Uro Seder, Parisian Cycle

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Uro Seder, Parisian Cycle View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE hrvatska akademija znanosti i umjetnosti the croatian academy of sciences and arts razred za likovne umjetnosti the department of fine arts arhiv za likovne umjetnosti the fine arts archives art bulletin 61 (2011) art bulletin 61 (2011) Pregledni rad Review article UDK 75 Seder, –. UDK 75 Seder, –. –uro Seder, –uro Seder, redoviti Ëlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Full member of the Croatian Academy of Sciences and Arts Pariπki ciklus Parisian Cycle Tekst: Tonko MaroeviÊ, Text: Tonko MaroeviÊ, redoviti Ëlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Full member of Croatian Academy of Sciences and Arts Prikazani radovi nastali su u jednom trenutku za vrijeme Sederova The displayed works came about during Seder's stay in Paris in 1988. boravka u Parizu 1988. godine. Premda u kontekstu cjeline djela Even though the works in the context of a whole present only a seg- predstavljaju samo isjeËak, u njima se ipak iskazuju sve velike kara- ment, all of the wider characteristics of Seder's painting can be seen kteristike Sederova slikarstva. in them. KljuËne rijeËi: Seder; Pariπki ciklus; slike. Keywords: Seder; Parisian cycle; paintings. Da slikarstvo moæe biti sreÊa ispunjenja i sreÊa davanja, The mature paintings of –uro Seder best portray how painting can najbolje pokazuju zrele slike –ure Sedera. Zanos kojim on be a joy of fulfillment and giving. The inspiration with which he cov- pokriva papir ili platno, veselje kojim se boje meusobno ers paper or canvas, the happiness with which his colors communi- odazivlju, energija koju pritom prenosi na gledatelja ∑ sve cate, the energy that is then passed onward to the viewer ∑ all are su to razlozi da Sederova ostvarenja osjeÊamo kao afirma- reasons that Seder’s creations are experienced as an affirmation ciju postojanja te da nam πire pozitivne vibracije. A razlog of existence, and they pass on to us good vibrations. Yet another viπe za radost primanja nalazimo u spoznaji kako je slikar reason for our happiness can be found in the realization that prethodno proπao kroz fazu svjesnog uskraÊivanja, kako se the painter had previously passed through a phase of conscious stanovito vrijeme asketski odricao ∑ danas karakteristiËne denial, how he in a way ascetically recanted time ∑ something that i kao priroene mu ∑ geste i kromatike. Moæda bi se Ëak is today as characteristic of him as his gestures and chromatics. It moglo zakljuËiti da je svojedobno potiskivanje iskonskoga could even possibly be concluded that his one-time repression of temperamenta s vremenom rezultiralo uveÊanom snagom his natural temperament in time resulted in the increased strength emotivnog “praænjenja”. of his emotional “catharsis”. I u razdoblju manihejskih crno-bijelih radova, koje je Even in the era of Manichaeist black and white works which culmi- kulminiralo programatskim tekstom “NemoguÊnost slike”, nated in the programmatic text “The Impossibility of the Painting” kao i u veÊ dugotrajnom, viπedesetljetnom periodu neoek- [NemoguÊnost slike], as well as an already long-lasting multi- spresionistiËkog slikanja i slobodnog prepuπtanja potenci- decade period of neoexpressionist painting and free acceptance jalima motiva i medija, ovaj je slikar odræao intelektualni i of the potentials of motif and media, this painter maintained the etiËki napon ËistoÊe pristupa. Visoka svijest o naravi slikar- intellecutal and ethical tension of his cleanliness of approach. His stva, odnjegovana u klasi tako izvanrednog profesora kao great awareness of the nature of painting, nurtured in the class of πto je bio Marino Tartaglia, traæila je sporazum izmeu zna- such an excellent professor as Marino Tartaglia, sought an accord nja i traæenja, izmeu teæine naËela i lakoÊe