URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

JAVNA RASPRAVA O URBANISTI^KIM PLANOVIMA

303 O^I U O^I gra|ani i urbanisti o Starom jezgru i mnogobrojnim urbanisti~kim problemima Zemuna PO[TOVATI NASLE\E I PLANIRATI VELEGRAD (Br. 66/ 30. novembar 2002.)

308 Javna rasprava izazvala veliko interesovanje gra|ana op{tine PROBLEMI DNEVNI, VIZIJE ZA DECENIJE (Br. 72/ 8. mart 2003.

311 Rasprava o regulacionom planu izme|u ulica Jakuba Kuburovi}a, Novogradske, Ugrinova~ke i Ivi}eve "DIVLJI" NESPORNI, STAROSEDEOCI U NEMILOSTI (Br. 76/ 7. jun 2003.)

314 Burna tro~asovna rasprava o re{enjima Regulacionom plana Starog jezgra Zemuna IZ BEOGRADA BOLJE NISMO MOGLI NI DA O^EKUJEMO (Br. 80/ 4. oktobar 2003)

318 Regionalni prostorni plan Beograda od 1. decembra na javnom uvidu ZEMUN - GRAD SA PET OP[TINA (Br. 88/ 29. novembar 2003)

321 Uo~i usvajanja Regulacionog plana Starog jezgra Zemuna D@ABA STE PISALI! (Br. 89/ 6. decembar 2003.)

301 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

Na prvoj javnoj tribini posve}enoj urbanisti~kom planu za staro gradsko jezgro odr`anoj u tesnim prostorijama Kluba mati~ne kulture Zemuna okupio se veliki broj gra|ana

302 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

"Hronika" broj 66/ 30. novembar 2002. O^I U O^I gra|ani i urbanisti o Starom jezgru i mnogobro- jnim urbanisti~kim problemima Zemuna PO[TOVATI NASLE\E I PLANIRATI VELEGRAD

Zemunci ho}e da znaju ne samo {ta urbanisti planiraju, ve} `ele i da uti~u na budu}i razvoj svoga grada sa namerom da o~uvaju njegovo nasle|e, ali i da pobolj{aju kvalitet `ivota u vekovnoj varo{i na Dunavu. Zato je sa tribine posve}ene urbanoj obnovi Starog jezgra Zemuna, 19. novembra u Klubu mati~ne kulture, potekla gra|anska inicijativa Skup{tini grada Beograda i gradskom Urbanisti~kom zavodu da se Zemuncima omogu}i javni uvid u Nacrte regulacionog plana Starog jezgra Zemuna u zemunskoj op{tini. Ovaj zahtev podr`ao je Jovica An|elkovi} potpredsednik Izvr{nog odbora SO Zemun, uz obe}anje da }e i op{tina ista}i primedbe bitne za ba{tinu i za savremeni `ivot Zemuna. Ljubazno{}u arh. Milice Grozdani}, rukovodioca izrade regulacionog plana, Aleksandre Dabi`i} stru~nog saradnika Zavoda za za{titu spomenika kulture Beograda i in`. Zorana Zotovi}a direktora Sektora za saobra}aj u Urbanisti~kom zavodu Beograda, mnogobrojni Zemunci u~esnici Tribine, saznali su ciljeve unapre|enja vrednosti gradskog centra grada na Dunavu. Re~eno je da je pitanje dana kad }e svi zain- teresovani mo}i da se upoznaju na mapama regulacionog plana sa predlozima o budu}oj nameni svake zna~ajne gra|evine, ali i o mogu}nostima modernog razvoja u svakoj ulici najstarijeg dela Zemuna. Znati`elju gra|ana koja se ticala svakodnevice planeri nisu mogli u potpunosti da ispune, pogotovo da odgovore na mnogobrojna pitanja o sao- bra}aju. Sugerisano je da se o~i u o~i sa gra|anima uskoro na|u predstavnici gradskih slu`bi, koji bi mogli da Zemuncima odgovore za{to se komunalni i saobra}ajni prob- lemi u najstarijoj urbanoj sredini tako sporo re{avaju ili se guraju na marginu velegradskog `ivota. Staro jezgro Zemuna u novom regulacionom planu prvi put je, prema re~ima arh Grozdani} tretirano kao jedinstvena celi- na koja oboga}uje i u direktnoj je vezi sa starim Beogradom.

303 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

Zato su ekipe stru~njaka Urbanisti~kog zavoda i Zavoda za za{titu spomenika kulture timski radile na o~uvanju istorij- skih, arhitektonskih i ambijentalnih vrednosti, uz po{tovanje prostorno vremenskog kontinuiteta. Posebna pa`nja pos- ve}ena je valorizaciji i obnovi ne samo pojedina~nih objekata ve} i ambijentalnih celina kao {to su kej i park i mre`a karak- teristi~nih trgova u samom centru. Po oceni Aleksandre Dabi`i}, koja je radila valorizacionu kartu, veoma je va`no da se u metodu urbane obnove po|e od `igosanja onoga {to je ruinirano i devastirano u proteklom periodu urbanisti~kog i arhitektonskog haosa. Posebnu pa`nju pri obnovi zahtevaju ]ukovac, Gardo{, donje jezgro sa vi{e trgova, park, kej, a naknadno }e se svakako obraditi i zemunsko groblje sa Hari{ovom kapelom, kao spomenikom kulture. Mnogi pojedina~ni objekti imaju spomeni~ku vred- nost, arhitektonsku i ambijentalnu, o ~emu }e budu}i gra- ditelji morati posebno da vode brigu i ne}e smeti, kako je re~eno, da se oglu{e o posebne mere za{tite propisane za svaki gra|evinski postupak - od adaptacije do rekonstrukcije, nadzi|ivanja ili dogradnje. Prema njenim re~ima Omladinski, Masarikov, Trg pobede kao i Trg Branka Radi~evi}a i Senjski trg treba prostorno afirmisati. Milenijumskoj kuli na Gardo{u treba ponuditi bogatstvo sadr`aja, posle odgovaraju}e obnove i za{tite. Istovremeno, naglasila je Aleksandra Dabi`i} do{lo je vreme da se vrednuju i objekti savremene arhitekture kakva je zgrada O[ “Lazar Savati}” i zgrada „Pinki“ sa trgom ispred, u zemunskom parku, a da se za{tite varo{ke ku}e ambijen- talne vrednosti s kraja 19. veka. Prostor „Hronike“ je nedovoljan da se zabele`i sve {to su gosti Tribine saop{tili zainteresovanim gra|anima, kao {to ne mogu da se plasiraju ni sva pitanja i odgovori izre~eni u vi{e od dva i po sata rasprave. Prema re~ima in`. Zorana Zotovi}a u Urbanisti~kom planu Beograda, koji }e se brzo obelodaniti, kad je re~ o saobra}aju, nema revolucionarnih ideja. Povezivanje Zemuna u gradski sistem preko uli~ne mre`e ostvaruje se pravcem koji je ranije zacrtan. To je pravac biv{eg Bulevara Lenjina, danas Mihaila Pupina, od Merkatora, od Tvorni~ke ulice preko Obu}e „Beograd“, Vrtlarskom ulicom, Ugrinova~kom ulicom na novosadski put. Ta planska re{enja nisu dovedena do kraja. Ideje iz Generalnog plana ako ih ne razradimo mogu ostati

