Moderna Galerija

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Moderna Galerija MODERNA GALERIJA IZVJEŠĆE O RADU ZA 2014. GODINU 1. SKUPLJANJE GRAĐE 1.1. Kupnja Tijekom 2014. godine za Modernu galeriju otkupljeno je 10 muzejskih predmeta: Zbirka slikarstva od 1918. do 1945.: 1 muzejski predmet Zbirka slikarstva od 1945.: 1 muzejski predmet Zbirka akvarela, crteža i grafike 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet Zbirka kiparstva 19., 20. i 21. stoljeća: 1 muzejski predmet Zbirka plaketa i medalja 19., 20. i 21. stoljeća: 6 muzejskih predmeta Otkupljeni su muzejski predmeti: 1. Anka Krizmanić: „Jezero na Mljetu“, 1946.; ulje na platnu; 57 x 67 cm; MG-7416 2. Hrvoje Šercar: „Dance Macabre/Ples mrtvaca“, 1985.; tuš, pero, kolaž na papiru; 61,7 x 278,5 cm; MG-7419 3. Jerolim Miše: „Portret dr. Srećka Šilovića“, 1940.; ulje na platnu; 80 x 56 cm; MG- 7420 4. Frane Cota: „Portret muškarca“, oko 1930.; bronca; v=62 cm; MG-7421 5. Kosta Angeli Radovani: „Četrdeseta obljetnica kongresa kulturnih i javnih djelatnika Hrvatske“, 1984; posrebreno; kovanje, tombak; promjer=70,1 mm; MG-7422 6. Stanko Vukadin: „Eugen Kvaternik 1871. – 1971.“, 1971.; lijevanje, bronca; 325 x 275 mm; MG-7423 7. N. N.: „Glasgow Cathedral – Historic Scotland“, 2012.; kovanje, legura; pozlaćeno; pr=38,5 mm; MG-7426 8. Maya Graber: „Stay Heal (th)“, 2014.; lijevanje, bizmut; 30 x 31 mm; MG-7429 9. Ivanka Mincheva: „Ancient Shard“, 2011.; pečeno, porculan; staklo; 47,2 x 60 mm; MG-7430 10. Ivan Meštrović: „Sokrat/Platon“, 1954.; kovanje, bronca; pr=73 mm; MG-7431 1 1.2. Darovanje Tijekom 2014. godine Modernoj galeriji darovano je ukupno 76 muzejskih predmeta: Zbirka kiparstva 19., 20. i 21. stoljeća: 56 muzejskih predmeta Zbirka plaketa i medalja 19., 20. i 21. stoljeća: 9 muzejskih predmeta Zbirka akvarela, crteža i grafike 19., 20. i 21. stoljeća: 5 muzejskih predmeta Zbirka slikarstva od 1945.: 4 muzejska predmeta Zbirka slikarstva od 1918. do 1945.: 1 muzejski predmet Popis muzejskih predmeta darovanih Modernoj galeriji: 1. Vanja Radauš: Portret Srećka Šilovića – profil, 1941.; olovka na papiru; 28 x 21 cm; MG-7359 2. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 18 x 14 x 22 cm; MG-7360 3. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 18 x 16 cm; MG-7361 4. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 17,5 x 13,5 x 27 cm; MG-7362 5. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 11,5 x 13 x 35 cm; MG-7363 6. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 18,5 x 16 x 22,5 cm; MG-7364 7. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 11 x 15,5 x 33,5 cm; MG-7365 8. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 15,5 x 26,5 cm; MG-7366 9. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 10,5 x 33 cm; MG-7367 10. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 13 x 27,8 cm; MG-7368 11. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 13,5 x 14 x 28,5 cm; MG-7369 12. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 21 x 16 x 23 cm; MG-7370 2 13. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15,5 x 11 x 31 cm; MG-7371 14. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15,5 x 13 x 24 cm; MG-7372 15. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 12,5 x 15 x 34 cm; MG-7373 16. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 12 x 17,5 x 31 cm; MG-7374 17. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 13,5 x 14 x 35 cm; MG-7375 18. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15,5 x 15 x 29 cm; MG-7376 19. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 12 x 12,5 x 31 cm; MG-7377 20. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 19 x 12 x 14,5 cm; MG-7378 21. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 13,5 x 13 x 32 cm; MG-7379 22. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 11,5 x 14 x 31 cm; MG-7380 23. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15,5 x 15 x 29 cm; MG-7381 24. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 18,5 x 17,5 x 18 cm; MG-7382 25. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 18,5 x 12,5 x 27 cm; MG-7383 26. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 13,5 x 13,5 x 35 cm; MG-7384 27. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14,5 x 11 x 25 cm; MG-7385 28. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15,5 x 15 x 27 cm; MG-7386 29. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15 x 11 x 30 cm; MG-7387 3 30. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 18,5 x 16 x 24 cm; MG-7388 31. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14,5 x 13 x 33,5 cm; MG-7389 32. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 17 x 13 x 24 cm; MG-7390 33. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 17,5 x 11 x 25 cm; MG-7391 34. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 17 x 13,5 x 32,5 cm; MG-7392 35. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 17 x 11 x 17 cm; MG-7393 36. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 17 x 11 x 31 cm; MG-7394 37. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 14 x 30 cm; MG-7395 38. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 12 x 12 x 30 cm; MG-7396 39. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 21 x 30 cm; MG-7397 40. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 13,5 x 10 x 34 cm; MG-7398 41. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 13,5 x 34 cm; MG-7399 42. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 13 x 32 cm; MG-7400 43. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 14 x 30 cm; MG-7401 44. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 12 x 26 cm; MG-7402 45. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15 x 12,5 x 19 cm; MG-7403 46. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 18,5 x 15,5 x 17 cm; MG-7404 4 47. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15 x 23 x 28 cm; MG-7405 48. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 12 x 27 cm; MG-7406 49. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14,5 x 16 x 22,5 cm; MG-7407 50. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 11,5 x 31 cm; MG-7408 51. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 16 x 10,5 x 29 cm; MG-7409 52. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15,5 x 17 x 23 cm; MG-7410 53. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 15,5 x 15 x 21 cm; MG-7411 54. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 14 x 17 x 24 cm; MG-7412 55. Stanko Jančić: Bez naslova/„Niz“/iz ciklusa „Čaj u pet“, 2000.; gips; 10 x 18 x 36 cm; MG-7413 56. Ante Dabro: „Genesis“, 2007. – 2009.; bronca; 59 x 31 x 23 cm; MG-7414 57. Luko Paljetak: „Pogled u ozareno nebo Liliputa“, 2012.; kolaž; 29,5 x 42 cm; MG- 7415 58. Josip Trostmann: „Čakula“, 2009.; ulje na platnu; 120 x 120 cm; MG-7417 59. Joso Bužan: „Sudbin“a, 1934.; ulje na platnu; 124,7 x 87,4 cm; MG-7418 60. Tomislav Hruškovec: Iz opusa „Tijelo, erotski crteži“, 1997.; pasteli, kreda, olovka na papiru; 30 x 21 cm; MG-7424 61.
Recommended publications
  • Jerolim Miše, Naprijed, Zagreb 1987, Str
    Jerolim MI©E (Split 1890 - Split 1970) Galerija Adris Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj • Rovigno 20 oæujka / marzo / march 18 svibnja / maggio / may 2008 1 Mise.indd 1 3/15/08 7:01:07 AM 2 Mise.indd 2 3/15/08 7:01:09 AM JEROLIM MI©E Igor ZidiÊ U vidokrug hrvatske kritike ulazi mladi, buntovni Miše već 1911, kao dvadeset-jednogodišnjak, i to spomenom velikog Tina Ujevića u tekstu S mora, tiskanom u zadarskom Novom listu.1 Zatim će – između 1914. i 1919 – u ciglih pet godina, njegova djela, zahvaljujući izložbama u Splitu (1914, 1916) i Zagrebu (1916), privući pozornost niza uglednih hrvatskih likovnih pisaca i kritičara – kako starih, tako i mladih – uključivši Isidora Kršnjavoga, Vladimira Lunačeka, Milutina Cihlara Nehajeva, Ivu Delallu, Petra Knolla, Kostu Strajnića, Ljudevita Karu, Gustava Krkleca, ali i perjanice naših avangardi poput Ulderika Donadinija i Antuna Branka Šimića. Nisu svi, namah, osvojeni, ali ga zamjećuju: to je prvi znak individualnosti. Među onima, koji mu poravnavaju put, i prostim je okom lako zamijetiti organiziranu «piemontešku» ili projugoslavensku mladež (s Dimitrijem Mitrinovićem iza kulisa). Avangarde, kao što je poznato nisu tražile uporišta u vlastitoj tradiciji, pa ni onoj modernoj; njihovo je geslo: Raskid! – kako na političkom tako i na kulturalnom polju, raskid sa svime što ih vezuje s domovinskim tlom: s umjetnošću, kulturom, jezikom, vjerom, institucijama; sa sustavom građanskih vrijednosti, s parlamentarnom demokracijom, s modernim republikanstvom. Na sva je pitanja, koja su se oko ideje Raskida neizbježno postavljala, bio samo jedan odgovor, a to je nužnost revolucionarne prakse. Svakako, «Pijemontu» pripada slava jedinstvenoga paradoksa: na ovim su prostorima revolucionarne metode prvi počeli širiti Karađorđevićevi kraljevi agenti! Naporedo s našom avangardom rasli su i naši atentatori – svidjela se ili ne svidjela ta konstatacija «nepolitičnim istraživačima» avangardnih pokreta u nas.
