UDK 061.2(=163.41)(497.5 ) „19“ ORIGINALAN NAU^NI RAD

Sa{a Nedeqkovi}

SRPSKA DRU[TVA U DUBROVNIKU NA PO^ETKU 20. VEKA

SA@ETAK: U drugoj polovini 19. veka i na po~etku 20. veka Dubrovnik je bio centar primorskih Srba, katolika i pravoslavnih. Nacionalni rad Sr- ba odvijao se preko kulturnih i privrednih dru{tava. Prosvetno-privredno dru{tvo Srpska Zora osnovano je 1901. godine u Kninu. Podsticalo je osniva- we zemqoradni~kih zadruga po selima i {tedionica po gradovima. Na inici- jativu Srpske Zore osnovan je 1905. godine Savez srpskih privrednih zadruga na Primorju. Glavna aktivnost Srpske Zore bila je ja~awe srpske inteligen- cije putem pomagawa siroma{nih u~enika. Pomagala je nov~ano rad srpskih peva~kih dru{tava na Primorju. srpska u Dubrovniku osnovana je 1909. godine kao zadu`bina trgovca Konstantina Vu~kovi}a. Prva gimnasti- ~ka (vite{ka) dru{tva na Primorju osnovana su 1907. godine, Du{an Silni u Dubrovniku i Srpski soko u Risnu. Vite{ko vaspitawe bilo je istovremeno telesno, moralno i narodnosno vaspitawe. Srpska sokolska `upa na Primorju osnovana je 1911. godine u Herceg Novom. @upa je bila deo Saveza srpskog so- kolstva u Beogradu. Odr`ala je slet u Dubrovniku 1913. godine i slet 1914. u Kninu. Po objavi rata Srbiji 1914. godine zabrawena su sva srpska dru{tva. Primorski Srbi nastojali su da prebegnu i kao dobrovoqci stupe u vojske srpskih dr`ava. Srpska vojska u{la je u Dubrovnik 13. novembra 1918. Na dan ujediwewa, 1. decembra 1924. godine otkriven je spomenik kraqu Petru I. Du- brovnik je 1925. godine posetio kraq Aleksandar i kraqica Marija. S vrlo skromnim sredstvima nacionalni pregaoci su po`rtvovanim radom uspeli da okupe, pokrenu i povedu primorske Srbe u borbu za oslobo|ewe i ujediwewe. KQU^NE RE^I: Dubrovnik, , , Primasija Srpska, Srpska Zora, , Du{an Silni, Soko, zadruge, {tedionice

Dubrovnik je u drugoj polovini 19. veka bio kulturni i privredni centar primorskih Srba. Obrazovani primorci su kao nacionalni prega- oci (, Valtazar Bogi{i}, Simo Matavuq, Quba Jovanovi} ...) prelazili u Srbiju i Crnu Goru. Dr Lujo knez Vojnovi} primio je 1896. godine ponu|eno mesto li~nog sekretara kneza Nikole posredovawem 166 crnogorskog ministra pravde dr Valtazara Bogi{i}a. Na opro{tajnoj ve- ~eri u Narodnoj [tionici (osnovanoj 1861. godine) u Dubrovniku poru- ~io mu je dubrova~ki vlastelin Jero Natali}: „Lujo, reci na Cetiwu da srpska Atina pozdravqa srpsku Spartu“1. Lujo knez Vojnovi} je 1899. go- dine postao crnogorski ministar pravde. Kao crnogorski opunomo}eni poslanik pri Vatikanu zajedno s arcibiskupom barskim i primasom srp- skim [imunom Milinovi}em zastupao je 1901–1902. godine Crnu Goru i Srbe katolike u sporu oko slovenskog zavoda Svetog Jeronima u Rimu. Zbog nedostatka sredstava arcibiskup Milinovi} nije ostvario svoju ide- ju o otvarawu sjemeni{ta u kojem bi se obrazovao kadar koji bi ~inio je- zgro „ujediwewa srpstva i sloge Jugoslovenske“. Arcibiskupsko sjemeni- {te Primasije Srpske u Baru po~elo je sa radom 1935. godine. Luka Bo- ne, Bo`o Hope i dr M. Graci} iz Dubrovnika su u ime Srba katolika uputili 1939. godine barskom arcibiskupu i primasu srpskom dr Nikoli Dobre~i}u predstavku o potrebi otvarawa Srpske katoli~ke bogoslovije u Baru2. Dubrovnik je bio kulturni, a Primasija Srpska u Baru verski centar Srba katolika. Kwi`evni ~asopis Slovinac koji je izlazio od 1878. do 1884. godine bio je ~asopis slovinskog pokreta. U redakciji ~a- sopisa bili su Niko i Medo (Orsat) Puci}, , Ivan Stojanovi}, , Jovan Sunde~i} i Mate Vodopi}. Prvi srpski list u Dubrov- niku Gu{terica izlazio je 1882/83 godine. Posle Gu{terice novine dubrova~kih Srba bile su list Glas Dubrova~ki (1885/86), Dubrovnik (osnovan 1892), kalendar-almanah Dubrovnik (osnovan 1897) i ~asopis Sr| (osnovan 1902). Gu{tericu i Glas Dubrova~ki ure|ivao je Nik{a Matov Gradi. List Srpske narodne stranke na Primorju Dubrovnik ure- |ivao je od 1895. do svoje smrti 1904. godine kwi`evnik Antun Fabris3. Ure|ivao je tako|e kalendar Dubrovnik, Sr| i izdavao Srpsku dubro- va~ku biblioteku. Na Primorju postojale su samo ~etiri privatne srpske {kole i to u Kotoru, Dubrovniku, Zadru i [ibeniku. Nacionalni rad primorskih Sr- ba odvijao se preko prosvetnih i privrednih dru{tava. Dru{tva su okup- qala Srbe katoli~ke i pravoslavne vere. Srpsko bratstvo, osnovano 1897, trudilo se da celokupni javni `ivot Srba koncentri{e u jedinstvenoj organizaciji i na politi~koj osnovi. Austrijske vlasti su Srpsko brat- stvo zabranile 1899. Na skup{tini u Kninu, 20. i 21. oktobra 1901, sastali su se posla- nici, op{tinski na~elnici, sve{tenici, u~iteqi, zanatlije, trgovci i vi|eniji seqaci primorskih Srba i po ugledu na Srpsko privredno dru- {tvo Privrednik iz Zagreba osnovali prosvetno-privredno dru{tvo Srp- 1 V o j n o v i }, Lujo (1922). Skromni pomeni o Velikom Kraqu, , str. 27. 