8 5 058 326.331 4 547 050.172 I9 5 058 267.985 4 547 091.637

138 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(b) Prva zaštitna zona obuhvata dio parcela k.č. br.151 i k.č. br.15/1 K.O. Dnopolje, Republika Hrvatska. (c) Ukupna površina I zaštitne zone iznosi P=18883.01 m², dok je obim ovoga područja O=533.52 m. (d) Unutar Prve zaštitne zone situiran je ponor Dnopolje. (e) Prva zaštitna zona ponora Dnopolje predstavlja zonu sa najstrožijim zabranama i ograničenjima. (f) Situacioni položaj prve zaštitne zone ponora Dnopolje prikazan je na karti razmjere R=1:50000, R=1:500 (grafički prilog br.10)

2. II zaštitna zona (zona sa strogim zabranama i ograničenjima) Član 10. (Granice druge zaštitne zone) (1) Područje II zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica te ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje obuhvata prostor od vanjske granice prve zaštitne zone, do linije od koje je podzemnoj vodi potrebno najmanje 1 dan do ulaska u vodozahvatni objekat (u skladu sa članom 7. stav 6. Pravilnika). (2) Vanjska granica druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica proteže se od izvorišta Toplica sjeverozapadno kroz naselje Poljice i penje se na brdo iznad naselja Poljice na koti 471 mnv, zatim povija jugozapadno preko Krivodola i penje se na Peovo Brdo na koti 647 mnv te dalje nastavlja istim smjerom ka Buševaćkoj glavici na koti 742 mnv. Od Buševaćke glavice dalje nastavlja istim smjerom i prolazi dolinom između naselja Mišljenovac i vrha Gradić a dalje povija južno državnom granicom prolazi kroz naselje Novakovići i penje se ka koti 549.70 na brdu Kalati. Sa pomenute kote linija povija blago ka jugoistoku prelazi brdo Jasenovača te dalje istim smjerom nastavlja ka vrhu Ljutica na koti 759 mnv. Sa vrha Ljutica naglo povija ka sjeveru prolazi ispod vrha Gradina te dolazi u vrh Lanište na koti 529 mnv. Od vrha Lanište nastavlja ka sjeveru i vrhu na koti 408 mnv iznad naselja Kulen Vakuf. Linija zatim povija ka zapadu i dolazi do izvorišta Ostrovica. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

IZVORIŠTA TOPLICA I OSTROVICA

II ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y

II1 5 583 010.364 4 942 226.131

II2 5 582 713.402 4 941 987.726

II3 5 582 352.836 4 941 702.256

II4 5 581 984.337 4 941 325.772

II5 5 581 848.501 4 940 570.724

II6 5 581 804.628 4 939 730.365

139 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

II7 5 581 918.844 4 938 940.668

II8 5 581 375.375 4 938 556.047

II9 5 581 621.851 4 937 647.755

II10 5 582 084.375 4 936 710.705

II11 5 582 491.045 4 935 926.747

II12 5 582 950.045 4 934 743.669

II13 5 583 562.524 4 934 211.587

II14 5 584 304.607 4 933 659.561

II15 5 585 008.189 4 933 276.189

II16 5 585 889.431 4 932 925.937

II17 5 586 551.213 4 932 958.242

II18 5 586 690.715 4 933 434.313

II19 5 587 069.100 4 933 864.395

II20 5 587 201.479 4 934 567.723

II21 5 587 225.307 4 935 016.290

II22 5 587 147.127 4 935 357.766

II23 5 587 000.977 4 935 546.325

II24 5 586 552.896 4 935 611.268

II25 5 586 240.877 4 935 910.202

II26 5 586 016.899 4 936 663.209

II27 5 585 577.986 4 937 627.654

II28 5 585 534.348 4 938 262.277

II29 5 585 258.617 4 939 044.582

II30 5 585 004.700 4 939 405.787

II31 5 584 938.780 4 939 976.684

II32 5 584 782.536 4 940 272.647

II33 5 584 311.414 4 940 354.877

II34 5 584 092.394 4 940 648.227

II35 5 584 222.410 4 940 971.214

II36 5 584 058.127 4 941 390.283

II37 5 583 519.095 4 941 722.561

II38 5 583 375.482 4 942 082.602

Situacioni položaj druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica prikazan je na karti razmjere R=1:50000 (grafički prilog br.10). (3) Druga zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Toplica predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. (4) Unutar druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica postoje potencijalni zagađivači izvorišta.

140 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(5) Druga zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Toplica ima površinu P=29.49 km², dok je obim ovoga područja O=36037.77 m. Površina II zaštitne zone: Bosna i Hrecegovina – P=23.13 km2 Republika Hrvatska – P=6.36 km2 (6) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Brezovac proteže se od V. vrha na koti 1057 mnv na planini Kozjača dalje se proteže ka sjeverozapadu do vrha Glavičica na koti 844 mnv. Sa vrha Glavičica naglo povija juzapadno i preko vrha V. Lisac na koti 1109 mnv istim smjerom dolazi u vrh Stražište na koti 1220 mnv. Sa vrha Stražište zona blago povija ka jugoistoku te prelazi vrhove na kotama 1059 mnv i 1090 mnv. Sa pomenutih vrhova ide ka istoku i ubada u vrh Zaklopački lisac na koti 974 mnv koji pripada planini Kozjači i time se spaja sa četvrtom zaštitnom zonom. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONOR BREZOVAC

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y II39 5 584 684.192 4 923 803.281 II40 5 584 406.139 4 924 532.951 II41 5 583 334.957 4 925 272.782 II42 5 582 399.684 4 924 993.499 II43 5 581 886.858 4 924 422.171 II44 5 581 506.121 4 923 542.181 II45 5 581 184.230 4 922 674.481 II46 5 581 868.930 4 921 814.765 II47 5 583 622.679 4 921 634.950 II48 5 584 832.728 4 921 947.299 II49 5 585 641.900 4 922 216.716

Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Brezovac prikazan je na karti razmjere R=1:50000 (grafički prilog br.10). (7) Druga zaštitna zona ponora Brezovac predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. (8) Unutar druge zaštitne zone ponora Brezovac postoje potencijalni zagađivači izvorišta. (9) Druga zaštitna zona ponora Brezovac ima površinu P=10.98 km², dok je obim ovoga područja O=10812.73 m. Površina II zaštitne zone: Republika Hrvatska – P=10.98 km2

141 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(10) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Mazin proteže se od Prpinog brda na koti 976.5 mnv te ide ka jugoistoku na kotu 801 mnv. Od kote 801 mnv blago povija ka jugoistoku i naselju Mazin. U naselju Mazin dolazi do izvorišta Begovac te povija ka istoku i koti 891 mv. Od kote 891 mnv nastavlja istim smjerom i pruža se ka vrhu Tavan na koti 1045 mnv a zatim naglo povija ka sjeverozapadu i vraća se u tačku 976.5 mnv na Prpinom brdu. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONOR MAZIN