izvedbe, izmeu between knowledge and searching, between the weight of prin- strogosti i opuπtenosti, izmeu ∑ da se posluæim Zuppinim ciple and the ease of execution, between ridigity and looseness, binomom ∑ navike i lirike. Lirska Sederova crta, dokazana i between ∑ to use Zuppa’s binomial ∑ habits and lyrics. Seder’s u njegovoj pjesniËkoj zbirci hermetiËkoga predznaka “Otac lyrical streak, also displayed in his poetry collection under the iz lonca”, s vremenom je opravdano pretegla i u shvaÊanju hermetic title “Father from the Pot” [Otac iz lonca], eventually likovnog kadra, u slobodi nanoπenja znakova, a da nipoπto and justifiably entered into the perception of the artistic com- nije zanijekala dar specifiËnog govora linijama i bojama. munity, with its freedom for applying symbols, without in any way Opus Pariπki ciklus dobro dolazi da nas podsjeti na jednu neglecting his gift for specific speech through lines and colors. dionicu Sederova opusa, na vaænu epizodu u biografskom i His “Parisian Cycle” well reminds us of one part of Seder’s opus, u morfoloπkom smislu. Naime, dvomjeseËni boravak umjet- of a meaningful episode in both the biographical and morphologi- nika u Parizu tijekom 1988. godine u ateljeu smjeπtenom u cal sense. Namely, the artists two-month stay in Paris in 1988 in Cité internationale bio je i lijepa prigoda za uveÊanje infor- an atelier located in Cité Internationale, was a fine occasion for macija o aktualnosti i povijesti, ali i za osobno pribiranje gaining knowledge about current events and history, but also for snaga, za uveÊanu radnu koncentraciju. Osim toga radovi personally gathering strength and increasing his concentration on su u tom trenutku svi raeni tehnikom tempere na papiru his work. Besides this, his works at that time were all executed in (radi lakπeg transporta), πto je pak omoguÊilo i veÊu brzinu tempera on paper (for ease of transport), which also enabled him izvoenja i veÊu neposrednost stvorenih oblika. Slikar koji to execute them at greater speed and closer proximity to created se desetak godina prije toga ∑ nakon krize apstinencije i forms. The painter, who ten years earlier, after withdrawals and gotovo konceptualistiËkih rezervi ∑ vratio nagonski slobod- nearly drained conceptual reserves, had returned powerfully to free nom slikanju dobio je u trenutku pariπkoga boravka i lijepo painting, received during his stay in Paris both positive encourage- ohrabrenje i potvrdu svojega izbora u susretu s mnogim ment and confirmation of his choice at many exhibitions, galleries izloæbama, galerijama i muzejima. Sam se u jednoj biljeπci and museums. He himself in his notes remarks on becoming familiar prisjeÊa upoznavanja sa znamenitim Picassovim radovima with Picasso’s works at a large exhibition, retrospectives of Degas na velikoj izloæbi, zatim retrospektiva Degasa i Zurbarana, and Zurbaran, and especially insight into the works of living modern a pogotovo uvida u djela æivih suvremenika poput Bacona i artists like Bacon and Beaselitz, Palladin and Gerard Richter. Beaselitza, Palladina i Gerarda Richtera. A year after his return from Paris, in 1989, –uro Seder held his art BULLETIN 61 (2011), str. 39-55 Godinu dana nakon povratka iz Pariza, 1989., –uro first retrospective exhibit in Zagreb’s Museum of Arts and Crafts. 40 –uro Seder: Pariπki ciklus Pariæanka, 1988., tempera na papiru, 110 x 75 cm Parisienne, 1988, tempera on paper, 110 x 75 cm 41 art BULLETIN 61 (2011), str. 39-55 42 Volim Pariz, 1988., tempera na papiru, 110 x 150 cm I Love Paris, 1988, tempera on paper, 110 x 150 cm –uro Seder: Pariπki ciklus 43 Odmor, 1988., tempera na papiru, 75 x 100 cm Rest, 1988, tempera on paper, 75 x 100 cm Seder imao je i prvu retrospektivnu izloæbu u zagrebaËkom On that occasion, he also presented some works which were Muzeju za umjetnost i obrt. Tom prigodom izloæio je i neke directly influenced by his experiences in Paris, represented by radove koji se izravno oslanjaju o pariπka iskustva, koji elaborations of sketches that came to be in the “City of Light”. Of predstavljaju razradu skica nastalih u Gradu svjetlosti. U the works of this exhibition (“Danas”, December 19, 1989), my prikazu te izloæbe (Danas, 19. 