2 R a s t o d e r, [erbo, R a s t o d e r, Jasmina (1991). Dr Nikola Dobre~i}, arcibi- skup barski i primas srpski, Budva, str. 112, 113, 163. 3 Izabrani ~lanci Antuna Fabrisa (1940). Sakupio i predgovor napisao dr H. Ba- ri}, Beograd: Izdawe „Dubrovnik”, str. XI. 167 ska Zora. Najzaslu`niji za osnivawe dru{tva bio je . Novo dru{tvo je posle iskustva sa Srpskim bratstvom odvojilo prosvetno-pri- vredni rad od politike. U prvom broju lista Srpska Zora Uredni{tvo je izjavilo: „Uklawa}emo se od politike, ali }emo se ipak dr`ati pro- grama Srpske Narodne Stranke na Primorju, u koliko na{ rad bude zasije- cati u taj program.“4. Na skup{tini u Dubrovniku, 9. maja 1902. usvojena su pravila dru{tva i izabrana uprava pod predsedni{tvom Mateja [ari- }a, apotekara iz Dubrovnika. Uprava je imala 15 ~lanova, i to: „Presjed- nik Matej [ari}, apotekar, Dubrovnik; I. Potpresjednik: Nikola Babi}, trgovac, Dubrovnik; II Potpresjednik: dr Krsto Kova~evi}, [ibenik; Blagajnik: dr A. Puqezi, notar, Dubrovnik; Tajnik: dr S. Kne`evi}, ad- vokat, Dubrovnik; Odbornici: dr Rudolf Sardeli}, advokatski kandidat, Herceg Novi; Jovo Berdovi}, trgovac, Dubrovnik; dr. Vl. Matijevi}, ad- vokat, Dubrovnik; \uro Vukoti}, Kotor; Mirko Komnenovi}, Herceg No- vi; Ermene|ild Job, Dubrovnik; Vlad. Desnica, Obrovac; Joso vit. Kuli- {i}, Vrlika; Sava Barbi}, Dubrovnik; Antun Fabris, Dubrovnik“5. Usta- novqeni su pododbori Srpske Zore u mestima gde je bilo najmawe 30 ~la- nova. Po selima povjerenici su bili sve{tenici i u~iteqi. Oni su bili posrednici izme|u Srpske Zore i naroda i najvi{e su doprineli uspehu Srpske Zore. Episkop dr Mila{ preporu~io je putem okru`nice sve- {tenstvu da se {to ja~e zauzme za prosvetni i privredni rad Srpske Zo- re. Sedi{te dru{tva bilo je u Dubrovniku. Rad dru{tva kretao se u dva pravca. S jedne strane, radilo se na unapre|ewu privrede, a s druge, na podizawu op{te prosve}enosti primorskih Srba (Prosvetom slobodi). Taj dvostruki rad razvijao se uporedo, preplitao se i dopuwavao, kako su to zahtevale potrebe naroda i omogu}avale lokalne prilike na terenu. Po Ustavu Prosvjetno-privredno Dru{tvo Srpska Zora bavilo se: „a) vaspitawem naroda, osnivaju}i i potpomagaju}i prosvjetne usta- nove, a osobito {kole i javne narodne biblioteke, potpomagaju}i poha|a- we {kolskih zavoda sa potporama u~enicima i nastavnicima, poti~u}i javna predavawa i raspravqawa o vaspitnim i nau~nim predmetima; izda- vaju}i ili potpomagaju}i izdavawa kwiga, koje odgovaraju duhu ovoga dru- {tva. b) osnivawem narodno privrednih ustanova, a osobito zemqoradni~- kih zadruga i {tedionica, i ina~e unapre|ivawem poqoprivrede“6 Da bi unapredila privredu „Srpska Zora“ je podsticala osnivawe zemqoradni~kih zadruga po selima i {tedionica po gradovima. Na ~elu pokreta za osnivawe zadruga bili su Srbi Dubrov~ani, Luko markiz Bo- 4 U Prva rije~, Srpska Zora, str. 1, br. 1, God. I, 20. januara 1907, Dubrovnik: Srp- ska Dubrova~ka [tamparija Dr. Graci}a i dr. 5 Srpska Zora, str. 84, Dubrovnik kalendar za godinu 1903, (1902), God. VII, Du- brovnik: Srpska Dubrova~ka [tamparija A. Pasari}a. 6 Ustav Prosvjetno-privrednog Dru{tva „Srpska Zora”, str. 4, br. 18, 12. (25) septem- bra 1908. God. II, Srpska Zora, Dubrovnik: Srpska Dubrova~ka [tamparija Dr. Graci}a i dr. 168 na, Matej [ari} i dr Rudolf Sardeli}. Prva srpska zemqoradni~ka za- druga na Primorju osnovana je 1902. godine u Boki Kotorskoj u selu Ka- menari. U prvoj polovini 1904. godine osnovane su zemqoradni~ke zadru- ge u Glavati}u, Glavatima, Prijeradima, Mokrinama i Orahovcu (u Boki Kotorskoj); u \evrskama i Kistawima (u severnoj Dalmaciji). Ukupno su do 1914. godine na Primorju osnovane 42 zemqoradni~ke zadruge, dve ri- barske zadruge (Bao{i} i Sv. Stefan) i tri uqarske zadruge. Uz pomo} Srpske banke iz Zagreba i wenog prokuriste Stevana Karamate osnivane su {tedionice: Srpska boke{ka {tedionica u Kotoru 1901, srpske {te- dionice u Zadru i Dubrovniku 1902,... Na inicijativu Srpske Zore osno- van je 1905. godine Savez srpskih privrednih zadruga na Primorju sa se- di{tem u Dubrovniku. Prvi zbor srpskih zadruga na Primorju odr`an je 7. avgusta 1908. godine u sve~anoj dvorani Srpskog pjeva~kog dru{tva Sloga u Dubrovniku. Na wemu je u~estvovalo izaslanstvo zadrugarstva iz Srbije na ~elu s Mihailom Avramovi}em. Uporedo s radom na {irewu srpskoga zadru`nog pokreta Srpska Zo- ra je po selima delila poqoprivredne alate, plavi kamen, ve{ta~ko |u- brivo i semewe deteline. Radi