Zemunska Naselja

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Load more

ZEMUNSKA NASELJA

149 "Altina" naselje lepog imena i bez elementarnih uslova za normalan `ivot VA@NO JE BILO PRODATI PLACEVE

(B r . 2 2/ 13. januar 2001)
152 Stvarno ili mogu}e, ali je najavljeno
ZATRPA]E "BUSIJE" SME]EM! (B r . 2 4/ 10. februar 2001.)

154 [ta }e biti sa zemunskim naseljima "spomenicima" radikalske vlasti MALO NADE NA HORIZONTU

(B r . 3 0/ 5. maj 2001.)

156 Naselje „13 maj” ni u Zemun polju, ni u Batajnici
OVDE JE I VREME STALO

(B r . 3 2/ 2. jun 2001)
158 TRANSFUZIJA U TRI F A ZE (SVE@A KRV)
(B r . 3 7/ 1. septembar 2001.)

160 KROJA^I NA[IH SUDBINA

(B r . 4 9/ 23. februar 2002.)

162 Da li }e Op{tina Zemun biti svedena gotovo na polovinu sada{nje teritorije I BATANJI^ANI TRA@E OP[TINU

(B r . 5 8/ 20. jul 2002.)
164 Divlja gradnja u naselju "Zmaj - kolonija" kao posledica
"lo{e istorije" "OTPISANI" NE @ELE DA BUDU I "ZABORAVLJENI" (B r . 5 9/ 24. avgust 2002)

167 Bolji dani u naselju "Plavi horizonti" po~eli tek kad su se samoorganizovali STIGLA STRUJA, ^EKA SE AUTOBUS

(B r . 6 3/ 19. oktobar 2002.)

147

DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

170 Grmovac jo{ jedna [e{eljeva "nedo|ija" nadomak Zemuna, naselje prevarenih MILIONI MARAKA ZA "KAMEN OKO VRATA" (B r . 6 6/ 30. novembar 2002)

175 ZEMUN POLJE

148

ZEMUNSKA NASELJA

"Hronika" broj 22/ 13. januar 2001

ALTINA naselje lepog imena i bez elementarnih uslova za normalan `ivot

VA@NO JE BILO PRODATI PLACEVE

Socijalisti nisu ni{ta uradili, a radikali su plan ure|enja naselja totalno ignorisali. Prodali su ~ak i placeve na kojima su   trebali da budu podignuti pija- ca, obdani{te i   crkva

Do 1991. tu su bile parcele Poljoprivrednog kombinata "Beograd”.
Onda se neko iz PKB dosetio da ljudima proda dr`avnu, nacionalizovanu zemlju i za kratko vreme zaradi mnogo novca. Prvo su nikle dve ku}e, da bi potom " spontano " izraslo i celo naselje. Tokom 1995. i 1996. godine, dolaskom izbeglica iz Hrvatske i Bosne, ovo naselje do`ivljava svoju ekspanziju. Kasnije se dodatno pro{irilo zahvaljuju}i radikalskoj vlasti, koja je tako|e nelegalno i bez ikakvog plana prodavala placeve, da se prakti~no Zemun spojio sa Zemun poljem. To je naselje preko puta "Galenike" (deli ih samo autoput), poznato pod imenom "Altina".
Krajem decembra `itelji "Altine" su na sebe i svoje probleme skrenuli pa`nju {ire javnosti blokadom autoputa zbog hroni~nog nedostatka struje. Me|utim, struja je samo vrh ogromnog brega neda}a koje oni imaju.
- Samo je ulaz u naselje asfaltiran, dalje su rupa do rupe. Sve prethodne op{tinske vlasti, i socijalisti~ka i radikalna, su samo uzimale pare odavde, a ni dinara nisu ulo`ili u infrastrukturu naselja. Postoje detaljni planovi koje je uradio Zavod za urbanizam i koji su predo~eni i jednoj i drugoj vlasti. Socijalisti nisu, {to se njegove primene ti~e ni{ta uradili, a radikali su ovaj plan totalno ignorisali. Prodali su ~ak i placeve na ~ijim mestima su trebali da budu podignuti pijaca, obdani{te i crkva - ka`e @eljko Ra|enovi}.
- Detaljan urbanisti~ki plan napravljen je 1995. a pro{le godine se na{ao na javnoj raspravi u Op{tini. Me|utim, zbog nere{enih imovinsko-pravnih pitanja nije usvojen - isti~e Lazar Mom~ilovi}.
- Videli ste i sami: voziti ovim ulicama najvi{e li~i na brdsku reli trku. Ulice su posute tucanikom koji se brzo razi|e i sve ispo~etka, a to sve pla}aju stanovnici. Tako|e nemamo ni jednu autobusku liniju, a u samom naselju sme{teno je nekoliko privatnih prevoznika koje to ne interesuje. Jedva smo se izborili da autobus 704 ima jedno stajali{te u naselju - pri~a nam Ra|enovi}. - Istina, tu nije bila u pitanju volja ljudi iz GSB, ve} nemogu}nost pravljenja stajali{ta zbog divlje prodaje placeva oko auto-puta.

149

DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

Deca iz "Altine" idu i po pet kilometara pe{ke u najbli`u osnovnu
{kolu. Tako|e, hitno je i pitanje vodovoda. Na{i sagovornici ipak misle da neki od ovih problema mogu ubrzo da se re{e.
- Nadamo se kad budemo imali mesnu zajednicu da }emo sve ove probleme re{avati lak{e. Mnogo je problema koje mi imamo, a malo je prostora u va{im novinama. Ovde mogu da se prave feljtoni… - ka`u nam na rastanku,

VEDRAN IVANKOVI}

STIGLA STRUJA I NA "ALTINU"

Operacija povratka struje na "Altinu" uspe{no je zavr{ena nakon deseto~asovne blokade auto-puta Beograd-Novi Sad 27. decembra. Posle blokade i izno{enja ovog problema gra|ana "Altine" na sednici Skup{tine op{tine formiran je krizni {tab koji se stara o elektro-energetskoj situaciji u ovom delu Zemuna. - Posle dva sata blokade pojavili su se neki likovi, o~igledno instruisani od predhodne vlasti, da prave pometnju. Bili smo na ivici da odustanemo. Sva sre}a pa smo istrajali i posle nekoliko dana dobili smo struju. Odjednom je sve moglo. ^ak je u rekordnom roku stara trafo-stanica osposobljena i postavljena nova, koja je rasteretila sistem. Kako ka`u ljudi koji su to uradili, bili smo " drugi prioritet " posle Zemunske bolnice. Tu`no je re}i, na po~etku 21. veka, da smo posle nekoliko dana mogli da se pozabavimo li~nom higijenom - ka`e za " Hroniku " Mirko Mi{kovi}. - Posebno bismo se zahvalili va{em uredniku i odborniku u SO Zemun Draganu Stojkovi}u, koji se jedini od odbornika pojavio na blokadi i pojasnio nam na{a prava, dok odbornika koga smo mi izabrali u " Altini " nije bilo nigde.

