STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM Općine Donji Lapac Za Razdoblje Od 2015

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM Općine Donji Lapac Za Razdoblje Od 2015 STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM Općine Donji Lapac za razdoblje od 2015. do 2020. Pitanja u vezi sa sadržajem ovoga dokumenta molimo uputiti na adresu: MICRO projekt d.o.o. Ruđera Boškovića 27, 21000 Split Tel.: 021 555 400 Faks: 021 555 418 E-pošta: [email protected] Web-adresa: www.d-dd.eu Zaštita prava Izrađeni sadržaj odnosi se isključivo na Općinu Donji Lapac. MICRO projekt d.o.o. izradio je ovaj dokument za potrebe Općine Donji Lapac u skladu sa zahtjevima naručitelja, samo za njegovu specifičnu primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz ovoga dokumenta čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik. © MICRO projekt d.o.o., 2016. Sva prava pridržana. Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta gornja napomena o autorskim pravima. Objavljivanje ili prevođenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. U Splitu, lipanj 2016. SADRŽAJ UVOD .............................................................................................1 SAŽETAK .........................................................................................3 ANALIZA STANJA .................................................................................8 1. OPĆI PODATCI............................................................................8 1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje ..........................................8 1.2. Klima ............................................................................. 10 1.3. Povijest i kulturna baština ....................................................... 10 1.4. Demografska analiza ............................................................. 11 2. GOSPODARSTVO ....................................................................... 15 2.3. Poljoprivreda i ruralni razvoj .................................................... 17 2.3.1. Poljoprivreda .................................................................. 17 2.3.2. Šumarstvo ...................................................................... 21 2.4. Turizam ........................................................................... 23 2.5. Tržište rada ...................................................................... 25 3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ............................................................. 30 3.1. Socijalna skrb .................................................................... 30 3.2. Odgoj i obrazovanje.............................................................. 31 3.3. Kultura i zaštita kulturne baštine ............................................... 32 3.4. Zdravstvo ......................................................................... 34 3.5. Sport i rekreacija ................................................................ 34 3.6. Religija ........................................................................... 34 3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine..................................................... 35 3.8. Stanovanje i javne zgrade ....................................................... 36 4. ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA................................................. 37 4.1. Zaštita okoliša .................................................................... 37 4.2. Infrastruktura .................................................................... 38 5. INSTITUCIJE ............................................................................ 41 5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave .................................... 41 5.2. Civilno društvo ................................................................... 44 SWOT analiza .................................................................................. 45 VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI .................................................................... 48 VIZIJA RAZVOJA OPĆINE DONJI LAPAC ..................................................... 48 STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE DONJI LAPAC................................................... 49 PRIORITETI I MJERE ............................................................................ 