DOCSLIB.ORG

Socijalni I Politički Aspekti Tranzicijskih Promjena U Postkonfliktnim Društvima Na Primjeru Ličko-Senjske Županije U Republici Hrvatskoj (1995

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Socijalni I Politički Aspekti Tranzicijskih Promjena U Postkonfliktnim Društvima Na Primjeru Ličko-Senjske Županije U Republici Hrvatskoj (1995 UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Branislav Šutić SOCIJALNI I POLITIČKI ASPEKTI TRANZICIJSKIH PROMJENA U POSTKONFLIKTNIM DRUŠTVIMA NA PRIMJERU LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ (1995. - 2011.) doktorska disertacija Beograd, 2013. UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF POLITICAL SCIENCE Branislav Šutić SOCIAL AND POLITICAL ASPECTS OF TRANSITIONAL CHANGES IN POST- CONFLICT SOCIETIES ON EXAMPLE OF LIKA-SENJ COUNTY IN THE REPUBLIC OF CROATIA ( 1995. - 2011.) Doctoral Dissertation Beograd, 2013. KOMISIJA ZA ODBRANU TEZE Mentor: prof. dr.sc. Zoran Stoiljković Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu Članovi: prof. dr. sc. Ilija Vujačić Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu. prof. dr.sc. Branko Caratan Fakultet političkih znanosti u Zagrebu Datum odbrane: _________________________2013. 1. UVOD Od sredine devedesetih godina 20. stoljeća pojam demokracije se u literaturi o tranziciji pojavljuje zajedno sa pojmovima tranzicije i konsolidacije. „Tranzicija je interval između jednog političkog režima i onog koji slijedi iza njega.“(Schmitter and O Donell,1986). Tranzicija sa prefiksom demokratska podrazumeva uvođenje demokratskih ustanova, strukture vlasti koja proizilazi iz izbora, slobodne medije i pristup njima, slobodu udruživanja i političkog organiziranja, nezavisno sudstvo. No, glavna tranzicijska dilema nije u tome da se uvedu ustanove koje će omogućiti promjenu vlasti, već dilema u pogledu toga da li će nakon izbora netko donijeti odluku da te ustanove ukine i počne da obnavlja ustanove starog režima. Problem sa okončanjem tranzicije dolazi odatle, smatrao je Hantington, što nakon njenog početka, po pravilu, slijedi razočaranje u demokraciju koje može rezultirati obratom u politici vlade i pokušajem restituiranja nedemokratskog poretka. Poseban problem isto predstavlja u multinacionalnim državama koje nastaju raspadom ranijih državnih zajednica, kao što je to bio slučaj i bivšom Jugoslavijom. U svojoj studiji o demokratskoj tranziciji i konsolidaciji Huan Linc i Alfred Stepan ističu da je postojanje suverene države suštinski preduvjet za demokratski razvoj. „Demokracija je oblik upravljanja modernom državom. Na taj način, bez države nije moguća moderna demokracija.“(Linc i Stepan,1996:32). Kada je o odnosu nacije i države , odnosno demosa i polisa riječ, Linc i Stepan formuliraju tri važne hipoteze. Prvo, što je država multinacionalnija, odnosno stanovništvo sastavljeno od različitih jezičnih, religijskih i kulturnih grupa, to je teže doći do suglasnosti oko temeljnih principa demokratske konstitucije. Drugo, neki načini rješavanja problema državnosti sami po sebi nisu spojivi sa demokracijom. Na drugoj strani dobrovoljna asimilacija ili napuštanje određenog teritorija, odnosno dogovorno kreiranje novih granica ,uz nadzor i podršku međunarodne zajednice spadaju u red "herojskih pretpostavki"(Linc,Stepan,1998:47-48). Treće , demokracija u multinacionalnim i multikulturnim društvima zahtjeva , i nakon obustave oružanih sukoba i formiranja novih država kao što je to bio slučaj i na prostoru bivše Jugoslavije, znatan napor i vještinu oko formiranja i održavanja demokratskih normi i institucija . Da bi se demokracija učvrstila, Linc i Stepan smatraju da pored djelotvorne demokratske države, mora postojati i pet interaktivnih subjakata koji utječu pozitivno jedan na drugog: (1) slobodno i aktivno građansko društvo; (2) relativno autonomno i cijenjeno političko društvo; (3) vladavina prava, čime se