semewa i gladnih godina seqacima je pre- poru~ivala ustanovu Zadru`nih ambara. Na inicijativu Saveza srpskih privrednih zadruga osnovana je 1909. godine u Dubrovniku Centralna kasa srpskih privrednih zadruga na Primorju. Predsednik Saveza srpskih pri- vrednih zadruga i upravnik Centralne kase bio je Luko markiz Bona. Sa- vez srpskih privrednih zadruga je zajedno sa Srpskom [tedionicom u Za- dru, Srpskom [tedionicom u Dubrovniku, Srpskom Boke{kom [tedioni- com u Kotoru, Srpskom Kreditnom Zadrugom u Budvi, Srpskom Kreditnom Zadrugom u Herceg-Novom, Risanskom Kreditnom Zadrugom u Risnu, Srp- skom Kreditnom Zadrugom u Kninu, Srpskom Kreditnom Zadrugom u Ki- stawama, Srpskom Kreditnom Zadrugom u Skradinu i Srpskom centralnom bankom za Bosnu i Hercegovinu 1913. godine osnovao Srpsku centralnu banku za Primorje u Dubrovniku. Sem osniva~a banci je pristupilo 120 novih dru`inara iz redova srpskih privrednika. Na osniva~koj skup{ti- ni, 14. decembra 1913. godine konstituisana je banka sa 130 dru`inara, s upisanim kapitalom od 500.000 kruna. Banka je preuzela aktivu i pasivu Centralne kase. Na ~elu uprave banke bio je dr Antun Puqezi. Srpska Zora davala je pomo} i stipendije siroma{nim u~enicima. Najve}i deo wenih prihoda i{ao je na stipendirawe u~enika u Mu{koj u~iteqskoj {koli u Zadru i u~enica u @enskoj u~iteqskoj {koli u Du- brovniku. Za {kolsku 1913/14. god. Srpska Zora odredila je 12.300 kruna za {kolovawe 33 u~iteqska pripravnika i pripravnice7. Preko Srpskog privrednog dru{tva Privrednik iz Zagreba slati su siroma{ni a vredni u~enici od 12 do 15 godina na u~ewe zanata. Srpska Zora davala je {egr- tima pripomo} za odelo i putni tro{ak. Srpski narod je Srpsku Zoru zvao „narodska kasa“. Od 1907. izlazio je dva puta mese~no list Srpska 7 Soko, br. 9, str. 222, septembar 1913, Wujork. 169

Zora „za prosvetu i privredu“ koji je dospevao i u najzaba~enije srpsko selo na Primorju. Geslo lista bilo je „Brza pomo} dvostruka je pomo}“. Urednik Srpske Zore bio je u~iteq Nikola Brki}. Mita Pu{ibrk bio je glavni poslovo|a u dru{tvu Srpska Zora i urednik Srpske Zore 1914. Za kurseve opismewavawa Srpska Zora davala je besplatno svoje bukvare sa ~itankom. Kod svake zemqoradni~ke zadruge osnivala je Zadru`nu bi- blioteku, a u gradovima Narodne kwi`nice. Kwi`nice su redovno dobija- le listove Srpska Zora, Privrednik i kalendar Srpska Zora. Pomaga- la je rad srpske muzike u Kninu i Dubrovniku (Dubrova~ka Gra|anska mu- zika). Tako|e, pomagala je rad srpskih peva~kih dru{tava: Jedinstvo u Kotoru, Branka u Zadru, Srbadija u [ibeniku i Sloga (osnovane 1874) u Dubrovniku. U Kotoru je 1838. godine podignut Palac srpskog okupqawa i u wemu osnovano 1839. godine Srpsko pjeva~ko dru{tvo Jedinstvo. Je- dinstvo je pomagao vladika bokokotorsko-dubrova~ki dr Gerasim Petra- novi} kao i sva srpska dru{tva. Vladika je ustanovio fondacije za pomo} siroma{nim u~enicima. Jedinstvo je zajedno sa Slogom 21. oktobra 1877. godine u~estvovalo u op{tem vesequ radi osve}ewa hrama Blagovje{teni- ja presvete Bogorodice u Dubrovniku. Parobrodom, koji su Dubrov~ani naro~ito poslali u Kotor, do{li su pored drugih mnogih gostiju odasla- nici op{tina Kotor, Perast, Risan, Topla, Budva i Jedinstva. Iz Dalma- cije bili su zastupnici op{tine Zadarske i manastira Krka. Proslava je uz u~e{}e oko 140 gostiju trajala dva dana8. „Proslavu crkvenog osve}e- wa u Dubrovniku, vanredni do~ek dubrova~kih Srba bez razlike vjere, za- biqe`ilo je Jedinstvo u svojim analima zlatnim slovima“9. Tako|e Jedinstvo je u~estvovalo na veli~anstvenoj proslavi otkrivawa spomeni- ka Ivanu Gunduli}u u Dubrovniku 1893. Zajedno s Jedinstvom bila su i druga bokeqska dru{tva. „Lovorov venac sa trobojnom trakom i natpisom ‘Srpska Narodna Garda srpskom pjesniku Gunduli}u’ bio je na slavi Gun- duli}evoj no{en od Ilije L. \ivanovi}a, koji je Gardu na toj sve~anosti i zastupao. Tom prigodom predstavio se je Franu Gondoli, koji se Gardi zahvalio“10. Baron Frano Gondola bio je op}inski na~elnik Dubrovnika, ~lan Srpske stranke i potomak Gunduli}a. U prosvetnom radu Srpska Zora sara|ivala je s Dobrotvornim zadru- gama Srpkiwa u Dubrovniku (osnovana 1887), Kninu, Zadru. Rad Srpske Zore omogu}avali su doprinosi „Vidovdanskog darka”; redovnih ~lanova, utemeqiva~a i dobrotvora, prilozi prigodom narodnih i privatnih sve- ~anosti i proslava; srpskih op{tina; prihodi od artikala koje je sama izdavala kao {to su {ibice, mast za ~i{}ewe cipela s markom „Srpska Zora”. Na pisma i dopisnice stavqane su marke „Srpske Zore”. Po uzoru 8 Izvje{}e odbora pravoslavnog op{testva dubrova~kog o zidawu i osve{tewu pravoslavnog hrama blagovje{tanskoga u gradu Dubrovniku 1865–1877, str. 23, u Dubrovniku, Pe~atwa dr. Pretnera 1879. 