Strategija Za Razvoj Turizma U Prekograničnom Području Gornjeg Toka Rijeke Une

Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une

SADRŽAJ

POPIS SLIKA ...... 4

1. UVOD ...... 8

2. ANALIZA OKRUŽENJA ...... 10

2.1. DEFINIRANJE ŠIREG I UŽEG PODRUČJA OBUHVATA – GORNJI TOK RIJEKE UNE ...... 10

2.1.1. Zaštićena područja NP Una ...... 12

2.2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST ...... 14

2.2.1. Općina Bihać ...... 14

2.2.2. Općina Gračac ...... 15

2.2.3. Općina Donji Lapac ...... 16

2.3. KLIMA ...... 17

2.3.1. Općina Bihać ...... 17

2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac ...... 18

2.4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE ) GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ...... 18

2.4.1. Bioraznolikost ...... 20

2.5. DEMOGRAFSKI ASPEKTI ...... 22

2.5.1. Općina Bihać ...... 22

2.5.2. Obrazovanje ...... 25

2.5.3. Općina Gračac ...... 25

2.5.4. Obrazovanje ...... 27

2.5.5. Općina Donji Lapac ...... 28

2.5.6. Obrazovanje ...... 29

2.6. KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA ...... 30

2.6.1. Unskosanski Kanton, Općina Bihać ...... 30

2.6.2. Zadarska županija ...... 32

2.6.3. LičkoSenjska Županija ...... 34

2.7. GOSPODARSTVO I TURIZAM ...... 38

2.7.1. Općina Bihać ...... 38

2.7.2. Općina Gračac ...... 45

2.7.3. Općina Donji Lapac ...... 47

3. SWOT ANALIZA ...... 50

4. STRATEŠKO UPORIŠTE I PRAVNI OKVIR ...... 51

4.1. UVOD ...... 51

4.2. EU STRATEŠKI OKVIR ...... 52

4.3. NACIONALNI STRATEŠKI OKVIRI ...... 55

4.3.1. Nacionalni strateški okvir za BiH ...... 56

4.3.2. Nacionalni strateški okvir za RH ...... 59

4.4. REGIONALNI STRATEŠKI OKVIR ...... 61

4.5. LOKALNI STRATEŠKI OKVIR ...... 63

4.6. PRAVNI OKVIR ...... 68

4.6.1. Zakon o Nacionalnom parku „Una“ (Bosna i Hercegovina) ...... 68

4.6.2. Poveznica s obuhvatom projekta ...... 69

4.6.3. Relevantni pravni okvir Federacije BiH i Republike Hrvatske ...... 72

5. STRATEGIJA ZA RAZVOJ TURIZMA U PREKOGRANIČNOJ REGIJI GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ...... 77

5.1. UVOD ...... 77

5.2. PRIMJENJIVOST NA PREKOGRANIČNI PROSTOR GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ...... 78

5.3. VIZIJA I CILJEVI ...... 79

5.4. RESURSNA OSNOVA (OCJENA RESURSNE OSNOVE I POTENCIJALA ZA RAZVOJ – REPOZICIONIRANJE ) 82

5.4.1. Atraktivnost resursne osnove ...... 84

5.4.2. Konkurentnosti resursne osnove ...... 85

5.4.3. Potencijal razvoja resursne osnove ...... 86

5.5. PROJEKTNE IDEJE PREMA STRATEŠKIM CILJEVIMA ...... 87

5.6. RADNE SKUPINE ...... 91

POPIS SLIKA

Slika 1 Područje šireg obuhvata projekta gornji tok rijeke Une ...... 11

Slika 2 Položaj Nacionalnog parka Una i općine Bihać ...... 13

Slika 3 NP Una ...... 13

Slika 4 Položaj općine Gračac u Zadarskoj županiji ...... 15

Slika 5 Lokacija izvora rijeke Une u Zadarskoj županiji kao jedno od zaštićenih područja. 15

Slika 6 Položaj općine Donji Lapac u Ličkosenjskoj županiji ...... 17

Slika 7 Povijesni grad KulenVakuf ...... 31

Slika 8 Ostrovica ...... 32

Slika 9 Rmanj, Martin Brod ...... 32

Slika 10 Crkva sv. Donata u Zadru ...... 33

Slika 11 Mozaici iz rimske vile Urbane, 2. stoljeće, Nin ...... 34

Slika 12 Položaj Nacionalnih parkova u Ličkosenjskoj županiji ...... 35

Slika 13 Rimski vodovod u Novalju ...... 36

Slika 14 Tvrñava Nehaj, Senj ...... 37

Slika 15 Senj, bakrorez J.W. Valvasora iz 1689. godine ...... 37

Slika 16 Rafting NP Una ...... 42

Slika 17 Vodopad u Martin Brodu ...... 44

Slika 18 Rafting na Štrbačkom buku ...... 45

Slika 19 Sinergija ciljeva i projektnih ideja ...... 88

POPIS TABLICA

Tablica 1 Udaljenost općine Bihać od važnijih centara u Europi: ...... 14

Tablica 2 Broj stanovnika po naseljima općine Bihać prema Popisu stanovništva iz 1991. . 22

Tablica 3 Starosna struktura stanovništva u općini Bihać ...... 23

Tablica 4 Broj doseljenih stanovnika u Unskosanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini ...... 23

Tablica 5 Broj odseljenih stanovnika u Unskosanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini ...... 23

Tablica 6 Nezaposlene osobe u Unskosanskome kantonu i općini Bihać prema spolu u kolovozu 2012. godine ...... 24

Tablica 7 Nezaposlene osobe u Unskosanskome kantonu i općini Bihać prema razini obrazovanja za kolovoz 2012. godine ...... 24

Tablica 8 Nezaposlene osobe u Unskosanskome kantonu i općini Bihać prema dobi za kolovoz 2012. godine ...... 24

Tablica 9 Nezaposlene osobe u općini Bihać prema stručnoj spremi, podaci iz prosinca 2011...... 24

Tablica 10 Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove grada Bihaća za školsku godinu 2011./2012...... 25

Tablica 11 Broj stanovnika po naseljima općine Gračac prema Popisu stanovništva iz 2011...... 26

Tablica 12 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema spolu 30. rujna 2012. godine ...... 26

Tablica 13 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema razini obrazovanja 30. rujna 2012. godine ...... 27

Tablica 14 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema dobi 30. rujna 2012. godine ...... 27

Tablica 15 Broj studenata iz općine Gračac po ustanovama visokog obrazovanja ...... 27

Tablica 16 Broj stanovnika po naseljima općine Donji Lapac prema Popisu stanovništva iz 2011...... 28

Tablica 17 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema spolu, 30. rujna 2012. godine . 28

Tablica 18 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema razini obrazovanja, 30. rujna 2012. godine ...... 29

Tablica 19 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema dobi, 30. rujna 2012. godine .. 29

Tablica 20 Broj studenata iz općine Donji Lapac po ustanovama visokog obrazovanja ..... 29

Tablica 21 Broj i djelatnost tvrtki i obrta u općini Bihać i Unskosanskome kantonu, stanje od 31.12.2011...... 38

Tablica 22 Prosječan broj zaposlenih i prosječna neto plaća u Unskosanskome kantonu i općini Bihać u 2011. godini ...... 39

Tablica 23 Investicije po osnovnim izvorima financiranja u Unskosanskome kantonu u 2010. godini (u tisućama KM) ...... 39

Tablica 24 Investicije prema osnovnim izvorima financiranja u općini Bihać (u tisućama KM) ...... 40

Tablica 25 Broj dolazaka i noćenja turista po vrstama objekata 2011. i 2012. godine ...... 41

Tablica 26 Dolasci i noćenja turista prema zemljama prebivališta, 2011. i 2012. godina .. 41

Tablica 27 Usklañenost turističke ponude NP Una sa ciljanim grupama posjetitelja ...... 43

Tablica 28 Broj i djelatnosti tvrtki u općini Gračac i Zadarskoj županiji ...... 45

Tablica 29 Smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji, 2011. g...... 46

Tablica 30 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarskoj županiji 2011. godine . 46

Tablica 31 Broj i djelatnost aktivnih tvrtki u općini Donji Lapac i Ličkosenjskoj županiji . 47

Tablica 32 Smještajni kapaciteti u Ličkosenjskoj županiji, 2011. g...... 48

Tablica 33 Smještajni kapaciteti u planinskim turističkim mjestima Ličkosenjske županije po sezonama 2011. godine ...... 48

Tablica 34 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Ličkosenjskoj županiji u 2011. godini ...... 49

Tablica 35 Noćenja domaćih i stranih turista u planinskim turističkim mjestima po sezonama ...... 49

Tablica 36 Pregled strateških dokumenata BiH i RH ...... 51

Tablica 37 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim smjernicama na razini Europske Unije ...... 53

Tablica 38 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u BiH...... 56

Tablica 39 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u RH ...... 59

Tablica 40 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na županijskim razinama u RH ...... 62

Tablica 41 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na lokalnoj razini u BiH i RH ...... 64

Tablica 42 Popis relevantnih pravnih dokumenata Federacije BiH i RH ...... 72

Tablica 43 Ocjena atraktivnosti resursne osnove prekograničnog prostora gornjeg toka rijeke Une...... 85

Tablica 44 Obrazloženje ocjena ...... 85

Tablica 45 Ocjena konkurentnosti resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une...... 86

Tablica 46 Obrazloženje ocjena ...... 86

Tablica 47 Identificirane projektne ideje prema ciljevima razvoja destinacije ...... 88

Tablica 48 Popis sudionika I. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 29. studenoga 2012. godine u prostorijama Udruge Una u mjestu Srb u općini Gračac ...... 91

Tablica 49 Popis sudionika II. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 12. prosinca 2012. godine u općini Donji Lapac ...... 92

Tablica 50 Popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine u BiH ...... 92

1. UVOD

Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une (u nastavku: Strategija) je izrađena u okviru projekta „Una - Spring of life“, implementiranog u okviru prekograničnog programa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ovaj strateški dokument se zasniva na zajedničkom planiranju hrvatskih i bosansko- hercegovačkih projektnih partnera te je podržan od komponente II (prekogranična suradnja) „Instrumenta pretpristupne pomoći“ (IPA) Europske unije.

Opći cilj projekta „Una - Spring of life“ je doprinijeti stvaranju zajedničkog ekonomskog prostora u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kroz razvoj zajedničke turističke ponude. Ova Strategija ima za cilj doprinijeti unapređenju položaja turističke destinacije prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kroz definiranje dugoročnih turističkih strateških ciljeva i identificiranje mogućnosti njihovog ostvarenja.

Rijeka Una, koja predstavlja izuzetno vrijedan prirodni resurs, protječe kroz dvije zemlje te u jednom dijelu toka predstavlja i liniju razgraničenja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Strategija sadrži jasne korake usmjerene na zajednički razvoj i promociju tri ključne resursne osnove područja, izvorište rijeke Une u Hrvatskoj te vodopada Une i starog grada Ostrovica u Bosni i Hercegovini kao integriranog turističkog proizvoda.

Proces izrade Strategije započinje sa poglavljima u kojima se analizira okruženje gornjeg toka rijeke Une uključujući zemljopisni položaj, prometnu povezanost, klimu, geološka i hirdološka obilježja, demografske aspekte, kulturno povijesnu baštinu, gospodarstvo i turizam.

S obzirom na strateški karakter dokumenta detaljno je analiziran strateški okvir na svim relevantnim razinama počevši od razine EU preko nacionalnih, regionalnih i lokalnih strateških smjernica. Odrednice ključnih strateških dokumenta, uključujući smjernice razvoja EU u novom programskom razdoblju je obrađeno u okviru zasebnog poglavlja. Pored strateškog okvira analiziran je i pravni okvir koji značajno utječe na razvoj turizma u promatranom prostoru.

Analiza stanja je zaključena s detaljnom SWOT analizom sa sumiranim prikazom prednosti i nedostataka, odnosno identificiranih prilika i prijetnji.

Nastavno na analizu stanja razrađen je strateški dio razvoja turizma u promatranom području kroz sljedeće cjeline:

- Strateško uporište i pravni okvir, - Vizija i ciljevi, - Resursna osnova (atraktivnost i konkurentnost), 8

- Potencijal razvoja resursne osnove, - Delegirane projektne ideje prema strateškim ciljevima, - Radne skupine.

Strategija je izrađena primjenom participativnih metoda odnosno promovirajući otvoreni dijalog s ključnim dionicima za razvoj turizma u promatranom prekograničnom prostoru i osiguravajući jednako sudjelovanje svih relevantnih dionika identificiranih kroz suradnju s projektnim partnerima. Radnim skupinama na kojima su sudjelovali odabrani predstavnici lokalne i regionalne zajednice s obe strane granice zajednički su identificirani razvojni potencijali te su delegirani projektni prijedlozi. Članovi radne skupine su dodatno na prijedloge i diskusije putem radnih skupina predlagali razvojne inicijative putem strukturiranih upitnika i dostavili iste projektnim partnerima za uvrštenje u Strategiju.

Razradom svake od pojedinih cjelina, Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une će pružiti smjernice za planirani i usmjereni razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une. Strategijom je detaljno analizirano trenutno stanje na promatranom prostoru, dana je ocjena turističkog potencijala gornjeg toka rijeke Une, definirani su vizija i strateški ciljevi, prioriteti i mjere, te prijedlozi za zajedničku prekograničnu turističku ponudu.

2. ANALIZA OKRUŽENJA

U ovomu poglavlju biti će opisani aspekti socio-ekonomskog okruženja na nekoliko temeljnih razina koje su podijeljene na teritorijalnu, demografsku, socio-kulturalnu, ekonomsku, ekološku razinu te pravne aspekte.

Kako bi se definirao kontekst u kojemu će se projekt realizirati, faktori socio-ekonomskog okruženja biti će analizirani u užem i širem području utjecaja. Uže područje utjecaja čine općine Gračac i Donji Lapac u Republici Hrvatskoj te općina Bihać u Bosni i Hercegovini, dok se pod širim područjem u kontekstu izrade ove Strategije podrazumijevaju Zadarska i Ličko-senjska županija u RH te Unsko-sanski kanton u BiH.

2.1. Definiranje šireg i užeg područja obuhvata – gornji tok rijeke Une

Rijeka Una koja čini desni pritok rijeke Save, pogranična je rijeka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 212 km (101 km u pograničnom dijelu) te ukupne površine toka od 9.368 km 2. Izvor rijeke Une, poznat kao Vrelo Une, se nalazi na sjeverno-istočnim padinama planine Stražbenice u Republici Hrvatskoj na području Zadarske Županije, u mjestu Donja Suvaja, u blizini mjesta Srb. Gornji tok rijeke na području Hrvatske obuhvaća općinu Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji i općinu Gračac u Zadarskoj županiji. Na području Federacije BiH gornji tok Une je vezan uz općinu Drvar (Kanton 10) i općinu Bihać (Unsko-sanski kanton). Općini Gračac pripadaju izvorište i početna tri kilometra toka, a ostali dio općini Donji Lapac. Oko dvadeset kilometara toka Une nalazi se na području općine Donji Lapac. Od izvora u RH rijeka dotiče do BiH na ušću rijeke Krke te odatle tvori prirodnu granicu između RH i BiH sljedećih 8,5 km, odnosno do željezničkog mosta nedaleko od naselja Martin Brod u BiH. Od željezničkog mosta Una ulazi potpuno u BiH i teče 21 km, prije nego dosegne granicu po drugi put, 9 km nizvodno od mjesta Kulen Vakuf. Od tu čini prirodnu granicu sljedećih 20 km, sve do drugog željezničkog mosta između sela Malo Seoce i Užljebić. Ovdje Una ulazi na teritorij BiH po drugi put, a poslije mjesta Ripač teče sjevero-zapadno ulazeći u Bihać te dalje sjeverno do mjesta Bosanska Krupa i Bosanska Otoka. Nakon toka od 85 km kroz BiH, Una ponovno tvori prirodnu granicu između BiH i RH po treći i posljednji put, nedaleko od mjesta Dobretin i Javornik (RH). Zadržava taj tok prolazeći uz mjesta Bosanski Novi (Novi Grad), Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica u BiH, te Dvor, Hrvatska Kostajnica i Hrvatska Dubica u RH. Na kraju toka se ulijeva u rijeku Savu pokraj mjesta Jasenovac u RH.

Slika 1 Područje šireg obuhvata projekta - gornji tok rijeke Une

Izvor: Aplikacijski obrazac dostavljen od klijenta

Makrolokacija projekta (pogledati sliku 1) je gornji tok rijeke Une, od izvora u općini Gračac, Republika Hrvatska, do Martin Broda i Kulen Vakufa u općini Bihać, Bosna i Hercegovina, zajedno sa širim destinacijskim područjem Zadarske i Ličko-senjske županije u Hrvatskoj i cijelom općinom Bihać u Bosni i Hercegovini. Zbog potreba provedbe projekta „Una –Izvor života“ na području Republike Hrvatske uključen je i Grad Zadar kao središte Zadarske županije, vezano za općinu Gračac.

Mikrolokacija projekta obuhvaća zaštićena područja i buffer zone 1 kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, a uključuje:

A. Hrvatska: prostor gornjeg toka rijeke Une te izvor rijeke Une u općini Gračac. Izvor rijeke je zaštićen kao geografsko geološki spomenik prirode te se nalazi na nadmorskoj visini od oko 450 metara. Navedeno područje izvora podsjeća na minijaturno jezero zelenkasto modre boje oko kojeg su locirane velike vapnenačke stijene.

1 Buffer zone - zonsko područje koje se nalazi između dva ili više područja 11

B. BiH: na BiH strani promatrana mikrolokacija se odnosi na gornji tok rijeke Une do Martin Broda i Kulen Vakufa. Dolina gornjeg toka rijeke Une se ističe bogatstvom prirodnih vrijednosti, kako geomorfološkim, hidrogeološkim tako i biološkim. Posebnost područja je izražena u dužini njenog „sedrotvornog“ toka, s cijelim nizom pratećih fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), kao i mozaičnosti staništa, velikoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i endemskih vrsta zbog čega je područje proglašeno Nacionalnim parkom Una i predstavlja prvi nacionalni park u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (slika 2), potpadajući cijelim područjem pod općinu Bihać. Površina Nacionalnog parka Una (NP Una) iznosi 19.800 ha, odnosno 198 km 2.

2.1.1. Zaštićena područja NP Una

Područje stroge i usmjerene zaštite NP Una dijeli se na pet zona 2, u kojima se razlikuju:

• 1. zona međuprostora Una-Unac - Veličine oko 4.600 ha, u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnoj klasifikaciji IUCN 3)

• 2. zona izvorišta Krke, Veličine ukupn o oko 3.100 ha, koje su u režimu usmjerene • 3. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zaštite (kategorija II prema • 4. zona kanjona Unca, IUCN)

• 5. zona Štrbački buk- Lohovo - Veličine oko 5.800 ha, koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema IUCN)

2 Prema Studiji izvodljivosti NP Una, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša, 2005.g. 3 International Union for Conservation of Nature (IUCN) – Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa, osnovana 1948. g. od strane Ujedinjenih naroda. 12

Slika 2 Položaj Nacionalnog parka Una i općine Bihać

Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2009.g.

Izvan područja Nacionalnog parka Una ostaju zone Orašca, površine oko 1.400 ha i Ripča, površine oko 3.100 ha, koje je su isključene iz strogih uvjeta zaštite prirode, a nazivaju se zaštitne ili tzv. „tampon“ zone za zaštitu samog nacionalnog parka.

Slika 3 NP Una

Izvor: www.shutterstock.com 13

2.2. Zemljopisni položaj i prometna povezanost 2.2.1. Općina Bihać

Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), neposredno uz granicu sa Republikom Hrvatskom (RH) i gospodarsko je, administrativno i kulturno središte Unsko-sanskog kantona (USK). Površina općine iznosi 900 km² što čini 21,8% teritorija Unsko-sanskog kantona i 1,7% BiH. Do 1995. godine površina općine iznosila je 689 km² da bi, po zaključenju Daytonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen općini Bihać. S BiH strane graniči s općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, a sa hrvatske strane općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj.

Zahvaljujući povoljnom položaju, Bihać ima veliki razvojni potencijal. Nalazi se na koridoru koji povezuje ostatak države sa zapadnom Europom, a u širem smislu južnu Europu sa zapadnom Europom, što ga čini vrlo atraktivnom lokacijom za domaće i inozemne investitore. Geostrateški položaj i dobra prometna povezanost (ceste, željeznice, zračni promet, itd.), čini ovo područje glavnom točkom povezanosti između BiH i Europe. Bihać je dobro povezan sa centrima u Republici Hrvatskoj i ostatku Europe zahvaljujući blizini autoceste A1 u Hrvatskoj (oko 50-60 km udaljenosti), dok je Zračna luka Zagreb udaljena otprilike 150 km. Glavne prometnice unutar BiH povezuju Bihać sa Sarajevom, Banja Lukom i Mostarom.

Tablica 1 Udaljenost općine Bihać od važnijih centara u Europi:

Zagreb Ljubljana Budimpešta Bratislava Graz Sarajevo Prag Beč München Milano 155 km 231 km 497 km 554 km 324 km 311 km 833 km 509 km 639 km 676 km Izvor: www.viamichelin.com

Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi također područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju sa zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać-Bosanski Novi povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaćem i Unsko-sanskim kantonom.4

Općina Bihać posjeduje prepoznatljiva prirodna bogatstva koja značajno utječu na razvoj općine. Na temelju tih bogatstava, turizam je indentificiran kao jedna od strateških grana gospodarstva. Nastavno na navedeno, uključujući druge društvene standarde, zaštita okoliša na području općine Bihać predstavlja jedan od temeljnih prioriteta. Djelujući u tom pravcu, općina Bihać i akteri razvoja i zaštite okoliša bili su ključni zagovarači u procesu uspostavljanja zaštićenog ekološkog područja u gornjem pojasu rijeke Une - NP Una.

4 Unska pruga od Knina do Martin Broda duljine 60-ak km trenutno je zatvorena za promet jer na pojedinim dijelovima nije sigurna za vožnju vlakova. 14

2.2.2. Općina Gračac

Općina Gračac koja je u sustavu Zadarske županije teritorijalno je najveća općina u Hrvatskoj. Iako administrativno pripada Zadarskoj županiji, zemljopisno,povijesno i kulturno je vezana za lički prostor (ličko-krbavski prostor s Pounjem). Prostor općine Gračac ima važan geoprometni položaj preko kojeg prolaze važne javne ceste i željezničke pruge preko kojih je Zadarska županija prometno povezana s unutrašnjim prostorom Republike Hrvatske, okolnim prostorom susjednih županija (Šibensko-kninska i Ličko-senjska), kao i s prostorom susjedne države BiH.

Slika 4 Položaj općine Gračac u Zadarskoj županiji

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f7/Gra%C4%8Dac-map-Croatia.PNG

Slika 5 Lokacija izvora rijeke Une u Zadarskoj županiji kao jedno od zaštićenih područja

Izvor: http://natura-jadera.com/images/ZasticenaPodrucja/SpomeniciPrirode/ZPUna.jpg 15

Prema odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99 i NN 111/00), na području općine Gračac sljedeće javne ceste imaju karakter državne ceste 5: • D1 Udbina - Gračac - Knin • D27 Gračac - Obrovac - Benkovac • D18 spoj na D1 (Otrić) prema Donjem Lapcu

Županijske ceste su one ceste koje povezuju područje jedne ili više županija i na području općine Gračac su sljedeće: • D1 (Gračac) - Tomingaj - Rudopolje Bruvanjsko, • Gračac - Kijani, • D1 - Otrić - Pribudić, • D1 - Kom - Ervenik, • D218 - Velika Popina, • D1 - Mazin D218, • D218 - Doljani - granica BIH).

Područjem općine Gračac prolaze dvije željezničke trase: trasa postojeće željezničke pruge Zagreb - Knin - Split, tzv. „lička pruga “ i trasa međunarodne željezničke pruge Zagreb - Bihać - Knin - Split, tzv. „unska pruga “, koje imaju karakter magistralne pomoćne pruge. Obje trase predstavljaju značajne prometne koridore u gospodarskom sustavu Hrvatske. Nekoć se više koristio koridor „unske pruge“, dok je danas važniji koridor „ličke pruge“, tj. pravac u smjeru Gospić - Knin koji je u fazi rekonstrukcije i modernizacije. Veza s emitivnim centrima autocestom najbliža je prema Bosni i Hercegovini, Italiji, Austriji, Sloveniji i Mađarskoj.

