Faust Vrančić

broj no. 1-2

siječanj-veljača january-february 2019.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

Faust Vrančić – Junak našeg doba Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika! Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr Godište / Volume LXIX Broj / No. 1-2/2019 Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Uredništvo / Editorial Staff Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print

VJESNIK GG 7,6.$56.2,='$9$ÿ.('-(/$71267,

Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri jezika (hrvatski, engleski, HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 španjolski) i bilježe stalan 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia porast posjećenosti. Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected] Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE

Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Naslovnica: Iz ergele Đakovo n (foto: Silvija Butković) tel. (+385 1) 61 15 116 fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ Kolumne 4 Registar hrvatskih subjekata 41 Hrvatski glazbenici u svijetu 7 Globalna Hrvatska izvan RH 42 Seminar Stvaranje kazališta (Vesna Kukavica) 6 Zakon o hrvatskom 44 Katoličke misije iz Njemačke: državljanstvu Göppingen i Geislingen 21 8 Hrvati u Luksemburgu 46 Jezični podsjetnik Hrvatska zaklada za znanost (Sanja Vulić) 9 Iz aktivnosti HBZ-a Amerike 48 In memoriam Marija Zrno 10 Bečki bal u znaku Slavonije 52 Obljetnica slastičarskog 24 11 Veliko prelo u Subotici suvenira Bajadera Povjestice (Željko Holjevac) 12 Hrvatski sokol Dinko 53 Fotografski projekt Damira Franulic Harasic iz Čilea Fabijanića 27 14 Riječka kroatistička škola 54 Naše redovnice u Argentini Jadranski otoci 17 Srebrni jubilej Zimske škole 58 Hrvatsko-češke kulturne (Marjana Kremer) hrvatskoga folklora veze 30 20 95. obljetnica utemeljenja 59 Sjećanje na Bogdana Radicu Endemi u Hrvatskoj HKUD Prigorec 60 Umjetnički projekt Lare (Darko Mihelj) 22 Kulturne veze Italija – Badurine iz Rijeke Hrvatska 64 Nova knjiga o Hrvatima iz 50 Klikni – idem doma 33 Prijevodi hrvatske Slovenije (Vesna Kukavica) književnosti na svjetske 65 Ekologija Web stranice jezike 66 Očuvanje baštine 57 34 Noć muzeja u RH (S)kretanja 68 Riječka udruga Primorski HMI čitaju se diljem 35 Obljetnica Poljudske (Šimun Šito Ćorić) Hrvat svijeta, dostupne su na tri ljepotice 70 Rijeka – europska 36 Hrvatski muzej arhitekture jezika (hrvatski, engleski, prijestolnica kulture 2020. 38 Kazališna povijest Pule 72 Crorama španjolski) i bilježe stalan 40 Šumarski muzej u 74 Sport porast posjećenosti. Bošnjacima

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Australija / Australia 70 AUD Grad / City n BANERI ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD n SPONZORIRANI ČLANAK DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code n SPONZORIRANE RUBRIKE FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora E-mail tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka FOKUS Registar hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske

Tekst i foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan RH

egistar hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvat- ske (Registar) je pilot projekt Središnjeg državnog R ureda za Hrvate izvan Re- publike Hrvatske (Ured) kojim se promi- če umrežavanje i suradnja Hrvata diljem svijeta te njihovo povezivanje s Republi- kom Hrvatskom. Registar je digitalna baza podataka i komunikacijska mreža, dostupna na www.registarhrvataizvanhrvatske.hr. Radi veće pristupačnosti su- čelje Registra i svi njegovi sastavni dijelovi su, pored hrvatskog, dostupni i na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku na pripadajućim alternativnim do- Dario Magdić, Zvonko Milas i Marija Pušić menama: www.registryofcroatsabroad. com, www.registerderkroatenausserhal- bkroatiens.com, www.registrodecroata- trebno je registrirati se i prijaviti u su- znih prilika za gospodarstvo RH. Regi- sfueradecroacia.com. stav te izraditi zapis za fizičku i/ili pravnu strom se mogu pospješiti i drugi oblici osobu. Izradom zapisa i upisom u Re- suradnje RH s Hrvatima izvan RH kao i UMREŽAVANJE I SURADNJA HRVATA gistar, korisnici postaju vidljivi te mogu međusobna suradnja korisnika Registra. DILJEM SVIJETA S HRVATIMA U uspostaviti komunikaciju i suradnju s Stoga Registar može služiti kao resurs i REPUBLICI HRVATSKOJ drugim korisnicima Registra u cilju rekao instrument za mnogobrojne aktiv- Bazu podataka čine zapisi o Hrvatima alizacije njihovih interesa. nosti tijela javne uprave RH usmjerene izvan Republike Hrvatske (RH) kao fi- Projekt je pokrenut u skladu s prema Hrvatima izvan RH. zičkim osobama te zapisi o udrugama, odredbama Zakona o odnosima RH s Pilot faza projekta provodila se od poduzećima, vjerskim organizacijama i Hrvatima izvan RH te je u skladu s jed- kraja rujna 2018. do kraja siječnja 2019. drugim vrstama pravnih osoba koje su nim od zaključaka Savjeta Vlade RH za i bila je namijenjena prvenstveno Hrva- povezane s Hrvatima izvan RH. Korisnici Hrvate izvan RH iz 2017. Jedan od spe- tima iz Argentine, Njemačke i Sjedinje- Registra imaju priliku uspostaviti gospo- cifičnih ciljeva Registra je uspostava nih Američkih Država. Međutim, i tije- darsku, kulturnu, obrazovnu, znanstve- zbirke podataka koja treba doprinijeti kom pilot faze pristup Registru je bio nu, sportsku ili drugu vrstu suradnje s sveobuhvatnosti i sustavnosti ostvari- otvoren i za ostale korisnike, neovisno o Hrvatima iz matične domovine i cijelo- vanja javnih politika RH prema Hrvati- državi njihova prebivališta. Tri države u ga svijeta. Pritom je omogućena i izrav- ma izvan RH. pilot fazi projekta su služile kao geograf- na komunikacija između svih korisnika ske varijable reprezentativnog uzorka te primanje obavijesti o mogućnosti- GDJE GOD ŽIVJELI I KOJE na kojem se vrši mjerenje uspješnosti ma ostvarenja njihovih profesionalnih GOD PODRUČJE ZASTUPALI, projekta te njegova evaluacija. i osobnih interesa. USPOSTAVITE KOMUNIKACIJU I Pri evaluaciji pokazatelja iz pilot faze SURADNJU projekta potrebno je istaknuti činjeni- REGISTRIRAJTE SE I IZRADITE ZAPIS Umrežavanjem Hrvata diljem svijeta te cu nepostojanja službenih evidencija O SEBI! njihovim povezivanjem s matičnom do- o broju Hrvata izvan RH kojima bi na Kako bi korisnicima postale dostupne movinom nastoji se doprinijeti jačanju sustavan i metodološki ujednačen na- sve mogućnosti i prednosti Registra, po- investicijskog potencijala RH, ali i izvo- čin bili obuhvaćeni svi Hrvati izvan RH

4 MATICA siječanj/veljača 2019. pa su pri planiranju projekta korištene na obuhvat podataka koji se Registrom osoba povezanih s Hrvatima izvan RH općepoznate procjene o broju Hrvata prikupljaju kao i na mogućnost ostva- iz 20-ak država svijeta. Pri tome su, pro- u pojedinoj državi. Stoga, te s obzirom renja brojnih vrsta suradnje među ko- matrajući globalno od pokretanja pilot da se radi tek o procjenama, koje mogu risnicima Registra. Naime, slična inoze- projekta do danas, posjetitelji strani- značajno odstupati od stvarnog stanja, mna rješenja usmjerena su uglavnom ce Registra dolazili iz preko 150 država evaluaciji ovog projekta, što uključuje i na prikupljanje ograničenog obuhvata svijeta. Tijekom pilot faze projekta raz- mjerenje određenih statističkih poda- podataka i to samo u odnosu na prav- mijenjeno je oko 150 poruka među ko- ne osobe. Pritom su slična rješenja ne- risnicima Registra čija se komunikacija rijetko usmjerena samo na jednu vrstu može nastaviti te intenzivirati na dru- suradnje, primjerice poslovnu ili obra- gim platformama i na druge načine o zovnu. Registar se od ostalih kompara- čemu Ured kao vlasnik ovog projekta tivnih rješenja također razlikuje i u dije- nema uvida, budući da u potpunosti po- lu svoje funkcionalnosti, gdje korisnici stupa u skladu s navedenim pravilima (dakle i fizičke i pravne osobe) mogu za zaštitu osobnih podataka korisnika. opisati svoje konkretne interese, obja- Trenutačni pokazatelji su očekivani viti ih kao svojevrsne oglase te ih učiniti s obzirom na ograničene materijalne, vidljivim drugima kako bi ostvarili inici- ljudske i tehnološke resurse dostupne jalnu komunikaciju i time pokušali rea- u pilot fazi projekta, što ima i posredan lizirati svoje interese. učinak na promotivne aktivnosti. Re- Ured je, s ciljem poticanja što ve- gistar, kao projekt s velikim potencija- ćeg broja Hrvata izvan RH na prijavu u lom, korisnici tek trebaju upoznati i slu- Registar, tijekom pilot faze, provodio i promotivnu kampanju koja je realizira- Registar - digitalna baza podataka na korištenjem raznih komunikacijskih i komunikacijska mreža na sučelju kanala kao što je predstavljanje Regi- vašeg računala premošćuje i jezičnu stra u televizijskim i radijskim programima emitiranim u RH i u inozemstvu, barijeru, komunicirajući uz hrvatski putem Interneta u vidu digitalnog mar- na još tri svjetska jezika. ketinga, uz asistenciju kontaktnih cen- taka, pristupit će se s razumnom mje- tara RH, krovnih i sektorskih udruga i žiti se svim prednostima koje on nudi rom rezerve. institucija Hrvata izvan RH, članova Sa- u cilju ostvarenja svojih interesa. Stoga Budući da se Registrom prikupljaju vjeta Vlade RH, mreže hrvatske katolič- će u sljedećim fazama razvoja projekta i prikazuju podaci o fizičkim osobama, ke misije, kao i putem drugih institucija. veći naglasak biti stavljen na promotiv- tijekom njegove izrade velika je pozor- ne aktivnosti kako bi Registar bio vidlji- nost bila posvećena potrebnom uskla- MALIM KORACIMA VIRTUALNOG viji što većem broju potencijalnih kori- đivanju s odredbama Opće uredbe o PROSTRANSTVA OSTVARUJMO snika i kako bi se istaknule sve njegove zaštiti podataka (GDPR) u odnosu na ZAJEDNO SVOJE CILJEVE! mogućnosti. U tom smislu, daljnji upisi zaštitu osobnih podataka fizičkih oso- Središnji slogan projekta je Svjetski je u Registar, pretraga zapisa unutar Regi- ba. Tako korisnici Registra u svakom biti Hrvat! čime je Ured želio istaknuti stra te komunikacija između korisnika trenutku imaju kontrolu koje podatke snažan i pamtljiv slogan koji odiše opti- Registra nastavit će se i nakon završet- žele javno objaviti, koje podatke žele ot- mizmom i ponosom. Njime se neizravno ka pilot faze ovog projekta bez ikakvog kriti tijekom eventualne komunikacije s komunicira i činjenica da se radi o plat- prostornog ili vremenskog ograničenja, drugim korisnicima Registra, a koje žele formi koja svima koji se na nju odazovu a Registar će, s određenim implementi- zadržati samo za sebe. pruža mogućnosti i razne perspektive. ranim unaprjeđenjima na temelju po- Slogan je središnji potpis promotivne vratnih informacija korisnika, ostati ras- REGISTAR OTVARA MOGUĆNOST kampanje, ali je istovremeno i modu- položiv i u produkcijskoj inačici. n POVEZIVANJA GLOBALNE laran, s obzirom da jasno komunicira HRVATSKE OBITELJI – PRIDRUŽITE razna područja interesa prema kojima SE! se korisnici Registra spajaju i ostvaruju ENG The Registry of Croatian Entities Abroad is Registar je jedinstveno rješenje u kom- svoje interese. a pilot project spearheaded by the Central State Office for Croats Abroad that aims to promote net- parativnoj praksi u odnosu na države Do kraja siječnja 2019. u Registru je working and collaboration among Croats around s velikim brojem pripadnika naroda bilo registrirano više od 2.300 korisni- the world, and to create bridges between these izvan granica njihovih matičnih domo- ka iz cijelog svijeta. Upisano je gotovo communities and Croatia. This digital database and communication network offers an interface vina s obzirom da ne postoje slična ino- 1.200 zapisa fizičkih osoba iz 50-ak dr- in four languages and can be found at zemna rješenja. Posebice se to odnosi žava svijeta te oko 250 zapisa pravnih www.registarhrvataizvanhrvatske.hr.

MATICA siječanj/veljača 2019. 5 Ubrzo izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu

prijavu u evidenciju hrvatskih državlja- Lakše do hrvatske na do navršene 21. godine života osobe, kako bi joj se dala mogućnost da sama podnese prijavu za svoj upis u putovnice knjigu državljana ako su njezini rodite- lji navedeno propustili učiniti do njezine punoljetnosti. Prijedlogom se mijenja i Državljanstvo će ubuduće moći zatražiti svi potomci odredba važećega zakona o redovitom iseljenika u ravnoj liniji srodstva, a ne samo sinovi, unuci načinu stjecanja hrvatskog državljanstva i praunuci, kao do sada, a na istu kategoriju stranaca na način da se ne uvjetuje poslovnom sposobnošću osobe. odnosi se i oslobađanje od znanja hrvatskoga jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja PRIJE 8. LISTOPADA 1991. Među najznačajnijim promjenama su i izostavljanje generacijskog ograničenja za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika u ravnoj liniji i njihove bračne drugove pa će ubuduće dr- žavljanstvo moći zatražiti svi potomci hrvatskih iseljenika u ravnoj liniji srodstva, a ne samo sinovi, unuci i praunuci, kao do sada. Na istu kategoriju stranaca odnosi se i oslobađanje obveze udovo- ljavanja pretpostavci znanja hrvatskoga jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Dodatno se precizira pojam iseljenika iz Republike Hrvatske na način da se propisuje kako Tekst: Željko Rupić na o hrvatskom državljanstvu “jedan se iseljenikom smatra osoba koja se iz od najvećih iskoraka Vlade prema Hr- Republike Hrvatske iselila prije 8. listo- olovicom prosinca proš- vatima izvan Hrvatske” te da će iselje- pada 1991. godine. le godine Vlada Republi- nička zajednica njima biti vrlo zadovolj- Za bračne drugove osoba čije bi pri- ke Hrvatske uputila je u na. manje u hrvatsko državljanstvo pred- saborsku proceduru Pri- Ako Sabor prihvati stajališta Vlade stavljalo interes za RH propisuje se uvjet P jedlog Zakona o izmje- i usvoji Prijedlog Zakona, značit će to življenja u Republici Hrvatskoj s odo- nama i dopunama Zakona o hrvatskom zapravo ukidanje limita koja su hrvat- brenim boravkom u trajanju od jedne državljanstvu. Osnovne intencije spo- skom iseljeništvu vezano uz ovo pita- godine, a u slučaju stjecanja hrvatskog menutih izmjena i dopuna, pokrenutih nje postavljeni 2011. godine kada je državljanstva osobe čije bi primanje u na inicijativu predsjednika Vlade, su generacijsko ograničenje i znanje jezi- hrvatsko državljanstvo predstavljalo in- afirmacija hrvatskog iseljeništva i na- ka i pisma uvedeno pod objašnjenjem teres za RH predlaže se mogućnost da, stojanje da se i ovim putem pomogne da je zbog “brojnih zahtjeva proizlazilo osim nadležnog ministarstva, mišljenje u rješavanju demografskih pitanja uz da iseljenicima hrvatsko državljanstvo o postojanju interesa države za primitak olakšan postupak dobivanja državljan- treba isključivo radi ulaska bez viza i stranca u hrvatsko državljanstvo može stva za pripadnike hrvatskoga naroda mogućnosti rada u razvijenijim zemlja- dati i nadležni središnji državni ured. u inozemstvu te hrvatskih iseljenika. ma svijeta” te da “ostaje upitno stvarno Prijedlogom ovoga zakona, uz osta- Kako prenosi HINA, u Središnjem dr- konzumiranje državljanskog statusa hr- lo, predlaže se i davanje svečane prise- žavnom uredu za Hrvate izvan Hrvat- vatskih iseljenika”. ge osobe koja hrvatsko državljanstvo ske ocjenjuju da su ove izmjene Zako- Sada Vlada Prijedlogom Zakona o stječe naturalizacijom. n izmjenama i dopunama Zakona o hr- ENG Povećava se dobna granica za vatskom državljanstvu, u odredbama A recent bill submitted to Parliament seeks to amend the Citizenship Act to facilitate acquiring prijavu u evidenciju hrvatskih koje se odnose na stjecanje hrvatskog citizenship for ethnic Croatians abroad and Croa- državljanstva podrijetlom, djeteta rođe- tian emigrants. The proposed amendments would državljana do navršene 21. nog u inozemstvu čiji je jedan roditelj u scrap a limit on the number of generations that have passed since the initial emigration, such that citi- godine života osobe. trenutku njegova rođenja hrvatski dr- zenship could be sought by all direct descendants žavljanin, povećava dobnu granicu za of Croatian emigrants.

6 MATICA siječanj/veljača 2019. Globalna Hrvatska Etnografsko pismo i dijaspora Prigodom obljetnice rođenja osnivača hrvatske etnologije Antuna Radića prisjetili smo se etnografskog pisma u Hrvata posvećenog našim ljudima u pokretu, od europskog susjedstva do prekooceanskih odredišta

akon sto pedesete obljet- iseljenici organiziraju kulturni život po uzoru na nice rođenja stiže nam i rad prosvjetnih i folklornih te pjevačkih društa- godina 2019. u kojoj obi- va Radićeve Seljačke sloge u domovini. lježavamo stotu obljetni- Prigodom dvostruke obljetnice osnivača hr- cu smrti etnologa, pisca i vatske etnologije Antuna Radića prisjetili smo se političara Antuna Radića etnografskog pisma u Hrvata posvećenog našim (Trebarjevo Desno, 11. VI. iseljenicima, od europskog susjedstva do pre- 1868. – Zagreb, 10. II. 1919.). Riječ je o velikanu kooceanskih odredišta Sjeverne i Južne Ameri- hrvatske kulturne povijesti s kraja 19. i početka ke te Australije i Novoga Zelanda. Uz legendar- Piše: 20. stoljeća. Vlastite poglede Radić iznosi s ve- Vesna Kukavica noga Ivana Ivančana koji je nakon opisa plesnih likom privrženošću hrvatskome narodu, što ga običaja matične zemlje opisivao narodne običa- Nsvrstava u red naših najistaknutijih intelektualaca. Svojim je gradišćanskih Hrvata, izdvajamo etnografski opus posve- etnološkim istraživanjima utjecao je na političko djelovanje ćen Hrvatima u Mađarskoj Đure Frankovića te interdiscipli- brata Stjepana. Antun Radić isticao je povezanost nacional- narno proučavanje Milane Černalić, ovjenčane nagradom za nog oslobođenja sa socijalnim, upozoravajući da se samim životno djelo Hrvatskoga etnografskog društva za istraživanja oslobađanjem tuđinskoga nacionalnog tlačenja ne postiže među Bunjevcima u Vojvodini, Mađarskoj i Hrvatskoj. Hrvate potpuna narodna sloboda. Stoga ideja Antuna Radića o po- u Njemačkoj istražuje etnologinja Jasna Čapo, dok znanstve- vezivanju nacionalnog i socijalnog kao neodvojivih čimbenika nice Marijeta Rajković Iveta i Paula Gadže opisuju etnološke emancipacije hrvatskoga naroda danas, u vrijeme globaliza- značajke argentinskih Hrvata, a našom se novozelandskom cije, aktualnija je nego ikad iako već četvrt stoljeća uživamo zajednicom bavi Senka Božić. Najuspjelije radove u Sjedi- neovisnost i punu stvaralačku slobodu suvremene Republi- njenim Američkim Državama ima plesna etnologinja Elsie ke Hrvatske. Smatra ga se utemeljiteljem hrvatske etnolo- Ivancich Dunin iz Chicaga. Kći je hrvatskih iseljenika. Jedna gije. Studirao je slavensku filologiju u Zagrebu i Beču te dije od utemeljiteljica plesne etnologije kao znanstvene disci- plomirao 1892. godine. U disertaciji O nekim eshatološkijem pline u Americi. Od 1968. bila je prva profesorica plesne et- motivima u hrvatskoj književnosti osvrnuo se i na folkloristi- nologije na prestižnome The University of California, Los An- ku. Uz hrvatski jezik znao je desetak jezika. Svoje vidike širio geles. Komparativno istražuje ples u različitim kulturama. je prevođenjem ruskih književnika koji su pisali o seljaštvu, U tom smislu promatra i uspoređuje tri generacije Hrvata u osobito Puškina, Gogolja i Tolstoja. Stečeno filološko obra- domovini i hrvatskih iseljenika u Kaliforniji i Čileu. Prouča- zovanje i kretanje u srednjoeuropskim krugovima tijekom va usto dubrovačke proslave sv. Vlaha na trima kontinenti- studija omogućili su mu uvide u pionirska etnološka posti- ma. Osuvremenila je struku primjenom računala sastavivši gnuća. Na poticaj prvog predsjednika naše Akademije Tadije program za pisanje kinetograma na računalima. U sklopu Smičiklasa prihvatio se suradnje u Zborniku za narodni život i Međunarodnog vijeća za tradicijsku glazbu oblikovala je bazu običaje Južnih Slavena. Riječ je o prvom časopisu etnografske podataka o istraživanju plesa u svijetu. Značajan opus ima i i etnološke tematike koji je Radiću otvorio prostor za dalj- istaknuti američki etnomuzikolog Richard March, čija je ka- nje proučavanje narodnoga života. Njegovo etnološko dje- rijera započela disertacijom o tamburaškoj tradiciji SAD-a, lovanje bilježi se od 1896. do 1902. godine. U tom kratkom koja potječe iz Hrvatske i Vojvodine. March u svojim radovi- razdoblju ostavio je neizbrisiv trag na polju etnologije dje- ma raspravlja i o utjecajima na tamburašku scenu u sjever- lom Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom ži- noameričkim hrvatskim i ostalim slavenskim zajednicama votu. Zanimljivo, Radićeva Osnova nastaje na samom kraju uvjetovanima padom komunizma u Europi i uspostavljanjem 19. stoljeća kada je 90% svih Hrvata pripadalo seljaštvu. On- neovisne hrvatske države. Uz bogatu knjižnu građu zagre- dašnje nezavidno stanje u domovini potaknulo je Radića da bačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku (https://www.ief. prikaže svoje gledanje na narod i da tom pojmu da vlastito hr/), razvilo se arhivski utemeljeno hrvatsko etnografsko pi- tumačenje hrvatstva. Zato Osnova ne predstavlja samo pro- smo autora iz domovine i dijaspore.n gramsko djelo prikupljanja i proučavanja etnografske i fol- ENG On the 150th anniversary of the birth of Antun Radić, Croa- klorne građe, nego ima i ideološki iskorak kojem dugujemo tia’s first ethnographer, we look at Croatian ethnology that focus- odlučujuće jačanje nacionalne samosvijesti hrvatskoga na- es on our diaspora. Along with the work of legendary ethno-chore- roda u 20. stoljeću. Vrijeme je to i velikog seljenja srednjo- ologist Ivan Ivančan, we highlight the efforts of ethnologists such as Đuro Franković, Milan Černalić, Jasna Čapo, the study of dance europskih naroda u Novi svijet, uključujući seobe Hrvata u ethnology by Elsie Ivancich Dunin, and the work of ethno-musicol- prekooceanska odredišta. U domicilnim sredinama hrvatski ogist Richard March of the USA.

MATICA siječanj/veljača 2019. 7 Hrvati u Luksemburgu U blagdanskom raspoloženju Božićni koncert u Luksemburgu odličan je primjer kako integracija Hrvata u sredine u kojima žive i dobra suradnja s lokalnim zajednicama može pridonijeti promicanju hrvatske kulture

ga koncerta, ali i inače tradiciji njegova održavanja“, rekla je Anđela Zelić koja je svojim gostima uručila prigodne poklo- ne baš kao što su to na kraju priredbe učinili Anđelko Markulin i Ljerka Radoš Gverijeri, predsjednik i članica predsjed- ništva Hrvatskog društva Luksemburg. Božićni koncert u Luksemburgu odli- čan je primjer kako integracija Hrvata u sredine u kojima žive i dobra suradnja s lokalnim zajednicama može pridonijeti promicanju hrvatske kulture, tradicije i glazbe. Izvođači su svoj honorar donirali u svrhe projekta “Čitajmo hrvatski“ Hrvatskog društva Luksemburg kojim se želi potaknuti djecu i mlade na uče- Tekst: Goran Filipović noj legendi Oliveru Dragojeviću. Anđela nje i očuvanje hrvatskoga jezika. Foto: Goran Ristovski, Anđelko Markulin Zelić izvela je pjesme “Nocturno“ i “Sti- Spomenimo da su ovogodišnjem od- ne“, a uz novoosnovanu klapu s Niko- lično posjećenome hrvatskome božić- jajnim božićnim koncer- lom Sunjkom, Veljkom Beaderom i Ivom nom koncertu u Luksemburgu nazočili tom Anđele Zelić, uz go- Mihajlovićem pjesme “Moje lipo“, “Ključ Joelle Flammang u ime općine Bertran- stovanje Nikole Sunjke i života“ i “Kad mi dođeš ti“. Pjevačica iz ge, Ruža Studer, dopredsjednica Savje- Veljka Beadera iz šiben- njemačkoga Darmstadta s trenutnim ta Vlade RH za Hrvate izvan Republike S ske klape “Brodarica“, boravkom u Luksemburgu, u prvome Hrvatske, Goran Strniša, član tog Savje- baritona Ive Mihajlovića, splitskoga maj- dijelu izvela je i nekoliko svojih novih ta zadužen za područje Beneluxa, kao stora klasične gitare Josipa Dragnića i solističkih skladbi dok se drugi dio pro- i novoimenovani voditelj Hrvatske ka- pijanista Josipa Mihaljevića iz Frankfur- grama usredotočio na duhovno-božićni toličke misije u Luksemburgu vlč. Da- ta, Hrvati u Luksemburgu uronuli su u repertoar, uz poznate hitove kao što su vid Ryan. n blagdansko raspoloženje, a pridružili “Božić bili“, “U sve vrime godišta“, “Tiha su im se u tome i luksemburški, fran- noć“, ali i “Hallelujah“, “Mary, did you cuski i njemački gosti. know“, “Adeste Fidelis“ i ostale izved- U organizaciji Hrvatskog društva be na engleskome i njemačkome jezi- Luksemburg i općine Bertrange, već ku. S posebnim simpatijama primljena tradicionalna božićna glazbena posla- je izvedba “U sve vrime godišta“ na du- stica održana je ovaj put u koncertnoj brovački način. dvorani ArcA. Koncert je započeo hom- “Nastojala sam u program uvrstiti za mageom preminuloj hrvatskoj glazbe- svakoga ponešto, a na taj način u mul- tikulturalnome Luksemburgu pozvati i Izvođači su svoj honorar donirali u naše sugrađane ostalih nacionalnosti. svrhe projekta “Čitajmo hrvatski“ Našega Olivera morali smo se sjetiti i drago mi je da je publika taj dio progra- Hrvatskog društva Luksemburg ma posebno dobro prihvatila i emotiv- kojim se želi potaknuti djecu no doživjela. Malo je nas Hrvata u Luk- ENG The Croatian community in Luxembourg pro- semburgu, ali sjajno smo se posložili vided a wonderful holiday atmosphere for a Christ- i mlade na učenje i očuvanje mas concert featuring Anđela Zelić and guests. They kao glazbena ekipa i zahvaljujem svima were joined by friends from Luxembourg, France hrvatskoga jezika. koji su pridonijeli uspjehu ovogodišnje- and Germany.

