Zbornik Urednik Lidija Lincender
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE АКАДЕМИJА НАУКА И УМJЕТНОСТИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA POSEBNA IZDANJA KNJIGA CXXXVIII Odjeljenje medicinskih nauka Knjiga 38 MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP KOLOREKTALNI KARCINOM DANAS Sarajevo, 17. mart/ožujak 2011. godine Zbornik Urednik Lidija Lincender Redakcioni odbor Mehmed Gribajčević, Rusmir Mesihović, Haris Tanović SaRajevo 2011 AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE АКАДЕМИJА НАУКА И УМJЕТНОСТИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA SPECIAL EDITIONS BOOK CXXXVIII Department of Medical Sciences Book 38 International SCIENTIFIC MEETING COLORECTAL CANCER TODAY Sarajevo, March 17, 2011 Proceedings editor Lidija Lincender editorial Board Mehmed Gribajčević, Rusmir Mesihović, Haris Tanović SaRajevo 2011 oRGaNIZaCIoNI oDBoR Lidija Lincender, dopisni član aNUBiH, predsjednik odbora za maligna oboljenja oMN aNUBiH Prof. dr. Mehmed Gribajčević Prof. dr. Rusmir Mesihović Prof. dr. Haris Tanović Mr. sci. dr. Maja Banjin-Čardžić Nerma Tanović PReDAVAČI Prof. dr. Mehmed Gribajčević, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za gastroenterohepatologiju, Sarajevo Prof. dr. Rusmir Mesihović, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za gas- troenterohepatologiju, Sarajevo Doc. dr. Nenad vanis, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za gastroen- terohepatologiju, Sarajevo Lidija Lincender, dopisni član aNUBiH, akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo Dr. sci. Med. Srđan Gornjaković, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za gastroenterohepatologiju, Sarajevo Prof. dr. Nada Pavlović-Čalić, Univerzitetski klinički centar Tuzla, Tuzla Prof. dr. Svjetlana Radović, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Institut za patologiju, Sarajevo Prof. dr. Haris Tanović, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za opštu i abdominalnu hirurgiju, Sarajevo Prof. dr. Zoran Krivokapić, Klinički Centar Srbije, Klinika za digestivnu hirurgiju, Hirurška klinika, Beograd Doc. dr. Hrvoje Šobat, Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Klinika za tu- more, Zagreb Prof. dr. Borut Štabuc, Univerzitetski klinički centar Ljubljana, Klinika za gastroen- terologiju, Ljubljana Mr. sci. Dr. Maja Banjin-Čardžić, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za onkologiju, Sarajevo FINaNSIjSKa PoDRŠKa Generalni sponzor PLIVA HRVATSKa d.o.o., Predstavništvo u BiH Sponzor BoSNaLIjeK, d.d. SaRajevo Pokrovitelj ZAVOD ZDRAVSTveNoG oSIGURaNja I ReoSIGURaNja FeDeRaCIje BoSNe I HeRCeGovINe SaDRŽaj Mehmed Gribajčević, Nenad Vanis, Rusmir Mesihović, Amila Mehmedović ozbiljnost kolorektalne maligne patologije .............................................. 5 Rusmir Mesihović, Nenad Vanis Prevencija kolorektalnog karcinoma – endoskopski pristup .................... 15 Nenad Vanis, Rusmir Mesihović, Amila Mehmedović Primarna i sekundarna prevencija kolorektalnog karcinoma .................... 25 Lidija Lincender Radiološki dijagnostički imaging kolorektalnog karcinoma .................... 33 Srđan Gornjaković endoscopic diagnosis and treatment in colorectal cancer ......................... 45 Nada Pavlović-Čalić, Enver Zerem Lynch sindrom (HNPCC) i FaP: klinički menadžment ............................ 47 Svjetlana Radović Dostignuća patohistologije u dijagnostici kolorektalnog karcinoma ........ 59 Haris Tanović, S. Pašović, A. Kulo, S. Bajramagić Kolorektalni karcinom (hirurški aspekt) ................................................... 73 Zoran Krivokapić, Ivan Dimitrijević, Velimir Marković Hirurško lečenje karcinoma rektuma ........................................................ 85 Maja Banjin adjuvantna terapija kolorektalnog karcinoma .......................................... 87 Hrvoje Šobat Radioterapija karcinoma rektuma ............................................................. 101 Borut Stabuc Treatment of metastatic colorectal cancer................................................. 111 Zaključci ................................................................................................... 