2.2.3. Općina Donji Lapac

Općina Donji Lapac nalazi se na istočnom dijelu Ličko-senjske županije, kraju poznatom po imenu Ličko Pounje, ispod planine Plješivice. Njena površina je 354,2 km 2 a obuhvaća osamnaest naselja: Birovača, Boričevac, Brezovac Dobroselski, Bušević, Dnopolje, Dobroselo, Doljani, Donji Lapac, Gornji Lapac, Donji Štrbci, Gornji Štrbci, Gajine, Kestenovac, Kruge, Melinovac, Mišljenovac, Nebljusi i Oraovac.

Loša cestovna povezanost općine s ostalim dijelovima Republike Hrvatske (u prosjeku od 100 km do većeg središta) i loša kvaliteta prometnica (npr. glavna prometnica DC 506 Donji

5 Državne ceste su javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske međusobno i s mrežom glavnih europskih cesta. 16

Lapac - Frkašić - Korenica još uvijek ima makadamske dijelove) čine ovo područje prometno izoliranim. Od većih prometnica dvije su državne i jedna županijska cesta zastupljene na području općine:

• Državna cesta D218 Doljani - Donji Lapac - GP Užljebić (BiH) • Državna cesta D506 Bjelopolje - Donji Lapac • Županijska cesta Ž5167 Udbina - Donji Lapac

Slika 6 Položaj općine Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/2/24/Donji_Lapac.PNG

2.3. Klima 2.3.1. Općina Bihać

Šire područje Bihaća po svom geografskom položaju pripada pojasu umjereno kontinentalne klime s umjereno hladnim zimama i toplim ljetima. Prosječna temperatura u siječnju je oko 0°C dok je prosječna lipanjska temperatura približno 20°C.

Drugi tip klime koji je ovdje zastupljen je predplaninska i kontinentalno-planinska šumsko- snježna klima koja zahvaća područje uzvodnih dijelova doline Une i dolinu Unca. Odlike predplaninske te kontinentalno-planinske klime su oštre zime i prohladna ljeta te izrazite padaline u siječnju i proljetnim mjesecima, kao i obilne snježne padaline.

Budući da graniči i s područjem sa sredozemnim tipom klime, to se odražava na režim padalina (vrijeme njihove pojave u kasnu jesen, te njihove količine i intenzitet) i na temperaturu zraka (npr. na području Bihaća su prosječne temperature i u siječnju kao najhladnijem mjesecu u višegodišnjem razdoblju praćenja uvijek iznad nule). Značajan utjecaj na klimu imaju česti iznenadni prodori toplih i hladnih zračnih masa. 17

2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac

Na području općine Gračac mogu se izdvojiti dva klimatska podtipa. Najveći dio teritorija ima karakteristike kontinentalne klime planinskog tipa koja se očituje u predjelu jugoistočnih padina Velebita dok se udolina rijeke Zrmanje od izvorišta odlikuje submediteranskom klimom.

Prisutstvo Velebitskog masiva uzrokuje postojanje dva oštro diferencirana klimatozonalna područja: Primorje sa vrlo blagim klimatskim karakteristikama i Liku sa izrazito oštrim kontinentalnim karakteristikama. Navedena područja se razlikuju značajnim temperaturnim razlikama. Prosječna godišnja temperatura na planini je od 2 do 4 C (Ćelavac 1.207 m) dok je u nizinskim dijelovima do 10 C. Važan klimatski element ovoga prostora su padaline, sa izrazito sušnim ljetnim i izrazito kišnim zimskim periodom. Prosječna godišnja količina padalina kreće se od 2.000 - 3.000 mm u nizinskim dijelovima. Padaline su neravnomjerno raspoređene pa uz pretežno vapnenački sastav tla određuju intenzitet suše. Veliki utjecaj na klimu imaju vjetrovi, posebno bura.

Snijeg je česta pojava, a godišnje količine kreću se u ovim rasponima:

• maksimalna visina se kreće od 100 - 150 cm (u planinskom dijelu i više od 200)

Prosječni godišnji broj dana pod snježnim pokrivačem većim od 30 cm je:

• u nizinskim predjelima 5 - 10 dana • u višim predjelima 20 - 70 dana • na planinskim predjelima više od 100 dana.

Općina Donji Lapac se nalazi u Ličkom Pounju na nadmorskoj visini od oko 600 m. Sa zapada ga okružuju istaknuta uzvišenja Plješevice: Trovrh (1.620 m), Ozeblin (1.657 m) koji je ujedno i najviši vrh Plješevice, a sa sjeverne i istočne strane graniči s Bosnom i Hercegovinom gdje granica uglavnom prati kanjon rijeke Une. Zbog ovakvog topografskog smještaja najveći dio općine Donji Lapac pripada umjereno - kontinentalnom klimatskom području sa svježim ljetima, dok samo više padine i hrbat imaju obilježja planinske ili snježno šumske klime.

2.4. Geološka i hidrološka obilježja (karakteristike) gornjeg toka rijeke Une

Dolina gornjeg toka rijeke Une, kao i dolina rijeke Unac ulaze pod područje Nacionalnog parka Una, zajedno čineći specifičnu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, vrlo vrijednu za očuvanje njezine ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti. Dolinski dio Nacionalnog parka se nalazi na visini između 220 i 450 m nadmorske visine a okružuju je planine Plješivica (nije u sklopu Nacionalnog parka) i Osječenica. 18

Što se tiče geoloških obilježja prostora prisutni su krški oblici i hidrografija, kao i specifični reljefni oblici. Najzastupljenije su karbonatne naslage vapnenaca i dolomita, a u znatno manjoj mjeri i samo mjestimično javljaju se pješčenjaci s gipsom, laporoviti škriljavci, škriljavi lapori, breče.

Hidrogeološki se na širem području mogu razdvojiti četiri skupine naslaga: vrlo propusne stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih vapnenaca, djelomično propusne stijene sastavljene od vapnenaca s dolomitom, djelomično nepropusne stijene sastavljene od laporovitih vapnenaca i nepropusne stijene koje sačinjavaju klastične flišne, aluvijalne i deluvijalne naslage. Glavno kretanje podzemne vode odvija se u propusnim i djelomično propusnim stijenskim masama kroz pukotinske sustave u najvećoj mjeri vezane uz veće ili manje rasjedne zone.

Najizrazitiju hidrogeološku i krajobraznu osobitost ovog područja predstavljaju sedrene barijere i slapovi, kao što su Štrbački buk i vodopadi u Martin Brodu, pećina (Martin Brod), sedreni otoci te iznimni oblici kotlina (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda, nizvodno od Štrbačkog buka). Posebnosti rijeke Une se ogledaju u njenom pritoku Unca, posebno u donjem dijelu toka gdje Unca više puta ponire i izvire. Na samom kraju izvire na Crnom vrelu, koje je po ljepoti i karakteristikama poseban prirodni fenomen i uvršteno je u kategoriju spomenika prirode. Iako bi zbog krškog reljefa područje trebalo biti bogato spiljama, na sedrenim naslagama Martin Broda pronađena je samo jedna spilja. Pretpostavlja se da je razlog tome još nedovoljna istraženost područja.

U izvorišnom području Une nalaze se znatne naslage gipsa, koji se u ovom području eksploatira na više lokacija. Lokacije najbliže samom toku rijeke su:

• Eksploatacijsko polje Vojvodići (Općina Gračac, RH) • Eksploatacijsko polje Begluci (Općina Gračac, RH)

Od mineralnih resursa na području gornjeg toka Une u Federaciji BiH nalaze se naslage gipsa na više lokacija u prostoru između Kulen Vakufa i Orašca, koje se kod Orašca i eksploatiraju. U širem području, sjeveroistočno od Ripča, nalaze se potencijalno eksploatibilne naslage boksita, te zapadno od Ripča kod Melinovca neeksploatibilni boksiti s visokim sadržajem silicija. Građevni kamen (vapnenac, dolomit, šljunak iz konglomerata i pijesak) lokalno se eksploatira na više mjesta, a najveći je kamenolom kod Pritoke.

2.4.1. Bioraznolikost

Rijeka Una se nalazi u području Dinarskog krša i uvrštena je u KEC 6 područje što samo potvrđuje njezinu vrijednost i potrebu za zaštitom te očuvanjem bioraznolikosti.

Tu se javljaju refugijalno-reliktna staništa područja koja su u najmanjoj mjeri izmijenjena u razdoblju između predglacijacije i postglacijacije, a pri tome su očuvala svoje prirodne ekološke vrijednosti. Javlja se veliki broj tercijarnih biljnih i životinjskih vrsta koje su preživjele klimatske promjene u posljednjem glacijalnom periodu te su ta staništa bila su utočište za mnoge biljne i životinjske vrste tokom ledenog doba.

Među 15 vrsta riba koje su prisutne u rijeci Uni i njenim pritocima nekoliko ih je rijetko i ugroženo. Pastrva ( Salmo trutta ), mladica ( Hucho hucho ) osim što je endemska vrsta, relativno je rijetka vrsta na čitavom području Europe. S obzirom da se radi o salmonidnim vodama i pripadajućim vrstama riba, ova fauna je osjetljiva na promjene staništa i onečišćenje. Na temelju dodatka III. Bernske konvencije šest vrsta je zaštićeno (mladica, lipljen, dvoprugasta uklija, potočna mrena, plotica i peš). Dvije vrste su navedene i na popisu zaštićenih riba na razini Europe. Prema popisu ugroženih riba Hrvatske 7 vrsta ovog područja smatra se ugroženim u različitim kategorijama ugroženosti .

Od deset vrsta vodozemaca pronađenih na istraživanom području dvije vrste su prema IUCN 7 kategorizaciji zaštićene na nivou Hrvatske kao i u Europskim okvirima. Gmazovi promatranog područja uglavnom su uobičajene kontinentalne vrste. Fauna gmazova područja oko gornjeg toka Une nije previše brojna i ne sadrži velik broj endemičnih i rijetkih vrsta. Međutim, među njima se nalaze neke vrste koje su ugrožene, osjetljive, rijetke i zahtijevaju određene zaštitne mjere.

Na području gornjeg toka rijeke Une i u njenoj neposrednoj okolici obitava oko 130 vrsta ptica. Do sada nisu zabilježene endemske svojte ptica, ali je zabilježen veliki broj gnjezdarica i šumskih vrsta, od kojih su mnoge ugrožene na nivou Europe. Među vrstama ptica posebno se ističu globalno ugroženi kosac (Crex crex), mali vranac, sivi sokol (Falco peregrinus) i veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) dok je na širem području lještarka (Tetrastes bonasia) koja je prilično rijetka i skrovita vrsta, a nastanjuje šumska staništa.

6 Karst Ecosystems Conservaion (Očuvanje krških ekoloških sustava) - program očuvanja ekoloških sustava na kršu i u podzemlju, koji sadrži niz koordiniranih institucionalnih, stručnih i obrazovnih aktivnosti usmjerenih na izravne mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i održivo gospodarenje prirodnim dobrima a u skladu s društvenim razvojem i potrebama stanovništva. 7 International Union for Conservation of Nature (IUCN) – Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa, osnovana 1948. g. od strane Ujedinjenih naroda. 20

Među sisavcima gornjeg dijela toka Une nalaze se dvije endemične svojte: runati voluhar (Dinaromys bogdanovi), oromediteranski endem i alpski voluharić (Microtus multiplex) – istočnoalpski endem. Ove dvije vrste nisu sigurno prisutne već se samo pretpostavlja da bi mogle obitavati na širem području.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (HR) te Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (HR), zaštićeno je 33 vrste sisavaca područja Une, dok je osam vrsta zaštićeno prema Pravilniku o lovostaju (HR). Od zaštićenih sisavaca uz mnoge ugrožene i osjetljive vrste šišmiša valja naglasiti tri velike zvijeri – vuka, risa i medvjeda, dok je na području još prisutan veliki broj vidri, jazavaca, lasica i zerdava.

Značajne su također i vrste poput čovječje ribice, crnog daždevnjaka, velebitske gušterice, živorodne gušterice, kosca, dugonogog i riđeg šišmiša, širokouhog mračnjaka, lipljena, tetrijeba, ptica grabljivica, sova i dr.

2.5. Demografski aspekti 2.5.1. Općina Bihać

Općina Bihać pripada Unsko-sanskom kantonu te ima površinu od 900 km 2. Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine imala 70.732 stanovnika8, od čega 35.168 muškaraca i 35.564 žena 9. U vremenu izrade ove studije u Bosni i Hercegovini provodi se probni popis stanovništva, dok će službeni popis biti obavljen 2013. godine. Prema Procjeni ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj strukturi koje je izdao Federalni zavod za statistiku 30. 06. 2012. godine, općina Bihać ima ukupno 61.564 stanovnika 10 . Sljedeća tablica prikazuje ukupan broj stanovnika prema Popisu iz 1991. godine. 11

Tablica 2 Broj stanovnika po naseljima općine Bihać prema Popisu stanovništva iz 1991.

NASELJE Broj stanovnika NASELJE Broj stanovnika BAJRIĆI 844 MALA PEĆA 498 BIHAĆ 45.553 MALI SKOČAJ 89 BREKOVICA 1.833 MEĐUDRAŽJE 104 BUGAR 186 MUSLIĆI 500 ĆUKOVI 462 ORAŠAC 2.574 DOLJANI 154 OSTROVICA 162 DONJA GATA 198 PAPARI 588 DUBOVSKO 54 PRAŠČIJAK 101 GORJEVAC 103 PRITOKA 839 GRABEŽ 7 PRNJAVOR 348 GRIMUŠA 304 RAČIĆ 286 HRGAR 81 RAJINOVCI 216 IZAČIĆ 1.215 RIPAČ 1.724 JANKOVAC 15 SPAHIĆI 666 JEZERO 568 SRBLJANI 1.292 KALATI 52 TEOČAK 92 KLISA 557 TURIJA 1.457 KLOKOT 705 VELIKA GATA 1.382 KULA 537 VELIKI SKOČAJ 323 KULEN VAKUF 1.063 VELIKI STJENJANI 57 LIPA 72 VIKIĆI 1.101 LOHOVO 706 ZAVALJE 198

8 http://www.fzs.ba/Dem/Popis/stanovnistva%20prema%20broju%20stanovnika%20po%20opstinama.pdf 9http://www.fzs.ba/Dem/Popis/stanovnistvo%20prema%20starosti%20i%20spolu%20po%20naseljenim%20mj estima%20bilten%20257.pdf 10 http://www.fzs.ba/saopcenja/2012/14.2.1.pdf 11 Poslijednji službeni podaci o broju stanovništva u BiH su objavljeni 1991. i otada nije napravljen nijedan službeni popis 22

- - ZLOPOLJAC 205 Izvor: Federalni zavod za statistiku 12 – Popis stanovništva iz 1991.

Tablica ispod prikazuje starosnu strukturu stanovništva u općini Bihać iz Popisa 1991. godine te Procjene broja stanovništva iz 2011. i 2012. godine.

Tablica 3 Starosna struktura stanovništva u općini Bihać

014 15 64 65+ Popis 1991. 16.900 47.902 5.930 Procjena 2011. 12.250 42.091 7.150 Procjena 2012. 11.757 42.575 7.232

Izvor: Federalni zavod za statistiku 13 ,14

Iz navedene tablice može se zaključiti da stanovništvo u općini Bihać stari, te se broj djece od 0-14 godina smanjuje.

Sljedeće dvije tablice prikazuju doseljeno i odseljeno stanovništvo po starosnoj dobi u Unsko- sanskome kantonu i općini Bihać, uključujući kretanje stanovništva unutar Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta u 2010. godini.

Tablica 4 Broj doseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 Doseljeni u: 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 USK M 18 16 18 38 61 96 74 48 45 38 30 26 20 25 15 9 9 Ž 19 16 13 113 272 241 98 88 56 49 35 22 37 13 19 20 15 BIHAĆ M 7 4 8 5 16 25 21 18 10 6 9 3 8 6 6 2 2 Ž 5 6 4 21 57 62 32 20 17 14 9 2 7 2 6 6 4 Izvor: Federalni zavod za statistiku 15

U 2010. godini iz Unsko-sanskoga kantona ukupno je odselilo 2.670 osoba. Sljedeća tablica prikazuje taj broj po spolu te starosnim grupama.

Tablica 5 Broj odseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini

10 40 45 50 55 60 65 70 75 0 5 15 20 25 30 35 80 Odseljeni iz: 4 9 19 24 29 34 39 84 14 44 49 54 59 64 69 74 79

USK M 27 32 51 72 124 105 104 92 78 71 74 60 33 32 37 29 11 Ž 28 34 37 166 380 291 152 135 95 69 55 30 39 21 38 29 29

12 http://www.fzs.ba/ 13 http://www.fzs.ba/ 14 http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf 15 http://www.fzs.ba/Dem/Migracije%20stanovnistva.pdf 23

10 40 45 50 55 60 65 70 75 0 5 15 20 25 30 35 80 Odseljeni iz: 4 9 19 24 29 34 39 84 14 44 49 54 59 64 69 74 79

BIHAĆ M 10 9 12 18 27 21 15 13 11 9 8 12 5 6 5 6 1 Ž 4 7 4 26 67 47 21 30 24 12 9 7 8 1 5 6 5 Izvor: Federalni zavod za statistiku 16

Prema statistici Federalnog zavoda za zapošljavanje od kolovoza 2012., u cijelom Unsko- sanskom kantonu registrirano je 43.844 nezaposlenih osoba.

Tablica 6 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema spolu u kolovozu 2012. godine

Područje Muškarci Žene Ukupno Unskosanski kanton 22.589 21.255 43.844 Općina Bihać 4.803 4.857 9.660 Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje 17

Tablica 7 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema razini obrazovanja za kolovoz 2012. godine

Područje NSS NKV PKV KV SSS VKV VŠS VSS Unskosanski kanton 88 17.703 1.617 13.421 8.434 203 609 1.769 Općina Bihać 33 3.052 517 2.775 2.311 68 260 644 Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

Najveći broj nezaposlenih ima završenu osnovnu školu (17.703), slijede ih osobe sa završenom strukovnom srednjom školom (13.421) te sa srednjom stručnom spremom (8.434).

Tablica 8 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema dobi za kolovoz 2012. godine

Područje 15 19 20 24 25 29 30 34 35 39 40 44 45 49 50 54 55 59 60 i više Unskosanski kanton 2.165 6.682 6.285 5.266 5.243 5.134 4.732 4.174 2.991 1.172 Općina Bihać 165 1.598 1.607 1.027 1.121 1.266 1.152 1.537 187 Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

Vidljivo je da su nezaposlene osobe u Unsko-sanskom kantonu raspoređene podjednako po svim dobnim skupinama. Međutim, najviše nezaposlenih je u dobnoj skupini od 20 do 29 godina, dok ih je najmanje od 15 do 19 godina te od 55 i više godina.

Tablica 9 Nezaposlene osobe u općini Bihać prema stručnoj spremi, podaci iz prosinca 2011.

Stručna sprema NKV PKV KV NSS SSS VKV VŠS VSS Broj nezaposlenih 3.052 517 2.775 33 2.311 68 260 644 Izvor: Federalni zavod za statistiku 18

16 http://www.fzs.ba/Dem/Migracije%20stanovnistva.pdf 17 http://www.fzzz.ba/statistika-graf/kvalivikaciona-struktura?Itemid=176#statistika 24

Prema navedenim podacima se može zaključiti da je u općini Bihać najviše nezaposlenih sa završenom osnovnom školom, strukovnom srednjom školom i srednjom stručnom spremom, što ukazuje na potrebnost otvaranja radnih mjesta prilagođenim za ove ciljane skupine.

2.5.2. Obrazovanje

U općini Bihać ukupno djeluje osam srednjih škola različitih vrsta i programa. Od ukupno 143 odjeljenja, 40 ih je gimnazijskih, osam umjetničkih, 73 u tehničkim i srodnim školama, te 5 za strojarstvo i obradu metala. U školsku godinu 2011./2012. upisano je ukupno 3.508 učenika, od čega 1.730 učenica.

Tablica 10 Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove grada Bihaća za školsku godinu 2011./2012.

Visokoškolska ustanova Broj upisanih studenata

Biotehnički fakultet 490 Ekonomski fakultet 797 Islamski pedagoški fakultet 245 Pravni fakultet 570 Pedagoški fakultet 967 Tehnički fakultet 832 Visoka zdravstvena škola 557 Ukupno 4.458 Izvor: Federalni zavod za statistiku 19

U gradu Bihaću je u akademskoj godini 2011./2012. upisano ukupno 4.458 studenata u javne visokoškolske ustanove. Prethodna tablica prikazuje broj studenata upisanih po popisanim visokoškolskim ustanovama sa sjedištem u Bihaću.

2.5.3. Općina Gračac

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gračac broji ukupno 5.033 stanovnika, 2.033 kućanstva te 3.669 stambenih jedinica. Sljedeća tablica prikazuje statistiku Državnog zavoda za statistiku navedene općine i naselja koje joj administrativno pripadaju.

18 http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf 19 http://www.fzs.ba/god_bilteni/SB-168Visoko.pdf 25

Tablica 11 Broj stanovnika po naseljima općine Gračac prema Popisu stanovništva iz 2011.

Ukupan Ukupan Naselje broj Naselje broj stanovnika stanovnika Begluci 71 Mazin 49 Brotnja 45 Nadvrelo 1 Bruvno 89 Neteka 86 Cerovac 3 Omsica 16 Dabašnica 3 Osredci 43 Deringaj 64 Otrić 16 Donja 52 Palanka 19 Suvaja Drenovac 12 Pribudić 4 Osredački Duboki Dol nema Prljevo 11 Dugopolje 13 Rastičevo 4 Rudopolje Glogovo 11 30 Bruvanjsko Gornja 33 Srb 450 Suvaja Tiškovac Grab 72 14 Lički Gračac 3.409 Tomingaj 19 Gubavčevo Velika 2 60 Polje Popina Kaldrma 30 Vučipolje 1 Kijani 48 Zaklopac 25 Kom 35 Zrmanja 27 Kunovac Zrmanja 40 32 Kupirovački Vrelo Kupirovo 40 Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva iz 2011.

Kao što se vidi iz prethodne tablice, najviše stanovnika broje naselja Gračac i Srb.

Iz Zadarske županije 2011. ukupno je odselilo 1.464 osoba, a doselilo se 2.206, što pokazuje pozitivan trend migracije ove županije. 20

Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 30. rujna 2012., u općini Gračac su registrirane ukupno 684 nezaposlene osobe, od čega 355 su žene.

Tablica 12 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema spolu 30. rujna 2012. godine

Spol Muškarci Žene Ukupno Broj nezaposlenih 329 355 684 Izvor: http://statistika.hzz.hr

Sljedeće dvije tablice prikazuju broj nezaposlenih u općini Gračac prema razini obrazovanja i dobi.

20 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-02_01_2012.htm 26

Tablica 13 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema razini obrazovanja 30. rujna 2012. godine

Prvi SŠ za SŠ za stupanj Fakultet, Bez škole i zanimanja Osnovna zanimanja u fakulteta, akademija, nezavršena do 3 god. i Gimnazija škola tajanju od 4 i stručni magisterij, osnovna škola škola za KV i više godina studij i viša doktorat VKV radnike škola 46 334 156 115 10 15 8 Izvor: http://statistika.hzz.hr

Najviše nezaposlenih u općini Gračac je sa završenom osnovnom školom, dok ih slijede osobe sa završenom stručnom, trogodišnjom ili četverogodišnjom srednjom školom.

Tablica 14 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema dobi 30. rujna 2012. godine

Dob 15 19 20 24 25 29 30 34 35 39 40 44 45 49 50 54 55 59 60 i više Nezaposleni 25 67 63 83 88 63 91 94 89 21 Izvor: http://statistika.hzz.hr

U broju nezaposlenih prema dobi, u općini Gračac statistički prednjače osobe od 45 do 59 godina te malo mlađi, od 30 do 39 godina.

2.5.4. Obrazovanje

Na području spomenute općine djeluje Srednja škola Gračac, u sklopu koje učenici mogu odabrati više usmjerenja: ekonomija i trgovina (zanimanje ekonomist), šumarstvo (šumarski tehničar), strojarstvo (za zanimanja automehaničar, bravar, instalater centralnog grijanja i klimatizacije i vodoinstalatera) 21 . Škola ima devet odjela s ukupno 129 učenika, od čega je 61 učenica (školska godina 2011./2012.). 22

Sljedeća tablica prikazuje broj studenata s prijavljenim prebivalištem u općini Gračac po ustanovama visokog obrazovanja.

