DOCSLIB.ORG

Stradanja U Cazinskoj Krajini.Pdf

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

Autor Dušan D. Miljković Recenzent Prof. dr Ranko Končar Urednik Milijan R. Andrić Kompjuterska priprema Goran Janjić, dipi. inž. Likovno rešenje naslovne strane i dizajn Nebojša Kujundžić Grafički prilozi Dragan Miljković, dipi. inž. Štampa AMD SISTEM D.O.O. Beograd Tiraž 1.000 Dušan D. Miljković STRADANJA U CAZINSKOJ KRAJINI I ANTIFAŠISTIČKA BORBA (1941-1945) Beograd, 2011. Nevinim žrtvama Drugog svetskog rata među kojima su i moji najmiliji: deda Miladin, baba Anđelija, otac Dragić i sestrica Darinka PREDGOVOR ušan Miljković je svoju autorsku reč, na početku knjige, naslovio D„Da se ne zaboravi“. I stvarno bi bila sramota i greh od srpskog naro­ da i potomaka iz Cazinske krajine zaboraviti ili ne zabeležiti imena na hiljade ubijenih dece, žena i staraca, pre svih, ali i svih drugih nevinih u najboljem ži­ votnom dobu koji su ubijeni, spaljeni u svojima kućama i crkvama samo zato što su bili Srbi pravoslavci. Takvi zločini, koje je počinila ustaška Nezavina Dr­ žava Hrvatska, nisu zabeleženi ni u svetu. Čak su se i nemački a posebno ita- lijanski oficiri zgražavali nad ustaškim zločinima koje su počinili pripadnici hrvatskog i muslimanskog naroda. Koliko je o tome pisano, da li je namerno ili nenamerno mnogo toga prećutano u vreme socijalizma, ko je za to kriv, mo­ žda u ovom trenutku i nije bitno. Važno je da istinu na videlo, makar i posle 70 godina, u svojoj knjizi saopštava svedok događaja, iznosi ono što je video, saznao od žrtava i godinama zapisivao. I sam autor je, moguće, bio u dilemi, možda zbog svoje vojničke karijere, da li i kada da napiše knjigu u kojoj će poi- menice progovoriti o hiljadama žrtava, pogromu pre svih nad Srbima, ali i imenima bestijalnih ustaških ubica. Danas, nažalost, nema ko da sluša i čita priče o zločinima u Cazinskoj kra­ jini osim Bošnjaka i nekih „istoričara“, jer je preostali srpski živalj posle Dru­ gog svetskog rata, kolonizacijom posle 1945. godine i kasnije drugim političkim i ekonomskim merama i ratnim sukobima (1991-1995) sveden na bezznačajan procenat: u opštinama Bihać i Bosanska Krupa na tri odsto, a u opštinama Cazin, Velika Kladuša i Bužim na manje od jednog procenta No, to su opet druge teme i za neka nova istraživnja i nove knjige. U Drugom svetskom ratu sva srpska sela između Une i granice sa današ­ njom Hrvatskom su spaljena, srpski narod je četri i po godine bio po zbego- vima u Kapeli, Grmeču, Plješevici, Lici i drugim mestima Korduna, Like, Banije i Bosanske krajine. O zločinima ustaša govorili su svedoci koji još ima­ ju potomke negde po Vojvodini ili širom sveta. Možda će neka od ovih knji­ ga biti dostupna i direktnim potomcima žrtava, ali i rođacima onih čiji su životi prekinuti ustaškim nožem ili srbosekom. Kao što je na Kordunu narod ispevao „Na Kordunu grob do groba “ takva ista pesma mogla se ispevati i u Krajini. U tri sreza: Bihać, Cazin i Krupa ubi­ jeno je 20.693 Srbina. Površina ovih opština bila je oko 2.154 kilometra kva­ dratna2 tako daje na svakom kvatratnom kilometru oko 10 srpskih grobova. Ako se srpskim žrtvama dodaju i muslimnske žrtve onda je broj grobova po kvadratnom kilometru u Cazinske krajine i veći. 1 Etnička karata stanovništva Bosne i hercegovine 2006. godine po opštinama . 2 Podaci za površinu su uzeti iz pregleda opština po popisu stanovništva BiH 1991. godine, (Narod­ nosni sasatv po naseljima za opštine Cazin, Bihać, Bosanska Krupa i Velika Kladuša) .Podaci za žrtve ra­ ta preuzeti su iz materijala sa okruglog stola „Garevice 1941“. Tema „Žrtve rata 1941-1945.u NDH na području Velike župe Krbava i Psat prema popisu žrtava rata izl964. godine i do sada izvršenoj reviziji popisa.“ Izlaganje direktora Muzeja genocida u Beogradu dr Jovana Marjanovića u maju 2010. godine . Pored žrtava rata, ima još činjenica koje se ne smeju zaboraviti. Zato ćemo, istine radi i da bi naraštaji saznavali istinu o svom kraju, Bošnjaci pre svih i naj- pre oni čiji su dedovi i očevi ubijani po brdima i jarugama, kućama i crkvama Cazinske krajine, navesti nekoliko podataka o srpskom ali i ostalom stanov­ ništvu Cazinske krajine. Po turskom proračunu i procenama iz 1865. godine u BiH je bilo 593.548 ili 46,60 odsto pravoslavnih, 419.628 ili 32,60 odsto mu­ slimana, 257.920 ili 20,17 odsto katolika i ostalih 7.754 ili 0,63 odsto .3 Po tim procenama u Cazinskoj krajini (delu Bihaćkog sandžaka - Bihać, Cazin i Krupa) bilo je 18.577 ili 51,46 odsto pravosalvnih, 4.626 ili 12,81 od­ sto katolika i 12.890 ili 35,71 odsto muslimana 4. U to vreme u Bihaćkom san­ džaku bilo je 50 odsto pravosalvnih, 10 odsto katolika i 40 odsto muslimana .Tako je bilo u „tursko vreme“. Srpsko stanovništvo je u BiH sve do 1971. go­ dine činilo relativnu većinu u odnosu na ostala dva naroda (Muslimane i Hrv- te). Po popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961. godine Srbi su bili većinski narod sa 42,89 odsto, Muslimani (danas Bošnjaci) 25,69 odsto, Hrva­ ti 21,7 odsto i Jugosloveni 8.42 odsto ,5 U periodu od 1961. do 1971. relatvinu većina u odnosu na ostale narode u BiH preuzima muslimanski narod. Tako je prvi put posle sto godina i po po­ pisu 1971. relativnu većinu u odnosu na ostala dva naroda imao muslimanski narod: (Muslimani 39,57 odsto, Srbi 37,19 odsto, Hrvati 20,62 odsto i Jugo­ sloveni 1,17).6 U vreme SFRJ demografska slika se izmenila, srpki narod je posle genocida od 1941. do 1945. i etničkog čišćenja pedeset godina kasnije nestao iz Cazinske krajine. O vremenu najvećih zločina nad srspskim narodom u Cazinskoj krajini svedoči i Miljkovićeva knjiga. U njoj je opisao deo stradanja običnih ljudi i za­ tiranje celih familija u gotovo svim naseljima Cazinske krajine, od Une do Ko­ rane. U opisima zločina na Garavecima, iz dela Dušana Miljkovića sazanli smo ko su bili glavni zločinci, kojem narodu su pripadali i način na koji su vršena zverstva. Na stratištu u Garevicama ubijeno je oko 12.000 Srba i antifašista iz bihaćkog sreza i sela Like, Korduna i Cazinske krajine. Po poslednjem popisu pred Drugi svetski rat, u srezu Bihać 1931.bilo je 39.295 stanovnika od čega pravoslavnih 17.169 ili 43,69 odsto, katolika 7.997 ili 20,35 odsto, muslimana 13.959 ili 35,52 odsto, evangelista pet, ostalih hriš- ćana 15, druge konfesije ili nepoznato 150. U srezu je bilo 6.493 kuće i 6.958 domaćinstava. Srez Bihać je 1931. imao osam opština i nijedna nije bila čisto nacionalana. Većinsko stanovništvo u tri opštine bilo je muslimansko, u tri pravoslavno i u dve katoličko. U srezu Cazin 1931. bilo je 47.283 stanovnika - od toga pravoslavnih 11.072 ili 23,41 odsto, katolika 895 ili 1,89 odsto, muslimana 35.313 ili 74,68 odsto, ostalih tri. Kuća je bilo 8.237 i domaćinstava 8.183. Kotar Cazin imao je 1931. 3 Srpska akademija nauka, posebno izdanje, Odeljenje društvenih nauka, nova serija, knjiga 12, Na­ učna knjiga, Beograd, 1955, autor Đorđe Pejanović, urednik akademik Jovan Radonjić, tabela broj 2. 4 Isti izvor. 5 Popis stanovništva u BiH 1961. ( tabelarni pregled strukture stanovništva) . 6 Popis astnovništva u BiH 1971. (tabelarni pregled stanovništva). 6 sedam opština i u svim opštinama muslimansko stanovništvo je bilo u većini.U cazinskom srezu ustaše su izvršile do tada nezabeležena zverstva nad srpskim narodom. Pokolji su neprekidno trajali tokom 1941. i 1942. sve do oslobođe­ nja Bihaća 1942. godine, kada i većinski muslimanski narod počinje da uviđa propast NDH i pobedu snaga NOR-a.O tim prelomnim trenucima govore i neki delovi knjige u kojima se opisuju stradanja srpskog naroda u Cazinskoj krajini od početka pa do kraja rata. U srezu Bosanska Krupa 1931. bilo je 46.948 stanovnika: pravoslavnih 31.502 ili 67,09 odsto, katolika 347 ili 0,07 odsto, muslimana 15.089 ili 32,13 odsto, ostalih 10 . U srezu je bilo 6.998 kuća i 7.045 domaćinstava.U kotaru Bosanska Krupa bilo je pet opština. Samo je jedna opština bila sa većinskim muslimanskim stanovništvom, dok su ostale četri opštine bile sa pravoslav­ nom većinom. Kao primer stradanja i dodvoravanja Paveliću dela muslimana u Cazinskoj krajini, Miljković je prezentovao i sadražaj pisma podrške i učesnike delega­ cije koju su predvodili Muslimani iz Cazinske krajine. O „doprinosu“ dela mu­ slimanskog stanovništva NDH i pogromu nad srpskim narodm naveden je i podatak da je potpredsednik ustaške vlade bio Musliman, o čemu se govori u ovom faktografsko-dokumentarnom delu. Pre devedeset godina, po podacima Srpske pravoslavne crkve, u Bihaćkom protoprezviteratu (kotari Bihać, Cazin i Bosanska Krupa) bila je 21 pravo­ slavna parohija u kojima je živelo 59.226 pravoslavnih vernika. Sedamnaest godina kasnije, u vreme ustaške države NDH, sve crkve (osim u Vrelu ) su spa­ ljene a mnoge su bile i grobnice srpskog naroda, o čemu govore i svedoci. Cr­ kve između Une i Korane su potpuno uništene, dok je crkva u Velikoj Kladuši bila mesto ubijanja srpskog naroda, pre nego što su žrtve zatrpavane u veliki kanal na Mehinom stanju. Ista sudbina bila je i crkava na Suvoj međi, Sadi- lovčke na Kordunu, Glini i Kolariću. Crkvu u Velikoj Kladuši u ratu od 1992. do 1995. „čuvao“ je Atif Dudaković i nije srušena . Motivi su nepoznati, pose­ bno kad se zna da su ostale crkve u toku završne muslimanske ofanzive etnič­ kog čišćenja srpskog naroda u zapadnoj Bosni, sve uništene i sveštenstvo zajedno sa srpskim življem proterano iz svojih malobrojnih parohija i Eparhi­ je. Da Pavelić nije našao podršku u delu muslimanskog rukovodstva ne bi sa malobrojnim hrvatskim ustašama u Cazinskoj krajini mogao da izvrši tolike pokolje.
Recommended publications
  • Croatia and “Ethnic Cleansing”

