DOCSLIB.ORG

Nacrt Odluke O Zastiti Izvorista Vode Za Pice Ostrovica I Toplica

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Nacrt Odluke O Zastiti Izvorista Vode Za Pice Ostrovica I Toplica BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON GRAD BIHAĆ GRADONAČELNIK Služba za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša Broj: 04/1-25- 3/21 Bihać, 02.02.2021. godine Na osnovu člana 52. tačka b) Statuta Grada Bihaća ( “Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj: 13/15, 13/18) i člana 183. stav (2) Poslovnika Gradskog vijeća (“Službeni glasnik Grada Bihaća” broj: 03/16, 4/20), Gradonačelnik u svojstvu predlagača propisa i drugih akata O d r e đ u j e Izvjestioca: Vildanu Zulić, pomoćnika gradonačelnika za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša, na sjednici Gradskog vijeća i radnim tijelima po prijedlogu tačke dnevnog reda: - Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica Gradonačelnik Šuhret Fazlić BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO- SANSKI KANTON GRAD BIHAĆ GRADONAČELNIK Služba za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša Broj:04/1-25-3/21 Bihać, 02.02.2021.godine GRADSKO VIJEĆE BIHAĆ -ovdje- PREDMET: Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, dostavlja se Na osnovu člana 52. tačka a) Statuta Grada Bihaća (“Službeni glasnik Grada Bihaća”, br. 13/15, 13/18), Gradonačelnik Grada Bihaća dostavlja Gradskom vijeću na razmatranje radi donošenja Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica. Pravni osnov: Pravni osnov za donošenje Nacrta Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica sadržan je: - u članu 68. stav (1) i (2) Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH”, broj: 70/06), kojim je propisano da zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje općinski organ uprave nadležan za vode na čijem području se nalazi izvorište, te da odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jednog grada ili općine donosi nadležno gradsko, odnosno općinsko vijeće, - u članu 19. stav (2) Zakona o vodama („Službeni glasnik USK-a” broj: 4/11), kojim je propisano da odluku o zaštiti izvorišta vode za piće čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jedne općine, donosi nadležno općinsko vijeće. Obzirom da se zaštitna zona izvorišta Klokot i Privilica nalazi na području Grada Bihać, odluku o zaštiti izvorišta Klokot i Privilica donosi Gradsko vijeće Bihać, - u članu 15. stav (1) Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva („Službene novine Federacije BiH“, broj: 88/12) kojim je utvrđeno da će se za sva izvorišta, za koja je odluka o zaštiti izvorišta donesena prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, usklađivanje sa odredbama Pravilnika izvršiti u roku od pet (5) godina od dana stupanja na snagu istog, - u članu 35. tačka c) Statuta Grada Bihaća (”Službeni glasnik Grada Bihaća” br. 13/15, 13/18), kojim je propisano da Gradsko vijeće, u okviru svoje nadležnosti, donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada i daje njihovo tumačenje. Razlozi za donošenje: Donošenju nove Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica pristupilo se prvenstveno radi zakonske obaveze za donošenje i usaglašavanje ovog akta sa važećim propisima, a zatim i radi trajne zaštite zdravlja stanovništva uspostavom zaštitnih zona i zaštitnih mjera za izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica. Na području grada Bihaća trenutno je u primjeni Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica iz 2009. godine („Službeni glasnik općine Bihać“, br. 15/09). Međutim, kako je članom 15. stav (1) gore citiranog Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite utvrđena obaveza usklađivanja odluka o zaštiti izvorišta vode za piće koje su donesene prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, pristupilo se donošenju nove Odluke. Zaštita izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica vršila bi se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, provođenjem zaštitnih mjera u zonama sanitarne zaštite u skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva i u svemu prema Elaboratu "Zaštita izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, Grad Bihać izrađenom od strane projektanta „IBIS” d.o.o. Zavidovići, br: 14-IB- EL/20. Elaborat sadrži opšte karakteristike sliva izvorišta, geološke, hidrogeološke, hidrološke, vegetativne