osiguravaju građanske slobode i sloboda udruživanja; (4) državni administrativni aparat koji nova demokratska vlada može valjano upotrijebiti i (5) institucionalizirano ekonomsko društvo U gotovo nepreglednoj literaturi tranzicija se u osnovi definira kao proces transformiranja zatvorenih, autoritarnih političkih režima u otvorena, manje ili više stabilizirana demokratska društva i poretke koje karakterizira pluralizam i nepristrana pravila tržišne i političke izborne utakmice. Tranziciju u Hrvatskoj i ukupnom prostoru bivše Jugoslavije pritom odlikuju dvije osnovne karakteristike. Prije svega kao i u svim postkomunističkim društvima, riječ je o zahtjevnoj dualnoj ili dvostrukoj tranziciji koja, pored političke pluralizacije i dokidanja političkog monopola uključuje i ukidanje zadane ekonomije, zamašan proces privatizacije svojine i kreiranje efektivne tržišne ekonomije. Drugu karakteristiku tranzicijskih promjena kao i u svim nekadašnjim „socijalističkim federacijama“ obilježava raspad prethodnog i stvaranje novog državno- političkog okvira i identiteta. On je, međutim, u slučaju bivše Jugoslavije krajnje nasilan i razvojno skup. Zapravo, druga značajna specifičnost SFR Jugoslavije (i drugih, socijalističkih federacija) je dvostruki karakter krize – preplitanje i kumuliranje krize poretka i krize višenacionalne zajednice. Kriza poretka učinila je vidljivom neriješenu, preciznije tek prividno – na uskoj, ideološkoj integrativnoj osnovi, (raz)riješenu, kriznu i potencijalno visokokonfliktnu cjelinu složenih, međunacionalnih odnosa. U jugoslovenskom slučaju su se osamdesetih na posebno drastičan način manifestirale teškoće i nemogućnost ostvarenja demokratskih promjena i istovremenog očuvanja cjeline, prethodno već dezintegriranog društva/države. Kriza iz osamdesetih zapravo kumulira elemente krize modernizacije, otvorene još šezdesetih, strukturalne krize sa kraja sedamdesetih, prerastajući u političku i državnu krizu – «krizu mrcvarenja Jugoslavije». Ranija kriza iz sedamdesetih je umjesto liberalno-demokratskom modernizacijom prividno riješena decentralizacijom 2 moći i «federiranjem federacije» - (kon)federalizacijom Jugoslavije. Jedina dozvoljena i moguća osnova i okvir političke kompeticije postao je nacionalni (republičko- pokrajinski) pluralizam. Produbljena i radikalizirana kriza iz osamdesetih u pitanje dovodi samu proklamiranu, socijalističko-samoupravnu, osnovu jugoslovenskog federalizma. Oslobođena ideološke osnove identiteta, i bez razvijenog tržišta i civilnodruštvenih instituta i inicijativa, kao transnacionalne osnovne identiteta, jugoslovenska – više mehanička nego organska zajednica se suočila sa dramatičnom krizom identiteta. Centralna savezna vlast, Titovom smrću i ranijim promjenama gotovo oslobođena realnih, autonomnih atributa moći, bila je osuđena na reaktivno, defanzivno ponašanje i neuspjeh. Zakonski politička pluralizacija dobija dominantnu, etničko- teritorijalnu osnovu. Pri tom krizom potencirana i osnažena klima sveopćeg nezadovoljstva zajednicom i uzajamnih optužbi vodi formuliranju uzajamno konfrontiranih, nacionalnih projekata teško svodivih na dovoljno obuhvatan, zajednički navodnik. Teritorijalizacija prava na samoopredjeljenje, njegovo svođenje na pravo na samostalnu nacionalnu državu je, u uvjetima nacionalno izmješanog sastava stanovništva i vanjske izmjene i neravnoteže snaga, rezultiralo ratom i raspadom SFRJ. Neposredni cilj ove doktorske teze je kritički analizirati složene ekonomske, socijalne i političke aspekte i efekte razvoja država koje su nastale nakon rata i raspada SFRJ – na primjeru Republike Hrvatske , odnosno Ličko – senjske županije u Hrvatskoj. Ova županija je odabrana kao predmet istraživanja zato što je na njenom prostoru došlo do izrazitih ratnih razaranja, demografskih promjena i ekonomske devastacije te može poslužiti kao paradigmatičan primjer „ teške tranzicije„. Opredjeljući