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y II50 5 577 574.383 4 926 093.264 II51 5 577 043.814 4 925 527.036 II52 5 577 039.753 4 924 471.235 II53 5 577 477.070 4 923 667.958 II54 5 578 029.523 4 923 625.171 II55 5 578 488.854 4 924 131.730 II56 5 579 202.714 4 924 878.038 II57 5 578 987.971 4 925 436.096 II58 5 578 286.213 4 925 876.339 Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Mazin prikazan je na karti razmjere R=1:50000 (grafički prilog br.10). (11) Druga zaštitna zona ponora Mazin predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. (12) Unutar druge zaštitne zone ponora Mazin postoje potencijalni zagađivači izvorišta. (13) Druga zaštitna zona ponora Mazin ima površinu P=3.80 km², dok je obim ovoga područja O=7295.34 m. Površina II zaštitne zone: Republika Hrvatska – P=3.80 km2

142 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(14) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 i Gornji Lapac 2 veže se na treću zaštitnu zonu na koti 609 mnv. Od istoimene kote ide sjeverozapadno preko naseja Starčevići na kotu 567 mnv iznad naselja Malta. Sa kote 567 mnv istim smjerom nastavlja ka vrhu Obljaj na kotu 666 mnv. Sa vrha Obljaj linija blago povija ka jugozapadu i spušta se ka naselju Oraovac. U naselju Oraovac naglo povija ka jugoistoku i penje se ka vrhu Pleča na koti 783 mnv. Sa vrha Pleča povija ka istoku i preko izvorišta Točak penje se ka naselju Logorište na kotu 696 mnv, te dalje nastavlja istim pravcem iznad naselja Gornji Lapac blago povija ka sjeveroistoku i spaja se sa trećom zaštitnom zonom.

Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONORI GORNJI LAPAC 1 i 2

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y

II59 5 580 023.045 4 932 268.078 II60 5 578 898.310 4 932 435.522 II61 5 578 010.279 4 932 268.471 II62 5 577 086.295 4 932 556.361 II63 5 576 335.896 4 932 795.309 II64 5 575 307.451 4 932 630.894 II65 5 574 851.310 4 932 312.727 II66 5 574 815.651 4 931 855.019 II67 5 575 281.976 4 931 528.868 II68 5 575 650.767 4 930 674.840 II69 5 576 339.449 4 930 438.169 II70 5 577 162.058 4 930 639.661 II71 5 577 798.162 4 930 587.059 II72 5 578 119.097 4 930 728.642 II73 5 578 965.298 4 930 431.206 II74 5 579 670.499 4 930 486.905 II75 5 580 658.318 4 930 496.043 II76 5 580 897.098 4 931 150.477 Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 i 2 prikazan je na karti razmjere R=1:50000 (grafički prilog br.10). (15) Druga zaštitna zona ponora Gornji Lapac 1 i 2 predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. (16) Unutar druge zaštitne zone ponora Gornji Lapac 1 i 2 postoje potencijalni zagađivači izvorišta. (17) Druga zaštitna zona ponora Gornji Lapac 1 i 2 ima površinu P=10.41 km², dok je obim ovoga područja O=13328.05 m. Površina II zaštitne zone:

143 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Republika Hrvatska – P=10.41 km2 (18) Vanjska granica druge zaštitne zone ponora Dnopolje proteže se iznad naselja Dnopolje sa zapada, zatim dalje nastavlja sjeverno ka vrhu Gradina na kotu 797 mnv. Sa vrha Gradina povija blago ka sjeverozapad i vrhu Vršak a zatim naglo mota ka jugozapad i vrh Svinjarice na koti 1465 mnv. Od vrha Svinjarice naglo mota ka jugoistoku i vrhu Počičina draga na koti 1060 mnv te istim smjerom nastavlja ka vrh Počičina glavica na koti 746 mnv i dolazi iznad naselja Dnopolje. Vanjska granica II zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

PONOR DNOPOLJE

II ZONA ZAŠTITE Tačka X Y II77 5 572 569.220 4 938 979.198 II80 5 571 118.456 4 938 184.936 II81 5 570 799.573 4 937 621.705 II82 5 571 565.978 4 937 168.538 II83 5 572 401.170 4 937 140.694 II84 5 573 431.198 4 937 316.759 II85 5 573 173.058 4 938 456.438 Situacioni položaj druge zaštitne zone ponora Dnopolje prikazan je na karti razmjere R=1:50000 (grafički prilog br.10). (19) Druga zaštitna zona ponora Dnopolje predstavlja zonu sa strogim zabranama i ograničenjima. (20) Unutar druge zaštitne zone ponora Dnopolje postoje potencijalni zagađivači izvorišta. (21) Druga zaštitna zona ponora Dnopolje ima površinu P=3.64 km², dok je obim ovoga područja O=7304.11 m. Površina II zaštitne zone: Republika Hrvatska – P=3.64 km2

144 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

3. III zaštitna zona (zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima) Član 11. (Granice treće zaštitne zone) (1) Područje III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica obuhvata prostor od vanjske granice II zaštitne zone do vanjske granice III zaštitne zone. Granica III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica određena je u skladu sa članom 6. stav (7) i (8) Pravilnika.Unutrašnja granica III zaštitne zone je definisana vanjskom granicom II zaštitne zone. (2) Vanjska granica treće zaštitne zone veže se na granicu druge zaštitne zone na koti 500 mnv. Dalje nastavlja sjeverozapadno ka vrhu Vršak 550 mnv. Od vrha Vršak nastavlja dalje istim smjerom ka vrhu Crkvina 618 mnv, a zatim mota na zapad ka vrhu Gradina 686 mnv. Od vrha Gradina linija treće zaštitne zone naglo mota ka jugozapadu do vrha Bubalska glava na koti 630 mnv. Od Bubalske glave linija nastavlja istim smjerom do Paleža, a zatim blago skreće jugoistočno do vrha Balaćev vršak na koti 738 mnv. Od Balaćevog vrška linija mota ka jugozapadu preko vrha Basača 966 mnv i nastavlja istim smjerom do vrha Gologuz na koti 1052 mnv. Od Gologuza granica ide na jugoistok duž planine Visočice sve do vrha Jocina kapa na koti 839 mnv. Od kote 839 mnv linija ide južno do kote 678 mnv, a onda blago mota jugoistočno ka Divjakovoj Glavici do kote 609 mnv. Linija dalje nastavlja istim smjerom preko vrhova Gradina 778 mnv i Trnovčić 907 mnv sve do kote 698 mnv kod Podića. Od kote 698 mnv linija ide zapadno prema lokalitetu Šarci na koti 590 mnv. Od lokaliteta Šarci linija treće zaštitne zone naglo skreće na sjever i mota blago prema sjeveroistoku te prolazi istočno od vrha Bakrač 806 mnv. Linija nastavlja preko lokaliteta Veliki Bubanj i mota na sjever do vrha Glavica na koti 636 mnv. Od vrha Glavica granica treće zaštitne zone ide prema sjeverozapadu preko lokaliteta Žegar i spaja se sa drugom zaštitnom zonom. Vanjska granica III zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA

III ZONA ZAŠTITE

Tačka X Y III1 5 583 010.364 4 942 226.131 III2 5 582 843.185 4 942 361.189 III3 5 582 530.417 4 942 398.563 III4 5 582 244.223 4 942 744.886 III5 5 581 853.747 4 943 050.535 III6 5 580 830.612 4 943 534.498 III7 5 580 412.234 4 943 960.886 III8 5 580 048.906 4 944 301.996 III9 5 578 571.959 4 944 488.267 III10 5 578 406.185 4 943 746.390 III11 5 577 879.057 4 942 748.741 III12 5 578 273.124 4 941 378.362

145 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

III13 5 577 914.373 4 940 260.739 III14 5 577 502.495 4 938 949.756 III15 5 577 239.936 4 937 676.595 III16 5 577 875.510 4 936 731.553 III17 5 578 430.307 4 935 927.044 III18 5 578 884.576 4 934 727.053 III19 5 579 196.416 4 933 143.015 III20 5 580 023.045 4 932 268.078 III21 5 580 897.098 4 931 150.477 III22 5 581 873.729 4 930 180.588 III23 5 584 394.648 4 929 018.745 III24 5 586 313.486 4 929 049.273 III25 5 586 851.754 4 930 566.942 III26 5 586 967.267 4 931 656.073 III27 5 586 551.213 4 932 958.242 Situacioni položaj druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica prikazan je na karti razmjere R=1:50000 (grafički prilog br.10). (3) Treča zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Toplica predstavlja zonu sa umjerenim zabranama i ohraničenjima. (4) Unutar treće zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica postoje potencijalni zagađivača izvorišta. (5) Treća zaštitna zona izvorišta Ostrovica i toplica površinu P=68.52 km², dok je obim ovoga područja O=43259.01 m. Površina III zaštitne zone: Republika Hrvatska – P=68.52 km2

146 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

4. IV zaštitna zona (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima) Član 12. (Granice četvrte zaštitne zone) (1) Područje IV zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplice obuhvata prostor od vanjskih granica III zaštitne izvorišta Ostrovica i Toplica do vanjske granice IV zaštitne zone. Unutrašnja granica IV zaštitne zone je definisana vanjskim granicama III zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica. (2) Vanjska granica četvrte zaštitne zone veže se na granicu treće zaštitne zone sjeverno od vrha Gradina na koti 650 mnv. Dalje nastavlja sjeverozapadno do vrha Kestenica na koti 671 mnv, a zatim mota blago prema zapadu do Popovića vrha na koti 726 mnv. Od kote 726 mnv linija blago mota prema jugozapadu preko vrha Tavan 981 mnv do kote 1010 mnv na lokalitetu Oraščić. Linija dalje mota na sjeverozapad na Matićev vrh 1074 mnv, a zatim počinje blago motati prema zapadu do kote 1220 mnv na lokalitetu Bijeli Vršići. S ove kote linija se spušta na jugozapad preko Krčevine sve do vrha Srdelj na koti 1196 mnv. Linija četvrte zaštitne zone dalje mota na jugoistok preko vrhova Čardak 1550 mnv i Ćutinovac 1408 mnv do lokaliteta Razvale. Linija dalje kratko mota na sjeveroistok te ubrzo skreće ka jugoistoku do vrha Trla na koti 1340 mnv. Dalje nastavlja prema istoku do kote 1527 mnv na Vučjaku, a zatim mota na sjeveroistok do kote 1590 mnv. Od kote 1590 mnv linija skreće na jugoistok do vrha Ozeblin 1657 mnv. Od vrha Ozeblin linija nastavlja prema jugu do vrha Rudi Lisac 1608 mnv. Od ovog vrha linija ide jugoistočno do kote 1217 mnv koja pripada planini Plješevici. Dalje linija blago mota ka jugu pa nastavlja jugoistočno preko Jankovića vrha 1248 mnv do Stijeljine staze. Granica četvrte zaštitne zone zatim nastavlja blago jugoistočno do Radulovića vrška na koti 1076 mnv odakle dalje mota na jug do kote 1132 mnv na lokalitetu Dražice. Linija dalje nastavlja prema jugoistoku preko vrha Ciganka 1142 mnv sve do Maleševića vrha 1320. Od Maleševića vrha linija ide blago prema zapadu do Čavlinog vrha na koti 1147 mnv, a zatim mota na sjeveroistok do vrha Zaklopački lisac 974 mnv. S ovog vrha linija ide na sjeverozapad preko Babića vrha pa sve do Velikog vrha na koti 1057 mnv. S ove kote linija ide na sjeveroistok do vrha Gradina 746 mnv, a zatim mota na sjever preko kote Gologuz 672 mnv i nastavlja istim smjerom do lokaliteta Šarci gdje se spaja sa trećom zaštitnom zonom.

147 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Vanjska granica IV zaštitne zone definisana je sljedećim detaljnim prelomnim tačkama:

IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA

IV ZONA ZAŠTITE Tačka X Y IV1 5 578 571.959 4 944 488.267 IV2 5 578 338.516 4 944 586.814 IV3 5 577 900.778 4 945 068.487 IV4 5 577 126.999 4 945 342.467 IV5 5 576 370.907 4 945 435.267 IV6 5 575 460.133 4 945 407.925 IV7 5 574 470.662 4 945 062.770 IV8 5 573 493.161 4 944 784.608 IV9 5 572 794.150 4 945 383.807 IV10 5 572 056.466 4 946 412.409 IV11 5 570 790.620 4 947 292.994 IV12 5 569 726.321 4 947 540.886 IV13 5 568 588.887 4 947 778.552 IV14 5 567 596.884 4 947 439.191 IV15 5 566 891.904 4 946 439.719 IV16 5 566 102.372 4 945 924.984 IV17 5 565 472.949 4 944 946.816 IV18 5 564 889.998 4 944 553.694 IV19 5 565 377.057 4 943 527.824 IV20 5 566 285.443 4 942 498.353 IV21 5 566 849.713 4 940 769.304 IV22 5 567 416.025 4 939 447.002 IV23 5 567 613.866 4 938 443.044 IV24 5 567 917.115 4 937 825.977 IV25 5 568 056.488 4 937 859.900 IV26 5 568 289.201 4 937 587.602 IV27 5 569 369.849 4 937 631.813 IV28 5 569 495.211 4 937 880.449 IV29 5 569 932.252 4 937 541.673 IV30 5 569 808.145 4 936 834.466 IV31 5 569 632.680 4 935 254.896 IV32 5 570 112.345 4 934 310.362 IV33 5 570 473.206 4 933 639.339 IV34 5 571 062.055 4 933 145.959