304 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA samo idejna re{enja, naglasio je Zotovi}, posve}uju}i zatim obja{njenja saobra}ajnim re{enjima. - Predlo`ili smo na obodu centra dve velike gara`e - na uglu Ivi}eve ulice, gde je danas poslovni prostor „[ipada“ i u Ulici \ure \akovi}a, gde je sada{nji parking. Osim toga, postoji izvestan broj manjih podzemnih gara`a u okviru javnih pros- tora i povr{ina po{tuju}i ograni~enja i potrebe regulisanja saobra}aja, rekao je in`. Zotovi} i potvrdio da jo{ nisu utvr- |ena re{enja za dugoro~ni {inski sistem saobra}aja. ^eka se i studija o saobra}aju u glavnom gradu koju radi francuska firma „Sistra“ i o~ekuje se da }e njeni rezultati biti poznati do kraja rasprave o Generalnom planu Beograda. Ina~e, kako je Zotovi} naglasio vi{e od dvesta stru~njaka radilo je na ovom projektu a od toga samo je tridesetak specijalista za saobra}aj koji su tra`ili najracionalnija re{enja u datim uslovima. Po oceni Zotovi}a bitno je da planovi idu u susret `ivotu. Ali i u skladu sa tim urbanisti~kim stavom zasad nema odgovora da li }e se i kada graditi jo{ jedan most koji bi spajao Zemun sa Beogradom {to je `ivot odavno potvrdio kao nasu{nu potrebu ne samo stanovnika Zemuna. LJILJANA ZORKI}

KAPU NAM KROJE U BEOGRADU

Lepo je po{tovati istoriju, radujemo se boljoj budu}nosti, ali `elimo da popravimo i vi{e uti~emo na sada{njost. Taj zahtev Zemunaca Goran Jankovi}, u~esnik tribine, formulisao je potre- bom da zemunska op{tina dobije ovla{}enja da za{titi interese svojih bira~a, jer „kapu nam kroje u Beogradu“ ne mare}i mnogo za stvarno stanje stvari u Zemunu. Kako normalno `iveti u gradu ~ije prednosti polako nestaju pred nemarom i ove{talom birokratijom. - Na Keju nema toaleta, Kula propada, nemamo kuda da odvede- mo stranca da se civilizacijski ose}a u na{em gradu, a autobuske okretnice pored Dunava - gde treba da bude pe{a~ka zona - fenomen je koji je te{ko objasniti bilo kom gra|aninu Evrope, naglasio je Jankovi}, {to bi se moglo nazvati zajedni~kim imeniteljem rasprave na tribini u kojoj je u~estvalo desetak od najmanje {ezdesetak gra|ana koji su se strpljivo tiskali u nedo- voljno velikim prostorijama Kluba mati~ne kulture.

305 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

Gordana Vuji~i} iz Sin|eli}eve ukazala je planerima da se njena ulica na zaprepa{}enje sugra|ana uveliko razorava i gradi mimo svega {to su urbanisti planirali, a u Zavodu za za{titu spomenika kulture proglasili „nedirnutim nasle|em“. Dobila je odgovor da je to u nadle`nosti republi~ke gra|evinske inspekcije i da }e ona intervenisati nadaju se svi dok ne bude kasno. Petar Alivojvodi} zabrinut je {to u Gospodskoj ne mo`e da se nor- malno `ivi zbog neodgovaraju}eg saobra}ajnog re`ima, a Aleksandar Popovi} je ukazao da izduvni gasovi u centru Zemuna postaju nemilosrdni trova~i, {to ne bi smelo planere da ostavi ravnodu{nim prema eko za{titi Starog jezgra. Du{an Babovi} je hteo da zna {ta }e biti sa njegovom ku}om u Ivi}evoj 3 a, dok je Gordana Bogdanovi} iz Gospodske istakla da se ne sme graditi na zemlji{nim parcelama bez saglasnosti pravih vlasnika. Ljiljana Maletin iz To{inog bunara 8 `elela je da zna kakva je budu}nost ove ulice, da li je pod za{titom dr`ave... Na primedbe gra|ana koje upute povodom regulacionog plana planeri }e biti du`ni pismeno da odgovore, re~eno je uz ohrabrivranje Zemunaca da budu uporni i da kada za to do|e vreme istaknu svoje zahteve. Dodu{e, u Urbanisti~ki zavod je, prema re~ima arh Milice Grozdani} ve} stiglo oko dvesta inicijati- va za detaljnu regulaciju, a me|u njima su i inicijative SO Zemun. Komisija za urbanizam SO Zemun, prema re~ima Aleksandre Dabi`i}, tako|e je tra`ila da se izmeste autobuske stanice sa Keja, iz Ma`urani}eve ulice, a park uredi prema prvobitnoj nameni. Prema njenim saznanjima ove primedbe na Generalni urban- isti~ki plan su prihva}ene i ostaje da se ~eka pogodan trenutak za realizaciju...

306 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

BEZ METROA ZEMUN JE PALANKA Prvi u~esnik u raspravi bio je arh Branislav Jovin, urbanisti~ki veteran, jedan od prvonagra|enih na konkursu o ure|enju Starog jezgra Zemuna. On je provokativno komentarisao predloge plane- ra i okarakterisao ih tako da Zemun ne vode u budu}nost, kao uostalom ni Beograd, jer bez metroa nema modernog velegrada. U Zemunu ne}e biti pe{a~kog carstva, {to grad na Dunavu svakako zaslu`uje, kao mnoge sli~ne varo{i u Evropi. Po njegov- om mi{ljenju Zemun marginalizuju beogradski urbanisti i zaus- tavljaju ga na njegovom putu ka Evropi, zapo~etom jo{ pre dva veka. - Zemun je u dalekoj pro{losti imao tramvaj, a urbanisti~ki planeri mu sada opet obe}avaju - tramvaj kao saobra}ajno sredst- vo. To zna~i da se Zemun pribli`ava palanki, a to njegovi gra|ani ne bi smeli dozvoliti. Lokalnoj upravi se mora vratiti nadle`nost planiranja, smatra Jovin, po ~ijoj oceni u prioritete svakako treba ubrojati izgradnju novog mosta izme|u Zemuna i Beograda za{ta postoji „milion“ argumenata.