119 5 Radovi su štampani u formi u kojoj su ih dostavili autori oZBILjNoST KoLoReKTaLNe MaLIGNe PaToLoGIje Mehmed Gribajčević, Nenad Vanis, Rusmir Mesihović, Amila Mehmedović Uvod Kolorektalni karcinom predstavlja, zbog stalno rastuće pojavnosti, sve važniji dijagnostički i terapijski problem. Karcinom debeloga crijeva nalazi se među tri najčešća sijela raka u pripadnika obaju spolova. Svrstava se među vodeće uzroke smrti od raka u svijetu (1,2). Najveća incidenca karcinoma debelog crijeva je u europi, Sjevernoj americi i australiji, a najmanja u južnoj i centralnoj aziji i afričkim zemljama (3, 4). Incidencija i smrtnost u posljednjih tridesetak godina u stalnom su poras- tu s prosječnom godišnjom stopom rasta od oko 3%, te je po učestalosti ovo treći najčešći maligni tumor u svijetu (nakon karcinoma pluća i prostate kod muškaraca), a po smrtnosti na drugome mjestu u razvijenim zemljama. Rizik od razvoja ovog tumora ovisi o dobi te je znano da počinje rasti nakon četrdesetih sa značajnim porastom između 50-55. godine života. Svakom daljnjom deka- dom života rizik se udvostručuje, da bi u konačnici dosegao eksponencijalni rast. Kolorektalni karcinom je jedan od najčešćih oblika karcinoma među europskim stanovništvom, s više od 400.000 novooboljelih godišnje. Globalno, dobno standardizirana stopa incidencije (ASR) kolorektalnog karcino- ma je 20,1 na 100.000 muškaraca i 14,6 na 100.000 žena. Postoje značajne raz- like između stope incidencije u razvijenijim u odnosu na manje razvijene zemlje. U razvijenim dijelovima svijeta, aSR je 40,0 kod muškaraca i 26,6 kod žena; u manje razvijenim područjima, stope su 10,2 i 7,7, respektivno. Najveći aSR u muškaraca su promatrane u australiji / Novom Zelandu (48,2), nakon čega slijede Sjeverna amerika (44,4) i Zapadna europa (42,9). Na drugom kraju ljest- vice stope su najniži u južnoj i Centralnoj aziji (4,7) i Središnjoj africi (2,3) (5). 7 američko udruženje za karcinom je saopštilo da u 2010. godini je u ovoj zemlji verificirano više novih slučajeva kolorektalnog karcinoma u poređenju sa pret- hodnim godinama (6). Rizik da se tokom života razvije kolorektalni karcinom iznosi 1 od 19 (5,2%). Kolorektalni karcinom je treći vodeći uzrok smrtnosti od malignih oboljenja u Sjedinjenim američkim Državama. Prema podacima Na- cionalnog instituta za rak SaD primjenom mjera ranog otkrivanja raka debeloga crijeva, poglavito hemokult testa jednom godišnje, moguće je smanjiti umiranje od raka debeloga crijeva za 15 do 33% (7). Rizik razvoja karcinoma debelog crijeva značajno raste nakon 40. godine života, a 85% svih karcinoma nađe se kod osoba iznad 50. godine života. Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da će joj se do starosti od 80 godina razviti karcinom debelog crijeva. Kolorektalni karcinom u svijetu predstavlja 9,5% svih karcinoma kod muške i 9,3% kod ženske populacije. Procijenjeno je da preko 75% pacijenta sa dijagnozom kolorektalog karcinoma umre od ove bolesti (8) . Prema podacima Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH broj liječenih osoba oboljelih od kolorektalnog karcinoma na području FBiH u pro- teklom periodu se konstantno povećava (9). ohrabruje podatak da se smrtnost od ove bolesti u nekim razvijenim zemljama počela smanjivati (10). Razlozi su u ranom otkrivanju bolesti probirom (skriningom) i efektivnijem liječenju. Bez obzira na poboljšane mogućnosti liječenja, prognoza s lokalno uznapredovalim ili čak metastatskim kolorektalnim karcinomom još uvijek je slaba. Zato je pri traženju djelotvornijeg liječenja izuzetno važno i osiguravanje mogućnosti ranog otkrivanja bolesti (11, 12). opća razmatranja Kolorektalni karcinom ili karcinom debelog crijeva je maligna tvorevina smještena u kolonu ili rektumu. većina kolorektalnih karcinoma se razvije iz nemalignih tvorevina poznatih kao adenomi, koji se u ranim stadijima prezen- tuju kao polipi (pretjerano umnožavanje ćelija). ovi se polipi mogu jednostavno odstraniti, ukoliko se otkriju u ranim stadijima. Ipak, s obzirom da većina adeno- ma u ranim stadijima ne daje nikakvu simptomatologiju, mogu dugo ostati neot- kriveni, a u nekim slučajevima imaju potencijal maligne alteracije. Karcinom se može razviti u bilo kojem dijelu debelog crijeva. Etiologija Genetičke, eksperimentalne i epidemiološke studije sugeriraju zaključak da je za nastanak kolorektalnog karcinoma odgovorna složena interreakcija između 8 nasljedne sklonosti i vanjskih činilaca. Ne postoji jedan specifični uzrok nastan- ka raka kolona. Faktori koji su povezani s povećanim rizikom od nastanka raka kolona su polipi, rak u drugom dijelu tijela, porodična anamneza raka kolona, razne upalne bolesti crijeva i poremećaji imunološkog sustava. Razvoj raka debelog karcinoma je dugotrajan proces. osim vanjskih faktora koji djeluju na ćeliju, ona mora biti zahvaćena i nasljednim patološkim procesom koji će izazvati nekontrolisani rast. Adenomatozni polipi U patogenezi ove bolesti još uvijek vrijedi pravilo da većina kolorektalnih karci- noma nastaje iz adenoma, tzv. adenomsko-karcinomski slijed. ove potencijalno premaligne lezije treba razlikovati od juvenilnih polipa, hamartoma i upalnih polipa koji nemaju maligni potencijal. adenomatozni polipi su “gljivaste” izrasline iznad razine okolne sluznice, a po obliku mogu biti pedunkularni (na peteljci) ili sesilni (širom bazom priliježu uz sluznicu). Histološki mogu biti tubularni, vilozni i miješani (vilotubularni). Što je veći promjer polipa, veća je i šansa da u polipu