    [Show full text]
  • A N in Qu Iry in to D Ig Ita L H Is to Ry O F a Rt a N D a Rc H Ite C Tu Re E D Ito Rs
    An Inquiry into Digital History of Art and Architecture Editors Ljiljana Kolešnik Sanja Horvatinčić Institute of Art History Online Editions, book 11 1 MODERN AND CONTEMPORARY ARTISTS’ Contents NETWORKS. An Inquiry into Digital History of Art and Architecture 6 Ljiljana Kolešnik On Digital Art History: The Objectives and the Results of the Project ARTNET Editors Ljiljana Kolešnik and Sanja Horvatinčić 14 CASE STUDIES Zagreb, 2018 16 Irena Kraševac, Petra Šlosel Networking of Central European Artists’ Associations via Exhibitions. The Slovenian Art Association, Czech Mánes and Polish Sztuka in Zagreb in the Early 20th Century 38 Dalibor Prančević Between Art Nouveau and the Avant-Garde: The Personal (Ego) Network of Ivan Meštrović and the Map of Critical Reception of His Work during the 1910s 64 Tamara Bjažić Klarin, Nikola Bojić CIAM Network Visualisation – Detecting Ideological Ruptures in the CIAM Discourse 84 Ljiljana Kolešnik The Transition of New Tendencies from Neo-Avant-Garde Subculture to Institutional Mainstream Culture. An Example of Network Analysis 124 Sanja Horvatinčić Between Creativity and Pragmatism: Structural Network Analysis and Quan- titative Survey of Federal Competitions for Yugoslav Monuments and Me- morial Complexes (1955–1980) 166 Željka Tonković, Sanja Sekelj Duality of Structure and Culture: A Network Perspective on the Independent Cultural Scene in Zagreb and the Formation of the WHW Curatorial Collective 196 Contributors 202 Literature, archival and online sources This book is the result of the research conducted
    [Show full text]
  • Zivot Umjetnosti, 7-8, 1968, Izdavac
    ivan picelj kompozicija 15/1, 1952./1956. 50 vlado kristl varijanta, 1958./1962. 51 igor zidić apstrahiranje predmetnosti i oblici apstrakcije u hrvatskom slikarstvu 1951/1968. bilješke aleksandar srnec kompozicija, 1956. 52 Opće je mjesto kritičke svijesti da pojam apstraktne umjetnosti ne znači više ono što je značio prije pola stoljeća, pa ni ono što je značio još prije dvadeset godina. Da je razvoj ove umjetnosti tada prestao, da se ona uslijed iscrpljenja urušila u se svejedno bi­ smo bili u prilici da zapazimo oscilacije značenja pojma. Domašaj svijesti u naporu da razumije i od­ redi pojavu ne može izbjeći ograničenjima same svi­ jesti. Zato se pred različitim očima svaka pojava raspada u toliko različitih pojavnosti koliko je razli­ čitih promatrača; ni jedan vid ne govori o gleda­ nome toliko koliko o viđenome — što će reći, da se, u svemu što gleda, oko i samo ogleda: vid je, tako­ đer, dio viđenoga. Ne treba, stoga, pomišljati da je 1918. ili 1948. po­ stojala apsolutna suglasnost o značenju pojma ap­ straktne umjetnosti ili pak, da će ikad i postojati. Ali činjenica da apstraktna umjetnost nije do sada »potrošila« oblike svog postojanja kaže nam da se pojam o njoj mora izmijeniti već i zbog toga što se ona mijenjala. Slikovito će nam otvoriti put razumijevanju naravi njezina početka jedan nedovoljno iskorišten aspekt predobro poznate priče o izvrnutoj slici u ateljeu Kandinskoga. Zatomimo li znatiželju povjesnika, koji u datumu događaja (1908.) vidi razlog pričanja, obratit ćemo pozornost okolnostima u kojima je vi­ đena pseudoprva pseudoapstraktna slika, u kojima je ta i takva slika — ni prva među apstraktnim, ni apstraktna među figurativnim — bila, dakle, pse- udoviđena.