Tablica 15 Broj studenata iz općine Gračac po ustanovama visokog obrazovanja

Fakulteti

Visoka Visoke Stručni Sveučilišni Ukupno Veleučilišta vjerska škole studij studij škola 59 20 9 29 1 Izvor: Državni zavod za statistiku 23

Najveći broj studenata pohađa sveučilišni studij, nešto manji broj studenata studira na veleučilištima, dok se je najmanji broj studenata odlučio na stručne studije.

21 http://www.ss-gracac.skole.hr/skola/povijest 22 Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1471.pdf 23 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1445.pdf 27

2.5.5. Općina Donji Lapac

Općina Donji Lapac broji ukupno 2.200 stanovnika, 944 kućanstva te 1.894 stambene jedinice prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Tablica 16 Broj stanovnika po naseljima općine Donji Lapac prema Popisu stanovništva iz 2011.

Ukupan broj Naselje stanovnika

Birovača 87 Boričevac 17 Brezovac 12 Dobroselski Bušević 6 Dnopolje 112 Dobroselo 129 Doljani 138 Donji Lapac 974 Donji Štrbci 14 Gajine 113 Gornji Lapac 57 Gornji Štrbci 15 Kestenovac 39 Kruge 58 Melinovac 9 Mišljenovac 3 Nebljusi 221 Oraovac 196 Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva iz 2011.

Iz tablice se može primijetiti da uvjerljivo najviše stanovnika ima naselje Donji Lapac.

Iz Ličko-senjske županije je 2011. godine odselilo ukupno 904 stanovnika, dok se doselilo 607. 24

U općini Donji Lapac registrirano je 276 nezaposlenih osoba. Izvor statistike je Hrvatski zavod za zapošljavanje, podaci od 30. rujna 2012.

Tablica 17 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema spolu, 30. rujna 2012. godine

Spol Muškarci Žene Ukupno Nezaposleni 158 118 276 Izvor: http://statistika.hzz.hr

Sljedeće dvije tablice prikazuju broj nezaposlenih u općini Donji Lapac prema razini obrazovanja i dobi.

24 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-02_01_2012.htm 28

Tablica 18 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema razini obrazovanja, 30. rujna 2012. godine

Prvi SŠ za SŠ za stupanj Fakultet, Bez škole i zanimanja Osnovna zanimanja u fakulteta, akademija, nezavršena do 3 god. i Gimnazija škola trajanju od 4 stručni magisterij, osnovna škola škola za KV i i više godina studij i viša doktorat VKV radnike škola 9 113 76 64 7 5 2 Izvor: http://statistika.hzz.hr

Najveći broj nezaposlenih u općini Donji Lapac ima završenu osnovnu školu (113). Slijede osobe sa završenom stručnom, trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom.

Tablica 19 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema dobi, 30. rujna 2012. godine

Dob 15 19 20 24 25 29 30 34 35 39 40 44 45 49 50 54 55 59 60 i više Nezaposleni 10 20 29 27 25 33 56 33 32 11 Izvor: http://statistika.hzz.hr

Nezaposleni u dobi od 45 do 49 godina prednjače po udjelu u broju nezaposlenih općine Donji Lapac, dok je najmanji udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba u ranim dvadesetima i iznad 60 godina starosti.

2.5.6. Obrazovanje

U općini Donji Lapac nema registriranih srednjih škola.

Sljedeća tablica prikazuje broj studenata s prijavljenim prebivalištem u općini Donji Lapac po ustanovama visokog obrazovanja.

Tablica 20 Broj studenata iz općine Donji Lapac po ustanovama visokog obrazovanja

Fakulteti

Visoka Visoke Stručni Sveučilišni Ukupno Veleučilišta vjerska škole studij studij škola 19 8 3 8 Izvor: Državni zavod za statistiku 25

Vidljivo je da se najveći broj studenata iz općine Donji Lapac odlučio na pohađanje sveučilišnih i veleučilišnih studija.

25 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1445.pdf 29

2.6. Kulturnopovijesna baština 2.6.1. Unskosanski Kanton, Općina Bihać

Geografski položaj i blagi klimatski uvjeti od davnina su pogodovali naseljavanju ljudi na ovom području. Pronađene su brojne iskopine i ostaci na temelju kojih je dokazano da je područje bilo naseljeno već u pretpovijesnim razdobljima starijeg kamenog doba, te kasnom brončanom, starijem i mlađem željeznom dobu. U Račiću, 10 kilometara jugoistočno od Bihaća, pronađene su izuzetno vrijedne kosti mamuta te dva mala kremena nožića.

Na području Unsko-sanskoga kantona nekada je živjelo ilirsko pleme Japodi te je njihova kultura obilježila Bihać izuzetnim vrijednostima i baštinom iz dalekih vremena, pa su tako pronađeni nakit, predmeti od bronce, željezo i srebro, urne s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog života, lijepo ornamentirani ravni grobovi, oružje, japodske kape i dr.

Ovo područje pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji te se prema površinskim nalazima građevinskog materijala i kamenim spomenicima može pretpostaviti postojanje rimskog grada u okolici današnjeg grada Bihaća. Ostaci pojedinih zgrada otkriveni su na Humačkim glavicama, u Izačiću, Založju i Brekovici. Termalni izvori u Gati Ilidži također su nastali u rimskom dobu. Umjetnost antičkog doba sačuvana je na kamenim nadgrobnim spomenicima gdje se pretežno pojavljuju geometrijski motivi.

Grad Bihać se u 13. stoljeću formira i razvija kao urbano gradsko, trgovačko i obrtničko središte na raskrižju puteva i tokova života. Bio je to dobro utvrđen grad opasan dvostrukim zidinama s velikim brojem puškarnica i okruglim tornjevima. Arheolozi su također otkrili ostatke 60 većih i manjih srednjovjekovnih utvrda, gusto smještenih i tvrdo zidanih gradova koji svjedoče o tome kako se granica utvrđivala i branila.

Grad Bihać danas predstavlja središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te je ujedno i glavni grad Unsko-sanskog kantona . Općina Bihać prepoznatljiva je i po bogatim kulturnim sadržajima o čemu svjedoče brojne kulturne institucije i manifestacije 26 :

• Bihaćko ljeto - festival scensko-teatarskih umjetnosti • Ulicom Bišća - kulturno-umjetnička manifestacija • Dani rijeke Une - kulturno-umjetnička manifestacija • Festival zabavne muzike Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija • Festival narodne muzike Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija • Sevdah fest Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija

26 http://www.bihac.org 30

Najznačajnija kulturna manifestacija na području općine Bihać je „Bihaćko ljeto“ koje se godišnje održava od lipnja do rujna te u sklopu koje se održavaju različiti koncerti te druge vrste kulturnih manifestacija. 27

Izlošci iz vremena Japodskih plemena , postavljeni su u jednom od bihaćkih muzeja, Kapetanovoj kuli. U Bihaću se planira i otvaranje muzeja AVNOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) koji je trenutno u fazi rekonstrukcije i čije se stavljanje u funkciju očekuje u skorije vrijeme. Više o gospodarskoj i turističkoj slici Bihaća navedeno je u poglavlju 2.7.1.

Kulen Vakuf spada u gradove nastale u vrijeme turske vladavine u Bosni i Hercegovini, krajem 17. stoljeća. Grad je tada sagrađen na umjetno napravljenom otoku – rukavac Une s južne strane grada bio je prokopan. Također je bio opasan bedemima o čemu i danas svjedoče ruševni ostatci. Grad je kroz povijest nosio i ime Džisrikebir što u prijevodu znači „Veliki most“. 28

Slika 7 Povijesni grad Kulen-Vakuf

Izvor: www.kulen-vakuf.com

Na području Unsko-sanskog kantona nalazi se i Ostrovački stari grad – ostaci tvrđave podignute krajem 14. i početkom 15. stoljeća, za koju je ranije ove godine pokrenut postupak proglašenja nacionalnim spomenikom BiH . Za ovaj povijesni grad, širok 83 metra i dug 117 metara, nije poznato ni porijeklo ni vrijeme izgradnje. Opasan je zidinama visokim i do 10 metara, te je imao dvoja vrata. U vrijeme turske vladavine, 1577. godine, u njemu se nalazila posada od 60 konjanika i 150 pješaka. 29

27 http://tzusk.info/page.php?id=1 28 www.kulen-vakuf.com 29 www.kulen-vakuf.com 31

Slika 8 Ostrovica

Izvor: http://mojusk.ba/vijest/8916/usk/usk/ostrovica-kao-verificirani-nacionalni-spomenik.html

U Martin Brodu , malom naselju unutar NP Una nalaze se ostaci Srpskog pravoslavnog manastira Rmanj sa očuvanim ostacima originalnih fresaka koje je proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine . Rmanj je također bio i srednjovjekovni grad podignut krajem 14. ili početkom 15. stoljeća čija se kula, nekada visoka oko 10 metara, i danas može vidjeti. Jedan dio zanimljivosti ponude Martin Broda su stari mlinovi, od kojih su neki i danas u funkciji. 30

Slika 9 Rmanj, Martin Brod

Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una

2.6.2. Zadarska županija 31

Kulturna baština Zadarske županije seže od povijesnih vremena drevne antike pa sve do ranog srednjeg vijeka. Arheološki ostaci pronađeni su na području cijele županije, a mnogi gradovi, poput centra županije Zadra, grada Nina, Paga na istoimenom otoku, grada

30 Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una 31 www.zadar.hr 32

Benkovca u Ravnim kotarima i drugih, do danas su očuvali svoje povijesne zidine i stare kulturne spomenike.

Gradovi Zadar i Nin stari su 3000 godina, te su jedni od najstarijih gradova na Mediteranu. Povijesna jezgra Zadra nalazi se na izduženom poluotoku. Iz povijesnih izvora je poznato da je naselje Liburna u 1. stoljeću prije nove ere postalo rimska kolonija Iader. U Zadru se nalaze i neke od najbolje očuvanih povijesnih crkava: Crkva sv. Donata koja je spomenik predromaničkom graditeljstvu, Crkve sv. Marije, sv. Krševana i sv. Stošije primjeri su romaničkog stila dok su crkve sv. Frane, sv. Dominika i sv. Mihovila izgrađene u gotičkom stilu. Same gradske zidine potječu iz razdoblja renesanse.

Slika 10 Crkva sv. Donata u Zadru

Izvor: http://www.tzzadar.hr/hr/vodic/povijesni-spomenici/23-05-2007/crkva-sv-donata

Nin je nastao u vrijeme rimskog doba o čemu svjedoče i brojni ostaci najvećeg rimskog hrama na Jadranu iz 1. stoljeća, nalazište mozaika iz 2. stoljeća, ostaci rimskih zgrada u okolini Crkve sv. Križa, Gornja i Donja gradska vrata, dva kamena mosta i ostaci zidina iz venecijanskog razdoblja. Nin je također posebno značajan za hrvatsku povijest jer je bio prva prijestolnica Hrvata, te kasnije biskupsko sjedište.

Slika 11 Mozaici iz rimske vile Urbane, 2. stoljeće, Nin

Izvor: http://www.nin.hr/hr/kulturna-bastina/mozaici

Kopneno zaleđe Zadra također je bogato kulturno-povijesnom baštinom. Tu se napose ističu gradovi Benkovac sa svojom utvrdom Kaštel Benković iz 15. stoljeća te ostacima antike Asserije, čiji ostaci svojoj starošću sežu i do željeznog doba. Grad Biograd nastao je u ranom srednjem vijeku, iako je sam prostor poluotoka već znatno prije naseljen. Unutar gradske jezgre nalaze se zaštićeni spomenici kulture iz srednjeg i novog vijeka: crkva sv. Stošije, ostaci crkava sv. Ivana i sv. Tome te kaštel Matković.

Zadarski otoci posebno su bogate riznice kulturno-povijesne baštine, a napose otok i grad Pag koji je sagrađen po arhitektonskom planu slavnog hrvatskog umjetnika Jurja Dalmatinca, te čiji su povijesni ostaci stare gradske jezgre i danas u izvrsnom stanju te vrlo vrijedan kulturni resurs i jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Na otoku Pašmanu nalaze se dva povijesna samostana, benediktinski (12.-15- stoljeće) te franjevački (14.-18. stoljeće).

Grad Gračac nalazi se u središtu srednjovjekovne župe Otuča u kojoj su prebivale tadašnje hrvatske plemenitaške obitelji. Grad je dobio ime po ostacima utvrđenog dvorca čiji se ostatci i danas mogu vidjeti na uzvisini iznad crkve „Gradine“. Najstariji spomen grada može se naći u dokumentu iz 1465. godine. Župna crkva sv. Jurja mučenika u samom gradu izgrađena je 1715. god. Tijekom Drugoga svjetskog rata bila je skladište soli i danas je obnovljena. Također se obnavlja i Crkva sv. Ivana Krstitelja .

2.6.3. LičkoSenjska Županija

Ličko-senjska županija površinom je najveća županija u Republici Hrvatskoj, te broji najviše zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta od kojih su najvažniji Nacionalni parkovi

Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica, te Park prirode Velebit . Osim toga, ovo područje obiluje i arheološkim lokalitetima i zaštićenom kulturno-povijesnom baštinom.

Slika 12 Položaj Nacionalnih parkova u Ličko-senjskoj županiji

Izvor: http://www.licko-senjska.hr/opci_podaci.htm

Na širem području grada Gospića , koji je ujedno i glavno kulturno, upravno i gospodarsko središte županije, postoje dokazi o naseljavanju još iz pretpovijesnih vremena. Za vrijeme Rimljana, na ovom području su zabilježena velika prometna kretanja budući da su ovuda prolazili putevi koji su spajali unutrašnjost s obalom i povezivali antičku Sisciu i Salonu. O razdoblju hrvatskih narodnih vladara na području Gospića svjedoče ulomci starohrvatskih pletera koji su pronađeni na više lokaliteta nedaleko grada. Prvi začetci današnjeg Gospića bilježe se u 13. stoljeću kada se spominje naselje Kaseg. Ubrzo, u ove krajeve prodiru Turci koji na području današnjeg Gospića grade kulu age Alića te kulu age Senkovića koja danas predstavlja najstariju kuću u Gospiću. Od kulturnih ustanova u gradu djeluje i Muzej Like u kojem se nalaze vrijedna arheološka i etnografska zbirka, te umjetnine iz novije povijesti. Važno je napomenuti kako se u sastavu ovog muzeja nalazi i područna zbirka „Rodna kuća Nikole Tesle“ u Smiljanu, rodnom mjestu jednog od najvećih znanstvenika svih vremena. 32

Grad i luka Novalja razvio se na području povijesnog antičkog naselja Novalia koji je u to vrijeme služio kao južna luka rimskog naselja Cisse (danas Caska). O tome razdoblju danas svjedoče mnoga nalazišta, natpisi te napose rimski akvadukt iz 1. stoljeća nazvan „Talijanska buža“.

32 http://www.gospic.hr/ 35

Slika 13 Rimski vodovod u Novalju

Izvor: http://www.novalja.hr/index.php?page=19

U gradu se i danas nalaze očuvane crkvice sv. Vida na Vidasovim stanima, Crkva sv. Mihovila na Šankovim stanima i Crkva sv. Ivana na Šonjovim stanima nastalih oko 18. stoljeća. Ističu se i pronađeni ostaci tri ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća: ostaci podnog mozaika jedne od njih koji se mogu vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija te relikvijar pronađen pored jedne od bazilika koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Od kulturnih ustanova u gradu valja svakako izdvojiti Gradski muzej u kojem se između ostalog nalazi podzemni vodovod iz antičkih vremena, te izložba fotografija o nalazištu dvije tisuće godina starih amfora. 33

Od brojnih kulturnih spomenika u gradu Senju svakako je značajna tvrđava Nehaj, simbol grada, sagrađena u drugoj polovici 16. stoljeća. Ova tvrđava četverokutnog je oblika s jakim zidovima i u njoj se danas nalazi zbirka „Senjski uskoci“ s predmetima nastalim od 15. do 17. stoljeća.

33 http://www.tz-novalja.hr/ 36

Slika 14 Tvrđava Nehaj, Senj

Izvor: http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/674/

U gradu se svojom ljepotom ističe i renesansno-barokni trg po imenu Cilnica s klasicističkom fontanom u sredini, te velika vrata s kraja 18. stoljeća s kojima završava poznata Jozefinska cesta (Karlovac- Senj). Na trgu Mala placa nalazi se gradska vijećnica s gradskom ložom iz 14. stoljeća, a od kulturno-povijesnih građevina još je potrebno spomenuti i renesansne kuće Vukasović iz 15. stoljeća, kuću Homolić, zatim kuću uskočkog kneza Martina Posedarskog te kuća Domazetovića iz 18. stoljeća. Od sakralnih građevina u gradu se nalazi i jednobrodna romanička katedrala Sv. Marije iz 12. stoljeća, na Artu gdje se nalazi Park hrvatskih književnika smještena je i izvorno renesansna zavjetna mornarska Crkva sv. Marije. Od povijesnih znamenitosti u gradu valja još spomenuti i gradsku luku, srednjovjekovnu Uskočku ulicu, ostatke Crkve sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnicu obitelji Frankopan te palaču Carine iz 18. stoljeća u kojoj se nalazi župni dvor, te su tamo smješteni biskupski i kaptolski arhiv, knjižnica te zbirka sakralne umjetnosti od 13. do 20. stoljeća. 34

Slika 15 Senj, bakrorez J.W. Valvasora iz 1689. godine

Izvor: http://www.senj.hr/Povijest.htm

34 www.senj.hr 37

Povijest Donjeg Lapca seže još u antička vremena, odnosno željezno i rimsko doba) o čemu svjedoče pronađeni ostatci predmeta iz tih doba, no sam grad osnovan je krajem 18. stoljeća, 1791. godine. U 19. stoljeću Donji Lapac se počeo razvijati kao krajiški centar koji je bio dobro prometno povezan s okolnim i udaljenijim mjestima. U Drugom svjetskom ratu pripala mu je titula prvog oslobođenog kotarskog mjesta u Hrvatskoj. Brojni ratovi na ovome području uvelike su utjecali na razvoj, ekonomiju i demografsku sliku grada.

2.7. Gospodarstvo i turizam 2.7.1. Općina Bihać

2.7.1.1. Gospodarstvo

U Unsko-sanskome kantonu registrirano je ukupno 3.240 aktivnih tvrtki, te 4.007 obrta. Općini Bihać od tog broja pripada 1.019 registriranih tvrtki te 1.126 obrta.

Tablica 21 Broj i djelatnost tvrtki i obrta u općini Bihać i Unsko-sanskome kantonu, stanje od 31.12.2011. Bihać Unskosanski kanton Djelatnost Tvrtke Obrti Tvrtke Obrti Poljoprivreda, lov i šumarstvo 7 76 35 271 Ribarstvo 2 0 2 0 Vađenje ruda i ugljena 1 0 11 0 Prerađivačka industrija 39 177 156 491 Opskrba energijom, plinom i vodom 2 0 9 0 Građevinarstvo 16 71 56 292 Trgovina; popravak motornih vozila, motocikala, te 509 243 1.555 1.107 predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo Ugostiteljstvo 67 240 255 945 Prijevoz, skladištenje i veze 67 44 162 170 Financijsko savjetovanje 47 0 169 0 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 43 134 100 323 Državna uprava i obrana; obvezno socijalno 24 0 60 3 osiguranje Obrazovanje 31 16 136 42 Zdravstveni i socijalni rad 19 33 76 68 Ostale javne komunalne i vlastite uslužne djelatnosti 145 92 457 295 Ekstrateritorijalne organizacije i tijela 0 0 1 0 Ukupno 1.019 1.126 3.240 4.007 Izvor: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf

Sljedeća tablica prikazuje broj zaposlenih i prosječnu neto plaću u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać u 2011. godini.

Tablica 22 Prosječan broj zaposlenih i prosječna neto plaća u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać u 2011. godini Prosječan broj Prosječna neto plaća u

zaposlenih KM Unskosanski kanton 32.594 769,96 Općina Bihać 12.032 882,68 Izvor: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf

Tablica ispod sadrži prikaz investicija po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome kantonu u 2010. godini. Brojevi u tablici iznose broj tisuća konvertibilnih maraka.

Tablica 23 Investicije po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome kantonu u 2010. godini (u tisućama KM) 35

Iz Iskorišteni Iz sredstava Iz Iz vlastitih Financijski Djelatnost investitora Ukupno udruženih financijski fondova i ostalih sredstava leasing sredstava krediti proračuna izvora Poljoprivreda, lov i 2.280 2.062 6 164 29 0 19 šumarstvo Ribarstvo 107 0 0 77 0 30 0 Vađenje ruda i ugljena 248 248 0 0 0 0 0 Prerađivačka industrija 16.936 13.115 0 3.294 465 0 62 Opskrba energijom, 1.672 830 0 0 0 112 730 plinom i vodom Građevinarstvo 6.001 4.444 0 1.279 278 0 0 Trgovina; popravak 20.849 14.999 686 5.018 145 0 1 motornih vozila, Ugostiteljstvomotocikala, te predmeta 237 223 0 1 0 0 13 Prijevoz, skladištenje i 2.636 1.697 0 818 121 0 0 veze Financijsko savjetovanje 1.280 1.280 0 0 0 0 0 Poslovanje nekretninama, 8.878 4.026 0 4.852 0 0 0 iznajmljivanje Državna uprava i obrana; 8.966 7.805 95 30 0 146 890 obvezno socijalno Obrazovanje 2.676 1.432 69 0 0 5 1.170 Zdravstveni i socijalni rad 1.864 481 0 248 84 741 310 Ostale javne komunalne i 2.013 1.180 13 135 84 362 239 vlastite uslužne djelatnosti Poljoprivredna gazdinstva 2.483 1.701 0 607 0 0 175 Ukupno 79.126 55.523 869 16.523 1.206 1.396 3.609 Izvor: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf

Najveći udio u investicijama prema izvoru financiranja u Unsko-sanskom kantonu u 2010.g. je otpao na vlastita financijska sredstva dok manji udio spada pod financijske kredite. Ostali izvori financiranja spadaju pod sredstva fondova i proračuna, leasing i udružena sredstva.

35 U tablici su prikazani podaci za Unsko-sanski kanton, s obzirom da nema dostupnih podataka na razini općina 39

Tablica 24 Investicije prema osnovnim izvorima financiranja u općini Bihać (u tisućama KM)

Iskorišteni Iz sredstava Iz vlastitih Iz udruženih Financijski Iz ostalih Godina Ukupno financijski fondova i sredstava sredstava leasing izvora krediti budžeta 2005 46.164 30.766 920 11.495 760 983 1.241 2006 45.346 27.477 240 8.025 549 6.275 2.781 2007 85.359 44.164 8.029 11.872 8.083 9.435 3.777 2008 125.648 93.561 8 11.510 3.333 15.292 1.945 2009 56.125 48.730 138 2.226 3.174 535 1.321 2010 29.918 23.851 80 2.822 411 610 2.144 2011 37.275 21.124 4.788 54 2.085 9.224 Izvor: http://www.fzs.ba

Prema podacima o investicijama u općini Bihać za posljednjih nekoliko godina, vidljivo je da razina investicija rasla od 2006. do 2008. g. kad je dosegnula vrhunac (123.648.000 KM). Od 2008. nastupilo je drastično smanjenje investicija, dok se u 2011. pokazuju znakovi oporavka. Najveći udio investicija je financiran iz vlastitih sredstava te ostalih izvora.

Podaci za općinu Bihać se odnose na pravne osobe, budući da se podaci za poljoprivredna gospodarstva objavljuju na razini Kantona i FBiH. Isplate za investicije pravnih osoba prema organizacijskom principu se ne mogu objaviti po području djelatnosti KD BiH (2006. g.) zbog zaštite individualnih podataka pravnih osoba.