karakteristika sliva izvorišta, karakteristike erozionih procesa, granice slivnog područja, uvjete i način prihranjivanja izvorišta i pravce i brzine toka podzemnih voda, plan monitoringa kvantiteta i kvaliteta vode na izvorištu i ostale elemente propisane gore citiranim Pravilnikom. Također, mjere zaštite izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica utvrđene predloženim Elaboratom u skladu su sa članom 10. Pravilnika, na način da se putem zabrana, ograničenja i kontrole ljudskih aktivnosti smanji rizik zagađenja podzemnih voda u izvorištu ili drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na njegovu izdašnost, kvalitet i zdravstvenu ispravnost. Aktivnosti u zonama zaštite (potpune zabrane, dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih mjera zaštite i dopuštene aktivnosti uz provođenje standardnih i dodatnih mjera zaštite), utvrđene Elaboratom također su usklađene u cjelosti sa članom 10. stav (3) Pravilnika i priloga 1. Pravilnika. Potrebna finansijska sredstva: Za provođenje ove Odluke, odnosno mjera zaštite vezano za ograđivanje i obilježavanje prve zone izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, finansijska sredstva obezbjedit će se u Budžetu Grada Bihaća i kod JP “Vodovod“ d.o.o. Bihać. Imajući u vidu gore navedeno, predlaže se Gradskom vijeću Bihać da usvoji Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, kao u predloženom tekstu. Obrađivači akta: Gradonačelnik Fatima Pečenković, dipl. prav. Šuhret Fazlić Elvira Hadžić, dipl. prav. Prilog: -Nacrt Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica, -Zaključak o prihvatanju i stavljanju na javnu raspravu Nacrta Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica -Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica („Službeni glasnik Općine Bihać“, br. 15/09). NACRT Na osnovu člana 68. stav (1), (2) i (6) Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH, broj: 70/06), člana 19. stav (2) Zakona o vodama ("Službeni glasnik Unsko‐sanskog kantona” broj: 04/11), i člana 35. tačka c) Statuta Grada Bihaća („Službeni glasnik Grada Bihaća“, br. 13/15, 13/18), Gradsko vijeće Bihać na ____ sjednici održanoj dana ________2021. godine, donijelo je: ODLUKU O ZAŠTITI IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE OSTROVICA I TOPLICA DIO-I OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Odluke ) Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica (u daljem tekstu: Odluka) utvrđuju se granice zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica ( u daljem tekstu: izvorišta), s kojih se vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača na području Grada Bihaća, veličina i granice zona sanitarne zaštite na području Grada Bihaća, zaštitne mjere, nazivi organa i pravnih lica koja će sprovoditi Odluku, nadzor nad sprovođenjem ove odluke, kaznene odredbe i druga pitanja od interesa za sprovođenje sanitarne zaštite izvorišta. Član 2. (Cilj donošenja Odluke) Ova Odluka donosi se u cilju zaštite pitkih podzemnih voda koje se planiraju koristiti za potrebe vodosnabdijevanja šireg područja Grada Bihaća od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta. Član 3. (Lokacije izvorišta Ostrovica i Toplica ) 1) Izvorište Ostrovica je karstno vrelo čije slivno područje obuhvata širi prostor Lapačkog Polja, koje se nalazi na teritoriji Grada Bihaća u Bosni i Hercegovini, te na teritoriji Općine Donji Lapac, Udbina i Mazin u Republici Hrvatskoj. Uži prostor izvorišta Ostrovica se nalazi u naselju Kulen Vakuf. 2) Izvorište Toplica je karstno vrelo locirano u naselju Klisa na lijevoj obali Une, oko 5 kilometra nizvodno od naselja Kulen Vakuf. Vrelo izbija u podnožju Demirovića brda, neposredno uz lokalnu saobraćajnicu koja vodi ka Kulen Vakufu. Član 4. (Lokacija ponora Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje) Osim područja iz člana 3. ove Odluke, zaštitnom zonom štite se i ponori Brezovac, Mazin, Gornji Lapac 1, Gornji Lapac 2 i Dnopolje na teritoriji naselja Mazin, Gornjeg Lapca i Dnopolja, Republika Hrvatska. Član 5. (Uticajno područje) Uticajno područje izvorišta Ostrovica i Toplica je hidrogeološki sliv površine 325 km2, koji obuhvata područje Lapačkog polja te naselja Nebljusi, Kamenskog, Brezovca, Lapca i Mazinana području Republike Hrvatske te područje obronaka planine Plješivice kod grada Bihaća u Bosni i Hercegovini. Član 6. (Ciljevi utvrđivanja zona) Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se s ciljem zaštite voda sa izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja, koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta. Član 7. (Uslovi gradnje i obavljanja djelatnosti) Urbanističko uređenje prostora, građenje, privredne, poljoprivredne i druge djelatnosti mogu se vršiti samo na način i u mjeri, koji su utvrđeni zakonom i ovom Odlukom. DIO DRUGI-USPOSTAVLJANJE, OBUHVAT I GRANICE ZAŠTITNIH ZONA Član 8. (Uspostavljanje zone zaštite) (1) Zone sanitarne zaštite izvorišta Ostrovica i Toplica utvrđene su u skladu sa članom 7. Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva ( “Službene novine Federacije
Load more

Recommended publications
  • Strategija Za Razvoj Turizma U Prekograničnom Području Gornjeg Toka Rijeke Une
    Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une SADRŽAJ POPIS SLIKA ...............................................................................................4 1. UVOD ................................................................................................8 2. ANALIZA OKRUŽENJA ............................................................................ 10 2.1. DEFINIRANJE ŠIREG I UŽEG PODRUČJA OBUHVATA – GORNJI TOK RIJEKE UNE ..................... 10 2.1.1. Zaštićena područja NP Una .......................................................... 12 2.2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST ................................................ 14 2.2.1. Općina Bihać ........................................................................... 14 2.2.2. Općina Gračac ......................................................................... 15 2.2.3. Općina Donji Lapac .................................................................... 16 2.3. KLIMA .......................................................................................... 17 2.3.1. Općina Bihać ........................................................................... 17 2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac ......................................................... 18 2.4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE ) GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ............. 18 2.4.1. Bioraznolikost .......................................................................... 20 2.5. DEMOGRAFSKI ASPEKTI .........................................................................
    [Show full text]
  • Pilar-Z-004-Duge Sjene Perife
    DUGE SJENE PERIFERIJE Prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba Biblioteka ZBORNICI, knjiga 4 Copyright © 1998. Institut dru{tvenih znanosti IVO PILAR, Zagreb CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 316.334.56 (497.5-21) (082) DUGE sjene periferije : prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba / uredili Ivan Rogi}, Maja [tambuk. - Zagreb : Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, 1998. - 167 str. ; 24 cm. - (Biblioteka Zbornici ; knj. 4) Bibliografija: str. 157-158. - Summary. ISBN 953-6666-03-0 1. Rogi}, Ivan 2. [tambuk, Maja 981112012 ISBN 953-6666-03-0 DUGE SJENE PERIFERIJE Prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba Uredili: Ivan Rogi} Maja [tambuk Zagreb, 1998. Ovaj zbornik sadr`ava tekstove nastale kao rezultat po~etnog istra`ivanja u okviru teme Sustavno o`ivljavanje hrvatskih periferija, koje je, kao dio programa trajne znan- stvenoistra`iva~ke djelatnosti Instituta dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, provedeno 1997. Naziv je programa Socijalna struktura i socijalna integracija. Nerazvijenost hrvatske periferije, nepostojanje trans- parentnoga pristupa njezinu cjelovitu napretku u bli`oj budu}nosti, kao i nerazumijevanje potrebe da u temeljima svakoga periferijskog razvojnog projekta budu prepoznat- ljivi op}i (nacionalni) i lokalni ciljevi, stavlja dru{tvene istra`iva~e pred barem dvije zada}e: 1. kriti~no promi{ljati i istra`iva~ki provjeravati razvojni(e) koncept(e) hrvatske periferije, s obzirom na stanje i neka njezina specifi~na obilje`ja; 2. na temelju rezultata akcijskih istra`ivanja olak{ati i pobolj{ati odluke o dru{tvenim, gospodarskim i drugim investicijama s u~inkovitijim rezultatima. Planira- mo, stoga, osim ovoga zbornika, objaviti rezultate novih istra`ivanja kako bismo jasnije odredili odnos periferija/ modernizacija.