    [Show full text]
  • Enformel - Slikarstvo I Kiparstvo U Hrvatskoj Poslijeratnoj Umjetnosti
    Enformel - slikarstvo i kiparstvo u hrvatskoj poslijeratnoj umjetnosti Babac, Ana-Emanuela Undergraduate thesis / Završni rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:920143 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: Repository of the University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences - FHSSRI Repository Sveuĉilište u Rijeci Filozofski fakultet u Rijeci Odsjek za povijest umjetnosti Studentica: Ana-Emanuela Babac ENFORMEL – SLIKARSTVO I KIPARSTVO U HRVATSKOJ POSLIJERATNOJ UMJETNOSTI Završni rad Mentorica: dr. sc. Julija Lozzi Barković red. prof. Rijeka, rujan 2020. SADRŢAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. POVIJESNI KONTEKST I UTJECAJ POLITIKE NA RAZVOJ UMJETNOSTI .............. 2 2.1. Neposredno poraće .......................................................................................................... 2 2.2. Pomaci poĉetkom pedesetih ............................................................................................ 4 2.3. Ograniĉena liberalizacija šezdesetih ................................................................................ 6 3. POJAVA I KARAKTERISTIKE ENFORMELA ................................................................
    [Show full text]
  • Građa Fact File 194 Bibliografija Biblioteke Vjeverice • Bibliography of the Vjeverica Book Series
    Građa Fact File 194 Bibliografija biblioteke Vjeverice • Bibliography of the Vjeverica Book Series DOI: 10.21066/carcl.libri.2016-05(01).0009 Bibliografija biblioteke Vjeverice Bibliography of the Vjeverica* Book Series Sastavila / Compiled by Vesna Radošević Ukupni broj Redni izdanja broj Knjiga Total number No. in the Book data of editions/ series reprints Ingolič, Anton. 1957. Dječak sa [sic] dva imena. Prev. sa 1. 8 slovenskoga Tone Potokar. Ilus. Zdenko Kalina. 115 str. Martić, Anđelka. 1957. Pirgo. Ilus. Slavko Marić. Omot/ 2. 20 korice Raul Goldoni. 75 str. Mühlen, Hermynia zur. 1957. Šta pričaju Petrovi prijatelji. 3. Ur. Oto Šolc. Prev. s njemačkoga D[anko] i E[va] G[rlić]. 1 Ilus. Raul Goldoni. 86 str. Levstik, Fran. 1957. Najdihojca. Prev. sa slovenskoga Grigor 4. 1 Vitez. Ilus. Fedor Vaić. Omot/korice Raul Goldoni. 47 str. Veretennikov, N[ikolaj]. 1957. Volođa Uljanov. Prev. s 5. ruskoga Grigor Vitez. Ilus. A. Davidovoj. Omot/korice 2 Raul Goldoni. 55 str. Spyri, Johanna. 1957. Heidi. Prev. s njemačkoga Živojin 6. 15 Vukadinović. Ilus. Raul Goldoni. 216 str. Karalijčev, Angel. 1957. U svijetu priča. Prev. s bugarskoga 7. 1 L[eo] Držić. Ilus. Frano Šimunović. 128 str. Kästner, Erich. 1958. Život i djela oštroumnog viteza Don 8. Quichotta. Prev. s njemačkoga E[va] G[rlić]. Ilus. Horst 1 Lemke. 44 str. Hawthorne, Nathaniel. 1958. Čudesna knjiga. Prev. s 9. 1 engleskoga Branko Brusar. Ilus. Ivo Šebalj. 140 str. Čukovskij, Kornej. 1958. Doktor Jojboli. Prev. s ruskoga 10. Grigor Vitez. Ilus. iz izvornika. Omot/korice Slavko 5 Barlović. 90 str. Colin, Vladimir. 1958. Bajke. Prev.