MESNA ZAJEDNICA UMESTO "ULICE"

U petak, 12. januara, u 13 ~asova u sali u Kosovskoj odr`a}e se konstitutivna sednica Mesne zajednice "Altina". Kako su nam na{i sagovornici rekli interesovanje za ovaj skup je veliko, tako da }e biti organizovan i autobuski prevoz. - U naselju smo skupili vi{e od 2.500 potpisa za osnivanje mesne zajednice. Ako treba za prvo vreme ustupi}u ja prostoriju za kancelariju, a na leto planiramo, uz pomo} op{tine, koja bi nam dala plac, da sazidamo i neki objekat koji bi slu`io ovoj nameni. Ovde ima dosta stovari{ta, neka svako da ne{to materijala, ja }u da zidam, pekar }e da hrani radnike... Sve }e to biti uz malo dobre volje za op{te dobro, da ne bismo ponovo do{li u situaciju da moramo da izlazimo na ulicu zbog nekog problema - nagla{ava @eljko Ra|enovi}.

150

ZEMUNSKA NASELJA

Altina na fotografijama objavljenim u “Hronici” 2000. godine Umesto epiloga: deo teksta u listu “Politika” koji je objavljen
4. januara 2008. godine

151

DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

"Hronika" broj 24/ 10. februar 2001

Stvarno ili mogu}e, ali je najavljeno

ZATRPA]E "BUSIJE" SME]EM!

Potpredsednik gradske vlade Ljubomir An|elkovi} nedvosmisleno tvrdi da }e u "Busijama" uskoro ni}i predvi|ena gradska deponija

Kao grom iz vedra neba odjeknula je nedavna izjava potpredsednika gradske vlade Beograda Ljubomira An|elkovi}a koji je, govore}i o deponijama i izno{enju sme}a u glavnom gradu rekao "da }e ku}e u zemunskom naselju "Busije" morati ili da se sru{e ili }emo ih zatrpati sme}em"!
Obja{njavaju}i da se svakog dana na deponiju sme}a u
Vin~i odvozi izme|u 1.300 i 1.500 tona sme}a, da se ona prostire na oko 50 hektara i da je bilo planirano da se pro{iri za novih 20 hektara, ali da to jo{ nije u~injeno, An|elkovi} je napomenuo da se na levoj strani Save (op{tine Zemun i Novi Beograd) ne nalazi ni jedna deponija i da su tro{kovi odvo`enja sme}a iz ovog dela Beograda izuzetno veliki zbog kilometarske udaljenosti do Vin~e.
- Hteli mi to da priznamo ili ne "Busije" su jedino mesto na levoj strani Save pogodno za otvaranje nove deponija, kako je to ina~e i bilo ranije predvi|eno - rekao je Ljubomir An|elkovi}.
Poznato je da je prethodna vlast u Zemunu, na ~elu sa tada{njim predsednikom SO Zemun Vojislavom [e{eljom, pre

  • par godina isparcelisala prostor izme|u Batajnice
  • i

Ugrinovaca, zvani "Busije", i ogla{avaju}i ga u tada{njim "Zemunskim novinama" prodalo zainteresovanima za stambenu izgradnju.
Nije nikakva tajna da su te ku}e na "Busijama" gra|ene bez ikakve tehni~ke i druge dokumentacije, da je cena kvadratnog metra bila samo 15 dinara, da su placeve na tom prostoru kupovali uglavnom ljudi bez velike akumulacije za gradnju krova nad glavom i da je me|u njima najvi{e bilo nevoljnika sa statusom izbeglica.
An|elkovi} je tako|e podsetio da je jo{ tada gradska vlast upozoravala, pa ~ak i povela sudski spor sa radikalskim ~elnicima SO Zemun, sve u `elji da se poni{te ugovori i ile-

152

ZEMUNSKA NASELJA

galno izdate gra|evinske dozvole na ovoj lokaciji... Sve je bilo uzalud. Gradnja u "Busijama" odmicala je velikim tempom, uz ~vrsto obe}anje radikala da nikada nikome, ~ak i ako oni odu sa vlasti, ne}e pasti na pamet da ru{i tek ili nedavno izgra|ene porodi~ne ku}e.
Rajka Bradovi}, izbeglica, ~ija je ku}a u naselju "Busije" jo{ u izgradnji hvata se za glavu posle saop{tenja da }e njena "muka" ili biti sru{ena ili - zatrpana sme}em.
- Mi ovde ne `ivimo dobro, daleko je to od dobrog, jer gazimo blato, od po~etka imamo problema sa strujom, ni{ta nije onako kako su nam obe}ali ~elnici radikalske vlasti sa [e{eljom, ali imamo krov nad glavom... Ne mogu da shvatim da neko ho}e da nas zatrpa sme}em. Obmanuti smo u sopstvenoj nevolji pre ~etiri godine, a sada neko jo{ ho}e da nam stane na veliku muku - pri~a nam Rajka Bradovi}.
Potpredsednik gradske vlade ima puno razumevanja za jad i nevolje stanovnika "Busija", ali i obja{njava:
- Prethodna vlast je na ilegalan na~in prodavala placeve.
Jeste da tamo `ive izbeglice, ali se njihov krov nad glavom ne re{ava na takav na~in. Nehumano je bilo dovoditi ljude na "Busije" i terati ih da tamo `ive, jer su na tom terenu vrlo visoke podzemne vode i postoji jalovi{te. Tamo se ne `ivi... Tamo je predvi|ena deponija i bi}e izgra|ena - kategori~an je Ljubomir An|elkovi}

J OVAN K OZOMARA

RECIKLA@A, MO@DA...

Mo`e li se dogoditi da recikla`a sme}a za koju su zainteresovani strani ulaga~i spasi "Busije" od ru{enja ili najavljenog zatrpavanja sme}em? - Problem deponija mora se re{avati vrlo brzo ina~e }emo se sukobiti sa ekolo{kom katastrofom... [to se ti~e stranog ulaganja u recikla`u postoji velika zainteresovanost, ali to je posao u koji se mora u}i vrlo oprezno i sa ve} napravljenim projektima. Pored toga postoji i odre|ena procedura koja se mora zadovoljiti, a koja zahteva odre|eni vremenski period. A nama gori pod nogama - ka`e Ljubomir An|elkovi}, potpredsednik vlade Skup{tine Beograda.

153

DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

"Hronika" broj 30/ 5. maj 2001.