53 FINANCIJSKI PLAN ............................................................................. 58 PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA............................................ 64 POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE ............................................................. 65 USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA........................................ 69 AKCIJSKI PLAN ZA TROGODIŠNJE RAZDOBLJE................................................. 73 PRILOG ......................................................................................... 76 POPIS SLIKA .................................................................................... 79 POPIS GRAFIKONA ............................................................................. 80 POPIS TABLICA ................................................................................. 81 DODATAK - RAZVOJNE MJERE ................................................................. 83 UVOD Strateški razvojni program Općine Donji Lapac predstavlja krovni planski dokument kojim se daju dugoročne smjernice za ekonomski, društveni i infrastrukturni razvoj do 2020. godine. Temeljen na detaljnoj analizi trenutnog stanja ovaj strateški dokument identificira razvojne potencijale općine i potrebe lokalnog stanovništva te u svrhu njihove valorizacije odnosno zadovoljenja predlaže razvojne prioritete i mjere. Prilikom osmišljavanja razvojnih mjera u okviru ove strategije se vodilo računa ne samo o specifičnostima općine nego su se uvažili i prioriteti razvoja šireg područja odnosno županije u kojoj je općina smještena, ali i one dane u relevantnim strateškim dokumentima na razini Republike Hrvatske. Stoga je tijekom izrade ovog dokumenta pored horizontalne integracije između tri ključna razvojna područja (ekonomski, društveni i infrastrukturni sektor) postignuta i vertikalna integracija kojom su se razvojni prioriteti povezali i uskladili sa preporukama višeg reda. U tom segmentu se osobito analizirala usklađenost sa sektorskim strategijama na nacionalnoj razini i prioritetima operativnih programa za EU fondove budući se njima determiniraju mogućnosti financiranja projektnih prijedloga Općine. Osim načela integriranosti u izradi ovog razvojnog programa su se slijedila i druga načela dobrog upravljanja i strateškog planiranja poput održivog razvoja, transparentnosti i participativnosti. U svrhu osiguranja participativnosti tijekom izrade ovog dokumenta su se osigurali instrumenti direktnog uključenja lokalnog stanovništva. S tom idejom je organiziran susret s dionicima tijekom mjeseca studenog 2015. na kojima su lokalni dionici diskutirali nalaze provedene analize stanja i osnovne strateške odrednice uključujući viziju, prioritete, ciljeve i razvojne mjere1. Kako bi se osigurale podloge za implementaciju razvojnih mjera razrađen je akcijski plan s procijenjenim početkom i završetkom te financijski plan sa procjenama izvora financiranja. Kao konačni ishod procesa strateškog planiranja koji se odvijao u razdoblju od svibnja 2015. do lipnja 2016. godine izrađena je ovaj strategija sačinjena od sljedećih elemenata: ñ Uvod ñ Sažetak ñ Analiza / ocjena stanja ñ SWOT analiza ñ Vizija i strateški ciljevi ñ Prioriteti i mjere ñ Financijski plan ñ Provedba Strateškog razvojnog programa ñ Postupak praćenja provedbe ñ Usklađenost s drugim strateškim dokumentima ñ Akcijski plan za trogodišnje razdoblje 1 Napomena autora: popis članove radnih skupina je uključen u priloge ovog dokumenta. 1 U izradi ove strategije autori su se osim inputa dionika prikupljenih putem prethodno spomenutih radnih skupina koristili i službenim statistikama, strategijama i drugim relevantnim dokumentima. U svrhu analize stanja provedeno je sveobuhvatno primarno istraživanje u kojem su kontaktirani svi relevantni subjekti s područja općine poput ustanova, udruga, trgovačkih društava i slično te su putem strukturiranih obrazaca prikupljeni podaci s terena. Nakon primarnog i sekundarnog istraživanja koje je trajalo dva mjeseca uslijedila je obrada podataka i izrada analize stanja čiji nalazi su sumirani u SWOT matricu (akronimi engleskih riječi Strenghts što znači snage, Weaknesses što znači slabosti, Opportunities što znači prilike, Threats što znači prijetnje). Ključni nalazi analize stanja su poslužili kao podloge za dijalog s dionicima tijekom radnih skupina te osmišljavanje razvojnih mjera budući je glavna misao vodilja bila