12. 1989.) posebno sam se attention was especially drawn to an entire series of dual portraits, osvrnuo na Ëitav niz dvojnih portreta, na viπe od deset slika more than 10 paintings on which only one female and one male na kojima je prikazan iskljuËivo po jedan muπki i po jedan figure were presented. Paintings entitled “She and He” [Ona i On], æenski lik. Slike nazvane Ona i on, Dvoje, Vis à vis, Susret “Two” [Dvoje], “Vis à Vis”, “Meeting” [Susret] and “Courtship” i Udvaranje pripadaju tematici i ciklusu na koji sam se [Udvaranje] belong to a thematic and cycle which I have previously prethodno veÊ osvrtao, prenosim ovdje nekoliko reËenica referred to ∑ I will supply here a few sentences from the text “Two iz napisa Dvoje i ostalo: “Gdje i nije rijeË o osobama suprot- and others” [Dvoje i ostalo]: “Even where people of the opposite noga spola, naslikana je Ëesto figura s predmetom koja sim- sex are not concerned, figures are often portrayed with an object bolizira (kaæimo tako) plodnu opoziciju. Ako Sedera neÊemo that symbolizes (let us say) an opposition of fertility. If we cannot baπ nazvati slikarem Erosa, ne moæemo predvidjeti da je sli- truly call Seder a painter of Eros, we cannot foresee that he is a kar odreenoga napona, pri Ëemu oblici nuæno zadobijaju painter of specific inspiration at the hands of whom forms neces- jin-jangovska svojstva, a meuprostor prestaje biti neutral- sarily obtain yin-yang characteristics and interim space ceases nim i poprima atribute nosioca energije privlaËenja i Ëuvara to be neutral and accepts
Recommended publications
  • Jerolim Miše, Naprijed, Zagreb 1987, Str
    Jerolim MI©E (Split 1890 - Split 1970) Galerija Adris Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj • Rovigno 20 oæujka / marzo / march 18 svibnja / maggio / may 2008 1 Mise.indd 1 3/15/08 7:01:07 AM 2 Mise.indd 2 3/15/08 7:01:09 AM JEROLIM MI©E Igor ZidiÊ U vidokrug hrvatske kritike ulazi mladi, buntovni Miše već 1911, kao dvadeset-jednogodišnjak, i to spomenom velikog Tina Ujevića u tekstu S mora, tiskanom u zadarskom Novom listu.1 Zatim će – između 1914. i 1919 – u ciglih pet godina, njegova djela, zahvaljujući izložbama u Splitu (1914, 1916) i Zagrebu (1916), privući pozornost niza uglednih hrvatskih likovnih pisaca i kritičara – kako starih, tako i mladih – uključivši Isidora Kršnjavoga, Vladimira Lunačeka, Milutina Cihlara Nehajeva, Ivu Delallu, Petra Knolla, Kostu Strajnića, Ljudevita Karu, Gustava Krkleca, ali i perjanice naših avangardi poput Ulderika Donadinija i Antuna Branka Šimića. Nisu svi, namah, osvojeni, ali ga zamjećuju: to je prvi znak individualnosti. Među onima, koji mu poravnavaju put, i prostim je okom lako zamijetiti organiziranu «piemontešku» ili projugoslavensku mladež (s Dimitrijem Mitrinovićem iza kulisa). Avangarde, kao što je poznato nisu tražile uporišta u vlastitoj tradiciji, pa ni onoj modernoj; njihovo je geslo: Raskid! – kako na političkom tako i na kulturalnom polju, raskid sa svime što ih vezuje s domovinskim tlom: s umjetnošću, kulturom, jezikom, vjerom, institucijama; sa sustavom građanskih vrijednosti, s parlamentarnom demokracijom, s modernim republikanstvom. Na sva je pitanja, koja su se oko ideje Raskida neizbježno postavljala, bio samo jedan odgovor, a to je nužnost revolucionarne prakse. Svakako, «Pijemontu» pripada slava jedinstvenoga paradoksa: na ovim su prostorima revolucionarne metode prvi počeli širiti Karađorđevićevi kraljevi agenti! Naporedo s našom avangardom rasli su i naši atentatori – svidjela se ili ne svidjela ta konstatacija «nepolitičnim istraživačima» avangardnih pokreta u nas.