148 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

IV35 5 571 904.462 4 932 730.205 IV36 5 572 418.968 4 931 676.654 IV37 5 573 823.839 4 931 118.781 IV38 5 574 943.734 4 930 744.336 IV39 5 575 150.597 4 930 482.055 IV40 5 575 686.239 4 929 409.296 IV41 5 575 736.091 4 928 777.071 IV42 5 575 458.544 4 927 349.373 IV43 5 575 846.040 4 925 804.427 IV44 5 576 279.940 4 923 893.722 IV45 5 576 810.455 4 923 248.705 IV46 5 577 472.698 4 922 172.318 IV47 5 577 924.474 4 921 331.112 IV48 5 579 315.375 4 920 559.948 IV49 5 580 147.031 4 920 441.007 IV50 5 581 513.196 4 920 017.844 IV51 5 583 363.317 4 920 048.070 IV52 5 584 749.647 4 921 347.783 IV53 5 585 641.900 4 922 216.716 IV54 5 584 900.751 4 923 130.955 IV55 5 584 684.192 4 923 803.281 IV56 5 585 754.428 4 924 232.374 IV57 5 586 282.983 4 924 855.897 IV58 5 586 484.900 4 926 173.710 IV59 5 586 434.025 4 927 708.064 IV60 5 586 313.486 4 929 049.273 Situacioni položaj druge zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica prikazan je na karti razmjere R=1:50000 (grafički prilog br.10). (3) Četvrta zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Toplica predstavlja zonu sa preventivnim zabranama i ograničenjima. (4) Unutar četvrte zaštitne zone izvorišta Ostrovica i Toplica postoje potencijalni zagađivača izvorišta. (5) Četvrta zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Toplica ima površinu P=248.29 km², dok je obim ovoga područja O=86026.81 m. Površina IV zaštitne zone: Republika Hrvatska – P=248.29 km2

149 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

IV. ZAŠTITNE MJERE 1.) Zaštitne mjere za područje obuhvaćeno prvom zaštitnom zonom

Član 13. (Objekti koji se mogu graditi) Na području prve zaštitne zone mogu se, uz primjenu potrebnih mjera zaštite, nalaziti kaptažne građevine, rezervoari, pumpne stanice, prilazni i unutrašnji putevi i drugi objekti koji su neophodni za rad sistema vodosnabdjevanja.

Član 14. (Zaštita, pristup i obilježavanje) 1) Područje prve zaštitne zone izvorišta mora biti zaštićeno od neovlaštenog pristupa čvrstom i sigurnom ogradom visine ne manje od 2 metra, kao i drugim mjerama fizičke zaštite i osiguranja. 2) Pristup području prve zaštitne zone dozvoljen je samo zaposlenicima koje odredi Operator vodovodnog sistema i nadležnim inspekcijskim organima za vrijeme vršenja kontrole, kao i drugim licima uz posebnu dozvolu i evidenciju korisnika vodozahvatnih objekata. 3) JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, mora na odgovarajući način obilježiti prvu zaštitnu zonu i istaći upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa.

Član 15. (Provođenje mjera zaštite) 1) JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, dužan je održavati postavljenu ogradu u ispravnom stanju i provoditi obezbjeđenje prve zaštitne zone i objekata u njoj. 2) Na području prve zaštitne zone, zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem izvorišta. Aktivnosti koje se sprovode u cilju normalnog rada i održavanja vodozahvata, bunara i pijezometara ne smiju štetno djelovati na izvorište. 3) U granicama I zaštitne zone se u skladu sa članom 10. stav (3 ) Pravilnika zabranjuju slijedeće aktivnosti: − Izgradnja novih urbanih naselja − Proširenje postojećih urbanih naselja − Individualna stambena izgradnja uz korištenje samnostalnih sistema za tretman otpadnih voda (npr. septičke jame) − Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene − Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla − Iskopi u vodonosnom sloju − Vađenje materijala iz vodotoka − Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala − Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva − Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne sirovine, zemni plin kao i druge materijale koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu

150 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− izgradnja i rad transformatorske stanice − izgradnja i rad manevarskih i vojnih poligona − Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja − Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda − Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda − Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog , komunalnog I drugog otpada − Izgradnja i rad sanitarnih deponija − Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda − Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada − Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas − Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari − Pogoni metalne industrije − Rafinerije − Pogoni hemijske industrije − Pogoni gumarske industrije − Pogoni industrije papira i celuloze − Pogoni kožarske industrije − Pogoni prehrambene industrije − Gasne elektrane − Termo elektrane − Nuklearne elektrane − Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu − Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada − Skladištenje i deponovanje šljake i pepela − Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu − Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu − Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema − Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda − Ispuštanje ili akumuliranje neprećišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda − Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj − Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela....) − izgradnja depoa za teška vozila − Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala − Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala − Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju − Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode − Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija − Nadzemni ili podzemni spremnici

151 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Pretakališta − Benzinske stanice uz prometnicu − Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za polkjoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstava − Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja − Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava − Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva − Intezivna ispaša stoke − Napajanje stoke iz površinskih vodotoka − Skladištenje đubriva i pesticida − Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida − Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama − Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida − Nekontrolisana sječa i krčenje šume − Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata − Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja u prirodi − Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena − Izgradnja i rad igrališta za golf − Izgradnja i rad skijališta − Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting...) − Rekreacioni i sportski ribolov − Korištenje lovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem

4) U granicama I zaštitne zone se u skladu sa članom 10 stav 3 Pravilnika dopuštaju uz standardne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Izgradnja kanalizacije i drugih infrastrukturnih instalacija koje omogućuju redovno funkcionisanje objekata vodozahvatnog područja − Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava

5) U granicama I zaštitne zone se u skladu sa članom 10 stav 3 Pravilnika dopuštaju uz standardne i dodatne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Kontrolisana sječa i krčenje šume

152 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

2.) Zaštitne mjere za područje obuhvaćeno drugom zaštitnom zonom Član 16. (Zaštita, zabrane i obilježavanje) (1) U granicama II zaštitne zone se zabranjuju slijedeće aktivnosti: − Izgradnja novih urbanih naselja − Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla − Iskopi u vodonosnom sloju − Vađenje materijala iz vodotoka − Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala − Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva − Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne sirovine, zemni plin kao i druge materijale koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu − izgradnja i rad transformatorske stanice − izgradnja i rad manevarskih i vojnih poligona − Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja − Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda − Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda − Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog , komunalnog I drugog otpada − Izgradnja i rad sanitarnih deponija − Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda − Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada − Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas − Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari − Pogoni metalne industrije − Rafinerije − Pogoni hemijske industrije − Pogoni gumarske industrije − Pogoni industrije papira i celuloze − Pogoni kožarske industrije − Pogoni prehrambene industrije − Gasne elektrane − Termo elektrane − Nuklearne elektrane − Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu − Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada − Skladištenje i deponovanje šljake i pepela

153 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu − Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu − Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema − Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda − Ispuštanje ili akumuliranje neprećišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda − Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj − izgradnja depoa za teška vozila − Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala − Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala − Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju − Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode − Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija − Nadzemni ili podzemni spremnici − Pretakališta − Benzinske stanice uz prometnicu − Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja − Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva − Intezivna ispaša stoke − Skladištenje đubriva i pesticida − Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida − Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama − Nekontrolisana sječa i krčenje šume − Izgradnja i rad igrališta za golf − Korištenje lovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem

(2) U granicama II zaštitne zone se dopuštaju uz standardne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Izgradnja kanalizacije i drugih infrastrukturnih instalacija koje omogućuju redovno funkcionisanje objekata vodozahvatnog područja − Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida − Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava − Kontrolisana sječa i krčenje šume − Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting...) − Rekreacioni i sportski ribolov

154 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(3) U granicama II zaštitne zone se dopuštaju uz standardne i dodatne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Proširenje postojećih urbanih naselja − Individualna stambena izgradnja uz korištenje samnostalnih sistema za tretman otpadnih voda (npr. septičke jame) − Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene − Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela....) − Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za polkjoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstava − Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava − Napajanje stoke iz površinskih vodotoka − Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata − Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja u prirodi − Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena − Izgradnja i rad skijališta − (4) Operator vodovodnog sistema mora na odgovarajući način obilježiti drugu zaštitnu zonu.