osmisliti projekte kojima se mogu ojačati prednosti područja, odnosno iskoristiti eksterne prilike te otkloniti slabosti i prijetnje. Budući u vrijeme izrade ovog strateškog dokumenta nisu postojale službene smjernice i preporuke nadležnih tijela za izradu strateških dokumenata za jedinice lokalne samouprave veličine Donjeg Lapca autori su slijedili najbolje prakse te preporuke i metodološke smjernice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za strateško planiranje urbanih područja kao i preporuke Ministarstva poljoprivrede za strateško planiranje na razini lokalnih akcijskih grupa. Kao jedan od korištenih alata u procesu planiranja važno je istaknuti primjenu softverskog rješenja autora za razradu projektnih prijedloga odnosno Platforme za upravljanje razvojem – PLUR. Uporabom PLUR-a osigurala se strukturirana i konzistentna obrada projektnih prijedloga putem jednakih
Recommended publications
  • Lika – Studija Slu^Aja
    Maja [TAMBUK LIKA – STUDIJA SLU^AJA Maja [tambuk Lika – studija slu~aja Uvod Kolikogod zahtjev o prostorno uravnote`enom razvitku sadr`avao u sebi neracionalnost skupljega1 i sporijeg na- pretka, on je, iako na duge staze, jedini racionalni izbor. Takav pristup razvitku uklju~uje i (re)oblikovanje naselj- skih kolektiviteta i ponovno uspostavljanje cjelovitog od- nosa ~ovjeka i prirodnih resursa te novi pristup nerazvije- nosti i nerazvijenima.2 Defavorizirani dosada{njim tijekom dru{tvenih i gospodarskih promjena, seoska naselja i peri- ferijski gradi}i gubili su elemente nu`ne za po`eljni `ivot u njima. Projektom obnove, periferija, a time i cijela zem- lja, ima izvjesniju budu}nost. Va`ni temelji na kojem po- ~iva obnova ruralnih podru~ja jesu poljoprivreda i sto~ar- stvo, pa te gospodarske grane, a ujedno i agrarnu politiku, valja promatrati ne izdvojeno, zatvoreno unutar struke, ve} kao sastavnicu politike ruralnog razvitka i kao ~imbe- nike odgovorne za primjereni razvitak ruralnih podru~ja.3 Dosada{nji razvitak, pojednostavljeno gledano, po~i- vao je na konceptu prema kojemu je bilo najlak{e i u sva- kom pogledu najefektnije, a ~inilo se i najjeftinije, ulagati u gradska sredi{ta, a u isto vrijeme seoska podru~ja pustiti da propadaju. (Naravno, da neki gradi}i tako|er propada- ju i naravno da neke ruralne zone prosperiraju.) Ne uple- }u}i na ovom mjestu premnoge razloge {to ujedna~enijega prostornog rasporeda ljudi, dobara i aktivnosti, dovoljno je, ~ini nam se, spomenuti nekoliko neupitnih: a. Rasta~u se udaljenija mala seoska dru{tva postupno gu- be}i svoje dru{tvene i gospodarske funkcije.
    [Show full text]
  • 2005 Report on the Wolf Population Status in Croatia
    2005 Report on the Wolf Population Status in Croatia State Institute for Nature Protection LIFE Project on Conservation and Management of Wolves in Croatia September 2005 Table of Contents: 1. Distribution of Wolves in Croatia …………………………………….. 2 1.1. Area of Distribution ……………………………………………….. 2 1.2. Human Population, Livestock Breeding and Presence of Game in the Wolf's Area of Distribution …………………….. 2 2. Impact on Livestock and Game ………………………………………. 6 2.1. Impact on Livestock ……………………………………………… 6 2.2. Impact on Game ………………………………………………….. 10 3. Wolf Population Status ………………………………………………… 11 3.1. Wolf Population Size Estimate …………………………………. 11 3.2. Wolf Mortality in 2005 ……………………………………………. 15 4. Wolf Population Status in Neighbouring Countries …………….. 16 4.1. Bosnia and Herzegovina ……………………………………….. 16 4.2. Slovenia …………………………………………………………….17 Bibliography ……………………………………………………………………….. 19 Other sources ……………………………………………………………………… 19 2 1. Distribution of Wolves in Croatia 1.1. Area of Distribution The wolf population of Croatia is a portion of a larger Dinaric population inhabiting Slovenia, Croatia and Bosnia and Herzegovina and spreading further to the south of the Dinarides. In Croatia the wolf is constantly present along the Dinarides, from the Slovene border to Montenegro. This area encompasses Gorski kotar, Lika and Dalmatia, covering 17,468 km2 or 32.4 per cent of the total mainland area of Croatia. Along the edges of this area, both on the south and north side, the wolf may be found occasionally. This area encompasses 9,543 km2 i.e. 17.7 per cent of the mainland Croatia. In the area of Istria (except Ćićarije and Učka) and the continental, lowland Croatia encompassing 26,843 km2 or 49.8 per cent of the territory no wolf has been recorded (Kusak 2002) (Fig.