9 B u } i n, Jovan (1929). Pregled rada pjeva~kog dru{tva „Jedinstvo” u Kotoru od godine 1839–1929, Kotor, str. 32–33. 10 Kosti}, Vasko (1990). Srpska narodna garda Kotor 1860, Cetiwe, str. 142–143. 170 na ^ehe po ~itaonicama prikupqani su prilozi u kasice. To dobrovoqno oporezivawe nazvano je „Zorina poreza“. Srpska dubrova~ka omladina prire|ivala je zabave u korist fonda Srpske Zore. Po~asni pokroviteq zabave koju je priredila omladina 2. maja 1914. godine bio je profesor . Priloge je dobijala i od iseqenika i wihovih dru{tava kao {to je bio Srpski Narodni Fond u San Francisku. Oni koji nisu hteli da daju priloge odgovarali su: „Nijesam ja Srbin od Srpske Zore“. Matica srpska osnovana je 1909. godine kao zadu`bina trgovca Kon- stantina Vu~kovi}a. Upravu Matice sa~iwavalo je Tutorstvo srpsko-pra- voslavne crkvene op{tine u Dubrovniku. Predsednik Matice bio je Ni- kola Babi}, a sekretar dr Frano Kuli{i}. Ciq Matice bio je: 1) izdavawe srpskih kwiga iskqu~ivo }irilicom; izdavawe perio- di~nih listova za nastavu, prosvjetu i privredu; kupovawe kwi`evnih ru- kopisa i starina za izdavawe za svoj ra~un; 2) nagra|ivawe kwiga i ~lanaka; 3) {irewe izdatih i nagra|enih kwiga bilo poklawawem ili proda- vawem uz ni`u cenu; 4) osnivawe biblioteke Matice srpske, pristupa~ne svima u Dubrov- niku; 5) pomagawe iz zakladnih prihoda {kolskih ustanova i u~enika11. Izdavala je kwige Iva Vojnovi}a, Marka Cara, Iva ]ipika, Danila Petranovi}a, Svetozara ]orovi}a i drugih. Srpska kwi`evna zadruga, Matice srpske u Novom Sadu i Dubrovniku poklawale su kwige koje su izdale Srpskoj Zori za zadru`ne kwi`nice. U aprilu 1912. godine Ivo Vojnovi} posetio je Beograd. Na povratku iz Beograda u Zagreb, izjavio je dopisniku Rije~kog novog lista: „..Vratio sam se u svoju ku}u. Voj- novi}i su `ivjeli i umirali slavom i tugom Srbije. ... do{ao sam i ja, pa mi se ~inilo kao da nisam nig|e drug|e bio. Ta iz Dubrovnika do Beograda nema nego skok prostora, – a tradicije historije i obi~aja su jo{ sve `ive. Ta koliko sam dragih Dubrov~ana na{ao! I sjena velikog Orsata Puci}a {etala se sa mnom po Kalimegdanu i po Terazijama. Imao sam wegove pjesme u ruci, pa ~itao i gledao – i razumio sve. .... Bog me htio nadariti za sve pregarawe `ivota, pokazuju} mi zemqu obe}awa!“12. Zalagawem pregalaca oko Srpske Zore osnivana su gimnasti~ko-tre- zvewa~ka dru{tva. Osnivawe gimnasti~kih dru{tava bio je novi vid za- jedni~kog rada pregalaca i omladine u borbi za ujediwewe srpskog naro- da. U Cesarovini prva gimnasti~ka dru{tva osnovana su 1903. godine: Obili} u Mostaru i Srpski Soko u Sremskim Karlovcima. Obili} je os- novan po ugledu na vite{ka dru{tva Du{an Silni u Srbiji. Prva dru- 11 Unutra{wi pravilnik Matice srpske u Dubrovniku, C a r, Marko (1910) Na{e Primorje, Izdawe Matice srpske u Dubrovniku, Kwiga 1, Srpska Dubrova~ka [tamparija, Dubrovnik, str. 24. 12 Prof. S. R o c a, Veze Dalmacije sa Beogradom i Srbijom, Beogradske Op{tinske Novine, br. 7–8, juli-avgust 1940, Beograd, str. 642. 171

{tva na Primorju osnovana su 1907: Srpsko gimnasti~ko dru{tvo Du{an Silni u Dubrovniku i Srpski Soko u Risnu. Na ~elu Du{ana Silnog bio je Mate Graci}, vlasnik Srpske {tamparije u Dubrovniku, a na ~elu Srp- skog sokola kapetan Aleksandar Vidovi}. Dru{tvo Du{an Silni okupilo je preko 100 ~lanova.U po~etku dru{tvene prostorije i ve`baonica bile su sme{tene u zgradama stare{ine Graci}a na Pilama. Vite{ko vaspita- we bilo je istovremeno telesno, moralno i narodnosno vaspitawe. Shva- tawe javnosti da je dru{tvo Du{an Silni akrobatsko, ometalo je ja~awe dru{tva. U upravi dru{tva bili su 1910. godine stare{ina dr Mato Gra- ci}, podstare{ina Ivo [ubert, tajnici D. Pu{ibrk i D. Marinovi}, ekonom \. Mari}, blagajnik Jovica L. Perovi}, zamenici odborni~ki Kristo P. Dominkovi}, urednik lista Dubrovnik, i M. Mili{i}, bar- jaktar Ermene|ildo Job i zamenik Vlaho Ragu`13. Najzaslu`niji za rad dru{tva bio je dru{tveni vo|a Leso Kurtovi}. Zalagawem stare{ine Ma- te Graci}a, podignut je Dom Du{ana Silnog u Dubrovniku. ^lan dru{tva Jovan L. Perovi} spevao je pesmu Du{anovka a muziku za pesmu (mar{) komponovao je Ivan vitez ^i`ek, kapelnik srpske muzike u Dubrovni- ku14. DU[ANOVKA Napred, napred, bra}o mila, Ko god ja~a snagu t’jela, Drug uz druga nek’ je svog, Duhu svome di`e let! Srpskog roda snago ~ila, Za juna~ka kadar djela, Pomog’o te vi{wi Bog! I}i borbi u susret! Stare slave zv’jezda jasna Uzdanice slave nove, U imenu na{em sja; Misô sama kr’jepi nas; Misao je na{a ~asna, Budu}nost nas roda zove, Zdravo Silni, zdravo svi! Napred Silni, napred svi!