8 MATICA siječanj/veljača 2019. Kanada: Odsjek 530 HBZ-a “Ogulin“ iz St. Thomasa Božićno veselje i nagrade Odsjek je 2016. odlučio da na svojim božićnim zabavama dodijeli priznanje “Obitelj godine“ svojim zaslužnim članovima. Obitelj godine 2018. su: Mijo i Ann Lukiček iz Sarnije te Lidije Lucić iz Mississauge

Tekst: Franjo Bertović

raj 2018. godine Odsjek 530 HBZ-a “Ogulin“ iz St. Thomasa (Kanada) obi- lježio je lijepom božić- K nom zabavom, održa- nom u nedjelju, 2. prosinca. Dobro popunjena dvorana, darovi svetoga Ni- kole, stipendijske nagrade studentima na veleučilištima, nagrade i priznanje obiteljima godine, odlična domaća hrvatska kuhinja, obilje slatkiša te zvuci harmonike Tomice Peretića pridonijeli su doista svečanom okupljanju naših članova i prijatelja Zajednice. Ova tradicionalna zabava, koju održavamo već 28 godina, gotovo uvijek ostavlja dojam obiteljskog slavlja i potiče radost zbog Ova tradicionalna zabava, članovi i odbornici Hrvatske bratske dolaska Božića i božićnih blagdana. zajednice. Najprije su bili odbornici u Proslava sv. Nikole održana je s ne- koju održavamo već 28 Odsjeku 953 “Hrvatska ruža“ u Sarni- što manjim brojem djece na ovoj pro- godina, gotovo uvijek ostavlja ji, a nakon spajanja s Odsjekom 530 slavi. Ali, unatoč tome, sva djeca su s dojam obiteljskog slavlja i vrlo su aktivni u našim redovima. Mijo izrazitim veseljem dočekala ovu dobro- Lukiček trenutno obnaša dužnost di- ćudnu i darežljivu osobu. Sveti Nikola potiče radost zbog dolaska rektora bratskih programa u Odsjeku došao je s punom torbom, najprije se Božića i božićnih blagdana. 530 i aktivni je član Folklornog ansam- prošetao dvoranom da osluhne i čuje bla “Hrvatski korijeni“ iz St. Thomasa i od roditelja koja su to dobra djeca i jesu Hrvatskoga folklornog ansambla “Nova li pristojna i poslušna… ka 530 su: Michelle Pejaković, Lindsay nada“ iz Detroita. Odsječna školarinska zaklada ute- Cox, Mattia De Pra i Morgan Bertovic. O obitelji Lidije Lucić mnogo se toga meljena je prije 20 godina. Odsjek 530 Odsjek je 2016. odlučio da na svojim također može napisati. Lidija je jedna od došao je do saznanja da je potrebno božićnim zabavama dodijeli priznanje utemeljiteljica našeg odsjeka i sa svojom pripaziti na mladež koja je još uvijek u “Obitelj godine“ svojim zaslužnim obite- obitelji uvijek je od pomoći. Posebno na gnijezdu, ali koja više ne dobiva daro- ljima-članovima. A takvih imamo, hvala godišnjem pikniku i Zvucima tamburi- ve svetoga Nikole jer su im cipelice pre- Bogu, dosta! Te obitelji uvijek priskoče ce u kolovozu kad njezine vrijedne ruke velike. Na godišnjoj sjednici, održanoj u pomoć na razne načine i u raznim pri- pripreme i ispeku do 500 palačinki, na 2003., Odsjek je donio odluku da se na likama. Do sada smo ta priznanja dodi- zemljištu piknika, na roštilju. Slično je i bankovni račun CFU Scholarship Fo- jelili 2016. obiteljima Johna i Henriette u redovima Ontarijske federacije odsje- undation Inc. uloži 10.000 dolara pod Karn iz St. Thomasa te Carla i Jessie Ser- ka Hrvatske baratske zajednice, bilo to imenom “Endowment Fund Ogulin CFU geant iz Oakvilla, kao i 2017. obitelji Lju- u Miltonu ili u Mississaugi. n Lodge 530“. Želja nam je bila da i na na- bice i Lawrencea Coxa te Franje i Anki- cionalnoj razini pripomognemo u školo- ce Rupčić iz St. Thomasa. ENG CFU lodge 530 Ogulin of St Thomas in the Ca- vanju djece na veleučilištima i da zajed- Obitelj godine 2018. su: Mijo i Ann nadian province of Ontario held its Christmas re- ception on the 2nd of December 2018, a Sunday, no podupiremo višu školsku izobrazbu. Lukiček iz Sarnije te Lidije Lucić iz Mi- with St Nicholas presenting gifts and school grants Ovogodišnji dobitnici stipendija Odsje- ssissauge. Mijo i Ann su dugogodišnji to aspiring students.

MATICA siječanj/veljača 2019. 9 Beč: 72. hrvatski bal gradišćanskih Hrvata

da za kulturu grada Zagreba Tedi Luše- Bal u znaku Slavonije tić, župan Varaždinske županije Radimir Čačić te mnogi drugi. U prestižnome bečkom hotelu Park Schönbrunn Sve njih zajedno dočekali su domaći- ni - predsjednik Društva za organizaciju održan je 72. hrvatski bal gradišćanskih Hrvata. Bal bala i njegov koordinator i glavni ured- je ove godine nosio naslov “Hrvati meet Schönbrunn“ nik Hrvatskih novina Petar Tyran, tajnica Hrvatskoga centra Gabrijela Novak i podnaslov “Multietnička Slavonija u gostima Karall te predsjednik Hrvatskoga cen- višejezičnome Beču“ tra i Hrvatsko-gradišćanskoga kulturnog društva u Beču Tibor Jugović, koji je i otvorio Hrvatski bal. U svome govoru predsjednik Tibor Jugović rekao je kako su gradišćanski Hrvati ponosni na svoj bal koji je svoje- vrsna “priredba tradicije, kulture i obi- čaja, koju njeguju skoro pet stoljeća u Austriji”. Biranim riječima o Hrvatskome balu gradišćanskih Hrvata govorio je i ministar Blümel rekavši kako je Hrvatski bal lijepa tradicija s prekrasnim ozračjem. “Radostan sam da sam ponovno večeras njegov gost“, naglasio je ministar Blümel. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić istaknuo je da “Bal pokazuje kako je hrvatski identitet stoljećima sa- čuvan tako da u njemu prepoznajemo hrvatsku kulturu i običaje integrirane u austrijsku tradiciju”. On je također istaknuo zadovoljstvo velikim brojem go- stiju okupljenih na balu te tradicijom Ivana Perkušić, Mijo Marić, koju bal već godinama uspješno njeguje. Petar Tyran, Marta Vargek i Lana Šaš U bogatome glazbenom programu nastupa 12 glazbenih sastava iz Austrije, Tekst: Snježana Herek litičkoga, diplomatskoga, kulturnoga i Hrvatske i Italije. U ponoć je izvedena Foto: Snježana Herek i Petar Tyran gospodarskoga života. Posebna atrak- moliško-hrvatska kvadrila s glazbenim cija ovogodišnjega bala bio je njegov sastavom KroaTarantata iz talijanskoga al je i ove godine okupio glazbeno-scenski prikaz slavonskih na- mjesta Mundimitra, koja i na taj način oko 1.300 Hrvata iz Au- rodnih pjesama i plesova u izvedbi fol- izražava povezanost i suradnju moliških strije, Hrvatske, Slovačke, klornog ansambla HKUD-a Osijek 1862. i gradišćanskih Hrvata. U glazbenome Mađarske, Njemačke i Počasni gost Hrvatskoga bala gra- dijelu programa nastupio je još i glaz- B Italije, kao i njihove mno- dišćanskih Hrvata bio je austrijski save- ben sastav Pax iz Gradišća, koji slave gobrojne prijatelje, ugledne goste iz po- zni ministar kulture, umjetnosti, medija 40. godišnjicu svog postojanja, rock sa- i odnosa s EU-om Gernot Blümel, hr- stav Turbokrowodn te tamburaški sa- Ravnatelj Hrvatske matice vatska veleposlanica Vesna Cvjetković stavi Beča i Austrije među kojima i Du- te mnogobrojni predstavnici diplomat- brovački kavaljeri. n iseljenika Mijo Marić istaknuo je sko-konzularnoga zbora u Beču među da “Bal pokazuje kako je hrvatski kojima je bila i muzikologinja i diplo- matkinja u mirovini dr. sc. Zdenka We- identitet stoljećima sačuvan ENG Speaking at the recent 72nd Gradišće Croa- ber. Među uzvanicima bio je još i rav- tian Ball in Vienna CHF director Marić lauded the tako da u njemu prepoznajemo natelj Hrvatske matice iseljenika Mijo event, saying that it shows that the Croatian iden- Marić, zamjenica državnoga tajnika Sre- tity has been nurtured for centuries among the hrvatsku kulturu i običaje Gradišće Croats such that we recognise in it original dišnjega državnog ureda za Hrvate izvan Croatian culture and customs, integrated into Aus- integrirane u austrijsku tradiciju” Hrvatske Ivana Perkušić, pročelnik Ure- trian traditions.

10 MATICA siječanj/veljača 2019. Tradicionalni skup u organizaciji Hrvatskoga kulturnog centra “Bunjevačko kolo“ Prede se duga nit zajedništva “Veliko prelo“, koje se u Subotici održava još od 1879. godine, danas je manifestacija po kojoj se prepoznaje hrvatska zajednica u Vojvodini, ali je i dio identiteta i samoga grada Subotice

Tekst: Marin Knezović Foto: HMI

ahtjevi poljodjelstva i njegov sezonski ritam tisu- ćama godina određivali su društveni život ljud- Z skih zajednica. Doba in- tenzivnih poljskih radova nije bilo po- godno i za održavanje većih okupljanja, proslava. Tek kad bi radovi na polju utihnuli, kad bi priroda zaspala pod te- retom hladnoće i snijega, seoska druš- tva okretala su se sama sebi, potrebi za jačanjem unutarnjih veza na veselim druženjima. Većina takvih opuštajućih sastanaka s prelaskom iz seoske u grad- sku sredinu postupno su se ugasila. Izni- preljski tamburaški orkestar“ sastavljen ke Zelić Nedljeković, a naslov “najljep- mni su takvi događaji koji su se uspjeli od članova tamburaških sastava “Bise- še prelje“ ponijela je Katarina Piuković. prilagoditi urbanim ritmovima. Jedno ri“, “Ravnica“, “Ruža“ i članova folklor- Uz pripadnike hrvatske zajednice u od njih je i “Veliko prelo“ koje u Suboti- ne sekcije Hrvatskoga kulturnog cen- Vojvodini na prelu su bili prisutni i mno- ci, još od 1879., organizira tamošnja hr- tra “Bunjevačko kolo“. gobrojni gosti. Prelo su tako počastili vatska zajednica. svojom prisutnošću hrvatski velepo- Ove godine “Veliko prelo“ održano “BILI ATARI“ slanik u Republici Srbiji Gordan Bakota je 26. siječnja u dvorani Tehničke škole Na “Prelu“ je proglašena i najljepša i generalni konzul Republike Hrvatske “Ivan Sarić“ u Subotici. Na slavlju tradici- “preljska pisma“, izabrana je najljepša u Subotici Velimir Pleša. Prelo je otvo- je u gradskom okruženju bilo je prisut- “prelja“, a i prisutni su mogli sudjelovati rio državni tajnik Središnjega državnog no na stotine bačkih Hrvata i njihovih u bogatoj tomboli. Najljepšom pjesmom ureda za Hrvate izvan Republike Hrvat- prijatelja, a atmosferu je podizao “Veliki proglašena je pjesma “Bili atari“ Želj- ske Zvonko Milas koji je posebno istaknuo atmosferu zajedništva kao temelj- no obilježje “Velikog prela“. “Veliko prelo“ danas je manifestacija po kojoj se prepoznaje hrvatska zajednica u Vojvodini, ali je i dio identiteta i samoga grada Subotice. Ono je presta- lo biti samo jedno od pokladnih običa- ja, razbibriga uz preradu vune tijekom dugih zimskih večeri. Danas se na “Pre- lu“ prede duga nit koja veže kako hrvatsku zajednicu u Vojvodini, tako i nju s Republikom Hrvatskom. n

ENG Veliko Prelo is a folklore event that has been staged in Subotica since 1879 and is a reflection of the unity of the local community. Today it celebrates both the Croatians of Subotica and the identity of the city itself.

MATICA siječanj/veljača 2019. 11 Čile: Na svoj 91. rođendan Sokol iz Antofagaste promijenio ime

Istaknuti čileanski sportski klub koji su osnovali Hrvati Hrvatski Sokol prošle godine obilježio je 90 godina postojanja, a ove godine Upravni odbor donio je odluku da se preimenuje u Hrvatski Sokol Dinko Franulic Harasic njemu u spomen i znak zahvalnosti za doprinos razvoju kluba

Tekst: Branka Bezić Filipović Goiću s molbom da on zatraži pomoć od Banco Yugoslavo, čiji su predsjednik rvatski iseljenici u Anto- i dopredsjednik bili Jorge Petrinovic i fagasti uz druženje su se Antonio Luksic. opuštali i odmarali nakon cjelodnevnoga rada, KOŠARKAŠI – PRVACI REGIJE H a najčešće je to bilo uz Tako je 1. prosinca 1927. godine održan plivanje, trčanje ili neki drugi oblik spor- sastanak u prostorijama Jugoslavensko- ta. Začeta je ideja o osnivanju društva, ga pripomoćnog društva i osnovan je Ju- ali je trebalo deset godina da se to ostva- goslavenski sokol, a Ivan Goic iz Pražni- ri. Anton Rendic, vlasnik terena na Ave- ca postao je prvi predsjednik. Zamjenik nidi Brasil u Antofagasti, ustupio je za- mu je bio Pedro Stancic Rokotov, tajnik interesiranima besplatno svoj posjed Vlado Vlahovic Petricio, blagajnik i kape- pa se tu trčalo, skakalo, bacalo disk, ku- tan za atletiku Gregorio Vlastelica, op- glu. Međutim, da bi se sportom moglo ćesportski kapetan Pablo Tomicic Ren- ozbiljno baviti, bilo je potrebno osno- dic te direktori: Jacinto Tomicic Rendic, vati sportsko društvo. U obitelji Tomi- Antonio Bocic i Juan Glasinovic. cic, među braćom Jacintom, Pablom i U Sokolu se, tada, moglo baviti gi- Marijem, postojala je želja o osnivanju mnastikom, atletikom, vaterpolom i kluba Sokol, što je podržao i njihov otac košarkom. Sportaši Sokola bili su vrlo Vicente. Svi zajedno obratili su se Ivanu uspješni. Košarkaši su, 1930. i 1937. go-

12 MATICA siječanj/veljača 2019. Tako je 1. prosinca 1927. godine održan sastanak u prostorijama Jugoslavenskoga pripomoćnog društva i osnovan je Jugoslavenski sokol, a Ivan Goic iz Pražnica postao je prvi predsjednik.

dine, postali prvaci regije. Igrale su se Još se pamti nastup gimnastičke dine nastupilo 200 gimnastičara Sokola. međunarodne utakmice na kojima je momčadi, pod vodstvom Gregorija Vla- Urednik sportske rubrike, El Mercuria, Sokol redovito pobjeđivao. Igrači su bili stelice, kada je u kinu Nacional 1949. go- novinar Avila Silva napisao je da grad birani i u nacionalne momčadi. Antofagasta treba biti ponosan na ju- goslavensku koloniju i njezin doprinos GIMNASTIČKA MOMČAD razvoju sporta. Sokolaši su se proslavili i u drugim spor- Uspjesi su tražili nova ulaganja. Din- tovima. Na atletskom mitingu u Santia- ko Franulić Harašić još je 1947. godine gu 1935. godine nastupio je ANTONIO predložio da se kupi veliki teren i da RADMILOVIC u bacanju kugle i diska se izgradi stadion s košarkaškom dvo- (inače nosilac drugog mjesta u državi), ranom i terenima za sve sportove. Ide- ANTONIO VODANOVIC u istim discipli- ja je realizirana tek 1954. godine kad nama, s tim da je još i trčao na kratke je predsjednik Josip Broz potpisao da staze. BORIS TOMICIC natjecao se u se iz tvornice Dalmacijacement iz Soli- Buenos Airesu u skokovima. Igrači koji na pošalje 300 tona cementa. Na tom su obilježili četrdesete godine 20. stoje stadionu 1966. godine odigrano Pr- ljeća bili su: Andres Glasinovic, Mladen venstvo svijeta u košarci. Tada je ju- Vrsalovic, Andres Music, Jorge Karzulo- goslavenska košarkaška reperezenta- vic, Nicolas Tomicic, Rodolfo Viceljas, Lu- cija osvojila prvo mjesto. Taj uspjeh u cas Zmardesic te trener Jacinto Tomicic sportu puno je značio tisućama naših i voditelj Tomislav Papic. ljudi pa su s ponosom izražavali ljubav

MATICA siječanj/veljača 2019. 13 Tekst: Željka Macan

sklopu Odsjeka za kroatistiku na Filozofskome fakultetu u Rijeci od 2008. godine djeluje Ri- U ječka kroatistička škola, centar za učenje hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika. Pri- godnim programom i predstavljanjem niza svojih aktivnosti Riječka kroatistič- ka škola svečano je obilježila 6. prosinca 2018. godine desetu obljetnicu svoga postojanja i rada. Svoju desetu obljetnicu u travnju prošle godine obi- lježila je i radno - ograniziranjem Me- đunarodne znanstvene konferencije Slavofraz, koja je vezano uz povod ima- od početka u Sokolu njegovani vater- la temu “Frazeologija, učenje i pouča- polo i plivanje. To je u početku bio je- vanje“. dan od zadataka predsjednika Ivana Riječka kroatistička škola promiče Goica. Održano je međunarodno na- poznavanje hrvatskoga jezika, književ- tjecanje na kojem su sudjelovali prednosti i kulture u međunarodnome okvi- stavnici Njemačke te klubovi Alosno de ru, razvija suvremene metode poučava- Ercilla, Green Cross, Pirata Negro, Uni- nja hrvatskoga kao drugoga, stranoga i on Chile i Sokol. nasljednoga jezika, promiče mobilnost te organizira ispite za provjeru znanja PRVI BAZEN U GRADU hrvatskoga jezika kao drugoga ili strano- S vremenom je u Sokolu izgrađen ba- ga. Njezini su ciljevi i izrada standardizi- zen, prvi u gradu. Značajna imena, ranoga ispitnog materijala i priručnika koja su pokrenula gradnju bazena bili za nastavu, organiziranje znanstvenih i prema domovini. Kao što se danas su Novak, Radmilovic, Antonio Mari- stručnih skupova, pokretanje stručnih, Hrvati u domovini i izvan nje vesele nov i Jose Papic. Zanimljivo je reći i predavačkih, prevoditeljskih i drugih uspjehu naših sportaša, tako je bilo to da bazen Sokola nosi ime Split, koji projekata za promicanje hrvatskoga je- i prije. Košarka je u Sokolu začeta još je kasnije postao grad prijatelj An- zika, književnosti i kulture. Škola ostva- daleke 1931. godine, kada je osvoje- tofagaste. Nositelji titule prvaka Či- ruje suradnju s ostalim institucijama u no prvo prvenstvo. lea u sportovima na vodi su sokolaši zemlji i inozemstvu koje su povezane Antofagasta je grad sporta. Malo HRVOJ ZLATAR, REINALDO GARCES i istim ciljevima, s lektorima hrvatskoga po malo, sve se slijevalo u Sokol. Bi- JUAN GARAFULIC. jezika na stranim sveučilištima, sa znan- ciklizam je u gradu postojao i prije Sokol se ponosi i svojom ženskom osnutka kluba pa na jednome natje- odbojkaškom momčadi, po uspjesi- canju 18. rujna 1909. godine kao po- ma, ali i po ljepoti, kako oni vole ka- bjednika nalazimo ANTONIJA GLA- valirski nadodati. Igračice su osvojile SINOVICA. Osnovana je Zajednica više titula prvakinja države. biciklista Antofagaste 1920. godine, a Hrvatski Sokol prošle godine obi- njezin predsjednik bio je Pedro Stan- lježio je 90 godina postojanja, a ove cic Rokotov. Do tridesetih godina opet godine Upravni odbor donio je odlu- nalazimo Hrvate među istaknutim bi- ku da se preimenuje u Hrvatski Sokol ciklistima. Dinko Franulic Harasic njemu u spo- Budući da je Antofagasta grad men i zahvalnost za doprinos razvo- smješten na moru, logično je da su ju kluba. n

ENG The Hrvatski Sokol sporting club of Antofagasta in Chile marked its ninetieth anniversary last year. This year its board of directors has moved to change the club’s Učimo hrvatski (i) u knjižnici name to Hrvatski Sokol Dinko Franulic Harasic.

14 MATICA siječanj/veljača 2019. Riječka kroatistička škola proslavila svoju desetu obljetnicu Naučimo hrvatski zajedno! Riječka kroatistička škola promiče poznavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u međunarodnome okviru, razvija suvremene metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika. Ciljevi Škole su i izrada standardiziranoga ispitnog materijala i priručnika za nastavu, organiziranje znanstvenih skupova, pokretanje predavačkih, prevoditeljskih i drugih projekata za promicanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture.

Terenska nastava u Opatiji Uloga Hrvatske matice iseljenika U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u srpnju 2006. godine održan je seminar za studente sa Sveučilišta u Udinama na kojem je sudjelovala većina nastavnika Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Isti je seminar na inzistiranje studenata održan 2007. i 2008., a Odsjek za kroatistiku bio je inicijator pokretanja današnje Riječke kroatističke škole. Na- ime, uvođenjem Bolonjskoga procesa u visoko obrazovanje u Republici Hrvat- skoj naglo je porastao broj osoba zain- teresiranih za učenje hrvatskoga jezika, a sve kao rezultat ustrajanja na mobilnosti studenata, nastavnika i administra- tivnoga osoblja. Sve je više upita stranih studenata koji bi studirali na riječkome sveučilištu, ali prethodno moraju nauči- ti hrvatski jezik i položiti ispit iz njegova stvenim ustanovama te s domaćim i vatski kao ini jezik. Dio Programa Riječ- poznavanja, kao i onih kojima je predu- stranim znanstvenicima, a uspostavlja ke kroatističke škole su i Intenzivni tečaj, vjet za stalni boravak u Hrvatskoj polo- i veze s hrvatskim iseljenicima. Njezini Temeljni početnički tečaj te individuali- žen ispit iz poznavanja hrvatskoga jezi- su polaznici stipendisti Središnjega dr- zirana nastava. U listopadu 2018. godi- ka i pisma. Stoga je Rektorat Sveučilišta žavnoga ureda za Hrvate izvan RH, sti- ne Riječka kroatistička škola počela je u Rijeci početkom 2006. godine inicirao pendisti Ministarstva znanosti i obrazo- s provedbom e-tečaja hrvatskoga kao projekt otvaranja centra, radno nazvano- vanja RH, korisnici programa mobilnosti inoga jezika, uz potporu i pomoć Filo- ga Centar za nastavu hrvatskoga jezika poput Erasmusa i CEEPUS-a, ljudi po- zofskoga fakulteta u Rijeci, svoje matič- za strane studente, i to uvrstio u Strate- slovno ili privatno vezani uz Hrvatsku, ne institucije. U pripremi je projekt po- giju razvoja 2007. – 2013. kao 12. zada- zaljubljenici u hrvatski jezik... kretanja virtualne učionice za buduće tak u razvoju studija.

BOLJE (NE) MOŽE Ostvarivanje sna Polaznici Programa Riječke kroatistič- zahvaljujući stipendiji studente dolazne mobilnosti na Sveu- ke škole mogu upisati Modul Inojezič- znači doći u Hrvatsku čilištu u Rijeci. ni hrvatski, namijenjen u prvome redu da bih učila jezik i kulturu mojih Riječka kroatistička škola u sklopu studentima hrvatskoga jezika i književ- djedova i baka. Želim učiti i znati programa Erasmus uspješno je ostva- nosti na visokoškolskim institucijama u više o ovoj zemlji odakle potječu rila dvije aktivnosti – Erasmus intensive inozemstvu. Za studente koji ne upisu- moji korijeni.“ language course (pripremni tečajevi za ju cjeloviti Modul u ponudi je kolegij Hr- (Ivana Giuliana Duimovic) studente u sklopu programa Erasmus)

MATICA siječanj/veljača 2019. 15 Život i učenje u Rijeci nezaboravno je iskustvo koje obilježava život. Rijeka je lučki grad s puno povijesti, kulture i vrlo prijateljskih ljudi, smještenih u povlaštenome mjestu u Hrvatskoj u kojem se uvijek nalazi novo mjesto za posjetiti. Proučavanje hrvatskoga jezika i kulture na Sveučilištu u Rijeci doista je zadovoljavajuće zbog akademske razine članova jezične škole i predanosti kojom svakodnevno obavljaju svoj posao. Zahvaljujem Državnome uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Sveučilištu u Rijeci i timu Škole jezika Sveučilišta u Rijeci za priliku koju su mi dali za sudjelovanje u ovom programu.“ Pročelnica Odsjeka za kroatistiku izv. prof. dr. sc. Sanja Zubčić, voditeljica Riječke (Maximiliano Iurman) kroatističke škole doc. dr. sc. Željka Macan i zamjenica Voditeljice lektorica Sandra Jukić s polaznicima Riječke kroatističke škole u blagdanskom ozračju

u razdoblju od 2012. do 2014. godine te sebnoj vrsti unutarjezičnoga prevođe- MOJE PJESME, MOJI SNOVI Erasmus Intensive Programme (Erasmu- nja - audiodeskripciji interaktivnih “Priča Filozofski fakultet u Rijeci postao je na sov Intenzivni program – međunarodni iz davnine“. Audiodeskripcijom se sadr- inicijativu Riječke kroatističke škole jed- projekt filmskoga prevođenja “Prona- žaj audiovizualnih medija prilagođava na od partnerskih institucija u Ljetnoj đeno u prijevodu“ ostvaren u istomu potrebama slijepih i slabovidnih oso- školi Bovec koju organizira Sveučilište razdoblju u suradnji sa sveučilištima u ba, vizualno se prenosi u auditivno uz u Klagenfurtu, a u kojoj polaznici mogu Grazu, Krakowu i Udinama). U prvoj go- pomoć naracije. Pritom je od posebne učiti jedan od jezika koji se govori na dini Projekta napravljeni su podslovi za važnosti da prevoditelj pokuša izbjeći prostoru Alpe-Jadrana - njemački, ta- hrvatski igrani film “Koko i duhovi“ na bilo kakvu vrstu interpretacije te da se lijanski, slovenski, furlanski i - hrvat- njemačkome, talijanskome i poljskome njegov tekst uklopi u ostale auditivne ski. Riječka kroatistička škola sudjeluje jeziku, a u drugoj podslovi na tim trima dijelove filma. U sklopu Projekta ostva- i u aktivnostima ogranka centra za in- jezicima za dva hrvatska dokumentarna rena je i suradnja s Udrugom slijepih i formiranje o dvojezičnosti Bilingualism filma – “Pun kufer“ i “Veliki dan“. Treća slabovidnih osoba Primorsko-goranske Matters @ Rijeka. Za polaznike Progra- godina Projekta bila je posvećena po- županije te s Art-kinom Rijeka. ma Riječke kroatističke škole organizirane su i mnogobrojne aktivnosti uz re- dovitu nastavu, poput Pričaonice u kojoj se o nekoj aktualnoj temi na prijedlog polaznika razgovara na hrvatskome, pisanja poezije i proze, sastavljanja malih rječnika… Organiziraju se i izleti te su polaznici tako s Riječkom kroatistič- kom školom posjetili Plitvice, Brijune, Ogulin, Krk, Bašku, Pulu, Poreč, Zagreb… Suvremenim glotodidaktičkim pri- stupom u nastavi hrvatskoga kao inoga jezika te nizom izvannastavnih aktivnosti Riječka kroatistička škola upućuje poziv svim svojim polaznicima i onima koji će to tek postati – naučimo hrvatski zajedno! n

ENG The School of Croatian Studies in Rijeka is celebrating its 10th anniversary. The school pro- motes the study of Croatian and our literature and culture in an international setting and is working to Svečano obilježavanje desete obljetnice Riječke kroatističke škole na Filozofskome fakultetu u Rijeci develop modern methods of Croatian language in- struction as a second and inherited language.