[ta }e biti sa zemunskim naseljima "spomenicima" radikalske vlasti

MALO NADE NA HORIZONTU

Mnoga izbegla lica, kao i ljudi bez re{enog stambenog pitanja, pomislili su da je re{enje njihovih problema na vidiku, kad je pre dve godine Op{tina Zemun raspisala javni konkurs za prodaju placeva u naselju "Plavi horizonti", po ceni od 100 dinara po kvadratnom metru. Me|utim, budu}i "sre}ni vlasnici" nisu ni sumnjali kakve ih sve neda}e o~ekuju.
Njive "Vo}arskih planta`a" PKB isparcelisane su i podeljene na placeve razli~itih veli~ina, tako da je prose~an plac od 6 ari vredeo oko 11.000 (jedanaesthiljada) nema~kih maraka u tada{njoj dinarskoj protivvrednosti. Svako ko je uplatio adekvatnu sumu na odre|eni `iro ra~un i doneo na uvid li~nu kartu ili izbegli~ku legitimaciju, postao je "vlasnik" gra|evinskog zemlji{ta u naselju "Plavi horizonti".
Ali, ni jedan ugovor nije posedovao najbitniji element - nije bio overen od strane nadle`nog suda. Bilo je predvi|eno da se svi kupoprodajni ugovori, zaklju~eni izme|u Op{tine Zemun i fizi~kih lica koji su kupili placeve, blagovremeno overe od strane ^etvrtog op{tinskog suda u Beogradu, ali smenom op{tinskih vlasti sve je stalo. Da problem bude ve}i, sada{nja op{tinska vlast ne priznaje re{enja izdata od prethodne vlasti, jer zvani~ni kupoprodajni ugovori ne postoje. Za oko 600 prodatih placeva (oko 500 su kupila izbegla lica), pitanje svojine je jo{ uvek neizvesno.
Uprkos tome kupci placeva zapo~eli su izgradnju svojih domova neposredno po sklapanju ugovora sa biv{im op{tinskim vlastima. U me|uvremenu suo~ili su se i sa novim problemima vezanim za infrastrukturu koja predstavlja jedno od najspornijih pitanja. Naime, mnogi su, pored zavr{enih ku}a, bili primorani da proteklih par meseci plate privatan sme{taj, jer struja, voda i kanalizacija, za {ta su izdvojena sredstva, nisu jo{ uvek priklju~eni u ovom naselju. Svojevremeno su Op{tina Zemun, biv{i Sekretarijat za izbeglice i Vlada Srbije izdvojili 58 miliona dinara za uvo|enje struje na "Plave horizonte", kao i u naselja "Busije" i "Grmovac". Gra|ani ovog naselja su veoma ogor~eni, mada se gradnja objekata nastavlja.

154

ZEMUNSKA NASELJA

Do sada smo u vezi svega ovoga zahteve upu}ivali samo
Op{tini. Prethodna vlast se dobro "pokrila" pravno, jer nikoga od nas nije vezala pravosna`nim ugovorom, ali sa kim god smo potpisivali ugovore - potpisivali smo je sa Op{tinom. Do sada je izgra|eno oko 250 objekata, a oko 30 porodica ve} `ivi na "Horizontima" jer nemaju kud. Pitanja legalizacije, struje, vode, kanalizacije, puta, autobuske linije, {kole i obdani{ta, svakodnevno nam stoje nad glavama poput pri~e bez kraja. Uostalom, niko od nas nije nasilno zaposeo placeve, ve} smo po{teno platili sve {ta su od nas tra`ile tada{nje op{tinske vlasti, ka`e njihov predstavnik Nina Kosovi}.

O LGA Z ORI }
Razgovor zapo~et u decembru 2000. nije nastavljen

155

DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

"Hronika" broj 32/ 2. jun 2001.

Naselje 13 MAJ ni u Zemun polju, ni u Batajnici

OVDE JE I VREME STALO

Muke s prevozom, ambulantom, mesna zajednica pod katancem a odbornik i   ne stanuje u naselju…

Na samo sedam kilometara od centra Zemuna nalazi se naselje “13.maj”, koje je, kako tvrde stanovnici ovog kraja, uvek i u svakoj garnituri vlasti bilo na margini doga|aja i brige Op{tine Zemun.
- Ovo naselje se nalazi u zemunskom ataru i nikad nije bilo u batajni~kom, ali nas pojedine neznalice strpa{e u Batajnicu, pa nam odredi{e da pla}amo autobusku kartu deset dinara. A da muka bude jo{ ve}a GSP nam je ukinuo ku}icu za ~ekanje autobusa na Batajni~kom putu, koju smo mi sami napravili i odr`avali sve dok GSP nije preuzeo “brigu” o njoj. Izmestili su stanicu u oba pravca za po pedeset do sto metara od raskrsnice, tako da imamo mnogo vi{e vremena za {etnju, budu}i da od naselja do Batajni~kog puta ima 1.300 metara, ka`e @arko Gruji} koji ve} 48 godina `ivi u ovom kraju. Grupa stanovnika naselja “13 maj” je 25.aprila ove godine poslala zvani~an dopis Skup{tini grada Beograda i predsedniku Skup{tine op{tine Zemun, u nadi da }e im zvani~nici pomo}i u prevazila`enju problema, ali do danas, kako ka`u, od pomo}i nema ni{ta. Da ironija bude jo{ ve}a, njihov odbornik ~ak i ne `ivi u ovom kraju, nego u Zemun polju, a stanovnici sumnjaju da je ikada i posetio njihov kraj.
- Uputili smo pismo Skup{tini grada i na{e Op{tine. @eleli smo da probudimo savest nadle`nih, jer smo po volji politike pripojeni Zemun polju, tako da smo ostali bez bilo kakve podr{ke, zaklju~uje Gruji}. Saobra}aj nije jedini problem me{tana naselja”13 maj”. U ovom naselju koje broji oko hiljadu stanovnika, postoji jedna ambulanta, koja je u doba inflacije ukinuta kao nerentabilna. Uz zalaganje pojedinih stanovnika ovog naselja ambulanta je vra}ena u nove adaptirane prostorije. Sad, ponovo zbog nerentabilnosti, Ministarstvo zdravlja planira da ukine ambulantu, uprkos ~injenici da u ovom naselju uglavnom `ive stariji sugra|ani.

156

ZEMUNSKA NASELJA

Naselje je podignuto 1947. godine i od tada nije ulagano u njega. Kanalizacija je dotrajala, |ubre je svuda naokolo, na svakih trideset porodica postoji samo jedan kontejner, koji se prazni jednom u dve nedelje. A kao dokaz da je vreme stalo u ovom kraju pokazuje i sat na vodotornju koji tako|e godinama nije u funkciji.

A. P RODANOVI }

NAVODNJAVANJE NIJE VI[E POTREBNO

Nekada se skoro ~itav Beograd hranio sa PKB njiva, sve dok biv{a radikalska vlast nije isparcelisala 16 hektara poljoprivrednog zemlji{ta i prodala ga kao gra|evinsko. Skupoceni sistem za navodnjavanje je time prese~en i izba~en iz upotrebe. Ogromna sredstva su ulagana u ovu opremu koja sada napu{tena zarasta u korov.

Svedo~anstva pro{losti:
Socrealisti~ki toranj Poljoprivredno-industrijskog kombinata i napu{tena, odba~ena oprema za navodnjavanje

157

DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

"Hronika" broj 37/ 1. septembar 2001.

