STALNI POSTAV MUZEJA SUVREMENE UMJETNOSTI MAIN FEATURE (Koncept ∑ Finalna Verzija)
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
IM 37 (1-4) 2006. RIJE» JE O... STALNI POSTAV MUZEJA SUVREMENE UMJETNOSTI MAIN FEATURE (Koncept ∑ Finalna verzija) dr.sc. ZVONKO MAKOVI∆ Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb Pri izradi koncepta stalnog postava Muzeja suvremene grafiËkih listova i plakata. Fotografije su jedine zastu- umjetnosti polazilo se od dviju Ëinjenica koje su se pljene i u predloæenoj koncepciji sadaπnjega postava. morale poπtovati: od prostorne dispozicije nove zgrade Zamiπljeno je da posluæe bilo kao prateÊe referencije Muzeja i od raspoloæive grae odabrane za izlaganje. koje Êe bolje objasniti kontekst u kojemu su nastajala Prostor je rasporeen u nekoliko etaæa, ne razvija se u izloæena djela primarne grae, ili pak da same budu kontinuitetu, podijeljen je u viπe relativno samostalnih primarna graa, tj. punopravni izloπci koji definiraju jedinica koje variraju i kada im je veliËina povrπine u segment za koji su izabrane. pitanju, i kada je rijeË o upotrebljivoj visini. Vezano za ZahvaljujuÊi spomenutim zadanim i objektivnim raspoloæivu grau, moæe se reÊi da u njoj prevladavaju Ëiniteljima, koncept stalnoga postava MSU zasniva se slike, da je izrazit nedostatak skulpture, osobito one na fragmentarnoj prezentaciji grae. To znaËi da djela veÊih dimenzija, da izbor videoradova u vlasniπtvu MSU nisu grupirana kronoloπkim redom, ili po nekoj stilskoj ne odgovara proporcionalno znatno boljoj produkciji odnosno æanrovskoj srodnosti, veÊ su razvrstana u tijekom proteklih tridesetak godina, da je relativno 15 relativno samostalnih segmenata. Svaki od tih dobro zastupljena ambijentalna plastika, instalacije i segmenata zamiπljen je tako da svoj puni smisao dobije djela konceptualne umjetnosti, a da je najveÊi nedo- iz cjeline muzejskog postava. Na povrπini od statak recentnih djela. GledajuÊi proporcionalno, izrazit 3 500 m², koja se proteæe u viπe razina zgrade, djela je nerazmjer kvalitetnih djela stranih umjetnika i djela su razvrstana po tematskoj bliskosti. Kako sama hrvatskih autora, tako da veÊina grae pripada novijoj graevina ima relativno mnogo slobodne povrπine koja nacionalnoj umjetniËkoj baπtini. Istina je i to da ta djela sluæi za etaænu i meuetaænu komunikaciju, zamiπljeno Ëine solidan standard umjetniËke produkcije, pa se je da se neka djela izdvoje iz prostora namijenjenoga razgledavanjem postava Muzeja moæe dobiti dobar uvid stalnome postavu te se smjeste na tlocrtne pozicije koje u hrvatsku umjetnost, s osobitim teæiπtem na drugoj bi markirale cjelinu prostora i ujedno sluæile kao orijen- polovici 20. stoljeÊa. Ono na Ëemu treba osobito inzisti- tacijske toËke. Pri tome su osobito pogodna kiparska rati i to postaviti kao apsolutni prioritet i grada i dræave djela, ali i instalacije. Velika bijela kugla (Nedjelja) Ivana kada je kulturna politika u pitanju su nove akvizicije. VeÊ KoæariÊa, obnovljeni reljefi velikih dimenzija Ivana Picelja, postojeÊu listu prioriteta trebalo bi kontinuirano dopu- skulptura Meta 1 Marije UjeviÊ ili instalacija Laæ Borisa njavati. Ne nedostaju samo djela mlaih umjetnika, nego BuÊana samo su neka od predvienih djela koja mogu