    [Show full text]
  • Naziv Nositelja Prava BORICEVAC 2343 LIVADA 2956 REPUBLIKA
    Ime katastarske opcine Broj k.č.
    [Show full text]
  • Šifra Naselja Naziv Naselja Općina (3) Općina (5) Naziv Općine 000019 ADA 614 06149 ŠODOLOVCI 000027 ADAMOVEC 1
    šifra naselja naziv naselja općina (3) općina (5) naziv općine 000019 ADA 614 06149 ŠODOLOVCI 000027 ADAMOVEC 133 01333 GRAD ZAGREB 000035 ADŽAMOVCI 372 03727 REŠETARI 000043 ALAGINCI 351 03514 POŽEGA 000051 ALAN 387 03875 SENJ 000060 BUKOVAČKI ANTUNOVAC 283 02836 NOVA BUKOVICA 000078 ANTUNOVAC 475 04758 VELIKA 000086 ALEKSINICA 130 01309 GOSPIĆ 000094 ALILOVCI 177 01775 KAPTOL 000108 ALJMAŠ 110 01104 ERDUT 000116 AMATOVCI 035 00353 BRESTOVAC 000124 ANDIGOLA 063 00639 ČAZMA 000132 ANDRAŠEVEC 311 03115 OROSLAVJE 000159 ANDRIJAŠEVCI 001 00019 ANDRIJAŠEVCI 000167 ANDRILOVEC 101 01015 DUGO SELO 000175 ANTENAL 291 02917 NOVIGRAD 000183 ANTIN 458 04588 TORDINCI 000191 ANTOLOVEC 227 02275 LEGRAD 000205 SVETI ANTON 273 02739 MOŠĆENIČKA DRAGA 000213 ANTONCI 138 01384 GROŽNJAN 000221 ANTONCI 348 03484 POREČ 000248 ANTUNOVAC 002 00027 ANTUNOVAC 000256 ANTUNOVAC 231 02313 LIPIK 000264 ANŽIĆI 497 04979 VIŠNJAN 000272 APATIJA 244 02445 LUDBREG 000299 APATOVEC 214 02143 KRIŽEVCI 000302 APŠEVCI 295 02950 NIJEMCI 000329 ARAPOVAC 400 04006 SLUNJ 000337 ARBANIJA 463 04634 TROGIR 000345 ARŽANO 050 00507 CISTA PROVO 000353 AŠIKOVCI 334 03344 PLETERNICA 000361 AUGUŠTANOVEC 544 05444 POKUPSKO 000388 BABIĆI 468 04685 UMAG 000396 BABIĆI 597 05975 KAŠTELIR - LABINCI 000400 BABINA GREDA 003 00035 BABINA GREDA 000418 BABINA RIJEKA 083 00833 DONJI KUKURUZARI 000426 BABINAC 161 01619 IVANSKA 000434 BABINAC 478 04782 VELIKA PISANICA 000442 BABINDUB 520 05207 ZADAR 000469 BABINEC 048 00485 CESTICA 000477 BABINO POLJE 268 02682 MLJET 000485 BRANIMIROVAC 205 02054 KOŠKA
    [Show full text]
  • Butterfly Diversity of Ligka Pljesevica Mountain Chain, Croatia (Lepidoptera: Papilionoidea)
    SHILAP Revista de lepidopterología ISSN: 0300-5267 ISSN: 2340-4078 [email protected] Sociedad Hispano-Luso-Americana de Lepidopterología España Koren, T.; Lauš, B.; Tvrtković, N.; Verovnik, R. Butterfly diversity of Lička Plješevica Mountain chain, Croatia (Lepidoptera: Papilionoidea) SHILAP Revista de lepidopterología, vol. 48, no. 190, 2020, -July, pp. 257-283 Sociedad Hispano-Luso-Americana de Lepidopterología España Available in: https://www.redalyc.org/articulo.oa?id=45563484008 How to cite Complete issue Scientific Information System Redalyc More information about this article Network of Scientific Journals from Latin America and the Caribbean, Spain and Journal's webpage in redalyc.org Portugal Project academic non-profit, developed under the open access initiative SHILAP Revta. lepid., 48 (190) junio 2020: 257-283 eISSN: 2340-4078 ISSN: 0300-5267 Butterfly diversity of Ligka Pljesevica Mountain chain, Croatia (Lepidoptera: Papilionoidea) T. Koren, B. Laus, N. Tvrtkovic & R. Verovnik Abstract Ligka Pljesevica is an elongated mountain massif situated in the Croatian Lika region, at the border with Bosnia and Herzegovina. It was never a target of any systematic butterfly surveys, and its butterfly fauna was poorly studied. During our surveys from 2007 to 2019, we recorded 142 butterfly species on 71 localities. Along with the records from the available literature, a total of 152 species were recorded from Ligka Pljesevica massif. This is the second most diverse butterfly fauna of a mountain chain in Croatia, lagging just behind Velebit Mts. with 153 species. Faunal composition of both mountain chains is however similar with exception of montane species which are less numerous on Ligka Pljesevica. For some species with scarce records from Croatia like: Colias caucasica, Cupido osiris, Eumedonia eumedon, Plebejus argyrognom, Thecla betulae, Melitaea britomartis, Araschnia levana and Neptis rivularis new records are discussed.