    [Show full text]
  • Barbara Peranic
    Reuters Fellowship Paper, Oxford University ACCOUNTABILITY AND THE CROATIAN MEDIA IN THE PROCESS OF RECONCILIATION Two Case Studies By Barbara Peranic Michaelmas 2006/Hilary 2007 CONTENTS Acknowledgements………………………………………………………………………….. 3 Section 1………………………………………………………………………………………4 Introduction……….…………………………………………………............................4 The Legacy of the Past.………………………………………………………………...5 Section 2………………………………………………………………………..........................7 Regulations & Mechanisms to Prevent Hate Speech ………………………………… 7 Croatian Journalists’ Association……………………………………………………....9 Vecernji list’s Ombudsman and Code of Practice…………………………………...10 Letters to the Editor/Comments………………………………………………………12 Media Watchdogs …………………………………………………….........................12 Section 3………………………………………………………………………........................13 Selected Events and Press Coverage………………………………….........................13 Biljani Donji …………………………………………………….................................13 Donji Lapac …………………………………………………………………………..21 Section 4………………………………………………………………………………………29 The Question of Ethics………………………………………………..........................29 Section 5…………………………………………………………………………....................32 Conclusion…………………………………………………………………………….32 2 Acknowledgements I want to express my gratitude to the Reuters Institute for giving me the opportunity to conduct this research. My warm thanks to all of the Reuters Institute team who gave so freely of their time and especially to Paddy Coulter for being an inspiring director and a wonderful host. I owe a huge dept of
    [Show full text]
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • Raspored Dostave Na Otoke I Ostala Mjesta Nalazi Se U
    RASPORED DOSTAVE U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Poštanski broj Mjesto Grad PON UT SRI ČET PET SUB NAPOMENA 31214 Ada Laslovo • • • 53271 Alan Krivi Put • 31205 Aljmaš Aljmaš • • 32271 Andrijaševci Rokovci Andrijaševci • • • 31224 Andrijevac Koška • • • 52466 Antenal Novigrad (Cittanova) PO POTREBI JEDNOM TJEDNO 52463 Antonci Višnjan • • • 21246 Aržano Aržano • • • 52470 Babići Umag • • • 52463 Bačva • • 35404 Baćin Dol Cernik • • 40313 Banfi Sveti Martin na Muri • • • 35404 Banićevac Cernik • • 20232 Banići Slano • • • 33513 Bankovci Zdenci • • 32247 Banovci Banovci • • • 35254 Banovci Bebrina • • 51280 Banjol Rab • • 32235 Bapska Bapska • • 31322 Baranjsko Petrovo Selo Baranjsko Petrovo Selo • • 52352 Barat Kanfanar • • 51280 Barbat na Rabu Rab • • 53289 Barić Draga Lukovo Šugarje • 52420 Barušići Buzet • • 52475 Bašanija Savudrija • • • 53206 Baške Oštarije Brušane • 51251 Bater Ledenice • • 31306 Batina Batina • • • 35254 Bebrina Bebrina • • RASPORED DOSTAVE U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Poštanski broj Mjesto Grad PON UT SRI ČET PET SUB NAPOMENA 51300 Begovo Razdolje Mrkopalj PO POTREBI JEDNOM TJEDNO 31403 Beketinci Vuka • • • 31511 Beljevina Đurđenovac • • 31542 Beničanci Magadenovac • • • 32243 Berak Orolik • • 31433 Bijela Loza Podgorač • • • 31204 Bijelo Brdo Bijelo Brdo • • 33515 Bijeljevina Orahovička Orahovica • • 51252 Bile Klenovica • • 22321 Biočić Siverić • • 21270 Biokovsko Selo Zagvozd • • 53250 Birovača Donji Lapac • 47300 Bjelsko Ogulin • 20356 Blace Blace • 31540 Blanje Donji Miholjac • • 51326
    [Show full text]
  • (Rural) Tourism: a Case Study of Lika-Senj County