307 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

"Hronika" broj 72/ 8. mart 2003.

Javna rasprava izazvala veliko interesovanje gra|ana op{tine Zemun PROBLEMI DNEVNI, VIZIJE ZA DECENIJE

Niti je sala dru{tveno-politi~kih organizacija u Kosovskoj 9 bila dovoljno velika da primi 27. februara, sve zaniteresovane gra|ane Zemuna da prisustvuju prezentaciji Generalnog urbanisti~kog plana Beograda (koji }e biti na snazi do 2021. godine), niti su stru~njaci Urbanisti~kog zavoda i Gradskog sekretarijata za urbanizam pred- vo|eni Miodragom Feren~akom, Du{anom Milanovi}em i Goranom Obradovi}em, i pored najbolje volje i strpljenja mogli da zadovolje znati`elju Zemunaca, `itelja Batajnice, Sur~ina, Ugrinovaca i drugih naselja razu|ene zemunske op{tine. Oni su u ~etvorosatnom susretu sa urbanistima i gradskim vlastima izneli sijaset zahteva koji `ivot zna~e. Predsednik i potpredsednik Izvr{nog odbora SO Zemun, Veroljub Jovan~evi} i Jovica An|elkovi} prikupili su hrpu pitanja i zahteva koje su gra|ani u pisanoj formi uputili komisiji, o~ekuju}i odgovor posle sumiranja tzv. javnog uvida. To istovremeno zna~i da svi koji `ele da se obaveste {ta }e se, kad i kako graditi u zemunskoj op{tini, koje }e se saobra}ajnice pro{irivati, gde automobili parkirati i gara`e podizati, kakva je sudbina pojedina~nih parcela i uslova za stanogradnju i dalje (do 27. marta) mogu tra`iti informacije u zgra- di Skup{tine grada na Trgu Nikole Pa{i}a, gde svakoga dana urban- isti daju dragocena obave{tenja i primaju primedbe i predloge zain- teresovnih gra|ana. O karakteristikama Generalnog urbanisti~kog plana Beograda predstavnici Urbanisti~og zavoda govorili su i na~elno i detaljno, sa posebnim naglaskom kakav }e urbanisti~ki re`im va`iti do 2021. u Starom jezgru Zemuna, u Sur~inu i Batajnici, kuda }e prolaziti sao- bra}ajne zaobilaznice, gde }e biti privredne a gde poljoprivredne zone. Me|utim, nezadovoljstvo gra|ana izazvalo je ve} samo saz- nanje da ovim spasonosnim urbanisti~kim dokumentom nisu obuh- va}ena mnoga naselja, nastala u periodu urbanisti~kog haosa, jer se nalaze u vangradskom podru~ju. Ba{ stanovnici tih naselja bez ulica, struje i vode, kao {to su "", "" ili "" u Ugrinovcima o~ekuju da na zakonit na~in i do njih stigne civilizaci- ja. Sli~no su reagovali i predstavnici Zemun Polja, koji su apelovali na urbaniste da ne budu blagonakloni prema nameri gradskih vlasti da u njihovom ataru na parcelama Kamendina grade naselje kolek- tivnog stanovanja za zbrinjavanje stanovnika nehigijenskog naselja

308 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA sa starog aerodroma. Predstavnici Zemun Polja obrazlo`ili su svoje stavove protiv gradske odluke potrebom da pobolj{aju sopstvene uslove stanovanja, ostvarenje davnih komunalnih planova, pobolj- {anje saobra}aja, snabdevanja, zdravstvene za{tite i {kolovanja dece ~iji je broj odavno prerastao kapacitete Osnovne {kole "Ilija Bir~anin." Iznad svega je nelogi~no i nehumano da se prvi stanovi na ovoj lokaciji obe}avaju "doseljenicima", a da se zaobilazi potreba zbrinjavanja mnogobrojnih romskih porodica starosedelaca nehigi- jenskog naselja u susedstvu Zemun Polja. Ni{ta dobro stanovnicima ovog naselja ne}e doneti ni to {to se slabi pozicija Instituta za kuku- ruz, ugledne nau~ne institucije kojoj se oduzimaju ogledne parcele radi izgradnje tzv. higijenskog naselja kolektivnog stanovanja, upo- zoravaju predstavnici mesne zajednice . - Od 1971. `ivim u Zemun Polju i svedok sam svih la`nih obe}anja mnogih garnitura vlasti u zemunskoj op{tini. Ne mo`emo se pomiri- ti, posle tri decenije i{~ekivanja da se u naselju izgradi sve {to je planirano, da na{ kraj ide na gore i umesto elitnog stambenog bloka postane prvo u Beogradu namenjeno sirotinji, ka`e Vojislav Kopjerski, zahtevaju}i odgovornost urbanista da ispune ono {to je bilo zacrtano detaljnim urbanisti~kim planom. Ni Du{an Milanovi}, rukovodilac saobra}ajnih sistema, ni Miodrag Feren~ak direktor Sektora za generalno, prostorno i urba- nisti~ko planiranje Urbanisti~kog zavoda nisu umeli da odgovore na pitanje gra|ana koliko }e se i koje ku}e ru{iti na levoj strani Ugrinova~ke ulice zbog izgradnje magistralne saobra}ajnice i njenog povezivanja sa novosadskim autoputem kroz takozvanu transverza- lu T 6. I izgradnja druge saobra}ajnice koja treba da rastereti ulice Starog jezgra Zemuna, kroz Prvomajsku ulicu ostavlja dosta pitanja bez odgovora najvi{e vlasnika poslovnih zgrada koje im istovremeno slu`e i za stanovanje, na parcelama gde su pre dve - tri decenije poru{ene mnoge porodi~ne ku}e radi pro{irenja Prvomajske ulice zbog saobra}aja. Izuzetnu pa`nju i zainteresovanih gra|ana i stru~njaka privuklo je izlaganje Ljiljane \oki}, gra|evinskog in`enjera za niskogradnju, koja je rekla da je izradila elaborat o rastere}enju saobra}aja kroz centar Zemuna izgradnjom tunela koji bi po{tedeli postoje}e ulice od ru{enja i {to bi po njenoj tvrdnji bilo efikasnije i jevtinije re{enje od ponu|enih u GUP. Ona je pozvana da ve} 3. marta obrazlo`i ovaj svoj predlog u Skup{tini grada pred stru~nim auditorijumom. Gra|ani su se interesovali i {ta }e biti sa pijacom, da li su joj odbrojani dani, kada }e se urediti kako dolikuje naj- starijem {etali{tu pored reke u Beogradu, da li su preduzete mere za{tite za Zemunski park i posebno za o~uvanje prirodnog blaga na Ratnom ostrvu... LJILJANA ZORKI}