    [Show full text]
  • MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 1280 Na Temelju Članka 50
    NN 65/2019 (5.7.2019.), Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 1280 Na temelju članka 50. stavka 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 20/18 i 115/18) ministar poljoprivrede donosi PRAVILNIK O NAČINU REVALORIZACIJE ZAKUPNINE ODNOSNO NAKNADE ZA KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se način usklađenja zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za vrijeme trajanja ugovora (u daljnjem tekstu: revalorizacija). Članak 2. (1) Revalorizacija iz članka 1. ovoga Pravilnika provodi se ako je ugovorena zakupnina odnosno naknada niža ili viša u odnosu na jediničnu revaloriziranu zakupninu odnosno naknadu. (2) Revalorizacija iz članka 1. ovoga Pravilnika provodi se i u slučaju kada je prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) jednak ili veći od 103,0 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja. (3) Revalorizacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuje se na zakup ribnjaka i zakup zajedničkih pašnjaka. Članak 3. (1)Revalorizirana zakupnina odnosno naknada za poljoprivredno zemljište iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika izračunava se na temelju formule: RZ = JRZ × p gdje je: RZ – revalorizirana zakupnina odnosno naknada u kunama JRZ – jedinična revalorizirana zakupnina odnosno naknada /ha u kunama p – površina u ha. (2) Jedinična revalorizirana zakupnina odnosno naknada (JRZ) utvrđena je na temelju dvostruke početne zakupnine iz Uredbe o načinu izračuna početne zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 89/18) koja je umanjena za 5% . (3) Jedinična revalorizirana zakupnina odnosno naknada (JRZ) za poljoprivredno zemljište prikazana je po županijama, katastarskim općinama i katastarskim kulturama i navedena je u Tablici 1.
    [Show full text]
  • Una Spring of Life
    Una | Spring of Life This project is funded by the EU According to the legend, Una was named by Roman legionaries who, upon seeing it for the first time, exclaimed: The Una River – Una! – One and only! The river of Una springs in Croatia, in the part of Lika located one and only in the Zadar County, and for the most part it flows through the north-west part of Bosnia and Herzegovina. Its 212,5 km long course finishes in the vicinity of Jasenovac, where it flows into the river of Sava. This river, considered by many as the most beautiful one, has been precious to all people inhabiting its banks since ancient times. In order to preserve its natural beauty, wealth of biodiversity, cultural and historical heritage, in 2008 the upper course of the river of Una was named a national park of Bosnia and Herzegovina. For the best part of its course, the river of Una represents a border between the two countries, Croatia and Bosnia and Herzegovina. As Aristotle said, “A river is not protected by borders, but by people“, which is why it is up to us to preserve this unique mutual treasure. Una Spring The Una Spring is located at 395,8 meters above sea level in the part of Lika belonging to the Zadar County, under the slopes of Lička Plješivica and Stražbenica, in the vicinity of Donja Suvaja, located in the Municipality of Gračac. The spring of Una is a fairy tale turquoise-coloured lake surrounded by forests and steep cliffs. With its calm surface, this lake is one of the deepest and strongest springs of this area.