podjednako nedostaju i djela klasika suvremene umjet- posluæiti kao relevantni izloπci i kao markirajuÊe toËke u nosti, koji su katkad zastupljeni samo djelima iz ranijih slobodnim prostorima Muzeja. Naæalost, kipova veÊih razdoblja ili su u fundusu djela koja ih ne predstavljaju dimenzija, koji bi bili osobito pogodni za tu namjenu u na najkvalitetniji naËin. Ono πto je pri takvim akvizicijama postojeÊem fundusu MSU ima iznimno malo. Zamiπljeno osobito vaæno jest Ëinjenica da djela koja ulaze u fundus je da se upravo za tu svrhu posude djela iz drugih zbirki, MSU moraju biti iskljuËivo provjerene vrijednosti. Drugim toËnije, iz Zbirke Filip Trade (KoæariÊeve skulpture, slike rijeËima, fundus nikako ne smije biti skladiπtem djela Lovre ArtukoviÊa, djela mlaih umjetnika − Kristijana koja imaju malu ili nikakvu πansu da ikada budu izloæena Koæula, Ivane Franke, Viktora PopoviÊa, Alema Korkuta u bilo kojemu buduÊem postavu Muzeja. i dr.) ili pak djela Jannisa Kounellisa i Daniela Burena, ZahvaljujuÊi ranijoj povijesti, isprva Galerije suvremene koja su u vlasniπtvu Muzeja savremene umjetnosti (Ars umjetnosti, a potom i Muzeja suvremene umjetnosti, u Aevi) iz Sarajeva, a ondje nisu izloæena i ostaju u njihovu fundusu postoje tri dobre zbirke koje Êe samo manjim fundusu dulje vrijeme. Autor koncepta stalnoga postava dijelom uÊi u stalni postav, a trebalo bi ih sustavno MSU o takvoj je moguÊnosti razgovarao s ravnateljem i istraæivati, kataloπki obraditi i interpretirati, te ih izlagati kustosicom Muzeja savremene umjetnosti (Ars Aevi) iz na povremenim izloæbama, uz adekvatne prateÊe Sarajeva te dobio njihovu naËelnu suglasnost, koja se, kataloge. Mogu se izlagati u za to postojeÊemu manjem dakako, rjeπava na razini uprava dvaju muzeja, kao i dijelu izlagaËkoga prostora. To su zbirke fotografije, meudræavnim dogovorima. Takoer bi trebalo pokuπati sve da se otkupe iznimno vrijedna djela nacionalne nekoliko desetaka djela toga velikog slovenskog slikara, 103 povijesti umjetnosti koja je moguÊe otkupiti, a do a iz vlasniπtva MSU, za ovu je fazu rada izabrano njih 5, otkupa se mogu posuditi. To je serija autoportreta Julija dok mogu biti izloæena moæda samo tri. Isto je i s drugim Knifera (1949.-1952.), jedan triptih i jedan diptih velikih umjetnicima, osobito onima koji su dobro zastupljeni u dimenzija, te rad Ivana Faktora Kangaroo Court (2005.). MSU. Autor postava razgovarao je s vlasnicima o moguÊnosti SljedeÊa faza rada na stalnome postavu podrazumi- posudbe. jeva izdvajanje navedenih djela i postavljanje u za to Vezano za raspoloæivi izlagaËki prostor i njegovu prikladan prostor koji, uz suglasnost uprave Muzeja, tlocrtnu povrπinu od pribliæno 3 500 m², rasporeenih treba naÊi vlasnik, dakle Grad. Taj privremeni prostor u u tri etaæe, zamiπljeno je da se 15 segmenata izabrane ovoj bi pripremnoj fazi bio fingirani muzejski prostor, a i izloæene grae rasporedi u niz relativno samostalnih bilo bi dobro da mu je povrπina oko 600 do 1 000 m², cjelina. Svaku od tih mikrocjelina povezivala bi narativna sa svim zadovoljavajuÊim uvjetima (osiguranje, rasvjeta, nit koju bi posjetitelj trebao lako prepoznati i prepustiti vlaga, toplina...). To je prijeko potrebno stoga πto u joj se da ga vodi, kao πto