Da bi potpomogli osnivawe vite{kih dru{tava dubrova~ki du{anov- ci su 1910. godine priredili izlet brodom u Cavtat i Boku Kotorsku. Posle izleta osnovana su nova dru{tva u Kotoru, Herceg Novom i \eno- vi}ima. Du{anovci su u~estvovali na sletu bugarskih Junaka u Sofiji 1910. Tom prilikom u Beograd su do{li predstavnici srpskog sokolstva iz Srema, Krajine, Primorja, Bosne i Hercegovine. Posle odr`ane javne sokolske priredbe u Gorwem gradu, kojoj je prisustvovao i prestolona- slednik Aleksandar, i posle prijema u dvoru kraqa Petra, predstavnici srpskog sokolstva iz Srbije i s teritorije Austro-Ugarske odr`ali su sastanak u Beogradu. Na tom sastanku odr`anom od 7. do 9. novembra Kri- sto Dominkovi} predstavqao je Primorje. Na sastanku je odlu~eno da se stvori Srpski sokolski savez sa sedi{tem u Beogradu. Na sletovima u 13 Srpski Soko, God. IV, Br. 7, 9. februar 1910, , str. 138. 14 Srpski vitez, br. 3, 1. mart 1912, Beograd, str. 67. 172

Zagrebu i Pragu nastupalo bi se pod zajedni~kom saveznom zastavom i za- jedni~ki ve`balo simboli~nu ve`bu oslobo|ewa15. Pri povratku iz So- fije u Beograd primio ih je u oficirskom domu kraq Petar. Razgovarali su o prijateqima kraqa Petra u Dubrovniku. Kraq Petar je nekada sta- novao u ku}i Kova~evi}a na vrhu Visoke ulice. Du{anovci „donose u Du- brovnik Wegove poruke pune o~inske qubavi i hrabrewa“16. Porodica kneza Petra Kara|or|evi}a, kasnije kraqa Petra 1889. stanovala je u ku- }i nad Pilama. O prestolonasledniku Aleksandru zabele`eno je: „Dubro- va~ki puk je dobro poznavao mladog kraqevi}a s wegovom dadiqom, pak su se gospoda i naro~ito dubrova~ke gospo|e znale zaustavqati, da mladog kne`evi}a pomiluju i poqube!..“...17. Svoje susrete s knezom Petrom u Dubrovniku opisao je dr Lujo knez Vojnovi} u svojoj kwizi Skromni pome- ni o velikom kraqu. Vesla~ko odeqewe (8 vesla~a) Du{ana Silnog pri- redilo je 1911. godine izlet od Dubrovnika do Kotora. Za 12 sati i 30 minuta pre{li su 80 km (46 morskih miqa). ^amac se zaustavqao u Her- ceg Novom i Risnu. Sokoli su svuda pokazivali prema du{anovcima brat- sku pa`wu, naro~ito u Risnu, gde je du{anovcima bila prire|ena bogata ve~era, na kojoj je bilo oko 60 osoba. Ri{qanski sokoli, na ~elu sa svo- jim stare{inom kapetanom Aleksandrom Vidovi}em, ispratili su ih na ~amcu sve do Perasta. Pred Kotorom im je iza{lo u susret vesla~ko ode- qewe kotorskog Srpskog Sokola18. Srpska sokolska `upa na Primorju osnovana je 1911. godine u Herceg Novom. U wu je u{lo sedam dru{tava iz Boke Kotorske (Risan, Kotor, Herceg Novi, \enovi}i, Bijela, Budva i Pa{trovi}i-Kastio), jedno iz Dubrovnika i jedno iz Knina. @upa je oku- pila oko 800 ~lanova. Da bi pomogli u organizaciji primorske `upe iz Sremskih Karlovaca, sredi{ta srpskog sokolstva u Cesarovini, uputili su Milana Teodorovi}a19. @upa je bila deo Saveza srpskog sokolstva u Beogradu. Za stare{inu izabran je Mirko Komnenovi}, stare{ina Srp- skog sokola u Herceg Novom, istaknuti ~lan Srpske zore i potpredsed- nik Saveza srpskih privrednih zadruga na Primorju. Grupa srpskih soko- la predvo|ena dr Lazom Popovi}em, stare{inom Fru{kogorske @upe, posetila je 17. avgusta 1911. Dubrovnik. Na obali (Gru`) do~ekali su ih postrojeni du{anovci s Gra|anskom Dubrova~kom muzikom. U povorci du{anovaca i muzike sokoli su posetili Gunduli}ev spomenik. Pred spo- menikom je dr Laza Popovi} izrekao nekoliko biranih re~i i polo`io venac. Du{anovci su u podne priredili sokolima obed u svojim prosto- 15 D r a g i }, dr Milorad, Rad Qubomira Davidovi}a u Sokolstvu, Spomenica Qubo- mira Davidovi}a, Izdawe Glavnog Odbora Demokratske stranke, Beograd, str. 115. 16 Jedini i vrhovni uslov na kome je osnovano Sokolsko dru{tvo Dubrovnik, Dubrov- nik, br. 28, 20. jula 1940, Jugoslovenska [tamparija, Dubrovnik, str. 2. 17 [ k a v i }, dr Josip J. (1934) Djetiwstvo kraqa Aleksandra, Mladost, br. 3, No- vembar 1934, God. XIII, Zagreb, str. 56. 18 Srpski Soko, Sremski Karlovci, God. V, br. 9–10, str. 166. 19 Spomenica Karlova~kog sokola 1904–1929, Sremski Karlovci, Srpska manastir- ska {tamparija, 1929–526, Sremski Karlovci, str. 23. 173 rijama. U ime „Du{ana Silnog“ Niko \ivanovi} pozdravio je sokole iz Vojvodine, Srbije i Stare Srbije. Istog dana sokoli su parobrodom „Soko“ posetili Cavtat. Grad je bio iski}en zastavama, a sokole je do~e- kala op{tinska muzika i gruvawe prangija. Na grobu Valtazara Bogi{i}a polo`io je dr Laza Popovi}, uz nekoliko biranih re~i, venac sa srpskom trobojnicom. Posle razgledawa gradi}a, Bogi{i}evog muzeja, kwi`nice i slika Vlaha Bukovca u crkvi sokoli su se vratili u Dubrovnik. Du{a- novci i Srbi Dubrov~ani su sokolima priredili ve~eru u hotelu Impe- rijal. Sutradan du{anovci su priredili Javnu ve`bu i koncert. Sokoli, du{anovci (~lanovi, mu{ki i `enski podmladak) i srpska muzika krenu- li su zajedno vozom 19. avgusta 1911. godine u Trebiwe na II Hercegova~ki Srpski Sokolski Slet. Slet je trajao dva dana. Na Sletu je du{anova~ki mu{ki podmladak izvodio ve`be palicom, pod upravom A. Kurtovi}a. @enski podmladak izveo je ve`bu kopqem i ve`bu vretenima. ^lanovi Du{ana Silnog izveli su ve`bu piramide na lestvicama20. U Kotoru je 1. septembra 1912. godine razvijena sokolska zastava i odr`ane ve`be dru{tava Boke i Dubrovnika. Prvi slet Srpske sokolske `upe na Pri- morju odr`an je 12. 