    Croatia and “Ethnic Cleansing”

    Croatia and “Ethnic Cleansing” Croatia and “Ethnic Cleansing” Akiko Shimizu Introduction There is a computer set up in the permanent Holocaust exhibition in London’s Imperial War Museum, in which, along with Jews, homosexuals, Jehovah’s Witnesses and the mentally disabled, “hundreds of thousands” of Serbian residents of the “Independent State of Croatia” (NDH) are listed as victims of genocide. However, in the permanent exhibition dealing with genocide, the massacre of the Serbs earns no mention. It appears that the museum accepts the massacres as fact, but their displays are seemingly set up so as to attract little attention. As this style of exhibition demonstrates, while there are not many who do not know of Auschwitz, there are very few who know of “Jasenovac”. “Jasenovac” is the name for a system of incarceration chambers and concentration camps which existed in the “Independent State of Croatia”. After World War II, it was estimated that between 600,000 and 700,000 people died in this, the largest of the incarceration facilities in Croatia. In the 1990s too, the “Süddeutsche Zeitung”, a major German daily newspaper, gave an estimate of 500,000, while the Holocaust Studies Centre in Washington’s Holocaust Memorial Museum estimates that “at least 250,000” Serbians were killed by the “Croatian authorities” between 1941 and 1943. 1) However, the Republic of Croatia, which gained its independence from Yugoslavia in 1991, has not acknowledged this massacre. In April 1991 (the fiftieth anniversary of Germany’s invasion of Yugoslavia), Tudjman, who became later the first President of Croatia, declared the number of victims to be 30,000.
  • Crimes in the Jasenovac Camp Zagreb 1946