    [Show full text]
  • A N in Qu Iry in to D Ig Ita L H Is to Ry O F a Rt a N D a Rc H Ite C Tu Re E D Ito Rs
    An Inquiry into Digital History of Art and Architecture Editors Ljiljana Kolešnik Sanja Horvatinčić Institute of Art History Online Editions, book 11 1 MODERN AND CONTEMPORARY ARTISTS’ Contents NETWORKS. An Inquiry into Digital History of Art and Architecture 6 Ljiljana Kolešnik On Digital Art History: The Objectives and the Results of the Project ARTNET Editors Ljiljana Kolešnik and Sanja Horvatinčić 14 CASE STUDIES Zagreb, 2018 16 Irena Kraševac, Petra Šlosel Networking of Central European Artists’ Associations via Exhibitions. The Slovenian Art Association, Czech Mánes and Polish Sztuka in Zagreb in the Early 20th Century 38 Dalibor Prančević Between Art Nouveau and the Avant-Garde: The Personal (Ego) Network of Ivan Meštrović and the Map of Critical Reception of His Work during the 1910s 64 Tamara Bjažić Klarin, Nikola Bojić CIAM Network Visualisation – Detecting Ideological Ruptures in the CIAM Discourse 84 Ljiljana Kolešnik The Transition of New Tendencies from Neo-Avant-Garde Subculture to Institutional Mainstream Culture. An Example of Network Analysis 124 Sanja Horvatinčić Between Creativity and Pragmatism: Structural Network Analysis and Quan- titative Survey of Federal Competitions for Yugoslav Monuments and Me- morial Complexes (1955–1980) 166 Željka Tonković, Sanja Sekelj Duality of Structure and Culture: A Network Perspective on the Independent Cultural Scene in Zagreb and the Formation of the WHW Curatorial Collective 196 Contributors 202 Literature, archival and online sources This book is the result of the research conducted
    [Show full text]
  • Zivot Umjetnosti, 7-8, 1968, Izdavac
    ivan picelj kompozicija 15/1, 1952./1956. 50 vlado kristl varijanta, 1958./1962. 51 igor zidić apstrahiranje predmetnosti i oblici apstrakcije u hrvatskom slikarstvu 1951/1968. bilješke aleksandar srnec kompozicija, 1956. 52 Opće je mjesto kritičke svijesti da pojam apstraktne umjetnosti ne znači više ono što je značio prije pola stoljeća, pa ni ono što je značio još prije dvadeset godina. Da je razvoj ove umjetnosti tada prestao, da se ona uslijed iscrpljenja urušila u se svejedno bi­ smo bili u prilici da zapazimo oscilacije značenja pojma. Domašaj svijesti u naporu da razumije i od­ redi pojavu ne može izbjeći ograničenjima same svi­ jesti. Zato se pred različitim očima svaka pojava raspada u toliko različitih pojavnosti koliko je razli­ čitih promatrača; ni jedan vid ne govori o gleda­ nome toliko koliko o viđenome — što će reći, da se, u svemu što gleda, oko i samo ogleda: vid je, tako­ đer, dio viđenoga. Ne treba, stoga, pomišljati da je 1918. ili 1948. po­ stojala apsolutna suglasnost o značenju pojma ap­ straktne umjetnosti ili pak, da će ikad i postojati. Ali činjenica da apstraktna umjetnost nije do sada »potrošila« oblike svog postojanja kaže nam da se pojam o njoj mora izmijeniti već i zbog toga što se ona mijenjala. Slikovito će nam otvoriti put razumijevanju naravi njezina početka jedan nedovoljno iskorišten aspekt predobro poznate priče o izvrnutoj slici u ateljeu Kandinskoga. Zatomimo li znatiželju povjesnika, koji u datumu događaja (1908.) vidi razlog pričanja, obratit ćemo pozornost okolnostima u kojima je vi­ đena pseudoprva pseudoapstraktna slika, u kojima je ta i takva slika — ni prva među apstraktnim, ni apstraktna među figurativnim — bila, dakle, pse- udoviđena.