3.) Zaštitne mjere za područje obuhvaćeno trećom zaštitnom zonom Član 17. (Zaštita, zabrane i obilježavanje) (1) U granicama III zaštitne zone se zabranjuju slijedeće aktivnosti: − Iskopi u vodonosnom sloju − Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala − Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva − Manevarski vojni poligoni − Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda − Odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog , komunalnog I drugog otpada − Izgradnja i rad sanitarnih deponija − Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas − Izvođenje istražnih radova i eksploatacija radioaktivnih tvari − Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne sirovine, zemni plin kao i druge materijale koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu − Rafinerije − Pogoni hemijske industrije − Nuklearne elektrane − Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu − Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada − Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu

155 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Ispuštanje ili akumuliranje neprećišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda − izgradnja depoa za teška vozila − Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju − Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode − Nadzemni ili podzemni spremnici − Pretakališta − Skladištenje đubriva i pesticida − Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida − Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama − Nekontrolisana sječa i krčenje šume

(2) U granicama III zaštitne zone se dopuštaju uz standardne i dodatne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Izgradnja novih urbanih naselja − Proširenje postojećih urbanih naselja − Individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih voda (npr. septičke jame) − Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla − Vađenje materijala iz vodotoka − Izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne sirovine, zemni plin kao i druge materijale koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu − Transformatorske stanice − Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja − Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda − Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda − Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada − Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Pogoni metalne industrije − Pogoni gumarske industrije − Pogoni industrije papira i celuloze − Pogoni kožarske industrije − Pogoni prehrambene industrije − Gasne elektrane − Termo elektrane − Skladištenje i deponovanje šljake i pepela − Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema − Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda − Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj

156 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela....) − Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala − Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala − Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za polkjoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstava − Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija − Benzinske stanice uz prometnicu − Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja − Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva − Intezivna ispaša stoke − Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava − Napajanje stoke iz površinskih vodotoka − Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata − Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja u prirodi − Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena − Izgradnja i rad skijališta − Korištenje lovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem

(3) U granicama III zaštitne zone se dopuštaju uz standardne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene − Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida − Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava − Kontrolisana sječa i krčenje šume − Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting...) − Rekreacioni i sportski ribolov

4) JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, mora na odgovarajući način obilježiti treću zaštitnu zonu.

157 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

4.) Zaštitne mjere za područje obuhvaćeno četvrtom zaštitnom zonom Član 18. (Zaštita, zabrane i obilježavanje) (1) U granicama IV zaštitne zone se zabranjuju slijedeće aktivnosti: − Ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda − Skladištenje i deponovanje radioaktivnih tvari i otpada − Ispuštanje ili akumuliranje neprećišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda − Nekontrolisana sječa i krčenje šume

(2) U granicama IV zaštitne zone se dopuštaju uz standardne i dodatne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: − Izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju tla − Iskopi u vodonosnom sloju − Vađenje materijala iz vodotoka − Izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala − Minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbjevanja, a koji mogu poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva − Manevarski vojni poligoni − Transformatorske stanice − Izgradnja i rad sanitarnih deponija − Podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine − Izvođenje istražnih i eksploatacionih bušotina za naftu i zemni gas − Pogoni metalne industrije − Pogoni gumarske industrije − Pogoni industrije papira i celuloze − Pogoni kožarske industrije − Pogoni prehrambene industrije − Rafinerije − Pogoni hemijske industrije − Nuklearne elektrane − Gasne elektrane − Termo elektrane − Skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu − Deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitete vode na izvorištu − izgradnja depoa za teška vozila − Izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju − Izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala − Izgradnja željezničkih pruga, ranžiranih stanica i terminala

158 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija − Izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode − Nadzemni ili podzemni spremnici − Pretakališta − Benzinske stanice uz prometnicu − Skladištenje đubriva i pesticida − Poljoprivredna proizvodnja praćena intezivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida − Navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama (3) U granicama IV zaštitne zone se dopuštaju uz standardne mjere zaštite slijedeće aktivnosti: - Izgradnja novih urbanih naselja - Proširenje postojećih urbanih naselja - Individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih voda (npr. septičke jame) - Održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene - Izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih groblja - Izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda - Izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda - Izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada - Deponije industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode na izvorištu - Skladištenje i deponovanje šljake i pepela - Izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema - Izgradnja i rad postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda - Izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj - Izgradnja urbanih prometnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela....) - Skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za polkjoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstava - Intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja - Deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva - Intezivna ispaša stoke - Stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava - Napajanje stoke iz površinskih vodotoka - Poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida - Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava - Kontrolisana sječa i krčenje šume - Izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata - Kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja u prirodi - Izgradnja i rad otvorenih sportskih terena - Izgradnja i rad skijališta - Izgradnja i rad igrališta za golf - Korištenje lovnih sredstava sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem - Turističke aktivnosti (splavarenje, rafting...)

159 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(4) JP “Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operater vodovodnog sistema, mora na odgovarajući način obilježiti četvrtu zaštitnu zonu.

V. POSEBNE MJERE KONTROLE

Član 19. (Mjere kontrole) (1) Praćenje uticaja privrednih subjekata i stambenih objekata koji u trenutku donošenja ove Odluke egzistiraju na području utvrđenih zona sanitarne zaštite i na uticajnom području izvorišta Ostrovica i Toplica sprovodi se mjerama posebne kontrole, koje naročito uključuju: a) uspostavljanje mreže tačaka za praćenje (monitoring) kvaliteta podzemnih i površinskih voda; b) inspekcijske kontrole privrednih subjekata i stambenih objekata; c) periodične procjene primjene stepena uticaja privrednih subjekata i stambenih objekata na izvorišta Ostrovica i Toplica;

VI. NAČIN FINASIRANJA

Član 20. (Način finansiranja) Sredstva za provođenje mjera zaštite u prvoj zaštitnoj zoni izvorišta Ostrovica i Toplica, obezbjedit će JP ”Vodovod” d.o.o. Bihać, kao operator vodovodnog sistema, u saradnji sa Gradom Bihać.