    Crimes in the Jasenovac Camp Zagreb 1946

    Crimes in the Jasenovac Camp Zagreb 1946 The State Commission of Croatia for the Investigation of the Crimes of the Occupation Forces and their Collaborators translated by Sinisa Djuric i INTRODUCTION The third largest concentration camp in World War II, the Jasenovac con- centration camp, is also the least known about in the world, and for most of the people in western countries unknown. A suppressed chapter of history indeed. For over fifty years there were only a handful of references for Jasenovac in Western museums and books about the Holocaust and all attempts to introduce this unprecedented torture place to wider number of people have been welcomed by a barrage of denial, deception, deliberate distortion of facts and arbitrary interpreta- tion of parts of documents. Such behavior of revisionist historians has been suc- cessful primarily because of the lack of documents and literature about Jasenovac in English. The only way to prevent misinterpretation is to present the available documents in complete form with as faithful a translation as possible. Certainly one of the most important of such documents is the report of the State Commission of Croatia for the Investigation of the Crimes of the Occupation Forces and their Collaborators from 1946. The systematic approach, with field research combined with many consistent testimonies of witnesses of three different nationalities (Croats, Jews and Serbs), along with forensic expert opinion provide a comprehensive insight into the most brutal of all Nazi death camps. Regarding the veracity of the document: The only direct criticism of this doc- ument came from mathematician Josip Pecaric, who questioned the number of vic- tims estimated in this document.
  • Croatian Radical Separatism and Diaspora Terrorism During the Cold War

    Croatian Radical Separatism and Diaspora Terrorism During the Cold War

    Purdue University Purdue e-Pubs Purdue University Press Book Previews Purdue University Press 4-2020 Croatian Radical Separatism and Diaspora Terrorism During the Cold War Mate Nikola Tokić Follow this and additional works at: https://docs.lib.purdue.edu/purduepress_previews Part of the European History Commons This document has been made available through Purdue e-Pubs, a service of the Purdue University Libraries. Please contact [email protected] for additional information. Central European Studies Charles W. Ingrao, founding editor Paul Hanebrink, editor Maureen Healy, editor Howard Louthan, editor Dominique Reill, editor Daniel L. Unowsky, editor Nancy M. Wingfield, editor The demise of the Communist Bloc a quarter century ago exposed the need for greater understanding of the broad stretch of Europe that lies between Germany and Russia. For four decades the Purdue University Press series in Central European Studies has enriched our knowledge of the region by producing scholarly monographs, advanced surveys, and select collections of the highest quality. Since its founding, the series has been the only English-language series devoted primarily to the lands and peoples of the Habsburg Empire, its successor states, and those areas lying along its immediate periphery. Among its broad range of international scholars are several authors whose engagement in public policy reflects the pressing challenges that confront the successor states. Indeed, salient issues such as democratization, censorship, competing national narratives, and the aspirations
  • Život I Djelovanje Vjekoslava Maksa Luburića Do Proglašenja Nezavisne Države Hrvatske

    Život I Djelovanje Vjekoslava Maksa Luburića Do Proglašenja Nezavisne Države Hrvatske