    [Show full text]
  • Socijalni I Politički Aspekti Tranzicijskih Promjena U Postkonfliktnim Društvima Na Primjeru Ličko-Senjske Županije U Republici Hrvatskoj (1995
    UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Branislav Šutić SOCIJALNI I POLITIČKI ASPEKTI TRANZICIJSKIH PROMJENA U POSTKONFLIKTNIM DRUŠTVIMA NA PRIMJERU LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ (1995. - 2011.) doktorska disertacija Beograd, 2013. UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF POLITICAL SCIENCE Branislav Šutić SOCIAL AND POLITICAL ASPECTS OF TRANSITIONAL CHANGES IN POST- CONFLICT SOCIETIES ON EXAMPLE OF LIKA-SENJ COUNTY IN THE REPUBLIC OF CROATIA ( 1995. - 2011.) Doctoral Dissertation Beograd, 2013. KOMISIJA ZA ODBRANU TEZE Mentor: prof. dr.sc. Zoran Stoiljković Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu Članovi: prof. dr. sc. Ilija Vujačić Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu. prof. dr.sc. Branko Caratan Fakultet političkih znanosti u Zagrebu Datum odbrane: _________________________2013. 1. UVOD Od sredine devedesetih godina 20. stoljeća pojam demokracije se u literaturi o tranziciji pojavljuje zajedno sa pojmovima tranzicije i konsolidacije. „Tranzicija je interval između jednog političkog režima i onog koji slijedi iza njega.“(Schmitter and O Donell,1986). Tranzicija sa prefiksom demokratska podrazumeva uvođenje demokratskih ustanova, strukture vlasti koja proizilazi iz izbora, slobodne medije i pristup njima, slobodu udruživanja i političkog organiziranja, nezavisno sudstvo. No, glavna tranzicijska dilema nije u tome da se uvedu ustanove koje će omogućiti promjenu vlasti, već dilema u pogledu toga da li će nakon izbora netko donijeti odluku da te ustanove ukine i počne da obnavlja ustanove starog režima. Problem sa okončanjem tranzicije dolazi odatle, smatrao je Hantington, što nakon njenog početka, po pravilu, slijedi razočaranje u demokraciju koje može rezultirati obratom u politici vlade i pokušajem restituiranja nedemokratskog poretka. Poseban problem isto predstavlja u multinacionalnim državama koje nastaju raspadom ranijih državnih zajednica, kao što je to bio slučaj i bivšom Jugoslavijom.
    [Show full text]
  • SPORAZUM IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O POGRANIČNOM PROMETU Republika Hrvatska I Bosna I Hercegovina (U
    SPORAZUM IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O POGRANIČNOM PROMETU Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: „stranke Sporazuma"), uzimajući u obzir pravila Europske unije o pograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama država članica Europske unije koja mijenjaju i dopunjuju odredbe Šengenske konvencije, odnosno Uredbu (EZ) br. 1931/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. godine, imajući na umu Uredbu (EZ) br. 1932/2006 Vijeća od 21. prosinca 2006. godine, koja mijenja i dopunjuje Uredbu (EZ) br. 539/2001, u kojoj su popisane treće zemlje čiji državljani moraju imati vize pri prelasku vanjskih granica i one zemlje čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva, naglašavajući da uvjeti pograničnog režima predstavljaju izuzeće od općih pravila koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjsku granicu država članica Europske unije na način kako je određeno u Uredbi (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. godine, koja uspostavlja sustav pravila Europske zajednice koji uređuje kretanje osoba preko granice (Zakonik o šengenskim granicama), nastojeći pridonijeti jačanju međusobnih odnosa i suradnje između dviju zemalja, sporazumjele su se kako slijedi: Članak 1. Predmet Sporazuma Ovim Sporazumom uspostavlja se pogranični režim, odnosno sustav pravila kojima se uređuje pogranični promet u pograničnom području između stranaka Sporazuma. Članak 2. Značenje izraza U svrhu ovoga Sporazuma: (1) „Zajednička državna granica" znači granicu između Republike Hrvatske
    [Show full text]
  • The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar Geografskih Imena