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE Soc. ekol. Zagreb, Vol. 28 (2019.), No. 3 Anita Bušljeta Tonković: (Un)sustainable (Rural) Tourism: A Case Study of Lika-Senj County DOI 10.17234/SocEkol.28.3.3 Preliminary communication UDK 338.48:502(497.5) Received: 4 Oct 2019 502.14(497.5) Accepted: 19 Dec 2019 502.131.1(497.562) (UN)SUSTAINABLE (RURAL) TOURISM: A CASE STUDY OF LIKA-SENJ COUNTY Anita Bušljeta Tonković Institute of social sciences Ivo Pilar, Regional centre Gospić Trg Stjepana Radića 14, 53 000 Gospić e-mail: [email protected] Abstract Sustainable tourism is a carefully planned activity with clear, specifi c and long-term goals that does not cause environmental devastation, and respects the social, ecological, cultural and economic value of the space in which it occurs. Th is paper presents the (un)sustainable rural tourism practice in Lika-Senj County in Croatia through a case study of the Linden Tree Retreat & Ranch and Plitvice Lakes. In order to understand the concepts of sustainable rural tourism, overtourism and undertourism, the case study begins with an analysis of statistical data, secondary literature and examples of overtourism in Lika (Plitvice Lakes Nati- onal Park). Qualitative insight (preliminary data) is used to refl ect on the Linden Tree Retreat & Ranch campaign called CIDER (Community, Integrity, Development, Evolution and Responsibility), which can be considered as the point of departure for the enhancement of undertourism development. Keywords: neo-endogenous development, overtourism, sustainable tourism, undertourism 1. INTRODUCTION1 Tourism is one of the most important social phenomena of the 20th and 21st centuries.
    [Show full text]
  • Enhancing Diversity Knowledge Through Marine Citizen Science and Social Platforms: the Case of Hermodice Carunculata (Annelida, Polychaeta)
    diversity Article Enhancing Diversity Knowledge through Marine Citizen Science and Social Platforms: The Case of Hermodice carunculata (Annelida, Polychaeta) Maja Krželj 1, Carlo Cerrano 2 and Cristina Gioia Di Camillo 2,* 1 University Department of Marine Studies, University of Split, 21000 Split, Croatia; [email protected] 2 Department of Life and Environmental Sciences, Polytechnic University of Marche, 60131 Ancona, Italy; c.cerrano@staff.univpm.it * Correspondence: c.dicamillo@staff.univpm.it Received: 16 June 2020; Accepted: 9 August 2020; Published: 12 August 2020 Abstract: The aim of this research is to set a successful strategy for engaging citizen marine scientists and to obtain reliable data on marine species. The case study of this work is the bearded fireworm Hermodice carunculata, a charismatic species spreading from the southern Mediterranean probably in relation to global warming. To achieve research objectives, some emerging technologies (mainly social platforms) were combined with web ecological knowledge (i.e., data, pictures and videos about the target species published on the WWW for non-scientific purposes) and questionnaires, in order to invite people to collect ecological data on the amphinomid worm from the Adriatic Sea and to interact with involved people. In order to address future fruitful citizen science campaigns, strengths and weakness of each used method were illustrated; for example, the importance of informing and thanking involved people by customizing interactions with citizens was highlighted. Moreover, a decisive boost in people engagement may be obtained through sharing the information about citizen science project in online newspapers. Finally, the work provides novel scientific information on the polychete’s distribution, the northernmost occurrence record of H.