TRANSFUZIJA U TRI FAZE (SVE@A KRV)

Umesto sve~anih ceremonija povodom 250 godina gra|anske uprave u Zemunu, Grmovac i Busije, naselja iznikla na Ugrinova~kim njivama, posta}e `alostan simbol ne samo ovog zemunskog jubileja nego i prve godine tre}eg milenijuma, ili 21.veka. Oko 2.500 stanovnika ovih naselja jo{ uvek, u opet jubilarnoj stotoj godi{njici uvo|enja elektrike u Zemunu nemaju struju, a bogami ni vodu.
Dnevnik "Danas" u reporta`i (30.juli) op{irno iznosi jadikovke i vajkanja ovih ljudi i upoznaje nas sa jo{ gorom ~injenicom, da nema nade da se problem struje skoro re{i. Navodno, predstavnici nove op{tinske vlasti su im rekli "obratite se va{im radikalima, koji su vam to obe}ali…".
Da podsetimo. Kada su pre ~etiri godine radikali po~eli da usre}uju Zemun deo njihovog plana je bio i naseljavanje izbeglica. Po{to su tada osvojili vlast samo u Zemunu, taj plan nisu mogli da realizuju ravnomerno po celoj Srbiji, pa su se skoncentrisali na vi{e lokacija u Zemunu, a Grmovac i Busije su uz Altinu i Plavi horizont postali najve}a naselja. Kao {to to ~esto biva u na{em narodu, niko nije razmi{ljao o budu}nosti, posledicama, niti je bio mogu} razgovor izme|u grupe vlastodr`aca (usre}itelja izbeglica) i naprimer, ljudi iz struke - urbanista, gra|evinara, sociologa… Ipak, na jednom narodnom zboru odr`anom u Be~menu, na primedbu Sremaca da nije u redu da se na ve{ta~ki na~in stvaraju posebna naselja doseljenika, jer to mo`e izazivati sukobe zbog razlika u mentalitetu, kulturi, obi~ajima, doktor [e{elj im je odgovorio "Vama Sremcima je potrebna sve`a krv".
Stru~njak za pitanja krvi i tla, pomenuti doktor, na ovaj na~in je kao i svi geniji, mislio da re{ava, jednim potezom, vi{e pitanja. Pre svega, ostvario je prihod od vi{e desetina (stotina?) miliona nema~kih maraka kojima se u lavirintu finansijskog poslovanja zametnuo trag. Zatim, ono krvi {to je preostalo posle krvoproli}a u Hrvatskoj i Bosni, dodao je srema~koj koja je po njegovom doktorskom mi{ljenju bila slaba. Re{io je i pitanje tla, jer je umesto deponije sme}a smestio ljude, sve`u krv. Najdalekovidiji deo tog projekta bila

158

ZEMUNSKA NASELJA

je njegova fazna realizacija. U prvoj fazi sve`a krv je do{la, isplatila sve` novac (DM) i podigla stotine zgrada. Naravno, tu je anga`ovan i drugi deo sve`eg novca, u stovari{tima gra|evinskog materijala i gra|evinskim, preduzimljivim firmama ~iji vlasnici po zidovima svojih kabineta imaju ikone nacionalnih svetaca, vojvoda i politi~ara u znak zahvalnosti za srebrene mercedese kojima se vozikaju dok raznose paketi}e humanitarne pomo}i.
Druga faza, uvo|enje vode, struje, kanalizacije, izgradnja ulica, trotoara, tr`nog centra, {kole, obdani{ta, ambulante, po{te, banke, sportskih terena…naravno nije mogla biti finansirana od pomenutih desetina (stotina?) miliona maraka jer im se, kao {to rekosmo, zagubio trag. Ta faza je prepu{tena politi~kim protivnicima. Po{to politi~ki protivnici nisu za ovih deset meseci bili u stanju da u|u u trag fantomskim milionima maraka, po{to nisu imali vi{e {ta da prodaju, oni sle`u ramena, i upu}uju Grmov~ane i Busija{e na radikale. Kao da su im rekli "molimo vas da slede}i put glasajte za radikale, mo`da oni prona|u milione maraka koje su vam uzeli i dovr{e posao koji su zapo~eli".
Sve`a krv iz Grmovaca i Busija tako ostaje u mraku i bez vode, o~ekuju}i tre}u fazu. Sve`a krv je ogor~ena, razo~arana. Sve`a krv je umorna od neispunjenih obe}anja. "Stara" srema~ka krv }uti i posmatra. Bi}e jednog dana i struje i vode. U memoriji ima zabele`eno se}anje na pretke koji su isto tako do{li odnekud i posle nekog vremena postali Sremci. Zato se i ne jede mnogo. Znaju da je najbolji doktor vreme, jer ono le~i ili zatrpava sve gluposti koje naprave genijalni doktori koji sve znaju i sve mogu.

D RAGAN S TOJKOVI }

159

DOSIJE ZEMUN 1999 - 2003.

„Hronika“ broj 49/ 23.februar 2002.

KROJA^I NA[IH SUDBINA

Davno je to bilo, u pozori{nom muzeju je sa~uvano, koji ono be{e glumac proslavio pre vi{e od ~etiri decenije “Boru [najdera”. Nema vi{e pisca, zaboravljen je glumac, ali je trajno sa~uvan lik i delo druga Bore koji je, ako ume da kroji odela, sposoban da po zadatku Partije kroji i u limarskoj zadruzi.
Vremena se menjaju, menjaju se re`imi, ali neumoljiva logika partijskog mi{ljenja ostaje. Pogotovo kad novi smenjuju stare i kad je odanost partijskih kadrova najva`niji ljudski, profesionalni i moralni kvalitet.
Preure|enje dr`ave bio je jedinstven zahtev monumentalno izra`en Petog oktobra 2000. U opravdanost ovog zahteva nije sumnjao niko, pa ~ak ni mnogi nosioci prethodne vlasti. Kad se bura sti{ala gra|ani su nastavili da ~ekaju, a politi~ari koji su uzeli vlast po~eli su da pripremaju promene koje su obe}ali. Pro{la su vremena ideolo{kih rasprava – na dnevni red je do{lo pitanje: Gde su pare? Jedno od obe}anja bila je i decentralizacija dr`avne uprave. Ovo je bio veoma jednostavan, jasan, i konkretan zahtev gra|ana. Nemojte vi{e da nam uzimate na{e pare, da biste zadovoljili svoje potrebe, pa da nam vra}ate mrvice. Hajde da stvari obrnemo, da mi zadovoljimo svoje osnovne potrebe, a da onda damo dr`avi {ta nam ostane. Da ta proporcija bude u korist onih ~ije se pare uzimaju. Neka dr`ava `ivi od svojih prihoda, i neka tro{i onoliko koliko je zaradila.
Kako stvari stoje, na`alost, izgleda da }e se nastaviti po starom.
Nasuprot interesima gra|ana, opet su nadvladali interesi
Partija. Da bi se dr`ala vlast potrebna je kontrola nad parama. Ko dr`i Beograd, vlada i Srbijom. Beograd je najve}i izvor para. Zbog toga, sa lako}om }e se dr`ava decentralizovati tamo gde nema konkretnog interesa (para). Op{tine u provinciji sa 15.000 stanovnika }e i dalje imati mnogo ve}u samostalnost, i sve {to im treba, ali zato podru~je Beograda i