    THE REPUBLIC OF CROATIA REPUBLIKA HRVATSKA STATE GEODETIC ADMINISTRATION DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar geografskih imena Republike Hrvatske Zagreb, 2010 CONTENT SADRŽAJ 1. INTRODUCTION .............................................................. I 1. UVOD ............................................................................... I 2. GAZETTEER DESCRIPTION .......................................... II 2. OPIS REGISTRA GEOGRAFSKIH IMENA .................. II 3. GAZETTEER ..................................................................... 1 3. REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA ............................ 1 1. INTRODUCTION 1. UVOD United Nations Group of Experts on Geographical Names United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) is permanent United Nations (UN) experts' body on (UNGEGN) je stalno tijelo Ujedinjenih naroda (UN) za standardization of geographical names. UNGEGN is defining standardizaciju geografskih imena. UNGEGN definira registar Gazetteer as the list of toponyms arranged in alphabetic or other geografskih imena kao popis toponima uređen po abecednom ili sequential order, with an indication of their location and preferably drugom redu s podatcima o njihovom položaju i po mogućnosti including variant names, type of topographic feature and other njihovim varijacijama te sadrži topografsko obilježje i druge defining or descriptive information. podatke koji ih definiraju ili opisuju. Geographical names are assigned to geographical features to Geografska imena dodjeljujemo
    [Show full text]
  • STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM Općine Donji Lapac Za Razdoblje Od 2015
    STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM Općine Donji Lapac za razdoblje od 2015. do 2020. Pitanja u vezi sa sadržajem ovoga dokumenta molimo uputiti na adresu: MICRO projekt d.o.o. Ruđera Boškovića 27, 21000 Split Tel.: 021 555 400 Faks: 021 555 418 E-pošta: [email protected] Web-adresa: www.d-dd.eu Zaštita prava Izrađeni sadržaj odnosi se isključivo na Općinu Donji Lapac. MICRO projekt d.o.o. izradio je ovaj dokument za potrebe Općine Donji Lapac u skladu sa zahtjevima naručitelja, samo za njegovu specifičnu primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz ovoga dokumenta čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik. © MICRO projekt d.o.o., 2016. Sva prava pridržana. Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta gornja napomena o autorskim pravima. Objavljivanje ili prevođenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. U Splitu, lipanj 2016. SADRŽAJ UVOD .............................................................................................1 SAŽETAK .........................................................................................3 ANALIZA STANJA .................................................................................8 1. OPĆI PODATCI............................................................................8 1.1. Geografski
    [Show full text]
  • Republika Hrvatska Središnji Državni Ured Za Upravu ______
    REPUBLIKA HRVATSKA SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVU ___________________________________________________________ N A C R T PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUCJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPCINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S KONACNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA O PODRUCJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPCINA U REPUBLICI HRVATSKOJ _________________________________________________________________________ U Zagrebu, 22. svibnja 2006. godine PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUCJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPCINA U REPUBLICI HRVATSKOJ I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona nalazi se u odredbi clanka 133. stavak 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE CE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTECI Zakonom o podrucjima županija, gradova i opcina u Republici Hrvatskoj, koji je stupio na snagu dana 07. veljace 1997. godine, ustrojen je veci broj novih opcina, status grada dodijeljen je nekim dotadašnjim opcinama, dok je odredeni broj opcina i ukinut. Takoder, izmjenjeno je i znatno revidirano podrucje nekih županija. Izmedu ostaloga, novi Zakon o podrucjima županija, gradova i opcina u Republici Hrvatskoj odredio je podrucje Grada Zagreba, mijenjajuci ga u odnosu na ono ranije utvrdeno. Vec tijekom izrade toga zakonskog prijedloga, a posebno pri usvajanju Zakona o podrucjima županija, gradova i opcina u Republici Hrvatskoj u sam su buduci zakonski tekst bili inkorporirani nazivi naselja odredeni odlukama županijskih skupština. Naime, na temelju odredbe clanka 19. Zakona o odredivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 75/93, 103/93, 10/94, 17/94, 30/94, 36/95, 107/95, 43/96, 70/97, 105/97, 36/98, 142/98 i 69/99), županijske skupštine obavljale su poslove iz clanka 4.
    [Show full text]