    [Show full text]
  • Croatie La Voici
    Septembre — Décembre 2012 www.croatielavoici.com Dossier de presse Contacts presse Opus 64 Valérie Samuel et Patricia Gangloff 01 40 26 77 94 / p.gangloff @opus64.com Sommaire Éditos 3 Le festival en chiffres 9 Patrimoine 11 Arts visuels 19 Design et architecture 35 Théâtre et Danse 41 Musique 47 Cinéma 59 Littérature et débats d’idées 69 Éducation et SCIENCES 77 Gastronomie 79 Économie et politiques publiques 83 Sport 85 Calendrier des manifestations 87 Équipes 90 Partenaires 92 3 Éditos La France dédie une Saison culturelle à la Croatie à la veille de son entrée dans l’Union européenne en juillet 2013. Aujourd’hui, la Croatie est un jeune Etat dont on épelle le nom avec clarté et ce, depuis la déclaration de son indépen- dance en 1991 après des siècles de dominations diverses. Ce pays de 4,7 millions d’habitants, au croisement de lignes de séparation et de rencontre nous livre, le temps d’un fes- tival, la beauté de son héritage culturel comme sa créativité la plus actuelle. Au cours de son histoire épique, en prise avec les grandes monarchies qui ont dominé l’Europe centrale aussi bien qu’avec la puissance des civilisations méditerranéennes, la Croatie a affi rmé « son caractère européen par la com- binaison remarquable d’une personnalité où s’affi rment jusqu’aujourd’hui, dans les épreuves et les tourmentes, la conscience identitaire et l’appropriation des diverses cultures avec lesquelles elle a été en contact… Comme l’Europe elle-même, la Croatie est faite d’acculturations successives qui l’ont enrichie sans l’altérer.
    [Show full text]
  • Conflicting Visions of Modernity and the Post-War Modern
    Socialism and Modernity Ljiljana Kolešnik 107 • • LjiLjana KoLešniK Conflicting Visions of Modernity and the Post-war Modern art Socialism and Modernity Ljiljana Kolešnik Conflicting Visions of Modernity and the Post-war Modern art 109 In the political and cultural sense, the period between the end of World War II and the early of the post-war Yugoslav society. In the mid-fifties this heroic role of the collective - seventies was undoubtedly one of the most dynamic and complex episodes in the recent as it was defined in the early post- war period - started to change and at the end of world history. Thanks to the general enthusiasm of the post-war modernisation and the decade it was openly challenged by re-evaluated notion of (creative) individuality. endless faith in science and technology, it generated the modern urban (post)industrial Heroism was now bestowed on the individual artistic gesture and a there emerged a society of the second half of the 20th century. Given the degree and scope of wartime completely different type of abstract art that which proved to be much closer to the destruction, positive impacts of the modernisation process, which truly began only after system of values of the consumer society. Almost mythical projection of individualism as Marshall’s plan was adopted in 1947, were most evident on the European continent. its mainstay and gestural abstraction offered the concept of art as an autonomous field of Due to hard work, creativity and readiness of all classes to contribute to building of reality framing the artist’s everyday 'struggle' to finding means of expression and design a new society in the early post-war period, the strenuous phase of reconstruction in methods that give the possibility of releasing profoundly unconscious, archetypal layers most European countries was over in the mid-fifties.
    [Show full text]
  • Guggenheim International Award, 1958
    ^ umnm imRMTiOMl i9i m ^ye{/ t^uiacK tS^. Jonaanceu ^yVemten ^yfli^ K^ul/a t^Meaau, _^erec{off wmeri/u6 Digitized by the Internet Archive in 2011 with funding from Solomon R. Guggenheim Museum Library and Archives http://www.archive.org/details/guggenheimintern1958sven In march 1956 an International Atcard of $10,000 teas estab- lished 6{# the President and the Board of Trustees of The Solonton R. Guggenheint Foundation, to be made every ttco years to an artist whose teorh is selected bu a specially chosen International jury. The pictures eligible for this Award must have been com- pleted within the three years previous to fixed date — in the present instance June 30, 1958; they must also have been publicly exhibited ivithin two years previous to the date of their selection. In the current 1958 Guggenheim Internationol Award, tuyenty-tico juries chosen bg the International Association of Art Critics, International Council of Museums and the International Association of Plastic Arts awarded twenty- two sectional prizes of $1,000, These iVational Section juries were comprised of three members, one representing each of the collaborating or- ganisations and appointed by the National Section of that organization. Eligibility for 1958 National Section prizes u;as open to the wortts of artists of any country represented by IVafional Sections in all the three collaborating organi- zations at the date of its announcement. In 1958 an Extra-IVational prise of $1,000 was offered for a work by an artist bom in a country which is not repre- sented in all the three collaborating organizations.
