Preuzmi PDF 7.93 MB
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Model prepoznavanja opasnih dionica na javnim cestama u područjima učestale pojave divljači Vrkljan, Joso Doctoral thesis / Disertacija 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:423440 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-10 Repository / Repozitorij: Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI JOSO VRKLJAN MODEL PREPOZNAVANJA OPASNIH DIONICA NA JAVNIM CESTAMA U PODRUČJIMA UČESTALE POJAVE DIVLJAČI DOKTORSKI RAD Zagreb, 2020. UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF TRANSPORT AND TRAFFIC SCIENCES JOSO VRKLJAN MODEL FOR IDENTIFYING DANGEROUS SECTIONS ON PUBLIC ROADS IN AREAS OF FREQUENT APPEARANCE OF WILD DOCTORAL DISSERTATION Zagreb, 2020. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI JOSO VRKLJAN MODEL PREPOZNAVANJA OPASNIH DIONICA NA JAVNIM CESTAMA U PODRUČJIMA UČESTALE POJAVE DIVLJAČI DOKTORSKI RAD Mentori: izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan prof. dr. sc. Krešimir Krapinec Zagreb, 2020. UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF TRANSPORT AND TRAFFIC SCIENCES JOSO VRKLJAN MODEL FOR IDENTIFYING DANGEROUS SECTIONS ON PUBLIC ROADS IN AREAS OF FREQUENT APPEARANCE OF WILD DOCTORAL DISSERTATION Supervisors: Assoc. Prof. Dubravka Hozjan, PH. D. Prof. Krešimir Krapinec, PH. D. Zagreb, 2020. INFORMACIJE O MENTORIMA Izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti Izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan, rođena je 1958. u Sisku. U Zagrebu je završila osnovnu školu i IX. gimnaziju. Godine 1976. upisala je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – prometno usmjerenje na studiju visoke stručne spreme. Godine 1983. završila je program studija i stekla stručni naziv diplomiranog inženjera građevinarstva. Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu radi od 1983. godine do danas. Upisala je poslijediplomski znanstveni studij pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na smjeru Prometnice s prometnom tehnikom i 1995. godine obranila znanstveni magistarski rad te stekla akademski naziv magistar znanosti iz područja građevinarstva. Doktorski rad obranila je na Fakultetu prometnih znanosti 6. travnja 2007. i stekla akademski naziv doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničke znanosti, znanstvenog polja tehnologija prometa i transport, znanstvena grana cestovni i željeznički promet. Nositeljica je nekoliko kolegija na diplomskom studiju, te kolegija Prometnice velikih brzina na poslijediplomskom doktorskom studiju i Urbani tračnički sustavi na poslijediplomskom specijalističkom studiju. Bila je komentorica na jednom doktorskom radu. Pročelnica je Odsjeka Promet. Članica je Hrvatskog znanstvenog društva za promet, a 2010. godine izabrana je za redovitog člana Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Do sada je objavila je preko dvadeset znanstvenih radova. Služi se engleskim i njemačkim jezikom. Prof. dr. sc. Krešimir Krapinec Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Krešimir Krapinec rođen je 1973. u Zagrebu. U Koprivnici je završio osnovnu i srednju ekonomsku školu. Diplomirao je 1996., magistrirao je 2001., doktorirao je 2005. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radi od 1997. godine do danas. U znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor/prvi izbor izabran je 2017. Znanstveno istraživačku djelatnost do sada je razvijao i razvija u sklopu 17 znanstvenih projekata. Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio preko 60 znanstvenih rada različitih kategorija, Kao mentor sudjelovao je u izradi dva doktorska rada, jednom stručnom magistarskom radu, 26 diplomskih i 10 završnih radova. Sudjelovao je na 36 međunarodnih znanstvenih skupova. Član je strukovnih udruga te različitih stručnih povjerenstava, od čega dva nacionalna (Stalno nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe CIC—a pri HLS-u, Stručna komisija za ustanovljenje državnih lovišta, Zamjenik predsjednika ispitnog povjerenstva u području Lovstvo, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industrije) te tri županijska povjerenstva. Samostalno ili kao član stručnih komisija izradio je preko 80 elaborata s područja lovnog gospodarenja. Aktivno se služi njemačkim i engleskim jezikom. Oženjen je i otac troje djece. Doktorski rad s naslovom Model prepoznavanja opasnih dionica na javnim cestama u područjima učestale pojave divljači obranjen je dana 15.07.2020. godine na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pred Povjerenstvom u sastavu: 1. izv. prof. dr. sc. Danijela Barić, predsjednica, 2. izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan, mentorica, 3. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec, mentor i vanjski član (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), 4. doc. dr. sc. Željko Šarić, član i 5. doc. dr. sc. Luka Novačko, član. PODACI I INFORMACIJE O DOKTORANDU 1. Ime i prezime : mr. sc. Joso Vrkljan, dipl. ing. 2. Datum, mjesto rođenja i OIB : 24.05.1976., Gospić, 31446694479 3. Naziv završenog fakulteta i godina diplomiranja : Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 2002. 4. Naziv završenog poslijediplomskog magistarskog studija i godina magistriranja : Tehničko- tehnološki sustavi u prometu i transportu, 2010. 5. Naziv poslijediplomskog doktorskog studija : Tehnološki sustavi u prometu i transportu INFORMACIJE O DOKTORSKOM RADU 1. Naslov doktorskog rada : Model prepoznavanja opasnih dionica na javnim cestama u područjima učestale pojave divljači 2. Fakultet na kojem je rad objavljen : Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti POVJERENSTVA, OCJENA I OBRANA DOKTORSKOG RADA 1. Datum prijave teme : 22.10.2018. 2. Datum prihvaćanja teme : 30.10.2018. 3. Javna obrana nacrta doktorskog rada : 20.11.2018. 4. Mentori : izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan (Fakultet prometnih znanosti) i prof. dr. sc. Krešimir Krapinec (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) 5. Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada : izv. prof. dr. sc. Danijela Barić, predsjednica, izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan, mentorica, prof. dr. sc. Krešimir Krapinec, mentor i vanjski član (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Željko Šarić, član, doc. dr. sc. Luka Novačko, član i prof. dr. sc. Goran Zovak, zamjena. 6. Povjerenstvo za obranu : izv. prof. dr. sc. Danijela Barić, predsjednica, izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan, mentorica, prof. dr. sc. Krešimir Krapinec, mentor i vanjski član (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Željko Šarić, član, doc. dr. sc. Luka Novačko, član i prof. dr. sc. Goran Zovak, zamjena. 7. Lektor : Anela Serdar Pašalić, prof. 8. Datum obrane doktorskog rada : 15.07.2020. SAŽETAK Uočen je trend povećanja prometnih nesreća naleta vozila na divljač koji zahtijeva prijedloge mjera kako bi se prevenirala pojava divljači na rizičnim dionicama cesta. Da bi se došlo do određenih mjera spriječavanja naleta vozila na divljač, potrebno je prepoznati rizične dionice cesta s obzirom na mogućnost pojave divljači. U tom smislu razvijen je model prepoznavanja opasnih dionica na javnim cestama i istražene su mjere učinkovitog gospodarenja cestovnom mrežom koje će doprinijeti smanjenju pojave divljači na cestama. Zbog velikog raspona nadmorskih visina (0 – 1 011 m. n. v.) cestovne mreže, klimatskih razlika, različitosti konfiguracije terena te obitavanja svih vrsta divljači Republike Hrvatske, istraživanje doktorskog rada provedeno je na cestama Ličko-senjske županije. U razdoblju istraživanja najveći broj nesreća naleta vozila na divljač dogodio se na državnim cestama i uzrok nesreća uglavnom je bila krupna divljač. Stoga su modeli napravljeni na državnim cestama za krupnu divljač, srnu običnu i divlju svinju te za krupnu divljač ukupno. Posebna pažnja posvećena je vremenskim i prostornim obrascima naleta vozila na divljač koji su poslužili kao podloga razvoja modela prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači. Analiziranje prostornih obrazaca daleko je složenije od vremenskih obrazaca i zahtijevalo je upotrebu velikog broja nazavisnih varijabli, odnosno pretkazivača (pretkazivači ceste, krajobraza, reljefa, brojnosti divljači i broj naleta u ćeliji). Kako bi se dobio što precizniji i pouzdaniji model prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači ceste su podijeljene na dionice te su oko središta dionica ucrtani krugovi/ćelije određenih polumjera. Za svaku ćeliju određene su nezavisne varijable odnosno (pretkazivači). Prostorni podaci su pripremljeni i obrađeni u programskom paketu ArcGIS 9.2. U doktorskom radu predložene su dvije vrste modela prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači, i to model procjene vjerojatnosti naleta i model procjene broja naleta vozila na divljač. Za izbor najpouzdanijeg modela prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači korišten je Akaike Information Criterion (AIC). Izbor pouzdanog modela uslijedio je ukoliko je ΔAIC < 2 jedinice. Isto tako je određena i Akaike-ova težina (wi), koja predstavlja vjerojatnost da je model najbolji odnosno najpouzdaniji u usporedbi s ostalim modelima. Rizične dionice cesta od pojave divljači rangirane su višekriterijskom analizom primjenom analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP metodom). Na osnovi provedenog istraživanja definirani su modeli procjene vjerojatnosti naleta i modeli procjene broja naleta vozila na divljač koji se temelje na pouzdanim podacima naleta vozila na divljač u istraživanom razdoblju. Svaki model