160

ZEMUNSKA NASELJA

njegovih gradskih op{tina ostaje zlatni rudnik za one koji ho}e da vladaju. Izvor politi~ke mo}i u celoj Srbiji je u ke{u sa beogradskih pijaca, parkinga, od raznih administrativnih taksa, od naplate poreza, kori{}enja gradskog zemlji{ta…
Naslednike “Bore [najdera” ne interesuje {to Batajnica sa
60.000 stanovnika ili Sur~in, Dobanovci, i ostala naselja nemaju elementarne uslove za `ivot. Oni }e gradskim op{tinama Beograda pod parolom “decentralizacije vlasti” prepustiti samoupravu u oblasti kulture i obrazovanja, gde se pare tro{e, ali te{ko da }e dozvoliti da prihodi za gradsku ~isto}u, od pijaca i parkinga, gra|evinskog zemlji{ta, postanu izvor prihoda lokalne samouprave.
Oni }e sebe, grad od dva miliona stanovnika, opet proglasiti za jednu op{tinu - jedinicu lokalne samouprave. Gradske op{tine }e ostati njihove mesne zajednice kojima }e davati onoliko koliko je dovoljno da nezadovoljstvo gra|ana dr`e pod kontrolom. Dava}e gra|anima njihove pare samo kad moraju. Kao i svih ovih proteklih decenija. I opet sve kao u Borino vreme: to su zahtevi izgradnje i obnove ratom poru{ene zemlje, me|unarodna situacija se “intenzivira” a unutra{nji neprijatelj jo{ nije pora`en. Narod treba da se `rtvuje za dr`avu – a dr`ava to su oni.
Tako su sudbine na{ih roditelja, nas i na{e dece bile i ostale u rukama nadobudnih partijskih [najdera, koji ih kroje prema svome skromnom znanju, ali ogromnom samopouzdanju.

Recommended publications
  • Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020

    Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020

    EN ANNEX Ministry of Agriculture and Environmental Protection Republic of Serbia REPUBLIC OF SERBIA IPARD PROGRAMME FOR 2014-2020 27th June 2019 1 List of Abbreviations AI - Artificial Insemination APSFR - Areas with Potential Significant Flood Risk APV - The Autonomous Province of Vojvodina ASRoS - Agricultural Strategy of the Republic of Serbia AWU - Annual work unit CAO - Competent Accrediting Officer CAP - Common Agricultural Policy CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation CAS - Country Assistance Strategy CBC - Cross border cooperation CEFTA - Central European Free Trade Agreement CGAP - Code of Good Agricultural Practices CHP - Combined Heat and Power CSF - Classical swine fever CSP - Country Strategy Paper DAP - Directorate for Agrarian Payment DNRL - Directorate for National Reference Laboratories DREPR - Danube River Enterprise Pollution Reduction DTD - Dunav-Tisa-Dunav Channel EAR - European Agency for Reconstruction EC - European Commission EEC - European Economic Community EU - European Union EUROP grid - Method of carcass classification F&V - Fruits and Vegetables FADN - Farm Accountancy Data Network FAO - Food and Agriculture Organization FAVS - Area of forest available for wood supply FOWL - Forest and other wooded land FVO - Food Veterinary Office FWA - Framework Agreement FWC - Framework Contract GAEC - Good agriculture and environmental condition GAP - Gross Agricultural Production GDP - Gross Domestic Product GEF - Global Environment Facility GEF - Global Environment Facility GES
  • Airac Aip Amdt

    Airac Aip Amdt

    SRBIJA / CRNA GORA AIRAC AIP SERBIA / MONTENEGRO KONTROLA LETENJA SRBIJE I CRNE GORE SMATSA doo BEOGRAD / AMDT SERBIA AND MONTENEGRO AIR TRAFFIC SERVICES SMATSA llc 6/21 SLUŽBA ZA VAZDUHOPLOVNO INFORMISANJE / AERONAUTICAL INFORMATION SERVICE Trg Nikole Pašića 10, P.B. 640, 11000 Beograd, Serbia, AFS: LYBBYOYX 6 MAY TEL: + 381 11 321 8056, 321 8051 FAX: + 381 11 324 0456 e-mail: [email protected] Stupa na snagu / Effective Date 17 JUN 21 1. Sadržaj 1. Contents 1.1 Lokacijski indikator: LYEV – Uvođenje 1.1 Location indicator: LYEV – Introduction 1.2 AD BEOGRAD/Nikola Tesla: Parking pozicije – Izmene 1.2 BEOGRAD/Nikola Tesla AD: ACFT stands – Changes (prethodno objavljeno NOTAM-ima) (previously published by NOTAM) 1.3 AD BEOGRAD/Nikola Tesla: Navigacioni postupci – 1.3 BEOGRAD/Nikola Tesla AD: Navigation procedures – Izmene Changes 1.4 Uređivačke izmene 1.4 Editorial changes 2. Uklonite sledeće stranice 17 JUN 21 / 3. Uložite sledeće stranice 17 JUN 21 / On 17 JUN 21 remove the following pages: On 17 JUN 21 insert the following pages: GEN 0.2–1/2 20 MAY 21 GEN 0.2–1/2 17 JUN 21 GEN 0.4–1/6 20 MAY 21 GEN 0.4–1/6 17 JUN 21 GEN 0.5–1/2 20 MAY 21 GEN 0.5–1/2 17 JUN 21 GEN 2.4–1/2 28 JAN 21 GEN 2.4–1/2 17 JUN 21 GEN 3.2–11/14 20 MAY 21 GEN 3.2–11/14 17 JUN 21 GEN 3.2–15/16 22 APR 21 GEN 3.2–15/16 17 JUN 21 AD 2 LYBE 2.1–1/2 25 MAR 21 AD 2 LYBE 2.1–1/2 17 JUN 21 AD 2 LYBE 2.2–1/2 25 MAR 21 AD 2 LYBE 2.2–1/2 17 JUN 21 AD 2 LYBE 6.2–1/2 3 DEC 20 AD 2 LYBE 6.2–1/2 17 JUN 21 AD 2 LYBE 6.2–5/6 3 DEC 20 AD 2 LYBE 6.2–5/6 17 JUN 21 AD 2 LYBE 6.4–1/2 3 DEC 20 AD 2 LYBE 6.4–1/2 17 JUN 21 AD 2 LYBE 6.4–5/6 3 DEC 20 AD 2 LYBE 6.4–5/6 17 JUN 21 AD 2 LYBE 6.5–1/2 3 DEC 20 AD 2 LYBE 6.5–1/2 17 JUN 21 AD 2 LYBE 6.5–5/6 3 DEC 20 AD 2 LYBE 6.5–5/6 17 JUN 21 AD 2 LYBE 8.1–1/2 28 JAN 21 AD 2 LYBE 8.1–1/2 17 JUN 21 AD 2 LYBE 8.1–5/6 28 JAN 21 AD 2 LYBE 8.1–5/6 17 JUN 21 AD 2 LYBE 8.2–1/2 28 JAN 21 AD 2 LYBE 8.2–1/2 17 JUN 21 AD 2 LYBE 8.2–5/6 28 JAN 21 AD 2 LYBE 8.2–5/6 17 JUN 21 AD 2 LYBE 9.1–1/2 3 DEC 20 AD 2 LYBE 9.1–1/2 17 JUN 21 4.
  • "Službeni List Grada Beograda", Br. 34/2004 Br