    [Show full text]
  • Ovdje Riječ, Ipak Je to Po Svoj Prilici Bio Hrvač, Što Bi Se Moglo Zaključiti Na Temelju Snažnih Ramenih I Leđnih Mišića
    HRVATSKA UMJETNOST Povijest i spomenici Izdavač Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Za izdavača Milan Pelc Recenzenti Sanja Cvetnić Marina Vicelja Glavni urednik Milan Pelc Uredništvo Vladimir P. Goss Tonko Maroević Milan Pelc Petar Prelog Lektura Mirko Peti Likovno i grafičko oblikovanje Franjo Kiš, ArTresor naklada, Zagreb Tisak ISBN: 978-953-6106-79-0 CIP HRVATSKA UMJETNOST Povijest i spomenici Zagreb 2010. Predgovor va je knjiga nastala iz želje i potrebe da se na obuhvatan, pregledan i koliko je moguće iscrpan način prikaže bogatstvo i raznolikost hrvatske umjetničke baštine u prošlosti i suvremenosti. Zamišljena je Okao vodič kroz povijest hrvatske likovne umjetnosti, arhitekture, gradogradnje, vizualne kulture i di- zajna od antičkih vremena do suvremenoga doba s osvrtom na glavne odrednice umjetničkog stvaralaštva te na istaknute autore i spomenike koji su nastajali tijekom razdoblja od dva i pol tisućljeća u zemlji čiji se politički krajobraz tijekom povijesnih razdoblja znatno mijenjao. Premda su u tako zamišljenom povijesnom ciceroneu svoje mjesto našli i najvažniji umjetnici koji su djelovali izvan domovine, žarište je ovog pregleda na umjetničkoj baštini Hrvatske u njezinim suvremenim granicama. Katkad se pokazalo nužnim da se te granice preskoče, odnosno da se u pregled – uvažavajući zadanosti povijesnih određenja – uključe i neki spomenici koji su danas u susjednim državama. Ovaj podjednako sintezan i opsežan pregled djelo je skupine uvaženih stručnjaka – specijalista za pojedina razdoblja i problemska područja hrvatske
    [Show full text]
  • Art in Europe 1945 — 1968 the Continent That the EU Does Not Know
    Art in Europe 1945 Art in — 1968 The Continent EU Does that the Not Know 1968 The The Continent that the EU Does Not Know Art in Europe 1945 — 1968 Supplement to the exhibition catalogue Art in Europe 1945 – 1968. The Continent that the EU Does Not Know Phase 1: Phase 2: Phase 3: Trauma and Remembrance Abstraction The Crisis of Easel Painting Trauma and Remembrance Art Informel and Tachism – Material Painting – 33 Gestures of Abstraction The Painting as an Object 43 49 The Cold War 39 Arte Povera as an Artistic Guerilla Tactic 53 Phase 6: Phase 7: Phase 8: New Visions and Tendencies New Forms of Interactivity Action Art Kinetic, Optical, and Light Art – The Audience as Performer The Artist as Performer The Reality of Movement, 101 105 the Viewer, and Light 73 New Visions 81 Neo-Constructivism 85 New Tendencies 89 Cybernetics and Computer Art – From Design to Programming 94 Visionary Architecture 97 Art in Europe 1945 – 1968. The Continent that the EU Does Not Know Introduction Praga Magica PETER WEIBEL MICHAEL BIELICKY 5 29 Phase 4: Phase 5: The Destruction of the From Representation Means of Representation to Reality The Destruction of the Means Nouveau Réalisme – of Representation A Dialog with the Real Things 57 61 Pop Art in the East and West 68 Phase 9: Phase 10: Conceptual Art Media Art The Concept of Image as From Space-based Concept Script to Time-based Imagery 115 121 Art in Europe 1945 – 1968. The Continent that the EU Does Not Know ZKM_Atria 1+2 October 22, 2016 – January 29, 2017 4 At the initiative of the State Museum Exhibition Introduction Center ROSIZO and the Pushkin State Museum of Fine Arts in Moscow, the institutions of the Center for Fine Arts Brussels (BOZAR), the Pushkin Museum, and ROSIZIO planned and organized the major exhibition Art in Europe 1945–1968 in collaboration with the ZKM | Center for Art and Media Karlsruhe.