10. 1913. godine u Dubrovniku. Slet je po~eo povor- kom iz Dubrovnika ka ve`bali{tu u Gru{kom poqu. U povorci su u~e- stvovali: 1) Dubrova~ka Gra|anska muzika; 2) Sokolske zastave; 3) Sta- re{instva `upa i dru{tava; 4) Hrvatski sokoli; 5) Sokolski podmladak Du{ana Silnog; 6) Svi srpski sokoli redom; 7) „Du{an Silni” iz Dubrovnika. Posle ve`bi sokoli su oti{li na Brsaqe, gdje je bila javna zabava i veseqe. U~estvovalo je 500 sokola21. Na sletu su u~estvovali i srpski sokoli iz Bosne i Hercegovine. Povodom Sleta @upa je izdala razglednicu na kojoj je prikazan ~lan sokola naoru`an no`em u borbi sa zmajem koji je drugog sokola obavio i davi repom. S obe strane razgled- nice ispisano je geslo „Ustaj, `ivi. Bori se, ne kloni!”. Na dnu razgled- nice je panorama Dubrovnika s tekstom „Prvi slet Srpske Sokolske @u- pe na Primorju u Dubrovniku”. Kristo Dominkovi} bio je jedan od srp- skih zastupnika u Savezu slovenskog Sokolstva u Pragu (osnovan 2. fe- bruara 1908. godineu Be~u). Na skup{tini @upe u Dubrovniku 1914. go- dine izabrana je nova uprava. Izabrani su: stare{ina Mirko Komneno- vi}; podstare{ina dr Mato Graci}; tajnik Jovo Sekulovi}; blagajnik Pe- tar To{i}; vo|a Leso Kurtovi} i od svakog sokolskog dru{tva po jedan ~lan uprave. Za nadzornike @upe izabrani su: za Boku Kotorsku B. Jovo- vi}, a za Gorwu Dalmaciju Veqko Pokrajac22. Na Javnoj ve`bi na Brsa- qama izvo|ene su Srpske ve`be sa I Sveslavenskog sleta u Pragu. Nared- ni Slet @upa je odr`ala na Dalmatinskom Kosovu kod crkve Lazarice, kraj Knina na Vidovdan 1914. „Hiqadama naroda s krajine Kninske, Vr-

20 Izlet u Dubrovnik i Trebiwe, Srpski Soko, br. 11 i 12, str. 182, 25 Oktobar 1911, Sremski Karlovci. 21 Soko, (1913) Wujork, br. 11, Novembar 1913, God III, str. 268. 22 Soko, (1914) Wujork, br. 5, Maj 1914, God. IV, str. 110. 174 li~ke od Kistawa, Zadra, Benkovca, Drni{a iz Spqeta i Ka{tela [ibe- nika, Skradina Obrovca, Siwa, Imotskoga iz Boke i Dubrovnika sa kra- jine Bosanske i iz Like okupi{e se oko bratskih sokolskih ~eta i po- moli{e se Bogu za izginulu bra}u hrabre kosovske Osvetnike. Na para- stosu je skladno pjevalo pjeva~ko dru{tvo Srbadija iz [ibenika. Iza pa- rastosa izvodili su sa uspjehom vje`be srpski i hrvatski sokoli uz prat- wu Spqetske muzike“23. Na sletu je Grga An|elinovi} odr`ao govor po- deqen u ~etiri dela a svaki se zavr{avao refrenom „Ne kli~em zdravo ni meni ni vama, ve} onim junacima koji }e skoro ginuti za narodno uje- diwewe“24. Posle sarajevskog atentata frankovci su opusto{ili Dom „Du{ana Silnog“, potopili dru{tveni ~amac, skinuli natpis „Du{an Silni“ s Doma i gimnasti~ke sprave bacili u more. U ~lanku „Neprosvje}eni i ne- kulturni“ koji je objavqen u listu Srpska Zora od 1. (15) jula 1914. go- dine pi{e: „Iza odr`atih zadu{nica u subotu 4. o. mj. razbijala je i lo- mila ruqa sve {to je srpsko u Dubrovniku ... Razbija~i su naj`e{}e na- vaqivali na op}inu, a najve}u su {tetu po~inili u Srpskom Sokolu ‘Du- {anu Silnom’, gdje su ostali samo goli o{te}eni zidovi a sav namje{taj, gimnasti~ke sprave i dru{tveni ~amac izlomili su razbija~i na komadi- }e“25. Ilustrovani list iz Zagreba objavio je 18. srpwa 1914. godine na naslovnoj strani ~etiri fotografije demolirawa Doma „Du{ana Sil- nog“ pod naslovom „Demonstracije u Dubrovniku“26. U listu Dubrovnik o napadima na srpske {kole: „Ve} 4. jula 1914, {est dana nakon ubijstva nadvojvode Franca Ferdinanda, nesvijesna ruqa svakog olo{a i dogonske fukare, nahuckana od organa austrijske vojne i civilne vlasti, bija{e provalila i u lokale srpskih {kola, polomila namje{taj, skrhala u~ila, raskidala razna akta i bacila ih kroz prozor, ...“27. Po objavi rata Sr- biji 1914. godine zabrawena je upotreba }irilice i sva srpska dru{tva. Delatnost Matice srpske obustavqena je, a pregaoci zatvoreni28. Rat je presekao celi zadru`ni polet. Za vreme rata tamnice su bile ispuwene nacionalnim pregaocima, ~lanovima zadruga, predwacima sokola. Na Ma- muli bili su zatvoreni Mirko Komnenovi} i kapetan Vidovi}. Pregaoci iz Dubrovnika na ~elu s Ivom Vojnovi}em sprovedeni su u tamnicu u [i- benik. Kristo P. Dominkovi} opisao je svoje uspomene iz tao{tva i in- 23 Proslava na Dalmatinskom Kosovu kod Knina, (1914) Srpska Zora, br. 9, 1 (15) ju- la 1914, Boke{ka {tamparija u Kotoru, str. 2. 24 Soko na Jadranu, (1936) br. 1–4, januar-april, Split, str. 36. 25 Neprosvje}eni i nekulturni, (1914) Srpska Zora, br. 9, God. VIII, 1(15) jula, Bo- ke{ka {tamparija u Kotoru, str. 3. 26 Demonstracije u Dubrovniku, (1914) Ilustrovani list, br. 29, God. I, 18. srpwa, Zagreb. 27 P e r o v i }, Jovica, (1940) Srpske {kole u Dubrovniku za vrijeme rata 1914–1918, Dubrovnik, br. 21, str. 3, 25 maja, God. XXVII, Jugoslovenska [tamparija,-Dubrovnik. 28 Milutinovi}, K. (1971). Matica srpska u Dubrovniku, Jugoslovenski kwi`evni leksikon, Matica srpska, , str. 313. 