309 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

PREDLOZI KOMISIJE ZA URBANIZAM SO ZEMUN "LIDO", "JELOVAC", AUTODROM…

Najkompetentnije predloge za uno{enje u novi Generalni plan Beograda sabrala je Komisija za urbanizam pri Izvr{nom odboru Skup{tine op{tine Zemun. Ovaj dokument zvani~no je obrazlo`ila arh. Gordana Kosti}, predsednik ove komisije, koja smatra da bi pred- laga~i GUP morali da se izjasne o svih 20 predloga, a svakako o~ekuje da }e biti i ozvani~eni u kona~noj verziji GUP. Posebvnu pa`nju privuklo je nekoliko predloga: "LIDO": Voditi ra~una o urbanom identitetu Zemuna, uz obaveznu za{titu Velikog ratnog ostrva predlog je na~elnog karaktera Komisije za urbanizam, ali tu je i dopuna da se kori{}enje zelenih povr{ina na ovom jedinstvenom ostrvu stavi pod strogi re`im. Treba urediti "Lido" prvenstveno kao kupali{te uz prate}e sadr`aje i prevoz, tako|e je pre- poruka pomenute Komisije. [etali{te pored Dunava od hotela "Jugoslavija" do "[iroke staze" treba urediti po principu vodenog ogledala i za{titi zelene povr{ine obale radi o~uvanja `ivotne sredine. "EKO-EKO": Komisija za urbanizam zala`e se za primenu kriterijuma evropske ekolo{ke povelje "eko-eko", naro~ito u strukturi izgra|enog tkiva u industrijskoj i stambenoj zoni, a predvideti trajnu za{titu i unapre|enje postoje}eg {umskog pojasa i podizanje novih drvoreda u industrijskim delovima Batajnice i Nove Galenike. Istovremeno stru~ne slu`be op{tine zala`u se za obnavljanje parka "Jelovac" i podizanje novog u Zemun Polju.

"FORMULA JEDAN": Najambiciozniji predlog koji SO Zemun `eli da ugradi u GUP je rezervisanje povr{ine za izgradnju autodroma za "formulu jedan", sa pate}im funkcijama. Istovremeno predla`e se izgradnja sportsko rekreativnih centara u Batajnici, Zemun Polju. STANOVANJE: U Pregrevici, Kalvariji i na Lesnom platou ispod Novogradske ulice treba odrediti primenu visokih standarda stanovanja, a u Batajnici i Sur~inu planirati izgradnju pijace, obdani{ta i pove}anje kapaciteta groblja. ZONE: Planirati razvoj industrijske zone u koridoru novosadskog puta, tako|e je predlog op{tinske komisije, koja izme|u ostalog pred- la`e i izgradnju trgova~kih centara u koridoru puta Beograd- Zagreb.

OPASAN "KOM[ILUK" Me|u mnogobrojnim predlozima gra|ana Urbanisti~kom zavodu Beograda isti~e se i sugestija dr Ljiljane Veselinov da se fabrike zaga|iva~i izmeste iz stambenih zona. Ona se pozvala na medicinsko istra`ivanje koje ukazuje na u~estalost pojave karcinoma kod `ena koje stanuju u blizini "Jugohemije" u Ulici cara Du{ana, gde je u neposrednoj blizini i "Insa" i druge fabrike koje nepovoljno uti~u na `ivotnu sredinu i zdravstveno stanje gra|ana.

310 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

"Hronika" broj 76/ 7. jun 2003.

Rasprava o regulacionom planu za deo Zemuna izme|u ulica Jakuba Kuburovi}a, Novogradske, Ugrinova~ke i Ivi}eve "DIVLJI" NESPORNI, STAROSEDEOCI U NEMILOSTI

Prva i jedina javna stru~na rasprava o regulacionom planu izme|u ulica Jakuba Kuburovi}a, Novogradske, Ugrinova~ke i Ivi}eve u Zemunu odr`ana je 30. aprila u Skup{tini grada, na Trgu Nikole Pa{i}a. To je i bila prilika da se gra|ani iz ovih ulica susretnu o~i u o~i sa predstavnicima gradskih i republi~kih institucija koje kroje i sprovode urbanisti~ke planove Beograda, pa prema tome i Zemuna. Zanimljivo je da su mesec i po ranije zakazanoj javnoj stru~noj rspravi prisustvovali - svi od Gradskog sekretarijata za urabnizam, Urbanisti~kog zavoda Beograda, Direkcije za gra|evinsko zemlji{te i izgradnju glavnog grada, Ministarstva gra|evine, osim predstavnika Skup{tine op{tine Zemun, koji bi trebalo da zastupaju interese svojih bira~a. Prepu{teno je, dakle, stanovnicima pomenutih ulica da daleko od grada u kome stanuju, i svoje op{tine, brane svoje interese. Najzanimljivije novinaru "Hronike"- kojeg su na ovaj sastanak poz- vali zainteresovani gra|ani - bilo je saznanje da su sa stanovi{ta predla- ga~a regulacionog plana "divlji" graditelji (oni koji su u me|uvremenu sazidali ku}e na ovom terenu bez dozvola i ikakve regulacije) bili nes- porni "jer nemaju primedbi na plan", a starosedeoci ~iji se placevi prekra- jaju i ru{e ku}e iz pro{lovekovnog nasle|a u nemilosti. Njima je zapra- vo i ovom prilikom veoma strogo predo~eno da "moraju doneti vlasni~ki list, kao i kopiju katastarske parcele - ne starije od {est meseci" da bi nadle`ni u propisanoj proceduri - razmatrali njihove primedbe, koje su ina~e po zakonu - legitimne. Predo~ena procedura, kako je nalgasila Ljiljana Dra{kovi} iz Grad- skog sekretarijata za urbanizam, podrazumeva da gra|ani koji imaju primedbe sve`u dokumentaciju predaju slu`bama u Ulici 27. marta, a ne u odeljenju ovog Sekretarijata sme{tenom u zemunskoj op{tini jer se "ono bavi sprovo|enjem urbanisti~kih normi, a ne planiranjem". Zemunci su ina~e ostali uskra}eni za odgovor na pitanje - za{to mape sa regulcionim planom koji zadire u uslove stanovanja i `ivota mnogih gra|ana nisu izlo`ene u zemunskoj op{tini kako bi zainteresovani mogli lak{e da vide {ta im se sprema i da u skladu sa zakonom iskoriste svoja zagarantovana prava. Najvi{e primedbi na ponu|eni regulacioni plan uputili su stanovnici Novogradske ulice me|u kojima su Bo{ko Markovi}, predstavnici porodica Gali}, Plazi}, Kr{ini}, Raj~evi}, Steva [egan, Janko Jurij, Milan