razvoj naracije Ëitatelja vodi sadaπnjoj situaciji ne postoje apsolutno nikakvi uvjeti kroz poglavlja neke knjige. Postav muzeja zamiπljen da se djela na zadovoljavajuÊi naËin vide i definitivno je i kao priËa u kojoj svaki segment predstavlja jedno izaberu jer je postojeÊi fundus skladiπte u kojemu samo poglavlje cjeline. Od izabrane grae zaseban bi tretman rijetki struËnjaci Muzeja znaju gdje se πto nalazi, a ne imali videoradovi, koji bi se prikazivali u za to posebno postoje nikakvi uvjeti da se izabrano djelo vidi. U tome ureenome prostoru. PromatraË bi sam, kao πto je simulirajuÊemu muzejskom prostoru mogao bi se na uobiËajeno i u drugim muzejima, mogao razgledavati dobar naËin sagledati kontekst koji stvaraju izabrana djela videoumjetnosti izabravπi adekvatan monitor uz djela, a posao bi se obavljao u fazama − segment kojega su navedena djela koja se ondje mogu vidjeti, po segment predloæenoga koncepta postava. Sva sa svim nuænim tehniËkim pojedinostima (kataloπka izdvojena djela potrebno je restauratorski obraditi, natuknica). Neki drugi videoradovi predvieni su, pak, slikama zamijeniti nezadovoljavajuÊe okvire, a crteæe i za izlaganje u posebno oblikovanim ambijentima, s fotografije opremiti tipskim okvirima. Kada se napravi adekvatnom tehniËkom opremom i svim ostalim ele- definitivan izbor, djela se snimaju i poËinju pripreme za mentima jer su uklopljeni u jednu od 15 priËa, toËnije izradu kataloga koji mora pratiti otvorenje muzeja. Svako segmenata cjeline postava (djela I. Faktora, S. IvekoviÊ, od izloæenih djela u prvome stalnom postavu Muzeja D. Martinisa). mora biti kataloπki obraeno prema najviπim standar- dima, πto znaËi da dobru reprodukciju prate ne samo Izbor djela iz fundusa MSU predvien za stalni postav nuæni kataloπki podaci, veÊ i povijest svakoga izloπka i obuhvaÊen ovim projektom razvrstan je u 15 fra- (kada je djelo stiglo u MSU i kojim putem, povijest gmenata. Taj izbor, meutim, nije definitivan. ToËnije, prijaπnjih vlasnika, izloæbe na kojima je bilo izlagano, izabrano je znatno viπe djela nego πto ih se moæe izloæiti bibliografska natuknica u kojoj se ono spominje i u za to predvienome prostoru. UËinjeno je to stoga reproducira itd.).Tim bi se zahvatom prvi put javnosti πto sljedeÊu fazu stalnoga postava Ëini izbor za koji je barem jednim dijelom predoËila graa koju su kustosi potrebno razvrstati i vidjeti djela u realnome prostoru. /voditelji zbirki godinama radili sreujuÊi muzejske Tek u tom prostoru i u neposrednom kontekstu s zbirke. Dakako, katalog bi imao i adekvatne predgovore, ostalim djelima moguÊe je donijeti konaËnu odluku. od kojih bi se u jednome objasnile osnovne intencije Od svih izabranih djela za neka se, dakako, moæe reÊi postava te analizirala i interpretirala izloæena graa. da definitivno ulaze u stalni postav, dok za veÊi dio Samo s kvalitetno ureenim, dizajniranim i otisnutim njih postoje alternativna rjeπenja. Te se alternative kriju katalogom moæe se otvoriti MSU. Rad na katalogu ili u srodnim djelima istih umjetnika, ili ona uopÊe ne tekao bi paralelno s ostalim pripremama, a u nj bi bili pripadaju istome opusu. Primjerice, izabrano je viπe ukljuËeni kustosi Muzeja i, eventualno, vanjski suradnici djela Gabrijela Stupice koja pripadaju