    [Show full text]
  • Strategija-Otocac-1-Pdf.Pdf
    GRAD OTOČAC TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OTOČCA STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA OTOČCA I GACKE ( Nacrt ) Otočac, prosinac 2019. 1. UVOD Strategija razvoja turizma Grada Otočca i Gacke nastaje u uvjetima kada se dinamiziraju uvjeti turističkog razvoja cijele zemlje, pri čemu se u poseban fokus stavlja razvoj turizma na njezinom kontinentalnom dijelu. Grad Otočac, kao sastavni dio Ličko – senjske županije i prostorno najveće administrativne jedinice Republike Hrvatske, u svojem turističkom i geoprometnom položaju pozicioniran je upravo u središnjem dijelu kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Intenzivnije promišljanje razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke proizlazi iz činjenice bolje prometne dostupnosti, porasta kvalitete turističkog proizvoda te većeg interesa stranih tržišta stvorenog bilo organskom bilo induciranom promocijom sa županijske i s nacionalne razine. U promišljanju razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke, osim rasta fizičkog prometa uz očuvanje turističko resursno – atrakcijske osnove, prioritetno pitanje postaje odlučiti o tome kakav je turistički razvoj poželjan te kako uspostaviti organizacijsku strukturu koja će taj razvoj poticati i usmjeravati. Osnovni cilj Strategije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke je definirati strateški i operativni koncept razvoja turizma koji će osigurati proizvodne, institucionalne, organizacijske i ljudske pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti ovog područja kao turističke destinacije i poboljšanje njene konkurentske sposobnosti na međunarodnom turističkom
    [Show full text]
  • TURIZAM LSŽ U BROJKAMA Turistička Sezona
    TURIZAM LSŽ U BROJKAMA turistička sezona - 2015. Otočac, siječanj 2016. TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015. Prema podacima sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu u 2015. godine, ostvaren je rast 9,55% u dolascima, te 8,04%, u nodenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako kumulativni podaci za razdoblje siječanj - listopad 2015. govore o 561.925 ostvarenih dolazaka i 2.181.966 ostvarenih nodenja turista u Ličko-senjskoj županiji. U navedenom razdoblju, strani su turisti ostvarili rast od 9,45% u dolascima i 8,01% u nodenjima. Domadi gosti ostvarili su rast u dolascima od 11,24%, te 8,69 % u nodenjima u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Udio stranih nodenja u strukturi dolazaka i nodenja je 95%. Tablica 1. Ostvareni turistički dolasci i nodenja u LSŽ, u razdoblju I – X 2015. 2015 2014 indeks 2015/14 % % dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja noćenja noćenja Strani turisti 539.610 2.083.812 94,82 493.468 1.929.529 94,93 109,35 108,00 Domaći turisti 32.948 113.918 5,18 28.990 103.106 5,07 113,65 110,49 UKUPNO 572.558 2.197.730 100,00 522.458 2.032.635 100,00 109,59 108,12 Izvor: TZ Ličko-senjske županije; obrada: HGK ŽK Otočac. Ostvareni broj dolazaka i nodenja u LSŽ Strani turisti Domadi turisti 113918 103106 2083812 1929529 32948 28990 539610 493468 dolasci 2015 nocenja 2015 dolasci 2014 nocenja 2014 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 2 TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015.