311 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

Mladenovi}, Mirolsav Ru`i} i Nenad Jevremovi} kojem opstanak ku}e zavisi od sudbine Ugrinova~ke ulice u novom Generalnom urba- nisti~kom planu Beograda koji treba da se usvoji najesen. Bo{ko Markovi} je u svoje i ime brata, kao i u ime svojih predaka ali i potomaka uputio zamerke planerima {to nisu najpre pitali `itelje ovog dela Zemuna kako pri izradi regulcionog plana pobolj{ati i njihove uslove stanovanja i `ivota kad je ve} odlu~eno da se na ovoj lokaciji zida- ju luksuzne vile koje }e ina~e pove}ati broj stanovnika za oko 670 `itel- ja. Logi~no bi bilo, naglasio je Markovi}, da se uva`i to {to su stanovnici Novogradske ulice - ~ekaju}i pet decenija regulacioni plan - sami ulagali sopstvena sredstva u gradsku infrastrukturu i da bi pobolj{ali uslove stanovanja o svom tro{ku uvodili vodovod i kanalizaciju do svojih ku}a. Ako je ve} to tako, onda bi urbanisti~ki planeri trbalo da nastoje da sa~uvaju tu urbanu nadogradnju a ne da je uni{tavaju ili da koriste}i i dalje pogodnosti nacionalizovanog (otetog) zemlji{ta na privatnim parce- lama - kao da nikada ne}e biti donet zakon o denacionalizaciji oku}nica i vra}anja privatne svojine i dedovine - crtaju luksuzne vile namenjene zasad nepoznatim investitorima. Milan Mladenovi} iz Novogradske 49 kojem bi u slu~aju da se ne uva`e primedbe starosedelaca sru{ili dva objekta u dvori{tu - koje za stanovanje koristi njegova porodica - upozorio je op{tinske i gradske vlasti da ne ra~unaju na to da }e mirno gledati kako mu ru{e krov nad glavom. Nijedan gra|anin nije prihvatio tuma~enje Ljiljane Dra{kovi} da je regulacioni plan u saglasnosti sa va`e}im propisima, da su `itelji Novo- gradske ulice gradili na sopstveni rizik i da se moraju suo~iti sa posledicama urbanisti~kog planiranja. Niko u komisiji koja je organizo- vala stru~nu javnu raspravu nije bio upoznat sa zvani~nom primedbom Skup{tine op{tine Zemun na Nacrt GUP u ime nezadovoljnih gra|ana da se ne ru{i desna strana Ugrinova~ke ulice zbog njenog pretvaranja u magistralnu saobra}ajnicu mimo svih ranijih planova. Ukoliko se uva`e zahtevi Zemunaca izvesno je i da }e regulacioni plan dela Zemuna izme|u ulica Jakuba Kuburovi}a, Novogradske, Ugrinova~ke i Ivi}eve morati da pretrpi izmene, ba{ u skladu sa zahtevima gra|ana. LJ. ZORKI}

"INTEGRISANA" ULICA Takozvana "integrisana ulica" koja bi po projektantskom planu arhitekata Ane Vuji} Kovenc i Miroslave Balund`i} "pojela" ba{te i placeve starosedelaca bila je, pored ostalog, naj~e{}i predmet sporenja sa gra|anima koji su u~estvovali u javnoj raspravi. U pisan- im primedbama Bo{ka Markovi}a navodi se da je ova "integrisana ulica" gde nije predvi|en u~estali saobra}aj nesvrsishodno {iroka 23 metra koliko i Ulica Kneza Milo{a, jedna od glavnih beogradskih saobra}ajnica, {to je svakako po oceni i laika - nelogi~no.

312 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

"STARO JEZGRO" I DALJE ^EKA Odgovaraju}i na pitanje "Hronike" arh Milica Grozdani}, rukovodilac izrade regulacionog plana "Starog jezgra Zemuna", izjavila je da su sve relevantne institucije - me|u kojima je najva`niji gradski Zavod za za{titu spomenika kulture - usaglasile stavove o sadr`aju ovog regulacionog plana. Dokument je predat Gradskom sekretarijatu za urbanizam 12. maja. Me|utim, zbog primene novog Zakona o gradnji i planiranju mora se sa~ekati propisivanje nove procedure usvajanja regulacionih planova. Prema o~ekivanjima arh Grozdani}, nema razloga da uskoro regulacioni plan "Starog jezgra Zemuna" ne bude dostupan svim zainteresovanim gra|anima, pogo- tovo {to je Skup{tina op{tine Zemun izrazila `elju da se pre usvajan- ja detalji prezentiraju na uvid gra|ana neposredno u prostorijama lokalne uprave u Zemunu.

Gra|ani su poku{ali da objasne urbanistima kakva je situacija i njihove potrebe na terenu

313 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

"Hronika" broj 80/ 4. oktobar 2003. Burna tro~asovna rasprava o re{enjima Regulacionom plana Starog jezgra Zemuna IZ BEOGRADA BOLJE NISMO MOGLI NI DA O^EKUJEMO

Samo podzemni {inski saobra}aj odnosno pravi metro mo`e stvoriti uslove da staro jezgro Zemuna postane prava pe{a~ka zona, a grad koji je jo{ u 19. veku si{ao na Dunav, sada u sastavu Beograda, ponudi atraktivni turisti~ki program dostojan evropske konkurencije. To je, ukratko, imenitelj tribine o Regulacionom planu starog jezgra Zemuna u prepunoj velikoj sali SO Zemun, koju su organizovali Urbanisti~ki zavod Beograda i op{tinski Izvr{ni odbor. Gra|ani su puna tri sata postavljali pitanja arh. Milici Grozdani}, rukovodiocu izrade ovog urbanisti~kog dokumenta, iskazuju}i istovremeno nezadovoljstvo {to se Zemun i dalje marginalizuje u gradskoj politici razvoja. Predsednik IO SO Zemun Veroljub Jovan~eve} je na izri~it zahtev u~esnika tribine obe}ao da }e op{tinska Komisija za urbanizam objediniti primedbe i predloge u zahtev da se dovr{e urbanisti~ki projekti, pre svega oni koji se ti~u sao- bra}ajnica. GUP Beograda 2021. za Zemunce je ostao fali~an, jer nije utvrdio saobra}ajne pravce ostavljaju}i neprihvatljivu mogu}nost, kako je ocenjeno, da Zemun postane - automobil- ski grad. Ne mo`e se "glancati" regulacioni plan starog jezgra Zemuna, a da se ne zna - kako je to slikovito rekao arh. Milan Korica - "da li }e kroz Zemun, do Muhara i}i autoput, koji }e se, zatim, u starom jezgru mo`da zavr{iti slepom ulicom?!" Aplauz je bio odobravanje tvrdnji urbanisti~kog veterana arh. Branislava Jovina da se Zemun pretvara u palanku bez metroa. GUP je, po njegovom mi{ljenju, retrogradan plan koji se zasniva na automobilskom saobra}aju, a osnovni nosilac gradskog prevoza je tramvaj {to je bila saobra}ajna veza izme|u Beograda i Zemuna do 1941. Arh. Jovin je za smelije urbanisti~ke zahvate tzv. remoder- nizaciju Zemuna kako bi ovaj grad na Dunavu i danas bio u ravni evropskih gradova gde mu je bilo mesto u 19 veku.