VII. NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ODLUKE Član 21. (Inspekcijski nadzor) U skladu s nadležnostima utvrđenim Zakonom o vodama (“Službeni glasnik unsko-sanskog kantona”, br.4/11), inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ove Odluke, odnosno nad sprovođenjem režima i mjera zaštite propisanih ovom Odlukom vrši gradska vodna inspekcija.

160 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

VIII. KAZNENE ODREDBE

Član 22. (Prekršaji) 1) Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekta ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u članu 14., 15.,16. i 17.ove Odluke. 2) Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM. Član 23. 1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj operator vodovodnog sistema ako ne izvrši ili ako neblagovremeno izvrši radnje utvrđene u članu 14., 15., 16. 17. , 19 i 26. ove Odluke. 2) Novčanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice: a) ako vrši izvođenje radova, izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u članu 14., 15., 16. i 17. ove Odluke

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 24. ( prelazne i završne odredbe) Ako se posebnom kontrolom iz člana 19. ove Odluke utvrdi negativan uticaj na izvorišta, pristupit će se izmjenama i dopunama zaštitnih mjera i zaštitnih zona utvrđenih ovom Odlukom prema uslovima utvrđenim Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno snabdijevanje stanovništva(„Sl.novine Federacije BiH“, broj: 88/12). Član 25. (grafički prikaz) Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog (karta) na kome su prikazane granice zona sanitarne zaštite izvorišta. Član 26. (Obaveze operatora) (1) Uspostavljanje monitoringa kvaliteta voda iz člana 19.ove Odluke mora se izvesti u roku od godinu dana od donošenja ove Odluke. (3) U zonama sanitarne zaštite postavit će se znakovi ( table) sa oznakom zaštitnih zona i zaštitnih mjera u skladu sa ovom Odlukom u roku od godinu dana od donošenja ove Odluke. (4) Na područjima I, II, III I IV zaštitne zone, a koje se nalaze na području grada Bihaća izvršit će se uređenje prostora i sprovođenje zaštitnih mjera u skladu sa ovom Odlukom i projektom zaštite u roku od tri i pol godine od dana donošenja ove Odluke.

161 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

(5) Na područjima zaštitnih zona, koje se prostiru na području R Hrvatske, mjere zaštite izvorišta sprovodit će se u skladu sa međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i R Hrvatske. (6) JP “Vodovod“ d.o.o. Bihać dužno je izvršiti radnje iz člana 14.,15., 16. i 17. ove Odluke u roku od šest mjeseci od dana donošenja ove Odluke. Član 27. (usklađivanje planskih dokumenata) Donosioci planskih dokumenata (urbanistički plan, prostorni plan, vodna osnova, šumsko- privredna osnova) dužni su iste uskladiti sa odredbama ove Odluke u roku od godinu dana od stupanja na snagu Odluke. Član 28. ( stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Grada Bihaća.

Gradsko vijeće Broj: ______Bihać, ______. godine

Predsjedavajući Gradskog vijeća Davor Župa

162 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

7. OBRAZLOŽENJE PREDNACRTA ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA, GRADA BIHAĆA

163 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

7. OBRAZLOŽENJE PREDNACRTA ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA OSTROVICA I TOPLICA, GRADA BIHAĆA

PRAVNI OSNOV Pravni osnov za donošenje ove Odluke sadržan je u članu 68. stav 1. i 2. Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH, broj 70/06) i članu 31. stav 1. Zakona o vodama Hercegovačko- neretvanske županije ("Službene novine Zeničko dobojskog kantona broj 04/11), kojima je propisano da odluku o zaštiti izvorišta i zaštitne mjere, čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području općine, donosi Općinsko vijeće. Obzirom da se zaštitna zona izvorišta Ostrovica i Toplica nalazi na teritoriji Grada Bihać, odluku o zaštiti izvorišta donosi vijeće Grada Bihaća . RAZLOZI ZA DONOŠENJE ODLUKE Članom 66. stav (1) federalnog Zakona o utvrđeno da područje na kojem se nalazi izvorište vode koja se po količini i kvalitetu može koristiti ili se koristi za javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja koji mogu imati nepovoljne efekte na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta. Dalje je stavom (2) istog člana utvrđeno da se na području izvorišta provodi zaštita izvorišta utvrđivanjem zona sanitarne zaštite, čija veličina, granice, sanitarni režim, mjere zaštite i drugi uslovi određuju prema propisu o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite zaštitnih imjera iz stava 1. ovog člana. Važeći zakonski propis o utvrđivanju zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera je Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva - u daljem tekstu Pravilnik ("Službene novine Federacije BiH", br.88/12), kojim su propisani uslovi za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva. Zaštita izvorišta Ostrovica i Toplica vrši se uspostavljanjem i održavanjem zone sanitarne zaštite prema lokalnim uslovima i istražnim radovima izvršenim prema Elaboratu "Zaštita vode za piće Ostrovica i Toplica Grada Bihaća“ čiji je obrađivač IBIS d.o.o. Zavidovići, juni 2020. godine, kao i provođenjem zaštitnih mjera datih u ovom Elaboratu, a prema Odluci koju donosi Gradsko vijeće Bihaća. PRISTUP RJEŠENJU Pristup određivanju zone sanitarne zaštite izvršen je imajući u vidu odredbe Pravilnika, te uzimajući u obzir geološke, strukturno-tektonske, hidrogeološke, pedološke i vegetativne karakteristika terena, vododijelničke zone, granice slivnog područja ograničenog površinskom (orografskom) vododijelnicom, uvjete i način prihranjivanja izvorišta i pravce i brzine toka podzemnih voda. Prema litološkoj građi i tektonskom sklopu terena, slivno područje izvorišta Ostrovica i Toplica predstavljaju tipično karstno područje u kome karbonatne stijene mezozoika i kenozoika predstavljaju hidrogeološki kolektor iz koga se vrši prihranjivanje ova dva izvorišta. Principi uspostavljanja zaštite u karstu uslovljeni su opštim karakteristikama karstnih izdani, koje imaju niz speciičnosti po kojima se razlikuju od ostalih vrsta izvorišta. Karstne izdani formiraju se u krečnjačkim stijenama različite starosti, kod kojih su hidrogeološke funkcije uslovljene tektonskom ispucalošću i stepenom mehaničke i disolucione karstifikacije. Najčešće dominira pukotinsko- kaverozna poroznost, koja ima za posljedicu pojavu razbijenih akumulacija podzemnih voda i nepravilnih puteva tečenja podzemnih voda, koji su često koncentrirani i veoma brzi. U ovim

164 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

terenima je moguća komunikacija podzemnih voda u karstu sa površinskim na mnogo tačaka u slivu, što znatno usložnjava i uslove zaštite. Osnovne karakteristike vodonosnika u kome su situirana izvorišta Ostrovica i Toplica su slijedeće: • izvorište je formirano u stijenama pukotinsko-kavernozne i kaverozne poroznosti koje se prihranjuju atmosferskim padavinama, • pretpostavljeni pravac toka podzemnih voda je jugozapad-sjeveroistok, • zahvatanje podzemnih voda se na izvorištima Ostrovica i Toplica, • hemijski kvalitet podzemnih voda (sirova voda) odgovara uvjetima važećeg Pravilnika