2.7.1.2. Turizam

Zahvaljujući brojnim prirodnim resursima, ali i svojom kulturno-povijesnom baštinom, veliki dio Unsko-sanskoga kantona, a napose sam Nacionalni park pogodni su za značajan razvoj turizma. Glavni oblici trenutne ponude su rafting i ribolov, katkad u kombinaciji s biciklizmom, planinarenjem ili obilaskom kulturnih spomenika. No turizam na ovom području još uvijek nije doživio svoj procvat i još uvijek ne zauzima mjesto u cjelokupnom gospodarstvu ovog područja koje bi, sukladno bogatim prirodnim i kulturnim resursima, trebao zauzimati.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 2011. godine je u Unsko-sanskom kantonu bilo ukupno 2.002.105 KM prometa po ugostiteljskim objektima. Promet hotela iznosio je 1.963.415 KM, dok je za kampove i druge vrste ugostiteljskih objekata iznosio 38.690 KM. Ukupan broj ležaja u 2011. godini iznosio je 607. 36

Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja turista u Unsko-sanskom kantonu prema vrstama objekata za 2011. godinu.

36 http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf 40

Tablica 25 Broj dolazaka i noćenja turista po vrstama objekata 2011. i 2012. godine 37

Dolasci Noćenja Objekt 2011 2012 2011 2012 Hotel Park 859 2.066 1.148 2.889 Hotel Opal 3.528 1.705 5.421 2.621 Hotel Emporium 39 39 Motel Paviljon 1.171 1.573 1.688 2.468 Motel Luna 258 272 462 450 Prenoćište Kod Ede 426 399 604 600 Prenoćište Hanka 401 367 654 556 Prenoćište Šaha 500 436 500 436 Prenoćište Dušan 20 25 Prenoćište Villa Ena UNA RC 8 257 8 427 Prenoćište Neron 25 20 25 25 Ukupno 7.176 7.154 10.510 10.536 Izvor: TZ USK

Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja stranih turista prema zemljama prebivališta za Unsko-sanski kanton iz 2011. i 2012. godine.

Tablica 26 Dolasci i noćenja turista prema zemljama prebivališta, 2011. i 2012. godina 38

Zemlja Dolasci 2011 Noćenja 2011 Dolasci 2012 Noćenja 2012 BiH 6.631 9.346 6.907 9.652 Hrvatska 459 611 596 928 Slovenija 297 395 421 560 Italija 266 357 182 270 Njemačka 209 405 225 477 Srbija 205 320 195 320 Austrija 195 310 233 377 Francuska 78 179 65 125 Švedska 64 125 29 41 Nizozemska 62 117 86 147 Turska 62 87 66 84 SAD 61 99 51 92 Velika Britanija 49 91 57 129 Ostali 375 729 687 1.539 Ukupno 9.013 13.171 9.800 14.741 Izvor: TZ USK

37 Projekcija napravljena na temelju dostavljenih obrazaca prijave i odjave turista registriranih smještajnih objekata na području USK-a. Treba napomenuti da podaci nisu u potpunosti točni jer nekolicina smještajnih objekata nije dostavilo izvješća TZ USK-a. 38 Projekcija napravljena na temelju dostavljenih obrazaca prijave i odjave turista registriranih smještajnih objekata na području USK-a. Treba napomenuti da podaci nisu u potpunosti točni jer nekolicina smještajnih objekata nije dostavilo izvješća TZ USK-a. 41

Iz ove tablice vidljivo je da najveći broj inozemnih turista dolazi iz susjedne Republike Hrvatske, te da su sljedeće na ljestvici Slovenija i Srbija koje su također geografski blizu promatranome području. Također, vidljiv je porast dolaska gostiju iz Njemačke i Austrije.

2.7.1.3. Turistička ponuda Nacionalnog parka Una

Nacionalni park Una jedna je od najprepoznatljivijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini . Turistička ponuda NP Una temelji se na sportskim aktivnostima na rijeci Uni, a ubrzano se razvijaju outdoor aktivnosti koje su povezane sa planinskim i drugim prirodnim potencijalima kao i i kulturno-povijesnim resursima koji omogućavaju razvoj kulturnog turizma , i to napose na način koji će povezati više aktivnosti – npr. kreiranje biciklističkih ili pješačkih staza od jednog spomenika do drugoga.

NP Una u svojoj ponudi nudi sljedeće turističke proizvode39 posjetiteljima:

• rafting i kajak; • fly-fishing; • izletnici i ekskurzije; • planinarenje i pješačenje; • biciklizam i • kulturno-povijesno nasljeđe.

Slika 16 Rafting - NP Una

Izvor: www.shutterstock.com

39 Peštek A., Turistički proizvodi - paketi Nacionalnog parka Una, Projekt „Razvoj eko-zone NP Una i obogaćivanje turističke ponude“, PLOD Centar, str. 9-10 42

Turistički proizvodi su rezultat ujednačenih ekonomskih, društvenih i ekoloških zahtjeva, odnosno održivog razvoja, kroz: • maksimiziranje ekonomskih rezultata; • razvoj lokalnih zajednica i • očuvanje okoline. U nastavku je prikazana tablica s turističkom ponudom i ciljanim grupama posjetitelja. Prikladnost određenih paketa za određeni segment je označena znakom +. Broj znakova označava intenzitet usklađenosti. Npr. fly-fishing nije prikladan za škole i obrazovne institucije, ali je zato program izleta izrazito pogodan za taj segment. Tablica 27 Usklađenost turističke ponude NP Una sa ciljanim grupama posjetitelja

Škole i Djeca i Klubovi i Odrasli Umirovljenici Obitelji obrazovne Tvrtke mladež udruženja institucije Rafting i kajak +++ +++ + ++ +++ + +++ Flyfishing ++ +++ +++ ++ Izletnici i ekskurzije +++ +++ +++ +++ +++ +++ + Planinarenje i +++ +++ ++ ++ +++ +++ pješačenje Biciklizam +++ +++ + + +++ +++ Kulturnopovijesno ++ +++ +++ ++ +++ +++ nasljeđe Izvor: MICRO projekt d.o.o. Individualne i grupne posjetitelje moguće je rasporediti na različite dobne grupe koje kroz aktivnosti u NP Una zadovoljavaju potrebe za druženjem - socijalizacijom, očuvanjem zdravlja, sporta, edukacije, itd. U ovu grupu se ubrajaju domaći i inozemni posjetioci. Tvrtke su posebno izdvojene jer pružaju mogućnost za organizaciju raznih team-building aktivnosti i konferencija, kao posebno profitabilnih aktivnosti. Klubovi i udruženja (posebno sportski) su također važna grupacija jer im resursi NP Una daju mogućnost za provođenje i/ili unapređenje svojih aktivnosti (treninzi, obuka, pripreme, edukacija, itd.). Škole i obrazovne institucije su posebno zanimljive za organizaciju izleta i ekskurzija te edukacija u prirodi. U ekonomskom smislu, izleti su najmanje profitabilna cjelina. S obzirom da je boravak na destinaciji uglavnom kraći, zastupljena je i kombinacija paketa kojom se nerijetko produžuje broj dana boravka. Kombinacija paketa omogućava sjedinjavanje ponude i nudi se sukladno s produženim brojem dana boravka posjetitelja.

Najatraktivnije destinacije u obuhvatu Nacionalnog parka Una su: - Kulen Vakuf najveće je naselje Nacionalnog parka te broji oko 700 stanovnika. Ovdje se također nalazi i najveći broj ugostiteljskih objekata unutar Nacionalnog parka. Naselje ukupno broji oko pedesetak kreveta, a taj broj po ugostiteljskim objektima izgleda ovako:

• Smještaj u seoskom domaćinstvu „Pansion SARAJ“ - 20 kreveta, • Smještaj u seoskom domaćinstvu „Villa Artemida“ - 10 kreveta, • Gostionica sa pružanjem usluga smještaja „SEDIĆ-S“ - 12 kreveta,

• Odmaralište „Ostrovica Una“ - 1 apartman.40

Najpopularnija aktivnost u Kulen Vakufu je ribolov te se ovdje održavaju i prvenstva u fly- fishingu. Osim toga, područje ima veliki potencijal za razvoj planinarenja, biciklizma i ostalih sportskih aktivnosti.

- Martin Brod malo je naselje smješteno u središtu NP Una u kojemu obitava oko 120 stanovnika. U Martin Brodu se nalaze tri ugostiteljska objekta sa ukupno dvadeset kreveta: • Kuća za odmor „Dušan“ - 5 kreveta, • Smještaj u seoskom domaćinstvu „Mlinarev san“ - 5 kreveta • Gostionica sa pružanjem usluga smještaja „UNA-C“ - 15 kreveta 41 .

Nedovoljna prometna povezanost ovog mjestašca je ujedno i dio njegove čari doprinoseći većem postotku očuvanosti prirode. Najpopularnija turistička aktivnost na ovom području je ribolov.

Slika 17 Vodopad u Martin Brodu

Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una

- Jedno od najatraktivnijih lokacija Nacionalnog parka Una je vodopad Štrbački buk visok oko 23 metra, do kojega se može doći samo terenskim vozilom. Ovdje najčešće počinje organizirani rafting, vrlo atraktivan za posjetitelje.

40 Općina Bihać; Ministarstvo privrede USK-a, podaci o registriranim smještajnim kapacitetima sa područja općine Bihać 41 Općina Bihać; Ministarstvo privrede USK-a, podaci o registriranim smještajnim kapacitetima sa područja općine Bihać 44

Slika 18 Rafting na Štrbačkom buku

Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una

Sam vodopad proglašen je zonom stroge zaštite, a ima odličan potencijal za razvoj planinarskih staza te sportskog penjanja. 2.7.2. Općina Gračac

2.7.2.1. Gospodarstvo

Gospodarstvo Zadarske županije temelji se na sektorima trgovine, prerađivačke industrije, turizma, pomorskog prometa, građevinarstva, ribarstva i poljoprivrede, te obrtništva.

U Zadarskoj županiji ukupno je registrirano 5.116 aktivnih tvrtki, te 4.802 obrta. U općini Gračac registrirane su 72 tvrtke i 63 obrta. Sljedeća tablica prikazuje glavne gospodarske djelatnosti i broj tvrtki općine Gračac i Zadarske županije.

Tablica 28 Broj i djelatnosti tvrtki u općini Gračac i Zadarskoj županiji

Broj tvrtki

Djelatnost tvrtki Gračac Zadarska županija

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 16 249 Rudarstvo i vađenje 1 30 Prerađivačka industrija 14 484 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 45 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom 1 39 Građevinarstvo 10 711 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motora 10 1.356 Prijevoz i skladištenje 2 154 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 5 460 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3 414 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 4 Obrazovanje 2 149 Informacije i komunikacije 0 81 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0 16 Poslovanje nekretninama 0 198 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 369 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0 66 Umjetnost, zabava i rekreacija 1 101 Nema podataka 3 130 45

Broj tvrtki

Djelatnost tvrtki Gračac Zadarska županija

UKUPNO 72 5.116 Izvor: http://www.biznet.hr/

Iz prethodne tablice evidentno je da su glavne gospodarske djelatnosti aktivnih tvrtki u općini Gračac poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te prerađivačka industrija. Također je dosta velik i broj tvrtki koje se bave građevinarstvom i trgovinom na veliko i malo te popravak motornih vozila i motora. 2.7.2.2. Turizam

U prethodnoj tablici prikazan je broj tvrtki koje se bave uslugama smještaja i ugostiteljstva. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u općini Gračac postoje dvije aktivne tvrtke čija djelatnost spada pod hotelsku i drugu vrstu smještaja (moteli):

• Sklop d.o.o. • Lički krovovi d.o.o. 42

Prema podacima iz „Strategije razvoja turizma općine Gračac“ iz 2008. godine, na području općine ukupno je bilo 93 kreveta. 43

Pod djelatnostima ugostiteljstva, u što spada priprema i usluživanje hrane i pića, usluge cateringa i slično, u HGK su registrirane tek dvije aktivne tvrtke.

Ukupan broj kreveta u Zadarskoj županiji 2011. godine iznosio je 39.910, prikazano prema vrsti smještajnih kapaciteta taj broj se može prikazati na sljedeći način:

Tablica 29 Smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji, 2011. g.

Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje 4.964 1.982 8.019 5.948 15.405 1.592 Izvor: http://www.dzs.hr/

Sljedeće dvije tablice prikazuju ukupni broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarskoj županiji u 2011. godini, kao i zemlje prebivališta stranih turista.

Tablica 30 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarskoj županiji 2011. godine

Dolasci Noćenja

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

1.022.464 16.113 862.351 6.481.067 897.165 5.583.902 Izvor: http://www.dzs.hr/

42 http://www.biznet.hr/ 43 Strategija razvoja turizma Gračac, 2008. 46

U ukupnom broju gostiju najveći udio u strukturi dolazaka čine domaći gosti sa 19% svih dolazaka. Zatim slijede gosti iz Njemačke sa 13,4% te Slovenije sa 12,3% udjela.

2.7.3. Općina Donji Lapac

2.7.3.1. Gospodarstvo

Ličko-senjsku županiju i njezine općine karakterizira zaostajanje za gospodarskom i socijalnom razinom razvijenosti Republike Hrvatske. Taj zaostatak rezultat je slabe prometne povezanosti, nedostatak visokostručnih kadrova kao i posljedice ratne aktivnosti na ovom području. Svi su ovi čimbenici utjecali i na promjenu strukture gospodarstva cijele županije no i na promjenu strukture stanovništva i cjelokupnu demografsku sliku ovog područja. 44

U Ličko-senjskoj županiji registrirano je ukupno 1.065 aktivnih tvrtki te 1.220 obrta. Na području općine Donji Lapac posluje 21 tvrtka i 15 obrta.

Područje općine tradicionalno je stočarsko-poljoprivredni kraj. Najveće mogućnosti i interes nalaze se u poljoprivredi – djelatnosti za koju na području općine Donji Lapac postoje značajni resursi. Približno polovicu teritorija općine zauzimaju kvalitetne šume bogate raznovrsnom faunom, te je njihova eksploatacija kako kroz povijest tako i danas predstavljala važan čimbenik razvoja općine Donji Lapac.

Sljedeća tablica prikazuje trenutni broj i djelatnost registriranih tvrtki u spomenutoj općini.

Tablica 31 Broj i djelatnost aktivnih tvrtki u općini Donji Lapac i Ličko-senjskoj županiji

Broj tvrtki Donji Ličkosenjska Djelatnost tvrtki Lapac županija Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5 71 Rudarstvo i vađenje 1 8 Prerađivačka industrija 6 157 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 9 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje 2 16 otpadom Građevinarstvo 2 119 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motora 1 253 Prijevoz i skladištenje 57 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 1 124 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1 67 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 3 Obrazovanje 1 36 Informacije i komunikacije 17 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 Poslovanje nekretninama 22

44 http://www.hgk.hr/category/zk/otocac/ 47

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 36 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 17 Umjetnost, zabava i rekreacija 1 31 Ostale uslužne djelatnosti 12 nema podataka 9 Ukupno 21 1,065 Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon

U općini Donji Lapac planirana je izgradnja Poduzetničke zone Birovača.

2.7.3.2. Turizam 45

Ličko-senjska županija je nositelj planinskog turizma u Republici Hrvatskoj. 2011. godine u brojali ukupno 11.175 smještajnih kapaciteta po svim turističkim mjestima na području županije:

Tablica 32 Smještajni kapaciteti u Ličko-senjskoj županiji, 2011. g.

Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti Mjesta za Mjesta za Sobe Apartmani Sobe Apartmani kampiranje kampiranje 1.438 310 1.933 2.468 4.969 57 Izvor: http://www.dzs.hr/

Kako bi mogli ocijeniti stanje smještajnih kapaciteta po planinskim područjima županije, sljedeća tablica prikazuje njihov broj u 2011. godini, i to po ljetnoj i zimskoj sezoni. Planinskim turističkim mjestom smatra se mjesto koje leži iznad 500 m nadmorske visine ili u teritorijalnom okviru neke planine. Važno je i napomenuti da ljetna sezona obuhvaća mjesece od svibnja do listopada, a zimska od studenog do travnja.

Tablica 33 Smještajni kapaciteti u planinskim turističkim mjestima Ličko-senjske županije po sezonama 2011. godine

Ljetna sezona Zimska sezona

Hoteli 733 458

Kampovi 456

Privatni smještaj 1.215 769

Ostalo 441 148

Ukupno 2.845 1.375 Izvor: http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf

Prosječan broj noćenja po turistu u planinskim turističkim mjestima u Ličko-senjskoj županiji u ljetnoj i zimskoj sezoni 2010./2011 iznosi 1,4 noć. 46

45 Zbog nedostupnosti podatka o turističkoj djelatnosti u općini Donji Lapac, u ovoj cjelini će biti razmatrani turistički podaci samo na razini Ličko-senjske županije. 46 http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf 48

Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja stranih turista u županiji u 2011. godini. U zimskoj sezoni 2010./2011. bilježila je stalni rast u broju turista, a porast broja noćenja iznosio je gotovo 10%. 47

Tablica 34 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Ličko-senjskoj županiji u 2011. godini

Dolasci Noćenja

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

425.675 33.196 392.479 1.697.107 112.264 1.584.843 Izvor: http://www.dzs.hr/

U zimskoj sezoni 2010./2011. bilježila je stalni rast u broju turista, a porast broja noćenja iznosio je gotovo 10%. 48 Promatrajući samo planinska turistička područja broj noćenja po sezonama izgledao bi na način prikazan u sljedećoj tablici:

Tablica 35 Noćenja domaćih i stranih turista u planinskim turističkim mjestima po sezonama

Domaći Strani Zima 2010./2011. 7.300 17.700 Ljeto 2010. 12.500 159.600 Izvor: http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf

Broj dolazaka po planinskim turističkim mjestima u istom promatranom vremenskom razdoblju iznosi 18.400 dolazaka u zimskoj 2010./2011., te 125.000 u ljetnoj sezoni 2010. godine.

47 http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf 48 http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf 49

3. SWOT ANALIZA 49

SNAGE (+) SLABOSTI ( )

+ bogato i očuvano prirodno i kulturnopovijesno naslijeđe - nerazvijena prometna i druga infrastruktura u funkciji razvoja turizma (signalizacija, + povoljna i raznovrsna ponuda outdoor turizma vodoopskrba, otpadne vode, parking, itd.) + dodirna točka orijentalne kulture za zapadnom - nedovoljno razvijene usluge / proizvodi + ekološki čist i očuvan prostor te ugodna klima - nerazvijen sustav distribucije usluga + specifična i bogata gastro ponuda - nedostatak informativnog materijala i nizak stupanj prepoznatljivosti područja na širem + povoljan geografski položaj blizina urbanih centara, blizina nacionalnih parkova europskom turističkom tržištu poput NP Plitvice, NP Sjeverni Velebit i Paklenica koji se nalaze na prostoru Ličko - neusklađenost zakonodavnih okvira zaštite gornjeg toka rijeke Une (sa BiH strane proglašen senjske županije te blizina glavnih prometnica u RH i BiH Nacionalnim parkom, sa HR strane ne postoji zaštita osim područja izvora rijeke Une) + gostoljubivost domicilnog stanovništva + brand rijeka Una - nedostatak stručnog kadra u sektoru usluga + raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i endemskih vrsta - niska razina primjene informacijskokomunikacijskih tehnologija za informiranje potencijalnih + NP Una prvi i jedini Nacionalni park u BiH posjetitelja o postojećoj turističkoj ponudi - neintegrirana turistička ponuda te nepostojanje zajedničkih prekograničnih inicijativa za razvoj zajedničke turističke ponude i informiranja gostiju - udaljenost projektnih lokacija zbog problema graničnih prijelaza (npr. izvor rijeke Une (RH) je udaljen od Martin Broda (BiH) svega dvadesetak km, ali je cestovnim putem zbog udaljenosti najbližeg graničnog prijelaza potrebno prevaliti više od 70 km) - usluge/proizvodi uglavnom usmjereni na ljetni period (biciklizam, kajak, rafting, flyfishing i sl.) PRIJETNJE ( ) PRILIKE (+)

- nedostatak adekvatnih i detaljnih istraživanja u turizmu (tko su gosti, kakve su im + blizina drugih nacionalnih parkova (Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i navike, što žele vidjeti i sl.) Paklenica, te Park prirode Velebit u RH) - globalna ekonomska situacija koja će se dijelom odraziti i na smanjenje putovanja + blizina drugih atraktivnih turističkih destinacija - nedostatak kvalitetnih informacija o turističkoj ponudi regije + velika mogućnost razvoja lokalne zajednice što može pozitivno utjecati na povratak stanovništva - dugoročna stabilnost sadržaja ovisi o više faktora (sponzori, spremnost lokalnih vlasti, kratkoročna planiranja) + umrežavanje i partnerstvo sa ostalim nacionalnim parkovima + porast interesa za ekoturizam i stalni porast posjećenosti sličnih područja u susjedstvu - rješavanja vlasničkih odnosa unutar NP Una sa vlasnicima zemljišta + povećan interes zapadnih turista za novim i neistraženim regijama (UNWTO izvještaji) - nedovoljna financijska podrška za infrastrukturu + povoljna sigurnosna situacija u regiji - neriješeni sustavi odvodnje i obrade otpadnih komunalnih i industrijskih voda + povezivanje NP Una (BiH) sa NP Plitvice (HR) - nezakonito odlaganje kućnog i građevinskog otpada na divljim odlagalištima + strateški prioriteti na razini EU i nacionalnim razinama usmjereni ka očuvanju prirode i razvoju - nekontrolirani izlov ribljeg fonda (autohtone pastrve i lipljena) na gornjem toku rijeke konkurentne turističke ponude Une + mogućnosti ulaganja kroz buduće EU fondove - promjena graničnog sustava („schengenska granica“) ulaskom Hrvatske u EU + rast interesa suvremenih turista za neistraženim prirodnim ljepotama - negativni demografski trendovi (starenje stanovništva, iseljavanje) + osmišljavanje cjelovite ponude i povezivanje „doživljaja“ na pojedinim lokalitetima koji čine gornji tok rijeke Une + osmišljavanje proizvoda/usluga za zimski period kako bi se ublažile sezonske oscilacije

49 Kvalitativna metoda koja kroz 4 čimbenika analizira interne snage i slabosti te eksterne prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Djelomično preuzeto iz Master Plana NP Una 4. STRATEŠKO UPORIŠTE I PRAVNI OKVIR

4.1. Uvod

Budući da predmetna studija predstavlja strateški dokument čija je svrha identificiranje resursa i potencijala promatranog prekograničnog područja za razvoj turizma kroz postavljanje strateških ciljeva i okvira njihove realizacije u okviru ovog poglavlja se analiziraju relevantni strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini na području obje države obuhvaćene projektom.

Za determiniranje strateških smjernica razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une od iznimne su važnosti strategije višeg reda za razvoj sektora turizma kao i strategije razvoja na ruralnim prostorima.

Uvažavajući specifičnosti obuhvaćene prostorom Nacionalnog parka Una u analizu su uključeni i strateški dokumenti nižeg reda koji definiraju smjer razvoja i načela upravljanja na zaštićenom prostoru.

S obzirom na procese pridruživanja EU koje prolazi BiH te skoro članstvo Republike Hrvatske u EU, od iznimne je važnosti uskladiti strateška opredjeljenja i ciljeve razvoja turizma na području gornjeg toka rijeke Une sa relevantnim strateškim smjernicama na razini EU.

U sljedećoj tablici dan je pregled strateških dokumenata koji su obrađeni u nastavku ovog poglavlja.

Tablica 36 Pregled strateških dokumenata BiH i RH

Razina Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska

EU razina • Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth) • Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions) • Strategija za održivi razvoj (EU Sustainable Development Strategy 2006.) • Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.“) • EU strategija o bioraznolikosti 2020. (Biodiversity strategy to 2020)

Nacionalna • Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020. (nacrt) • Strategija regionalnog razvoja 2011. do 2013 . razina – • Strateški plan Ministarstva turizma 2012. do sektorske 2014 . strategije • Strategija ruralnog razvoja RH 2008. -2013.

Entitetska • Strategija razvojoja BiH od 2010. do 2020. razina • Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Federacija BiH Hercegovine za period 2008. ‐2018. • Strategija za upravljanje vodnim resursima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2010. ‐2022. • Srednjoročna strategija za razvoj poljoprivrednog Razina Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska sektora FBiH 20062010 • Strategija zaštite okoliša F BiH 2008 – 2018

Nacionalna IPARD razina – programi EU

Regionalna • Integrirana strategija razvoja USK 2014 – 2020 • Županijska razvojna strategija Zadarske razina (proces odobren – prvi dio socioekonomska analiza) županije 2011.2013. • Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.2014. • Razvojna strategija Ličkosenjske županije

Lokalna razina • Strateški plan razvoja općine Bihać prvi dio – • Prostorni Plan Uređenja općine Gračac socioekonomska analiza • Strategija razvoja turizma općine Gračac

Lokalna razina • Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje • Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une – razina Nacionalnog parka Una, Federalno ministarstvo zaštićenog okoliša i turizma, 2009. područja • Plan upravljanja za NP UNA; FMOiT 2011

Izvor: MICRO projekt d.o.o.