314 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

- Gromoglasno je promovisan izlazak Beograda na Dunav - pa to je Zemun odvajkada - stari evropski centar na reci. Zemun ima sve uslove da se ostvari pe{a~ka zona u starom jezgru i silazak na reke sa sijaset arhitektonskih mogu}nosti koje bi se nadovezivale na postoje}e urbanisti~ke planove nastale 150 godine pre nego {to ih je dobio Beograd, istakao je pored ostalog Jovin koji se tako|e usprotivio podzemnim gara`ama tvrde}i da su one dokaz nastojanja da se Zemun pretvori u automobilski grad. Dr Ljiljana Veselinov je zahtevala da posebna komisija o Zemunu odlu~uje, jer se iz Beograda zasad ni{ta dobro ne predla`e. Ona se usprotivila izgradnji podzemnih gara`a u srcu Zemuna, navode}i pored ostalog kao razlog visoke podzemne vode. Nedopustivo je da se u Parku, spomeniku prirode gradi manastir SPC, pogotovo {to bi onda s punim pravom to tra`ile i ostale konfesije. Po njenom mi{ljenju pro- tivno interesima `itelja gornjeg dela Zemuna je ru{enje Ugrinova~ke ulice i zato bi urbanisti od toga trebalo da odus- tanu. Metro je pravo re{enje i Zemunci moraju tra`iti njegovu izgradnju pogotovo {to o interesima `itelja ovog grada u Beogradu niko ne brine. Prof. dr Iva Berisavac, direktor KBC Zemun ocenio je da bi ru{enje Vrtlarske ulice ugrozilo razvoj ove medicinske ustanove koja je predvidela otvaranje modernog urgentnog neurohiru{kog centra upravo na lokaciji u Vrtlarskoj ulici, gde je danas ko`no odeljenje zemunske bolnice. Nenad Jevremovi} je ukazao na zaga|enost zemunskih ulica u centru zbog nere{enog saobra}aja, {to ozbiljno preti da uni{ti i unikatno drve}e u Parku. Grad sve obnavlja u Beogradu, a centar Zemuna - uni{tava. Vladan Darijevi} sma- tra da je va`no da se urbanisti~ka pravila po{tuju, me|utim to ne podr`avaju gra|evinske inspekcije koje toleri{u nicanje vi{espratnica na Gardo{u {to svim Zemuncima bode o~i. Predsednik op{tinske Komisije za urbanizam arh Gordana Kosti} je obe}ala da }e nastojati da se protivre~ni interesi pomire i svi zahtevi gra|ana dostave Planskoj komisiji Grada, ali da su mali izgledi da se bilo {ta od op{tinskih predloga i usvoji jer je, kako sada stvari stoje, Zemun potpuno nenad- le`an za urbanisti~ku kreativnost. Arh. Dragomir Manojlovi} smatra da bez saobra}ajnih re{enja nema prave urbanisti~ke osnove za uspele regula- cione planove. Me|utim, zbog njegovih beskompromisnih

315 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003. zalaganja za "~ista re{enja" i za metro on je "izba~en" iz svih stru~nih komisija pa sada mo`e na tribinama da izla`e svoje stavove. A po njegovom mi{ljenju ne bi se smela ru{iti Ugrinova~ka ulica i time omogu}ilo nestajenje Senjskog trga, kao {to bi ru{enje po~etka Ulice Cara Du{ana naru{ilo Trg Branka Radi~evi}a. On se zalo`io za raspisivanje me|unarod- nog konkursa za urbanisti~ko ure|enje starog jezgra, smatra- ju}i da bi se tako najbolje sa~uvale vrednosti Zemuna, ali da bi to bilo i dragoceno za Beograd u ~ijem je interesu da se ovaj grad na reci ne provincijalizuje na {ta mnoga re{enja, na `alost, ukazuju i {to postaje opasna tendencija. Strani stru~njaci ukazali bi nam da li je isplativo zidati podzemne gara`e na Keju, jer bi to bile gara`e u kadama, zbog visokih podzemnih voda. A kada se govori o drugim gradovima onda treba primetiti da ih nema ni u Bratislavi ni u Be~u, ni u Budimpe{ti u za{ti}enim gradskim zonama. In`. Mirko Jokanovi} koji smatra i da {to pre treba raspisati konkurs za studijska re{enja saobra}aja u Zemunu, s tim {to je ve} sada jasno da je metro spas za Zemun. Ina~e, po nje- govom mi{ljenju o svemu treba vi{e da se pitaju Zemunci i velika je {teta {to izradi Regulacionom plana starog jezgra Zemuna nije prethodila anketa sa gra|anima da se ~uje {ta oni ka`u o perspektivi okru`enja u kojem `ive. - U starom jezgru moraju se sa~uvati sokaci i prolazi, a gra- diti {iroke saobra}ajnice u novim naseljima. Za Zemun se moramo boriti, tra`iti da se miris Zemuna sa~uva, naglasila je Aleksanda Dabi`i}, vo|a tima u Zavodu za za{titu spomenika kulture koji je radio na regulacionom planu starog jezgra Zemuna. In`. Ljiljana \oki} je rekla da se gra|ani Zemuna moraju suprotstaviti beogradskoj agresiji da glavna ulica postane sao- bra}ajnica prvog reda a Ugrinova~ka magistralni pravac. Tutorstvo Beograda nad Zemunom ni{ta nam napredno ne obe}ava sem {to `ele da u smeste po{tovane Rome iz celog Beograda, naglasila je \oki}. - Kad tr`i{te bude presu|ivalo u mnogim stvarima verujem da }emo i kad govorimo o urbanisti~kim re{enjima imati mogu}nost da biramo izme|u bar pet opcija. Ovako kada nam sve sti`e iz jednog centra u Beogradu, malo je izgleda da mo`emo na bilo {ta da uti~emo, primetio je dr Milan Jeki}, savetnik za menad`ment u Klini~ko bolni~kom centru Srbije.