    ŽIVOT I DJELOVANJE VJEKOSLAVA MAKSA LUBURIĆA DO PROGLAŠENJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE Gordan KARLIĆ UDK: 94(497.5):929 Luburic, V. M. Višeslav ARALICA Izvorni znanstveni rad Zagreb, Republika Hrvatska Prihvaćeno: 11. svibnja 2015. Autori u ovom radu opisuju život i političko djelovanje Vjekoslava Maksa Luburića od njegova rođenja do proglašenja Nezavisne Države Hrvatske. Cilj je rada rasvijetliti najslabije poznat dio njegova života, kao i pokušati dati odgovor na pitanje u kojoj je mjeri ta formativna faza života utjecala na njegove kasnije postupke i razmišljanja. Ključne riječi: Vjekoslav Maks Luburić, ustaški pokret, emigracija. UVOD1 Ime Vjekoslava Luburića zvanog Maks neizostavno je u gotovo svim knjigama i radovima koji se bave ustaškim pokretom i Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH), prvenstveno onima koji govore o Ustaškoj vojnici, ustroju logora i zatvora te općenito represivnom sustavu te države. Ništa čudnoga za čovjeka čije je ime postalo sinonim za svu žestinu i okrutnost ustaškog režima u prvoj hrvatskoj nacionalnoj državi modernog doba. Ipak, osim rada Đorđe Ličine iz 1985. godine, poduže natuknice u leksikonu Tko je tko u NDH? autora Zdravka Dizdara iz 1997. godine, kojemu možemo pridružiti i kraći opis Luburićeva života i djelovanja od njegova suradnika Stjepana Crničkog iz 1989. godine, ne postoji studija koja bi se sustavno pozabavila njegovim životom i djelovanjem.2 Zbog toga 1 Ovaj rad temeljen je na istraživanju studenta diplomanda Gordana Karlića pod mentorstvom dr. sc. Višeslava Aralice. Članak je znatno prerađeni i dopunjeni prvi dio diplomskog rada „Život i političko djelovanje Vjekoslava Maksa Luburića“ studenta Gordana Karlića, obranjenog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u svibnju 2015. Zahvaljujemo se dr.
  • Bosnia-Herzegovina Social Briefing: Troubles with Chetniks, Ustashe and Banal Lies Ivica Bakota

    Bosnia-Herzegovina Social Briefing: Troubles with Chetniks, Ustashe and Banal Lies Ivica Bakota

    ISSN: 2560-1601 Vol. 16, No. 3 (BH) March 2019 Bosnia-Herzegovina social briefing: Troubles with Chetniks, Ustashe and banal lies Ivica Bakota 1052 Budapest Petőfi Sándor utca 11. +36 1 5858 690 Kiadó: Kína-KKE Intézet Nonprofit Kft. [email protected] Szerkesztésért felelős személy: Chen Xin Kiadásért felelős személy: Huang Ping china-cee.eu 2017/01 Troubles with Chetniks, Ustashe and banal lies Banal and blatant lies A main problem with blatant lies, as Hannah Arendt would suggest, is not that they, if repeated enough times, would eventually become a truth. At least not to everyone and not immediately. Given the circumstances under which a blatant lie is planted in the world, at least someone will take it as a frontal insult to a commonsense. The problem is when a lie is served in a way that renders a populace unable to pay due attention, when an avalanche of easily refutable “preposterous lies” becomes a commonplace so a reaction on them becomes irrelevant and banal. When a lie destroys “the sense by which we take our bearings in the real world” and category of truth versus falsehood becomes blurred, we succumbed to a terror of a banal lie. On Sunday, March 10, members of Ravna gora Chetnik movement (named after a birthplace of the Chetnik movement from WWII) organized a rally in Bosnian southeastern city of Visegrad. According to reports, around two hundred members and supporters of Chetnik movement gathered to commemorate the arrest of a Serb general and a leader of Chetnik movement during World War II, Dragoljub, Draza Mihailovic.
  • Kontroverze I Manipulacije [The Jadovno Concentration Camp and the Šaran Pit: Controversies and Manipulations] (Zagreb: Hrvatski Institut Za Povijest, 2017)

    Kontroverze I Manipulacije [The Jadovno Concentration Camp and the Šaran Pit: Controversies and Manipulations] (Zagreb: Hrvatski Institut Za Povijest, 2017)