    "Službeni List Grada Beograda", Br. 34/2004 Br

    "Službeni list grada Beograda", br. 34/2004 br. 17/72, 31/83, 2/85, 28/87, 14/97, 2/99 i 13/00), prema kome je teritorija obuhvaćena ovim planom namenjena za industriju, proizvodno zanatstvo, Skupština grada Beograda na sednici održanoj 26. građevinarstvo i skladišta, kao i za saobraćajne decembra 2003. godine, na osnovu Zakona o površine. planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 47/03) i čl. 11. i 27. Statuta grada Prema Generalnom planu Beograda 2021. ("Službeni Beograda ("Službeni list grada Beograda", br. 18/95, list grada Beograda", broj 47/03) predmetni prostor 20/95, 21/99, 2/00 i 30/03) donela je se nalazi u površinama namenjenim za: - privredne delatnosti i privredne zone, P L A N D E T A L J N E R E G U L A C I J E - saobraćaj i saobraćajne površine i PRIVREDNE ZONE GORNJI ZEMUN - ZONE 1 I 2 - zelene površine. A. UVOD Sastavni deo Plana su i grafički prilozi - "Izvod iz Generalnog urbanističkog plana Beograda sa prikazom šire prostorne celine" i "Izvod iz A.1. Pravni i planski osnov Generalnog plana Beograda 2021." ("Službeni list grada Beograda", broj 47/03). Pravni i planski osnov za donošenje Plana detaljne regulacije privredne zone Gornji Zemun - zona 1 i 2 Karakter područja nalazi se u: Teritorija obuhvaćena ovim planom predstavlja deo - Zakonu o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik privredne zone Gornji Zemun, jedne od Republike Srbije", broj 47/03); najznačajnijih privrednih zo na Beograda na uvodnom pravcu sa severa, izuzetno dobro je saobraćajno - Odluci o izmeni i dopuni Odluke o generalnom povezana, sa neposrednom vezom na planirani urbanističkom planu Beograda ("Službeni list obilazni autoput.
  • Chapter VII: the Formation of the Republika Srpska and the Policy of Ethnic Separation in Bosnia and Herzegovina

    Chapter VII: the Formation of the Republika Srpska and the Policy of Ethnic Separation in Bosnia and Herzegovina

    UvA-DARE (Digital Academic Repository) The unfinished trial of Slobodan Milošević: Justice lost, history told Vrkić, N. Publication date 2015 Document Version Final published version Link to publication Citation for published version (APA): Vrkić, N. (2015). The unfinished trial of Slobodan Milošević: Justice lost, history told. General rights It is not permitted to download or to forward/distribute the text or part of it without the consent of the author(s) and/or copyright holder(s), other than for strictly personal, individual use, unless the work is under an open content license (like Creative Commons). Disclaimer/Complaints regulations If you believe that digital publication of certain material infringes any of your rights or (privacy) interests, please let the Library know, stating your reasons. In case of a legitimate complaint, the Library will make the material inaccessible and/or remove it from the website. Please Ask the Library: https://uba.uva.nl/en/contact, or a letter to: Library of the University of Amsterdam, Secretariat, Singel 425, 1012 WP Amsterdam, The Netherlands. You will be contacted as soon as possible. UvA-DARE is a service provided by the library of the University of Amsterdam (https://dare.uva.nl) Download date:06 Oct 2021 Why do you want to make Serbia and Serbs responsible for the war in Croatia and Bosnia and Herzegovina? ...[The international community] broke up Yugoslavia... and now they want all three peoples in Bosnia and Herzegovina to foot the bill... Slobodan Milošević, Opening Statement, 14 February
  • Serbia and Montenegro Development Through Local Integration

    Serbia and Montenegro Development Through Local Integration

    RLSS/DOS Mission Report 2004/10 SERBIA AND MONTENEGRO DEVELOPMENT THROUGH LOCAL INTEGRATION Review of Local Integration Programme and Appraisal of Opportunities for Local Integration in Development Planning Instruments August 2004 The Review of Local Integration Programme was organized by the UNHCR Offices in Serbia and Montenegro; the Bureau for Europe; and, the Reintegration and Local Settlement Section of the Division of Operational Support, UNHCR Headquarters, Geneva. Acknowledgements The consultant would like to express her thanks and sincere gratitude to all the persons met for sharing their views and opinions, and for making the work fruitful. Most particularly, the consultant wishes to thank the refugees, IDPs and nationals met in the field, and she hopes that the report accurately reflects their concerns, and that it can in some small way contribute to bettering their lives. The consultant would also like to thank the UNHCR offices in Belgrade, Kraljevo, Novi Sad, Podgorica, and Berane for their excellent support in terms of substantive input and logistics. Jane Millar Tournée Consultant i ii Executive Summary This report represents the findings and recommendation of a mission for the Review of the Local Integration Programme and Appraisal of Opportunities for Local Integration in Development Planning Instruments. The review and appraisal were undertaken in the Union State of Serbia and Montenegro in May/June 2004. As the main focus of the mission was on the local integration of refugees, this forms the majority of the report although mention is made of IDPs where relevant and a brief look is taken at resettlement and repatriation as alternative durable solutions to local integration.
  • Slu@Beni List Grada Beograda

    Slu@Beni List Grada Beograda

    ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LI Broj 15 16. maj 2007. godine Cena 180 dinara U znak priznawa za posve}enost, li~nu hrabrost i ne- 5. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometra- procewiv doprinos razvoju slobodnog demokratskog dru- `nog filma, me|unarodni festival filmskih ostvarewa {tva na osnovama me|usobnog razumevawa, tolerancije i po `anrovima (dokumentarni, kratki igrani, animirani i ravnopravnosti, kao i afirmisawa na~ela saradwe i pri- eksperimentalni film), ra|eni tehnikom filmskog i vi- jateqstva me|u narodima sveta bez obzira na rasu, veru i deo-zapisa; ube|ewe, Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj 6. Me|unarodni susret dece Evrope „Radost Evrope”, 15. maja 2007. godine, na osnovu ~lana 3. Odluke o zvawu me|unarodni festival de~jeg stvarala{tva; po~asni gra|anin Beograda („Slu`beni list grada Beo- 7. Beogradski letwi festival – BELEF, me|unarodni grada”, broj 18/06) i ~l. 7. i 31. Statuta grada Beograda festival umetni~kog stvaral{tva; („Slu`beni list grada Beograda”, br. 14/04, 30/04 i 19/05), 8. Me|unarodno takmi~ewe muzi~kih umetnika, me|una- donela je rodno takmi~ewe muzi~kih umetnika do 30 godina po utvr- |enim kategorijama; ODLUKU 9. Beogradski sajam kwiga, me|unarodna manifestacija kwi`evnog stvarala{tva; 10. Filmski festival u Sopotu, festival doma}eg da se Nelson Mendela (Nelson Mandela), istaknuti bo- rac za ravnopravnost, mir i razvoj demokratije u svetu pro- filmskog stvarala{tva; glasi za po~asnog gra|anina Beograda, glavnog grada Repu- 11. Beogradski xez festival, me|unarodni festival xez blike Srbije.
  • AIRAC VFR Effective Date of This AIRAC VFR AIP AMDT