    [Show full text]
  • Ovdje Riječ, Ipak Je to Po Svoj Prilici Bio Hrvač, Što Bi Se Moglo Zaključiti Na Temelju Snažnih Ramenih I Leđnih Mišića
    HRVATSKA UMJETNOST Povijest i spomenici Izdavač Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Za izdavača Milan Pelc Recenzenti Sanja Cvetnić Marina Vicelja Glavni urednik Milan Pelc Uredništvo Vladimir P. Goss Tonko Maroević Milan Pelc Petar Prelog Lektura Mirko Peti Likovno i grafičko oblikovanje Franjo Kiš, ArTresor naklada, Zagreb Tisak ISBN: 978-953-6106-79-0 CIP HRVATSKA UMJETNOST Povijest i spomenici Zagreb 2010. Predgovor va je knjiga nastala iz želje i potrebe da se na obuhvatan, pregledan i koliko je moguće iscrpan način prikaže bogatstvo i raznolikost hrvatske umjetničke baštine u prošlosti i suvremenosti. Zamišljena je Okao vodič kroz povijest hrvatske likovne umjetnosti, arhitekture, gradogradnje, vizualne kulture i di- zajna od antičkih vremena do suvremenoga doba s osvrtom na glavne odrednice umjetničkog stvaralaštva te na istaknute autore i spomenike koji su nastajali tijekom razdoblja od dva i pol tisućljeća u zemlji čiji se politički krajobraz tijekom povijesnih razdoblja znatno mijenjao. Premda su u tako zamišljenom povijesnom ciceroneu svoje mjesto našli i najvažniji umjetnici koji su djelovali izvan domovine, žarište je ovog pregleda na umjetničkoj baštini Hrvatske u njezinim suvremenim granicama. Katkad se pokazalo nužnim da se te granice preskoče, odnosno da se u pregled – uvažavajući zadanosti povijesnih određenja – uključe i neki spomenici koji su danas u susjednim državama. Ovaj podjednako sintezan i opsežan pregled djelo je skupine uvaženih stručnjaka – specijalista za pojedina razdoblja i problemska područja hrvatske
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]
  • Moderna Galerija
    MODERNA GALERIJA IZVJEŠĆE O RADU ZA 2014. GODINU 1. SKUPLJANJE GRAĐE 1.1. Kupnja Tijekom 2014. godine za Modernu galeriju otkupljeno je 10 muzejskih predmeta: Zbirka slikarstva od 1918. do 1945.: 1 muzejski predmet Zbirka slikarstva od 1945.: 1 muzejski predmet Zbirka akvarela, crteža i grafike 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet Zbirka kiparstva 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet Zbirka plaketa i medalja 19., 20. i 21. stoljeća: 6 muzejskih predmeta Otkupljeni su muzejski predmeti: 1. Anka Krizmanić: „Jezero na Mljetu“, 1946.; ulje na platnu; 57 x 67 cm; MG-7416 2. Hrvoje Šercar: „Dance Macabre/Ples mrtvaca“, 1985.; tuš, pero, kolaž na papiru; 61,7 x 278,5 cm; MG-7419 3. Jerolim Miše: „Portret dr. Srećka Šilovića“, 1940.; ulje na platnu; 80 x 56 cm; MG- 7420 4. Frane Cota: „Portret muškarca“, oko 1930.; bronca; v=62 cm; MG-7421 5. Kosta Angeli Radovani: „Četrdeseta obljetnica kongresa kulturnih i javnih djelatnika Hrvatske“, 1984; posrebreno; kovanje, tombak; promjer=70,1 mm; MG-7422 6. Stanko Vukadin: „Eugen Kvaternik 1871. – 1971.“, 1971.; lijevanje, bronca; 325 x 275 mm; MG-7423 7. N. N.: „Glasgow Cathedral – Historic Scotland“, 2012.; kovanje, legura; pozlaćeno; pr=38,5 mm; MG-7426 8. Maya Graber: „Stay Heal (th)“, 2014.; lijevanje, bizmut; 30 x 31 mm; MG-7429 9. Ivanka Mincheva: „Ancient Shard“, 2011.; pečeno, porculan; staklo; 47,2 x 60 mm; MG-7430 10. Ivan Meštrović: „Sokrat/Platon“, 1954.; kovanje, bronca; pr=73 mm; MG-7431 1 1.2. Darovanje Tijekom 2014. godine Modernoj galeriji darovano je ukupno 76 muzejskih predmeta: Zbirka kiparstva 19., 20.
