Sretko Radišić Zenica, Bih, 2020
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Sretko Radišić Zenica, BiH, 2020. Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ ___________________________________________________________________________ Danas je poželjno još jednom pogled baciti na vrijeme u kome smo živjeli nakon oslobođenja posebno u pedesetim, šezdesetim, sedamdesetim i osamdesetim godinama života u prošlom vijeku. Mnogi sudionici života u tom perioda bez obzira na generacijsku pripadnost kažu da je to bio lijep i sretan period života koji smo živjeli. Jugoslavija do koje se došlo preko mosta NOR-a od 1941-45 godine bila je sasvim druga stvarnost u odnosu na siromaštvo i nerazvijenost u kojoj su ljudi živjeli prije drugog svjetskog rata. Kao sudionici držimo u svježem sjećanju dio svog života kog smo živjeli u savremenoj i modernoj Jugoslaviji. Mi kao savremenici imali smo sreću da živimo zajedno u jednoj državi koja je stvarana po mjeri čovjeka i koja je formirana kao zajednica života. Živjeli smo na prostranstvu od Slovenije, kao najsjevernije Socijalističke republike do Makedonije kao najužnije Republike. Da se podsjetimo i ukratko prođemo tim vremenom i prostranstvom. 1 Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ ___________________________________________________________________________ SR SLOVENIJA Socijalistička republika Slovenija bila je po prostranstvu i broju stanovnika među manjima u SFRJ. Međutim Slovenija i Slovenci su imali svoj osobejan duh koji je oplemenjivao našu zajednicu. Unutar Slovenije je bila naša najveća planina Triglav ispod koje izvire naša najveća rijeka Sava. Najveći grad i glavni grad SR Slovenije bila je Ljubljana. Pored Ljubljane veći gradovi bili su: Maribor, Celje, Velenje, Portorož, Postojna, Krško, Murska Sobota, Novo Mesto, Kranj, Bled, Koper, Sežana i još neka mjesta. Slovenija je imala svoju obalu Jadranskog mora, i predivna jezera Bohinjsko i Bledsko. To su njena neotuđiva prirodna bogatstva. Brdo kod Kranja je bilo poznato rezidencijalno mjesto druga Tita. Iako mala po površini Slovenija je bila u privrednom pogledu jako razvijena Republika. Među najvećim fabrikama u periodu SFRJ bile su Željezare u: Jesenicama, Štorama i Ravnima, zatim tvornica pumpi Litostroj u Ljubljani, Lesnina- Ljubljana, TAM-Maribor, fabrika lijekova Krka-Novo Mesto, fabrika konfekcije Mura- Murska Sobota, Rudnici u Velenju, koje se u periodu SFRJ zvalo Titovo Velenje, preduzeće za proizvodnju auto guma Sava u Kranju, fabrika filtera za prečišćavanje zraka Donit u Medvodama, Novoteks u Novom Mestu itd. Prva nuklearna elektrana izgrađena je u Krškom. Slovenija je bila perjanica u zimskim sportovima zahvaljujući planinama, koje su pogodovale izgradnji velikih zimskih sportsko- rekreativnih odmarališta. Među njima je prednjačila Kranjska Gora. Iako lider u zimskim sportovima Slovenija je ipak dala prvog slavnog sportistu tog vremena iz gimnastike, osvajača zlatne olimpijske medalje gimnastičara Miroslava Cerara. Jugoslovenska nacija, iako nije kao nacija zvanično postojala je zdušno isčekivala svaki Cerarov nastup u disciplini „konj sa hvataljkama“ i navijala sa velikim patriotskim zanosom tada na jugoslovenskom nivou. U zimskim sportovima naše generacije pamte: skakače uvis braću Zajc, Primoža Ulagu, zatim skijaše Bojana Križaja, jednog od najboljih na svijetu u slalomu i veleslalomu, Juru Franka, osvajača srebrne olimpijske medalje u veleslalomu na XIV Zimskim Olimpijskim 2 Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ ___________________________________________________________________________ igrama održanim 1984.godine u Sarajevu. Kako je samo Sarajevo na veličanstven način proslavilo osvajanje ovog visokog olimpjiskog odličja sa transparentom i devizom „Više volim Jureka nego bureka“! Među istaknutim Slovenskim sportašicama bila je Mima Jaušovec, teniserka. U plivanju svjetske rezultate je postizao Borut Petrič. Tu je bio i poznati atletičar Jože Međimurec koji je trčao utrke na dužim stazama. Slovenija je Jugoslovenskoj košarci dala i sjajne košarkaše među kojima su najbolji: Ivo Daneu, Vinko Jelovac i Peter Vilfan. Poznati fudbalski klubovi iz Slovenije su bili Olimpija i Maribor. Mnoge poznate nogometaše koji su igrali za reprezentaciju Jugoslavije dala je Slovenija među kojima su najpoznatiji: Branko Oblak, Srećko Katanec, Vili Ameršek, Danilo Popivoda, Džoni Novak, Marko Elzner, Tomislav Prosen, Darko Milanič, Zlatko Zahovič i drugi. Hokej na ledu je bio zimski takmičarski sport i on je u Sloveniji imao svoje uporište i prvi poznati hokejaški klub u to vrijeme najpoznatiji i najjači u SFRJ, ali jak i u Evropskim razmjerama bio je Jesenice. Među književnicima o kojima smo učili u tom vremenu najznačajnije mjesto pripada Ivanu Cankaru, Francu Prešernu i Tonetu Seliškaru. Svi su oni bili Slovenački ili Slovenski pisci veliki domoljubi, međutim Tone Seliškar je bio partizanski pisac i rijetko ko od nas nije pročitao njegovu knjigu Orlovi rano lete. Među muzičarima i to onima koji su najavljivali moderno muzičko vrijeme prvijenci su bili Lado Leskovar i Majda Sepe. Istaknuti kompozitor i skladatelj bio je Mojmir Sepe. Jedna od prvih poznatih melodija koja se pjevušila bila je „Potraži me u predgrađu“ koju je baš pjevao Lado Leskovar: Ova dvorišta puna neba i ptica udju, ko muzika stara, nekud duboko u nas i tu uvijek ostanu. Tu nas čekaju davno poznata lica. Jedan je kuštravi dječak uvijek u proleće tu, ti znaš zašto dolazi. 