    AIRAC VFR Effective Date of This AIRAC VFR AIP AMDT

    SRBIJA / CRNA GORA AIRAC SERBIA / MONTENEGRO KONTROLA LETENJA SRBIJE I CRNE GORE SMATSA doo BEOGRAD / VFR AIP SERBIA AND MONTENEGRO AIR TRAFFIC SERVICES SMATSA llc AMDT 4/21 SLUŽBA ZA VAZDUHOPLOVNO INFORMISANJE / AERONAUTICAL INFORMATION SERVICE 11 MAR Trg Nikole Pašića 10, P.B. 640, 11000 Beograd, Serbia, AFS: LYBBYOYX TEL: + 381 11 321 8056, 321 8051 FAX: + 381 11 324 0456 e-mail: [email protected] Stupa na snagu / Effective Date 22 APR 21 1. Sadržaj 1. Contents 1.1 Kretanje ptica i oblasti sa osetljivom 1.1 Bird migration and areas with sensitive faunom (Srbija) – Izmene fauna (Serbia) – Changes 1.2 LYSP: Operater AD (TEL) – Izmena 1.2 LYSP: AD Operator (TEL) – Change 1.3 LYVR: Vertikalna signalizacija – Izmene 1.3 LYVR: Vertical markings – Introduction 1.4 AD ZABREŽJE – Uvođenje 1.4 ZABREŽJE AD – Introduction (prethodno objavljeno NOTAM-om) (previously published by NOTAM) 1.5 Helidrom CEROVAC/Sobovica – 1.5 CEROVAC/Sobovica heliport – Ukidanje Withdrawal (prethodno objavljeno NOTAM-om) (previously published by NOTAM) 1.6 Uređivačke izmene 1.6 Editorial changes 2. Uklonite sledeće stranice 22 APR 21/ 3. Uložite sledeće stranice 22 APR 21/ OnPR 2212 Ar emove the following On 22 APR 21 insert the following pages: pages: GEN 0.4–1/9 25 MAR 21 GEN 0.4–1/9 22 APR 21 GEN 0.5–1 25 MAR 21 GEN 0.5–1 22 APR 21 GEN 3.2–13/18 25 MAR 21 GEN 3.2–13/18 22 APR 21 .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. GEN 3.2–19 22 APR 21 ENR 1.10–7/8 25 MAR 21 ENR 1.10–7/8 22 APR 21 ENR 5.6–1/4 25 MAR 21 ENR 5.6–1/4 22 APR 21 ENR 6.5–11 4 DEC 20 ENR 6.5–11 22 APR 21 AD 0.6–3/4 28 JAN 21 AD 0.6–3/4 22 APR 21 AD 0.6–5 30 JAN 20 AD 0.6–5 22 APR 21 AD 1.3–3/4 24 APR 20 AD 1.3–3/4 22 APR 21 2 VFR AIP Srbija / Crna Gora 22 APR 21 VFR AIP Serbia / Montenegro AD 1.5–7/8 25 MAR 21 AD 1.5–7/8 22 APR 21 AD 2 LYSP 1.1–1/2 3 DEC 20 AD 2 LYSP 1.1–1/2 22 APR 21 AD 2 LYVR 2.1–1 3 DEC 20 AD 2 LYVR 2.1–1 22 APR 21 .
  • Slu@Beni List Grada Beograda

    Slu@Beni List Grada Beograda

    ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 21 15. maj 2009. godine Cena 200 dinara AKTI GRADSKIH OP[TINA VO@DOVAC Na osnovu ~lana 15. Zakona o lokalnim izborima („Slu`beni glasnik RS”, broj 129/07), Op{tinska izborna komisija op{tine Vo`dovac, na sednici odr`anoj 12. maja 2009. godine, donela je RE[EWE O ODRE\IVAWU BIRA^KIH MESTA ZA IZBOR ODBORNIKA SKUP[TINE OP[TINE VO@DOVAC á – Odre|uju se bira~ka mesta za izbor odbornika u Skup{tinu op{tine Vo`dovac, i to: –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Bir. mesto Naziv Adresa Podru~je –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– 1 Bawica AD „Dinara”, Bebelova 1–5, 2–6, Beranska 1, 5–17, 27a, 27v, 29a, 29b 33–41a, 2–58g, Bra- Save Ma{kovi}a 3 cana Bracanovi}a 3–15a, 2–12, Branka Gavele 1–11, 2, Bulevar oslobo|ewa 323–401b, 401e, 401i, 401k, 401n, 401c, Vidaka Markovi}a 3, 3a, 7, 11, 17, 2–6, 16, 16a, Vojvode Stepe 357–455a, 344–434, V. Popovi}a Pineckog 3–17, 4–6a, Dobrivoja Isailovi}a 1–15, 2–16, Dr Izabele Haton 1–13, Joakima Rakovca 2–16, Kru`ni put Vo`dova~ki bb, 2–10, Mili}a Marinovi}a 1–39, 2–22, 30, Pazinska 1–53, Porodice Trajkovi} 1–21, 27, 43,47, 49, 2–44, 51j Porodice Trajkovi} 4 deo 4, 7–15, Save Ma{kovi}a 1–9, Milisava \urovi}a 2, 2b, 2 Bawica MZ „Bawica”, Bul. Bulevar oslobo|ewa 54–84 oslobo|ewa 96 3 Bawica MZ „Bawica”, Bul. Bul.
  • AN EXAMPLE of NOISE ABATEMENT MEASURES for RAILWAY LINE Aleksandar Gajicki1, Momir Praščević2

    AN EXAMPLE of NOISE ABATEMENT MEASURES for RAILWAY LINE Aleksandar Gajicki1, Momir Praščević2

    AN EXAMPLE OF NOISE ABATEMENT MEASURES FOR RAILWAY LINE Aleksandar Gajicki1, Momir Praščević2 1 PhD Student, University of Nis, Faculty of Occupational Safety, Serbia, [email protected] 1 Institute of Transportation CIP, Nemanjina 6,11000 Beograd, Serbia, [email protected] 2 University of Nis, Faculty of Occupational Safety, Serbia, [email protected] Abstract - Reconstruction and modernization of railway modeling software package “Predictor-LimA Software Suite - section from Beograd Centar to Stara Pazova with total Type 7810“. length of 34.7 kilometers, provides upgrading of existing railway line in double-track line with the designed speed up 2. PROJECT DESCRIPTION to 200 km/h. The paper discusses the current state of the The existing double-track line from Beograd Centar to environment in terms of noise, and possible impacts during Batajnica will continue as it is but overhaul and construction and exploitation of the railway line. Procedure modernization works will be undertaken. Only passenger for developing a simulation model of railway traffic, noise traffic was planned on this section; freight traffic will be mapping, annoyance analysis, design procedure for possible in exceptional circumstances. optimizing of noise barriers and a proposal of noise abatement measures are presented. The calculation of noise Passenger and freight traffic will be merged and split in propagation, annoyance analysis and optimization of noise Batajnica station within the group of tracks belonging to barriers were made using simulation modeling software Belgrade Railway Junction. In addition, Batajnica will be the package “Predictor-LimA Software Suite - Type 7810“. For terminal station for urban-suburban railway traffic in the City 477 houses which were exposed to excessive noise levels of Belgrade.
  • Slu@Beni List Grada Beograda