se za ovaj rad polazio sam od vlastitog interesa za temu koja je rezultat mog izravnog sudjelovanja u svim događanjima od same uspostave lokalne samouprave u Ličko-senjskoj županiji do aktivne participacije u razvojnim procesima iste; od prvih izbora za lokalnu samoupravu 1993. godine do današnjeg razvoja, posebno u aspektima školstva i gospodarstva te sam neposredan sudionik razvoja i napretka ali i problema u razvoju Ličko-senjske županije. Dobro poznajem i najkonkretnije dijelove procesa uspostave političkih institucija, održavanja postkonfliktnih izbora i formiranja obrazovnih i socijalnih institucija na prostoru Ličko – senjske županije , što sve predstavlja uvjerljive pretpostavke da se radi o kvalitetnoj „ studiji slučaja „ za 3 znanstvena istraživanja daleko plauzibilnijoj od uopćenih i na već provjerene teorijske nalaze gotovo isključivo naslonjenih radova. Temelj doktorske disertacije čini nekoliko posebnih hipoteza: - Ekonomski kontekst tranzicije u županiji zadnja dva desetljeća definiran je posljedicama Domovinskog rata koje su rezultirale devastacijom privrede i infrastrukturnih objekata te ljudskim gubicima ; nakon normalizacije prilika te izgradnje infrastrukturne cestovne mreže stvaraju se uvjeti za razvoj i korištenje prirodnih resursa; - Socijalni kontekst tranzicije obilježen je dugim pogoršanjem socijalnih indikatora uz naglašene negativne demografske trendove te dva temeljna procesa: ukupno smanjenje broja stanovnika u cjelini ali i poslijeratni povratak stanovništva te paralelno oživljavanje visokoškolskih i kulturnih institucija; - Nacionalne manjine integrirane su u predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne samouprave; konsolidacijom demokratskih institucija te prilagodbom zakonodavstva Europskoj uniji u Republici Hrvatskoj institucionalno su osigurana mjesta kao i kulturna autonomija nacionalnim manjinama u političkim tijelima jedinica samouprave - Lokalne izbore karakterizira naglašena nacionalna pozicija desnog centra na rubnim, ratnim djelovanjem obuhvaćenim područjima koja pokazuju tendenciju zadržavanja dominacije desnog centra i stranaka desnice; - Politički kontekst tranzicije obilježen je kontinuiranom vlašću
Load more

Recommended publications
  • Lika – Studija Slu^Aja
    Maja [TAMBUK LIKA – STUDIJA SLU^AJA Maja [tambuk Lika – studija slu~aja Uvod Kolikogod zahtjev o prostorno uravnote`enom razvitku sadr`avao u sebi neracionalnost skupljega1 i sporijeg na- pretka, on je, iako na duge staze, jedini racionalni izbor. Takav pristup razvitku uklju~uje i (re)oblikovanje naselj- skih kolektiviteta i ponovno uspostavljanje cjelovitog od- nosa ~ovjeka i prirodnih resursa te novi pristup nerazvije- nosti i nerazvijenima.2 Defavorizirani dosada{njim tijekom dru{tvenih i gospodarskih promjena, seoska naselja i peri- ferijski gradi}i gubili su elemente nu`ne za po`eljni `ivot u njima. Projektom obnove, periferija, a time i cijela zem- lja, ima izvjesniju budu}nost. Va`ni temelji na kojem po- ~iva obnova ruralnih podru~ja jesu poljoprivreda i sto~ar- stvo, pa te gospodarske grane, a ujedno i agrarnu politiku, valja promatrati ne izdvojeno, zatvoreno unutar struke, ve} kao sastavnicu politike ruralnog razvitka i kao ~imbe- nike odgovorne za primjereni razvitak ruralnih podru~ja.3 Dosada{nji razvitak, pojednostavljeno gledano, po~i- vao je na konceptu prema kojemu je bilo najlak{e i u sva- kom pogledu najefektnije, a ~inilo se i najjeftinije, ulagati u gradska sredi{ta, a u isto vrijeme seoska podru~ja pustiti da propadaju. (Naravno, da neki gradi}i tako|er propada- ju i naravno da neke ruralne zone prosperiraju.) Ne uple- }u}i na ovom mjestu premnoge razloge {to ujedna~enijega prostornog rasporeda ljudi, dobara i aktivnosti, dovoljno je, ~ini nam se, spomenuti nekoliko neupitnih: a. Rasta~u se udaljenija mala seoska dru{tva postupno gu- be}i svoje dru{tvene i gospodarske funkcije.