16 MATICA siječanj/veljača 2019. Koprivnica: Jubilarna Zimska škola hrvatskoga folklora 25 godina ljubavi prema folkloru Dvorana je bila ispunjena vjernom publikom koja je oduševljeno pratila bogatstvo pjesme, glazbe, plesa i tradicijskog ruha jadranskog područja, a sve to predočio je uigrani, scenski skladni ansambl polaznika Škole Linđo

Završni nastup polaznika

Tekst: Snježana Jurišić nog ansambla pjesama i plesova Hrvat- noga izričaja. Tradicija je ujedno i osno- ske “Lado“, koji je u kurikulum ugradio va za suvremeno kreativno izražavanje rvatska matica iseljenika, suvremene trendove plesne edukacije pa se u Školi promiču i uče elementi za institucija s najdužom i scenskoga prikaza te sve potrebne ele- etnološku i folkloristički utemeljenu re- tradicijom jačanja veza mente za školovanje voditelja folklor- interpretaciju i scenski koreografirani hrvatskog iseljeništva s nih i tamburaških skupina pa je i poha- prikaz ovog dijela tradicijske umjetnosti. H domovinom, započela je đanje Škole i polaganje ispita jedan od Hrvatska matica iseljenika, svjesna 2019. godinu radno i slavljenički - Zim- kriterija za stjecanje statusa u Hrvat- značaja tradicijske kulture za očuvanje skom školom hrvatskoga folklora (ZŠHF) skome društvu folklornih koreografa i nacionalnoga identiteta, provodi ovaj koja je održana od 3. do 12. siječnja voditelja. program s ciljem da hrvatsku amater- 2019. u Koprivnici slaveći 25 godina organizacije pod okriljem Hrvatske mati- POVEZNICA S DOMOVINOM HMI, svjesna značaja tradicijske ce iseljenika. Škola folklora je puno sta- Hrvatska tradicijska kultura, plesovi, pje- rija i također slavi obljetnicu, 55 godina sme, narodne nošnje, glazbala i običaji kulture za očuvanje nacionalnoga od osnutka, pa je prilika da se prisjeti- naše su nacionalno blago u koje su tije- identiteta, provodi ovaj program mo i njezina osnivača, istaknutoga hr- kom dugogodišnjega nastanka utkana vatskog znanstvenika, etnologa i folklo- sva znanja, iskustva, vještine, vjerovanja s ciljem da hrvatsku amatersku rista, dojena hrvatske etnokoreologije i nadanja našeg naroda, a budući da je zajednicu izvan RH usmjeri k znanju dr. Ivana Ivančana. Današnji stručni folklor najčešće izvođen dio tradicijske programski voditelj Škole je Andrija kulture danas, cilj Škole jest očuvanje i pravilnom izvođenju scenskoga Ivančan, umjetnički voditelj Nacional- istine, izvornosti i autohtonosti folklor- koreografiranog folklora.

MATICA siječanj/veljača 2019. 17 Kako bismo pobliže otkrili posebnosti i kulturni brend Koprivničko-kri- ževačke županije – naivnu umjetnost, Županija je za sudionike Zimske škole hrvatskoga folklora u suradnji sa župa- nijskom Turističkom zajednicom organizirala izlet u Galeriju Josipa Generalića u Hlebinama, gdje su ih kao domaćice dočekale Marijana Generalić i Mirjana Lujić te slikari Zlatko Kolarek i Zlatko Štr- fiček. Uz Marijanu Generalić, polaznici- Andrija Ivančan ma su poželjeli dobrodošlicu zamjenik župana Ratimir Ljubić te načelnica Op- ćine Hlebine Božica Trnski, zahvalivši Današnji voditelj Škole je Andrija Ivančan, umjetnički voditelj Lada, im na interesu i čuvanju hrvatske kul- koji je u kurikulum ugradio suvremene trendove plesne edukacije i turne baštine. Osim potpore županije, glavni partner na ovome programu bio scenskoga prikaza te sve potrebne elemente za školovanje voditelja je Grad Koprivnica koji je organizirao i folklornih i tamburaških skupina. prijem za sudionike i predavače, a izne- nađenje je priredila i tvornica “Podrav- sku zajednicu izvan Republike Hrvat- Tibor Bun, voditelj tradicijskih glazbala ka“ velikom tortom u povodu proslave ske – u hrvatskom iseljeništvu u pre- Vjekoslav Martinić. Osim njih predava- na završnome koncertu u Domu mla- komorskim i europskim državama, u nja su održali Tonči Tadin, Vido Bagur, dih. Posebna zahvala ide i Gradu Zagre- hrvatskim nacionalnim manjinama u Katarina Horvatović, Damir Kremenić, bu koji broji najviše folklornih KUD-ova. zemljama u regiji i u Hrvata iz Bosne i Nenad Milin, prof. Goran Oreb te Kri- Dvorana je bila ispunjena vjernom Hercegovine, usmjeri k znanju i pravil- stina Benko Markovica, sve prominen- publikom koja je oduševljeno pratila bo- nom izvođenju scenskoga koreografira- tni folkloristi, članovi Udruge hrvatskih gatstvo pjesme, glazbe, plesa i tradicij- nog folklora. Ovo je vrlo važno jer tradi- folklornih voditelja. Glazbeni korepeti- skoga ruha jadranskog područja, a sve cijska kultura, koliko god bila poveznica tor Antun Kottek muzički je pratio sva to predočio je uigrani, scenski skladni s domovinom i zavičajem, nije imuna plesna predavanja, a gost predavač bio ansambl polaznika Zimske škole hrvat- na procese asimilacije i akulturacije u je maestro Siniša Leopold. skoga folklora. Koncert su uz predstav- višekulturnim iseljeničkim odredištima nike Grada Koprivnice Ksenije Ostriž, gdje je njezino očuvanje važno za izra- ZAVRŠNI KONCERT zamjenice gradonačelnika i Ivana Pala, žavanje pripadnosti hrvatskome nacio- Osim školskoga programa organiziran predsjednika Gradskog vijeća, svojim nalnom biću, a pogotovo kada je riječ je i večernji kojim je polaznicima pred- dolaskom i prigodnim slovom uveličali o hrvatskim manjinskim zajednicama stavljena kulturno-umjetnička baština koje nastoje zadržati svoj jezični, kul- ovoga kraja. Tako je održana prezenta- turni i nacionalni identitet. Upravo zato cija novoga albuma ZVS Đurđevčice pod hrvatski folklor živi u mnogim zemlja- umjetničkim vodstvom K. B. Markovi- ma svijeta na svih pet kontinenata gdje ca, zajednica KUD-ova KKŽ predstavila djeluje velik broj hrvatskih folklornih i je kulturno-umjetnička društva iz Pre- tamburaških skupina, čiji predstavnici kodravlja: Gola i Ždala, Društvo izvor- su bili polaznici svih proteklih škola fol- nog folklora Koprivnički Ivanec imalo kolora, pa tako i ove godine na ZŠHF-u. je predstavljanje knjige i zaštićenoga kulturnog dobra ivanečkog veza uz ra- VEČERNJI PROGRAMI dionicu, jednu večer smo posvetili ute- Jubilarna ZŠHF protekla je radno: “Deset meljitelju Škole folklora dr. Ivanu Ivan- dana učenja o tradiciji, deset dana smi- čanu uz projekcije filmova i okrugli stol, jeha, zabave i druženja uz malo spava- organizirana je promocija knjiga našeg nja, ali vrijedi, divni su to ljudi i trenuci polaznika iz BiH Branislava Mikulića, s njima“ (Sofija Paša). Školski program održana radionica etnografskoga tradi- uključuje tri glavna kolegija: plesove cijskog nakita u organizaciji udruge Et- i pjesme jadranske zone, tambure te noraj ogrlice, na kojoj su polaznici mogli tradicijska glazbala. Voditelj plesa je An- sami izraditi “mljetski kolarin“ kao us- Siniša Leopold drija Ivančan, voditelj tambura maestro pomenu na jubilarnu 25. školu folklora.

18 MATICA siječanj/veljača 2019. da iseljena Hrvatska živi s nama i da uz pjesmu i ples svjedoči pripadnost hrvatskome nacionalnom biću gdje god Hrvati žive. Želimo sretan 25. rođen- dan Zimskoj školi hrvatskoga folklora i još puno dobrih godina ispunjenih lju- bavlju prema očuvanju našega folklornog naslijeđa. Završimo riječima Kristijana Koruši- ća iz Njemačke: “Želim zahvaliti svima za sve što sam doživio. To je ljubav. Fol- Posjet Hlebinama klor je ljubav!“ n

Dubravka Severinski iz Središnjega dr- toga dana, kao i svih deset dana Škole žavnog ureda za Hrvate izvan RH i Mijo te čitavih 25 godina bilo glavna vodilja Marić, ravnatelj HMI-ja. sudionika Škole. Ljubav prema folkloru ENG The Croatian Heritage Foundation kicked off i hrvatskoj tradicijskoj nematerijalnoj 2019 with an event that celebrates its many years LJUBAV PREMA FOLKLORU kulturi povezala je sve oko ovoga Ma- of dedicated work—the Winter School of Croatian Folklore was staged in Koprivnica from the 3rd to LJUBAV! Tom riječju Andrija Ivančan opi- tičina projekta. Osim učenja o hrvatsko- 12th of January and celebrated its 25th anniversa- sao je u završnom obraćaju ono što je me kulturnom identitetu, ovo je prilika ry as a CHF event.

IN MEMORIAM Zbogom, Ivo!

Ivo Gregurević je, po mnogima, bio među kih uloga još ga je čekalo, još je trebao najvećim imenima hrvatske kinematogra- snimiti i odigrati, toliko kilometara još je fije, s najviše odigranih uloga ili, točnije re- mogao proći, ali iznenadna smrt u 67. čeno, glumac bez kojeg nije snimljen go- godini spriječila ga je u tome. Njemu u tovo nijedan značajniji film u Hrvatskoj. čast nastavit ćemo Festival u Orašju, što Ostvario je briljantne uloge u oko 100 je obećao i njegov prijatelj Iljo Benković, filmova, 19 TV-serija te 30-ak kazališnih koji je sretan i ponosan kao i HMI što je predstava. Prepoznatljiv je bio po svojoj dio toga nevjerojatnoga kulturološkog fe- istodobno prirodnoj, ležernoj i profesio- nomena. Kao Ivin najbliži prijatelj na pr- nalnoj glumi na filmu i kazalištu. Osobito vome mjestu ističe njegovu poniznost jer je bio ponosan na festival koji je pokre- je najmanje govorio o sebi ili gotovo ni- nuo u rodnome kraju zajedno s Hrvat- kad. Nije mu padalo na pamet gaziti bilo skom maticom iseljenika. Filmski festival čije dostojanstvo i bio je apsolutno neza- u Orašju (BiH), Ivo Gregurević i HMI volje- mjenjiv. Bio je neposredan, jasan, otvo- li su se javno već 23 godine, koliko i traje ren i neusiljen u svakoj životnoj situaciji. kulturna manifestacija “Dani hrvatskog Iznad svega krasila ga je jednostavnost filma” u Orašju, tradicionalna i najveća kao najviše načelo umjetnosti. kulturna smotra filma Posavine i šire re- Mladim glumcima u jednom od nje- gije. Velikan hrvatskoga filma Gregurević govih posljednjih intervjua koje je dao tim festivalom “zapalio” je tananu nit lju- Nadi Koturić, Ivo je poručio: “Važno je bavi za umjetnost u Posavljaka. voljeti svoj posao, a gluma je najbolji po- Filmovima i TV-serijama ulazio je u do- sao kojim se mogu baviti, dati sve od move svih Hrvata diljem svijeta. Izved- sebe kada se radi projekt, bez obzira na bom monodrame “Đuka Begović“ Ivo i HMI prošli su tisuće to je li riječ o filmu ili teatru. Važno je biti profesionalan i kilometara odlazeći kao pioniri kulture, prvi nakon Domo- predan, a onda uspjeh, uz malo sreće, dođe sam po sebi.“ vinskoga rata, Hrvatima u Vojvodinu, Crnu Goru, BiH te u Nedostajat će Hrvatskoj matici iseljenika, svojoj D. Mahali i Švicarsku. Predstave s njim njegove matične kuće HNK Za- Orašju, Hrvatskoj i čitavome svijetu. (Nives Antoljak) greb vidjeli su naši iseljenici u Kanadi i Americi. Toliko veli-

MATICA siječanj/veljača 2019. 19 95. obljetnica utemeljenja HKUD-a “Prigorec“ iz Markuševca Više od 200 izvođača na slavljeničkome koncertu Danas Društvo ima 165 članova koji djeluju u četiri folklorne skupine i dvije tamburaške, u dobi od 3 do 70 godina

Markuševec i HKUD “Prigorec“ dali su puno poznatih folkloraša, tamburaša i tamburaških sastava tako da su se za ovu priliku velikom orkestru pridružili i članovi Gazda, Ex Pannonije, Šarme- ra, OSDS-a, Tamburaša iz Markuševca, Tamburgera, Stresa i Legolasa. Izmjenjivali su se plesovi, pjesme, instumentalne izvedbe, a posebno je bila dirljiva videoprojekcija sjećanja na one članove koji su u posljednjih pet godina preminuli, a koji nisu žalili truda i volje u razvijanju svijesti o važnosti pri- padanja domu i rodu te važnosti oču- vanja tradicije i nošnje, kako je u jednome svom govoru istaknuo predsjednik Kruno Patelen. “Ponosan sam što je u Lisinskom nastupilo više od 200 izvođača s pjesmama i plesovima iz cijele Hrvatske”, izjavio je tajnik društva Ivan Mihovec. “Ovo je Tekst: Mirjana Piskulić i sadašnji članovi Društva izveli su pro- bila kruna proslave naše 95. obljetnice Foto: Tomislav Jagar gram koji nije ostavio nikoga ravnoduš- postojanja. Idemo dalje s našim projek- nim. Nazočne je na početku programa tom ‘Hrvati za Hrvate izvan Hrvatske’.“ bog njih, za nas i sve bu- pozdravio predsjednik Društva Kruno Do sada je u sklopu tog projekta, duće naraštaje! Dvorana Patelen, a gradonačelnik Bandić u svom u kojem je HKUD “Prigorec“ glavni or- je bila premala za toliko je govoru pozvao publiku da pozdravi ganizator, u inozemstvu održano pet ponosa i ljubavi..., napi- napore koje Društvo ulaže u njegova- koncerata nekoliko folklornih društa- Z sao je na svom Facebo- nje tradicijskog bogatstva te svim žen- va Zagrebačkog prigorja i Hrvatskoga ok profilu Mario Kršić, član legendarnih skim članovima darovao ružu. Izasla- folklornog društva Koljnof iz Mađarske. Gazda nakon koncerta posvećenog pro- nica predsjednice Republike Hrvatske, Nastupili su u Sarajevu, Mostaru, Bra- slavi 95. obljetnice postojanja Hrvatsko- njezina savjetnica za društvene djelat- tislavi, Šopronu i Rimu, a u skoroj bu- ga kulturno-umjetničkog društva “Pri- nosti i mlade Renata Margaretić Urlić, dućnosti planiraju nastupiti i u Istanbu- gorec“ – Markuševec, koji je održan u prenijela je predsjedničine pozdrave i lu i Milanu. KD Vatroslava Lisinskog, 12. siječnja čestitke. Izaslanik predsjednika Hrvat- Slavljenički koncert “Prigorca“ rezul- 2019., pod visokim pokroviteljstvom skoga sabora Gordana Jandrokovića tirao je i onim najbitnijim - predškolskoj predsjednice Republike Hrvatske Kolin- bio je saborski zastupnik dr. Ivan Čelić. folklornoj skupini pridružilo se pet no- de Grabar-Kitarović i gradonačelnika HKUD “Prigorec“ - Markuševec osno- vih članova! n Grada Zagreba Milana Bandića. vao je 23. rujna 1923. godine s većom Naviknuli su Šimunčani (Markušev- skupinom seljaka Andrija Širola, učitelj ENG The 95th anniversary of the Prigorec Croatian čani sebe tako zovu prema zaštitnicima u tamošnjoj pučkoj školi. Danas ono Culture and Arts Society of Markuševec (Zagreb) was svoga mjesta, svetome Šimunu i Judi Ta- ima čak 165 članova koji djeluju u četi- celebrated at the Vatroslav Lisinski concert hall on the 12th of January 2019. The audience that gathered deju) na organizaciju velikih priredbi, ali ri folklorne skupine i dvije tamburaške, for the event was thrilled by the performance of the ova je bila iznimna. Mnogobrojni bivši u dobi od 3 do 70 godina. many former and current members of the ensemble.

20 MATICA siječanj/veljača 2019. Jezični podsjetnik

Nazivi mjeseci u godini u rječniku Fausta Vrančića

obro je znano da je u tilis. Pritom valja napomenuti da u rječniku uop- povijesti hrvatske leksi- će nema latinskih naziva za čak šest mjeseci u kografije neizostavno ime godini (martus, iunius, iulius, augustus, november, Šibenčanina Fausta Vran- december), dok ostalih šest ima (ianuarius, febru- čića (1551.-1617.). Njegov arius, aprilis, maius, september, october). Hrvatske rječnik pet onodobnih na- su istoznačnice zabilježene samo za četiri latin- juglednijih europskih jezi- ska naziva, odnosno za pet njih, ako se ima na ka Dictionarivm qvinqve nobilissimarvm Evropae umu da na latinskom Vrančić ima maius i quinti- lingvarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalma- lis. Za 4. i 5. mjesec uspostavio je odnos aprilis – tiae et Vngaricae, koji je tiskan u Mletcima 1595., Piše: Sanja Vulić maius = travan – traven. Međutim quintilis mu je nedvojbeno ostaje prvi hrvatski samostalni rječ- opet travan, a valja pripomenuti da je u rimskoj Dnik s dojmljivim brojem od 5467 latinskih i oko 5800 zabilje- tradiciji upravo quintilis 5. mjesec, što mu i sam naziv kazu- ženih hrvatskih riječi. Mnoge su od njih današnjemu kori- je jer je izveden od rednoga broja quintus u značenju peti. sniku vrlo zanimljive, a među takovima su i nazivi mjeseci u Naziv quintilis ostao je iz doba kad su se mjeseci na italskom kalendarskoj godini. U Vrančića je 1. mjesec u godini siečan isključivo nazivali rednim brojevima. Pritom je zanimljivo da i (Siecsan), a 2. mjesec sičen (Szicsen), tj. za nazive prvih dva- u talijanskom, i u njemačkom, i u mađarskom uz maius i qu- ju mjeseci u godini rabi istu riječ u različitim glasovnim ina- intilis donosi leksički potpuno drugačije prijevode. Samo je čicama. Pritom je važno upozoriti da se u hrvatskoj jezičnoj u hrvatskom za oba latinska naziva naveo istu hrvatsku ri- starini prvi mjesec nazivao prosinac ili prosinec i sl. (kasnije ječ, ali u dvjema različitim glasovnim inačicama, od kojih je i antonšćak po spomendanu sv. Antuna, opata i pustinjaka ona uz natuknicu quintilis potpuno istovjetna onoj uz natu- koji se obilježava 17. 1.), dok se drugi mjesec nazivao sičanj, knicu aprilis, ali ne onoj uz natuknicu maius. Vjerojatno ne- sečen i sl. U Vrančićevo je doba već usporedno supostojalo koga drugoga naziva za 5. mjesec nije znao, a htio je ipak staro i novo nazivlje. Pri izboru naziva za 1. mjesec odlučio napraviti neku razliku među hrvatskim prijevodima latinskih se za već pomalo prihvaćeni novi naziv (umjesto staroga pro- maius i quintilis, kao što je to učinio u ostalim jezicima. Zato sinac), a pri izboru naziva za 2. mjesec odlučio se za stari na- se opet poslužio glasovnim inačicama, pa mu je maius u hr- ziv. Današnji poredak naziva mjeseci, u kojem je siječanj 1. vatskom traven, a quintilis mu je travan. mjesec u godini, a prosinac 12. mjesec, prvi je zabilježio Bar- Pri razmatranju Vrančićeva izbora pojedinih naziva mje- tol Kašić u svom Ritualu rimskom, tiskanom 1640. Ali i nakon seci nameće se i pitanje zašto u tom rječniku uopće nema Kašića još stoljećima su se ponegdje održali i stari nazivi, pa latinskih natuknica za 3., 6., 7., 8., 11. i 12. mjesec. Posve je je tako u 18. st. marijaterezijanski general Orešek iz Sveto- jasno da je poliglot i svestrano obrazovani Vrančić znao na- ga Ivana Zeline, u svom molitveniku zabilježio naziv prasinec zive svih mjeseci u različitim jezicima. Zato je najlogičnija za 1. mjesec, a 2. mu je mjesec u godini sječen. Antunu Ra- pretpostavka da nazive za navedenih šest mjeseci u godi- diću je još u prvoj polovici 20. stoljeća prosinac ili predzimac ni slučajno nije uvrstio, kako to nerijetko biva kod sastavlja- bio 1. mjesec, dok mu je 2. mjesec siječanj (sečen). Tako je nja rječnika općega leksika. Ostaje međutim pitanje zašto u još uvijek u ponekim hrvatskim mjesnim govorima. U Dragi rječniku nema hrvatskih naziva za 9. i 10. mjesec. Odgovor Bašćanskoj na Krku najstariji stanovnici 1. mjesec nazivaju valja potražiti u Vrančićevu rodnom kraju jer se na širem ši- prosinac, a 2. mjesec sičanj. U Kastvu (blizu Opatije) i neda- benskom području (ali i drugdje na hrvatskom dijelu Jadra- lekom Brseču 1. je mjesec u godini antonšćak, a 2. mjesec je na) za pojedine nazive mjeseci još uvijek rabe poimeniče- sečanj. Slično je npr. u Orbanićima kraj Žminja u Istri, gdje ni redni brojevi. Tako npr. u Tkonu na Pašmanu čak su pet je 1. mjesec antuonšćak, a 2. mjesec šiečanj. mjeseci u godini poimeničeni redni brojevi, tj. osmi, deveti, Kao što je Vrančićev izbor naziva za 2. mjesec bio uvje- deseti, jedanesti i dvanesti. Slično je npr. u Primoštenu Bur- tovan onim za 1. mjesec, tako je i izbor naziva za 5. mjesec njem. Dio takovih naziva nedvojbeno se rabio i u Vrančiće- uvjetovan onim za 4. mjesec. Vrančić 4. mjesec naziva tra- vo doba. Možda ih Vrančić smatrao nedovoljno zanimljivima van (prema novomu poretku mjeseci). Za 5. mjesec rabi isti za uvrštavanje u rječnik, pa je zato ostavljao prazna mjesta. naziv, ali u glasovnoj inačici traven. Međutim, u rječniku na- Nazivi mjeseci tek su jedna od zanimljivih tema pri listanju lazimo još jedan travan, kao prijevod latinskoga naziva quin- ovoga za hrvatski jezik dragocjenoga jezičnoga priručnika. n

MATICA siječanj/veljača 2019. 21 Kulturne veze Italija – Hrvatska Izložba o Faustu Vrančiću u kontekstu europske baštine u Rimu Svrha izložbe je u godini Europske kulturne baštine talijanskoj javnosti predstaviti ovog genija iz Šibenika, čije se djelo Machinae novae ubraja u najznačajnija ostvarenja iz područja tehnike s početka 17. stoljeća

Svrha izložbe je u godini Europske rodnih i matematičkih znanosti HAZU kulturne baštine dodatno promovirati govorila je o intelektualnim obzorima i talijanskoj javnosti predstaviti tog važ- i duhovnom nasljeđu Fausta Vrančića, noga hrvatskoga velikana. Nakon otvo- a Anja Nikolić-Hoyt iz Zavoda za lingvi- renja izložbe održan je i okrugli stol na stička istraživanja HAZU o “Petojezič- kojem su sudjelovali profesor Adriano nom rječniku“ Fausta Vrančića. Papo (Centro Studi Adria-Danubia) s izlaganjem o eruditima i humanistima ERUDIT IZ DALMACIJE iz Dalmacije koji su u 16. stoljeću djelo- Znameniti Faust Vrančić (1551.–1617.) vali u Italiji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Ma- afirmirao se u brojnim područjima – bio rijana Borić s Odsjeka za povijest prije biskup, polihistor, diplomat, izumitelj

Znameniti hrvatski izumitelj, polihistor i leksikograf Faust Vrančić (Šibenik, 1. I. 1551 – Venecija, 20. I. 1617) potječe iz ugledne šibenske obitelji. Školovao se u Ugarskoj, a studij filozofije, fizike i matematike pohađa u Padovi i Veneciji.

Znameniti Faust Vrančić (1551.–1617.)

Tekst: Marijan Lipovac Foto: Arhiva NSK

zložba “Faust Vrančić u kontekstu europske ba- štine“ otvorena je 13. studenog u palači Falco- I nieri u Rimu, a brojni su je posjetitelji razgledali do 7. prosinca 2018. Izložbu je organiziralo Veleposlan- stvo Republike Hrvatske pri Svetoj Sto- lici u suradnji s Veleposlanstvom Ma- đarske u Rimu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u Zagre- bu, Tehničkim muzejom “Nikola Tesla“ iz Zagreba, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Ministar- stvom kulture Republike Hrvatske.

22 MATICA siječanj/veljača 2019. i plodan pisac djela iz područja leksi- kografije, tehnike, logike, etike, povijesti i književnosti. Izložba u cjelini predstavlja fascinantan život i raznoliki opus Fausta Vrančića, kojom se predstavlja veliki Šibenčanin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i političkim djelovanjem Organizator izložbe Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici u suradnji s povezivao različita područja onodob- Veleposlanstvom Mađarske u Rimu, NSK u Zagrebu, Tehničkim muzejom “Nikola Tesla“ iz Zagreba, HAZU i Ministarstvom kulture RH ne Europe - od rodnog Šibenika i Dal- macije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsburškog Carstva, do Mletačke i te tumače značaj njegovih djela kao i Vrančić se kretao u krugu Papinske Države. njegov doprinos europskom nasljeđu. Autori izložbe su Marijana Borić Vrančićevi najvažniji projekti izloženi u znamenitih europskih (izložbeni postav: Intelektualno i duhov- djelu “Machinæ novæ“ odražavaju nje- znanstvenika, a i sam je ostvario no djelovanje Fausta Vrančića), Ivan Ha- govo vizionarstvo i anticipiraju daljnji vrhunsku karijeru. Rezultate rada lić (izložbeni postav: Faust Vrančić-Mac- razvoj tehnike, što ovo djelo čine po- hinae novae) i Nela Marasović (virtualni sebno vrijednim i jednim od kapitalnih objavio je u nekoliko knjiga, te postav). djela renesansne tehnike. ostavio i nešto rukopisa, gotovo Stoga je ovo djelo bilo posebno VRANČIĆEVA DIVOT IZDANJA predstavljeno u postavu pokretnom sve na latinskom jeziku. Glavna su Na izložbi je dominirala predstavljena izložbom “Faust Vrančić – Machinae no- mu djela Dictionarium i Novi strojevi građa iz bogatog fonda NSK u Zagrebu, vae“, koju je Tehnički muzej “Nikola Te- (Machinae novae), s kojima je već za koja čuva najvažnija Vrančićeva djela sla“ u Zagrebu priredio u povodu obi- (Dictionarium quinque nobilissimarum lježavanja 400. obljetnice tiskanja tog života stekao svjetsku slavu. Europae linguarum, Latinae, Italicae, djela u Veneciji 1615. Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae sanse. Načinom promišljanja i djelova- i Machinae novae) kao i dio rukopisne UNIVERZALNOST PORUKA nja bio je, tvrdi, humanist koji je djelima ostavštinu njegove obitelji. Vrančićev OBVEZUJE nastojao unaprijediti ljudski život, obo- životni put, njegova djela kao i građa Uz izložbu, objavljen je popratni katalog gatiti ga i načiniti dostojnim življenja. Za- vezana uz njegov život i rad predoče- i promotivni materijal. Marijana Borić divljuje činjenica, naglašava, da i nakon na je građom izloženom u vitrinama, ističe kako je Faust Vrančić, zbog svog četiri stoljeća, pojedini njegovi dugovječ- virtualnim postavom, maketama i pa- plodnog i raznovrsnog opusa u hrvat- ni projekti kao most od metala, most noima koji prikazuju Vrančićev razvoj, skoj znanosti i kulturi metaforom rene- ovješen o lance, žičara, prvi amortize- ri u povijesti tehnike, padobran i drugi u ponešto modificiranom, suvremeni- jem obliku još uvijek nalaze široku pri- mjenu diljem svijeta. Pokretan živim in- telektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti re- alizirane u njegovo doba, istaknula je dodavši kako su mnoge njegove ideje čekale stoljećima da zažive u praksi. Smatra kako nas raznovrsnost njegova opusa i univerzalnost poruka obvezuje na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa.n

ENG Rome, Italy was the venue for an exhibition featuring famed Croatian inventor and lexicographer Faust Vrančić (1551–1617). The exhibition aims to showcase this genius from Šibenik before Italian audiences during the Year of European Cultural Her- itage. His Machinae novae is numbered among the Izložba “Faust Vrančić u kontekstu europske baštine“, palača Falconieri, Rim greatest technical achievements of the seventeenth century.