Utvrđivanju zona zaštite izvršeno je imajući u vidu odredbe Pravilnika, te uzimajući u obzir geološke, strukturno-tektonske, hidrogeološke, pedološke i vegetativne karakteristika terena, vododijelničke zone, granice slivnog područja ograničenog površinskom (orografskom) vododijelnicom, uvjete i način prihranjivanja izvorišta i pravce i brzine toka podzemnih voda. Prema litološkoj građi i tektonskom sklopu terena, slivno područje izvorišta Ostrovica i Toplica predstavljaju tipično karstno područje u kome karbonatne stijene mezozoika i kenozoika predstavljaju hidrogeološki kolektor iz koga se vrši prihranjivanje ova dva izvorišta. Principi uspostavljanja zaštite u karstu uslovljeni su opštim karakteristikama karstnih izdani, koje imaju niz speciičnosti po kojima se razlikuju od ostalih vrsta izvorišta. Karstne izdani formiraju se u krečnjačkim stijenama različite starosti, kod kojih su hidrogeološke funkcije uslovljene tektonskom ispucalošću i stepenom mehaničke i disolucione karstifikacije. Najčešće dominira pukotinsko- kaverozna poroznost, koja ima za posljedicu pojavu razbijenih akumulacija podzemnih voda i nepravilnih puteva tečenja podzemnih voda, koji su često koncentrirani i veoma brzi. U ovim terenima je moguća komunikacija podzemnih voda u karstu sa površinskim na mnogo tačaka u slivu, što znatno usložnjava i uslove zaštite. Utvrđene mjere zaštite izvorišta izvorište Ostrovica i Toplica su u skladu sa članom 10. Pravilnika na način da se putem zabrana, ograničenja i kontrole ljudskih aktivnosti smanji rizik zagađenja podzemnih voda u izvorištu ili drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na njegovu izdašnost, kvalitet i zdravstvenu ispravnost. Aktivnosti u zonama zaštite (potpune zabrane, dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih mjera zaštite i dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih i dodatnih mjera zaštite), odnosno nivo ograničenja njihove primjene utvrđen je u skladu sa članom 10. stav 3. Pravilnika i priloga 1. Pravilnika.

165 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

OBRAZLOŽENJE PRAVNIH RJEŠENJA I. OPĆE ODREDBE Članom 1. utvrđen je predmet ove Odluke. Članom 2. utvrđeni su ciljevi donošenja Odluke. Članom 3. utvrđena je lokacija izvorišta Ostrovica i Toplica. Članom 4. utvrđena je lokacija ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje. Članom 5. utvrđeno je uticajno područje. Članom 6. utvrđeni razlozi donošena Odluke. Članom 7. utvrđeni uslovi gradnje i obavjanja djelatnosti. II. ZAŠTITNO PODRUČJE Članom 8. utvrđeno je uspostavljanje zone zaštite. III. OBUHVAT GRANICA PRVE ZAŠTITNE ZONE Članom. 9, 10, 11 i 12 utvrđene su granice izvorišta Ostrovica i Toplica sa datim opisima. IV. MJERE ZAŠTITE U ZAŠTITNIM ZONAMA Članom 13. utvđeni su objekti koji se mogu graditi. Članom 14. utvrđena je zaštita,pristup i obilježavanje. Članom 15. utvrđeno je provođenje mjera zaštite u I zoni zaštite. Članom 16. utvrđena je zaštita,zabrane i obilježevanje u II zoni zaštite. Članom 17. utvrđena je zaštita,zabrane i obilježevanje u III zoni zaštite. Članom 18. utvrđena je zaštita,zabrane i obilježevanje u IV zoni zaštite.

V. POSEBNE MJERE I KONTROLE Članom 19. utvrđene su mjere kontrole uticaja na sanitarno zaštitne zone. VI. NAČIN FINANSIRANJA Članom 20. utvrđen je način finansiranja provođenja mjera u prvim zonama zaštite. VII. NADZOR NAD SPOVOĐENJEM ODLUKE Članom 21. utvrđen je inspekcijski nadzor. VIII. KAZNENE ODREDBE Članom 22.,23. utvrđene su kaznene odredbe. IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članom 24. utvrđene su prelazne i završne odredbe. Članom 25. utvrđen je grafički prikaz zona sanitarne zaštite. Članom 26. utvđene su obaveze Operatera. Članom 27. utvrđeno je usklašivanje planskih dokumenata. Članom 28. utvrđene su odredbe stupanja na sangu ove Odluke.

166 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

8. LITERATURA

167 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

8.LITERATURA

1. Breznik M. (1980). Metodologija zaštitne vode za piće i određivanje zaštitnih pojaseva, Zbornik Savjetovanja Obogaćivsnje podzemlja vodom putem veštačke inflitracije i zaštita izvorišta, Stubičke Toplice, februar 1980., Udruženja za tehnologiju vode Beograd, str. 75-112. 2. Federacija Bosne i Hercegovine (1994). Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće, „Službni list RbiH“, broj 2/92 i 13/94, „Slizbeni list SFRJ“, broj 33/87 i 13/91. 3. Federacija Bosne i Hercegovine (1994). Uredba o kategorizaciji vodotoka, „Službeni list RbiH“, broj 2/92 i 13/94, „Sluzbeni list SR BiH“, BROJ 42/67. 4. Federcija Bosne i Hercegovine (1994). Uredba o klastrifikaciji voda i voda obalnog mora Jugosloavije u granicama Socijalističke Rebublike Bosne i Hercegovine , „Službeni list RbiH“, broj 2/92 i 13/94, „Služeni list SR BiH“, broj 19/80. 5. Federacija Bosne i Hercegovine (1998). Pravilnik o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja korištene vode, ispuštene otpadne vode i izvađenog materijala vodotoka, „Službene novine FBiH“, broj 48/98. 6. Federaija Bosne i Hercegovine (1998). Zakon o vodama, „ Sluzbene novine Federacije BiH“, broj 18/98, str. 2297- 2302. 7. Federavija Bosne i Hercegovine (2002). Pravilnik o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se oirste ili planiraju da koriste za piće, „ Službene novine Federacije BiH“, broj 51/02. 8. Geoinžinjering Sarajevo (1972). Regionalna hidrogeološka istraživanja slivaa rijeke Une, Sarajevo. 9. Geoinžinjering Sarajevo, OOUR Geoinstitut Sarajevo-Ilidža (1987). Studija geoloških istraživanja Unsko-sanske regije: Geološka, seizmoktonska,geomorfolška, hidrogeološka i inžinjerskogeološka istraživanja terena Opštine Bihać, Sarajevo. 10. Geoinžinjerin Sarajevo, OOUR Geoinstitut Sarajevo-Ilidža (1987). Studija geoloških, sezimotektonskih, gemorfoloških, hidrogeoločkih i inžinjerskogeoloških istraživanja terena Unsko- sanske regije, Sarajevo. 11. Geoinžinjering Sarajevo, OOUR Institur za hidrogeologiju i hidrotehniku Ilidža (1985). Prostorni plan Opštine Bihać: Studija geoloških, hidrogeoloških, inžinjerskogeoloških i seizmotektonskih karakteristika terena i njihovog uticaja na uslove prostornog i urbanog planiranja na teritoriji Opštine Bihać,Sarajevo. 12. INA-Projekt Zagreb, Odjel geološka istraživanja (1989). Zaštita izvora rijeke Une, Hidrogeološki i sanitarno-tehnički radovi, I faza, Zagreb..... 13. INA-Projekt Zagreb, OOUR Kompleksna geološka istraživanja (1984). Zaštita izvorišta „ Ostrovica“ kod Kulen Vakufa, Hidrogeološki istraživni radovi, Zagreb. 14. INA-Projekt Zagreb, OOUR Kompleksna geološka istraživanja (1984). Hidrogeološki istražni radovi sa svrhom određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta Klokot, II. Faza, Zagreb. 15. INA-Projekt Zagreb, OOUR Kompleksna geološka istraživanja )1986)- Zaštita izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i drugi, Faza IV, Zagreb. 16. Industroprojekt Zagreb, OOUR za kompleksna geološka istraživanja (1982). Zaštita izvorišta Klokot kod Bihaća, Zagreb. 17. Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ (1976). Hidrološka studija rijeke Save, Beograd.