316 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

Arh. Milica Grozdani} sa velikom pa`njom i strpljenjem saslu{ala je sve sugestije, zahteve i odgovarala na pitanja gra|ana. Ona je rekla da u datim uslovima kada je usvojeni GUP Beograda osnova Regulacionom plana, ona ne mo`e da menja neke stavove usvojene kao sintezu timskog rada, ~ak kada se i kao profesionalac u pojedinim stvarima sla`e za iznetim primedbama. Me|utim, svi gra|ani koji `ele da u~estvuju u zavr{nici ovog dokumenta mogu u pisanoj formi da dostave svoje primedbe koje }e Planska komisija s du`nom pa`njom razmatrati. Javni uvid, kako je naglasila, na Trgu Nikole Pa{i}a traje sve do osmog oktobra a utorkom i ~etvrtkom od 11 do 15 ~asova gra|ani mogu da direktno daju primedbe i dobijaju odgovore na svako pitanje. LJILJANA ZORKI}

RU[I SE DEO "ZEMUNIKUMA" Obrazla`u}i svoje stanovi{te da se urbanisti~ke gre{ke ne mogu opra{tati niti kompromisno "nadogra|ivati", arh. Dragomir Manojlovi} koji se, kako je rekao rade}i u Urbanisti~kom zavodu ve} dve decenije bavi Zemunom, rekao da se ne bi smelo tolerisati postojanje "Zemunikuma" koji je divlje iznikao u dvori{tu Magistrata. Divlje izgra|eni tr`ni centar "Zemunikum" pretrpe}e promene u svojoj nameni sve do ru{enja vi{e lokala. Prema re~ima arh. Grozdani} tu bi mogla da se zadr`i eventualna galerija ili muzej- ski depo namenjen arheolo{kim eksponatima, zatim turisti~ki biro ili neka kulturna ustanova sa eventualnim kafeom.

Vizija arh Jovina: Zemun pogled sa Dunava

317 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

"Hronika" br. 88/ 29. novembar 2003.

Regionalni prostorni plan Beograda od 1. decembra na javnom uvidu ZEMUN - GRAD SA PET OP[TINA Idealni uslovi da se primene svi moderni oblici lokalne samouprave po evropskim standardima Staro jezgro Zemuna je na sredini osovine razvoja regiona od Fru{ke Gore do Oplenca

Regionalni prostorni plan Beograda ~iji je sadr`aj od 1. decembra na javnom uvidu podrazumeva teritorijalno - administrativno ure|enje dr`ave prema evropskom tipu regionalizovane dr`ave po nomenklaturi EUROSTAT-a u Luksemburgu, ide u susret novom Ustavu i Zakonu o glavnom gradu, sa osnovnom pretpostavkom da }e Beograd sa svojom okolinom postati centralni region Srbije. Novi polo`aj Zemuna, kao gradskog centra u metropolitenu, omogu}io bi bolju iskori{}enost svih njegovih prirodnih, ekonom- skih i dru{tvenih potencijala, {to bi bilo od koristi gra|anima koji bi stekli poziciju sli~nu drugim modernim lokalnim samoupravama u Evropi. - Po broju stanovnika, strukturi ruralnog i gradskog podru~ja, Zemun bi mogao da postane gradski centar u okviru Beograda sa jo{ pet manjih op{tina. Me|u njima je Sur~in ve} dobio takav status, na zahtev svojih `itelja. Ako postoje sli~ni zahtevi i u Batajnici, treba ih razmotriti jer po evropskim pravilima obi~no sela od pet do deset hil- jada stanovnika imaju pretpostavke za formiranje jedinica lokalne samouprave ili malih op{tina. Zatim dolaze op{tine od 10 do sto hil- jada stanovnika koje se organizuju prema potrebama gra|ana. A te potrebe svakako su uslovljene time da li se stanovni{tvo bavi poljoprivredom, turizmom, industrijom ili nekom drugom delatnosti u zdravstvu, obrazovanju, kulturi ili sportu, obja{njava prof. dr Borislav Stojkov, glavni metodolog i konceptor Regionalnog pros- tornog plana administrativnog podru~ja Beograda. On smatra da ba{ na podru~ju zemunske op{tine postoje idealni uslovi da se primene svi moderni oblici lokalne samouprave po evropskim nomenklaturama. To }e se me|utim, administrativno ure- diti kad se donese Zakon o glavnom gradu, a pre toga novi Ustav Srbije koji }e, kako se o~ekuje, prihvatiti principe moderne evropske regionalizacije i decentralizacije. Jer, da bi se iskoristili svi postoje}i potencijali potrebno je dovesti lokalnu samoupravu u poziciju da mo`e samostalno da upravlja resursima u skladu sa strategijom regiona i politikama koje budu propisane na nivou regiona.

318 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

Centralizuje se samo ono {to je neophodno. Krupna pitanja, gener- alnog karaktera, napominje na{ sagovornik, {to je znatno druga~ije od va`e}ih pravila i navika. Kad je re~ o zemunskim prednostima dr Stojkov pominje da je to svakako Dunav, koji je okosnica razvoja svih gradova na njegovim obalama. Geografski polo`aj stavlja Zemun u prioritetnu poziciju saobra}ajnog koridora VII, zatim, u centar saobra}ajnog ~vora kakav je aerodrom "Beograd". Bogato poljoprivredno zale|e i turisti~ke mogu}nosti na obali Save u Boj~inskoj {umi i u biv{im Titovim lovi{tima u Dobanovcima gde }e se razvijati osim lovnog, rekreativni i edukativni turizam, pogotovo {to je tu Obedska bara kao jedin- stveno prirodno stani{te. - Staro jezgro Zemuna je na sredini osovine razvoja centralnog regiona koja povezuje najzna~ajnije ta~ke i ambijente prirodne, kul- turne i duhovne ba{tine Beograda i Srbije. Ona ide od Novog Sada, Fru{ke Gore, preko Sremskih Karlovaca i Zemuna, Savom i Dunavom, preko Beograda, Avale, Tre{nje, Kosmaja sa Gubereva~kim {umama, mladenova~kog Seltersa do Topole, Oplenca i Kragujevca isti~e dr Stojkov uz napomenu da Regionalni plan Beograda ra~una i na ~vr{}e povezivanje Beograda preko Zemuna sa Donjim Sremom, pre svega sa Starom Pazovom, Rumom i Pe}incima, {to je tako|e ukorenjena gravitacija stanovnika ovih op{tina ka Zemunu. LJILJANA ZORKI}

DA SE PLANIRANO I IZVR[I Regionalni prostorni plan Beograda koji se prostire, osim pomenutog, sve do Pan~eva, Smedereva i Smederevske Palanke donosi i jednu novinu - predvi|a ostvarivanje svega {to je planira- no. - Grad Beograd sve odnose sa Republikom i pojedinim institucija- ma koje treba da realizuju projekte do 2006. godine uredi}e ugovorima. Na taj na~in ugradi}e se i element odgovornosti da se ono {to je planirano i izvr{i prema ugovoru, nagla{ava dr Stojkov.