4.2. EU strateški okvir

U okviru ovog poglavlja prikazana je povezanost i usklađenost predmetne strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim smjernicama na razini Europske Unije.

Osobito su značajne sljedeće strategije:

• Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth) • Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions) • Strategija za održivi razvoj ( EU Sustainable Development Strategy 2006.) • Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a fr amework for Community action in the field of water policy.“) • EU strategija o bioraznolikosti 2020. (Biodiversity strategy to 2020)

Tablica 37 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim smjernicama na razini Europske Unije

Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth)

Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)

Svrha / područje Europa može uspjeti ako djeluje kolektivno, kao Unija. Potrebna je snažnija strategija izlaska iz krize te usmjeriti razvoj EU prema pametnom i održivom gospodarstvu koje će proizvoditi visoku razinu zaposlenosti, produktivnosti i socijalnu koheziju. Europa 2020 postavlja viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće. Sveukupni cilj i • Pametan rast: razvoj ekonomije koja se temelji na znanju i inovacijama specifični ciljevi • Održivi razvoj: efektivnije promoviranje zelenije i konkurentnije ekonomije • Sveobuhvatan rast: poticanje ekonomije visoke zapošljivosti

Obrazloženje Sva tri prioriteta su u skladu sa ciljevima projekta, posebno prioriteti: Održivi razvoj te Sveobuhvatan rast.

Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions)

Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)

Svrha / područje U skladu s Lisabonskom strategijom, glavni cilj europske turističke politike je potaknuti konkurentnosti u sektoru, uz pretpostavku da je dugoročno gledano konkurentnost u bliskoj vezi sa ciljem održivosti što je ujedno i jedan od glavnih prioriteta Europske ekonomske strategije za 2020. godinu.

Sveukupni cilj i Osnovni cilj strategije je „Europa kao turistička destinacija broj jedan u svijetu“. Kako bi se postigao specifični ciljevi navedeni cilj definirana su četiri prioriteta:

1. Poticati konkurentnost europskog sektora turizma 2. Poticati održivi, odgovorni i visokokvaliteni turizam 3. Stvoriti sliku i profil Europe kao održive i visokokvalitetne destinacije 4. Maksimizirati potencijal financijskih politika i instrumenata za razvoj turizma u EU

Obrazloženje Sva tri prioriteta su u skladu sa prioritetima projekta ali posebno se može istaknuti prioritet : Poticanje konkurentnosti turizma kojim se nastoji potaknuti diverzifikacija turističke ponude kroz promoviranje tematskih turističkih proizvoda kao npr. kulturno nasljeđe, suvremenu kulturu, zaštićena prirodna područja, povijest. Osim navedenog prioriteta značajan je i prioritet Unapređivanje profesionalnih vještina kojim bi se nastojalo unaprijediti profesionalne vještine zaposlenika u turističkom sektoru.

Strategija za održivi razvoj ( EU Sustainable Development Strategy 2006.)

Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)

Svrha / područje Europsko vijeće je u lipnju 2006. godine usvojilo obnovljenu Strategiju održivog razvoja koja se nadovezuje na Göteboršku strategiju 2001. a je rezultat opsežnog procesa revizije koji je započeo u 2004. Održivi razvoj se zalaže za zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe drugim riječima, nastoji ostvariti bolju kvalitetu života za sadašnje generacije kao i za generacije koje dolaze. Ona nudi viziju napretka koja integrira trenutne i dugoročne ciljeve, lokalnog i globalnog djelovanja, te navodi socijalna, ekonomska i ekološka pitanja kao nerazdvojne i međusobno ovisne komponente ljudskog napretka.

Opći cilj Strategije održivog razvoja EU je identificirati i razviti radnje kojima EU postigla kontinuirano dugoročno poboljšanje kvalitete života kroz stvaranje održivih zajednica koje bi bile u mogućnosti upravljati i koristiti sredstva učinkovito, iskoristiti ekološki i društveni inovativni potencijal gospodarstva i na kraju mogli osigurati napredak, zaštitu okoliša i socijalnu koheziju.

Sveukupni cilj i • Klimatske promjene

specifični ciljevi • Prijevoz

• Model proizvodnje i potrošnje

• Održivo upravljanje prirodnim resursima

• Javno zdravstvo

• Socijalna isključenost i siromaštvo

• Borba protiv globalnog siromaštva

Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantan je specifičan cilj:

Održivo upravljanje prirodnim resursima kojom se nastoji smanjiti prekomjerno iskorištavanje resursa, poboljšati njihovu učinkovitost iskorištavanja, prepoznati vrijednost ekosistema te smanjiti gubitak biološke raznolikosti. Potrebno je poboljšati upravljanje poljoprivrednim sektorom, ribarstvom te gospodarenjem šumama kao i dovršiti ekološku mrežu Natura 2000, odrediti i provesti prioritetne mjere za zaštitu bioraznolikosti.

Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.“)

Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)

Svrha / područje Direktiva uspostavlja inovativni pristup za upravljanje vodama odnosno riječnim tokovima, prirodnim geografskim i hidrološkim jedinicama, i postavlja konkretne rokove za države članice kako bi se postigli ambiciozni ciljevi zaštite okoliša za vodene ekosustave. Okvirna direktiva o vodama ima za cilj uspostaviti pravni okvir za zaštitu i vraćanje čiste vode u cijeloj Europi te osigurati dugoročno, održivo korištenje vodnih resursa. Devet godina nakon što je OkvirnaDirektiva stupila na snagu, stvoreni su planovi upravljanja za svako vodno područje, uzimajući u obzir rezultate provedenih analiza i studija . Ovi planovi pokrivaju razdoblje 20092015. Oni će se revidirati u 2015, a zatim svakih šest godina nakon toga.

Sveukupni cilj i 1.Koordiniranje aktivnostima kojima bi se postigao „dobar status" za sve Vode na području EU, uključujući specifični ciljevi površinskih i podzemnih voda, do 2015.

2. Postavljanje sustava upravljanja vodama (vodnog menadžmenta) koji se temelji na upravljanju prirodnim riječnim tokovima koji prelaze regionalne i nacionalne granice.

3. Integrirani vodni menadžment,unutar čijih okvira bi se definirale različite potrebe vodnog menadžmenta.

4. Aktivno sudjelovanje zainteresiranih strana i savjetovanje javnosti.

Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantni su svi navedeni specifični ciljevi.

EU strategija o bioraznolikosti 2020

Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)

Svrha / područje Europska komisija je trećeg svibnja 2011.godine usvojila novu strategiju koja ima za cilj zaustavljanja smanjenja biološke raznolikosti te poboljšanja stanja europskih vrsta staništa, ekosistema. Strategija se fokusira na šest glavnih ciljeva kojima bi se riješili najveći pritisci na prirodu i ekosisteme na području EU te propisale EU politike za idućih deset godina.

Sveukupni cilj i 1.Potpuna implementacija EU zakona vezanih za prirodu specifični ciljevi 2. Bolja zaštita i obnova ekosustava i usluga koje pružaju, i veća uporaba zelene infrastrukture;

3.Bolje gospodarenje poljoprivredom i šumarstvom

4. Bolje upravljanje Europskim ribarskim fondom i održivim ribarstvom;

5. Pooštrene kontrole invazivnih vrsta, i

6.Veći europski doprinos uklanjanju globalnog gubitka bioraznolikosti

Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantni su specifični ciljevi :

1. Potpuna implementacija EU zakona vezanih za prirodu

2. Bolja zaštita i obnova ekosustava i usluga koje pružaju, i veća uporaba zelene infrastrukture

6.Veći europski doprinos uklanjanju globalnog gubitka bioraznolikosti

U cilju očuvanja biološke raznolikosti i borbe protiv izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, Europska unija je postavila široku mrežu zaštićenih područja (Natura 2000 mreže) i koja je jedan od ključnih šest ciljeva Akcijskog programa zaštite okoliša.

Natura 2000 je EU mreža područja zaštite prirode utvrđenih Direktivom o staništima 1992. Cilj mreže je osigurati dugoročni opstanak europskih najvrjednijih i ugroženih vrsta i staništa. Natura 2000 nije sustav strogih prirodnih rezervata gdje je sve ljudske aktivnosti su isključene. Dok mreža svakako uključuje rezervate prirode većina zemljišta će vjerojatno i dalje biti u privatnom vlasništvu, a naglasak će biti na osiguravanju budućeg održivog upravljanja u ekonomskom i ekološkom smislu.

Izvor: MICRO projekt d.o.o.

4.3. Nacionalni strateški okviri

U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na nacionalnoj razini (razina Federacije BiH i Republike Hrvatske) sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa nacionalnim strateškim smjernicama.

S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodni resurse i ruralni prostor , osobito značajne su sljedeće strategije:

• Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020.;

• Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2018.;

• Strategija za upravljanje vodnim resursima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2010.-2022.;

• Srednjoročna strategija za razvoj poljoprivrednog sektora BiH;

• Nacionalni strateški referentni okvir 2012. do 2013. (Nacrt);

• Strategija regionalnog razvoja 2011. do 2013.;

• Strateški plan Ministarstva turizma 2012. do 2014.;

• Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013.;

• IPARD.

4.3.1. Nacionalni strateški okvir za BiH

Tablica 38 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u BiH

Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020 (Nacrt) 50 Nadležno tijelo Vlada Federacije BiH Prepoznajući potrebu sistematskog pristupa prema društvenoekonomskom razvoju BiH, Vijeće ministara (VM) je razvilo i usvojilo Strategiju razvoja zemlje (SR) . SR BiH se temelji na procjeni potreba i trendova u Svrha / područje zemlji i uključuje obaveze i standarde koje treba ispuniti u okviru Mape puta za integraciju u EU. Strateški dokumenti ocrtavaju prioritet smjerova koje vlade na svim nivoima trebaju slijediti u razdoblju navedenih strategija (do 2013).

Prvi strateški cilj: Makroekonomska stabilnost

Drugi strateški cilj: Konkurentnost

Sveukupni cilj i Treći strateški cilj: Zapošljavanje specifični ciljevi Četvrti strateški cilj: Održivi razvoj

Peti strateški cilj: EU integracije

Za projekt je posebno važan dio je četvrti strateški cilj: Održivi razvoj jer sadrži prioritet: Očuvanje prirode i racionalno gazdovanje prirodnim resursima kao i prioritet: poboljšanje uslova života i Obrazloženje diverzifikacije prihoda ruralne zaposlenosti u kojem je posebno važna mjera: Promocija ruralnog turizma. Budući da je projekt sufinanciran sredstvima EU peti strateški cilj je također važan. Provedba projekta će pridonijeti ostvarenju i prvog i drugog strateškog cilja: makroekonomska stabilnost i konkurentnost.

Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008. -2018.

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma Bosne i Hercegovine

Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine ključan je i podupirujući dokument koji ima za cilj reafirmaciju i repozicioniranje turističke destinacije Federacije Bosne i Hercegovine. Dokument ima za Svrha / područje cilj poduprijeti razvoj kompetitivne turističke regije na dobrobit i zadovoljstvo turista, domaće ekonomske zajednice i svih grana. Ovi ciljevi moraju se postići kroz održivi razvoj i maksimalnu brigu za prirodu i kulturnopovijesna dobra.

Ekonomski: Turizam kao pokretač razvoj gospodarstva u cjelini,rast investiranja, poduzetništvo obrtništvo, veće zapošljavanje, povećanje turističke potrošnje, proizvodnja autohtnonih proizvoda, smanjenje uvozne komponente, cjelogodišnje poslovanje, viša kvaliteta smještajnih objekata, primjerena struktura smještajnih kapaciteta, razvoj novih turističkih proizvoda, osvajanje novih tržišta Sveukupni cilj i specifični ciljevi Sociokulturni: Rast kvalitete života lokalnog stanovništva, sigurnost za lokalno stanovništvo i turiste, očuvanje kulturnopovijesne baštine, očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije, prožimanje kultura i povezivanje ljudi

Zaštita okoliša: Zaštita prirodnih resursa, ekostandardi, racionalno korištenje energije, unaprjeđenje infrastrukture, monitoring zagađenja, sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje

Za projekt je posebno važan cilj ekonomskog razvoja jer sadrži podciljeve kao što su: turizam kao Obrazloženje pokretač razvoja gospodarstva u cjelini, povećanje turističke potrošnje, viša kvaliteta smještajnih objekata, primjerena struktura smještajnih kapaciteta, razvoj novih turističkih proizvoda, osvajanje novih tržišta. Jednako važan je i cilj zaštita okoliša jer sadrži podciljeve: zaštita prirodnih resursa, monitoring

50 Strategija je u procesu izrade te su za potrebe ovog dokumenta preuzete smjernice Nacrta Strategije razvoja BiH od 2010. do 2020. g. 56

zagađenja, sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje. Budući da projekt nastoji potaknuti i prekograničnu suradnju sociokulturni aspekt strategije je bitan jer sadrži podcilj prožimanje kultura i povezivanje ljudi.

Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010. – 2022.

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Zakonom o vodama Federacije BiH (ZOV) je Strategija upravljanja vodama prepoznata kao osnovni planski dokument razvitka u oblasti upravljanja vodama, sa jednim od sastavnih dijelova: ciljevi i smjerovi zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda i održive uporabe voda . Svrha / područje Strateškim ciljevima određuju se generalni smjerovi djelovanja po pojedinim oblastima upravljanja vodama. Nakon toga su određeni operativni ciljevi sa mjerama za realiziranje koji predstavljaju „korake“ po smjerovima djelovanja ka strateškim ciljevima.

Pravni okvir

Strateški ciljevi:

1.Pravna reforma sektora voda, koja proizlaze iz potrebe za prilago đavanjem novim društvenim uvjetima, uz prilago đavanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabiliziranja i pridruživanja BiH EU

Ekonomski okvir

Strateški ciljevi:

2 .Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao cjelinu, uz veću zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu upravljanja vodnim resursima

3 .Poboljšanje učinkovitosti, unaprjeđenje transparentnosti i povećanje odgovornosti u upravljanja vodama

4.Osiguranje financijske održivosti u upravljanja vodama i reforma sustava cijena vodnih usluga uz postupno uvođenje ekonomske cijene vode

Sveukupni cilj i Institucionalni okvir specifični ciljevi Strateški cilj:

5.Djelotvorna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provedbu procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda.

Uporaba voda

Strateški ciljevi:

6.Povećanje obuhvata i poboljšanje javne vodoopskrbe

7.Osiguranje uvjeta za održivu uporabu voda u oblastima čiji razvitak ovisi od interesa tržišta

Zaštita voda

Strateški ciljevi:

8.Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda

9.Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama

Za projekt su od posebnog značaja strateški ciljevi: 6.Povećanje obuhvata i poboljšanje javne vodoopskrbe i 7. Osiguranje uvjeta za održivu uporabu voda u oblastima čiji razvitak ovisi od interesa tržišta zajedno sa operativnim ciljem Očuvanje vodnih resursa. Obrazloženje Važan strateški cilj za ovaj projekt je također i 9. strateški cilj: Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda.

Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (20062010)

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Aktivnosti u izradi Srednjoročne strategije razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine (20062010) nastale su na temelju opredjeljenja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se sektoru proizvodnje hrane dadne istaknuto mjesto u ekonomiji zemlje i razvitku bosansko hercegovačkog društva uopće. Strategija je nastala kao dublja sektorska razrada prethodno urađene Srednjoročne Svrha / područje razvojne strategije BiH – PRSP (20042007). Raspolaganje sa PRSP pomoglo je da se dobije jasnija slika o aktualnom ekonomskom položaju i budućim realnim dometima poljoprivrednog sektora, posebno u domenu legislative i ograničenja koja se generiraju iz nastupajućeg članstva u međunarodnim asocijacijama, te mjera koje je moguće planirati u njegovoj budućoj razvojnoj politici.

Cilj 1. Nastaviti sa obnovom sektora od posljedica rata. Cilj 2. Kroz poticaje i carinsku zaštitu, te ostale mjere, uspostaviti održivi razvitak poljoprivrede i vratiti ih njihovoj namjeni. Cilj 3. Na temelju modernih europskih zakona pravno institucionizirati poljoprivredni sektor proizvodnje sa jasno definiranim statusom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata. Cilj 5. Osigurati dovoljne količine kvalitetne hrane za potrošače po pristupačnim cijenama. Cilj 6. Harmonizirati zaštitu zdravlja biljaka i životinja. Sveukupni cilj i Cilj 7. Uspostavljati referentne te akreditirati postojeće i nove ispitne laboratorije. specifični ciljevi Cilj 8. Ustanoviti jedinstveno upravljanje poljoprivredom i ruralnim razvitkom na razini države. Cilj 9. Osigurati učešće u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima pod fer uvjetima. Pripremiti se za ulazak u WTO i osposobljavati se za pridruživanje i članstvo u EU. Cilj 10. Podupirati odabrane poljoprivredne i prehrambene proizvode kod izvoza, kako bi se smanjila negativna vanjskotrgovinska bilanca. Cilj 11. Čuvati i racionalno koristiti zemlju, vodu, gene i zrak, kao dragocjene prirodne resurse domaćeg ozračja. Za projekt su važni ciljevi:

Cilj 1.Nastaviti sa obnovom sektora od posljedica rata . Očistiti minirana zemljišta i vratiti ih njihovoj ranijoj namjeni. Institucionalno ohrabrivati, te poljoprivrednim i drugim uposlenjima podržavati povratak izbjeglih i raseljenih osoba u domicilne sredine. Graditi vjersku , obrazovnu i informatičku infrastrukuru i tako unaprijediti kvalitetu življenja u ruralnim sredinama.

Cilj 3. Na temeljima modernih europskih zakona pravno institucionalizirati poljoprivredni sektor Obrazloženje proizvodnje sa jasno definiranim statusom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata kao njegovih organizacijskih jedinica.

Cilj 6 . Harmonizirati zaštitu zdravlja biljaka i životinja . Podržavati biološke i ekološke proizvodnje. Kontrolirati uporabu pesticida i herbicida u biljnim, te medicinskih lijekova u stočnim proizvodnjama.

Cilj 11. Čuvati i racionalno koristiti zemlju, vodu, gene i zrak, kao dragocjene prirodne resurse domaćeg ozračja . Povećati održivi ekonomski kapacitet poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te mirujućih vodnih površina i vodotokova.

Izvor: MICRO projekt d.o.o.

4.3.2. Nacionalni strateški okvir za RH

Tablica 39 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u RH

Nacionalni strateški referentni okvir 2012. – 2013. (Nacrt)

Nadležno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Svrha / područje Polazna pretpostavka na kojoj se temelji SOR je jačanje uloge privatnog sektora, odnosno ova pretpostavka isključuje model rasta koji se temelji na državi kao pokretaču ekonomskog rasta zbog dugoročne neodrživosti tog modela. Umjesto toga, rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu zahtijevaju jačanje privatnog sektora i njegovu sposobnost da postane glavni pokretač gospodarskog rasta u budućnosti. U cilju ostvarivanja ovog cilja, SOR stavlja naglasak na poboljšanje nacionalne konkurentnosti i otvorenosti gospodarstva, povećanje razine zaposlenosti, poboljšanje socijalne uključenosti i pravednosti, te što je najvažnije, spremnost Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji.

Sveukupni cilj i Glavni strateški ciljevi specifični ciljevi • Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama • Veća zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta • Promicanje održivog razvoja

Obrazloženje Ciljevi koji se projektom žele ostvariti su u skladu sa sva tri strateška cilja navedena u dokumentu.

Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008. – 2013. godine

Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede

Svrha / područje U ovom predpristupnom razdoblju, korištenjem predpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, Republika Hrvatska stječe neophodno iskustvo kroz pripremu programa za poljoprivredu i ruralni razvoj koji sadrže načela programiranja mjera ruralnog razvoja, njihove provedbe, praćenja, kontrole i ocjene, koja su važeća i za trenutne zemlje članice.

U tom kontekstu, donošenje Strategije ruralnog razvoja važan je događaj u ovom procesu, koji je istican i od strane Europske unije kao prioritet.

Strategija polazi od pretpostavke da korjenite promjene u razvoju ruralnog prostora Hrvatske traže bitno poboljšanje uvjeta za rad i život stanovništva na tom prostoru.

Sveukupni cilj i U svrhu ostvarenja pretpostavki strategije definirani su strateški ciljevi ruralnog razvoja za razdoblje od specifični ciljevi 2008. – 2013. godine :

• Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora. • Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa • Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva • Poboljšanje učinkovitosti institucijsko okruženja

Obrazloženje Za projekt je posebno važan strateški cilj: Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa zbog toga što sadrži prioritet Očuvanje i obnova kulturnog naslijeđa, tradicijskih vrijednosti.

Osim navedenog važan strateški cilj je i Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva unutar kojeg se nalazi prioritet Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva sa ciljem razvoja seoskog turizma te davanja potpore razvoju malog poduzetništva.

Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2012. – 2014.

Nadležno tijelo Ministarstvo turizma

Svrha / područje Hrvatski turizam predstavlja jednog od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Republike Hrvatske i blagostanju svih hrvatskih građana. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske stvara preduvjete za konkurentnost ukupnog hrvatskog turističkog sektora kroz razvoj cjelovite i kvalitetne turističke ponude na principima održivosti i kroz učinkovito tržišno promicanje hrvatskog turizma, a time i Republike Hrvatske u cijelosti.

Prvi korak za definiranje i stvaranje novog turističkog koncepta je dovršenje Glavnog plana i Strategije razvoja hrvatskog turizma koji su u izradi, a što će uz postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira održivog razvoja hrvatskog turizma, definirati i ključne projekte kroz prostornu i vremensku dimenziju cjelovitog razvoja hrvatskog turističkog sektora.

Sveukupni cilj i Glavni cilj ove strategije razvoja turizma je: Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz pozicioniranje specifični ciljevi Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija .

Podciljevi su:

1.1. Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma kroz razvoj turističkog sektora

1.1.1. Razvoj turističkog sektora

1.1.2. Stvaranje uvjeta za jačanje turističkog tržišta

1.1.3.Razvoj kadrova u turizmu

1.1.4. Razvoj turizma u turistički nedovoljno razvijenim područjima

1.2. Pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija kroz učinkovitu promociju

1.2.1. Učinkovita turistička promidžba Republike Hrvatske

1.2.2. Promocija hrvatskih turističkih odredišta

Obrazloženje Projekt je u skladu sa svim strateškim ciljevima koji sa navode u dokumentu.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. do 2013.

Nadležno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije

Svrha / područje Strategija je važan međusektorski i teritorijalno usmjeren sastavni dio planiranja nacionalnog razvojnog procesa čiji je sveukupan cilj pridonijeti društvenogospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Sveukupni cilj i Taj će se cilj postići ispunjenjem triju specifičnih strateških ciljeva: specifični ciljevi 1. Razvoj županija i statističkih regija

2. Razvoj potpomognutih područja

3. Razvoj pograničnih područja

Obrazloženje Strateški cilj koji najviše pridonosi ostvarenju ciljeva projekta je prvi strateški cilj Razvoj županija i statističkih regija. Svrha navedenog strateškog cilja je bolje povezati lokalne i regionalne razvojne potrebe s nacionalnim razvojnim prioritetima. Za potrebe ovog strateškog cilja potrebno je definiranje razvojnih prioriteta regija NUTS 2. Glavna svrha i cilj te studije bili su definirati razvojne prioritete statističkih regija u Republici Hrvatskoj. Definirani razvojni prioriteti statističkih regija obuhvaćaju opće (generalne) i specifične razvojne prioritete za svaku statističku regiju u Republici Hrvatskoj. Za projekt posebno važni prioriteti navedeni za razvoj Jadranske Hrvatske a to su: Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije, razvoj regionalne 60

infrastrukture, jačanje konkurentnost i poslovnog sektora, zaštit a okoliša, horizontalna mjera razminiranje.