    [Show full text]
  • (Rural) Tourism: a Case Study of Lika-Senj County
    Soc. ekol. Zagreb, Vol. 28 (2019.), No. 3 Anita Bušljeta Tonković: (Un)sustainable (Rural) Tourism: A Case Study of Lika-Senj County DOI 10.17234/SocEkol.28.3.3 Preliminary communication UDK 338.48:502(497.5) Received: 4 Oct 2019 502.14(497.5) Accepted: 19 Dec 2019 502.131.1(497.562) (UN)SUSTAINABLE (RURAL) TOURISM: A CASE STUDY OF LIKA-SENJ COUNTY Anita Bušljeta Tonković Institute of social sciences Ivo Pilar Regional centre Gospić Trg Stjepana Radića 14, 53 000 Gospić e-mail: [email protected] Abstract Sustainable tourism is a carefully planned activity with clear, specifi c and long-term goals that does not cause environmental devastation, and respects the social, ecological, cultural and economic value of the space in which it occurs. Th is paper presents the (un)sustainable rural tourism practice in Lika-Senj County in Croatia through a case study of the Linden Tree Retreat & Ranch and Plitvice Lakes. In order to understand the concepts of sustainable rural tourism, overtourism and undertourism, the case study begins with an analysis of statistical data, secondary literature and examples of overtourism in Lika (Plitvice Lakes Nati- onal Park). Qualitative insight (preliminary data) is used to refl ect on the Linden Tree Retreat & Ranch campaign called CIDER (Community, Integrity, Development, Evolution and Responsibility), which can be considered as the point of departure for the enhancement of undertourism development. Keywords: neo-endogenous development, overtourism, sustainable tourism, undertourism 1. INTRODUCTION1 Tourism is one of the most important social phenomena of the 20th and 21st centuries. Th is activity accounted for 10% of the global and 3.9% of the European Union’s GDP in 2018.2 According to available data, there were 1.3 billion tourist arrivals in the world in 20173 meaning that approximately one sixth of the (privileged!) world’s population travelled for leisure in 2017.
    [Show full text]
  • Strategija Za Razvoj Turizma U Prekograničnom Području Gornjeg Toka Rijeke Une
    Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une SADRŽAJ POPIS SLIKA ...............................................................................................4 1. UVOD ................................................................................................8 2. ANALIZA OKRUŽENJA ............................................................................ 10 2.1. DEFINIRANJE ŠIREG I UŽEG PODRUČJA OBUHVATA – GORNJI TOK RIJEKE UNE ..................... 10 2.1.1. Zaštićena područja NP Una .......................................................... 12 2.2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST ................................................ 14 2.2.1. Općina Bihać ........................................................................... 14 2.2.2. Općina Gračac ......................................................................... 15 2.2.3. Općina Donji Lapac .................................................................... 16 2.3. KLIMA .......................................................................................... 17 2.3.1. Općina Bihać ........................................................................... 17 2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac ......................................................... 18 2.4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE ) GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ............. 18 2.4.1. Bioraznolikost .......................................................................... 20 2.5. DEMOGRAFSKI ASPEKTI .........................................................................
    [Show full text]
  • Pros. V. I. Čermak and M. Markač: Amended Indictment, 14-12-2005
    THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA Case No. IT-03-73-PT THE PROSECUTOR OF THE TRIBUNAL v. IVAN CERMAK and MLADEN MARKAC AMENDED INDICTMENT The Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, pursuant to her authority under Article 18 of the Statute of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (the "Statute"), charges: IVAN CERMAK and MLADEN MARKAC with CRIMES AGAINST HUMANITY and VIOLATIONS OF THE LAWS OR CUSTOMS OF WAR, as follows: THE ACCUSED AND SUPERIOR AUTHORITY IVAN CERMAK 1. Ivan CERMAK was born on 19 December 1949, in the Municipality of Zagreb in the Republic of Croatia ("Croatia"), which was then part of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia (the "SFRY"). Between 1990 and 1991, Ivan CERMAK held the position of Vice President of the Executive Board of the Croatian Democratic Union (the "HDZ") and also served as an advisor to the President of the Republic of Croatia, Franjo TUDJMAN. In 1991, Ivan CERMAK was appointed the Assistant Minister of Defence in the Croatian Government, a position he held until 1993. While in this position and thereafter, he held the rank of Colonel General. 2. Ivan CERMAK had a close personal relationship with President Franjo TUDJMAN. On 5 August 1995, President TUDJMAN personally appointed Ivan CERMAK as Commander of the Knin Garrison, by which Ivan CERMAK was the highest ranking Croatian military authority in the Garrison’s jurisdiction, which encompassed the municipalities of Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Nadvoda and Orlic. Ivan CERMAK established his headquarters in Knin on or about 5 or 6 August 1995, and continued as Garrison Commander until approximately 15 November 1995.
    [Show full text]