    [Show full text]
  • 2005 Report on the Wolf Population Status in Croatia
    2005 Report on the Wolf Population Status in Croatia State Institute for Nature Protection LIFE Project on Conservation and Management of Wolves in Croatia September 2005 Table of Contents: 1. Distribution of Wolves in Croatia …………………………………….. 2 1.1. Area of Distribution ……………………………………………….. 2 1.2. Human Population, Livestock Breeding and Presence of Game in the Wolf's Area of Distribution …………………….. 2 2. Impact on Livestock and Game ………………………………………. 6 2.1. Impact on Livestock ……………………………………………… 6 2.2. Impact on Game ………………………………………………….. 10 3. Wolf Population Status ………………………………………………… 11 3.1. Wolf Population Size Estimate …………………………………. 11 3.2. Wolf Mortality in 2005 ……………………………………………. 15 4. Wolf Population Status in Neighbouring Countries …………….. 16 4.1. Bosnia and Herzegovina ……………………………………….. 16 4.2. Slovenia …………………………………………………………….17 Bibliography ……………………………………………………………………….. 19 Other sources ……………………………………………………………………… 19 2 1. Distribution of Wolves in Croatia 1.1. Area of Distribution The wolf population of Croatia is a portion of a larger Dinaric population inhabiting Slovenia, Croatia and Bosnia and Herzegovina and spreading further to the south of the Dinarides. In Croatia the wolf is constantly present along the Dinarides, from the Slovene border to Montenegro. This area encompasses Gorski kotar, Lika and Dalmatia, covering 17,468 km2 or 32.4 per cent of the total mainland area of Croatia. Along the edges of this area, both on the south and north side, the wolf may be found occasionally. This area encompasses 9,543 km2 i.e. 17.7 per cent of the mainland Croatia. In the area of Istria (except Ćićarije and Učka) and the continental, lowland Croatia encompassing 26,843 km2 or 49.8 per cent of the territory no wolf has been recorded (Kusak 2002) (Fig.
    [Show full text]
  • Barbara Peranic
    Reuters Fellowship Paper, Oxford University ACCOUNTABILITY AND THE CROATIAN MEDIA IN THE PROCESS OF RECONCILIATION Two Case Studies By Barbara Peranic Michaelmas 2006/Hilary 2007 CONTENTS Acknowledgements………………………………………………………………………….. 3 Section 1………………………………………………………………………………………4 Introduction……….…………………………………………………............................4 The Legacy of the Past.………………………………………………………………...5 Section 2………………………………………………………………………..........................7 Regulations & Mechanisms to Prevent Hate Speech ………………………………… 7 Croatian Journalists’ Association……………………………………………………....9 Vecernji list’s Ombudsman and Code of Practice…………………………………...10 Letters to the Editor/Comments………………………………………………………12 Media Watchdogs …………………………………………………….........................12 Section 3………………………………………………………………………........................13 Selected Events and Press Coverage………………………………….........................13 Biljani Donji …………………………………………………….................................13 Donji Lapac …………………………………………………………………………..21 Section 4………………………………………………………………………………………29 The Question of Ethics………………………………………………..........................29 Section 5…………………………………………………………………………....................32 Conclusion…………………………………………………………………………….32 2 Acknowledgements I want to express my gratitude to the Reuters Institute for giving me the opportunity to conduct this research. My warm thanks to all of the Reuters Institute team who gave so freely of their time and especially to Paddy Coulter for being an inspiring director and a wonderful host. I owe a huge dept of