168 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

18. Jahić M.B. (1980). Deponije i zaštita vode, INZA – O Instuti zaštite, OOUR Institu za zaštitu covjekove sredine, Beogred. 19. Jahić M.B. (1989). Kondicioniranje voda: prirpma vode za piće i prečišćavanje zagađenih voda, Književnih zadruga Drugari, Sarajevo. 20. Ličko-senjska zupanije, Zupanijski zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okolisa (2002). Prostorni plan Ličko-senjske županije, „Županijski glasnik Ličko- senjske županije“, broj 16/02, 17/02, 19/02 i 24/02, Gospić, Hrvatska. 21. Minčir Ž. Garaš T. (1972). Kompleksna hidrogeološka istrazivanja izvorišta kod Kulen Vakufa, Zagreb. 22. Mirić R. (1980). Sanitarno-tehničke mjere zatite izvorištaza snadbjevanje vodom za piće, Zbornik Savjetovanja Obogaćivanje podzemlja vodom putem vještačke infiltracije i zaštita izvorišta, Stubičke Toplice, februar 1080., Udruzenje tehnologije za vodu Beograd, str. 139-166. 23. Općina Bihać (1994). Oldluka o prostornom uređenju područja opštine Bihać. „Službeni lasnik opštine Bihać“, brok 12/77, 8/78, 7/79, 9/81, 23/88, 24/89, 10/90, 16/92, 25/94. 24. Općina Bihać, Služba privrednih djelatnosti ( 2003). Podaci p broju stanovnika, broj stoke, pregledu površina po kulturama i važniji industrijski zagađivači u slivu, podaci dostaljeni u toku izrade projekta zaštite. 25. Polšak A., Šparica M.,Crnko J., Juriša M. (1978). Osnovna geološka karta 1:100.00, list Bihać, Institut za geoločka istraživanja Zagreb, Beograd. 26. Poljuprivredni zavod Unsko-sanskog kantona (2003). Podaci o pljuprivdnoj proizvdonji na području USK.; Podaci o pedološkim karakteristikama i kontaminiranosti zemljišta na području USK, podaci dostavljeni u toku izrade projekta zaštite. 27. Savezni hidrometeoloski zavod (1968). Atlas klime Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Vojnogeografski insitut Beograd. 28. Šušnjar M, Bukovac J. (1979). Osnovna geološka karta 1:100.000., list Drvar, Institut za geološka istrašivanja Zagreb, Beograd. 29. Šušnjar M., Sokač B., Bahun S., Bukovac J., Nikler i., Ivnović A. (1976). Osnovna geološka karta 1:1.00.000, list Udbina, Institut za geološka istraživanja Beograd, Zagreb. 30. Tehničar 6, Grđevinski priručnik (1989). IRO Građevinska knjiga, Beograd. 31. Zavod za vodoprivredu (1978). Hidrološka studija površinskih voda, Tom II-Knjiga 12, Sarajevo.

169 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

Zakonski propisi i podzakonski akti: - Zakon o vodama ( „Službene novine Federacije BiH, broj 70/06.). - Zakon o vodama Unsko-sanskog kantona („Službene novine Unsko-sanskog kantona, br. 11/09) - Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Službene novine Federacije BiH“, br.88/12)

Sastavili:

Ibrahim Isić, dipl.inž.građ.

mr.sci. Sabit Begić, dipl.inž.geol.

170 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

9. PRILOZI • Posjedovni list • Analiza vode • Tabela: Popis aktivnosti i nivoi ograničenja njihove primjene po pojedinim zaštitnim zonama

171 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Posjedovni list

172 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

173 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

174 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Analiza vode − Fizičko-hemijske analize vode vrela Ostrovica − Bakteriološke analize vrela Ostrovica − Fizičko-hemijske analize vode vrela Toplica − Bakteriološke analize vrela Toplica − Fizičko-hemijske i bakteriološke analize vode vrela Ostrovica 2019.-2020.godina − Fizičko-hemijske i bakteriološke analize vode vrela Toplica 2019.-2020.godina

175 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Fizičko-hemijske analize vode vrela Ostrovica

176 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

177 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

178 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

179 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

180 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

181 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

182 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Bakteriološke analize vrela Ostrovica

183 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

184 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

185 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

186 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Fizičko-hemijske analize vode vrela Toplica

187 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

188 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

189 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Bakteriološke analize vrela Toplica

190 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

191 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Fizičko-hemijske i bakteriološke analize vode vrela Ostrovica 2019.-2020.godina

192 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

193 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

194 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

195 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

196 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

197 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

198 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

199 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

200 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

201 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

202 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

203 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

204 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

− Fizičko-hemijske i bakteriološke analize vode vrela Toplica 2019.-2020.godina

205 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

206 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

207 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

208 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

209 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

210 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

211 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

212 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

213 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

214 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

215 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

216 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

217 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

218 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

• Tabela: Popis aktivnosti i nivoi ograničenja njihove primjene po pojedinim zaštitnim zonama

219 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

220 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

221 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

222 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

223 | S t r a n a

INVESTITOR: GRAD BIHAĆ PROJEKAT: ELABORAT – ZAŠTITA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA GRADA BIHAĆA

10. GRAFIČKI PRILOZI 01. Karta sa prikazom lokacija izvorišta i ponora, R=1:50000 02. Karta sa prikazom I,II,III,IV zone sanitarne zaštite, R=1:50000 03. Situacioni planovi I zaštitne zone izvorišta i ponora, R=1:500 04. Geološka karta sa profilom A-B,C-D, R=1:50000 05. Hidrogeološka karta sa profilom A-B,C-D, R=1:50000 06. Karta sa prikazom potencijalnih zagađivača, R=1:50000

224 | S t r a n a