    Slu@Beni List Grada Beograda

    ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVIII Broj 10 26. maj 2004. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 25. ma- ma stepenu obaveznosti: (a) nivo 2006. godine za planska ja 2004. godine, na osnovu ~lana 20. Zakona o planirawu i re{ewa za koja postoje argumenti o neophodnosti i opravda- izgradwi („Slu`beni glasnik RS", broj 47/03) i ~l. 11. i nosti sa dru{tvenog, ekonomskog i ekolo{kog stanovi{ta; 27. Statuta grada Beograda („Slu`beni list grada Beogra- (b) nivo 2011. godine za planske ideje za koje je oceweno da da", br. 18/95, 20/95, 21/99, 2/00 i 30/03), donela je postoji mogu}nost otpo~iwawa realizacije uz podr{ku fondova Evropske unije za kandidatske i pristupaju}e ze- REGIONALNI PROSTORNI PLAN mqe, me|u kojima }e biti i Srbija; (v) nivo iza 2011. godine, kao strate{ka planska ideja vodiqa za ona re{ewa kojima ADMINISTRATIVNOG PODRU^JA se dugoro~no usmerava prostorni razvoj i ure|ivawe teri- GRADA BEOGRADA torije grada Beograda, a koja }e biti podr`ana struktur- nim fondovima Evropske unije, ~iji }e ~lan u optimalnom UVODNE NAPOMENE slu~aju tada biti i Republika Srbija. Regionalni prostorni plan administrativnog podru~ja Planska re{ewa predstavqaju obavezu odre|enih insti- grada Beograda (RPP AP Beograda) pripremqen je prema tucija u realizaciji, odnosno okosnicu javnog dobra i javnog Odluci Vlade Republike Srbije od 5. aprila 2002. godine interesa, uz istovremenu punu podr{ku za{titi privatnog („Slu`beni glasnik RS", broj 16/02).
  • Podaci O Postojećoj Planskoj Dokumentaciji Za Potrebe Izradeplana Generalne Regulacije Sistema Zelenih Površina Beograda, Zaključno Sa Sl.L

    Podaci O Postojećoj Planskoj Dokumentaciji Za Potrebe Izradeplana Generalne Regulacije Sistema Zelenih Površina Beograda, Zaključno Sa Sl.L

    PODACI O POSTOJEĆOJ PLANSKOJ DOKUMENTACIJI ZA POTREBE IZRADEPLANA GENERALNE REGULACIJE SISTEMA ZELENIH POVRŠINA BEOGRADA, ZAKLJUČNO SA SL.L. BGD. 78/17 11.12.2017 Kartografski broj ID broj Naziv planskog dokumenta ZAKONI 5287 ZAKON O PROSTORNOM PLANU REPUBLIKE SRBIJE OD 2010. DO 2020. GODINE - PROSTORNI PLAN, SL.GL.RS 88/10, REG.BR. 5287 (NAPOM) 5078 ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI, SL.GL.RS 72/09, Izmene i dopune 1 ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI, SL.GL.RS 24/11, 2 ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI, SL.GL.RS 121/12 3 ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI, SL.GL.RS 132/14 4 ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI, SL.GL.RS 145/14 Uticaji 5 IZM. ISPRAVKA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI, SL.GL.RS 81/09, 6 ODLUKA: Utvrđuje se da odredba člana 104. stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji GL.RS. 72/09 i 81/09, nije u saglasnosti sa Ustavom, Prestaje da važi, SL.GL.RS 64/10, 7 ODLUKA: Utvrđuje se da odredba člana 109. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji GL.RS 72/09, 81/09, 64/10 I 24/11, nije u saglasnosti sa Ustavom, Prestaje da važi, SL.GL.RS 42/13, 8 ODLUKA: Utvrđuje se da odredbe čl. 185 do 200, Zakona o planiranju i izgradnji GL.RS 72/09, 81/09, 64/10 i 24/11, nije u saglasnosti sa Ustavom, Prestaje da važi, SL.GL.RS 50/13, 9 ODLUKA: Utvrđuje se da odredbe člana 103.
  • AIRAC VFR Effective Date of This AIRAC VFR AIP AMDT

    AIRAC VFR Effective Date of This AIRAC VFR AIP AMDT

    SRBIJA / CRNA GORA AIRAC SERBIA / MONTENEGRO KONTROLA LETENJA SRBIJE I CRNE GORE SMATSA doo BEOGRAD / VFR AIP SERBIA AND MONTENEGRO AIR TRAFFIC SERVICES SMATSA llc AMDT 5/21 SLUŽBA ZA VAZDUHOPLOVNO INFORMISANJE / AERONAUTICAL INFORMATION SERVICE 8 APR Trg Nikole Pašića 10, P.B. 640, 11000 Beograd, Serbia, AFS: LYBBYOYX TEL: + 381 11 321 8056, 321 8051 FAX: + 381 11 324 0456 e-mail: [email protected] Stupa na snagu / Effective Date 20 MAY 21 1. Sadržaj 1. Contents 1.1 Meteorološka osmatranja i izveštaji: 1.1 Meteorological observations and reports: Stanica Tivat – Izmena Tivat station – Change 1.2 MET usluga: Prognoza eGAFOR – 1.2 MET service: eGAFOR forecast – Uvođenje Introduction 1.3 Meteorološke sondaže: Vremena 1.3 Meteorological soundings: Launching lansiranja – Izmene times – Changes (prethodno objavljeno NOTAM-om) (previously published by NOTAM) 1.4 Helidrom UGRINOVCI/Elgra Vižn – 1.4 UGRINOVCI/Elgra Vižn heliport – Uvođenje Introduction (prethodno objavljeno NOTAM-om) (previously published by NOTAM) 1.5 Uređivačke izmene 1.5 Editorial changes 2. Uklonite sledeće stranice 20 MAY 21/ 3. Uložite sledeće stranice 20 MAY 21/ On 20 MAY 21 remove the following On 20 MAY 21 insert the following pages: pages: GEN 0.4–1/9 22 APR 21 GEN 0.4–1/9 20 MAY 21 GEN 0.5–1 22 APR 21 GEN 0.5–1 20 MAY 21 GEN 0.6–11/12 25 MAR 21 GEN 0.6–11/12 20 MAY 21 GEN 3.2–13/19 22 APR 21 GEN 3.2–13/19 20 MAY 21 GEN 3.5–3/9 25 MAR 21 GEN 3.5–3/9 20 MAY 21 ENR 1.10–9 25 MAR 21 ENR 1.10–9 20 MAY 21 ENR 5.3–1/2 10 SEP 20 ENR 5.3–1/2 20 MAY 21 ENR 5.3–3 1 MAR 18 ENR 5.3–3 20 MAY 21 ENR 6.5–11 22 APR 21 ENR 6.5–11 20 MAY 21 AD 0.6–5 22 APR 21 AD 0.6–5 20 MAY 21 2 VFR AIP Srbija / Crna Gora 20 MAY 21 VFR AIP Serbia / Montenegro AD 1.3–3/4 22 APR 21 AD 1.3–3/4 20 MAY 21 AD 1.5–7/8 22 APR 21 AD 1.5–7/8 20 MAY 21 .