    [Show full text]
  • Raspored Dostave Na Otoke I Ostala Mjesta Nalazi Se U
    RASPORED DOSTAVE U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Poštanski broj Mjesto Grad PON UT SRI ČET PET SUB NAPOMENA 31214 Ada Laslovo • • • 53271 Alan Krivi Put • 31205 Aljmaš Aljmaš • • 32271 Andrijaševci Rokovci Andrijaševci • • • 31224 Andrijevac Koška • • • 52466 Antenal Novigrad (Cittanova) PO POTREBI JEDNOM TJEDNO 52463 Antonci Višnjan • • • 21246 Aržano Aržano • • • 52470 Babići Umag • • • 52463 Bačva • • 35404 Baćin Dol Cernik • • 40313 Banfi Sveti Martin na Muri • • • 35404 Banićevac Cernik • • 20232 Banići Slano • • • 33513 Bankovci Zdenci • • 32247 Banovci Banovci • • • 35254 Banovci Bebrina • • 51280 Banjol Rab • • 32235 Bapska Bapska • • 31322 Baranjsko Petrovo Selo Baranjsko Petrovo Selo • • 52352 Barat Kanfanar • • 51280 Barbat na Rabu Rab • • 53289 Barić Draga Lukovo Šugarje • 52420 Barušići Buzet • • 52475 Bašanija Savudrija • • • 53206 Baške Oštarije Brušane • 51251 Bater Ledenice • • 31306 Batina Batina • • • 35254 Bebrina Bebrina • • RASPORED DOSTAVE U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Poštanski broj Mjesto Grad PON UT SRI ČET PET SUB NAPOMENA 51300 Begovo Razdolje Mrkopalj PO POTREBI JEDNOM TJEDNO 31403 Beketinci Vuka • • • 31511 Beljevina Đurđenovac • • 31542 Beničanci Magadenovac • • • 32243 Berak Orolik • • 31433 Bijela Loza Podgorač • • • 31204 Bijelo Brdo Bijelo Brdo • • 33515 Bijeljevina Orahovička Orahovica • • 51252 Bile Klenovica • • 22321 Biočić Siverić • • 21270 Biokovsko Selo Zagvozd • • 53250 Birovača Donji Lapac • 47300 Bjelsko Ogulin • 20356 Blace Blace • 31540 Blanje Donji Miholjac • • 51326
    [Show full text]
  • Strategija Za Razvoj Turizma U Prekograničnom Području Gornjeg Toka Rijeke Une
    Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une SADRŽAJ POPIS SLIKA ...............................................................................................4 1. UVOD ................................................................................................8 2. ANALIZA OKRUŽENJA ............................................................................ 10 2.1. DEFINIRANJE ŠIREG I UŽEG PODRUČJA OBUHVATA – GORNJI TOK RIJEKE UNE ..................... 10 2.1.1. Zaštićena područja NP Una .......................................................... 12 2.2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST ................................................ 14 2.2.1. Općina Bihać ........................................................................... 14 2.2.2. Općina Gračac ......................................................................... 15 2.2.3. Općina Donji Lapac .................................................................... 16 2.3. KLIMA .......................................................................................... 17 2.3.1. Općina Bihać ........................................................................... 17 2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac ......................................................... 18 2.4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE ) GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ............. 18 2.4.1. Bioraznolikost .......................................................................... 20 2.5. DEMOGRAFSKI ASPEKTI .........................................................................