    [Show full text]
  • Popis Radova Na Izložbi Nikola Reiser, Krbavsko Polje, 1947., Ulje
    Popis radova na izložbi Nikola Reiser, Krbavsko polje, 1947., ulje, platno, MMSU–5 Franjo Mraz, Šljunčara na autostradi, 1947., ulje, platno, MMSU–9 Miron Makanec, Istovar dasaka u Riječkoj luci, 1948. ulje, platno, MMSU–10 Jakov Smokvina, Miting, 1949., akvarel, papir, MMSU–15 Edo Murtic, Pejzaž, 1949., ulje, platno, MMSU–143 Edo Kovačević, Kovači, 1945. – 1949., ulje, šperploča, MMSU–152 Oton Gliha, Trebinjska brigada, 1946., ulje, platno, MMSU–173 Marijan Jevšovar, Omladinska pruga, 1945. – 1949., ulje, platno, MMSU–187 Frano Šimunović, Ribari, 1942. – 1943., ulje, platno, MMSU–804 Jakov Smokvina, Kompozicija u sivom, 1957., ulje, platno, MMSU–455 Vladimir Kristl, CH 17, 1958., ulje, platno, MMSU–645 Ferdinand Kulmer, Siva slika III, 1960., ulje, platno, MMSU–646 Boris Dogan, Crvena zemlja II, 1961., ulje, platno, MMSU–787 Ivan Picelj, Kompozicija LYX – II, 1960. – 1961., ulje, platno, MMSU–795 Ivo Gattin, Opora površina, 1959., pigment, pijesak, lak, juta, MMSU–1739 Vladimir Kristl, Kompozicija, 1954., tempera, platno, MMSU–1871 Aleksandar Srnec, Kompozicija U–P–1, 1951., ulje, platno, MMSU–1873 Oskar Herman, Nagovaranje, 1921., ulje, platno, MMSU–161 Predrag–Peda Milosavljević, Galski petao /Triumfalna kapija, 1952., ulje, platno, MMSU–372 Lazar Vozarević, Portret žene, 1953., ulje, platno, MMSU–373 Petar Lubarda, Krstac nad Kotorom / Pejzaž iz Crne Gore, 1952., ulje, platno, MMSU–426 Petar Omčikus, Kompozicija I, 1952., ulje, platno, MMSU–450 Bata Mihailović, Kompozicija, 1956., ulje, platno, MMSU–457 Petar Omčikus, Slika, 1956.,
    [Show full text]
  • TARTAGLIA (Zagreb 1894 - Zagreb 1984)
    Marino TARTAGLIA (Zagreb 894 - Zagreb 984) Galerija Adris Obala Vladimira Nazora Rovinj • Rovigno 05 kolovoza / agosto / august 04 listopada / ottobre / october 2009 2 MARINO TARTAGLIA Igor Zidić Kad se na jedno mjesto skupi relevantn(ij)a literatura o Marinu Tartagliji čovjek ostane u nedoumici: govorimo li o istom slikaru? Ima, dakako, i mnogih podudarnosti u mišljenjima, ali bitna tema – u Tartaglije je to tema moderniteta, odnosa suvremenika prema tradiciji i aktualnosti – interpretira se toli različito da je Tonko Maroević, pišući opširan predgovor u katalogu Tartaglijine retrospektive u Klovićevim dvorima, u Zagrebu 2003, imao potrebu sve vratiti na početak i ponovo ispričati, na svoj način, cijelu priču: od prvih dana do kraja slikareva života. Ono što je neupitno jest to, da je moderna kritika, u novije dob, istražila i koordinirala – na više razina – cijeli niz dosad neistraženih činjenica što se odnose na Tartaglijin život i kulturalne reference: u Italiji, u Austriji, u Srbiji i kod kuće, u Hrvatskoj. Istražila je gotovo sve što se moglo, tek s gdjekojom iznimkom.2 U te iznimke ide i razdoblje 1941-1945, u kojemu se nije odmaknula od potrošenih ideoloških stereotipa. Nije dostatno nabrojati razloge s kojih se Tartaglia imao razloga bojati za sebe i za svoju obitelj; ako je bio srpski dobrovoljac – bili su to i Alojzije Stepinac i Mile Budak; ako je sudjelovao u pripremi atentata na bana Cuvaja – novoj vlasti to, ni kao politički čin ni kao metoda političke borbe, nije bilo osobito zazorno; ako mu je supruga bila Srpkinja – bila je i Becićeva i mnogih drugih. Itd. Međutim, okolnost da je – unatoč svemu tome – primio, za NDH-a, najvišu državnu, Antuninsku nagradu, govori o tome da je, ako ništa drugo, u to teško vrijeme morao postojati snažan i dobro organiziran lobi razboritih i poštenih znalaca, koji su ne samo htjeli nego i uspijevali pomoći ugroženijima; ne samo zbog njih, nego i zbog Hrvatske.