MATICA siječanj/veljača 2019. 23 Povjestice

Šibenik u hrvatskoj povijesti i kulturi Tvrđava Sv. Nikole na ulazu u Kanal Sv. Ante

Kralj Petar Krešimir IV., koji je Jadransko more ski gradski park spomenik kralju Petru zvao “naše dalmatinsko more“, izdao je povelju Krešimiru IV. benediktinskome samostanu sv. Marije u Zadru “in Krešimirov nasljednik, kralj Dmitar Zvonimir, presudio je 1078. u Šibeniku Sibiniko“, tj. u Šibeniku, i to na Božić 1066., što je u korist Petra Crnoga iz Splita u sporu najstariji poznati pisani spomen Šibenika koji se zbog nekih zemalja vodio izme- đu njega i Zvonimirova ujaka Streze. Poslije Zvonimirove smrti kralj Stjepan II. potvrdio je u Šibeniku 1089. njegovu Piše: Željko Holjevac Foto: Željko Rupić ispravu o dodjeli zemljišta u Lažanima redovnicama samostana sv. Benedik- Šibenik je jedan od prvih ta u Splitu. U stoljetnome ugarsko-mle- gradova na jadranskoj tačkom ratu za hrvatsku obalu Šibenik obali koji su utemeljili Hr- je prelazio iz ruke u ruku: od 1102. bio vati još u doba narodnih je ugarsko-hrvatski, 1116. mletački, od Š vladara. Na zboru viso- 1124. opet ugarsko-hrvatski, od 1125. kih dužnosnika i crkvenih dostojanstve- ponovno mletački i od oko 1133. po- nika 25. prosinca 1066. izdao je hrvat- novno ugarsko-hrvatski. U 12. stoljeću ski kralj Petar Krešimir IV. povelju sagrađena je crkva sv. Krševana, najsta- benediktinskome samostanu sv. Mari- rija sačuvana crkva u gradu. je u Zadru, koji je osnovala opatica Čika sa starijom kćerkom Domnanom, kra- POD ZAŠTITOM BRIBIRSKIH ljeva rođakinja iz ugledne zadarske pa- KNEZOVA tricijske obitelji Madijevaca. Petar Kre- Razdoblje od 1167. do 1180. proveo je šimir IV., koji se u ispravama nazivao Šibenik u sklopu Bizantskoga Carstva, “kraljem Hrvata i Dalmatinaca“ i koji je a 1203. hrvatski velikaš Domald, žu- Jadransko more zvao “naše dalmatin- pan Sidrage i knez Šibenika, uz pomoć sko more“, izdao je spomenutu povelju splitskoga nadbiskupa Bernarda, gae- “in Sibiniko“, tj. u Šibeniku, i to na Božić tanskih brodova te omiških i šibenskih 1066., što je najstariji poznati pisani spo- gusara, zauzeo je tvrđavu sv. Mihovi- men Šibenika. U znak sjećanja na kori- la na Ugljanu i preoteo Zadar koji su jene podignut je 2000. na ulazu u šiben- prethodne godine bili osvojili Mlečani

U stoljetnome ugarsko-mletačkom ratu za hrvatsku obalu

Spomenik kralju Petru Krešimiru IV, Šibenik je prelazio iz ruke u ruku. U 12. stoljeću sagrađena je u pozadini Samostan Sv. Frane crkva sv. Krševana, najstarija sačuvana crkva u gradu.

24 MATICA siječanj/veljača 2019. i križari. Postupno su se prilike stabili- zirale pa je u Šibeniku 1229. utemeljen franjevački samostan, a papa Bonifaci- je VIII. osnovao je ondje 1298. biskupiju. Učinio je to unatoč otporu trogirskoga biskupa koji je još 1274. tužio splitskoga nadbiskupa zbog izlučenja Šibenika iz Trogirske biskupije jer su svećenici u Šibeniku htjeli izabrati vlastitoga biskupa. Uz nagovor kneza Jurja Bribirskoga, papa je ispunio želje Šibenčana i 1298. odredio da se “šibensko selo ukrasi zna- kovima grada“. Šibenik je dobio komu- nalnu autonomiju i postao središtem Šibenik na karti iz 1575. godine biskupije, a prvi biskup zvao se Martin.

ŠIBENSKA KATEDRALA U Domovinskome ratu metoda montaže kamenih ploča i grad- Pod zaštitom bribirskih knezova oko nja isključivo od kamena čine šibensku 1315. sastavljen je šibenski statut, a napadnut je 1991. iz zaleđa katedralu jednim od antologijskih djela prilikom pobune šibenskih i trogirskih i Šibenik, ali je šibenska 113. europske umjetnosti. građana protiv Mladena II. Šubića 94 brigada branila i obranila svoj U Šibeniku je 1510. izbila buna pu- člana šibenskoga Velikog vijeća položili čana protiv plemića, koju je dvije godi- su 1322. prisegu vjernosti mletačkoj vla- grad koji je granatiran s mora, ne kasnije ugušio mletački providur Giu- sti. Šibenski konzul Bogdan u ime svoje kopna i zraka, pri čemu je stinian. Zbog obrane od Osmanlija, koji općine sklopio je ugovor kojim se grad su u drugoj polovici 15. stoljeća i prvoj predaje “u vjernost pod vlast, upravu, probijena i kupola katedrale polovici 16. stoljeća više puta opusto- zaštitu i obranu gospodina dužda i mle- sv. Jakova. šili gradsko zaleđe, dovršena je 1547. tačkih općina“, uz uvjet da se očuvaju tvrđava sv. Nikole na ulazu u Kanal sv. “čast i prava koja ima ili treba imati u Ši- nac gospodarom Šibenika, ali je mletač- Ante ispred Šibenika. U bitci s Osman- beniku gospodin kralj Ugarske“. Šiben- ko brodovlje 1377. opet osvojilo grad. lijama kraj Lepanta 1571. sudjelovala je čani su tada uspostavili trgovačke veze U Šibeniku su 1381. izdane odredbe na mletačkoj strani i šibenska galija “Sv. s bosanskim banom Stjepanom II. Ko- o veterinarskoj zaštiti, a 1384. spomi- Juraj“. Djelo Jurja Šižgorića iz Šibenika tromanićem, a 1346. osnovan je u gra- nje se šibensko brodogradilište u pre- iz 1477. prve su tiskane pjesme jedno- du dominikanski samostan. djelu Dolac, na mjestu zvanom Podsti- ga hrvatskog pjesnika. Njegov sugrađa- Zadarskim mirom 1356. postao je nje. Bosanski kralj Tvrtko I. proširio je nin, patricij Dinko Zavorović, napisao je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik Anžuvi- 1390. svoju vlast i na Šibenik, a 1402. 1602. djelo Osam knjiga o događajima u grad je došao u ruke Ladislava Napulj- Dalmaciji, prvu cjelovitu povijest Dalma- skog koji se sljedeće godine u Zadru cije, a napisao je i djelo o povijesti Šibe- okrunio nepoznatom krunom za ugar- nika do početka 15. stoljeća. sko-hrvatskoga kralja. Nakon što je on uzmaknuo pred Žigmundom Luksem- FAUST VRANČIĆ burškim i 1409. prodao Dalmaciju za Šibenski filozof, leksikograf, polihistor, 100.000 dukata, Mlečani nisu odmah jezikoslovac i konstruktor padobrana uspjeli osvojiti Šibenik, ali su Šibenčani Faust Vrančić (Šibenik, 1551. – Veneci- 1412. ipak priznali mletačku vlast. ja, 1617.), padovanski učenik i čanad- Mletački klesari Lorenzo Pincino i ski biskup, objavio je 1595. spis Nova Pier Paolo Busato počeli su 1431. gra- logika i sastavio Rječnik pet najuglednijih diti šibensku katedralu, za koju je Boni- europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, no iz Milana klesao portale. U izgradnju njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga. katedrale uključio se nakon povratka iz Rječnik sadrži 5.000 riječi svakoga jezi- Venecije 1441. poznati graditelj i kipar ka ili ukupno 25.000 natuknica. Vranči- Juraj Dalmatinac. Isklesao je 72 muške ćevo djelo smatra se prvim rječnikom i ženske glave na frizu apside, kombini- hrvatskoga jezika uopće. Praški bene- rajući profanu skulpturu sa sakralnom. diktinac Peter Loderecker 1607. dodao Suvremeno izdanje Vrančićeva rječnika Prema ocjeni povjesničara umjetnosti, mu je riječi za češki i poljski stvarajući

MATICA siječanj/veljača 2019. 25 Mletački klesari počeli su 1431. graditi šibensku katedralu, za čelnika Ante Šupuka proradila je 1895. koju je Bonino iz Milana klesao portale. U izgradnju katedrale hidroelektrana Jaruga na izmjeničnu struju na slapovima Krke, čime je elek- uključio se nakon povratka iz Venecije 1441. poznati graditelj i trifikacija Dalmacije dobila na zamahu. kipar Juraj Dalmatinac. U Šibeniku je 1904. proradila tvornica kalcijeva karbida, koja se električnom energijom napajala iz hidroelektrane škole, a i jedan brod u sastavu Hrvat- Manojlovac. ske ratne mornarice nosi njegovo ime. Početkom 17. stoljeća oko 400 usko- ‘OBA SU PALA’ ka opustošilo je tursko područje oko Ši- Nakon raspada Austro-Ugarske na kraju benika, a 1649. grad je pogodila epide- Prvoga svjetskog rata talijanska vojska mija kuge. U međuvremenu je oslikan je ujesen 1918., pokušavajući ostvariti drveni kasetirani strop crkve sv. Frane, Londonski ugovor iz 1915., zaposjela Ši- što je postao ogledni model koji se do benik. Nakon krvavog sukoba između kraja baroknog razdoblja primjenjivao talijanskih mornara i pučanstva razarač u crkvama Mletačke Dalmacije. Osli- “Audace“ bombardirao je grad na Božić kane su i oltarne pale u ostalim šiben- 1921. s oko tisuću granata. Šibenik je skim crkvama u tradiciji venecijanskoga na kraju pripao Kraljevini Srba, Hrvata kasnomanirističkog slikarstva s prepo- i Slovenaca, kasnije Kraljevini Jugosla- znatljivim baroknim elementima. Pro- viji, a u ratu 1941. zaposjela ga je opet fesor teologije u Šibeniku, franjevac Je- talijanska vojska. Šibenik je nastradao ronim Filipović iz Rame, postao je 1735. u borbama za hrvatsku obalu i save- prvim provincijalom nove dalmatinske zničkom bombardiranju prije nego što Franjevačke provincije sv. Kaja, danas su partizanske postrojbe u jesen 1944. Presvetog Otkupitelja, koja je ustroje- ušle u grad. na odvajanjem franjevačkih samosta- Festival djeteta u Šibeniku, isprva na u Dalmaciji od prvobitne provincije smotra lutkarskih predstava, proširen Park i Crkva Gospe vanka Grada Bosne Srebrene. Filozofiju je na franje- je u drugoj Jugoslaviji na kazalište, glaz- vačkoj bogosloviji u Šibeniku sredinom bu i film za djecu. Košarkaški klub Šibe- time rječnik sedam srednjoeuropskih 18. stoljeća predavao fra Andrija Kačić nik bio je 1983. prvak bivše države, a jezika. Godine 1615. ili 1616. objavio je Miošić, autor Razgovora ugodnog naro- Šibenčanin Dražen Petrović ušao je u Vrančić glasoviti izumiteljski spis Novi da slovinskoga, a poznati graditelj orgu- povijest sporta kao hrvatski košarkaški strojevi (Machinae Novae) u kojem je lja Petar Nakić načinio je svoje posljed- virtuoz. U Domovinskom ratu napadnut na 49 crteža vizionarski predvidio teh- nje izvorno sačuvane orgulje upravo u je 1991. iz zaleđa i Šibenik, ali je šiben- ničke osobine i izgled raznih pogonskih franjevačkome samostanu u Šibeniku. ska 113. brigada branila i obranila svoj strojeva, mostova, brodova, padobra- grad koji je granatiran s mora, kopna na i drugih naprava, od kojih su neke 400 USKOKA i zraka, pri čemu je probijena i kupola ostvarene i više od dva stoljeća kasni- Odlaskom Mlečana i dolaskom Habs- katedrale sv. Jakova. Tijekom žestokih je. Padobranom je izveo prvi uspješan burgovaca 1797. izbili su nemiri u Ši- napada šibenska protuzračna obrana skok sa zvonika bazilike sv. Marka u Ve- beniku, a pod francuskom upravom u jednom trenutku srušila je dva zra- neciji prema jednoj verziji ili sa zvonika otvorena je 1807. gimnazija. Poslije Na- koplova agresorske JNA, a kamerama katedrale sv. Martina u Bratislavi pre- poleonovih ratova počela je druga au- koje su pratile bitku snimljen je spontani ma drugoj verziji. strijska uprava u Dalmaciji, tijekom koje uzvik oduševljenja branitelja: “Obadva, U prigodi obilježavanja 400. obljet- je biskupija u Šibeniku 1828. podređe- obadva, oba su pala!“ Danas je Šibenik nice Vrančićeve smrti Grad Šibenik je na metropoliji u Zadru, a jadranski Au- županijsko središte u samostalnoj Re- u siječnju 2017. postavio spomen-plo- strijski Lloyd priključio je Šibenik deset publici Hrvatskoj, od 2013. članici Eu- ču na njegovu rodnu kuću u Šibeniku. godina kasnije na parobrodarsku lini- ropske unije. n U sklopu Memorijalnoga centra Faust ju Trst - Kotor. Nakon što je u Šibeni- Vrančić na otoku Prviću u njegovu čast ku 1847. otvorena pomorska škola, a ENG Šibenik is one of the first coastal towns on održava se svake godine manifestacija 1848. osnovana narodna glazba, grad the Adriatic seaboard that was founded by Croa- Kreativni dani Fausta Vrančića. Vrančiće- je u mjestu Perkoviću 1877. priključen tians, back during the medieval period of Croatian vo ime nosi astronomsko društvo, po na željezničku prugu Split - Knin. Isto- dukes and kings. King Petar Krešimir IV issued an edict to the Benedictine monastery “in Sibiniko”, i.e. njemu su imenovane ulice u raznim hr- dobno je dobio kazalište, vodovod i du- in Šibenik on Christmas of 1066. This is the oldest vatskim gradovima i pojedine hrvatske ševnu bolnicu, a na inicijativu gradona- known written mention of Šibenik.

26 MATICA siječanj/veljača 2019. Jadranski otoci Faust Vrančić – inovator i vizionar koji je izumio padobran, mostove i mlinove Humanist, polihistor, kozmopolit, svećenik, biskup, diplomat i izumitelj svjetskoga glasa Šibenčanin Faust Vrančić jedan je od rijetkih hrvatskih intelektualca koji su zauvijek ostali upisani među besmrtnike europske kulture i znanosti

umire njegov pokrovitelj, stric Antun. Faust tada postaje upravitelj biskupskih imanja u mađarskome gradu Veszpré- mu gdje stječe praktično znanje koje će mu izvrsno poslužiti za razvoj strojeva kasnije objavljenih u knjizi Machinae novae. Godine 1579. ženi se plemkinjom Mariom Zarensis, s kojom ima dvoje djece, kćer i sina, koji pak umire mlad. Godine 1581. Vrančić postaje tajnik pa savjetnik na dvoru rimsko-njemačkoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Rudo- lfa II. Habsburškog koji stoluje u Pragu. Rudolf II., mecena umjetnosti i znano-

Stalni postav izložbe

Piše: Marjana Kremer Foto: Željko Rupić upijao ove divljačke običaje, nego da od malih nogu dobiva čistiju poduku i rvatski velikan Faust Vran- uči jezike“. Tako Antun Vrančić omogu- čić rođen je 1. siječnja ćuje Faustu da studira pravo u Padovi 1551. godine u Šibeniku i Veneciji, gdje on uči i napreduje, ali u staroj plemićkoj obitelj voli i zabavu, društvo i prijatelje te vodi H čiji su se preci doselili u tipičan studentski život pa o tom raz- Šibenik iz Bosne, najvjerojatnije u 14. doblju svjedoče mnogobrojna pisma u stoljeću u vrijeme prvih turskih prova- kojima ga Antun grdi zbog rastrošnosti, la. Njegov ga je stric Antun još u ranoj raskalašenog života i mladenačke usija- mladosti prigrlio i omogućio mu vrhun- nosti. Samo nakratko, nakon završetka sko obrazovanje. Svoje djetinjstvo Faust studija vraća se u svoj voljeni Šibenik, je proveo na otoku Prviću u Šepurini. U no ubrzo odlazi u Mađarsku gdje je stric to doba, kako piše Mihovil Vrančić svo- Antun kraljev namjesnik. Za vrijeme bo- me bratu Antunu, Faust je “dijete živa ravka u Šibeniku postaje član Bratov- duha, lijepe i uistinu plemenite vanjšti- štine sv. Jeronima s kojom će uvijek odr- ne; nije nerazuman niti djetinjasto za- žavati bliske veze zbog ljubavi prema igran, čini se da ima izgleda za značaj- domovini i rodnome gradu. U Mađar- niju budućnost...“ te ga moli da ga uzme skoj se počinje zanimati za tehniku i Padobran k sebi kako “ne bi ovdje od djetinjstva znanost. Na žalost, to je i vrijeme kada

MATICA siječanj/veljača 2019. 27 se i danas za pogon elektrane pokusno rabi na atlantskoj obali (plimna hidroelektrana La Rance), most od zvonovine (bronce) prva je konstrukcija kovinskoga mosta kakav će u upotrebu ući tek 1773. godine u Engleskoj, željezni most konstrukcija je visećega (lančanoga) mosta kakav će biti sagrađen tek 1874. godine u Francuskoj te most s jednim užetom koji se smatra pretečom žičare. Projek- ti koje je Vrančić opisao u ovome djelu bili su ispred svog vremena, pomalo vizionarski. Naime, u to vrijeme za njihovu realizaciju još nije bilo ni tehnič- sti, na hradčanskome dvoru okuplja Jedan je od najsvestranijih kih ni fizikalnih znanja i vještina da se najveće tadašnje umove i upravo će bo- ostvare iz čega je jasno da su njegova ravak u Pragu biti presudan za daljnji hrvatskih humanista- inovatorska rješenja najvećim dijelom Faustov rad. Tamo susreće astronoma polihistora koji je svojom nastala intuitivno pa su mnogi njegovi Johannesa Keplera i prijateljuje s gradi- znanstvenom, intelektualnom izumi u stvarnosti zaživjeli tek stoljeće teljem Jacopom de Stradom koji najvi- ili dva nakon njegove smrti. še utječe na njegove ideje o tehničkim i diplomatsko-političkom pronalascima. aktivnošću na prijelazu iz 16. LINGVISTIČKI ZNAČAJ Vrlo značajna ostavština Fausta Vranči- IZUMI I INOVATORSKE VIZIJE u 17. st. ostavio neizbrisiv trag ća je i njegov petojezični rječnik pod na- Nakon 13 godina boravka na Rudolfo- ne samo u hrvatskoj znanosti i zivom Rječnik pet najplemenitijih jezika vu dvoru iz Praga odlazi naglo, najvje- kulturi, nego i u europskoj. Europe (Dictionarium quinque nobilissi- rojatnije pogođen iznenadnom smrću marum Europae linguarum, latinae, itali- supruge. Napušta mjesto dvorskoga cae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) tajnika, nakratko se vraća u svoj Šibe- ničkih konstrukcija, različitih naprava i koji je bio ne samo prvi hrvatski, već i nik pa zatim u Veneciju i zaređuje se. pronalazaka uz 49 bakropisa s komen- prvi mađarski rječnik. Vrančićev rječnik Godine 1598. Rudolf II. ponovno tarima na latinskom, talijanskom, špa- imao je snažan utjecaj na razvoj pravo- ga poziva na dvor i proglašava titular- njolskom, francuskom i njemačkom je- pisa obaju jezika. U rječniku je za svaki nim biskupom Csanáda. Tog se naslo- ziku. Iz ovog djela izdvaja se najpoznatiji jezik dano 5.000 odrednica. U to se vri- va Faust odriče 1605. godine i odlazi u Vrančićev izum, Leteći čovjek (lat. Homo Rim gdje pristupa crkvenome redu bar- volans), konstrukcija padobrana za kojeg nabita u čijem okruženju upoznaje teh- se pretpostavlja da je i iskušan skokom ničke crteže Leonarda da Vincija, što je s nekog tornja u Veneciji. U knjizi je de- rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim taljno prikazana Vrančićeva zamisao, to djelom Machinae novae (Novi strojevi) jest pravokutni drveni okvir s razapetom izdanog u Veneciji 1615. ili 1616. godi- tkaninom, a na kojeg je ovješen pado- ne. U tom djelu se, nakon godina prove- branac. Premda se Leonardo da Vinci denih u diplomaciji i politici, posvećuje također prije bavio idejom padobrana, svojim starim interesima, proučavajući Vrančić je dao drukčiju i efikasniju kon- konstrukcije strojeva i rješavajući arhi- strukciju padobrana kojom se uspješno tektonske probleme. U njemu je Vran- rješavao problem skoka s visine te se čić opisao 56 raznovrsnih uređaja i teh- zbog izvrsnosti projekta diljem svijeta smatra ocem padobrana. Među drugim Oboljevši, 1615. godine Vrančić se konstrukcijama iz ove knjige najvažni- odlučio vratiti u rodni kraj te se je su: mlin s pomičnim krovom (vjetre- njača s vodoravnim rotorom s lopatica- na putu zaustavio u Veneciji da ma kakve imaju današnje turbine), mlin bi priredio i tiskao svoja djela, no ovješen o stijenu s kotačem kakav ima suvremena Francisova turbina, mlin u nakon objavljivanja djela više nije morskome tjesnacu (iskorištavanje pli- imao snage za povratak. me i oseke s umjetnim jezerom) kakav Petojezični rječnik

28 MATICA siječanj/veljača 2019. Njegove su izume dugo vremena na žalost pripisivali drugima pa tako i jeme termin “dalmatinski“ rabio za slavenski jezik čakavskog narječja kojim njegov padobran se govorilo na znatno širem području Leonardu da nego danas, između Jadranskoga mora Vinciju, no znanost i rijekâ Dunava i Save i ne treba ga mi- ješati s izumrlim dalmatskim jezikom je naposljetku koji je bio romanskoga podrijetla. Vran- ipak u Faustu čić je svojim rječnikom prvi objavio svijetu postojanje hrvatskoga jezika kojeg prepoznala pravog u predgovoru proglašava najljepšim od tvorca ovoga izuma svih slavenskih jezika. Ovaj rječnik ima značajno kulturološko i lingvističko zna- i priznala ga kao Otok Prvić čenje jer se smatra početkom izgradnje oca padobrana. standarda današnjega hrvatskoga knji- ževnog jezika. Na svome materinskom no je isticao potpisujući se kao: Fausto ganiziraju se razne izložbe i radioni- jeziku, koji je Vrančić smatrao “najljep- Veranzio Siceno gdje je pridjevom Sice- ce s ciljem upoznavanja života i djela šim“ i nazivao ga “dalmatinskim“, napi- no (Šibenčanin) gordo naglašavao svo- našega “Homo universalisa“. Godine sao je i Život nikoliko izabranih divic (Rim, ju nacionalnu pripadnost i domoljublje. 2012. otvoren je na otoku Prviću Me- 1606.) s hagiografskim životopisima sve- morijalni centar Faust Vrančić koji sva- tica osobito štovanih u hrvatskim kra- MEMORIJALNI CENTAR FAUST kog dana odaje počast velikom filozofu, jevima uz jadransku obalu. VRANČIĆ leksikografu, biskupu i izumitelju Fau- Oboljevši, 1615. godine Vrančić se Zbog društveno-političkoga konteksta stu Vrančiću. Ispred i u Memorijalnom odlučio vratiti u rodni kraj te se na putu vremena, sve do osamostaljenja Repu- centru mogu se pronaći njegovi izumi zaustavio u Veneciji da bi priredio i ti- blike Hrvatske, u Hrvatskoj se malo zna- u prirodnoj veličini i u obliku maketa, skao svoja djela, no nakon objavljivanja lo o bogatoj ostavštini Fausta Vrančića. a osim toga život i djela ovoga velikog djela više nije imao snage za povratak. Uz Tehnički muzej u Zagrebu, Muzej znanstvenika prikazani su i multime- Shrvan bolešću Faust umire u Veneci- grada Šibenika i crkve, rijetki Hrvati su dijalnom prezentacijom. Ako se nađe- ji 20. siječnja 1617. godine. Po oporuč- uopće znali podatke o životu i posljed- te u Šibeniku, svakako vrijedi napraviti noj želji njegovo tijelo pokopano je u njem počivalištu Fausta Vrančića. No, mali izlet do Memorijalnoga centra u či- domovini u crkvi svete Marije od Milo- ipak medaljon s njegovim likom ugra- joj blizini nakon posjeta možete uživati sti u Prvić Luci, na otoku Prviću gdje je đen je na rektorski lanac Sveučilišta u u netaknutoj prirodi Prvića i mirnome proveo najsretnije dane svoga djetinj- Zagrebu 1969. godine, Sabor je 1992. otočkom načinu života. Kamene kućice stva, u ljubljenoj hrvatskoj zemlji na koju godine utemeljio Državnu nagradu teh- uljepšane su tu smeđim, zelenim ili pla- je bio ponosan, a svoje podrijetlo stal- ničke kulture Faust Vrančić, postavljeno vim škurama (prozorski kapci), špagovi je Vrančićevo poprsje u Parku skulptu- za sušenje robe razvučeni su na zraku, ra velikana hrvatskog prirodoslovlja i posvuda je cviće u pitarima (tegle za cvi- tehnike u Tehničkome muzeju u Zagre- jeće), na zidovima i u krovovima. Agave, bu, a održava se i godišnja manifesta- borovi, oleandri i drugo nisko raslinje, cija “Kreativni dani Fausta Vrančića“ u ribarske mriže, bačve vina, stolovi na te- sklopu Memorijalnog centra Faust Vran- racama uz more, jarboli i jedra brodica čić na otoku Prviću. Treba napomenu- dio su otočkog ambijenta, kao i miris soli, ti da se posljednjih dvadesetak godina ribe, ružmarina i lavande. Definicija je sve više budi svijest o važnosti njegove to Mediterana koji je posebno nadah- bogate znanstvene i kulturne ostavšti- njivao Fausta i u čijem je zagrljaju pro- ne, izdane su mnogobrojne knjige, or- našao i svoje posljednje počivalište. n

ENG Faust Vrančić is one of the most versatile Croatian humanists and polymaths who, with his scientific, intellectual, diplomatic and political activity, left an eternal mark, not only in Croatian, but also in European science and culture, at the turn of the 16th to the 17th century. This brilliant scientist, innovator, author of many lexicographic, philosophical and poetic works was born in Šibe- nik and he always stood out from the greatest minds of Renaissance. The true power of Faust Vrančić’s mind can be seen in all of his construction designs in Machinae Novae, that would be con- structed a century later after the discovery of new physical and technical knowledges. The most popular invention of Faust Vrančić is parachute and the drawing of Faust’s iron bridge is a vision- ary idea which came to life centuries later when the development of technique made it possible. Otok Prvić Faust Vrančić Memorial Center, located in Prvić Luka on the island Prvić in the Šibenik archipelago, everyday gives honor to the great philosopher, lexicographer, bishop and inventor Faust Vrančić.