    [Show full text]
  • Pilar-Z-004-Duge Sjene Perife
    DUGE SJENE PERIFERIJE Prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba Biblioteka ZBORNICI, knjiga 4 Copyright © 1998. Institut dru{tvenih znanosti IVO PILAR, Zagreb CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 316.334.56 (497.5-21) (082) DUGE sjene periferije : prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba / uredili Ivan Rogi}, Maja [tambuk. - Zagreb : Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, 1998. - 167 str. ; 24 cm. - (Biblioteka Zbornici ; knj. 4) Bibliografija: str. 157-158. - Summary. ISBN 953-6666-03-0 1. Rogi}, Ivan 2. [tambuk, Maja 981112012 ISBN 953-6666-03-0 DUGE SJENE PERIFERIJE Prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba Uredili: Ivan Rogi} Maja [tambuk Zagreb, 1998. Ovaj zbornik sadr`ava tekstove nastale kao rezultat po~etnog istra`ivanja u okviru teme Sustavno o`ivljavanje hrvatskih periferija, koje je, kao dio programa trajne znan- stvenoistra`iva~ke djelatnosti Instituta dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, provedeno 1997. Naziv je programa Socijalna struktura i socijalna integracija. Nerazvijenost hrvatske periferije, nepostojanje trans- parentnoga pristupa njezinu cjelovitu napretku u bli`oj budu}nosti, kao i nerazumijevanje potrebe da u temeljima svakoga periferijskog razvojnog projekta budu prepoznat- ljivi op}i (nacionalni) i lokalni ciljevi, stavlja dru{tvene istra`iva~e pred barem dvije zada}e: 1. kriti~no promi{ljati i istra`iva~ki provjeravati razvojni(e) koncept(e) hrvatske periferije, s obzirom na stanje i neka njezina specifi~na obilje`ja; 2. na temelju rezultata akcijskih istra`ivanja olak{ati i pobolj{ati odluke o dru{tvenim, gospodarskim i drugim investicijama s u~inkovitijim rezultatima. Planira- mo, stoga, osim ovoga zbornika, objaviti rezultate novih istra`ivanja kako bismo jasnije odredili odnos periferija/ modernizacija.
    [Show full text]
  • RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt
    RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt. Br. Mjesto Pripadajući grad PON UTO SRI ČET PET SUB Napomena 53270 Alan Senj ● 53000 Aleksinica Gospić ● ● ● ● 32252 Apševci Otok ● ● 20225 Babino Polje Mljet ● Otok Mljet 35400 Baćin Dol Nova Gradiška ● ● 20350 Badžula Metković ● ● 53202 Bakovac Kosinjski Perušić ● 35400 Banićevac Nova Gradiška ● ● 20232 Banići Slano ● ● ● 32249 Banovci Tovarnik ● ● 51280 Banjol Rab ● ● ● Otok Rab 32236 Bapska Ilok ● ● ● 51280 Barbat na Rabu Rab ● ● ● Otok Rab 53288 Barić Draga Karlobag ● 53000 Barlete Gospić ● ● ● ● 53000 Baške Oštarije Gospić ● 31300 Batina Beli Manastir ● ● ● 53250 Begluci Donji Lapac ● 51550 Belej Mali Lošinj ● ● ● Otok Lošinj 51557 Beli Cres ● ● Otok Cres 31540 Beničanci Donji Miholjac ● ● ● 32242 Berak Slakovci ● ● ● 20350 Bijeli Vir Metković ● ● 53270 Biljevine Senj ● 21270 Biokovsko Selo Zagvozd ● ● 53250 Birovača Donji Lapac ● 22300 Biskupija Knin ● ● ● 53230 Bjelopolje Korenica ● ● ● 20355 Blace Opuzen ● ● 31540 Blanje Donji Miholjac ● ● 20271 Blato Blato ● ● ● Otok Korčula RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt. Br. Mjesto Pripadajući grad PON UTO SRI ČET PET SUB Napomena 21405 Bobovišća Milna ● ● ● Otok Brač 21405 Bobovišća na moru Milna ● ● ● Otok Brač 31550 Bocanjevci Valpovo ● ● ● 31540 Bockovac Donji Miholjac ● ● 21220 Bogdanovići Trogir ● ● 21469 Bogomolje Sućuraj ● Otok Hvar 31500 Bokšić Našice ● ● 32242 Bokšić Slakovci ● ● ● 31500 Bokšić Lug Našice ● ● 21420 Bol Bol ● ● ● Otok Brač 53250 Boričevac Donji Lapac
    [Show full text]
  • RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt
    RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt. Br. Mjesto Pripadajući grad PON UTO SRI ČET PET SUB Napomena 53270 Alan Senj ● 53000 Aleksinica Gospić ● ● ● ● 32252 Apševci Otok ● ● 20225 Babino Polje Mljet ● Otok Mljet 35400 Baćin Dol Nova Gradiška ● ● 20350 Badžula Metković ● ● 53202 Bakovac Kosinjski Perušić ● 35400 Banićevac Nova Gradiška ● ● 20232 Banići Slano ● ● ● 32249 Banovci Tovarnik ● ● 51280 Banjol Rab ● ● ● Otok Rab 32236 Bapska Ilok ● ● ● 51280 Barbat na Rabu Rab ● ● ● Otok Rab 53288 Barić Draga Karlobag ● 53000 Barlete Gospić ● ● ● ● 53000 Baške Oštarije Gospić ● 31300 Batina Beli Manastir ● ● ● 53250 Begluci Donji Lapac ● 51550 Belej Mali Lošinj ● ● ● Otok Lošinj 51557 Beli Cres ● ● Otok Cres 31540 Beničanci Donji Miholjac ● ● ● 32242 Berak Slakovci ● ● ● 20350 Bijeli Vir Metković ● ● 53270 Biljevine Senj ● 21270 Biokovsko Selo Zagvozd ● ● 53250 Birovača Donji Lapac ● 22300 Biskupija Knin ● ● ● 53230 Bjelopolje Korenica ● ● ● 20355 Blace Opuzen ● ● 31540 Blanje Donji Miholjac ● ● 20271 Blato Blato ● ● ● Otok Korčula RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt. Br. Mjesto Pripadajući grad PON UTO SRI ČET PET SUB Napomena 21405 Bobovišća Milna ● ● ● Otok Brač 21405 Bobovišća na moru Milna ● ● ● Otok Brač 31550 Bocanjevci Valpovo ● ● ● 31540 Bockovac Donji Miholjac ● ● 21220 Bogdanovići Trogir ● ● 21469 Bogomolje Sućuraj ● Otok Hvar 31500 Bokšić Našice ● ● 32242 Bokšić Slakovci ● ● ● 31500 Bokšić Lug Našice ● ● 21420 Bol Bol ● ● ● Otok Brač 53250 Boričevac Donji Lapac
    [Show full text]
  • Naziv Nositelja Prava BORICEVAC 2343 LIVADA 2956 REPUBLIKA
    Ime katastarske opcine Broj k.č.
    [Show full text]
  • Destruction and Human Remains
    Destruction and human remains HUMAN REMAINS AND VIOLENCE Destruction and human remains Destruction and Destruction and human remains investigates a crucial question frequently neglected in academic debate in the fields of mass violence and human remains genocide studies: what is done to the bodies of the victims after they are killed? In the context of mass violence, death does not constitute Disposal and concealment in the end of the executors’ work. Their victims’ remains are often treated genocide and mass violence and manipulated in very specific ways, amounting in some cases to true social engineering with often remarkable ingenuity. To address these seldom-documented phenomena, this volume includes chapters based Edited by ÉLISABETH ANSTETT on extensive primary and archival research to explore why, how and by whom these acts have been committed through recent history. and JEAN-MARC DREYFUS The book opens this line of enquiry by investigating the ideological, technical and practical motivations for the varying practices pursued by the perpetrator, examining a diverse range of historical events from throughout the twentieth century and across the globe. These nine original chapters explore this demolition of the body through the use of often systemic, bureaucratic and industrial processes, whether by disposal, concealment, exhibition or complete bodily annihilation, to display the intentions and socio-political frameworks of governments, perpetrators and bystanders. A NST Never before has a single publication brought together the extensive amount of work devoted to the human body on the one hand and to E mass violence on the other, and until now the question of the body in TTand the context of mass violence has remained a largely unexplored area.