    Review of Croatian History 13/2017, no. 1, 229 - 275 Vladimir Geiger, Mario Jareb, Davor Kovačić, Jadovno i Šaranova jama: Kontroverze i manipulacije [The Jadovno Concentration Camp and the Šaran Pit: Controversies and Manipulations] (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017) Summary In the aftermath of the Second World War, the destruction and human toll wrought upon the territory of Yugoslavia, including Croatia, was extremely high. According to all indications, in the Independent State of Croatia (Nezavisna Država Hrvatska - NDH) the human loss was particularly high and tragic in the Jewish and Roma communities, as well as for the Serbs. The NDH used racial laws to determine how to deal with the Jews and Roma, while the Serbs were exposed to various forms of discrimination, persecution and violence. Furthermore, some victims of these perse- cutions and restrictive measures were Cro- ats who were declared enemies of the New Order of Europe and violated the interests of this model for the Croatian state. As shown by varied and numerous evidence, the repressive measures and sowing of ter- ror among the enemies and adversaries of the NDH and the German Reich resulted in high levels of human loss, numerous individual and mass murders, forced la- bour and concentration camps. Investiga- tions have revealed different, and for many events and places relevant, indicators, with possible minor deviations, concerning the scale of the systematic repression enacted against Jews, Roma, and Serbs, and also those who were considered to be enemies of the NDH’s “new order”. The question of fatality statistics from World War II in Yugoslavia, including Croatia, became one of the most important political issues in the conflict’s immediate aftermath and has remained so until today.
  • The Case of Croatian Wikipedia: Encyclopaedia of Knowledge Or Encyclopaedia for the Nation?

    The Case of Croatian Wikipedia: Encyclopaedia of Knowledge Or Encyclopaedia for the Nation?

    The Case of Croatian Wikipedia: Encyclopaedia of Knowledge or Encyclopaedia for the Nation? 1 Authorial statement: This report represents the evaluation of the Croatian disinformation case by an external expert on the subject matter, who after conducting a thorough analysis of the Croatian community setting, provides three recommendations to address the ongoing challenges. The views and opinions expressed in this report are those of the author and do not necessarily reflect the official policy or position of the Wikimedia Foundation. The Wikimedia Foundation is publishing the report for transparency. Executive Summary Croatian Wikipedia (Hr.WP) has been struggling with content and conduct-related challenges, causing repeated concerns in the global volunteer community for more than a decade. With support of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, the Foundation retained an external expert to evaluate the challenges faced by the project. The evaluation, conducted between February and May 2021, sought to assess whether there have been organized attempts to introduce disinformation into Croatian Wikipedia and whether the project has been captured by ideologically driven users who are structurally misaligned with Wikipedia’s five pillars guiding the traditional editorial project setup of the Wikipedia projects. Croatian Wikipedia represents the Croatian standard variant of the Serbo-Croatian language. Unlike other pluricentric Wikipedia language projects, such as English, French, German, and Spanish, Serbo-Croatian Wikipedia’s community was split up into Croatian, Bosnian, Serbian, and the original Serbo-Croatian wikis starting in 2003. The report concludes that this structure enabled local language communities to sort by points of view on each project, often falling along political party lines in the respective regions.
  • The Croatian Ustasha Regime and Its Policies Towards

    The Croatian Ustasha Regime and Its Policies Towards

    THE IDEOLOGY OF NATION AND RACE: THE CROATIAN USTASHA REGIME AND ITS POLICIES TOWARD MINORITIES IN THE INDEPENDENT STATE OF CROATIA, 1941-1945. NEVENKO BARTULIN A thesis submitted in fulfilment Of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy University of New South Wales November 2006 1 2 3 Acknowledgements I would like to thank my supervisor Dr. Nicholas Doumanis, lecturer in the School of History at the University of New South Wales (UNSW), Sydney, Australia, for the valuable guidance, advice and suggestions that he has provided me in the course of the writing of this thesis. Thanks also go to his colleague, and my co-supervisor, Günther Minnerup, as well as to Dr. Milan Vojkovi, who also read this thesis. I further owe a great deal of gratitude to the rest of the academic and administrative staff of the School of History at UNSW, and especially to my fellow research students, in particular, Matthew Fitzpatrick, Susie Protschky and Sally Cove, for all their help, support and companionship. Thanks are also due to the staff of the Department of History at the University of Zagreb (Sveuilište u Zagrebu), particularly prof. dr. sc. Ivo Goldstein, and to the staff of the Croatian State Archive (Hrvatski državni arhiv) and the National and University Library (Nacionalna i sveuilišna knjižnica) in Zagreb, for the assistance they provided me during my research trip to Croatia in 2004. I must also thank the University of Zagreb’s Office for International Relations (Ured za meunarodnu suradnju) for the accommodation made available to me during my research trip.
  • Statut Grada Bihaća 1077 414