MATICA siječanj/veljača 2019. 29 Endemi u Hrvatskoj

ni od oko 800 metara s cijelim nizom Od rijeke Krke do slapića, kaskada i jezeraca. No, na po- dručju NP Krka i nešto šire, izvan nacionalnoga parka, rastu i mnogobrojne Fausta Vrančića zanimljive biljne vrste vaskularne flore koje su ili endemične, ili kritično ugro- žene ili ranjive. Ukupni broj vrsta u NP Šibensko-kninska županija, iako po površini tek sedma Krka je nešto veći od 1.000, što je npr. od svih hrvatskih županija, zahvaljujući obilju krša 26% od ukupnoga broja biljnih vrsta i raznolikoj geološkoj, hidrografskoj i geografskoj Britanskog otočja, a zanimljivo je da je odnos površina Britanskog otočja i NP građi obiluje mnogobrojnim zanimljivim prirodnim Krka 2.900 : 1! Spomenimo neke. Gos- vrijednostima od kojih se ističu endemske, ugrožene i pin vlasak (Adiantum capillus-veneris) je relativno rijetka paprat uz rijeke i krška strogo zaštićene biljne vrste. vrela, a možemo je naći na Skradinsko- me buku. U sastavu vegetacije muljevi- Genista sylvestris dalmatica tih i pješčanih obala živi kritično ugro- žena vrsta trave primorska obalnica (Aeloropus littoralis). Endemični (obu- hvaća zapadni dio Balkanskoga poluotoka) i strogo zaštićeni ilirski kozlinac (Astragalus monspessulanus ssp. illyricus) je višegodišnja biljka, stanovnik kamenjarskih travnjaka i šikara. Prozorski zvončić (Campanula fenestrellata ssp. fenestrellata) je stenoendem (endem uske rasprostranjenosti), gotovo ugrožena vrsta i strogo zaštićena, a raste na vapne- načkim stijenama, liticama i kamenim blokovima od 3 do 1.300 metara. Ovoj vrsti srodan je dalmatinski endem fini zvončić (Campanula lepida) koji raste na sličnim staništima. Piramidalni zvončić (Campanula pyramidalis) je dvogodišnja ili trogodišnja biljka, jadransko-ilirski endem, koji raste u pukotinama stijena i zidova te na različitim kamenjarskim površinama i tako te površine oživlja-

Tekst i foto: Darko Mihelj vegetacijom – na svim tim područjima živi mnogo endemskih ili ugroženih bilj- Prirodne znamenitosti nih vrsta. Šibensko-kninske župa- Nacionalni park Krka (osnovan 1985. nije posljedica su prije godine) uz samu rijeku proglašen je tom svega krškog reljefa. Tu kategorijom zaštite prirode prije sve- P nalazimo u priobalnom ga zbog svojih geomorfoloških i hidro- i otočnom dijelu mediteranske šume loških karakteristika (obuhvaća gornji i hrasta crnike i alepskoga bora dok u srednji tok Krke te donji dio toka rijeke unutrašnjem dijelu prevladavaju sub- Čikole). U toku rijeke Krke su zanimljivi mediteranske šume hrasta medunca i i Roški slap čiji glavni slap ulazi u Viso- bijeloga graba, a najveći dio površina vačko jezero te posljednji slap, Skradin- Astragalus monspessulanus illyricus zauzima krški kamenjar s oskudnom ski buk, nizvodno od Visovca, na duži-

30 MATICA siječanj/veljača 2019. Rijeka Krka izvire u špilji ispod sedrenoga slapa Topoljski buk ili slapa Krčić, koji nastaje od pritoka Krčića (slap ljeti presuši!), čija je dolina posebno zanimljivo florističko područje. Uzduž slikovitoga i dubokoga kanjona Krčića tako rastu zanimljive vrste poput trave bradice (Polypogon viridis), biljke vlažnih staništa i već spomenute paprati Gospina vlaska (Adiantum capillus-veneris). Na kamenjarskim travnjacima uzduž doline Edraianthus tenuifolius Krčića rastu i mnogobrojni kaćuni (Orchidaceae).

va u srpnju i kolovozu svojim modrim cvjetovima. Lukovičasta trajnica livadni procjepak (Chouardia litardierei) je en- demična ilirska, gotovo ugrožena i strogo zaštićena vrsta vlažnih livada krških polja. Endem zapadnoga dijela Balkan- skoga poluotoka, Weldenov šafran (Cro- cus biflorus ssp. weldenii) nalazimo na kamenjarskim pašnjacima i otvorenim šumama i šikarama Mediterana i sub- mediterana; cvate bijelim ili nahukano ljubičastim ili žutim cvjetovima rano zimi i početkom proljeća.

ILIRSKO-JADRANSKI BILJNI ENDEMI Dianthus sylvestris tergestinus U sastavu močvarne vegetacije nalazimo dugi oštrik (Cyperus longus), ranjivu i strogo zaštićenu vrstu. Liburnijski klin- thus tenuifolius), naći ćemo na kame- čić (Dianthus ferrugineus ssp. liburnicus) njarskim pašnjacima na području NP je zeljasta trajnica. Busenasta trajnica Krka gdje se ističe svojim modro-lju- tršćanski klinčić (Dianthus sylvestris ssp. bičastim cvjetovima. Dalmatinska žu- tergestinus) je busenasta, modrozele- tilovka (Genista sylvestris ssp. dalmati- na trajnica. Obje vrste klinčića su ilir- ca) je niski polugrm, endem Dinarida sko-jadranski endemi i rastu na suhim i stanovnik kamenjarskih pašnjaka. U travnjacima. Endem primorskoga dije- Hrvatskoj raste od obale mora pa do la Dinarida, uskolisno zvonce (Edraian- Sinjala (planina Dinara), najvišega vrha u Hrvatskoj na 1.831 m. Biljka s podan- kom, jadranska perunika (Iris adriatica), Na području županije nalaze strogo je zaštićen endem kamenjarskih se dva nacionalna parka: pašnjaka. Resastu urodicu (Melampyrum fimbriatum) nalazimo u vegetaciji su- Krka i Kornati; dva parka hih travnjaka kao endemičnu i strogo prirode: Vransko jezero koje zaštićenu vrstu. Endem modro lasinje pripada i Zadarskoj županiji te (Moltkia petraea) naći ćemo na stjenovi- tim površinama kanjona Čikole. Na po- Velebit, čiji manji dio ulazi u dručju Krke naći ćemo i mnogobrojne Šibensko-kninsku županiju te samonikle orhideje pčelinu kokicu (Op- hrys apifera), liburnijsku kokicu (Ophrys dva spomenika prirode: Stara liburnica), paukovu kokicu (Ophrys sphe- straža (geološki spomenik godes), močvarni kaćun (Orchis laxiflora subsp. palustris), koji se na području NP prirode) i Cetina Vrela Krka nalazi u močvarnoj vegetaciji, gri- Centaurea ragusina (hidrološki spomenik prirode). mizni kaćun (Orchis purpurea) i trozu-

MATICA siječanj/veljača 2019. 31 (Beckmannia eruciformis ssp. erucifor- ili pak kakva kozja brada (Tragopogon), mis) u Hrvatskoj su zabilježeni jedino u biljke koje rastu na šibenskom područ- NP Krka, dakle u hrvatskoj flori su vrlo ju? Plodovi maslačka (“roška“ - sjemenka rijetki. Trajnica pustenasto devesilje i “pappus“ – ostatak preobražene čaš- (Seseli tomentosum) je endem obalnog ke) imaju dlačice koje služe za širenje područja Dinarida, najčešće naseljava sjemenki vjetrom. Tako možemo reći kamenjarske pašnjake. Endem dalma- da su Machinae novae i ideja padobra- tinski buhač (Tanacetum cinerariifolium) na (Homo volans) pratile Fausta Vranči- je dio flora Hrvatske, Bosne i Hercegovi- ća od djetinjstva u Šibeniku (premda je ne i Crne Gore; voli ekstremno degradi- rano, kao dječak, otišao svome stricu, rana staništa, a nekad se često koristio biskupu Antunu Vrančiću u Ugarsku) kao prirodni insekticid. Endem jadranski do uočavanja crteža padobrana Leo- lastavičnjak (Vincetoxicum hirundinaria narda da Vincija i skoka padobranom ssp. adriaticum) je vrsta koja se nalazi s nekog tornja u Veneciji pa do groba na europskome popisu zaštićenih vrsta. u crkvi sv. Marije u Prvić Luci na otoku Maslačak Prviću pokraj Šibenika. n MASLAČAK KAO PADOBRAN bi kaćun (Orchis tridentata). Svi kaćuni, FAUSTA VRANČIĆA? ENG In the Sibenik-Knin County, thanks to the di- dakle cijela porodica, strogo su zašti- Ne znamo sigurno je li u svojemu djetinj- versity oft he relief, geological and hidrological struc- ture has many interesting species of vascular flora. ćeni u Hrvatskoj. Lukovičasto dalma- stvu ovaj veliki renesansni čovjek možda Many of these species are endemic or endangered tinsko ptičje mlijeko (Ornithogalum dal- promatrao plodove biljaka i tako došao or strictly protected species of Croatian flora. And maticum) je stenoendem najčešće suhih do ideje o upotrebi padobrana? Je li to who knows? Perhaps, looking at dandelion or similar fruit like a parachute, the great Renaissance in- travnjaka. Vrbolisni dvornik (Polygonum bio obični maslačak (Taraxacum offici- ventor Faust Vrančić came up to the idea of making salicifolium) i trava rigasta bekmanija nale) ili maslačak (Taraxacum palustre) a parachute.

Kolokvij o Faustu Vrančiću u Beču AUSTRIJA - Znanstveni kolokviji o Fau- stu Vrančiću održavaju se u gradovima u kojima je Faust Vrančić duže ili kraće vrijeme živio. Nakon znanstvenih kolokvija u Zavodu sv. Jeronima u Rimu te u Domu nacionalnih manjina u Pragu, treći je kolokvij održan u Beču, u organizaciji Veleposlanstva Republi- ke Hrvatske i Austrijskoga društva za kroatistiku. U svečanoj dvorani Vele- poslanstva okupio se veliki broj za- interesiranih posjetitelja, uglavnom istaknutih hrvatskih intelektualaca u Beču i studenata bečke slavistike. U ime Austrijskoga društva za kroatisti- Sudionici Znanstvenoga kolokvija o Faustu Vrančiću s ku kroz program ih je vodila prof. dr. hrvatskom veleposlanicom u Beču, 15. 11. 2018. sc. Zorka Kinda Berlaković, koja je de- taljno predstavila profesionalnu djelat- zlike bile neusporedivo manje nego da- Holzer izlagao je o značajkama mani- nost svakoga od troje predavača. Prva nas, a gradišćanskohrvatski je konzer- rizma u Vrančića. Posjetitelji su izrazi- predavačica bila je prof. dr. sc. Sanja virao to stanje. Druga predavačica dr. li veliko zadovoljstvo kvalitetom svih Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest izlaganja i dugo se zadržali u razgovoru Zagrebu, koja je usporedila Vrančićev prirodnih znanosti HAZU predavala je s izlagačima. Veleposlanica Republike leksik s današnjim gradišćanskohrvat- o Vrančiću kao izumitelju i humanistu Hrvatske prof. dr. sc. Vesna Cvjetko- skim te istaknula kako su brojne po- svjetskoga glasa, te na zanimljiv način vić posebice je srdačno pozdravila su- dudarnosti logične jer su u različitim predstavila svestrane Vrančićeve inte- dionike znanstvenoga kolokvija. (Ma- hrvatskim idiomima u 16. stoljeću ra- lektualne interese. Prof. dr. sc. Georg rijana Borić)

32 MATICA siječanj/veljača 2019. Najnoviji prijevodi hrvatske književnosti na svjetske jezike Hrvatski autori za inozemno čitateljstvo Roman Slobodana Šnajdera, knjige Miroslava Međimorca i Željke Lovrenčić , pjesničke zbirke Tomislava Marijana Bilosnića, te komedije Marina Držića izašle iz tiska na španjolskome, njemačkome, rumunjskome i albanskome jeziku

vač Zsolnay Verlag, i to pod naslovom “Popravak svijeta“ (Reparatur der Welt). Zsolnay je inače jedna od najuglednijih izdavačkih kuća na njemačkom go- vornom području. Ovime se nastavlja iznimni odjek Šnajderove knjige koja je odmah nakon izlaska (2015., Tim-press) dobila niz književnih nagrada – Na- Godinu je započeo objavom zbirke pje- gradu T-com, Kočićevo pero, Nagradu sama na albanskom jeziku, koja je pred- Meša Selimovič, Nagradu Mirko Kovač stavljena na prvi dan nove godine u i Nagradu Radomir Konstantinović – i Elbasanu, a potom su objavljene i na već je prevedena na makedonski i slo- hrvatskom, rumunjskom i španjolskom venski jezik. jeziku u međunarodnom časopisu Ori- Trojezičnu knjigu na hrvatskome, zont Literar Contemporan. Najavile su španjolskom i rumunjskom jeziku “Ša- skori izlazak Bilosnićeve zbirke pjesama pat Drave. El murmullo de Drava. Mur- “Odisej” u Rumunjskoj. Pjesme je na špa- murul Dravaei “ nedavno je priredila njolski prevela hrvatska hispanistica dr. književnica i prevoditeljica Željka Lo- sc. Željka Lovrenčić, a na rumunjski je- vrenčić. Predstavila ju je u siječnju na au- zik Daniel Dragomirescu. torskoj tribini održanoj u knjižnici Bog- Pojavio i cjeloviti prijevod na engle- dana Ogrizovića, uz deset svojih knjiga ski jezik jedne od najpoznatijih hrvatskih, objavljenih u 2018. godini (jednu autor- naravno i Držićevih, komedija “Dundo Tekst: Diana Šimurina-Šoufek sku i devet prijevoda sa španjolskog na Maroje”. Prošle godine u Knjižnici Eu- hrvatski i obrnuto). Knjiga je objavljena ropskog parlamenta u Bruxellesu je njiga “Presvijetli i rabin“ u Biblioteci Universalis književnog ča- predstavljanje prvog integralnog pri- Miroslava Međimorca sopisa Horizont Literar Contemporan. jevoda organizirala hrvatska europska (P.I.P., Pavičić, 2006.). Početak 2019. godine bio je vrlo zastupnica Dubravka Šuica. Uz zastu- koju su na španjolski uspješan i za književnika Tomislava Ma- pnicu, predstavljanju su prisustvovali i K preveli Mario Marcos rijana Bilosnića, koji je posljednjih ne- predstavnik Grada Dubrovnika i glumac Ostojić, Željka Lovrenčić i Tatjana Gru- koliko mjeseci ostvario niz inozemnih i prevoditelj djela Filip Krenus. Neospor- bišić Čabo šesti je naslov hrvatskih au- uspjeha. Prošle je godine gostovao na no, Marin Držić Hrvatima u zalog osta- tora u izdanju “La Zonámbule“ kojoj je Sveučilištu u Salamanci u Španjolskoj. vio je svoja genijalna djela, jednako ak- na čelu pjesnik i urednik Jorge Oren- tualna danas kao i prije 500 godina. n dáin. Do sada su u toj nakladničkoj kući Početkom godine izašli su objavljene knjige Davora Šalata i Lane na španjolski i njemački ENG There is a growing body of translations of re- Derkač: Međimorec i Lovrenčić knjigu cent Croatian literature and of our classics into for- prevedeni romani Međimorca eign languages, broadening the global readership. A su predstavili 2015. godine pred mno- novel by S. Šnajder, books by Miroslav Međimorec gobrojnom publikom u prostorijama i Šnajdera, trojezična knjiga and Željka Lovrenčić, the poetry of Tomislav Marijan Škole pisanja (SOGEM) u Guadalajari. Bilosnić, and the comedies of Croatian renaissance Šapat Drave i Bilosnićev Odisej giant Marin Držić (Dubrovnik, 1508 – Venice, 2 May Roman “Doba mjedi“ Slobodana 1567) were published early this year in the Spanish, Šnajdera upravo je tiskao bečki izda- na albanskome German, Romanian and Albanian languages.

MATICA siječanj/veljača 2019. 33 Uz Noć muzeja Hrvatski školski muzej U samome srcu Zagreba na današnjem Trgu Republike Hrvatske otvoren je prigodom proslave 30. obljetnice postojanja Hrvatskoga pedagogijsko-književnog zbora jedini školski muzej u Hrvatskoj

ratova kada se politički generirana ra- slojenost među hrvatskim učiteljstvom odražava i na rad Muzeja. Godine 1929. HPKZ prepušta Muzej Savezu hrvatskih učiteljskih društava (SHUD), a 1936. preuzima ga Jugoslavensko učiteljsko udruženje. Tijekom Drugoga svjetskog rata muzejska građa spremljena je u sklonište zgrade. Nakon rata vlasnik Muzeja ponovno postaje HPKZ i ostaje to do 1953. godine, kada ga preuzima Grad Zagreb i od kada je Hrvatski školski muzej jedna koju je muzeju nakon završetka izlož- od gradskih kulturnih ustanova. be darovala Kraljevska zemaljska vlada Stalni postav Muzeja otvoren 1951. Hrvatske i Slavonije. rasformiran je već nakon tri godine. Najvjerniji posjetitelji Školskoga mu- Stalni postav Hrvatskoga školskog zeja su osnovnoškolci iz svih krajeva Hr- muzeja otvoren je na Svjetski dan uči- vatske pa muzej, uz stalni postav, pri- telja 2000. godine u kojemu je izloženo ređuje i tematske izložbe, radionice te oko 1.000 izložaka koji govore o škol- organizira mnoge već tradicionalne pe- stvu od druge polovice 19. do početka dagoške projekte poput “Neka škola 20. stoljeća. U sastavu muzeja nalazi se započne i završi u Školskome muzeju“, Tekst: Marijana Bračić i Pedagoška knjižnica Davorina Trste- “Kako smo (pre)živjeli školu“, “Lidrano“, Foto: Arhiv HŠM-a njaka, najstarija i najbogatija specijali- “Domijada“… zirana pedagoška knjižnica u Hrvatskoj. Do svibnja 2019. godine u muzeju rvatski školski muzej je- se može pogledati izložba “Galeb zove dinstvena je kulturna DEVET CJELINA STALNOGA Orla – stigao je HP 2000E! : prva škol- ustanova u Hrvatskoj POSTAVA ska računala i početci informatičkog otvorena davne 1901. Postav jedinoga specijaliziranog muzeja obrazovanja u Hrvatskoj“, a za kraj go- H godine u Hrvatskome za područje školstva u nas predstavlja dine priprema se izložba “Stoljeće dje- učiteljskom domu izgrađenom 1889. u presjek fundusa koji se čuva u muzej- teta u Hrvatskoj – djetinjstvo i školova- Zagrebu. Vrijedni hrvatski učitelji oku- skim zbirkama te ih prikazuje u devet nje u 20. stoljeću“. pljeni oko učiteljskih udruga izgradili su cjelina koje govore o povijesti hrvatskog Hrvatski školski muzej svojim mnoga prije 130 godina u središtu Zagreba školstva i pedagogije 19. stoljeća i prve gobrojnim aktivnostima i radionicama preko puta Hrvatskoga narodnog kaza- polovice 20. stoljeća. upoznaje javnost, osobito djecu i mla- lišta. Muzej je otvoren prigodom pro- Cjeline stalnoga postava su: Izgled de, s poviješću hrvatskog školstva i pe- slave 30. obljetnice postojanja Hrvat- školske učionice potkraj 19. stoljeća, Uči- dagogije, tim vrijednim dijelom hrvatskoga pedagogijsko-književnog zbora. la, Osnovno, srednje i visoko školstvo, ske kulturne baštine. n Budući Školski muzej prve predmete Razvoj pedagoške misli, Likovno stva- dobiva darovanjem učitelja, škola, na- ralaštvo, Ženski i muški ručni rad, Pa- ENG kladnika i proizvođača učila nakon odr- riška soba i Radna soba Mate Lovraka. The Croatian School Museum is a culture institution founded back in 1901 and housed in the žanih izložaba učila 1871. i 1892. godi- Posebno je atraktivna i reprezentativ- Croatian Teacher’s Centre, built in 1889. The perma- ne u Zagrebu. na cjelina “Pariška soba“, rad učenika nent exhibition of the only museum in Croatia spe- Za vrijeme Prvoga svjetskog rata Obrtne škole iz Zagreba koja je nasta- cialised in the area of schooling showcases nine sets of exhibits that describe the history of pedagogy and Muzej prestaje s radom, a problemi se la prema nacrtima Hermana Bolléa sa schools in Croatia in the 19th and first half of the nastavljaju i u razdoblju između dvaju Svjetske izložbe u Parizu 1900. godine 20th century.

34 MATICA siječanj/veljača 2019. Noć muzeja posvećena 40. godišnjici stadiona na Poljudu Obljetnica Poljudske ljepotice Stadion ima oblik školjke, a zbog 630 reflektora noću izgleda kao svemirski brod. Tehnički spada u sam vrh svjetskoga standarda. Konstruiran je kombinacijom čelika i poluprozirnoga leksana

Tekst: Branka Bezić Filipović Gradnja je započela NK Hajduk je 68 godina, polaganjem kamena od svog osnutka, koristio stadion u centru grada, temeljca, koji je donesen kolokvijalno zvan Stari sa Staroga placa, a položio H plac. S vremenom je postao neadekvatan, tim više što je Split ga je Hajdukovac Jurica 1979. godine dobio organizaciju 8. me- Jerković, jedini igrač na diteranskih igara. Trebao je zato suvremeni stadion koji bi se nalazio u sklopu svijetu koji je igrao s drugih sportskih objekata. Split se oz- Peleom i Maradonom. biljno pripremao za igre, a projekt stadiona povjeren je riječkome arhitektu, ga leksana. Za punjenje svih sjedećih na njemu se održavaju atletski mitin- akademiku dr. Borisu Magašu (1930. - mjesta dovoljno je 5-6 minuta. Veliki je zi, a 1990. održano je i Europsko atlet- 2013.), koji je odradio sjajan posao. Izgled broj i stojećih mjesta, gdje spada i gla- sko prvenstvo. Stadion služi i za velika stadiona izazvao je veliko zanimanje soviti “sjever“ koji se smatra mjestom glazbena okupljanja. Već nekoliko go- stručne javnosti na području sportske najodanijih navijača. Predviđeno je da dina zaredom na Poljudu se održava arhitekture tog vremena i dugo se sma- stadion primi 50.000 gledatelja, ali po- Ultra Europe festival elektronske glazbe. tralo kako je najljepši u Europi. Po uzo- znato je da ih je na jednoj utakmici iz- HMI Split surađuje s HNK Hajdukom ru na njega građeni su kasnije stadioni među Hajduka i Dinama bilo čak 65.000. već dugi niz godina jer suradnja Hajdu- na starome kontinentu, ali i u Aziji, pri- Gradnja je započela polaganjem ka- ka i iseljeništva seže još od 1931. godi- mjerice u Kuala Lumpuru. Ovaj stadion mena temeljca, koji je donesen sa Sta- ne i prve Hajdukove turneje po Južnoj smješten je u splitskom predjelu Polju- roga placa, a položio ga je Hajdukovac Americi. Posljednje dvije godine HMI du i nosi naziv ‘Poljudska ljepotica’. Jurica Jerković, jedini igrač na svijetu koji Split i HNK Hajduk organiziraju zajed- Stadion ima oblik školjke, a zbog 630 je igrao s Peleom i Maradonom. Stadi- ničke programe u povodu Noći muzeja. reflektora noću izgleda kao spušteni on je svečano otvorio tadašnji predsjed- Ove godine tema Noći muzeja za cije- svemirski brod. Tehnički spada u sam nik SFRJ Josip Broz Tito, 12. rujna 1979. lu Hrvatsku bila je: Inovacije i nove teh- vrh svjetskoga standarda. Konstruiran godine, otvarajući 8. mediteranske igre. nologije. Za tu temu Matičina voditelji- je kombinacijom čelika i poluprozirno- Osim što stadion koristi HNK Hajduk, ca priredila je video o fazama izgradnje stadiona, a predstavljen je i program virtualnog vođenja po stadionu i tro- fejnim dvoranama. Manifestacija je za- počela u 19 sati i 11 minuta, što simbo- lično označava 1911. godinu, odnosno godinu osnutka HNK Hajduka. Otvorili su je prigodnom riječju Nino Martinić, član Nadzornog odbora HNK Hajduka i Branka Bezić Filipović, u ime Hrvatske matice iseljenika. n

ENG The Croatian Heritage Foundation branch office in the southern coastal city of Split has joined the HNK Hajduk football (soccer) club to present a virtual walk through the club’s stadium and its tro- phy room, all to mark the stadium’s fortieth anniversary and part of the Night of Museums event.

MATICA siječanj/veljača 2019. 35 Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Predstavljena knjiga Hrvatski muzej arhitekture Glavni i odgovorni urednik knjige je akademik Andrija Mutnjaković, a recenzenti su akademik Branko Kincl i akademik Velimir Neidhardt. Prvi u nizu je tekst akademika Zvonka Kusića: HAZU - čuvar i promicatelj kulturnih vrijednosti

1995. Prvi u nizu je tekst akademika ju građe u ovome dijelu knjige osmislile Zvonka Kusića: Hrvatska akademija zna- su Borka Bobovec, Tamara Bjažić Kla- nosti i umjetnosti - čuvar i promicatelj rin, Iva Ceraj, Ana Kršinić Lozica, Maja kulturnih vrijednosti. Slijedi tekst aka- Kućan, Ivana Nikšić Olujić i Ana-Marija demika Velimira Neidhardta: Hrvatski Zubović. U posljednjem dijelu knjige su muzej arhitekture – promotor među- tekstovi koji daju uvid u tiskane mate- narodne arhitektonske suradnje te aka- rijale Muzeja, ‘Izdavačka djelatnost Hr- demika Andrije Mutnjakovića: Hrvatski vatskog muzeja arhitekture HAZU Bor- muzej arhitekture – memorija hrvatske ke Bobovec’ i ‘Zbirka plakata Hrvatskog arhitektonike. muzeja arhitekture Ive Ceraj’. Na kraju knjige dan je presjek događaja u Mu- PREZENTACIJA GRAĐE U radionicama Iblera i Galića, Središnji dio knjige koji govori o Muzeju, ‘Hrvatski muzej arhitekture HAZU’, napi- smještenim u nekadašnjoj vili sala je Dubravka Kisić, kao i tekstove o Ehrich, arhitekti su se umjetnički pohranjenoj građi ‘Planoteka Kabineta za arhitekturu i urbanizam HAZU’, ‘Ar- usavršavali i to je bio glavni hiv Majstorske radionice za arhitekturu motiv da se nakon 1990. zgrada Drage Iblera i Drage Galića’ te ‘Osobni arhivski fondovi arhitekata’, u koautor- sačuva za potrebe arhitekture i stvu s Marinom Smokvinom. Prezentaci- uredi kao muzej.