IPARD

Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede

Svrha / područje IPARD je predpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine. Sastavni je dio IPAe (Instrument predpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:

• Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice • Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja • Razvoj ruralne ekonomije

Sveukupni cilj i Nacionalna pravna osnova za implementaciju IPARD programa u Republici Hrvatskoj su Pravilnici za specifični ciljevi provedbu pojedinih mjera.

Mjera 101 – „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“

Mjera 103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“

Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika (Okvir za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera unutar IPARD programa definiran je u okviru 3 pilot područja: Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko Polje, Zagrebačka županija).

202. – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“

Mjera 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“

Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ omogućava ostvarenje spomenutih ciljeva

Obrazloženje Za projekt je važna Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“zbog toga što pruža mogućnost ulaganja u sektor ruralnog turizma.

Izvor: MICRO projekt d.o.o.

4.4. Regionalni strateški okvir

Proces izrade strateškog plana razvoja Unsko-sanskog kantona u BiH je pokrenut krajem 2012. g. Trenutno se vrši prikupljanje podataka za izradu socio-ekonomske analize.

U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na županijskoj razini (Zadarske i Ličko-senjske županije) u RH sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa županijskim strateškim smjernicama. Zbog nepostojanja relevantnog strateškog dokumenta na razini Unsko-sanskog kantona, u ovom poglavlju neće biti razmatrani dokumenti sa BiH strane.

S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodne resurse i ruralni prostor , osobito su značajne sljedeće strategije: 61

• Zadarska razvojna strategija;

• Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2014.;

• Razvojna strategija Ličko-senjske županije.

Tablica 40 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na županijskim razinama u RH

Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011.2013.

Nadležno tijelo Zadarska županija

Svrha / područje Županijska razvojna strategija (ŽRS) treći je, sveobuhvatni, strateški razvojni dokument koji je izradila Zadarska županija. ŽRS je osnovni razvojni dokument za razdoblje 2011.2013. i okvir za financiranje svih razvojnih projekata iz bilo kojeg izvora financiranja. Ona će omogućiti rast konkurentnosti i korištenje vlastitih potencijala za postizanje ciljeva, doprinijet će održivom razvoju ovog područja, a njen krajnji cilj je povećati kvalitetu života svim stanovnicima i gostima Zadarske županije te doprinijeti ostvarivanju vizije Zadarske županije.

Sveukupni cilj i Strateški ciljevi: specifični ciljevi 1. Uspostava učinkovitog sustava upravljanja potencijalima i resursima 2. Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva 3. Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine 4. Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života

Horizontalni ciljevi su oni ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim programima i projektima implementacije Županijske razvojne strategije. Horizontalni ciljevi ŽRS Zadarske županije su:

1. Razminiranje

2. Razvoj informacijskog društva

3. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava

4. Održivi razvoj

5. Partnerstvo i učinkovita demokracija

Obrazloženje Za projekt je najznačajniji strateški cilj: Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva ali isto tako su strateški ciljevi: Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine, Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života.

Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.2014.

Nadležno tijelo Zadarska županija

Svrha / područje Program je planski dokument politike lokalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog društvenogospodarskog razvoja ruralnih područja Zadarske županije. Programsko razdoblje je kraće od klasičnih strategija što ga čini konkretnijim i lakše primjenjivim u provedbi. Cilj Programa je da za naredni programski ciklus do kraja 2013. godine predloži realno ostvarive i mjerljive ciljeve, prioritete i mjere koji će doprinijeti zajedničkoj i koordiniranoj provedbi razvojne ruralne politike do ulaska RH u EU.

Sveukupni cilj i Strateški ciljevi i prioriteti Programa usklađuju se s onima utvrđenim u Županijskoj razvojnoj strategiji i specifični ciljevi drugim planskim dokumentima više razine. I

Cilj 1. Osposobljavanje lokalne zajednice za ruralni razvoj

Cilj 2. Unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, ribarstva I akvakulture

Cilj 3. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije

Cilj 4. Razvoj lokalne infrastrukture Cilj 5. Očuvanje i zaštita okoliša, tradicijskog i kulturnog nasljeđa

Obrazloženje Za projekt je posebno značajan strateški cilj : 3. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije unutar kojeg se nalazi prioritet: 3.1. Razvoj ruralnog turizma. Isto tako važan je i strateški cilj 5. Očuvanje i zaštita okoliša, tradicijskog i kulturnog nasljeđa sa prioritetima: 5.1. Očuvanje i zaštita kulturnog naslijeđa 5.2. Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša.

Županijska razvojna strategija Ličkosenjske županije 2011. – 2013.

Nadležno tijelo Ličkosenjska županija

Svrha / područje Županijska razvojna strategija je temeljni planski dokument za održivi društvenogospodarski razvoj Ličko senjske županije u razdoblju od 2011. – 2013. godine.

Kroz njena poglavlja detaljno su razrađene sve prednosti i nedostaci, ciljevi i stremljenja, ali i potencijalne „kočnice“ razvoja pojedinih grana.

Sveukupni cilj i Strateški cilj 1: Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog specifični ciljevi gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, poljoprivrede i turizma

Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa

Strateški cilj 3: Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom Obrazloženje Najznačajniji strateški cilj za ovaj projekt je Strateški cilj 1. Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, poljoprivrede i turizma zbog toga što uključuje prioritete: Razvoj infrastrukture kao osnove za razvoj gospodarstva i unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i prioritet Razvoj turizma. Strateški cilj Razvoj ljudskih resursa kao i strateški cilj Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom također su u skladu sa ciljevima projekta.

Izvor: MICRO projekt d.o.o.

4.5. Lokalni strateški okvir

U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na županijskoj razini (općina Bihać, općina Donji Lapac, općina Gračac) sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa lokalnim strateškim smjernicama.

S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodne resurse i ruralni prostor , osobito značajne su sljedeće strategije:

• Strateški plan razvoja općine Bihać drugi dio – Strategija razvoja;

• Strategija razvoja turizma općine Gračac;

• Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una;

• Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une.

Tablica 41 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na lokalnoj razini u BiH i RH

Strateški plan razvoja općine Bihać drugi dio – Strategija razvoja

Nadležno tijelo Općina Bihać

Svrha / područje Strategija razvoja općine Bihać zasniva se na stvaranju prilagodljive privredne strukture, razvoju tržišta rada, maksimalnom korištenju prirodnih i stvorenih resursa i potencijala, razvijenom partnerstvu javnog i privatnog sektora, konceptu transparentne i efikasne javne administracije, te uravnoteženom razvoju svih područja općine Bihać.

Sveukupni cilj i Na osnovu utvrđenih strateških opredjeljenja proizlaze sljedeći strateški ciljevi razvoja: specifični ciljevi 1. Razvijeno i održivo gospodarstvo;

2. Postignut skladan i balansiran prostorni razvoj urbanih centara u ruralnim sredinama i alokacija investicija u privredne, saobraćajne i infrastrukturne objekte koji će omogućiti taj razvoj;

3. Ravnomjeran i uravnotežen prostorni razvoj na cijelom području općine Bihać koji podrazumijeva približno jednake uvjete u pogledu prometne povezanosti, komunalnog opremanja i sadržaja urbane opreme koji, uz puno aktiviranje prirodnih i stvorenih potencijala, garantira kvalitetne uvjete života i rada stanovništva;

4. Unaprijeđen sistem obrazovanja koji će težiti europskom modelu organiziranja i standarda, razvijenim institucijama kulture, sporta i drugih oblast nevladinog sektora, te uspostavljenim efikasnim i kvalitetnim sustavom primarne i sekundarne zdravstvene zaštite i unaprijeđenom socijalnom zaštitom;

5. Uprava po europskim standardima.

Obrazloženje Za projekt su važni strateški ciljevi: Razvijeno i održivo gospodarstvo koje sadrži operativni cilj 2. Razvijeni kapaciteti gospodarskog razvoja u ruralnim sredinama sa mjerom 2.3.Investiranja u ruralna područja kao i operativni cilj 3.Razvijen sektor turizma.

Važan je i strateški cilj: Postignut skladan i balansiran prostorni razvoj urbanih centara u ruralnim sredinama i alokacija investicija u gospodarske, prometne i infrastrukturne objekte koji će omogućiti taj razvoj. Važni operativni ciljevi kojima se strategija želi ostvariti su Razvijena komunalna infrastruktura na području Općine kao podrška ukupnom razvoju Općine.

Strategija razvoja turizma općine Gračac

Nadležno tijelo Općina Bihać

Svrha / područje Ovaj dokument daje uvid u postojeće stanje turizma u Općini te detektira razvojne probleme turizma na temelju čega se određuju jasne strategije razvoja.

Sveukupni cilj i Potrebno je istaknuti da su ciljevi koji se dalje navode jednako važni, da ne postoje podređeni ciljevi i svi specifični ciljevi su oni međusobno uvjetovani. Značajno odstupanje od bilo kojeg cilja nedvojbeno bi bitno poremetilo ravnotežu odnosa. Osnovne skupine dugoročnih ciljeva razvoja turizma u općini Gračac.

Ekonomski i prodajni ciljevi

• Turizam kao metoda razvoja gospodarstva u cjelini • Potaknuti investicije • Poduzetništvo, obrtništvo • Povećati zapošljavanje • Povećanje turističke potrošnje • Proizvodnja autohtonih proizvoda • Smanjiti uvoz i povećati domaću proizvodnju • Težiti cjelogodišnjem poslovanju • Povećati smještajne kapacitete • Razvoj novih turističkih proizvoda 64

• Postati prepoznatljiv na užem i širem tržištu

Socijalni

• Poticanje investicija u uređenje postojeće turističke i ostale dopunske infrastrukture i okoliša pojedinih predloženih izvedbenih programa • Poticanje novih investicija u turističku infrastrukturu na području općine (izgradnja novih smještajnih kapaciteta, uglavnom hotela, sportsko rekreacijska ponuda područja, spa & wellness programi, objekti za izvođenje kulturnih priredaba i slično). • Povećanje neposrednog i posrednog dohotka od turističke potrošnje na području općine i u širem području utjecaja • Povećanje broja radnih mjesta u turizmu i s turizmom povezanih djelatnosti u okviru postojećih kapaciteta • Otvaranje novih radnih mjesta u okviru predloženih investicijskih projekata • Povećanje prosječne potrošnje s naslova turizma • Povećanje postojećeg broja jednodnevnih i stacionarnih posjetitelja i moblikovanje turističkih proizvoda, privlačnih za nove ciljne grupe gostiju prilagođene pojedinim motivima dolazaka.

Ekološki ciljevi (zaštita okoliša)

• Povratak i naseljavanje ljudi na područje općine Gračac • Rast kvalitete života lokalnog stanovništva • Sigurnost za lokalno stanovništvo i turiste • Očuvanje kulturnopovijesne baštine • Očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije • Razvijanje multikulturalnog dijaloga • Međugranična suradnja

Obrazloženje Za projekt su važni svi strateški ciljevi.

Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Svrha / područje Master plan razvoja turizma trasira osnovne elemente zaštite samog NP Una i daje smjernice za što adekvatnije mogućnosti korištenja resursa Nacionalnog parka u smislu razvoja turizma.

Sveukupni cilj i Da bi se dostigao optimum u razvoju turističke ponude u nacionalnom parku potrebno je definirati strateški specifični ciljevi elemente implementacije master plana koji ujedno predstavljaju i razvojne modele turizma. Plan sadrži tri strateška elementa:

1. Uklanjanje utvrđenih nedostataka koje negativno utiču na postojeću turističku ponudu

2. Iskorištavanje utvrđenih potencijala za razvoj turizma u području i njihovo stavljanje u svrhu turizma

3. Iskorištavanje modernih alatki i principa planiranja, marketinga i promocije turizma

Aktivnosti i programi koji se trebaju provesti da bi se dostigli strateški ciljevi:

Cilj 1:Izgraditi osnovnu infrastruktura za nesmetano obavljanje turističkih djelatnosti (ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma),

Cilj 2: Razviti i implementirati propise i zakonske odredbe o korištenju prirodnih resursa na području parka,

Cilj 3:Podići svijest o zaštiti prirode kao osnovnog faktora razvoja i turizma,

Cilj 4: Izgraditi znanje i vještine lokalnog stanovništva i privatnih subjekata potrebnih za uspješan plasman usluga i proizvoda ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma,

Cilj 5: Iskoristiti povoljnu geografsku poziciju za privlačenje posjetilaca,

Cilj 6:Iskoristiti postojeću smještajnu infrastrukturu na najefektivniji način,

Cilj 7:Iskoristiti potencijale za razvoj ostalih turističkih i rekreativnih aktivnosti, identificiranih na području parka (sportsko penjanje, alpinizam, planinarenje, biciklizam, šetnje, jahanje, obilazak kulturnohistorijskih spomenika i muzeja),

Cilj 8: Turizam značajno doprinosi zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti nacionalnog parka, te izvorima financiranja zaštite istih,

Cilj 9:Razviti svijest o postojanju i jedinstvenosti Nacionalnog parka Una za ciljane grupe posjetilaca,

Cilj 10:Razviti pakete turističkih usluga i proizvoda ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma,

Cilj 11: Usluge i proizvodi turizma su zavidnog kvaliteta, te u skladu sa potrebama posjetilaca,

Cilj 12:Uvezana turistička ponuda na području nacionalnog parka i bliže okoline, uspostavljena suradnja s ostalim zaštićenim područjima u regionu i ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom, regionalnom i državnom nivou.

Obrazloženje Ciljevi za ostvarenje strategije razvoja turizma su u skladu sa ciljevima projekta.

Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une

Nadležno tijelo Hrvatsko biološko društvo i Zelena akcija

Svrha / područje Ovaj akcijski plan nastao je kao produkt dvogodišnjeg projekta „ Promocija zaštite pograničnih rijeka i održiva uporaba resursa u graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ” financiranog od strane Europske komisije kroz fond CARDS 2004, a koji Zelena akcija provodi s partnerima od srpnja 2007. do srpnja 2009. Godine. Za izradu Akcijskog plana zaštite izabrana rijeka Una koja zbog svojih prirodnih vrijednosti i očuvanosti predstavlja veliku rijetkost u europskim ali i svjetskim razmjerima. Cilj ovog plana je privući dodatnu pažnju na gornji tok Une, iz razloga što je iz planova zaštite u RH na razini županija (Ličkosenjska i Zadarska) ostao izostavljen gornji tok Une, a planiran je park prirode u Prostornom planu općine Donji Lapac (Ličkosenjska županija).

Sveukupni cilj i Za uspješno provođenje odgovarajućih mjera zaštite dokument navodi sljedeće aktivnosti: specifični ciljevi • Inventarizacija i monitoring • Edukacija i jačanje svijesti javnosti • Promocija sudjelovanja lokalne zajednice u zaštiti Une • Promocija ekoturizma • Poboljšanje edukativnoturističkih sadržaja i „održivih“ rekreacijskih sadržaja • Jačanje kapaciteta lokalne uprave za provedbu zaštite • Provedba zakona

Obrazloženje Dokument predlaže mjere zaštite područja koje bi se ostvarile aktivnostima kao što su: sustavna edukacija lokalnog stanovništva i lokalne uprave u smjeru podizanja razine svijesti znanja i ostvarivanju prekogranične suradnje na području zaštite okoliša kao osnove održivog razvoja toka rijeke Une. Održivi razvoj toka rijeke Une očituje se ponajprije u zaštiti biološke raznolikosti riječnog ekosustava, održivoj uporabi prirodnih resursa u pograničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine i poticanju razvoja rekreativnog turizma i revitalizacije kulturnih vrijednosti tog područja. Sve navedene aktivnosti su u skladu sa ciljevima koji se projektom žele ostvariti.

Plan upravljanja za Nacionalni park Una, 2011.

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Svrha / područje Plan upravljanja je jedan od temeljnih dokumenta upravljanja svakim zaštićenim područjem. Osim što se u planu upravljanja nalaze gotovo sve važne spoznaje o prirodnim vrijednostima zaštićenog područja, svojom dobro određenom vizijom i postavljenim ciljevima trebao bi se realizirati kroz akcijske planove za razdoblje od sljedećih 10 godina. Plan upravljanja mora sadržavati osnovne informacije i smjernice za zaštitu ali i održivo korištenje područja, uključujući posebno interese lokalne zajednice ako su oni povezani s tradicionalnom poljoprivredom i različitim turističkim aktivnostima. U tom smislu, poseban značaj u Planu upravljanja ima i dio koji se odnosi na usklađivanje interesa svih dionika (korisnika) na prostoru s uvjetima zaštite prirode, kao i dio koji se odnosi na njihovu edukaciju, te također na edukaciju posjetitelja. Sveukupni cilj i Osnovni ciljevi: specifični ciljevi • Doprinijeti očuvanju ekoloških procesa, biodiverziteta i specifičnosti ovog područja, • Sačuvati ekosistem i specifičnih staništa biljnih i životinjskih vrsta;

• Omogućiti naučna istraživanja i obrazovanje; • Omogućiti upotrebu u svrhu rekreacije i turizma; • Podržati lokalno stanovništvo u zaštiti kulturološkog nasljeđa • Osigurati ekonomski razvoj lokalnih zajednica

Obrazloženje Kako bi se definirao akcijski plan za implementaciju mjera definiranih u prethodnom poglavlju, dan je pregled ciljeva u pogledu na indikativna potrebna sredstva za implementaciju Plana. Nadalje, identificirani su mogući izvori financiranja za pojedine specifične ciljeve, kao i odgovornosti za implementaciju. Svi specifični ciljevi su, također, procijenjeni u pogledu na njihove relativne prioritete, kao i njihovo trajanje odnosno efekt (npr. kratkoročni, srednjoročni i dugoročni).

Izvor: MICRO projekt d.o.o.

4.6. Pravni okvir 4.6.1. Zakon o Nacionalnom parku „Una“ (Bosna i Hercegovina)

U nastavku će biti navedeni definicija i ključni elementi Zakona o NP Una.

Ovim je Zakonom osnovan NP Una, te se njime uređuju pitanja zaštite, unapređenja, korištenja i upravljanja Nacionalnim parkom, te propisuju prekršaji i određuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba ovoga Zakona. Ovim Zakonom utvrđeno je da je NP Una područje stroge i usmjerene zaštite, uspostavlja se područje usmjerenog razvitka koje uključuje i područje u granicama NP koje nije obuhvaćeno zonom usmjerene zaštite.

Uspostavljanje područja stroge i usmjerene zaštite namijenjeno je postizanju ciljeva zaštite prirodnih vrijednosti, zaštiti i očuvanju prirodnog eko-sustava i prirodnih procesa te očuvanju nepromijenjenih prirodnih područja, flore i faune tog područja, omogućavanju posjeta i rekreacije, te odgojno-obrazovnim i znanstvenim djelatnostima.

Određivanjem područja stroge i usmjerene zaštite utvrđene su zone:

• zona A – gdje se omogućuje poljoprivreda i šumarstvo,

• zona B – gdje se omogućuje ribolov, uzgoj ribe i rafting.

Zakonom je također definirano područje obuhvata NP Una: područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca.

Razvojne smjernice obuhvaćaju: poticanje prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, razvoja ruralnog prostora, poboljšanje infrastrukture, poticanje dopunskih djelatnosti u poljoprivredi, očuvanje biološke raznolikosti te prirodnih vrijednosti i dr., za što će se sugerirati dodjeljivanje poticaja iz proračuna ili sufinanciranje.

Planirano je osnivanje Javnog poduzeća Nacionalni park Una za upravljanje Nacionalnim parkom, te su definirane njegove zadaće i aktivnosti.

Inspekcijski nadzor nad odredbama ovoga Zakona, te propisa i uvjeta izdanih temeljem ovoga Zakona vrši mjerodavni inspektorat.

4.6.2. Poveznica s obuhvatom projekta

4.6.2.1. Nedozvoljeni zahvati i djelatnosti

Nedozovljene su djelatnosti one koje bi mogle ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti, pa je tako posebno zabranjeno: • oštećivati ili iz prirode uzimati primjerke ugroženih divljih vrsta, osim u svrhu znanstvenih istraživanja; • unositi neautohtone vrste šumskog drveća i grmlja osim za potrebe saniranja erozija ili započetog ozelenjivanja zemljišta; • unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste; • namjerno puštati genetski modificirane organizme u okoliš; • loviti zaštićene, rijetke i ugrožene vrste divljači; • uzimati iz prirode životinje koje nisu određene kao divljač ili ribe, osim u svrhu znanstvenih istraživanja i stvaranja uvjeta zaštite životinjskih vrsta sukladno propisima iz područja zaštite prirode; • pošumljavati poljoprivredna zemljišta, osim ako to nalažu mjere za zaštitu od erozije ili klizišta; • isušivati ili zatrpavati vlažna staništa; • ograđivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama, izvođenju znanstvenih istraživanja, zaštiti prirodnih vrijednosti, te objekata kulturne baštine ili kulturnih spomenika u naseljenim područjima; • koristiti agrokemijska sredstva za uništavanje raslinja i životinja (herbicidi i insekticidi) izvan obradivih površina; • koristiti se sredstvima za zaštitu bilja izvan obradivih površina; • graditi nove individualne objekte za odmor ili za turistički smještaj, dograđivati postojeće objekte ili u turističke svrhe mijenjati namjenu postojećih objekata, osim u naseljenim područjima Orašca, Kulen Vakufa, Martin Broda i lokalitetima koji budu za te namjene određeni Prostornim planom područja posebnih obilježja, u čiju granicu obuhvata ulazi cjelokupna površina Nacionalnoga parka, i Planom upravljanja Nacionalnim parkom; • mijenjati namjenu postojećih gospodarskih objekata za potrebe turističkog smještaja; • graditi nove i/ili dograđivati postojeće objekte za turistički smještaj, osim dogradnje postojećih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, pročistači otpadnih voda i dr.); • graditi nove hotele, motele, hotelska i apartmanska naselja, osim u naseljenim područjima koja budu za te namjene određena Prostornim planom PPO; • graditi proizvodne objekte osim objekata određenih Prostornim planom PPO i Planom upravljanja za Nacionalni park; • rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to određenim područjima i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja; • gospodarenje šumama u komercijalne svrhe; • graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija,

hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u području parka; • graditi odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to određenih i uređenih mjesta za skupljanje otpada; • graditi vodne akumulacije; • graditi nove vojne objekte; • graditi nove uzletno-sletne staze; • uzlijetati i pristajati letjelicama, zmajevima, balonima ili padobranima izvan za to određenih područja; • izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi način utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda; • odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i količini određenoj u planu upravljanja vodnim tokom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati nužni za uređenje vodnog režima; • iskorištavati mineralne sirovine; • izvan naseljenih područja postavljati table, natpise i druge objekte za slikovno ili zvučno obavješćivanje i oglašavanje, ako postavljanje nije uređeno propisima o javnim i šumskim cestama, osim tabli za označavanje turističkih i planinskih putova, te putova i staza koje su postavljene od javne ustanove za upravljanje područjem Nacionalnoga parka; • usmjereno osvjetljavati prirodne vrijednosti, upotrebljavati osvijetljene reklamne panoe, svjetlosne snopove svih vrsta i oblika, mirujuće ili vrteće, usmjerene prema nebu ili prema površinama od kojih se mogu reflektirati prema nebu, osim usmjerenog osvjetljavanja objekata kulturno-povijesne baštine i manjih svjetlećih reklama površine do 1 m2 u naseljenim mjestima; • koristiti prometnice za tranzitni promet opasnim tvarima; • parkirati motorna vozila i/ili kamp-prikolice izvan za to određenih mjesta; • postavljati šatore izvan za to određenih mjesta; • paliti vatru izvan određenih i uređenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma; • puštanje pasa s povodca izvan naseljenih područja, osim pri nadzoru ili pri korištenju pasa od policije, vojske i spasilačke službe. • graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s područja komunalnog gospodarstva, elektro-napajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama; • mijenjati namjenu postojećih objekata; • graditi zamjenske objekte osim onih namijenjenih isključivo obavljanju poljoprivredne djelatnosti sukladno propisima koji uređuju obavljanje poljoprivredne djelatnosti. • izvođenje melioracijskih radova, osim sječe stabala i grmlja pri redovitom održavanju i uređivanju pašnjaka i putova na za to određenim područjima za potrebe ispaše domaćih životinja, te za uređenje postojeće mreže putova; • mijenjanje oblika i sastava površina osim u slučajevima dopuštenim ovim Zakonom; • uzimanje iz prirode minerala i fosila, osim u svrhe znanstvenih istraživanja i edukacije; • uzimanje iz prirode vrsta samoniklog bilja, osim u svrhe znanstvenih istraživanja; 70

• napasanje stoke izvan za to određenih područja; • priređivanje javnih skupova i priredbi, osim priređivanja tradicionalnih javnih skupova i priredbi; • izvođenje vojnih vježbi, osim iznimno za specijalističko osposobljavanje i u opsegu, na lokacijama i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja; • letenje motornim letjelicama, osim letenja u međunarodnom zračnom prometu; • lov divljači; • lov ribe; • kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima; • čišćenje i pranje vozila, te ispuštanje ulja i sl., • vožnja biciklima izvan za to određenih putova i biciklističkih staza; gradnja novih putova, osim iznimno na način i pod uvjetima kako je to određeno Planom upravljanja.