    [Show full text]
  • Local Memories of Wartime Violence: Commemorating World War Two in Gospić 66
    Dragojević i Pavlaković | Local Memories of Wartime Violence: Commemorating World War Two in Gospić 66 UDK: 355.01’’382’’(497.562)’’1939/1945’’ 32’’382’’(497.562)’’1939/1945’’ Izvorni znanstveni rad Primljeno 27. listopada 2016. Local Memories of Wartime Violence: Commemorating World War Two in Gospić MILA DRAGOJEVIĆ Department of Politics, University of the South, Sewanee, TN [email protected] VJERAN PAVLAKOVIĆ Department of Cultural Studies, University of Rijeka [email protected] How do dominant state narratives influence commemorative practices in local communities in different historical periods? We address this question by carrying out a study of World War Two commemorations in Gospić in two distinct periods of a political regime transition. The study is based on the documents from the archive of Gospić, articles from the local paper, existing scholarly publications on this area, as well as reports from state institutions and non-governmental organizations. We also photographed standing monuments and graveyards dating back to World War Two, or collected archival images and documentation of those that were removed or destroyed, in a fifty-kilometer radius around Gospić. We show how the narratives, symbols, and rituals that formed part of commemorations of World War Two violence changed when competing political actors attempted to establish their political legitimacy or gain political support. Keywords: commemorative practices, collective memory, World War Two, Yugoslavia, Gospić, Lika suvremene TEME, (2016.) god. 8., br. 1. 67 April is the cruelest month, breeding Lilacs out of the dead land, mixing Memory and desire, stirring Dull roots with spring rain. Winter kept us warm, covering Earth in forgetful snow, feeding A little life with dried tubers.
    [Show full text]
  • Šifra Naselja Naziv Naselja Općina (3) Općina (5) Naziv Općine 000019 ADA 614 06149 ŠODOLOVCI 000027 ADAMOVEC 1
    šifra naselja naziv naselja općina (3) općina (5) naziv općine 000019 ADA 614 06149 ŠODOLOVCI 000027 ADAMOVEC 133 01333 GRAD ZAGREB 000035 ADŽAMOVCI 372 03727 REŠETARI 000043 ALAGINCI 351 03514 POŽEGA 000051 ALAN 387 03875 SENJ 000060 BUKOVAČKI ANTUNOVAC 283 02836 NOVA BUKOVICA 000078 ANTUNOVAC 475 04758 VELIKA 000086 ALEKSINICA 130 01309 GOSPIĆ 000094 ALILOVCI 177 01775 KAPTOL 000108 ALJMAŠ 110 01104 ERDUT 000116 AMATOVCI 035 00353 BRESTOVAC 000124 ANDIGOLA 063 00639 ČAZMA 000132 ANDRAŠEVEC 311 03115 OROSLAVJE 000159 ANDRIJAŠEVCI 001 00019 ANDRIJAŠEVCI 000167 ANDRILOVEC 101 01015 DUGO SELO 000175 ANTENAL 291 02917 NOVIGRAD 000183 ANTIN 458 04588 TORDINCI 000191 ANTOLOVEC 227 02275 LEGRAD 000205 SVETI ANTON 273 02739 MOŠĆENIČKA DRAGA 000213 ANTONCI 138 01384 GROŽNJAN 000221 ANTONCI 348 03484 POREČ 000248 ANTUNOVAC 002 00027 ANTUNOVAC 000256 ANTUNOVAC 231 02313 LIPIK 000264 ANŽIĆI 497 04979 VIŠNJAN 000272 APATIJA 244 02445 LUDBREG 000299 APATOVEC 214 02143 KRIŽEVCI 000302 APŠEVCI 295 02950 NIJEMCI 000329 ARAPOVAC 400 04006 SLUNJ 000337 ARBANIJA 463 04634 TROGIR 000345 ARŽANO 050 00507 CISTA PROVO 000353 AŠIKOVCI 334 03344 PLETERNICA 000361 AUGUŠTANOVEC 544 05444 POKUPSKO 000388 BABIĆI 468 04685 UMAG 000396 BABIĆI 597 05975 KAŠTELIR - LABINCI 000400 BABINA GREDA 003 00035 BABINA GREDA 000418 BABINA RIJEKA 083 00833 DONJI KUKURUZARI 000426 BABINAC 161 01619 IVANSKA 000434 BABINAC 478 04782 VELIKA PISANICA 000442 BABINDUB 520 05207 ZADAR 000469 BABINEC 048 00485 CESTICA 000477 BABINO POLJE 268 02682 MLJET 000485 BRANIMIROVAC 205 02054 KOŠKA
    [Show full text]