Tekst: Marijan Lipovac

Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak, 24. siječnja, predstavljena je knjiga U Hrvatski muzej arhitekture, objavljena u izdanju HAZU-a, uz potporu Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata. Glavni i odgovorni urednik knjige je akademik Andrija Mutnjaković, a recenzenti su akademik Branko Kincl i akademik Ve- limir Neidhardt. Knjiga počinje nizom tekstova kojima se opisuju vrijeme i odnosi u kojima su se stvarali temelji na kojima je izgrađena ova Akademijina Zgrada Hrvatskog muzeja arhitekture muzejsko-galerijska jedinica, osnovana

36 MATICA siječanj/veljača 2019. “Do 2015. prikupljeno je 87 osobnih arhivskih fondova arhitekata. Danas muzejski fond sadrži oko 150.000 primjeraka muzejske građe hrvatskih i stranih arhitekata.“ zeju od 1995. do 2015. koji su priredile istaknula je da se koncepcija Muzeja je organizirao 94 izložbe i 45 raznih do- Dubravka Kisić i Marina Smokvina. Na temelji na programskome tekstu arhi- gađaja (znanstveni skupovi, prezenta- samome kraju akademik Mutnjaković, tekta akademika Miroslava Begovića cije, radionice, predavanja i slično) te voditelj Muzeja, dao je program razvo- prema kojem je njegov smisao sustav- objavio 72 publikacije. Osnova zbirke ja kojim će započeti sljedeće razdoblje. no prikupljanje, čuvanje, stručna zaštita, Hrvatskoga muzeja arhitekture pretež- Na predstavljanju knjige uvodno je stručna i znanstvena obrada i prezen- no je formirana od pojedinačnih djela govorio predsjednik HAZU-a akademik tiranje arhitektonskih crteža, planova i i cjelovitih opusa hrvatskih arhitekata, Velimir Neidhardt koji je podsjetio na nacrta kako bi prikupljena arhitekton- koju su sami arhitekti ili njihovi nasljed- važnost zgrade Hrvatskoga muzeja ar- ska dokumentacija, kao dio nacionalne nici darovali Muzeju na trajnu pohranu, hitekture, smještenog u nekadašnjoj i opće kulturne baštine, služila kultur- arhivsku obradu i postupno znanstveno vili Ehrich u Ulici Ivana Gorana Kovači- nim i znanstvenim potrebama naroda i istraživanje te publiciranje. Veći dio tih ća u kojoj je svoju majstorsku radioni- bila sačuvana za buduće naraštaje. “Do darovnica sadrži nacrte i prateće doku- cu držao slavni arhitekt Drago Ibler, a 2015. prikupljeno je 87 osobnih arhiv- mente prikazane na pausu ili kopijama nakon njega Drago Galić, čiji učenik je skih fondova arhitekata. Danas muzej- na papiru te maketama, s time da je u bio i akademik Neidhardt. U njihovim ski fond sadrži oko 150.000 primjeraka novije vrijeme sve više darovnica obra- radionicama arhitekti su se umjetnički muzejske građe hrvatskih i stranih arhi- đeno u digitalnome mediju.“ usavršavali i to je bio glavni motiv da se tekata – nacrta, crteža, maketa, rukopi- Voditelj Muzeja akademik Andrija nakon 1990. zgrada sačuva za potrebe sa, studija, publikacija, digitalnih zapisa Mutnjaković istaknuo je da se muzeji arhitekture i uredi kao muzej. i sličnog. U proteklom razdoblju Muzej uvijek osnivaju na temelju postojeće građe, a u slučaju Hrvatske akademije, ŠEST MUZEJSKO-GALERIJSKIH Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU ona je arhitektonsku dokumentaciju JEDINICA skupljala od 1917. i od tada se brinula Tajnik Razreda za likovne umjetnosti o hrvatskoj arhitekturi. Podsjetivši da akademik Mladen Obad Šćitaroci spo- Muzej sadrži građu iz 20. stoljeća, re- menuo je da Hrvatska akademija u svo- kao je da je Hrvatska baštini i arhitektu- me sastavu ima šest muzejsko-galerij- ru antike, romanike i renesanse. Stoga skih jedinica koje su u 2018. organizirale će Muzej pokušati prikupiti građu i iz tih 21 izložbu. Govoreći o osnutku Hrvat- razdoblja ili o njima objaviti publikacije skoga muzeja arhitekture, rekao je da je kako bi prikazao hrvatsku arhitekturu u ideja rođena u vrijeme Domovinskoga cijelom vremenu njezina postojanja. n rata kada su stradala mnoga djela hrvatske arhitekture i urbanizma. Pod- ENG The book Hrvatski muzej arhitekture (The sjetio je da se ove godine navršava sto Croatian Museum of Architecture), published by the godina otkako je u Akademiju kao prvi Croatian Academy of Sciences and Arts with the sup- od arhitekata za člana izabran Martin port of the culture ministry, the City of Zagreb, the Croatian Chamber of Architects and the Croatian Pilar koji je osnovao i Kabinet za arhi- Architects’ Association, was recently promoted at tekturu i urbanizam iz kojeg je nastao the Academy’s library. The idea of setting up a mu- i Hrvatski muzej arhitekture. seum of this kind was born during the Homeland War of Independence when a great deal of Croatia’s Upraviteljica Hrvatskoga muzeja ar- architectural and urban planning heritage were de- hitekture doc. dr. sc. Borka Bobovec stroyed.

MATICA siječanj/veljača 2019. 37 Podružnica HMI-ja u Puli

vaka Ive Ermana. Do 1956. kazalište je djelovalo pod imenom Narodno kaza- lište Pula, a pripojenjem Narodnog ka- Kazališna zališta kotara Buje mijenja naziv u Istar- sko narodno kazalište. Od sredine šezdesetih počinju sve povijest Pule veći problemi za kazalište: nedostatak novca, sve više prigovora da se za ka- zalište previše izdvaja, nezadovoljstvo potplaćenih kazališnih radnika, dotra- jala zgrada i pozornica na koju se sru- šio čelični zastor (pukom srećom kada nikoga nije bilo na njoj). Nakon samo 23 sezone u kojoj je bilo 213 premijera (199 kazališnih i 14 operetnih) – najpopularnija i najviše izvođena bila je Tijar- dovićeva “Mala Floramy“. Nakon izvede- nih ukupno 2.050 repriza, a glumci su

Predstava LJETOPIS u prosjeku odigrali 93 predstave godiš- nje, kazalište je 11. listopada 1970. izve- Godina 2019. u Istarskome narodnom kazalištu – lo svoju posljednju predstavu. U travnju 1971. godine donesena je odluka Gradskom kazalištu Pula, u znaku je četiriju važnih o prestanku rada Istarskoga narodnog kazališnih obljetnica. kazališta kao ustanove te je raspušten glumački ansambl. Dio tehničkog i ad- ministrativnog osoblja nastavio je rad Tekst: Barbara Buršić kazalište bila je zgrada nekadašnje Po- u Istarskoj sceni, ustanovi koja je orga- liteame Ciscutti. Nju je 1879. godine nizirala kulturne manifestacije u Istri. rvu od njih pulsko kaza- dao izgraditi pulski poduzetnik i dobro- lište proslavilo je izved- tvor Pietro Ciscutti, a u njoj su se od KAZALIŠNA ZGRADA 18 GODINA bom retrospektivne njezina otvorenja 1881. održavale razli- IZVAN FUNKCIJE predstave “Ljetopis“ u čite scenske, glazbene, filmske i politič- Zatvaranjem i rekonstrukcijom kazališta P kojoj je pod redatelj- ke manifestacije nakon što je zgrada nepovratno je izgubljen i veći dio boga- skom palicom mladoga pulskoga glum- “Teatro Nuovo“, izgrađena 1854. tako- te kazališne scene. Više od 18 godina ca i redatelja Luke Mihovilovića i u izved- đer zahvaljujući Ciscuttiju, postala pre- Pula je bila bez kazališta. Povremene bi 14 mladih polaznika Dramskoga malena za kulturne potrebe brzorastu- kulturne i kazališne manifestacije odr- studija INK i glumice Lare Živolić pred- ćega grada. žavale su se na drugim mjestima, po- stavljena dinamična i turbulentna po- Od kazališnog ansambla koji su či- vijest i presjek događaja koji su obliko- nili uglavnom članovi nekadašnje kaza- vali pulsko kazalište do današnjih dana. lišne družine “Otokar Keršovani“ i onih Istoga dana, 70 godina prije, 22. siječ- koji su nakon rata svoj životni prostor nja 1949. Držićevim “Dundom Marojem“ pronašli u Puli, tijekom pedesetih i šez- u režiji Dujma Biluša otvoreno je Na- desetih godina ansambl kazališta sve rodno kazalište Pula, a ujedno je to bila više raste i profesionalizira se, a kaza- prva predstava na hrvatskome jeziku i lište dobiva i tehničko osoblje, scenske prva produkcija s vlastitim ansamblom radnike i šaptače. U pulskom kazalištu kazališta koje je osnovano rješenjem stasali su tada i kasnije istaknuti i pri- Narodnog odbora grada Pule od 19. znati kazališni umjetnici. Na prvome ožujka 1948. Prostor u koji se smjestilo mjestu svakako je ime istarskoga pr- Iako pulsko kazalište trenutno nema vlastiti kazališni ansambl, u njemu su nastajale i nastaju profesionalne predstave, a sve veći broj malih i mladih glumaca Dramskog kazališta dokazuje da na mladima svijet ostaje. Program 1969.

38 MATICA siječanj/veljača 2019. Predstava BANOVIĆ STRAHINJA Otvorenje kazališta 1989.

put Arene, današnjeg Doma hrvatskih ansambl. Na pulskim kazališnim daska- nog, čakavskog izričaja. Čakavska scena branitelja i drugih. ma 1996. nakon osnivanja Dramskog INK neizostavan je dio svake kazališne Sredinom osamdesetih godina po- studija INK, tada pod vodstvom reda- sezone te je do sada producirala (samo- čeli su radovi na obnovi i proširenju telja Roberta Raponje, izvedena je prva stalno ili u koprodukciji) više predstava kazališta. Na dan grada Pule, 5. svib- vlastita kazališna produkcija u kojoj su na dijalektu, izvorna djela ili djela stra- nja 1989., Gotovčevom operom “Ero s stasali mnogi danas poznati filmski i nih autora prevedena na neki od istar- onoga svijeta“ u izvedbi zagrebačkog kazališni glumci, dramaturzi, plesači i skih govora. “Furbaćona“ i “Furbaćona HNK svečano je otvorena obnovljena koreografi kao što su Borko Perić, Dija- 2“ Branka Lučića, “Barufe“ prema Goldo- zgrada. Kazalište je dobilo nove prosto- na Vidušin, Jadranka Đokić, Filip Križan, nijevim “Ribarskim svađama“, “Divojke re, produbljena je i proširena pozorni- Vedran Živolić, Dora Delbianco, Matija za ženidbu“ Daniela Načinovića, “Štori- ca, ugrađena je najmodernija scenska Ferlin i mnogi drugi. Od te se godine ja ud Otavija i Nikolete“ Vedrana Živo- oprema, gledalište je obnovljeno pre- održava i MKFM – Međunarodni kaza- lića, “Vampirske kronike Jure Grando“ ma izvornome obliku, uređeni su do- lišni festival mladih koji u Pulu dovodi Damira Zlatara Freya, dječja predstava datni prostori za probe i osoblje (Scena, domaće i svjetske dramske pedagoge. “Trnjeroža“ samo su neke od uspjelih i 5. kat) te izložbeni prostori. Kazalište je nagrađenih predstava Čakavske scene. počelo svoj novi život. NJEGOVANJE DIJALEKTALNOG U slavljeničkoj godini kazališta - 140 Od 1994. do 2004. kazalište djeluje IZRIČAJA godina od polaganja kamena temeljca pod imenom Istarsko narodno kazalište Jedna od bitnih značajki Istarskoga na- za zgradu kazališta (22. kolovoza 1879.), – Kazališna kuća Pula, čime je otvorena rodnog kazališta, koje je od 2004. grad- 70 godina od prve predstave na hrvat- mogućnost da kazalište formira vlastiti sko kazalište, njegovanje je i dijalektal- skome jeziku u Narodnom kazalištu Pula (22. siječnja 1949.), 30 godina ob- novljenog kazališta (5. svibnja 1989.) te 15 godina od preoblikovanja u Gradsko kazalište - prva ovogodišnja premijera u jedinstvenoj trojezičnoj (grčkoj, engleskoj i hrvatskoj) izvedbi je Shakespea- reova ‘Romeo i Julija’, nastala u koprodukciji Istarskoga narodnog kazališta s grčkim kazalištem Kozani. n

ENG The municipal theatre house in Pula (Istar- sko narodno kazalište / Gradsko kazalište Pula) opened seventy years ago with its first Croatian language show and first in-house production. The theatre building was erected in 1879 and had already been the venue for various stage, music, film and political events. Significant about this theatre house is that it nurtures the local Čakavian dialect of Cro- atian.

MATICA siječanj/veljača 2019. 39 Uz Noć muzeja Šumarski muzej u Bošnjacima Ovogodišnja manifestacija Hrvatske udruge muzeja pod nazivom Noć muzeja održana je u petak, 1. veljače. Već drugu godinu zaredom ovoj manifestaciji priključio se i Šumarski muzej koji je smješten u Bošnjacima, mjestu pokraj Županje, na rubu tzv. Spačvanskog bazena, najljepše, najveće i najočuvanije prirodne šume hrasta lužnjaka u Europi.

njihovih presjeka i plodova, uzorno je mjesto za edukaciju učenika i svih ljubi- telja prirode. Stoga ne čudi što su upravo Bošnjaci uvršteni u turistički itinerer projekta “Moja lijepa Slavonija kraj Save“. Voditelj muzeja ističe kako je ovaj kraj bio poznat po slavonskome hrastu u ci- jelome svijetu, a parlament u Budimpe- šti kompletno je napravljen od slavon- ske hrastovine. Od kirijanja se nekada Pečenje slanine i dobro zarađivalo i sve priče o eksplo- Zgrada Šumarskog muzeja u Bošnjacima kobasice na štapu ataciji šuma vrtjele su se - oko dukata! Ovaj muzej predstavlja veliki spo- Tekst: Silvio Jergović Foto: Silvio Jergović i dan i zanimljiv, jedan je od najljepših menik šumarstvu i šumarskoj struci te Šumarski muzej u Bošnjacima muzeja takve vrste u Europi i dragocje- pokazuje kako šumari nisu samo sjekli nost kojom se stanovnici Bošnjaka go- šumu, već su je stoljećima uzgajali i briž- umarski muzej smješten dinama hvale i ponose. U Muzeju je sa- no čuvali. Poznati šumar i hrvatski pisac je u središtu Bošnjaka, u čuvano izloženo bogatstvo tradicije Josip Kozarac u “Slavonskoj šumi“ napi- zgradi nekadašnje organiziranog šumarstva - povijest i ra- sao je: “Tko je jedanput bio u toj našoj osnovne škole, sagrađe- zvoj šumarstva te alati kao dobar pri- drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, Š ne davne 1869. godine, kaz kako se nekada radilo, a kako se to spravnim, čistim i visokim, kao da je sa- a formalno-pravno djeluje kao šumar- čini danas. liveno, taj je ne može nikad zaboraviti.“ ska zbirka u sklopu tvrtke ‘Hrvatske Muzejska zbirka podijeljena je u cje- U dvorištu muzeja organizirana je šume’. Voditelj ovog muzeja je čovjek line kojima se nastojalo obuhvatiti ra- tradicionalna šumarska vatra, oko koje iznimno bogatoga šumarskog znanja i dove u šumi od sadnje sjemena, uzgoja su mnogobrojni posjetitelji sami sebi iskustva, Antun Leaković. Ideja za na- šuma, preko sječe i izrade drvnih sor- mogli ispeći slaninu i kobasicu na štapu stanak ovog muzeja datira još od šez- timenata, izvoza trupaca pa sve do za- te se grijati uz kuhano vino, što je stara desetih i sedamdesetih godina prošlog štite šuma te biljnih i životinjskih vrsta šumarska tradicija. Snaše su pekle tra- stoljeća kada je pokrenuta inicijativa o koje žive na ovom području. Uz šumar- dicionalne lepinjice koje su posjetitelji osnivanju muzeja, koja se intenzivno ske predmete mogu se vidjeti i predme- prilikom kušanja mazali domaćim pek- razvija nakon Domovinskoga rata, a od ti tradicijske baštine ovoga kraja poput mezom od šljiva. Sve posjetitelje svojom 2004. godine prikupljanjem predmeta narodnih nošnji, ručnih radova te nada- svirkom zabavljali su tamburaši KUD-a i eksponata te uređenjem prostora od leko poznate bošnjačke šlinge, priplita, ‘Šumari’ iz Vinkovaca, a svojom pjesmom oko 500 m2. Muzej je svečano otvoren rasplita. Sa svojim bogatstvom flore i članovi KUD-a ‘Branimir’ iz Bošnjaka i 2007. godine. Sadržajno bogat, pregle- faune, zornim prikazima vrsta drveća, Muška pjevačka grupa ‘Baće’. n

ENG Bošnjaci near the town of Županja is home Najzanimljiviji dio muzeja je i prikaz iznimno rijetko viđenog to a forestry museum. The place lies at the perime- abonosa. To je drvo koje je nekoć raslo na obali rijeke, a erozijom ter of the Spačva basin—Europe’s most stunning, largest and best-preserved natural habitat of the obale palo u rijeku u čijem je mulju bilo nekoliko tisuća godina. common oak (Quercus robur), known locally as lužn- jak. The idea to set up this museum was conceived Danas je to iznimno kvalitetno i skupo drvo od kojega se rade back in the 1960s and 1970s, when the initiative was first floated, and was revived after the Homeland različiti uporabni predmeti. War of Independence.

40 MATICA siječanj/veljača 2019. Hrvatski glazbenici u svijetu Bečka čestitka Vinkovcima Početkom ove godine, 4. siječnja, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima održan je novogodišnji koncert pod nazivom Bečka čestitka koji su zajednički organizirali Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima i vukovarska podružnica HMI-ja.

Tekst: Silvio Jergović Foto: Jozo Ćavar Cupkalo

a koncertu su nastupili dvoje mladih umjetnika s bečkom adresom, sopranistica Josipa Bainac, N rođena Vinkovčanka, uz glasovirsku pratnju Davida Hausknech- ta, rođenog u Pragu. Na ovome koncer- David Hausknecht i Josipa Bainac tu izveli su djela G. F. Händela, W. A. Mozarta, L. Janačeka, D. Pejačević, R. Schumanna, J. Brahmsa, E. W. Korngol- izvedba u Hrvatskoj. S Matošem je kon- Josipa je solistica na projektima “Jun- da te, kao poseban kuriozitet, A. Ban- cert i završen, pjesmom Gospa Marija ge Schubertiade Wien”, “Youngstars for lakyja. Naime, iz poznanstva s mađar- koja je kao zadnja izvedena u bisu. Youngsters Vienna”, “ONB Music Salon skim skladateljem Akosem Banlakyjem, - Music for generations”, “ON TOP“, Kon- koji također živi i radi u Beču, nastala NAGRADE - NAJBOLJA PROMOCIJA certi na krovu bečkoga Stephansdoma, je Suita za sopran i klavir prema stiho- Josipa Bainac nakon mature 2009. godi- TANZSIGNALE WIEN itd. vima A. G. Matoša (Preludij – Kraj dru- ne u Gimnaziji M. A. Reljkovića i Glazbe- Posljednje tri godine Josipa aktivno ma, Valse – U vrtu, Notturno), jer je na noj školi Vinkovci (gitara i solo pjevanje), surađuje s modernim skladateljima Jo- skladateljevo pitanje kojeg bi hrvatskog diplomirala je 2014. godine na Muzičkoj hannom Doderer, Akosem Banlakyjem, pjesnika mogao uglazbiti Josipa odgo- akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Nakon Peterom Joyceom, Herwigom Reiterom vorila - A. G. Matoša i preporučila nje- studija odlazi u Beč, gdje 2017. godine i dr. praizvodeći njihova djela u Austriji. gove stihove. Suita je praizvedena u završava specijalizaciju iz pjevanja na Na pedagoškom i znanstvenom po- Beču, a izvedba u Vinkovcima prva je temu Pjesma i Oratorij. Od studenoga lju Josipa je također vrlo zapažena: EVTA 2018. godine doktorandica je na beč- Austria izabrala ju je kao organizatoricu kome Universitat fur Musik und dar- Simpozija o zdravlju pjevačkoga glasa stellende Kunst Wien. u sklopu Svjetskoga kongresa vokalnih Redovito osvaja ugledne domaće i pedagoga u Beču 2021. godine. Josipa međunarodne nagrade kao što su: Na- je redoviti predavač u projektu COST - grada za kulturu ADA SARI (2017. Novy World Voice Consortium u Kopenha- Sancz, Poljska), Nagrada Marienkirche genu (Danska) i Stockholmu (Švedska). Oratorium preis (2016. Husum, Njemač- Suorganizatorica je najvećega bečkoga ka), Nagrada Isolde Langowski (2015. pjevačkog natjecanja “Hilde Zadek” te Husum, Njemačka), Nagrada “Mirjana sezone koncerata i majstorskih tečajeva Bohanec“ (2014. Zagreb), Prva nagra- za glazbenike u Gutensteinu (Austrija). n da na međunarodnom natjecanju “Lav Mirski” (2014. Osijek), Prva nagrada na ENG After graduating from secondary school and 49. i 47. HDGPP natjecanju 2011. i 2009. the local music school in her native Vinkovci (guitar godine. Ostvaruje uspješnu međuna- and solo singing) Josipa Bainac went on to graduate from the music academy in Zagreb in 2014 and a rodnu solističku karijeru nastupajući specialisation in singing in Vienna in 2017. She has sa svjetski priznatim orkestrima u Nje- found praise in the fields of teaching and research mačkoj, Poljskoj, Italiji, Austriji. U Beču and was selected by EVTA Austria to organise a sym- posium on the health of singing voices as part of a je solistica orkestra Societe de cham- world congress of singing teachers to be held in Vi- bre de Razumovsky. enna in 2021.

MATICA siječanj/veljača 2019. 41 Seminar HMI-ja “Stvaranje kazališta“ Sjeme koje će donijeti plod Polaznici seminara bili su u dobi od 16 do 70+ godina i seminar je bio živi primjer da okupljeni ljudi na zajedničkome zadatku (gotovo bih rekao misiji) nemaju godine, nego su svi ličnosti

Pučišća na Braču, 2012. njiše popodnevni maestral, mir i tišinu samostanskoga klaustra do kojeg ne dopire cika dječjih glasova s plaže. Dio toga izvanrednog doživljaja je svakako i gvardijan samostana fra Božo koji je tolerirao našu galamu koja je ponekad kvarila samostanski mir.

VELIKI RAD I NAPOR Premda bih na sebe mogao primije- niti izreku Umberta Eca - Naravno da sam katolik, ali nisam religiozan, mo- ram reći da je misa koju je nedjeljom fra Božo služio na otvorenome prostoru ispred samostanske crkve bila istin- ski doživljaj. Možda smo čuli zborove koji su bolje pjevali od okupljenih mje- Tekst: Dubravko Barač nisu bili u kazalištu. Mnogi od njih po- štana Preka i okolnih mjesta na misi, stali su naša vjerna publika. no rijetko smo čuli zbor koji bi pjevao eminar Hrvatske matice s više srca i duše i takva iskrena poru- iseljenika “Stvaranje ka- MAGIČNA ATMOSFERA ka ulazila je ravno u srca slušatelja. Na zališta“ jedan je od važ- Do sada sam dva puta pohađao semi- pozadini mora i borova riječi fra Bože i nih stupova očuvanja hr- nar “Stvaranje kazališta“, oba puta u glazba koju su izvodili mještani dojmili S vatskoga identiteta u Franjevačkom samostanu u sv. Pavla su nas se do dna naših bića. iseljeništvu. Premda broj sudionika na na čarobnome otočiću Galovcu (zva- Voditeljica programa Nives Anto- seminaru nije velik, svi oni su sjeme nom i Školjić) pokraj Preka na otoku ljak bila je naša “mama“ i rješavala sve koje će donijeti plod kad se vrate u svo- Ugljanu. Teško je vjerno opisati magič- probleme, od aspirina za glavobolju do je sredine diljem svijeta, od Australije i nu, spiritualnu atmosferu tog otočića kreme za sunčane i prijevoza na brod Južne Amerike do Kanade i nešto bližih i tog samostana, nezaustavljivu glaz- pri dolasku i odlasku. Njezinom zaslu- europskih zemalja te prenesu stečeno bu cvrčaka, hlad stoljetnih borova koje gom činilo se da se sve na Školjiću do- znanje u svoj iseljenički okoliš. Kazalište je izvrstan medij jer prenosi izvornu živu hrvatsku riječ. Uz sve čarolije tehnologije, živa riječ još uvijek dopire dalje i dublje u ljudska srca, posebice u iseljeništvu gdje nismo svakog dana uronjeni u hrvatski jezik jer po samoj prirodi boravka u iseljeništvu dnevno slušamo, čitamo, pišemo i raz- govaramo pretežno na jeziku zemlje u kojoj živimo. Najvećim uspjehom naše kazališne grupe “Histerioni“ u Torontu smatram što su na naše predstave dolazili i iseljenici kojima prije toga kazali- Otok Galovac (Školjić) šte nije bilo blisko, neki čak nikad prije

42 MATICA siječanj/veljača 2019. Otok Galovac (Školjić) Otok Galovac (Školjić)

gađa “bez napora i samo od sebe“, no ji) nemaju godine, nego su svi ličnosti. Naša redateljica Nina Kleflin uspjela životno iskustvo nam kazuje da je po- Razdragana mladost ponijela je i nas je prošlog ljeta u svoj prenatrpani pro- treban veliki rad i napor da bi se činilo starije te smo nakon seminara znali svi fesionalni kalendar ipak ugurati i 10 da se nešto što uključuje dvadesetak zajedno na večer dugo sjediti i razgo- dana rada s nama kazališnim amate- ljudi događa “samo od sebe“... varati ili zapjevati uz gitaru. Dolazeći iz rima. Uz golemo stručno znanje, došla Polaznici seminara bili su u dobi od različitih sredina i različitih generacija, je naoružana i beskrajnim strpljenjem i 16 do 70+ godina i seminar je bio živi svi smo nešto pridonijeli toj maloj, pri- zaraznim entuzijazmom te smo u krat- primjer da ljudi okupljeni na zajednič- vremenoj, ali skladnoj zajednici “na pukom vremenu uspjeli postaviti komad kome zadatku (gotovo bih rekao misi- stom otoku“. “Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj“ i izvesti ga u klaustru samostana koji je za tu priliku do posljednjega mjesta is- 20 godina stvaramo kazalište punila lokalna publika iz Preka i okol- Projekt “Stvaranje kazališta“ osmisli- Prvih nekoliko godina jedan od preda- nih mjesta. la je 1998. godine voditeljica projekta vača bio je i naš najizvođeniji pisac Miro Nives Antoljak po uzoru na Školu fol- Gavran, koji im je prenio svoje neiscr- DALEKOSEŽAN ZNAČAJ klora koju je Hrvatska matica iseljeni- pno znanje, ali i dopustio da se igraju Teba napomenuti da je naša torontska ka godinama organizirala za voditelje njegovi tekstovi. Svake godine gostuju kazališna grupa Histerioni zaživjela na- i plesače folklornih skupina diljem svi- i stručni predavači - od menadžera u kon Matičina seminara “Stvaramo ka- jeta, koji njeguju tu tradiciju u hrvat- kulturi, scenografi, kostimografi - koji zalište“ koji je prije dvadesetak godina skim zajednicama. samo proširuju znanje polaznicima i održan u Torontu i nakon toga smo odi- Zaljubljenici u kazališnu umjetnost nje- daju im ideje za neke nove predstave. grali niz vrlo uspješnih predstava, od- guju hrvatsku riječ i kulturu u malobroj- Hrvatska matica iseljenika pratila je lično prihvaćenih od publike. Neke od nim kazališnim amaterskim grupama nastajanje novih grupa, njihove uspje- tih predstava bile bi izazov i za profesi- u iseljeništvu, hrvatskim manjinama i he i davala im šansu da gostuju na DA- onalne ansamble. u BiH te je bio cilj pomoći im u njihovu NIMA HRVATSKOGA PUČKOG TEATRA Značaj održavanja takvih seminara radu i afirmirati ga. Ugledna akadem- u Hercegovcu. Organizirala je turneje je dalekosežan, mogli bismo reći čak ska redateljica Nina Kleflin osmislila po Hrvatskoj u sklopu kojih su se slali presudan, za nastavljanje kvalitetnoga je edukativan i praktičan program koji i izmjenjivali tekstovi, poticala je prija- rada hrvatskih iseljeničkih kazališnih n se uspješno provodi već dvadeset go- teljstva i gostovanja. Koliko je Seminar grupa diljem svijeta. dina. Iza sebe ima iznimne rezultate, star i uspješan potvrđuje i to da ga već kao npr. da je nakon prvog seminara pohađaju djeca prvih polaznika. započeta izgradnja prvog kazališta u Cilj je postignut, no uvijek neke kaza- Seminar STVARANJE KAZALIŠTA ove godine BiH (Travnik) s hrvatskim predznakom, lišne grupe odumiru, ali osnivaju se i održat će se od 29. lipnja do 7. srpnja 2019. postavljene su mnogobrojne predsta- nove pa je zato važan pojedinac s do- na otoku Braču u Pučišćima. Smještaj je or- ve hrvatskih autora na kojima su pola- voljno volje, energije, entuzijazma i ganiziran u komfornim dvokrevetnim soba- znici radili te ih prenijeli u svoje zajed- znanja da svojoj publici u zemlji iz koje ma u Domu Klesarske škole. Više o tome na nice i izvodili ih. Odgojili su se naraštaji dolazi prenese hrvatsku riječ i kulturu. web stranicama HMI-ja: www.matis.hr. glumaca, voditelja amaterskih grupa, Publike ima diljem svijeta i zato treba redatelja. Pomoglo se u radu nastav- poticati njihov rad, a ovo je jedan od ENG The Creating Theatre project was conceived nicima hrvatskoga jezika koji su dola- puteva, nadamo se, još puno godina. and launched in 1998 by Nives Antoljak, modelled after the School of Folklore the Croatian Heritage zili na Seminar i radili predstave s dje- (Nives Antoljak) Foundation has for many years organised for the com u dopunskim školama… leaders of folklore ensembles around the world that nurture our traditions in Croatian communities.