    [Show full text]
  • Izdavac: Institut Za Povijest Umjetnosti
    Život umjetnosti, časopis za pitanja likovne kulture. - Zagreb, Matica hrvatska, 1966- Bibliografiju izradila: Ljiljanka Ciban Stručni suradnik na izradi bibliografije: Đurđa Kovačić Računalni program bibliografije: Kristijan Bahun Gagro, Božidar, Slikarstvo "Proljetnog salona" Mrkonjić, Zvonimir, Prisutnost nadrealizma: Od odgovorni urednik Božidar Gagro. - 95 str.; ilustr. 1916-1928, str. 46-55 geste do nove figuracije, str. 3-16 Meštrović, Matko, Slika suvremene civilizacije: Zidić, Igor, Nadrealizam i hrvatsko slikarstvo, Uvod, str. 3-4 (referat na simpoziju "Slika u urbanoj sredini", str. 17-58 Prelog, Milan, Problem valorizacije u historiji Warszawa 13-15.6.1966), str. 56-59 Bassin, Aleksander, Odjek i moment: nadreal- umjetnosti naše zemlje,str. 4-14 Gamulin, Grgo, Samostalna izložba Oskara Her- ističke tendencije u Slovenkom slikarstvu i grafi- Gagro, Božidar, Periferna struktura: od Karasa mana, Galerija suvremene umjetnosti Zagreb, ci, str. 59-69 do Exata, str. 15-25 29.3-17.4.1966., str. 59-63 Kadijević, Đorde, Počeci posleratnog beograd- Zidić, Igor, Naš prostor u umjetnosti, str. 26-37 Gagro, Božidar, Salonski pop (kao povod), Gale- skog nadrealističkog slikarstva, str. 70-81 Gamulin, Grgo, Prostori u regijama, str. 38-53 rija suvremene umjetnosti Zagreb, 8.3-22.3. Gagro, Božidar, Kipar Branko Ružić, str. 82-93 Zidić, Igor, Ivan Kožarić, str. 54-65 1966., str. 64-69 Menna, Filiberto, Dizajn, estetska komunikacija Šegedin, Petar, Stare gravire naših gradova, str. Gagro, Božidar, Bienale u Veneciji, 33. biennale i masovna sredstva, str. 94-103 66-71 internazionale d'arte, Venezia, 18.6-16.10. Maroević, Ivo, Hrvatska Kostajnica, str. 104-109 Meštrović, Matko, Što od umjetnoti traži život?, 1966., str.
    [Show full text]
  • Avant-Gardes in Yugoslavia
    Filozofski vestnik | Letnik XXXVII | Številka 1 | 2016 | 201–219 Miško Šuvaković* Avant-Gardes in Yugoslavia In this study, I will approach the avant-gardes as interdisciplinary, internation- ally oriented artistic and cultural practices.1 I will present and advocate the the- sis that the Yugoslav avant-gardes were a special geopolitical and geo-aesthetic set of artistic and cultural phenomena defined by the internal dynamics and interrelations of the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes and the Kingdom of Yugoslavia and by the external dynamics, cosmopolitan relations, and inter- nationalisations of local artistic excess and experimentation with international avant-garde practices. I will devote special attention to the local and interna- tional networking of cities as the political and cultural environments where the avant-gardes took place. Above all, the avant-gardes thereby acquired the char- acter of extremely urban artistic and cultural phenomena. Introductory Interpretation of the Concept of the Avant-garde Discussing the status, functions, and effects of any avant-garde does not boil down to asking what phenomenal or conceptual, i.e. formalist, qualities are characteristic of an avant-garde work of art, the behaviour of an avant-garde artist, or her private or public life. On the contrary, equally important are direc- tional questions regarding the instrumental potentialities or realisations of the avant-garde as an interventional material artistic practice in between or against dominant and marginal domains, practices, or paradigms within historical or 201 present cultures. Avant-garde artistic practices are historically viewed as trans- formations of artistic, cultural, and social resistances, limitations, and ruptures within dominant, homogeneous or hegemonic artistic, cultural, and social en- vironments.
    [Show full text]