4.6.2.2. Dozvoljene djelatnosti

Dozvoljene su sljedeće djelatnosti:

• uređivanje poljoprivrednih površina i uređenje pristupnih putova do tih površina radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti; • upravljanje šumskim površinama sukladno šumsko-gospodarskoj osnovi ili programu za gospodarenje privatnim šumama.

Iznimno od odredbi čl. 6., 7. i 8. ovoga Zakona u zonama koje će biti posebno utvrđene Prostornim planom PPO i Planom upravljanja Nacionalnim parkom dozvoljeno je: • lov ribe; • rekonstrukcija ili zamjenska gradnja postojećih objekata za uzgoj ribe, kao i postavljanje pripadajuće opreme; • rekreacijske aktivnosti na vodi; • gradnja pristaništa sukladno propisima o sigurnosti riječne plovidbe; • gradnja biciklističkih i pješačkih staza; • gradnja objekata i postavljanje opreme koja je obvezatna sukladno propisima o sigurnosti na javnim kupalištima; • priređivanje sportskih i tradicionalnih priredbi na vodotocima.

4.6.3. Relevantni pravni okvir Federacije BiH i Republike Hrvatske

Tablica 42 Popis relevantnih pravnih dokumenata Federacije BiH i RH

Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta Zakon o zaštiti Bosna i Sukladno odredbama propisanim Zakonom o NP Una, Osnovni uvjeti za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i okoliša, a naročito: prirode FBiH Hercegovina zaštićene su prirodne vrijednosti u području • obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba ekološkog balansa u prirodi; („Službene novine Nacionalnog parka. U zaštićenom području se ne • obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba obnovljivih prirodnih resursa; FBiH“, broj 33/03) mogu obavljati aktivnosti koje izlaze iz okvira kategorizacije propisane ovim Zakonom. • obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba prirode i revitalizacija oštećenih područja i Njime se određuju uvjeti i načini obnove, zaštite, dijelova prirode; očuvanja i održivog razvoja pejzaža, prirodnih • uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, informiranje i financiranje zaštite područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, minerala i prirode; fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji FBiH, • uspostavljanje međuentitetske i međunarodne suradnje u domenu zaštite prirode; nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, • učešće javnosti u oblasti zaštite prirode; planiranje zaštite prirode, opće i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, nadzor, • realizacija ciljeva propisanih u Strategiji zaštite prirode; financiranje zaštite prirode i kazne za prekršaje za • usklađivanje ekonomskih i društvenih razvojnih planova i projekata sa održavanjem pravna i fizička lica. svih postojećih obnovljivih prirodnih resursa, smanjenje korištenja, opterećenja i zagađivanja vrsta (životinja, biljaka, gljiva) i njihovih staništa.

Zakon o zaštiti Bosna i Odredbama Zakona o zaštiti okoliša detaljnije su Na području Nacionalnoga parka nisu dopušteni zahvati i obavljanje djelatnosti u opsegu i na okoliša FBiH Hercegovina regulirana pitanja: način koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na („Službene novine • očuvanja, zaštite, obnove i poboljšanja ekološkog prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se značajno promijenile one karakteristike koje su FBiH“, broj 33/03) kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvalitetu života; značajne za njihovo očuvanje, biološku raznolikost i vrijednost krajolika. • mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog

korištenje prirodnih resursa; • pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša; • financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti. Zakon o zaštiti Bosna i Ovim Zakonom regulirana su pitanja: zaštite voda, Na području Nacionalnoga parka zabranjeno je: voda FBiH Hercegovina obala i vodnog zemljišta, planiranje i programiranje • unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste; („Službene novine zaštite voda, organizacija zaštite voda, nadzor, • ograđivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama, FBiH“, broj 54/03) financiranje i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. • rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to određenim područjima i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja; Zaštita voda, obala i vodnog zemljišta obuhvata • graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz očuvanje i reguliranje količine vode, održavanje obale i obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija, vodnog zemljišta i donošenje odluka o upotrebi i hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u opterećenju voda također je regulirano ovim zakonom. području parka); • graditi vodne akumulacije; Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta • izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi način utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda; • odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i količini određenoj u planu upravljanja vodnim tokom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati nužni za uređenje vodnog režima; • graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s područja komunalnog gospodarstva, elektronapajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama; • lov ribe; • kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima. Iznimno, u određenim zonama, što treba biti posebno utvrđeno u Prostornome planu PPO, dozvoljeno je: • lov ribe; • rekonstrukcija ili zamjenska gradnja postojećih objekata za uzgoj ribe, kao i postavljanje pripadajuće opreme; • rekreacijske aktivnosti na vodi. Zakon o Bosna i Ovaj Zakon uređuje: Članak 6 Zakona o NP „Una“ predviđa naročitu zabranu na području NPa i za: upravljanju Hercegovina • sve kategorije otpada (osim radioaktivnog otpada, otpadom FBiH gasova ispuštenih u atmosferu i otpadnih voda) • građenje i odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to određenih i uređenih mjesta („Službene novine sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, za skupljanje otpada; FBiH“, broj 33/03) • operacije i postrojenja. • paljenja vatre izvan određenih i uređenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na: Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma; • otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih sirovina i • graditi nove i/ili dograđivati postojeće objekte za turistički smještaj, osim dogradnje radom kamenoloma; postojećih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, pročistači otpadnih voda i • tečni otpad; dr.); • životinjski otpad idrugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe; • odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom. Zakon o zaštiti Bosna i Zakoni o zaštiti kulturne baštine doneseni su na U skladu sa člankom 2. Zakona o Nacionalnom parku „Una“, područja koja su značajna za kulturnog Hercegovina kantonalnim razinama. očuvanje kulturne baštine na području Nacionalnoga parka zaštićena su u skladu sa Zakonom naslijeđa Unsko i propisima o zaštiti kulturne baštine. Za Nacionalni park “Una”, relevantan je Zakon o zaštiti sanskog kantona kulturnog naslijeđa Unskosanskog kantona.

Zakon o šumama Bosna i Ovaj Zakon uređuje očuvanje i zaštitu šuma, jačanje U skladu sa člankom 4. ovog Zakona, sječa šuma je zabranjena i može se dozvoliti samo u FBiH („Službene Hercegovina njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš. novine FBiH“, broj upravljanje šumama, ekonomske funkcije, financiranje Zakon utvrđuje zaštitu ugroženih vrsta te se paša u šumama i korištenje sekundarnih šumskih 20/02) obnove i unapređivanje šuma na teritoriji FBiH, nadzor 73

Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta nad provođenjem zakona, kaznena i druga pitanja proizvoda ne dozvoljava ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune vezana za upravljanje šumama, što je u nadležnosti zaštićene prema propisima o zaštiti prirode. Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Zakon o Bosna i Zakon o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti uređuje Razvojne smjernice u Nacionalnome parku odnose se na uvjete vezane uz projekte i turističkoj i Hercegovina uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, subjekte koji se investicije u Nacionalnome parku koje nisu u suprotnosti s ciljevima proglašavanja ugostiteljskoj mogu baviti ovim poslovima i uvjete koje moraju za to Nacionalnoga parka i koje pružaju razvojne mogućnosti lokalnom stanovništvu, posebno u djelatnosti FBiH ispuniti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske turizmu, kroz poticanje prirodnim vrijednostima i kulturnoj baštini prikladnih oblika turizma i („Službene novine radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizaciju rekreacije. FBiH“, broj 28/03) ugostiteljskih objekata, ugostiteljske usluge u domaćinstvu, seoskom domaćinstvu i na plovnom objektu. Posebni odjeljci zakona odnose se na definiranje turističkih vodiča, prijatelja, animatora i zastupnika, kao i na način obavljanja turističkih usluga u nautičkom, seoskom i drugim oblicima turizma. Zakon o pružanju Republika Hrvatska Zakonom o turizmu uređuje se način i pružanje usluga Zakonom o turizmu definirano je sljedeće: usluga u turizmu u turizmu na području Republike Hrvatske. Njime su • usluge : pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, (NN 68/07, 88/10) definirane turističke usluge, pružatelji navedenih turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu usluga, zabrane i dopuštenja, te dane definicije ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima pojedinih korištenih termina poput „turističke agencije“, turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem „putnika“, „paketaranžmana“. „turističke cjeline“ i sl. i boravkom. • zabrane oglašavanja i reklamiranja turističkih usluga bez ispunjavanja svih uvjeta određenih ovim Zakonom; • dužnosti opisanih pravnih i fizičkih osoba pri pružanju usluge u turizmu Zakon o zaštiti Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite i cjelovitog Definicija „nacionalnog parka“ u uskoj je vezi s Nacionalnim parkom „Una“, stoga je ovdje prirode (NN 70/05, očuvanja prirode i njezinih vrijednosti, te je sam termin navedena u cijelosti: 139/08, 57/11) „priroda“ definiran kao „sveukupna biološka i Nacionalni park krajobrazna raznolikost“. Članak 11. (1) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i Ciljevi i zadaće zaštite prirode su očuvati postojeću višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih raznolikost u stanju prirodne ravnoteže, utvrditi i pratiti ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti. stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirodnih (2) Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojnoobrazovnu i rekreativnu namjenu. vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osigurati održivo korištenje prirodnih dobara, pridonijeti (3) U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost očuvanju prirodnosti tla i očuvanju kakvoće, spriječiti prirode. štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi, i dr. (4) U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. (5) U nacionalnom parku dopušteno je obavljanje ugostiteljskoturističkih i rekreacijskih U okviru ovog Zakona definirana su: djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja i razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na tradicionalan način, sukladno odredbama ovoga Zakona. • načela zaštite i očuvanja prirode,

• načini provođenja zaštite prirode, • odstupanja od primjenjivanja ovog Zakona u slučaju odvraćanja neposredne opasnosti za život ili zdravlje ljudi; 74

Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta • termini poput „biološka raznolikost“, „certifikacija šuma“, „crveni popis“, „divlje svojte“ i sl. • zaštićene prirodne vrijednosti: zaštićena područja (strogi rezervat, nacionalni park, regionalni park, spomenik prirode, i sl.), te zaštićene svojte (divlje svojte, zavičajne udomaćene svojte), te zaštićeni minerali, sigovine i fosili. Zakon o zaštiti Republika Hrvatska Zakonom o zaštiti okoliša osigurava se cjelovito Zakonom o zaštiti okoliša uređuju se: načela zaštite okoliša i održivog razvitka, zaštita okoliša (NN očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i sastavnica okoliša i zaštita od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti 110/07) krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u okoliš. pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor. Zakon o Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne Ciljevi ovog Zakona koji su povezani s Nacionalnim parkom „Una“: poljoprivredi (NN politike, korisnici prava, oblici djelovanja • omogućavanje primjerenog životnog standarda u ruralnim područjima i pridonošenje 149/09, 127/10, poljoprivrednog gospodarstva, održivi razvoj stabilnosti poljoprivrednog dohotka; 50/12, 120/12) poljoprivrede, institucijska potpora, administrativno • čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede, i praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor. • očuvanje i napredak ruralnih područja i ruralne vrijednosti. „Poljoprivreda“ je definirana kako strateška djelatnost Mjere politike ruralnog razvoja čini skup mjera za: koja svojim gospodarstvom, ekološkom i socijalnom • unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, ulogom pridonosi održivom razvoju Republike • očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza, te Hrvatske. • poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih Definirani su ciljevi poljoprivredne politike, te dugoročni djelatnosti. ciljevi, mjere za njihovo ostvarenje i subjekti odgovorni za provedbu mjera u području poljoprivrede i ruralnog Mjere zemljišne politike su skup mjera kojima se utječe na racionalno gospodarenje razvoja. poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za RH sukladno važećim propisima, uz sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša: • dodjela prava korištenja i prodaja poljoprivrednog vlasništva države, • unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, i • zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo, te se inspekcijski nadzor obavlja bez prethodne najave. Zakon o potpori Republika Hrvatska Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije: poljoprivredi i uređuje se sljedeće: potpora poljoprivredi i ruralnom – Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. kojom se utvrđuju zajednička pravila ruralnom razvoju razvoju koja obuhvaća izravna plaćanja u poljoprivredi za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i (NN 120/12) od 2013. godine, mjere ruralnog razvoja od 2013. određeni programi potpore za poljoprivrednike, te kojom se izmjenjuju i dopunjuju Uredbe godine i državnu potporu, visina izravnih plaćanja za (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 te ukida Uredba (EZ) br. 1782/2003 proizvodnju 2013. godinu, upravni i inspekcijski (SL L 30, 31. 1. 2009.), nadzor, prekršajne odredbe. – Uredbom Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o detaljnim pravilima za provedbu programa jedinstvenih plaćanja iz glave III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 kojom 75

Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike (SL L 316, 2. 12. 2009.), – Uredbom Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u vezi s programom potpore za poljoprivrednike iz njezinih glava IV. i V. (SL L 316, 2. 12. 2009.) Zakon o šumama Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuje uzgoj, zaštita, korištenje Interes Republike Hrvatske u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se: (140/05, 82/06, i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao • provođenjem mjera u gospodarenju šumama kojima se, uz ekološku ravnotežu 129/08, 80/10, prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke osigurava trajno održavanje i obnova šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim 25/12, 68/12) raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima Zakonom i posebnim propisima, gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i u zaštiti šuma i šumskih zemljišta te zaštiti i očuvanju općekorisnih funkcija šuma i ekološke prihvatljivosti. • biološke raznolikosti Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. • donošenjem Nacionalnoga šumarskog programa, • nadzorom nad provođenjem šumskogospodarskih planova i nad korištenjem nedrvnih šumskih proizvoda, Šume i šumska zemljišta zaštićuju se i koriste na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima. • osiguravanjem sredstava za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem i elementarnim nepogodama te za zaštitu šuma, Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju • razminiranjem šuma i šumskih zemljišta, poseban način upravljanja i gospodarenja. • dugoročnim nadzorom nad stanjem šuma s ciljem: a) povećanja znanja o stanju šuma i šumskog zemljišta te odnosa između njihova stanja i prirodnih i antropogenih čimbenika ugroženosti, b) procjene utjecaja klimatskih promjena na šume i šumsko zemljište, uključujući utjecaj na njihovu biološku raznolikost, c) identificiranja ključnih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekološkog sustava koji će se koristiti za procjenu stanja biološke raznolikosti u šumama te za zaštitu njezinih funkcija, uvažavajući postojeće pokazatelje. Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sljedećim sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama: • održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika, • održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava, • održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume, • održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu, • održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode), • održavanje drugih socijalnoekonomskih funkcija i uvjeta.

Izvor: MICRO projekt d.o.o. 76

5. STRATEGIJA ZA RAZVOJ TURIZMA U PREKOGRANIČNOJ REGIJI GORNJEG TOKA RIJEKE UNE

5.1. Uvod

Strategija predstavlja osnovu za daljnji razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une. Ova strategija pruža mogućnosti za podizanje kvalitete turizma, podizanje standarda i otvaranje novih mogućnosti razvoja proizvoda. Strategija ne podrazumijeva samo investicije u infrastrukturu nego i razvoj proizvoda, promociju i sve druge djelatnosti koje će podići kvalitetu i razinu turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une pa i šire.

Strategija za razvoj turizma predstavlja platformu za 5 ključnih funkcija:

• Ekonomski razvoj: stvaranje novih izvora prihoda, novih radnih mjesta, novih prihoda od poreza koji doprinose diversifikaciji lokalnog gospodarstva;

• Promotor lokalne zajednice: oblikuje najbolju sliku destinacije, atrakcija i kapaciteta za izabrana tržišta;

• Koordinator industrije: definira točan fokus i propagira manju fragmentaciju industrije na način da se dijele rastuće koristi od turizma;

• Neformalni predstavnik javnog interesa – stvara legitimitet turističke zajednice i štiti individualne i grupne posjetitelje;

• Graditelj ponosa lokalne zajednice: podizanjem kvalitete života i kroz ulogu predvodnika za lokalne stanovnike, turiste i ostale skupine.

Koncept destinacijskog menadžmenta u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une mora biti srodan društvenoj marketinškoj orijentaciji. U tom pogledu, postizanje konkurentnosti promatranog područja zahtijeva orijentaciju koja je šira od same prodaje i marketinga. Poteškoće sa kojima se destinacija susreće danas u postizanju konkurentnosti će zahtijevati od lokalnih vlasti s obje strane granice da pokažu proaktivni interes za upravljanje društvenim, kulturnim i prirodnim resursima u destinaciji. Uloga upravljanja destinacijom gornjeg toka rijeke Une će predstavljati ravnotežu između profitabilnosti turizma, učinkovitog položaja na tržištu, atraktivnog okoliša, pozitivnih iskustava posjetitelja i potpore lokalnog stanovništva.

5.2. Primjenjivost na prekogranični prostor gornjeg toka rijeke Une

U sklopu turističke destinacije gornjeg toka rijeke Une, ulaganje u razvoj upravljanja destinacijom je logično iz više razloga. Kroz planirane aktivnosti nadogradit će se postojeći turistički proizvodi u prekograničnom području te razviti novi oblici promoviranja autentičnih turističkih proizvoda destinacije. Također, omogućilo bi se da turisti dobiju inicijativu, informaciju i kapacitet da više troše na lokalnoj razini. Da bi razvoj destinacije prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une bio uspješan, njegova primarna funkcija bi trebala biti usmjerena na sljedeće marketinške aktivnosti:

• Oglašavanje; • Direktna prodaja (autohtoni gastro i kulturni proizvodi); • Edukativni izleti za turiste; • Web marketing; • Događaji i festivali; • Publikacije i brošure; • Programi suradnje; • Turistički sajmovi.

U turističkom smislu, marketinške aktivnosti na ovom području još uvijek nisu jasno definirane, ni uspostavljene, tako da trenutno nema detaljno razrađenog i marketinški formiranog turističkog proizvoda, tj. njegove promocije i distribucije.

Turističke agencije su dominantno fokusirane na određenu skupinu klijenata - putnike namjernike. Distribucijom promotivnih materijala, odnosno povoljnim ponudama za putovanja u druge zemlje na druge turističke destinacije, motiviraju domaće turiste na udaljenije destinacije. Nastupi na turističkim sajmovima u zemlji i svijetu predstavljaju jedan od promotivnih alata za turističku promociju prekograničnog područja gornjeg toka Une.

U tom kontekstu neophodno je izraditi marketinšku strategiju koja bi imala zadatak da na smislen način poveže atrakcije i proizvode, te domaćem i inozemnom turističkom tržištu predstavi navedeno prekogranično područje kao novu (europsku) turističku destinaciju. Pri tome, ovaj nacrt strategije će ponuditi mogućnosti razvoja prepoznatljivosti područja u kojem se paralelno sa prezentacijom identiteta gornjeg toka rijeke Une kao turističke destinacije na međunarodnom i domaćem tržištu, razvijaju turistički proizvodi kao i marketing strategija za promatranu regiju.

Sve resurse i atrakcije locirane na promatranom području treba ukomponirati u funkcionalni sustav koji će omogućiti ostvarenje kratkoročnih ciljeva (promocija i komercijalizacija), kao i dugoročnih ciljeva (razvoj turističke destinacije). Ostvarivanjem tih ciljeva osigurati će se rast

gospodarstva i turističkog sektora u prekograničnom području, ali i kreirati međunarodno konkurentan turistički proizvod.

5.3. Vizija i ciljevi

VIZIJA 2023

Prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une je prepoznatljiva turistička destinacija sa bogatom ponudom koju sačinjavaju međusobno usko povezani proizvodi: outdoor turizam, autohtona gastro ponuda te tradicionalni proizvodi proizvedeni u lokalitetu rijeke Une.

Ciljevi strategije prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une predstavljaju okvir za buduće odluke prilikom razvojnog planiranja. Unutar strateškog dijela ciljevi se definiraju kako bi podržali primarna razvojna opredjeljenja i globalne smjernice razvoja turizma u promatranom prekograničnom području. Oni određuju smjer rada marketing akcija i njihov kontinuitet vezano za ono što treba postići. Ciljevi se postavljaju dugoročno za narednih deset godina, ali su podložni mijenjanju ovisno koliko će se brzo promatrano područje turistički razvijati.

U nastavku su obrazloženi ciljevi i mjere:

Cilj 1. Pozicioniranje prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kao turističke destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu - Da bi se ovaj cilj ostvario, potrebno je pokrenuti postupan i temeljit interni i eksterni marketing. Pod tim se najprije cilja na stvaranje prepoznatljivog turističkog odredišta koje će integrirati najbolje turističke vrijednosti područja s potražnjom posjetitelja, koji će birati to područje kao odredište turističkog putovanja. Mjera 1. Jačanje kapaciteta i suradnja prekograničnih JLS-ova u cilju jačanja turističke ponude te uspostavljanje organiziranog prihvata posjetitelja s obilaskom promatranog područja Ciljevi mjere: Uska suradnja lokalnih vlasti s obje strane granice (partnerstva, zajednička apliciranja na EU fondove i sl.), uspostavljanje nove organizacije prometa i prijevoza posjetitelja, uspostavljanje informativno-prihvatnih centara s obje strane granice, uređenje novih i održavanje postojećih pješačkih staza te izrada upitnika i provođenje anketa o kvaliteti prihvata i ponude. Mjera 2. Umrežavanje turističkih djelatnika te educiranje i stručno osposobljavanje radne snage u turizmu Ciljevi mjere: Suradnja turističkih djelatnika i turističkih agencija u svrhu izrade zajedničkih turističkih proizvoda. Osiguravanje višeg stupnja edukacije i stjecanje većeg broja stručno osposobljenih djelatnika za rad u turističkom sektoru. Mjera 3. Osmišljavanje i zaštita identiteta prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une te saniranje vidljivih posljedica rata Ciljevi mjere: Zaštiti prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une kako bi se osigurala očuvanost područja. Saniranje infrastrukturnih ratnih oštećenja na području - betonski rovovi, razrušeni objekti i sl.

Cilj 2. Povećanje broja inozemnih i domaćih posjetitelja turističkom valorizacijom područja uz zaštitu kulturne baštine - Povećanje broja gostiju se uobičajeno ostvaruje uvođenjem nove i raznolike ponude. Prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une obiluje prirodnim ljepotama uz koje treba definirati dodatne turističke proizvode/ponude, da bi se posjetitelji prilikom upoznavanja sa prirodnim ljepotama područja istovremeno upoznali sa popratnim proizvodima specifičnim za ovaj kraj. Mjera 1. Privlačenje privatnih investitora te povećanje prihvatnih kapaciteta za posjećivanje Ciljevi mjere: Poticanje privatnih turističkih investicija lokalnih vlasti pružanjem podrške potencijalnim investitorima. Uspostavljanje sustava posjećivanja prirodnih atrakcija s najmanje štetnim utjecajem na prirodu. Potrebno je odrediti prihvatne kapacitete pojedinih lokaliteta te izraditi program cjelovitog sustava posjećivanja tih lokaliteta. 80

Mjera 2. Daljnji razvoj turističke infrastrukture i turističke signalizacije te očuvanje i turistička valorizacija kulturno-povijesne i tradicijske graditeljske baštine Ciljevi mjere: Uravnoteženo uređenje turističke signalizacije na prekograničnom području te međusobno upućivanje između lokaliteta u RH i BiH. Provesti istražne mjere na arheološkim lokalitetima, završiti konzervaciju i/ili rekonstrukciju zatečene arhitekture te otkupiti zemljište oko arheoloških lokaliteta. Mjera 3. Podrška pružateljima usluga u sektoru ruralnog turizma Ciljevi mjere: Povećanje broja pružatelja usluga u sektoru ruralnog turizma (OPG-ovi, seljačka domaćinstva, kušaonice i sl.). Pružanje potpore kroz sufinanciranje izrade i provedbe projekata koji bi aplicirali na EU i domaće fondove. Mjera 4. Poticanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na promatranom području Cilj mjere: Aktivna angažiranost lokalnih vlasti u svrhu rješavanja problema imovinsko-pravnih odnosa na ključnim lokacijama važnim za razvoj prekograničnog turizma gornjeg toka rijeke Une.