MATICA siječanj/veljača 2019. 43 Katoličke misije: Göppingen i Geislingen (Njemačka)

Marije Maje Perković te tumačenje loga Pola stoljeća života proslave jubileja koji je prema ideji Ma- rije Belošević izradio Marinko Nikolić. Hrvata u Njemačkoj POVIJESNI UVIDI U prvome poglavlju monografije naslovljenom “Povijest koja se ne zaborav- Uz proslavu 50. obljetnice djelovanja Hrvatske katoličke lja“ dan je sažet prikaz masovnijega do- zajednice bl. Jakova Zadranina – Göppingen i sv. laska Hrvata na područje Zajednice te Leopolda Bogdana Mandića – Geislingen objavljena je sjećanja onih koji su stigli među prvima, a ovdje još žive. monografija “Zajedno u vjeri – Zusammen im Glauben Drugo poglavlje donosi životopise 1968 – 2018“ dušobrižnika koji su djelovali od počet- ka u HKM Göppingen, koja je prije desetak godina podijeljena na dvije današ- nje Zajednice: vlč. Anton Odak, vlč. Stipe Dukić, vlč. Marijan Bevanda, vlč. Ivica Ko- madina, vlč. Mile Miljko, dr. fra Ante Bi- lokapić, fra Franjo Zelenika, dr. fra Stipe Nosić, fra Ivan Gavran i fra Ivica Jurišić. Tu su i životopisi pastoralnih suradnika, kao i popis hrvatskih (nad)biskupa koji su pohodili Misiju/zajednice te popis svećenika koji su bili na ispomoći ili propovijedali u raznim prigodama. “U mjesnoj Crkvi“ naslov je trećega poglavlja u kojem je dan sažet osvrt na brojča- no stanje vjernika stranaca u Biskupiji

U odnosu na 2013. godinu broj vjernika povećan je više nego duplo. Među upisanim vjeroučenicima njih je tek manji broj rođen u Njemačkoj, a kao mjesta rođenja najviše Tekst: Marija Belošević vi i čestitke predsjednika Vijeća HBK i ih dolazi s područja Slavonije. BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu z proslavu 50. obljetnice biskupa Pere Sudara, pomoćnoga bi- djelovanja Hrvatske ka- skupa Biskupije Rottenburg-Stuttgart toličke zajednice bl. Ja- Matthäusa Karrera, provincijala Fra- kova Zadranina – Göp- njevačke provincije Bosne Srebrene fra U pingen i sv. Leopolda Joze Marinčića, nacionalnoga ravnatelja Bogdana Mandića – Geislingen objav- Ravnateljstva dušebrižništva za Hrvate ljena je monografija “Zajedno u vjeri – u inozemstvu dr. Tomislava Markića, de- Zusammen im Glauben 1968 - 2018“. kana Dekanata Göppingen-Geislingen i Monografija je objavljena u nakladi FMC župnika župe sv. Marije u Geislingenu Svjetlo riječi iz Sarajeva i spomenute Martina Ehrlera, donedavnoga župnika Zajednice, a uredila ju je Marija Beloše- župe Krista Kralja i sv. Marije u Göppin- vić koja je autorica i većine tekstova, kao genu Markusa Rometscha te voditelja i fotografija. Ureda za migracije Geislingena Rudija Nakon uvodnoga slova voditelja Za- Eberta. Tu je i tekst s notnim zapisom jednice fra Ivice Jurišića slijede pozdra- himne “Mi smo narod Tvoj“ autorice

44 MATICA siječanj/veljača 2019. Rottenburg-Stuttgart među kojima hrvatski vjernici zauzimaju drugo mjesto, odmah nakon Talijana. Ovaj dio donosi i brojčane podatke za Dekanat Göppin- gen-Geislingen s naglaskom na prosjek pohađanja misa koji u Dekanatu iznosi 7,01% s tendencijom pada, dok se u hrvatskim zajednicama postotak kreće između 25 i 30%. U ovom dijelu donosi se i osvrt na tijek stvaranja novih zajednica drugoga materinskog jezika te konkretni koraci nastanka dviju zajednica u Göppingenu i Geislingenu koje su ranije činile HKM Göppingen.

DESETLJEĆA U TUĐINI Brojčani podaci o prosjeku tia-Filstal“ Göppingen, Hrvatska nasta- Četvrto poglavlje “Hod dug pola stolje- va u inozemstvu te Sportski klub Croa- ća“ daje prikaz polustoljetnog djelovanja pohađanja misa u Dekanatu tia 2012. Geislingen. prve HKM, a zatim Zajednice. Sakramen- Göppingen-Geislingen “Crkvi, narodu, zajednici“ naslov je talni život prati se prema statističkim iznose 7,01% s tendencijom osmog poglavlja u kojem je predstavlje- podacima koji datiraju i od vremena na Marija od Bosne koja je obilježila ovaj prije formalnog osnivanja HKM, tj. od pada, dok se u hrvatskim kraj u drugoj polovici 14. st., a spomen 1962. godine. Također, tu su i podaci o zajednicama postotak kreće na nju živi i danas. Također su predstav- polaznicima vjeronauka, sudjelovanju ljeni i pojedini članovi zajednica Marija u životu mjesne crkve, hodočašćima, između 25 i 30%. Maja Perković, glazbenica i pobjedni- aktivnostima mladih, ministranata, obi- ca Hosanafest 2017., vlasnik glazbenog teljskome pastoralu, socijalnoj službi i njima i drugim kulturnim događajima. kazališta “Theater im Sägewerk“ Dean socijalnoj zauzetosti. Obrađen je i dio Peto poglavlje obrađuje “Novi val Mihaljev te slikar i kipar Luka Budimir. vezan uz pomoć koju je HKM prikuplja- doseljavanja“ koji bilježi da je u odno- U ovom poglavlju spominju se i trojica la tijekom Domovinskoga rata što je po- su na 2013. godinu broj vjernika u obje hrvatskih rukometaša koji igraju u klu- praćeno isječcima iz njemačkoga tiska zajednice povećan više nego dvostruko. bu Frisch Auf Göppingen, a sudjeluju i te zahvalnicama. O proslavi 10. obljetni- Među upisanim vjeroučenicima aktual- u životu Zajednica. Poglavlje se zaklju- ce HKM pokrenuto je glasilo, koje izlazi ne školske godine njih je tek manji broj čuje pjesmama Drage Spatara i Marije i danas, pa je i taj dio našao svoje mje- rođen u Njemačkoj, a kao mjesta rođe- Maje Perković. sto na stranicama monografije. Tu je i nja najviše ih dolazi s područja Slavoni- Posljednje poglavlje donosi osvrt na osvrt na Euharistijski kongres hrvatskih je, no zastupljeni su svi dijelovi Hrvat- samu proslavu zlatnoga jubileja koja je vjernika Biskupije Rottenburg-Stuttgart ske, kao i Bosne i Hercegovine. održana 24. i 25. studenoga. Uz govor koji je 1984. održan u Göppingenu, kao fra Ivice Jurišića, tu je i propovijed krčkog i kraći zapisi o gostovanjima, predava- KULTURA I OBRAZOVANJE biskupa Ivice Petanjka koji je u ovoj pri- Šesto poglavlje “Zajednice danas“ do- godi pohodio zajednice, pozdravni go- nosi statistiku za 2018. godinu, pregled vor biskupa Karrera te čestitka župnika aktivnosti po mjesecima u jubilarnoj go- Stefana Pappelaua. Ovo poglavlje zavr- dini te popis suradnika u pastoralu i čla- šava tekstovima koji su o proslavi objav- nova Pastoralnog vijeća obiju zajednica. ljeni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sedmo poglavlje naslovljeno je “Otvore- Njemačkoj. U prijevodu mr. Joze Bešlića ni životu i zajedništvu“, a predstavlja obi- na njemački jezik monografija donosi telji s više djece: Bednjički (10), Rajić (6), prikaz proslave jubileja te sažetak po- Katić (6), Perković (5), Tadić (4), Hes (3). vijesnoga hoda Zajednica. n U poglavlju “Kulturno-obrazov- no-sportski život“ predstavljene su skupine i udruge koje djeluju u sklo- ENG The Croatian Catholic Community of the Bless- pu zajednica ili usko s njima surađuju: ed Jakov Zadranin in Göppingen and of the CCC of Folklorna skupina “Hrvatski pleter“ Ge- St Leopold Bogdan Mandić in Geislingen, both in Germany, celebrated their fiftieth anniversaries. A islingen, Hrvatska kulturno-športska monograph was published to mark the occasion ti- zajednica Matica hrvatska, KUD “Croa- tled Together in Faith 1968–2018.

MATICA siječanj/veljača 2019. 45 Hrvatska zaklada za znanost

Otvoren natječaj “Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori Znanstvena suradnja“

Slavna robotičarka Danica Kragić iz Švedske, članica je Međunarodnoga znanstvenog savjeta Sveučilišta u rodnoj Rijeci

vatska zaklada za znanost otvorila je na- prema projektu od kojih jedan mora biti doktorand, a ostali tječaj za prijavu projektnih prijedloga na doktorandi ili poslijedoktorandi u ranoj fazi razvoja karijere. “Program suradnje s hrvatskim znanstve- Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Republike Hrvat- nicima u dijaspori ‘Znanstvena suradnja’“. ske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj organiza- Svrha Programa je prijenos znanja i pri- ciji provedbe projekta u Republici Hrvatskoj, uz mogućnost vlačenje ulaganja u sustav znanosti Re- odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na or- publike Hrvatske te posredno i u sustav ganizaciju suvoditelja projekta u inozemstvo. gospodarstva uz suradnju znanstvenika iz Republike Hrvat- Programom se financira provođenje znanstvenog istraži- Hske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostva- vanja, nabava opreme, ukupan trošak plaća mladih znanstve- ruje na način da je znanstvenik iz Republike Hrvatske vodi- nika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupan iznos financira- telj projekta, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj. Kako bi nja je od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, mogao biti suvoditelj, znanstvenik iz dijaspore treba imati a predviđa se da će biti financirano između 20 i 30 projeka- hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te biti zapo- ta. Natječaj je otvoren do 28. 2. 2019. godine. slen na znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Detaljne informacije i natječajna dokumentacija dostupni Natječajem “Programa ‘Znanstvena suradnja’“ predviđena su na poveznici http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2550. Za je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znan- sve dodatne informacije molimo Vas da se obratite Hrvat- stvenim područjima u trajanju najdulje do 31. 5. 2023. godi- skoj zakladi za znanost na adresu elektroničke pošte: znan- ne (početak projekata planiran je u rujnu/listopadu 2019. go- [email protected]. n dine) te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika

46 MATICA siječanj/veljača 2019. The Croatian Science Foundation

Call for Proposals to the “Cooperation Programme with Croatian Scientists in Diaspora Research Cooperability” Opened

Istraživači iz domovine i dijaspore surađuju na brojnim projektima

he Croatian Science Foundation published ber 2019) and the employment of at least two young scien- the Call for submitting project proposals to tists per project, one of which should be a doctoral student, the “Cooperation Programme with Croatian while the others may be doctoral students or postdoctoral Scientists in Diaspora ‘Research Cooperabi- researchers in the early stages of career development. The lity’”. The purpose of the Programme is the young scientists to be employed may be from Croatia or transfer of knowledge and attracting inves- from abroad and shall be employed at the institution that tment to the science system of the Republic will be implementing the Project in the Republic of Croatia, of Croatia, and indirectly to the economy system, through with the possibility of short-term mobility travels (up to six Tthe cooperation of scientists from the Republic of Croatia months) to the Project Co-Leader’s organization. and Croatian scientists in diaspora. The cooperation shall be The following costs will be financed through the Pro- realised in such a manner that the scientist from the Repu- gramme: the implementation of scientific research, the blic of Croatia is the Project Leader, while the scientist from purchase of equipment, total cost of young scientists’ sala- diaspora is the Co-Leader. In order to be eligible for the posi- ries, mobility and indirect costs. The total amount available tion of Co-Leader, the scientist from diaspora needs to hold for an individual project is between HRK 1,000,000.00 and Croatian citizenship or proof of nationality and be employed 2.000.000.00, and between 20 and 30 projects are expected at a scientific organization outside the Republic of Croatia. to be financed. The Call closes on 28 February 2019. The “Research Cooperability Programme” Call provides Detailed information and all documents related to the for the implementation of scientific-research projects in all Call are available at: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2550. areas of science of a duration not longer than 31 May 2023 For all additional information, please contact the Croatian (the planned start date of the projects is September/Octo- Science Foundation at: [email protected]. n

MATICA siječanj/veljača 2019. 47 IN MEMORIAM: Marija Zrno (15. 12. 1957. – 19.12.2018.) Zbogom, draga Mare Šuica je bila česti motiv i inspiracija njezinih slikarskih radova, kao i Domovinski rat i ratna stradanja. Sve što je u životu radila bilo je iskreno i maksimalno angažirano, davala je cijelu sebe kao slikarica, dizajnerica, prevoditeljica, prijateljica

za samostalnost i oslobađanje jedine stjecajem okolnosti ponovno sreli bu- nam domovine. Idućih desetak godina dući da me tamo odvela moja diplo- životni putevi su nam se stalno ispre- matska služba. pletali. Najprije u uredima FPB-a u Za- grebu i Osijeku, zatim po ratištima di- JEDINSTVENA OSOBA ljem Slavonije gdje je redovito dolazila Cijeli Marijin život bio je duboko obilje- sa stranim novinarskim ekipama. Na- žen trima poveznicama. Prva je njezi- kon toga u Sarajevu, gdje sam radio u na rodna Šuica iz koje je otišla kao di- Veleposlanstvu RH, a Marija je bila an- jete, ali koju je toliko voljela, stalno o gažirana u Programu vojne stabilizacije njoj pričala i bila joj izvor inspiracije za HVO-a. U to ratno vrijeme zajedno smo mnoga slikarska djela. Druga povezni- organizirali izložbu Marijinih radova u ca je Hrvatska, za kojom je toliko pati- prostorijama Hrvatskoga kulturnog cen- la i za koju se cijela davala, kojoj se potra u Sarajevu, pomogli u realizaciji pro- četkom Domovinskoga rata i vratila, ali jekta obnove kupreške narodne nošnje, i koju je drugi put napustila razočara- a Marija je vodila i likovnu radionicu za na razvojem događaja. Treća povezni- djecu u tek oslobođenome Kupresu. Iz ca je njezino slikarstvo, koje je bilo nje- tih dana ostala nam je i jedna neostvare- zino životno opredjeljenje, njezin način na želja i zajednički projekt - organizaci- izražavanja i slanja poruka, smisao nje- Marija Zrno ja likovne kolonije u mojoj Neretvi, gdje zina života. Kako je sama rekla: “Slikar- je Marija voljela dolaziti, odmoriti se, a stvo je za mene velika istina i ja je mo- Tekst: Mirko Volarević i potražiti nove umjetničke inspiracije. ram imati u svom životu.“ Nakon završetka rata u BiH vrati- Slikarstva se nikada nije ostavila, čak rošli mjesec dočekala nas la se u Sydney, Australiju, gdje smo se ni za vrijeme Domovinskoga rata. Cijelo je vijest o odlasku naše Marije Zrno, još jedne osobe koja je cijelu sebe P dala za svoju Hrvatsku. “Mirko – Marija umrla je u srijedu, 19. prosinca, oko 13.30 po australskom vremenu!“, ova kratka poruka naše zajed- ničke prijateljice Sonje Pastuović iz Ka- nade donijela je nama, njezinim prijateljima i suradnicima, tu žalosnu vijest za koju ne možemo reći da je ne- očekivana, ali za koju smo svi tako že- ljeli da nikada ne dođe. Znali smo za Marijinu bolest, ali smo isto tako vjero- vali da će naša Marija dobiti i ovu život- nu bitku. Mariju sam upoznao odmah na po- četku Domovinskoga rata u Foreign Pre- ss Bureau (FPB) u Zagrebu, gdje je sti- gla s mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta kako bi na svoj način pomogla u borbi

48 MATICA siječanj/veljača 2019. vrijeme su njezini kistovi i boje bili uz nju, atelje je bila njezina oaza, mjesto gdje je liječila vlastitu ranjenu dušu. Šuica je bila česti motiv i inspiracija njezinih slikarskih radova, kao i Domovinski rat i ratna stradanja. Sve što je u životu radila bilo je iskreno i maksimalno angaži- rano, davala je cijelu sebe kao slikarica, kao direktorica galerija, kao dizajnerica, kao prevoditeljica, kao prijateljica… Marija je bila jedinstvena osoba, prekra- snoga zaraznog osmijeha, umjetničke široke duše i kamenih tvrdoglavih gena. “Šuica“, ulje na platnu Naša Marija bila je velika pojavom, sr-

“Bogovi bijahu darežljivi spram Marije Zrno. Dadoše joj ljepotu, tjelesnu i duhovnu, razboritost i osjećajnost, nadarenost i nadahnutost, te izdašnu borbenost bez koje je teško rasti i na zavičajnom, a kamoli na tuđinskom tlu“, napisala je Mirjana Greblo u intervjuu za Maticu u travnju 1994.

cem i dušom. O njezinoj ljudskoj veliči- Životopis ni govori i činjenica da je vodila brigu o Marija Zrno rođena je 15. prosinca star, Travnik, Šuica, Tomislavgrad, troje bolesne djece (dva brata blizan- 1957. u Šuici, BiH. Obitelj se prvo seli Dubrovnik, Zadar, Sl. Brod, Osijek, ca i mlađa sestra) kada su bili imali 7 i u Vojakovečki Kloštar pokraj Križeva- Karlovac… U svome zagrebačkom 6 godina sve dok je bolest nije u tome ca, a 1970. u Sydney. Ondje nastav- ateljeu priprema novu izložbu pod onemogućila. lja svoje školovanje te na St. George nazivom “Svjedok“, koja je prvo po- Technical College završava studij li- stavljena u Hrvatskoj matici iseljeni- ZATVORENI KRUG kovne umjetnosti. Godine 1985. poka u Zagrebu, a nakon toga u kripti Posljednje godine svog života provela staje direktoricom Galerije Chapel St. Mary katedrale u Sydneyu. je sa svojim partnerom Paulom u ma- i dobiva stipendiju australske Vla- Godine 1994. Marija se vraća u rod- lome mjestu Batlowu, koje je netipično de za daljnje usavršavanje. Godine nu Šuicu i počinje na platno prenositi hladno za australske prilike, gdje zna 1989. radi oltarnu sliku u crkvi sve- krajolike šuičke doline, koje na kraju zasniježiti, kao i u njezinoj rodnoj Šu- te Marije Kraljice Hrvata u Wollon- izlaže na koru ratom oštećene crkve ici… možda svjesno odabrana lokacija gongu pokraj Sydneya. U listopadu sv. Ante. Iduće godine radi kao vodi- za njezin životni zatvoreni krug! 1991. godine dolazi u Zagreb i radi teljica Odjela za kulturne djelatnosti Toliko se veselila ponovnom okuplja- kao volonter u Foreign Press Bure- HMI-ja u Zagrebu, ali i nastavlja sa nju FPB ratne ekipe prošle godine, pla- au i tadašnjemu Ministarstvu in- svojim umjetničkim radom. Rezul- nirala je još jednom doći i vidjeti nas sve formiranja. Piše i grafički uređuje tat toga je i nova izložba u Hrvat- na okupu, ali ju je bolest u tome spri- ratne publikacije, dizajnira plakate skome katoličkom centru Summer ječila. Umjesto novog susreta, došao i čestitke, a cijelo vrijeme i slika. U Hillu u Sydneyu, gdje izlaže radove je ovaj toliko neželjeni rastanak. Sad isto to vrijeme u Sydneyu je orga- nadahnute bogatstvom hrvatske fol- kad se trebam pozdraviti s njom, mogu nizirana zajednička izložba njezinih klorne baštine. Godine 1996. Marija samo reći: “Mare, hvala ti za sve što si radova i Mile Nekića, još jednoga je pripremila izložbu svojih radova činila za svoj hrvatski narod, za svu po- hrvatskog umjetnika iz Australije, pod nazivom “Krajolici“ koja je prvo moć i prijateljstvo koje smo dijelili! Po- koji je uskoro i dragovoljac Domo- izložena u Kupresu, zatim Mostaru, čivaj u miru, zaslužila si! Pozdravlja te vinskoga rata. U veljači 1993. Mari- Kleku i Sarajevu. Nakon toga Mari- tvoj Mirkan u ime svih prijatelja s kojima n ja se nakratko vraća u Sydney, gdje ja Zrno se angažira kao savjetnica u smo radili i družili se tih ratnih dana! priprema svoju novu izložbu “Ratni Programu Vojne stabilizacije HVO-a dopisnik“ na temu Domovinskoga koji je vodio brigadir Željko Glasno- ENG Painter, designer and Croatian activist Mari- rata. Nakon ove izložbe, Marija se vić, gdje ostaje do 1997. godine. Idu- ja Zrno (1957-2018) passed away in Australia. She vraća u Zagreb gdje nastavlja raditi će godine Marija definitivno napu- never abandoned her painting, even during the Homeland War of Independence. Her brushes and sa stranim novinarima te putuje po šta Hrvatsku i vraća se u Australiju, colours were always by her side, her studio was her ratom zahvaćenim područjima: Mo- gdje vodi svoj modni i design studio. oasis, the place in which she tended to her own wounded soul.

MATICA siječanj/veljača 2019. 49 Klikni – Idem doma!

Online bibliografija Nakladnička djelatnost iseljeničkoga tiska Hrvati izvan Hrvatske oduvijek su imali specifične informacijske po- Hrvata u Australiji i trebe. Vrlo rano su se počeli udru- živati, pa i objavljivati časopise i Novome Zelandu na Mreži knjige. No, danas ne možemo sa sigurnošću reći koliko je takvih publikacija objavljeno. Neke od njih su dostupne u knjižnicama, ali nig- dje ne postoji jedinstveni popis se- rijskih publikacija iseljenika. Na- cionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja iseljeničku lite- raturu i ima iznimno vrijednu zbir- ku Inozemnu Croaticu, ali ipak jedan broj publikacija ne uspijeva prona- ći put do te zbirke. U vrijeme buja- nja mrežnih datoteka i online kataloga, skupina uglednih stručnjaka s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odlučila je izraditi online bibliografiju koja bi sadržavala za- pise o svim publikacijama koje su Zora (1913. -1917.), Auckland War objavili Hrvati u iseljeništvu. Izra- Memorial Museumf; Dalmatinsko kulturno društvo, Auckland, Novi Zeland. da takve bibliografije zahtjevan je posao koji će se izvesti uz potporu raznih ustanova i organizacija. Napisala: Vesna Kukavica kland i Wellington). Zahvaljujući potpo- Prepoznavši tu potrebu inicijalna ri hrvatske zajednice u tim državama, skupina znanstvenika s zagrebač- laskom digitalne tehno- održani su mnogobrojni sastanci. Istra- koga Filozofskog fakulteta logije u sva područja ži- žena je i građa koja se čuva u knjižnica- započela je s malim projektom vota, pa tako i u knjižnič- ma i arhivima. Tako se broj zapisa u bi- kako bi testirala metodologiju pri- nu djelatnost, bliografiji udvostručio. Do kraja siječnja kupljanja podataka i izrade same U digitalizacija novina i ča- 2019. godine bibliografija je obuhvatila bibliografije. Radni naziv cijeloga sopisa postala je nužnost u njihovu ču- 101 zapis za Australiju i 16 za Novi Ze- projekta je Hrvatski iseljenički tisak, vanju i dostupnosti. Na temelju pretra- land, a nije isključeno da će se još na- a za izradu bibliografije za poče- živanja kataloga nacionalnih knjižnica dopunjavati. Prema tome, testirana me- tak je odabrano područje Austra- u Hrvatskoj, Australiji i Novome Zelan- toda uključivanja zajednice nezaobilazna lije i Novoga Zelanda, i to samo za du tijekom 2018. pronađeno je pede- je u prikupljanju podataka za bibliogra- novine i časopise. Prvi dio projek- setak naslova. Međutim, kako u katalo- fiju iseljeničkoga tiska. Za izradu bibli- ta nosi naziv Nakladnička djelat- zima nisu zapisi o svim publikacijama ografskih zapisa korišten je knjižnični nost Hrvata u iseljeništvu: Australi- bilo je važno u prikupljanju podataka ja i Novi Zeland. Voditeljica je doc. uključiti iseljeničku zajednicu. S obzi- Online projekt Hrvatski iseljenički dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, a prva rom na ograničena financijska sredstva, suradnica izv. prof. dr. sc. Ana Bar- kontakti su ostvarivani telefonski, elek- tisak vodi doc. dr. sc. Ivana barić, obje s Odsjeka za informa- troničkom poštom i društvenim mre- Hebrang Grgić, a prva suradnica cijske znanosti Filozofskoga fakul- žama. Na taj način prikupljeni su poda- teta. Na projekt su kao suradnici ci o još desetak publikacija. Odlazak na joj je izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić uključeni i drugi stručnjaci iz hr- teren, iako zahtjevan, donio je najbolje s Odsjeka za informacijske rezultate. Putovanje je bilo ograničeno vatskih, australskih i novozeland- znanosti Filozofskoga fakulteta skih ustanova. na dva grada u Australiji (Sydney i Can- berru) i dva u Novome Zelandu (Auc- Sveučilišta u Zagrebu.