    Statut Grada Bihaća 1077 414

    SLUŽBENI GLASNIK GRADA BIHAĆA 6. novembra 2015. Izdanje na bosanskom Broj 13 / 2015. BIHAĆ jeziku 399. građana u odlučivanju i izjašnjavanju o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada, imovina i Na osnovu člana VI (2). Ustava Federacije finansiranje Grada, propisi i drugi akti organa Bosne i Hercegovine, člana 13. Zakona o Grada, donošenje i promjene Statuta, javnost rada principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i informisanje, odnos Grada i građana, kao i druga i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne pitanja od značaja za organizaciju i rad Grada i Hercegovine", broj 49/06), a u skladu sa članom Bihaća. 7. Zakona o Gradu Bihać ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 80/14) i Član 2. člana 8. Statutarne odluke o organizaciji Grada (Definicija Grada) Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać (1) Grad Bihać je jedinica lokalne samouprave ("Službeni glasnik Grada Bihaća" broj:1/14), sa pravima i obavezama utvrđenim Ustavom, Gradsko vijeće Bihać, na svojoj 16. sjednici Zakonom i ovim Statutom. održanoj dana 04.11.2015.godine, usvojilo je (2) Grad Bihać je pravni sljednik Općine Bihać i preuzima nadležnosti, prava, obaveze i imovinu STATUT Općine, čiji je pravni sljednik. GRADA BIHAĆA Član 3. (Teritorijalna pripadnost) DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Grad Bihać se nalazi u Unsko-sanskom kantonu i sjedište je Kantona. Član 1. (Predmet) Član 4. (Područje Grada) Slijedeći principe iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi ovim Statutom se uređuju opće (1) Područje Grada Bihaća je dio državnog odredbe, statusna obilježja Grada Bihaća, teritorija Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne ostvarivanje i zaštita ljudskih prava i osnovnih i Hercegovine.
  • Strateški Plan Za Vode I Okolišnu Sanitaciju

    Strateški Plan Za Vode I Okolišnu Sanitaciju

    KOMISIJA ZA IZRADU STRATEŠKOG PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU OPĆINE BIHAĆ OPĆINA BIHAĆ STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU Bihać, april 2007. godine STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU S A D R Ž A J: 1. PREDGOVOR 3 1.1. NOSIOCI IZRADE SPVOS 4 1.2. STRATEŠKO PLANIRANJE 6 1.3. METODOLOGIJA IZRADE SPVOS 6 1.4. UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I INFORMIRANJE 7 1.5. USVAJANJE I REALIZACIJA SPVOS 7 2. OPĆI DIO 9 2.1. UVOD 9 2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI 9 2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST 10 2.4. EKONOMSKA SITUACIJA 11 3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO 12 3.1. VODOSNABDIJEVANJE 13 3.1.1. UVOD 13 3.1.2. JAVNI VODOVODNI SISTEM 13 3.1.3. LOKALNI SEOSKI VODOVODNI SISTEMI 13 3.1.4. KVALITET VODE ZA PIĆE 13 3.1.5. NEDOSTATAK ODGOVARAJUĆIH PROPISA 14 3.1.6. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 14 3.1.7. POTREBE 14 3.1.8 SWOT ANALIZA 15 3.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17 3.2.1. UVOD 17 3.2.2. POSTOJEĆI OBJEKTI KANALIZACIONOG SISTEMA 17 3.2.3. SEPTIČKE JAME 17 3.2.4. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 17 3.2.5. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17 3.2.6. ZAGAĐIVAČI 18 3.2.7. RECEPIJENT (RIJEKA UNA) 18 3.2.8. POTREBE 18 3.2.9 SWOT ANALIZA 19 3.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 21 3.3.1. PRIKUPLJANJE I PREVOZ KOMUNALNOG OTPADA 21 3.3.2. PRIKUPLJANJE OSTALIH VRSTA KRUTOG OTPADA 21 3.3.3. ODLAGANJE KRUTOG OTPADA 21 3.3.4.
  • Sveučilište U Zadru Djelovanje Ante Pavelića