POVRATAK PRISTANI[TA Veliko ratno ostrvo ubrojano je u posebne prirodne vrednosti pod za{titom i u Regionalnom prostornom planu Beograda. Rukovodilac izrade mr Aleksandar Vu~i}evi} odgovorio je na pitanje "Hronike" da li je spojivo postavljanje pontonskog mosta do pla`e Lido, o~uvanje Ratnog ostrva kao nacionalnog parka prirode i povratak pristani{ta na zemunski Kej: - Naravno, da pontonskom mostu nema mesta kao {to je neza- mislivo da se bilo {ta gradi {to bi spajalo obalu sa ostrvom. Ratno ostrvo ostaje kakvo jeste, odnosno planira se za{tita njegovog eko

319 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

sistema, obnova flore i faune i o~uvanje izvori{ta pitkom vodom {to je bitan klju~ vodosnabdevanja Beograda. Dunav je jedan od najva`nijih strate{kih pravaca razvoja i planirana su me|unarod- na pristani{ta koja bi pove}ala turisti~ku atraktivnost Beograda, pa samim tim i Zemuna. Planirana je revitalizacija zemunskog Keja kao jednog od najstarijih i razvijanje sportova na vodi, {to je tako|e nespojivo sa pontonskim mostom. Rekao bih simboli~no da je do{lo vreme da postavljamo mostove izme|u zapu{tenih vrednosti, njihove obnove i neminovnog povezivanja sa moder- nim evropskim razvojem, zaklju~uje mr Vu~i}evi}.

Zbog velikog interesovanja op{tinske sale i holovi su bili tesni

320 URE|ENJE GRADA - JAVNA RASPRAVA

"Hronika" broj 89/ 6. decembar 2003. Uo~i usvajanja Regulacionog plana Starog jezgra Zemuna D@ABA STE PISALI! Izvesne samo podzemne gara`e/Javna rasprava sad "takozvana"/Manastir ostaje u Gradskom parku

Bli`i se dan kada }e Skup{tina grada Beograda ozvani~iti Regulacioni plan Starog jezgra Zemuna. Da li }e biti usvojene primedbe Zemunaca koje su slali Urbanisti~kom zavodu ili one ozvani~ne u pismu Izvr{nog odbora SO Gradskom sekretarijatu za urbanizam datirane l. oktobra? "Hronika" saznaje da su ove primedbe "otpe~a}ene" i razmatrane na Planskoj komisiji Skup{tine grada Beograda, ali da jo{ nije uob- li~ena zavr{na verzija Regulacionog plana Starog jezgra Zemuna ko- ja }e se na}i gradskim odbornicima na usvajanje. Prema postoje}oj verziji primebe gra|ana Zemuna su pale na ispitu. Zna~i, ono {to su urbanisti predvideli Nacrtom prakti~no }e biti usvojeno, uz neznatne izmene, a glavne dileme koje se ti~u regulisanja saobra}aja kroz cen- tar Zemuna ostavljaju se za nova istra`ivanja i nove projekte. Uprkos tome {to urbanisti~ki i saobra}ajni eksperti nisu dali odgovore Zemuncima na pitanja o regulaciji saobra}aja ni do 2006, a kamo li do 2021. godine, izvesna je sudbina podzemnih gara`a u centru Zemuna! Uprkos tome {to su gra|ani tra`ili ili odlaganje nji- hove izgradnje ili izme{tanje na obode grada. Kako "Hronika" saznaje nije prihva}ena primedba ni Izvr{nog odbora SO Zemun u ime gra|ana, kao ni zahtevi sa pedesetak pot- pisa `itelja Nemanjine ulice, ni predstavka O[ "Svetozar Mileti}" i Kluba mati~ne kultureZemuna sa vi{e argumenata protiv izgradnje podzemnih gara`a ispod platoa Doma "Pinki" u zemunskom Parku. "Primedba se ne prihvata" odgovor je i na zalaganje Zavoda za za{titu spomenika kulture Beograda i Izvr{nog saveta SO Zemun da se odustane od planirane gara`e u parku izme|u ulica Sonje Marinkovi} i Ivana Ma`urani}a, kao i na Trgu Pobede. U obrazlo`enju odbijanja ovih primedbi navodi se spisak ranijih dogov- ora i usagla{avanja stavova svih u~esnika u izradi regulacionog plana, sve do 29. avgusta 2003. godine kada je usvojen Nacrt na sed- nici Izvr{nog odbora Skup{tine Beograda. Zna~i li to da je ve} tada "zakovana" sudbina Regulacionog plana i da su javni uvidi i rasprave bile samo puka formalnost? Prema onome {to je izjavila arh Milica Grozdani} rukovodilac izrade Regulacionog plana u tzv. javnoj raspravi nije bilo novih argu- menata koji bi mogli da pokolebaju stru~ne timove ~iji je rezultat bio

321 DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

Nacrt. Obistinile su se njene sumnje da ne}e biti usvojene neke umesne primedbe koji se ti~u podzemnih gara`a i koje po njenoj oceni nisu sasvim bez osnova. Razo~arenje Zemunaca, pove}a}e, i prelazno re{enje koje otvara vrata izgradnji manastira pri hramu Sv Arhangela Gavrila u zemun- skom Parku koji je po svim dosada{njim ocenama trebalo da ostane za{ti}en kao spomenik kulture i prirode. IO SO Zemun ukazao je da bi izgradnja manastira u Parku bila neprimerena arhitektonsko - urbanisti~kom karakteru javnog prostora, dok su gra|ani na javnim tribinama protestovali unapred strahuju}i od posledica takve izgrad- nje predla`u}i lokacije u neposrednoj blizini, na mestu kasarne. U pripremljenom "urbanisti~kom odgovoru" da se primedbe ipredlozi ne prihvataju, dato je i obrazlo`enje: "Ostaje se na ve} utvr|enom stavu u Planu da }e se za Manastir Sv. Arhangela Gavrila u Gradskom parku, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom naknadno utvrditi granica i program izrade urbanisti~kog projekta." Zvu~i kao gotova stvar. Mo`e li to tako? LJILJANA ZORKI}

EPILOG

Samo nekoliko godina posle na videlo su iza{le sve su{tinske primedbe gra|ana i struke koje je isticao arh. Jovin. Zemun i Beograd nemaju gradske mostove koji- ma bi se odvijao normalan saobra}aj pa su Brankov most i Gazela postali usko grlo ne samo gradskog nego i me|una- rodnog saobra}aja. Ba{ kao i nekad stari podvo`njak na Novom Beogradu koji je kao Gordijev ~vor razre{io Branko Pe{i}. Ovo vreme o~igledno nije imalo svog Branka Pe{i}a niti ljude u vlasti koji bi odgovorno razmi{ljali i gledali u budu}nost.

322