3 Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ ___________________________________________________________________________ Tko je nekada nosio prvo sunce po dvorištima, nikada sasvim ne ostavlja ovaj žvot u predgradjima… Potraži me u predgradju, na ulici, na raskršću, gdje ti je jorgovan rasuo perle, gdje nam je proleće dotaklo usne i pobjeglo. Potraži me u predgradju, kraj vlakova što prolaze, bićemo sami u svitanje dana, bićemo sami u pjesmama ptica, ko nekada. Drijemaju jedra od rublja i cvijeća, čekaju vjetar da nekuda plove. Čujes li – naše nas predgradje zove, traže te kuće i ulice stare. Potraži me u predgradju, poljubi me u sjećanju, bar onih sati kad ostaneš sama, ako me sada još imalo voliš – potraži me. Ti nemaš prsten sa našeg venčanja, al’ pamtiš streju na kraju grada, bez mnogo cvijeća, bez vela i zlata, bila si lijepa i sretna ko nikad. U drugoj melodiji koju interpretira popularna pjevačica Ljupka Dimitrovska sa naslovom „Ko zasliši Ljubljanski zvon“ u stihovima se pjeva: Natanko ob osmih pod starim zvonikom, bim, bam, bom, bim, bam, bom, naj ura odbije, da dan poslovi se, 4 Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ ___________________________________________________________________________ bim, bam, bom, bim, bam, bom, bom. Ko zaslišim ljubljanski zvon, mi razbija srce močno, z doma grem, saj me čaka on, da bi šla po skrivnost. Ko pozvanja ljubljanski zvon, srečna vsa mu hitim v objem, najina naj ljubezen bo, večna, kakor ta zvon. Zvoni ob večerih, ko čas je za zmenke, bim, bam, bom, bim, bam, bom, vse sanje in želje tedaj nam izpolni, bim, bam, bom, bim, bam, bom, bom. Ko zaslišim ljubljanski zvon, mi razbija srce močno, z doma grem, saj me čaka on, da bi šla po skrivnost. Ko pozvanja ljubljanski zvon, srečna vsa mu hitim v objem, najina naj ljubezen bo, večna, kakor ta zvon Među političarima u SR Sloveniji u okviru SFRJ najpoznatiji su bili Edvard Kardelj prvi Titov saradnik u SFRJ. Edvard Kardelj je bio izuzetan teoretičar socijalističkog radničkog sistema samoupravljanja. Napisao je iz te oblasti na desetine knjiga. Pisao je o Organizacijama Udruženog rada, o Radnim organizacijama i OOUR-ima. Bio je teoretski tvorac i Ustava SFRJ iz 1974.godine. Pisao je o pluralizmu političkih interesa i političkim subjektivnim snagama socijalističkog samoupravnog sistema. Kao i Tito bio je pristalica Marksističke filozofije. Slijedio je ideju Manifesta komunistčke partije čiji su tvorci Karl Marks i Fridrih Engels „Proleteri svih zemalja ujedinite se!“. 5 Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ ___________________________________________________________________________ Među istaknutim političarima tog vremena u Sloveniji bili su: Mitja Ribičić, Boris i Sergej Krajger, Stane Dolanc, Janez Stanovnik i u novijem periodu SFRJ Janez Drnovšek, Štefan Korošec i Milan Kučan. Slovenci su urezali svoj dubok trag u životu svih naroda zajedno u SFRJ i svi Jugoslovenski narodi su ih poštovali. Slovenci su bili i preteča i najava da zajedništvo poslije odlaska druga Tita neće biti lako održivo i opredjelili se za samostalnost od 1990. godine. Teza da SFRJ može biti i bez Slovenaca u određenom broju javnih krugova veoma je diskutabilna i obzirom na duh vremena koji je vladao Jugoslovenskim prostorima od 1945-1990.godine teško se može potvrditi i odobriti. 6 Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ ___________________________________________________________________________ SR MAKEDONIJA Najjužnija Republika, ali mi smo imali državu odnosno ljepše rečeno domovinu SFRJ od „Vardara, pa do Triglava“, a Makedoniju je u to sretno i lijepo vrijeme opjevao Dado Topić jedan od najpopularnijih pop rok muzičara tog vremena u Jugoslaviji sa stihovima: Tamo gdje vjecno sunce sja tamo je Makedonija narod i zemlja koju volim ja Dok Vardar grli polja zrelog zita ponosna i gorda kao gorska ptica pjesmom je svojom zemlja ta ocarala srca sva i vino sa izvora njenih sad pijem ja Besmrtna k'o srce sto vjekovima bije tudjinska nikad ona bila nije zastava njena nek' se vjecno vije Kad si sam, kad je sve tuzno, ti se sjeti nje Makedonija ti pruza ljubavi sve Makedonija ti pruza ljubav u svojoj već kultnoj pjesmi „Makedonija“. Socijalistička Republika Makedonija je takođe bila među manjima i po prostranstvu i po broju stanovnika slično kao i Slovenija.