175 ternacije u kwizi Piqci i kr`ine29. Pomorski kapetan Milan Srzen- ti} (23 godine), predwak du{anova~kog dru{tva u Dubrovniku streqan je 17. septembra 1914. godine u tvr|avi [pawola (Herceg Novi). Primorski Srbi nastojali su da prebegnu i kao dobrovoqci stupe u vojske srpskih dr`ava. Mnogi nisu uspeli u tome. Niko Kaput, Srbin katolik iz Du- brovnika borio se u odredu Vojislava Tankosi}a u odbrani Beograda30. Posle kapitulacije crnogorske vojske bataqon Bokeqa dobrovoqaca pri- dru`io se srpskoj vojsci pri povla~ewu preko Albanije. Mirko Komneno- vi} je odmah po dolasku u Ni{, posetio predsednika srpske vlade Nikolu Pa{i}a i ministra Qubu Jovanovi}a, s re~ima: „Dolazim kao dobrovo- qac, bez rezerve da poslu`im Srbiji“. Kao ~lan misije za prikupqawe dobrovoqaca upu}en je 24. jula 1915. godine iz Ni{a u Rusiju. Radio je u Rusiji me|u zarobqenicima i prebezima na organizovawu Srpskih do- brovoqa~kih divizija31. Sokoli koji su prebegli Rusima organizovali su dobrovoqa~ke jedinice pre dolaska srpskih oficira. Dobrovoqci su se uz velike napore posle revolucije u Rusiji prebacili na Solunski front. Na front su stigli dobrovoqci iz Severne i Ju`ne Amerike sa svojim sokolskim zastavama. U redovima srpske vojske u~estvovali su u proboju Solunskog fronta i osloba|awu domovine. List Dubrovnik ob- javio je govor Bo`a Hope odr`an 1940. godine u dubrova~kom Srpskom pjeva~kom dru{tvu Sloga prilikom proslave 22-godi{wice dolaska srp- ske vojske u Dubrovnik 13. novembra 1918.: „na gru{koj stanici i dobrim dijelom gru{kog puta, sila odu{evqenog naroda nestrpqivo i{~ekivala dolazak na{ih heroja; ...pretsjednik Narodnog vije}a dr Petar ^ingrija... dobrodo{licom pozdravio Bijele Orlove, ...zatim nepregledna povorka krenula za vojskom put grada, uz veselu popijevku i svirawe Srpske gra- |anske muzike, kli~u}i Kraqu Petru i srpskoj vojski; ...pred gradskim vratima kapetan \or|evi} zaustavio vojsku i kazao: ‘Vojnici kraqa Pe- tra! U ovom istorijskom ~asu kada smo stigli pred kapiju grada sv. Vla- ha, prekrstimo se prije nego u|emo u slavni grad’ – i vojnici se pobo`- no krste i klawaju se liku sv. Vlaha koji je povrh gradskih vrata, kao simbolu na{e stare dr`ave, na{eg ponosa, na{e nekadawe slave i veli- ~ine. Dirqiv je bio onaj ~as kad je vojska .., ulazila tiho u grad, ...“32. Na dan ujediwewa, 1. decembra 1918, srpski dr`avnik, sokolski stare{i- na, akademik i istori~ar Quba Jovanovi}, iz Kotora, izjavio je: „Evo da- na i ~asa na koji je mislilo i za koji je radilo, za koji je stradalo i za koji je `ivelo na{e pleme ... Sve {to smo u pro{losti imali, najboqe i 29 Dominkovi}, Kristo P. (1922). Piqci i kr`ine. Uspomene i refleksije iz tao{tva i internacije 1914–1917, Dubrovnik: Srpska {tamparija. 30 M. P., (1940) Vojislav Tankosi}, Dubrovnik, br. 43, 2. novembra, Kotor–Dubrov- nik, str. 2–3. 31 V l a h o v i }, Jovo N. (2006). ^lan misije srpske vlade u Rusiji, Dobrovoqa~ki glasnik, br. 28, God. XVI, Decembar Beograd, str. 202. 32 H o p e, Bo`a, (1940) Dolazak oslobodilaca u Dubrovnik, br. 47, Dubrovnik, 30. novembra, Kotor-Dubrovnik, str. 3. 176 najvi{e u plemenu na{em, radilo je za ovaj veliki ~in, koji je danas, evo, svr{en.“33. Posle Ujediwewa svi sokolski savezi i dru{tva ujedinili su se u Sokolski Savez S.H.S. Sokolsko dru{tvo Dubrovnik je zajedno sa sokolskim dru{tvima Srpske sokolske `upe na Primorju u{lo u Sokol- sku `upu „Aleksa [anti}“ osnovanu 1920. godine. @upa je dobi- la ime po pesniku i osniva~u Srpskog gimnasti~kog dru{tva Obili} 1903. godine u Mostaru. Stare{ina `upe bio je ^edo Mili}, istaknuti nacionalni i sokolski pregalac. Prvi okru`ni slet Boke Kotorske odr`an je 17. jula 1921. godine u Tivtu. Na sletu su u~estvovala sokolska dru{tva boke{kog okruga, a prisustvovale su stare{ine `upe Mostar. Na javnom zboru gra|ana Dubrovnika 1923. godine izabran je Odbor za podi- zawe spomenika oslobo|ewa u Dubrovniku. Zbor je poverio izradu spome- nika i wegovo postavqawe Ivanu Me{trovi}u. Na dan ujediwewa, 1. de- cembra 1924. godine otkriven je spomenik kraqa Petra I Oslobodioca (veliki bareqef) uzidan u bedemima grada, nad unutra{wim vratima od Pila34. Spomenik je predstavqao kraqa Petra I Oslobodioca na kowu sa sokolom u ruci. Nad spomenikom, u jednoj maloj udubini, postavqen je kip Sv. Vlaha, za{titnika Dubrovnika, tako|e delo Me{trovi}a.U kwi`ici o Dubrovniku koju je izdao Oblasni Odbor Jadranske Stra`e Dubrovnik istakao je istori~ar Jorjo Tadi}: „I tako su Dubrov~ani nad ulaznim vratima svoga grada postavili dva svoja simbola i ideala: Sv. Vlaha, predstavnika starog Dubrovnika, i Kraqa Petra, predstavnika ne samo op}enarodnih nego i wihovih nacionalnih nastojawa i kona~nih pobje- da.“35 Kraq Aleksandar i kraqica Marija su 1925. godine posetili Crnu Goru i Primorje. Na ru~ku u Baru kraq Aleksandar je digao ~a{u i naz- dravio: „U Baru na ovom prvom koraku slobodnog srpskog mora di`em ~a- {u za va{e blagostawe”. U Baru je kraq Aleksandar posetio arcibisku- pa dr Nikolu Dobre~i}a u Primasiji Srpskoj, a u Kotoru biskupa Franu U}elinija Ticu. Kraqevski par je 27. septembra 1925, godine u{ao u Du- brovnik kroz vrata od Pila, okru`en po~asnom stra`om @upqana, u wi- hovim bogatim narodnim no{wama. „Dok su kraq i kraqica prolazili preko Straduna, sa svih prozora je kao ki{a padalo na wih cve}e,... Du- brova~ke gospe sa prozora pala~a mahale su maramicama..