    Sveučilište U Zadru Djelovanje Ante Pavelića

    SVEUČILIŠTE U ZADRU POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ „HUMANISTIČKE ZNANOSTI“ Ante Delić DJELOVANJE ANTE PAVELIĆA 1945.-1953. GODINE Doktorski rad Zadar, 2016. SVEUČILIŠTE U ZADRU POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ „HUMANISTIČKE ZNANOSTI“ Ante Delić DJELOVANJE ANTE PAVELIĆA 1945.-1953. GODINE Doktorski rad Mentor Doc. dr. sc. Zlatko Begonja Zadar, 2016. SVEUČILIŠTE U ZADRU TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA I. Autor i studij Ime i prezime:Ante Delić Naziv studijskog programa: Poslijediplomski sveučilišni studij „Humanističke znanosti“ Mentor: Doc. dr. sc. Zlatko Begonja Datum obrane: 15.9.2016. Znanstveno područje i polje u kojem je postignut doktorat znanosti: Humanističke znanosti, Povijest. II. Doktorski rad Naslov: „Djelovanje Ante Pavelića od 1945. do 1953. godine“ UDK oznaka: 9 Broj stranica: 237 Broj slika/grafičkih prikaza/tablica: Broj bilježaka: 894 Broj korištenih bibliografskih jedinica i izvora: 162 Broj priloga: Jezik rada: Hrvatski III. Stručna povjerenstva Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada: 1. Izv. prof. dr. sc. Ante Bralić, predsjednik 2. Dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik, član 3. Doc. dr. sc. Zlatko Begonja, član Stručno povjerenstvo za obranu doktorskog rada: 1. Izv. prof. dr. sc. Ante Bralić, predsjednik 2. Dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik, član 3. Doc. dr. sc. Zlatko Begonja, član UNIVERSITY OF ZADAR BASIC DOCUMENTATION CARD I. Author and Study Name and Surname: Ante Delić Name of the Study Programme: Postgraduate University Study in Humanities Mentor: Assistant Professor Zlatko Begonja, PhD Date of the Defence: 15 September 2016. Scientific Area and Field in which the PhD is obtained: Humanities, History II. Doctoral Dissertation Title: „Life and work of Ante Pavelić from 1945. to 1953.“ UDC mark: 9 Number of pages (quote only paginated pages): 237 Number of pictures/graphical representations/tables: - Number of notes: 894 Number of used bibliographic units and sources: 162 Number of appendices: - Language of the doctoral dissertation: Croatian III.
  • Sto Knjiga I Jedan Film

    Sto Knjiga I Jedan Film

    proba zelena 3 s kockicama DO SADA OBJAVLJENO: Ova je knjiga zbirka prikaza, osvrta i pri- godnih slova – veæinom objavljenih u raznim TOMISLAV JONJIÆ: Hrvatski nacionalizam i èasopisima, dok je samo nekoliko njih osva- europske integracije Tomislav Tomislav Jonjiæ STO KNJIGA I JEDAN FILM nulo jedino na internetu – o stotinu knjiga i Tomislav Tomislav Jonjiæ STO KNJIGA I JEDAN FILM HRVATSKA IZMEÐU SLOBODE I jednome filmu. Sve te osvrte, prikaze, recen- JUGOSLAVENSTVA – zbornik radova sa zije, predgovore i prigodna slova povezuje znanstvenog skupa jedna te ista nit, misaona, politièka i etièka; to VJEKO BOŽO JARAK: Iz biblijske povijesti. je i razlog da su se našli u jednoj knjizi, Vjeène pouke Knjige nad knjigama premda su nastajali tijekom skoro tri deset- NEKOJI NAZORI I ZAPOVIJEDI sv. otaca papa ljeæa, poèevši od 1990. godine, i premda nisu glede nepravednog proganjanja pisani s nakanom da se jednom naðu unutar izraeliæana (pretisak) zajednièkih korica. Svaki od njih, dakle, ima vlastitu povijest i posebne ambicije, svaki je DINKO JONJIÆ: Goli na Golom otoku: Od imotske gimnazije do Golog otoka nastao u razlièitim okolnostima. Neki su naglašeno polemièni, a u nijednomu se ne MAJA PAVELIÆ-RUNJE: O ljudima, o životu u gleda kroz prste: književnom djelu Mile Budaka „Valja dometnuti i to da su mi neki od ovih KAZIMIR KATALINIÆ: Od poraza do pobjede. prikaza – jasno je, naime, da sam mnoge od Povijest hrvatske politièke emigracije autora ubrajao, pa i sad ubrajam u svoje 1945.-1990. (sv. I.) znance (ili i više od toga) – zbog svojih po- KAZIMIR KATALINIÆ: Od poraza do pobjede. kudnih ulomaka priskrbili nezadovoljstvo Povijest hrvatske politièke emigracije jednih (više nego što su mi neki drugi, poæud- 1960.-1974.