    [Show full text]
  • MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI Habdelićeva 2, 10000 Zagreb, Tel
    MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI Habdeli ćeva 2, 10000 Zagreb, tel. 01/4851-930, 4851-931, www.mdc.hr/msu , e-mail: [email protected] 1. Skupljanje gra đe 1.1. Kupnja Tijekom 2005. za zbirke Muzeja suvremene umjetnosti otkupljeno je ukupno 17 umjetni čkih djela: - Dennis Adams, Outtake , 1998., inv. br. 4233 - Marijan Molnar, Tri kvadrata na zemlji , 1977., inv. br. 4235; Kvadrat zemlje , 1977., inv. br. 4236; Kvadrat zemlje II, 1977., inv. br. 4237; Kvadrat zemlje , 1982./83.., inv. br. 4238; Paljenje papira , 1977., inv. br. 4239; Ova linija , 1979., inv. br. 4240; Moje lice, moja ruka , 1977., inv. br. 4241 - Andreja Kulun čić, Zatvorena zbilja - embrio , 1999.-2000., inv. br. 4296 - Željko Kipke, DVD sa šest filmova, inv. br. 4297 - Marija Ujevi ć-Galetovi ć, Meta II , 1981., inv. br. 4299 - Vadim Fiškin, Orbit 2 (a-c) , 1994., inv. br. 4300 - Marino Tartaglia, Autoportret , 1917., inv. br. 4302 - Boris Bu ćan, Bez naziva , 1976., inv. br. 4303 - Josip Stoši ć, Nerukotvorena ikona vlasti , 1982., inv. br. 4310 - Anto Jerkovi ć, Portus Naufragorum , 2005., inv. br. 4311 - Anto Jerkovi ć, Rije či, neoni i baloni , 2005., inv. br. 4312. 1.2. Terensko istraživanje Tihomir Milovac Dogovori o otkupu: Ivan Ladislav Galeta, Dalibor Martinis, Ivo Dekovi ć, Marijan Crtali ć, Sandro Đuki ć, Tina Gverovi ć, Alem Korkut, David Maljkovi ć, Renata Poljak, Sonja Vuk, Lala Raš čić, Sandra Sterle, Vlasta Žani ć, Breda Beban, Dan Oki, Ana Bilankov Vesna Meštri ć Obilazak umjetnika i pregled novih radova: Krešimir Hlup, Igor Lasi ć, ostavština Drage Juraka Leonida Kova č Kontaktirala s brojnim hrvatskim i inozemnim umjetnicima i umjetnicama te stekla uvid u dijelove njihovih opusa koji su dostupni za akviziciju za potrebe budu ćega stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti.
    [Show full text]
  • Biobibliografska Bilješka
    BIOBIBLIOGRAFSKA BILJEŠKA Sve važnije biografske podatke iznio sam u prvoj knjizi Izabranih djela (Kost i gozba. Pjesme 1957–2011), koju je objavila Matica hrvat- ska 2011, a priredio ju je i pogovor joj napisao Ivan Rogić Nehajev, pa ih nema potrebe ponavljati. Ondje sam (str. 483–486) ukratko opisao dane svoga gimnazijskog i sveučilišnog školovanja, prisjetio se profe- sora i kolega, druženja i prijateljstava, časopisne suradnje, uređivanih publikacija i novina te nekih političkih zbivanja, koja su nam, osobito u Matici, krojila životne pute. Usput sam opisao i svoj službenički cur- riculum (od tajništva u MH do ravnateljstva u MG), tj. od prve službe do umirovljenja. Na kraju sam dodao i popis zasebnih izdanja svojih pjesničkih knjiga, plaketa i mapa, sumarno spomenuo da je štošta oti- snuto i u raznim čitankama, zbornicima i antologijama, naveo knji- ževne nagrade i priznanja koja sam dobio i poimence spomenuo dvije knjige što sam ih – jednu u suradnji s Branimirom Donatom, drugu sâm – bio priredio za tisak. Čitatelju ove knjige, koga zanima moderna i suvremena likovna umjetnost, a neće zavirivati u knjigu mojih izabranih pjesama, reći ću – u želji da ga orijentiram u vremenu i prostoru – tek to, da sam rođen u Splitu (1939), da sam u Splitu završio osnovnu školu i klasičnu gimna- ziju (1957), da sam u Zagrebu (1957/1958) upisao Pravni fakultet, a da sam komparativnu književnost i povijest umjetnosti počeo studirati – također u Zagrebu – ujesen 1958, a diplomirao ljeti 1964. U Slobodnoj Dalmaciji, Studentskom listu (1958–1960) i Književ- noj tribini (1960) počeo sam objavljivati prve likovne osvrte, doista početničke, koji da nisu prvi, ne bi zavrijedili spomena.