“ Uve~e na sve- ~anom banketu kraq Aleksandar pozdravio je Dubrovnik zdravicom: „... Obistinilo se ono {to se privi|alo Gunduli}u u ~e`wivoj viziji. Du- brovnik je sad u svojoj velikoj zemqi, u kojoj ga ~eka dostojna uloga, ... Dubrovnik, kroz stole}a predstavnik na{e prosve}enosti, neka i od sad ne prekida tu nit, ...neka osvetla obraz i sebi i nama, odr`av{i visoko 33 Oko sokolovo, (1936) br. 1, 1. decembar, Beograd, str. 1. 34 M e { t r o v i }, Ivan (1969). Uspomene na politi~ke qude i doga|aje, , Zagreb, str. 144. 35 Dubrovnik – ilustrovani vo| kroz dubrova~ku pro{lost i sada{wost, (1929) Izdawe „Jadranske Stra`e”, Obl. Odbor-Dubrovnik, [tamparija „Jadran”, Dubrovnik, str. 29–31. 177 svoja sjajna predawa. Di`em ~a{u u slavu Dubrovnika.“36. Dubrovnik je administrativnom deobom dr`ave postao sedi{te oblasne samouprave i velikog `upana, te Upravnog Suda i Gra|evinske Direkcije za svu Dalma- ciju i Crnu Goru. U Dubrovniku je bilo sredi{te pomorstva Jugoslavije, jer su dve tre}ine ukupne jugoslovenske tona`e pripadale dubrova~kim parobrodarskim dru{tvima37. Pred zavetnom crkvom Svetog Vlaha u Du- brovniku, 13. novembra 1928. razvijena je zastava dobrovoqaca. Zastavi je kumovao kraq Aleksandar I. Sreska organizacija Saveza dobrovoqaca u Dubrovniku izvr{ila je posvetu svoje zastave koju su darovale gospo|e grada Dubrovnika. S jedne strane bio je natpis : „Vjerom u Boga, za Kra- qa i Otaxbinu“, a s druge strane: „Savez dobrovoqaca – Dubrovnik“. Istog dana Odbor u Dubrovniku otkrio je spomen-plo~u, na spomen 10-go- di{wice ulaska srpske vojske u Dubrovnik, a u neposrednoj blizini spo- menika kraqa Petra38. Za dvanaest godina svog postojawa, Srpska Zora uspela je da stvori uslove za svestrani kulturni, privredni i nacional- ni preporod srpskog naroda na Primorju39. S vrlo skromnim sredstvima nacionalni pregaoci su po`rtvovanim radom uspeli da okupe, pokrenu i povedu primorske Srbe u borbu za oslobo|ewe i ujediwewe.

IZVORI I LITERATURA

@ i v a n o v i }, Milan @ . (1962). Dubrovnik u borbi za ujediwewe 1908–1918, Beograd. P a v l o v i }, dr Petar D. (1999). Srpski soko, Srpsko Sarajevo. Razglednice i fotografije u Sokolskoj kwi`nici portala „Rastko“, biblioteke srpske kulture na internetu (www.rastko.org.yu) ili www.sokol.org.yu

36 K r a k o v, Stanislav (1926). Preko Visokih De~ana i Lov}ena u Primorje, Alma- nah Jadranske Stra`e za 1926. godinu, Izdaje Jadranska Stra`a, Glavni Odbor Beograd, str. 82, 111. 37 Dubrovnik- ilustrovani vo| kroz dubrova~ku pro{lost i sada{wost, (1929) Iz- dawe „Jadranske Stra`e”, Obl. Odbor-Dubrovnik, [tamparija „Jadran”, Dubrovnik, str. 25. 38 J e r i n i }, Predrag S., (2006) Organizacije Saveza ratnih dibrovoqaca u Kraqe- vini Jugoslaviji, Dobrovoqa~ki glasnik, br. 27, God. XVI, Jun, Beograd, str. 51. 39 L e ` a i }, Mirko (1939). Istorijski pregled Severne Dalmacije, Severna Dalma- cija nekad i sad, Beograd: Glavna zadruga za narodno prosve}ivawe, str. 55. 178

SERBIAN SOCIETIES IN DUBROVNIK AT THE BEGINNING OF THE 20th CENTURY by Sa{a Nedeljkovi} Summary In the second half of the 19th century and at the beginning of the 20th century. Dubrovnik was the centre of the coastline , both Catholic and Orthodox. National activities of the Serbs developed through cultural and economic societies. The educa- tional-economic society Srpska Zora (Serbian Dawn) was founded in 1901 in Knin. It encouraged the establishement of agricultural co-operatives in villages and savings- banks in towns. After the initiative of Srpska Zora, The Alliance of Serbian Economic Co-operatives at the coast was founded in 1905. The main activity of Srpska Zora was to strengthen the Serbian intelligentsia by helping the poor pupils. It helped finantial- ly the work of Serbian singing societies at the coast. Matica Srpska in Dubrovnik was founded in 1909 as an endowment of the merchant Konstantin Vu~kovi}. The first gymnastics (chivalrous) societies at the coast were founded in 1907, Du{an Silni (Du{an the Great) in Dubrovnik and Srpski Soko (Serbian Falcon) in Risan. The chivalrous education was at the same time physical, moral and national. The Srpski Soko centre at the coast was founded in 1911 in Herceg Novi. The centre was a part of the Association of the Serbian Soko Movement in . It held a spots rally in Dubrovnik in 1913 and in Knin in 1914. After Austria-Hungary declared war to in 1914, all Serbian societies were banned. The coastal Serbs tried to defect and to join the army of the Serbian states as volunteers. The Serbian army entered Dubrovnik on November 13, 1918. On the Unification Day, December 1, 1924, the monument to the King Peter I was unveiled. In 1925, Dubrovnik was visited by the King Aleksandar and Queen Maria. With very modest resources and with devoted work, the national entrepreneurs managed to gather, inspire and lead to coastal Serbs to the fight for liberation and unification.