Cilj 3. Uspostavljanje i pokretanje marketinškog programa za prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une (na županijskim/kantonalnim i općinskim razinama) . - Da bi se ostvarila prethodna dva cilja, jedan od preduvjeta je organizirano upravljanje marketingom turizma preko turističkih organizacija kako bi se povećao broj gostiju i poboljšao imidž područja. Mjera 1. Promoviranje vrijednosti i sadržaja prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une putem sredstava promidžbe na nacionalnim i međunarodnim tržištima Cilj mjere: Odrediti najprikladniji model oglašavanja te osigurati njegovu provedbu na ciljanim tržištima. Mjera 2. Prikupljanje i predstavljanje kulturno-povijesne građe područja Cilj mjere: Selektirati i prikupiti raspoloživu kulturno-povijesnu građu prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une u svrhu prezentiranja povijesnog identiteta područja. Mjera 3. Osmišljavanje demonstracije starih zanata Cilj mjere: Demonstriranje tradicionalnih zanata/običaja lokalnog stanovništva (usko povezano s mjerom 2). Mjera 4. Osmišljavanje i organiziranje edukativnih programa za posjetitelje Cilj mjere: Osmišljavanje edukativno-interaktivnih programa kojima bi se informiralo posjetitelje o povijesnom aspektu područja uz razgledavanje znamenitosti i demonstracije starih zanata (usko povezano s mjerama 2 i 3).

Cilj 4. Zaštita ekosustava i očuvanje bioraznolikosti područja - Potrebno je pokrenuti skup aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une. Mjera 1. Zaštita i očuvanje šuma Cilj mjere: Očuvati prirodno stanje šuma u promatranom prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une. Aktivnosti vezano za ovu mjeru uključuju zaštitu, očuvanje i praćenje postojećeg stanja šuma. Mjera 2. Zaštita i očuvanje vodenog ekosustava Cilj mjere: Očuvati kakvoću vode i proces taloženja sedre gornjeg toka rijeke Une. Aktivnosti vezano za ovu mjeru uključuju praćenje fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Une, hidrološkog režima voda te izradu programa selektivne sječe makrovegetacije na sedrenim barijerama, riječnim rukavcima i sl. Mjera 3. Zaštita i očuvanje biljnih i životinjskih svojti Cilj mjere: Očuvanje biološke raznolikosti prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une. Aktivnosti uključuju izradu popisa flore i faune područja te praćenje stanja staništa endemičnih i ugroženih svojti. Mjera 4. Očuvanje tradicionalnog krajobraza Cilj mjere: Očuvati tradicionalne krajobraze područja poticanjem tradicionalne poljoprivrede. Aktivnosti uključuju izradu smjernica za zaštitu i očuvanje krajobraza, utvrđivanje površine poljoprivrednih kultura i stanja stočnog fonda i izradu GIS mape promatranog prekograničnog područja.

5.4. Resursna osnova (ocjena resursne osnove i potencijala za razvoj – repozicioniranje)

Kao ključni činitelji resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une određeni su:

• Izvorište rijeke Une u RH, • Vodopadi Une (RH i BiH), i • Stari grad Ostrovica (BiH). U nastavku je dan kratki opis za svakog od navedenih resursnih činitelja.

1. Izvorište rijeke Une (RH) Rijeka Una izvire u Hrvatskoj, u ličkom dijelu Zadarske županije u blizini mjesta Donja Suvaja u općini Gračac. Vrelo Une nalazi se na 395,8 metara nadmorske visine i stvara plavo- zeleno jezero duboko najmanje 205 metara, dok se prvi unski slap javlja već nakon 10-ak

metara od vrela. Jezero je uz kanjon koji okružuje vrelo te 150 metara nizvodnog toka, 1968. godine proglašeno zaštićenim hidrološkim spomenikom prirode.

2. Vodopadi Une (RH i BiH) Prvi veliki vodopad njenog riječnog toka se nalazi kod Martin Broda u BiH, naselja smještenog na dnu kanjona gdje se u Unu ulijeva rijeka Unac. Na ovom području postoji mnoštvo kanala, brzaka i otočića te nekoliko većih vodopada od kojih visina najvećeg iznosi približno 55 metara.

Već tradicionalno, kod Martin Broda se održava Unska regata (međunarodna turistička kajak regata) koja je bila prekinuta početkom devedesetih godina, ali je poslije rata ponovo uspostavljena. Ovo područje je izrazito povoljno za rafting, kojem pogoduje nemiran i nestašan tok rijeke Une tako da svake godine privlači velik broj sportaša širom Evrope. U neposrednoj blizini nalaze se i nekoliko spomenika kulture od kojih se izdvajaju manastir Rmanj i građevina iz rimskog doba Milančeva Kula.

Drugi veliki vodopad je Štrbački Buk koji se proteže između granice Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naselja koja su najbliža vodopadu su sela Donji Štrbci i Kestenovac na hrvatskoj strani te Doljani i Ćukovi na BiH strani granice. Štrbački Buk predstavlja nekoliko vodopada, koji su jedan drugom u neposrednoj blizini, a najveći slap je visok oko 23 metara.

I ovaj dio rijeke je zbog svoje pogodnosti, privukao rafting sportaše koji svake godine posjećuju ove predjele uživajući u ljepotama rijeke Une.

U rijeci Uni, prema podacima ovdašnjih ribolovnih društava živi 28 različitih vrsta riba koje znaju doseći i preko 30 kilograma težine. Pored rijeke raste i gotovo dvije stotine različitih vrsta ljekovitih biljaka, a jedna rijetka biljka "Unska zvončica" je upravo dobila ime po rijeci Uni.

3. Stari grad Ostrovica (BiH) Na području Unsko-sanskog kantona nalazi se Ostrovački stari grad – ostaci tvrđave podignute krajem 14. i početkom 15. stoljeća, za koju je u tijeku završavanje postupka proglašenja nacionalnim spomenikom BiH. Za ovaj povijesni grad, širok 83 metra i dug 117 metara, nije poznato ni porijeklo ni vrijeme izgradnje. Opasan je zidinama visokim i do 10 metara, te je imao dvoja vrata. U vrijeme turske vladavine, 1577. godine, u njemu se nalazila posada od 60 konjanika i 150 pješaka.

5.4.1. Atraktivnost resursne osnove

Da bi se segmentirala važnost svih potencijalno interesantnih resursnih osnova područja, određen je sljedeći pristup:

1. Svaki od identificiranih resursnih osnova valoriziran je prema kriteriju očekivanog doprinosa razvoju destinacijskog turizma prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une, odnosno razvoju regionalnog turizma u cjelini;

2. Ocjenjivanje je utemeljeno i provedeno na elementima tržišne atraktivnosti i konkurentnosti;

3. Svaki od definiranih elemenata posebno je ocjenjivan na skali od 1 do 10.

Ocjena potencijala/atraktivnosti identificiranih resursnih osnova od interesa za prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une izvedena je na temelju sljedećih elemenata:

• Intenzitet rivalstva (konkurencije) - što je veći intenzitet rivalstva, pritisak na prodajnu cijenu je veći, a atraktivnost proizvoda manja. Sukladno tome, što je intenzitet rivalstva veći, ocjena atraktivnosti proizvoda je manja.

• Kreiranje imidža destinacije - pojedini proizvodi više pridonose stvaranju prepoznatljivog imidža te se na osnovu tih proizvoda stvara profil destinacije. Sukladno tome, što je doprinos proizvoda rastu imidža područja gornjeg toka rijeke Une veći, ocjena njegove atraktivnosti je veća.

• Volumen potražnje - što je veći broj postojećih potencijalnih kupaca/korisnika određenog proizvoda, njegova je atraktivnost veća. Sukladno tome, što je veći broj potencijalnih kupaca određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti je veća.

• Potencijal rasta potražnje - što je veća stopa očekivanog rasta broja potencijalnih kupaca određenog proizvoda, njegova je atraktivnost veća. U skladu s tim, što je veća očekivana stopa rasta broja potencijalnih kupaca određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti je veća.

• Visina potrebnih ulaganja - što je viša razina potrebnih ulaganja povezanih s razvojem i komercijalizacijom određenog proizvoda, to je njegova atraktivnost niža. Sukladno tome, što je veća razina potrebnih ulaganja u razvoj određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti je manja.

Nakon što su utvrđeni elementi za ocjenu atraktivnosti, ocjenjivački postupak resursnih osnova prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une je prikazan u sljedećoj tablici.

Tablica 43 Ocjena atraktivnosti resursne osnove prekograničnog prostora gornjeg toka rijeke Une

Kriteriji Izvorište rijeke Une (RH) Vodopadi rijeke Une (RH i Stari grad Ostrovica (BiH) BiH) Intenzitet rivalstva 7 5 7 (konkurencije) Kreiranje imidža 6 10 4 destinacije Volumen potražnje 4 6 3 Potencijal rasta potražnje 7 9 7 Visina potrebnih ulaganja 8 7 3 UKUPNO BODOVA 32 37 24 Izvor: Izrada autora u suradnji s partnerima projekta

Na temelju ocjenjivanja u prethodnoj tablici, može se zaključiti da su sve tri selektirane resursne osnove otprilike podjednako važne za razvoj destinacije prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une. Međutim, vidljivo je da najveći potencijal za razvoj imaju vodopadi te izvorište rijeke Une koji se nalaze s obje strane granice te čine bazu za razvoj turizma u ovom prekograničnom području.

Tablica 44 Obrazloženje ocjena

Kriteriji\Ocjene 10 (max) 1 (min) Vrlo niska mogućnost intenziteta Vrlo visoka mogućnost intenziteta Intenzitet rivalstva (konkurencije) rivalstva rivalstva Volumen potražnje Vrlo visoki volumen potražnje Vrlo niski volumen potražnje Vrlo visoki potencijal rasta Potencijal rasta potražnje Vrlo niski potencijal rasta potražnje potražnje Vrlo visoka mogućnost kreiranja Vrlo niska mogućnost kreiranja Kreiranje imidža destinacije imidža destinacije imidža destinacije Vrlo niska razina potrebnih Vrlo visoka razina potrebnih Visina potrebnih ulaganja ulaganja ulaganja Izvor: Izrada autora

5.4.2. Konkurentnosti resursne osnove

Nakon utvrđivanja atraktivnosti pojedinih resursnih osnova od interesa za prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une, potrebno je ocijeniti i njihovu dosegnutu razinu konkurentnosti u kontekstu današnjih značajki okruženja. Da bi to bilo moguće, potrebno je ponajprije definirati tzv. ključne činitelje o kojima će dugoročno ovisiti uspješna komercijalizacija svakog od razmatranih, potencijalno tržišno interesantnih turističkih područja.

Kao ključni činitelji uspjeha o kojima ovisi uspješna tržišna komercijalizacija resursne osnove u turističkom smislu, utvrđeni su sljedeći čimbenici:

- Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod) - Udio u imidžu destinacije - Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija - Kvaliteta atrakcije/resursa - Informacije o atrakcijama/proizvodima 85

- Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja

Tablica 45 Ocjena konkurentnosti resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une

Kriteriji Izvorište rijeke Une (RH) Vodopadi rijeke Une (RH Stari grad Ostrovica i BiH) (BiH) Prometna dostupnost (avion, 6 5 4 cesta, vlak, brod) Udio u imidžu destinacije 6 10 4 Brojnost kulturno/gastro/turističkih 3 3 4 atrakcija Kvaliteta atrakcije / resursa 6 6 6

Informacije o 2 3 3 atrakcijama/proizvodima Mogućnost individualnog 6 3 3 obilaska/razgledavanja UKUPNO BODOVA 29 32 24 Izvor: Izrada autora u suradnji s partnerima projekta

Tablica 46 Obrazloženje ocjena

Kriteriji\Ocjene 10 1 Vrlo dobra prometna Vrlo loša prometna Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod) povezanost povezanost Vrlo visoki udio u imidžu Vrlo niski udio u imidžu Udio u imidžu destinacije destinacije destinacije Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija Vrlo visoka brojnost Vrlo visoka brojnost Kvaliteta atrakcije / resursa Vrlo visoka kvaliteta Vrlo niska kvaliteta Vrlo visoki stupanj Informacije o atrakcijama/proizvodima Vrlo niski stupanj informacija informacija Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja Vrlo visoki stupanj usluge Vrlo niski stupanj usluge Izrada: Izrada autora

Iz navedene tablice je vidljivo da vodopadi rijeke Une s obje strane granice čine dugoročno najkonkurentniju resursnu osnovu važnu za razvoj turizma prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une. Međutim bitno je napomenuti da izvorište rijeke Une i Ostrovački stari grad također posjeduju konkurentne elemente važne za ukupni razvoj turizma u prekograničnom području.

5.4.3. Potencijal razvoja resursne osnove

Temeljem prethodno ocijenjene atraktivnosti i konkurentnosti identificiranih resursnih osnova prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une, odrediti će se prioriteti njihovih važnosti za razvoj destinacije.

Vidljivo je da resursna osnova ima relativno visok stupanj atraktivnosti jer predstavlja jedinstvena prirodna i kulturna dobra te ih je nemoguće kopirati ili replicirati na drugu destinaciju. Iako jedinstvenost prirodnih i kulturnih dobara predstavlja potencijal razvoja važno je imati u vidu i djelovanje konkurentskih destinacija. Upravo zbog toga 86

konkurentnost resursne osnove nije na zadovoljavajućoj razini jer potencijalni posjetitelji nisu adekvatno informirani o sadržajima i pratećim turističkim proizvodima. Isti nisu ukomponirani u cjelokupni turistički profil područja i predstavljaju sporednu vrijednost čija je posjeta isključivo rezultat individualnog interesa turista te nije potaknuta motivacija posjetitelja za istraživanjem i upoznavanjem kulture i tradicijskog nasljeđa prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une. Gosti se prvenstveno odlučuju za promatrano područje kao mjesto za odmor i rekreiranje radi ugodnog ambijenta, pogodnosti rijeke za rafting i mogućnosti za miran obiteljski odmor. S druge strane kvaliteta resursa, njihova specifičnost u odnosu na druge, znatno eksponiranije lokalitete, predstavlja veliki kapital razvoja područja.

Trenutna pozicija predstavlja potencijal iznimne vrijednosti koji se adekvatnim planiranjem, pripremom i provedbom projektnih prijedloga namjerava optimalno iskoristiti i u konačnici repozicionirati prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une u destinaciju bogate, zanimljive i prepoznatljive prirodno-kulturne destinacije.

Pozitivni efekti se očekuju i od sinergije postignute razvojem proizvoda i realizacijom projekta usmjerenih optimalnom iskorištenju gastronomske resursne osnove i autohtonih tradicionalnih proizvoda. Zahvaljujući autentičnosti resursa kao što su unska pastrva, tradicionalni bosanski „ćilim“ i ostali slični proizvodi karakteristični za ovo područje, iskazan je veliki interes lokalnih dionika da isti u budućnosti predstavljaju osnovu razvoja destinacije kao lokaliteta jedinstvenog kulturno-gastronomskog doživljaja. Spomenuti interes je potkrijepljen projektnim prijedlozima delegiranim na radnim skupinama orijentiranim prema poticanju proizvodnje lokalnih suvenira, pokretanja kušaonica lokalnih specijaliteta, otvaranja javnosti ključnih objekata relevantnih za povijest i tradiciju u proizvodnji gastronomske ponude područja kao i osmišljavanje proizvoda koji spajaju gastro segment ponude sa ostale dvije komponente: kultura i prirodne predispozicije.

5.5. Projektne ideje prema strateškim ciljevima

Temeljem nalaza analize stanja i prethodno opisanih aspekata, identificirane resursne osnove i postavljenih strateških ciljeva deriviran je strateški koncept usmjeren ka konkurentnom i održivom razvoju destinacije gornjeg toka rijeke Une kao destinacije primamljive posjetiteljima te ugodne za život lokalnom stanovništvu. Rijeka Una, poznata kao mjesto za jednostavan avanturistički ili obiteljski odmor baziran na boravku u prirodi ima izniman potencijal proširiti svoju ponudu ka ciljanoj skupini - posjetiteljima, koji preferiraju jedinstven avanturističko-kulturni i/ili gastronomski doživljaj. S ciljem unaprjeđenja postojeće destinacije te optimalnog iskorištenja resursne osnove kreiran je strateški koncept temeljen na četiri osnovne razvojne podloge - pozicioniranje na tržištu, povećanje broja gostiju, definiran marketinški program i očuvanje okoliša. 87

Slika 19 Sinergija ciljeva i projektnih ideja

Destinacija prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une

Izvor: Izrada autora

Osnovni strateški koncept iz kojeg su proizašle projektne ideje usmjerene k razvoju destinacije gornjeg toka rijeke Une, kao mjesta poznatog po prirodnim ljepotama i jedinstvenog doživljaja temeljenog na sinergiji te miješanju istočne i zapadne kulture i gastronomije, čine prirodne predispozicije, kultura i gastronomija područja .

Tablica 47 Identificirane projektne ideje prema ciljevima razvoja destinacije

RB Naziv projektne ideje Cilj 1. Cilj 2. Povećanje Cilj 3. Uspostavljanje i Cilj 4. Zaštita Pozicioniranje broja inozemnih pokretanje marketinškog ekosustava i prekograničnog i domaćih programa za očuvanje područja gornjeg posjetitelja prekogranično područje bioraznolikosti toka rijeke Une turističkom gornjeg toka rijeke Une područja kao turističke valorizacijom (na županijskim / destinacije na područja uz kantonalnim i općinskim domaćem i zaštitu kulturne razinama) međunarodnom baštine tržištu 1 Štrbački buk razvoj sportskog turizma i

turističkog poduzetništva 2 Uređenje turističke prilazne ceste Štrbačkom buku 3 Održavanje nastave za osnovnoškolce u NP Una 4 Razvoj zajedničke promocije

prekogranične turističke destinacije HRBiH 5 Obnova starog hotela „Ozeblin“ u Donjem Lapcu 6 Povezivanje NP Una i

NP Plitvička jezera 7 Rekonstrukcija turističkog aerodroma „Golubić“ 8 Asfaltiranje putnog pravca Kulen Vakuf Martin Brod te Orašac 88

9 Identificiranje gastro ponude NP Una 10 Otvaranje info punkta NP Una u Grabovcu (HR) 11 Revitalizacija starog grada Havala i starog

grada Ostrovica u Kulen Vakufu 12 Osnivanje Destination management organizacije za NP Una 13 Rekonstrukcija i puštanje u rad mlina za mljevenje žitarica s lokalnog područja

(domaći kukuruz, pšenica i raž) u općini Gračac blizu izvorišta rijeke Une 14 Ugostiteljski objekt blizu izvorišta rijeke Une u općini Gračac 15 Suvenirnice u Kulen

Vakufu 16 Uređenje šetnice oko Štrbačkog buka 17 Osvjetljavanje starog grada Ostrovica 18 Catering ponuda sa autohtonim jelima

Udruženje žena Kulen Vakuf 19 Zaštita biodiverziteta u

NP Una 20 „Jahanje u prirodi“ rekreacijsko jahanje na

području Kulen Vakufa i Martin Broda 21 „Aktivni odmor“ Trim staze na području Martin Broda 22 Turistička karta biljnog i životinjskog svijeta unskog toka 23 Uređenje kušaonica domaćih proizvoda (sir,

med, rakije, džemovi) u općini Gračac 24 Uređenje izletišta i vidikovaca u općini Gračac

infrastrukture 26 Redovito poribljavanje i uspostavljen sustav sportskog ribolova na području gornjeg toka rijeke Une 27 Uređenje ribolovnih mjesta i staza uz rijeku Unu 28 Info punkt u Srbu 29 Projekt „Lika i Pounje“ Izrada jedinstvene turističke signalizacije na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une 30 Unaprjeđenje turističke

signalizacije 31 Bungalovsko naselje u turističkoj zoni T2 iznad Babića jezera 32 Obnova hotela u Srbu

33 Uređenje kampa za

izletnike i turiste 34 Obnova škole u Donjoj Suvaji za smještaj

volonterskih kampova, izletnika i sl. 35 Izrada četiri rampe za spuštanje kajaka u vodu na rijeci Uni Izvor: Projektni prijedlozi članova radnih skupina, Izrada autora

Obrazloženje boja:

- projekti od važnosti za BiH i HR - HR projekti - BiH projekti

5.6. Radne skupine

Radna skupina je tijelo oformljeno za rad na određenom projektu i provođenju projektnih aktivnost, a sastoji se od relevantnih fizičkih i pravnih osoba. U svrhu delegiranja razvojnih projekata i postizanja što boljih rezultata u izradi strateških smjernica, oformljene su radne skupine. Radne skupine su činili predstavnici lokalne samouprave, javnih ustanova, te poslovnih subjekata i udruga. Primjenom participativne metode rada, odnosno aktivnim sudjelovanjem i suradnjom članova radne skupine s konzultantima MICRO projekta d.o.o., kojima je povjerena izrada Strategije, definirano je 22 razvojnih projekata usmjerenih ka razvoju prekogranične destinacije gornjeg toka rijeke Une. Projektni prijedlozi su prezentirani i elaborirani u okviru ovog dokumenta, prikazujući njihovu povezanost sa strateškim ciljevima, odnosno usmjerenost ka optimalnoj uporabi i iskorištenju resursne osnove i posljedično tome razvoja destinacije.

Održane su po dvije radne skupine sa obje strane granice. U Hrvatskoj je prva radna skupina održana u mjestu Srb u općini Gračac, dok je druga održana u općini Donji Lapac. U BiH su se obje radne skupine održale u općini Bihać.

U nastavku je dan popis svih sudionika održanih radnih skupina.

RB Ime i prezime Institucija

1. Mira Čopić OPG "MV" mini sirana

2. Tanja Rastović Udruga Una

3. Pajo Vojvodić Udruga Una

4. Mileva Desnica OPG i PTZ "Eko Lika"

5. Milan Tankosić Općina Gračac

6. Darko Tankosić Udruga Una

7. Šime Erlić ZADRA d.o.o.

8. Sanja Bubičić Zadarska županija

9. Nikolina Miočić Zadarska županija

10. Martina Matešić Zadarska županija

RB Ime i prezime Institucija

1. Andrija Brkljačić ŽRA Lira

2. Darko Tankosić Udruga Una

Predsjednik Općinskog vijeća 3. Ilija Đukić Donji Lapac

4. Slavica Šijan Udruga „Otkriti Liku“

5. Marina Grubiša JU „Natura Jadera“

6. Zoran Božić JU „Natura Jadera“

7. Mira Vukša (nije navedeno u zapisniku)

8. Snježana Krezić Ženska grupa Donji Lapac

9. Ilija Dražić JUO Donji Lapac

10. Miro Tomić Općina Donji Lapac

11. Svjetlana Ćorić Općina Donji Lapac

12. Nikolina Miočić Zadarska županija

U nastavku je u tablici prikazan popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“. Prvi je održan 07. prosinca 2012. g., a drugi 01. veljače 2013. g. u općini Bihać.

Tablica 50 Popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine u BiH

RB Ime i prezime Institucija Radna skupina

1. Amarildo Mulić JP NP Una I.

2. Damir Semanić Općina Bihać I.

3. Hanka Gonilović TZ USK I., II.

4. Zrinka Delić PLOD Centar I., II.

5. Armin Amidžić Una Aqua Centar I., II.

6. Nerzet Bulić TC Neron I.

7. Emina Mašinović UŽ Kulen Vakuf I.,II.

Lokalna zajednica Kulen 8. Rajka Galijašević I.,II. Vakuf

9. Anto Marjanović Ministarstvo privrede I.

10. Smail Toromanović Općina Bihać I.

11. Nijaz Lipovača Općina Bihać I.

Nakon održanih sastanaka radnih skupina i postupka delegiranja razvojnih mjera kreirali su se strateški ciljevi, te projektne ideje usmjerene na razvoj destinacije prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une za naredno razdoblje.