    [Show full text]
  • Gradska Galerija Suvremene Umjetnosti Z a G R E B J U L I
    GRADSKA GALERIJA SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB JULI — OKTOBAR 1959 ZLOŽBA U ČAST 40-GODIŠNJICE KPJ RESJEK FUNDUSA GRADSKE GALERIJE UVREMENE UMJETNOSTI OD ET GODINA OTKUPA 1954—1959 KATALOG IZLOŽBE 1. Kosta Angeli Radovani: Šakač, 1941, bronca, vis. 31 cm. 2. Stojan Aralica: Vaza sa cvijećem, ulje, 80 X 64,5 cm. 3. Jean Arp, S. Täuber Arp, S. Delaunay, A. Magnelli — litografije izdanje Aux Nourritures terrestres 1950. 4. Vojin Bakić: Glava konja, 1956, bronca, vis. 45 cm. 5. Janez Bernik: Crne skale, 1958, ulje, 90,5 X 138,5 cm. 6. Andre Bloc: Serigrafija, 48 X 34,5 cm., izdanje autora Paris 1957. 7. Georges Braque: Litografije iz mape »Cahier de G. Braque 1917— 1947.« Meaght editeur Paris 1948. 8. Vjekoslav Brešić: Predgrađe, 1959, pastel, 42X59,5 cm. 9. Dragutin Cigarčić: Slika I, 1958, ulje, 54,5 X 64,5 cm. 10. Stojan Celić: Šah polje, 1957, bakropis akvatinta, 56 X 44,5 cm. 11. Riko Debenjak: Nokturno, 1957, kolorirana akvatinta, 28,5 X 17,2 cm. 12. Marijan Detoni: Sivi paysage, 1957, tempera, 65 X80cm. 13. Marijan Detoni: Uzbuđenje, 1957, lavirani tuš, 48 X 62 cm. 14. Boris Dogan: Jutro, 1953, ulje 80 X 100 cm. 15. Ivo Dulčić: Mrtva priroda, 1953, ulje, 55 X 39 cm. 16. Ivo Dulčić: Seoska procesija, 1956, ulje, 66 X 130 cm. 17. Duško Đamonja: Metalac, 1954, bronca vis. 65,5 cm. 18. Nevenka Đorđević: Bracera, 1954, ulje 65 X 80 cm. 19. Vilko Gecan: Gladiole, 1928, ulje, 53,3 X 40,4 cm. 20. Oton Gliha: Portrait žene, 1954, ulje 40 X 31 cm.
    [Show full text]
  • Izvje. MDC-MG Final Za 2018
    MODERNA GALERIJA, Andrije Hebranga 1, Zagreb Tel: 6041040; fax: 6041044 www.moderna-galerija.hr e-mail: [email protected] 1. SKUPLJANJE GRAĐE 1.2. Terensko istraživanje: Dajana Vlaisavljević, obilazak privatnih i javnih zbirki u svrhu istraživanja slikarskog opusa Nikole Mašića 1.3. Darovanje Tijekom 2018. godine Modernoj galeriji darovana su ukupno 84 muzejska predmeta: - Zbirka slikarstva od 1898. do 1918.: 2 muzejska predmeta - Zbirka slikarstva od 1918. do 1945.: 6 muzejskih predmeta - Zbirka slikarstva od 1945.: 25 muzejskih predmeta - Zbirka akvarela, crteža i grafike 19., 20. i 21. stoljeća: 9 muzejskih predmeta - Zbirka kiparstva 19., 20. i 21. stoljeća: 3 muzejska predmeta - Zbirka plaketa i medalja 19., 20. i 21. stoljeća: 21 muzejski predmet - Zbirka novih medija: 18 muzejskih predmeta 1.7. Ostalo MG je u pohranu tijekom 2018. godine s obvezom čuvanja i izlaganja preuzela 6 muzejskih predmeta: - Zbirka slikarstva od 1945.: 1 muzejski predmet - Zbirka slikarstva od 1918. do 1945.: 1 muzejski predmet - Zbirka slikarstva od 1898. do 1918.: 4 muzejska predmeta 2. ZAŠTITA 2. 1. Preventivna zaštita Restauratori i preparatori MG tijekom 2018. preventivno su zaštitili i opremili građu sukladno prioritetima, izložbenom programu MG i raspoloživim sredstvima te susljedno ustupanju muzejske građe iz fundusa MG srodnim ustanovama. Slike i crteži opremani su muzejskim staklima, beskiselinskim paspartuima, kutićima i trakama, beskiselinskim poleđinskim zaštitama te su – prema potrebama – i adekvatno pre-uokvireni. Učinkovitoj zaštiti umjetnina u MG se pridaje velika pozornost kako bi se mogućnost oštećenja svela na minimum, jer brojnost posudbi građe srodnim ustanovama na jednogodišnjoj razini premašuje troznamenkasti broj, a intenzivni ritam izmjena povremenih retrospektivnih i studijskih izložbi MG (v.
    [Show full text]