50 MATICA siječanj/veljača 2019. Sastanak u Hrvatskom arhivu, Sydney, Australija: Fabijan Lovoković, Jasna Novak Milić (MU i West Sydney University), Ivana Hebrang Grgić (voditeljica projekta), Ante Glavor, Zora Marušić i ravnateljica HAA Ana Watson

Online bibliografija dosegnula je 101 zapis za Australiju i 16 Sastanak na Macquarie University, Sydney: dr. za Novi Zeland, a očekuje se i nadopunjavanje zaboravljenih sc. Jasna Novak Milić, dr. sc. Walter Vori Lalich i naslova iseljeničkoga tiska. voditeljica projekta dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

softver otvorenoga koda (Koha) u koji na projektu svjesni su da će u procesu su unošeni zapisi prema međunarod- prikupljanja podataka o knjigama biti nim i nacionalnim kataložnim pravilima, više izazova budući su neke knjige auto- uz rješavanje niza problema vezanih uz ri samostalno objavljivali, dok su druge unošenje metapodataka i usklađivanje bile nedostupne i u knjižnicama i o nji- zapisa. Na dvojezičnoj mrežnoj stranici ma postoje tek sekundari izvori. Zbog projekta dostupni su osnovni podaci o toga će u izradi online bibliografije knji- projektu, pretražive su izrađene biblio- ga biti još važnija komunikacija sa iselje- grafije i zanimljivosti o iseljeničkom ti- ničkom zajednicom te našim medijima sku. Užitak posjetitelju pričinja i jedna u svijetu. Svi koji misle da mogu pomoći virtualna izložba. u izradi što obuhvatnije bibliografije no- Voditeljica projekta dr. sc. Ivana He- vina, časopisa i knjiga koje su objavljiva- brang Grgić ističe da slijedi izrada bibli- li Hrvati u inozemstvu mogu se javiti na ografije knjiga za isto područje, a zatim kontakte navedene na mrežnoj stranici i istraživanje ostalih krajeva svijeta u ko- projekta (www.ffzg.unizg.hr; https://hit. The United Front, Nacionalna Knjižnica, Wellington, Novi Zeland jima višestoljetno žive Hrvati. Suradnici ffzg.unizg.hr/). Klikni – Idem doma! n

Australian and New Zealand Croatian Publishing Activity Available Online Specialists with the information and communication ventions. The project’s bilingual site provides access to sciences department at the University of Zagreb’s Fac- the bibliography and additional material that includes ulty of Humanities and Social Sciences are creating an descriptions of identified newspapers and digital scans. online bibliography of diaspora Croat publications. Ivana Click - Going Home! Hebrang Grgić leads phase one of the project, Publishing Visitors can also look forward to a virtual exhibition. Activities of the Croatian Diaspora: Australia and New Zea- The specialists from the Faculty of Humanities and So- land, which aims to test the compiling methodology for cial Sciences have been joined in this praiseworthy ef- the bibliography and database. Data is collected from fort by collaborators from other institutions in Croatia, the catalogues of national libraries and archives in Aus- Australia and New Zealand. Phase two of the project will tralia, New Zealand and Croatia, and from other sourc- see a bibliography of books published in Australia and es in diaspora communities. Field research includes in- New Zealand, before the project broadens to include terviews with diaspora Croats. The methods have been other parts of the world Croatians call home. The effort effective, with some fifty titles identified in catalogues depends largely on working with Croatians abroad and and field research almost doubling that figure - the bib- the collaborators are reaching out to them in the hope liography stands at over one hundred entries as of the that they will get in touch via the contact information end of January 2019. Entries are made using the Koha li- available at the project website (www.hit.ffzg.unizg.hr). brary software applying international bibliographic con-

MATICA siječanj/veljača 2019. 51 Uz 65 godina izvornoga hrvatskoga slastičarskog suvenira

Raskošna okusom i Prva Bajadera bogata poviješću Dvadesetih godina prošlog stoljeća zagrebačka tvornica slastica “Kraš“ počinje s proizvodnjom raznovrsnih, ručno izrađenih nougat proizvoda iz kojih 1989. godine, u međuvremenu je doži- se, zahvaljujući znanju i kreativnosti tehnologa, razvila vio manju modernizaciju, no još uvijek poznata slastica Bajadera. u sklopu jedinstvenoga vizualnog identiteta, prepoznatljivog već desetljećima. I tradicionalni potrošači, kao i nove generacije, vezani su uz Bajaderin jedinstveni dizajn, koji odolijeva svim mod- nim trendovima i njegova dugovječnost jedna je od posebnosti ovoga branda. U blagdansko vrijeme ponuda se svake godine dodatno obogaćuje limi- tiranim edicijama standardnih proizvoda te jedinstvenom vizualnom prezentacijom. Tako je u povodu ovogodišnjih božićno-novogodišnjih blagdana na tr- žište izašao novi ekskluzivni proizvod - Bajadera knjiga u ekskluzivnome prigodnom dizajnu i s pričom o povijesti ovoga branda.

NAJPOZNATIJA HRVATSKA PRALINA Samo na osnovi oblika praline (dakle bez ambalaže, dizajna, logotipa…) čak Tekst: Pamela Bolarić stalo sinonim za najfinije praline. Nepo- 90% populacije u Hrvatskoj odmah zna novljiv okus Bajadere rezultat je znanja da je riječ o Bajaderi, a kada im se po- rvotno se pakirala u luk- Kraševih majstora, biranih prirodnih kaže omotana pralina prepoznavanje suzne bombonijere za- sastojaka i zaštićene recepture. Aro- je gotovo 100-postotno. jedno s ostalim deserti- matični lješnjaci i bademi, zajedno s Bajadera je i prvi proizvod koji je doma, a zbog svoje finom čokoladnom masom, daju Ba- bio oznaku ‘Izvorno hrvatsko’ još 1997. P posebnosti 1954. godine jaderi nenadmašnu topivost. Svaka pra- godine zbog svoje originalnosti i vrhun- pojavljuje se u Kraševu cjeniku i na tr- lina u sebi nosi priču o nezaboravnome ske kvalitete, jedinstvenih karakteristika, žištu kao poseban proizvod. U isto vri- okusu, bogatoj povijesti i strasti prema autohtonosti i inovacije. Zbog svega na- jeme, ovaj do tada bezimeni desert izradi slastica. vedenog, Bajadera je prepoznata i kao dobiva i svoje prepoznatljivo ime - Ba- izvorni hrvatski suvenir koji mnogobroj- jadera, koje je na ovim prostorima po- JEDINSTVENI DIZAJN ni turisti rado nose kućama kao uspo- Priča je to koja oživi svaki put kad Baja- menu iz Hrvatske, ali koju isto tako i Hr- Jeste li znali? dera postane dio naših života, kada su- vati često poklanjaju u inozemstvu kao djeluje u obiteljskim druženjima i pro- prepoznatljiv proizvod svoje države. n n Da je Bajadera naziv za orijentalnu slavama, pokazuje ljubav i zahvalnost, dvorsku plesačicu? čestita rođendane. Tada raskoš njezina n Da je Bajadera naziv poznatoga ENG Back in 1997 Bajadera chocolates, a product okusa donese radost u srca onih koje bijelog baleta Ludwiga Minkusa čija of Croatia’s leading confectionery manufacturer volimo, zaokupi njihova osjetila i učini Kraš, was the first to be awarded the Original Cro- je praizvedba bila 1877. godine u da svatko u onome prolaznom prona- atian label for its innovative and original recipe, pre- Boljšoj teatru u Sankt Peterburgu u mium quality and unique characteristics. Bajadera izvedbi Carskoga baleta? đe osjećaj beskrajne ljepote. chocolates have been a favourite Croatian gift and Aktualni dizajn Bajadere potječe iz souvenir since production launched 65 years ago.

52 MATICA siječanj/veljača 2019. 30 godina projekta “Dubrovnik…“ fotografa Damira Fabijanića Među najljepšim fotografskim knjigama svijeta Slučajnost da sam imao snimljen Grad i okolicu prije rata, uz vlastitu inicijativu i jaku disciplinu, nadogradio sam ratnim fotografijama te kasnije i motivima obnove – ističe autor

Pripremio: Željko Rupić O novoj knjizi i projektu autor kaže: “Prije točno trideset godina, u veljači rajem prošle godine 1989., započeo je moj profesionalni an- objavljeno je treće (pot- gažman snimanjem za potrebe Zavo- puno obnovljeno i dopu- da za obnovu Dubrovnika (osnovanog njeno) izdanje knjige 1979. nakon jakog potresa). Slučajnost K “Dubrovnik…“ Damira Fa- da sam imao snimljen Grad i okolicu bijanića (ISBN 978-953-59658-1-7, Iće i prije rata, uz vlastitu inicijativu i jaku Na naslovnici knjige su piće d.o.o., Zagreb, 2018.). U ovoj knjizi disciplinu, nadogradio sam ratnim fo- fotografije formata 24 x 24 cm, na 232 stranice tografijama te kasnije i motivima obno- klaustra franjevačkog objavljeno je 147 kolor fotografija i 36 ve. Parovi istovrsnih motiva snimljeni samostana crno-bijelih autorskih fotografija, uz tek- istom tehnikom i od istoga autora u ta- iz siječnja 1990., odnosno stove koje su napisali Camilo José Cela kvome dramatičnom ozračju predstav- prosinca 1992. (španjolski literarni nobelovac) i Rado- ljaju (po svim mojim saznanjima) jedin- van Ivančević. stven materijal na svijetu.“ Knjiga je formata 24 x 24 cm, na Time je kompletirana autorova osobna priča o Dubrovniku u povije- IZLOŽBE DILJEM SVIJETA 232 stranice, sa 147 kolor fotografija sno najturbulentnijem razdoblju koje Autor također ističe: “Drago mi je da i 36 crno-bijelih fotografija. obuhvaća mir - rat - mir. Knjiga je po- sam u svoja tri ratna boravka u Dubrov- dijeljena u četiri poglavlja: okolica Du- niku imao autorsku disciplinu da se kon- ritage cleansing (pojam koji se upotre- brovnika snimljena za stalni postav Et- centriram na temu razaranja baštine jer bljava tek posljednjih godina nakon ISIS- nografskoga muzeja Rupe u Dubrovniku sam tim originalnim konceptom učinio ove devastacije baštine Palmire i dr.).” i Grad (crno-bijele fotografije) prije rata, atraktivnijim i materijal prije rata. Ide- Dometi ovoga projekta poput “prve ratni dio gdje se posebno ističu parovi ja je bila da svijetu pokažem realnost hrvatske izložbe u inozemstvu nakon fotografija istih vizura prije i poslije ra- Domovinskoga rata na najpoznatijem službenoga priznanja RH“, predgovor zaranja te obnova i povratak u mirno- hrvatskom toponimu, svjetskoj baštini knjizi koji je napisao španjolski literar- dopsko stanje, ovaj put s “optimističkim pod zaštitom UNESCO-a, koji se ciljano ni nobelovac Camilo José Cela, “izložba parovima” srušeno - obnovljeno. i bezrazložno razara. Nazvao sam to he- tjedna“ u Parizu u rujnu 1993., izložbe diljem svijeta od Madrida i Atene do Buenos Airesa, “izbor među 28 najljep- ših fotografskih knjiga svijeta“ (Pariz, ru- jan 1993.), Nagrada HAZU-a za likovnu umjetnost 2016. i još puno toga najbolje ilustriraju kvalitetu ovoga projekta. Više o projektu: http://fabijanic.com/ projects/dubrovnik-vjecna-prica-o-vje- cnom-gradu-1990-danas/ n

ENG Damir Fabijanić’s third entirely revised and expanded edition of his book Dubrovnik… offers a look at the city before, during and after the ravag- es wreaked against it while under attack during the Homeland War of Independence and is the fruit of Par fotografija Straduna – iz lipnja 1992., odnosno danas his extraordinary efforts and discipline in capturing the same locations over this span of time.

MATICA siječanj/veljača 2019. 53 Redovnice s Danača (Dubrovnik) u Argentini Nepoznata misionarska djelatnost Misionarska djelatnost u zemljama u razvoju sastoji se velikim dijelom u pružanju pomoći bolesnicima, starcima, siromasima. Od kraja srednjeg vijeka pa do današnjih dana mnogi hrvatski misionari raznih crkvenih redova djelovali su u Africi, Južnoj Americi, Indiji, Kini. Pojedini zavodi (društva, ustanove) iz inozemstva obraćali su se za pomoć crkvenim organizacijama u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova da im pošalju misionare za pomoć domicilnom stanovništvu

znadežnom stanju. Zapuštenost i neu- rednost zavoda i neodgojenost djece ispunjavale su ih zabrinutošću. No, sestre su se dale na žilavi posao. Nakon samo dva mjeseca one su uspjele da u zavodu zavedu urednost i čistoću, a što je najvažnije takvu stegu i duh kod djece da je taj zavod doživio pravi prepo- rod. To je toliko zadivilo Dobrotvorno Društvo da ih je zamolilo da preuzmu i zavod muške djece. Bez novih sestara nije se moglo na to ni pomisliti. Zato se isto Društvo obra- tilo upravi na Dančama da pošalju još 5-6 sestara. Sve, nemale teškoće bile su

S. Perica Žuvela ispred odgojnog zavoda u Argentini

Radionica ručnog rada u djevojačkom zavodu, Argentina 1942.

Tekst: Damir Račić Novinsko izvješće opisuje

arodna Svijest“ od 29. 5. humanitarni i prosvjetiteljski 1940. godine, broj 22.: “U rad časnih sestara s Danača veljači 1938. krenuše iz (Dubrovnik) u Argentini potkraj samostana na Dančama N četiri sestre u Argentinu. 30-ih godina XX. stoljeća. Mnogi bi se začudili smjelosti ovih sestara kao i njihove poglavarice s. Mar- koriste bližnjemu bili su jači od straha. garite Milin. Opravdana je bila sumnja Uspjesi su brzo dokazali da smjelost i bojazan da li će se sestre, bez pozna- nije bila i nepromišljenost. vanja španjolskog jezika i novog ambi- Zavod sirotne ženske djece, koji im jenta, moći snaći i uspjeti u dalekom je jedno Dobrotvorno Društvo u La Pla- svijetu. No, pouzdanje u Boga i želja da ti predalo na vođenje, našao se u be-

54 MATICA siječanj/veljača 2019. iseljenika te tako u njima podržavati ljubav prema starome kraju. Do prije dvije godine smatralo bi se velikom poduzetošću i pomišljati na ovolike i ovakve uspjehe. Danas su to činjenice kojima treba tražiti izvor u pravome redovničkom duhu kojim su sestre zadojene, u njihovu pouzdanju u Providnost Božju, u njihovoj slozi, u po- duzetnosti njihove poglavarice u Argen- tini, kao i u uviđajnosti središnje uprave na Dančama. Sestre i djeca na ljetovanju u Jedno je samo što priječi još veći raz- Necochei, Argentina, 1951. mah ove redovničke družbe, a to je po- manjkanje dovoljnog broja osoblja – tj. brzo svladane i 21. XII. iste godine upu- odlučile da se spreme privatno za ispi- nadolaženja novih kandidatkinja. Zato ćeno je u Argentinu pet novih sestara. te učiteljica osnovne škole. To im je bilo je posve razumljiva želja časnih sesta- Tako je i drugi zavod s 52 djece došao moguće već i zato jer je jedna od njih ra da bi Bog zadahnuo što više dobro u ruke sestara s Danača. Nakon krat- završila nižu gimnaziju, a druga građan- odgojenih djevojčica i svojom voljom kog vremena uspjeh je i u ovome dru- sku školu u Dubrovniku. Njihova odlu- da stupe u njihovu družbu.“ gom zavodu bio jednak kao i u prvome. ka u veljači ove godine, nakon nepune Tijekom povijesti samostana na Dan- Ovaj rad nije ostao nezapažen i u ši- dvije godine intezivnog rada, postala je čama časne sestre uglavnom se spo- roj javnosti. Tako se na njega osvrće s djelom. One su položile učiteljski ispit minju uza zvonjavu zvona kojom su punim priznanjem ‘Naša Sloga’, list na- na državnoj učiteljskoj školi u La Plati pozdravljale posadu dubrovačkih jedre- ših hrvatskih iseljenika u Buenos Airesu. i to, naravno, na španjolskome jeziku. njaka i parobroda koji su plovili mimo Nikakvo onda čudo što se i drugo jed- Članovi komisije naprosto su se čudi- Danača. Ostao je lijep tradicijski običaj no Društvo u provinciji Buenos Airesa li kako su one mogle u tako kratkom i u današnjem vremenu, u biti vrlo jed- u Bella Visti zainteresiralo za sestre (s roku svladati ne samo propisano gra- nostavan, ali posjeduje vrlo jak emotiv- Danača). Ono im je ponudilo upravu i divo, nego i španjolski jezik i dotjerati ni naboj za svakog Dubrovčanina, bio vođenje svoga zavoda s 200 djece. Č. s. do te mjere da je teško povjerovati da on pomorac ili ne. Navedenim tekstom Angjela Milin, upraviteljica dvaju zavo- im nije materinski jezik. istaknuo sam da su časne sestre s Da- da u La Plati, iako je znala da ne može Uprava družbe namjerava otvoriti s nača imale i znatno ozbiljnija djelovanja, više računati na nove sestre iz Dubrov- ovim učiteljicama vlastitu privatnu ško- tj. i kao misionarke u dalekoj Argentini, nika, ipak je prihvatila poziv.“ lu s pravom javnosti u predgrađu Bue- pogotovo one časne sestre koje su na- nos Airesa. U tu svrhu kupljena je već pustile svoju domovinu da bi svojim ne- BRIGA O TRIMA ZAVODIMA i kuća u koju će sestre sabirati na ško- sebičnim i požrtvovanim radom i zna- “Taj novi pothvat omogućio je baš prvi lovanje posebice djecu naših hrvatskih njem pomogle drugima. n zavod, u kojem su djevojčice toliko za- voljele sestre i njihov rad da se pet od njih prijavilo u red pa su primljenje kao kandidatkinje. Tako od 1. VIII. prošle godine imaju sestre u svojim rukama tri zavoda: dva u La Plati, a jedan u Bella Visti. Ni u zavodu Bella Visti nije izostao uspjeh. Plod rada sestara bez dvojbe jest i nekoliko svećeničko-redovničkih zvanja među djecom u zavodu. Upra- va Dobrotvornog Društva ističe da je to posve nova pojava u zavodu iako ovaj postoji duže od 30 godina. Dubrovnik Da ovi uspjesi nisu plod kakvoga tre- nutačnog zanosa i sreće, već solidnog ENG i sistematskog djelovanja, svjedoči i či- Croatian organisations abroad turned to the Roman Catholic Church in Croatia between the two world wars asking them to send missionaries to help the local inhabitants. The nuns at the con- njenica što su dvije najmlađe sestre od- vent in Danče are best known for greeting the crews of sailing and steam ships from Dubrovnik as mah nakon svoga dolaska u Argentinu they sailed past by ringing their bells. Their work as missionaries in Argentina is less well known of.

MATICA siječanj/veljača 2019. 55 Večernjakova domovnica 2019. Izbor najpopularnijih Hrvata u iseljeništvu u kategorijama sporta, glazbe, glume i spektakla za nagradu "Večernjakova domovnica 2019."

KATEGORIJA: SPORT KATEGORIJA: GLUMA 1-a) najpopularniji sportaš/sportašica 3-a) najpopularniji glumac/glumica/redatelj 1. Mark Katic, hokejaš, Adler Mannheim 1. Toni Gojanović, glumac, Aachen 2. Andrej Kramarić, nogometaš, TSG Hoffenhei 2. Danijel Hadrović, redatelj, Frankfurt 3. Domagoj Duvnjak, rukometaš, THW Kiel 3. Tomislav Vujčić, redatelj, Düsseldorf 4. Željko Musa, rukometaš, SC Magdeburg 4. Josip Čuljak, glumac, Berlin 5. Domagoj Pavlović, rukometaš, MT Melsungen 5. David Oštrek, glumac, Berlin 6. Ivona Dadić, atletičarka, Union St.Pölten 7. Roberto Soldić, MMA borac, Düsseldorf KATEGORIJA: SPEKTAKLI 8. Josip Brekalo, nogometaš WfL Wolfsburg 4-a) showbizz 1. Vero Gottschlings, voditeljica, Berlin 1-b) najpopularnija amaterska sportska momčad 2. Tanja Pejić, TV kuharica, Stuttgart 1. NK Croatia Karlsruhe 3. Tamara Sedmak, voditeljica, model, Baden 2. SD Croatia Berlin 4. Valerija Šestić, model, Thun 3. SC Croatia Mülheim (U17) 5. Tihana Babij, manekenka, Beč 4. NK Croatia Bietigheim 5. NK Croatia Zürich 4-b) najznačajniji događaj godine 6. NK Croatia Stuttgart 1. Hrvatski bal gradišćanskih Hrvata, Beč 7. NK Croatia Karlsruhe 2. Hrvatska večer Croatie Hagen 8. KK Croatia Stuttgart „Hawks-Sokoli“ 3. Susret čuvara hrvatske etno baštine, Filderstadt 9. SV Slavonija, Bern 4. Miss Supranational hrvatskog iseljeništva, Beč 10. SK Cro Vienna, Beč 5. Proslava 50. godina HŠD-a Zagreb iz Arbona, Švicarska 6. Skup hrvatskih gospodarstvenika, Düsseldorf KATEGORIJA: GLAZBA 7. Susret hrvatskih studenata iz Njemačke 2-a) najpopularniji glazbenik/glazbenica/pjevač/pjevačica 8. Hercegovačka večer, Stuttgart 1. Renato Šimunović RIN, reper, Ludwigsburg 2. Tomislav Butorac, violinist, München 4-c) najuspješnije hrvatske udruge 3. Filip Tyran, skladatelj i pijanist, Gradišće 1. Hrvatska akademska zajednica Austrija, Beč 4. Helena Mamich, sopranistica, Berlin 2. Austrijsko društvo za kroatistiku, Beč 5. TS „Ruža“, Stuttgart 3. Kulturno-umjetničko društvo „Kraljica Katarina“, Gelsenkirchen 6. Vjeran Ježek, glazbenik, München 4. Hrvatska kulturna zajednica, Mainz 7. Senad Ajanović, pjevač i kompozitor, Wiesbaden 5. Folkorna skupina Zagreb, Wuppertal 8. Ljubinko Šipura, glazbenik, Traunreut 6. Hrvatsko kulturno društvo Mažuranić, Berlin 9. Vanessa Mai, (Vanessa Mandekić), pjevačica, Aspach 7. Hrvatska zajednica Berlin 10. Bernarda Brunović, Zürich 8. Hrvatska kulturna zajednica Calw 11. Josip Terze, glazbenik, Beč 12. Tin Samardžić, glazbenik, SAD 4-d) medijska osoba – pothvat godine (izbor žirija - bez glasovanja)

Finalna večer Večernjakova izbora održat će se u subotu 23.ožujka 2019. godine u 20 sati u Kongresnom centru Kurhaus u Bad Homburgu kod Frankfurta na Majni. Uključite se u glasovanje, ispunite i pošaljite kupon na navedenu adresu te osvojite jednu od vrijednih nagrada Večernjakovih sponzora

U KATEGORIJI SPORT BIRAM: Ime i prezime pošiljatelja:

U KATEGORIJI GLAZBA BIRAM N

Adresa: U KATEGORIJI GLUMA BIRAM O

Kupon šaljite na adresu: U KATEGORIJI SPEKTAKLI BIRAM P uVečernji list (bei SM Druckhaus) ZA NAJZNAČAJNIJI DOGAĐAJ GODINE BIRAM Otto-Hahn- Strasse 44a Telefon:_ U 63303 Dreieich, ZA OSOBU GODINE BIRAM ¢ Deutschland. K (S)KRETANJA Ozbiljno raditi na međunarodnome utjecaju Republike Hrvatske Ako se hrvatska diplomacija tek nevješto i bez iskustva morala snalaziti, danas bi joj mogla biti jedna od važnih zadaća obvezno dizanje glasa u svakoj zemlji gdje se u medijima pojave laži i apsurdi

primjerice UN, NATO i EU, ali ona tu u narodi Srednje i Istočne Europe bili Hi- praksi uglavnom “igra“ u strogo zada- tlerovi “entuzijastični pomagači“ te da nim okvirima i prema interesima odre- su i ubojstva Židova u Hrvatskoj bila or- đenih moćnika i institucija, a za sebe tek ganizirana “iz vlastite pobude“. Dobro usputno, često tek za mrvice koje im je da je naše Veleposlanstvo, odnosno padnu sa stola. Jest da smo mlada i ne- veleposlanica dr. Andrea Bekić, u svo- iskusna država pa razlozi za sve to leže joj reakciji ovu zlu klevetu nazvala “dr- u povijesnim i današnjim okolnostima, skom laži i teškom uvredom upućenom a u nekim stvarima, s poniznošću pri- hrvatskome narodu“, argumentirajući znajmo, i na predvoditeljima našega na- kako su takve izjave uobičajene za švi- roda, na mnogim razinama. U svakom carsko poimanje i mentalitet. Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska slučaju vodeći i stručni ljudi u našem Ako su institucije hrvatske države u ([email protected]) narodu trebaju se ovom problemati- domovini morale šutjeti odmah u pora- kom, to jest međunarodnim utjecajem ću i zbog slabih međunarodnih veza, da- ema dvojbe da su Hrvat- RH, trajno baviti i pronalaziti putove za nas zasigurno više ne trebaju niti smiju ska i hrvatski narod u uspješnije odnose na navedenim svjet- šutjeti. Ako se hrvatska diplomacija tek 2018. godini po svojim skim poljima. nevješto i bez iskustva morala snalaziti, sportskim uspjesima Kad je završio rat s mirnom reinte- danas bi joj mogla biti jedna od važnih N možda kao nikad do gracijom Podunavlja i Australija odbila zadaća obvezno dizanje glasa u svakoj sada doživjeli svoju planetarnu promidž- vizu dr. Andriji Hebrangu, mislio sam da zemlji gdje se u medijima pojave slične bu. Ako je zaključivati po reakcijama, u je to posljednja takva podvala nemoć- laži i apsurdi, poglavito imajući u vidu Hrvata i njihovih potomaka po svijetu noj hrvatskoj državi i da će se vremena značajno su podignuti hrvatska svijest brzo promijeniti. Ali nije bilo tako. Sje- Nužno je da zajednice Hrvata po i ponos na njihovu domovinu ili domo- ćam se i čuvam papire da smo tada u svijetu, od kojih su većina punopravni vinu predaka, a narodi zemalja gdje ži- sklopu Hrvatskoga svjetskog kongresa građani dotičnih država, obvezno vimo izražavaju interes i divljenje, ali dizali gas protiv te podvale i upirali pr- traže odgovore od svojih vlada za mjestimice i zavist s uobičajenim svo- stom u potrebnu reakciju službene do- sva prema hrvatskome narodu jim “produktima“ kao što su umanjiva- movine. Visoka medicinska ratna etika neprimjerena postupanja. nje vrijednosti, “slučajna sreća“, pa i sit- krasila je hrvatski Sanitet, a za to je do- ne klevete i prešućivanja. bio i niz međunarodnih priznanja. Dr. da su one organizirane protiv Hrvata Međutim, nisam siguran da se to Hebrang vratio se zatim svojoj profe- stalno od kobne 1918. Naravno, tu je još dogodilo sa stvarnim utjecajem Re- siji redovitoga profesora na Medicin- i aktivno promicanje istine o cjelovito- publike Hrvatske, a još manje s utjeca- skome fakultetu u Zagrebu. me korpusu hrvatskoga naroda i ljepo- jem Hrvata i njihovih institucija Bosne i Evo jedan primjer i iz stranih medi- ta njegove zemlje. Uz sve njih u domo- Hercegovine. Da bismo to imali, dobar i ja, koji je ipak malo bolje završio. Ov- vini i u inozemnim uredima u prvome učinkovit utjecaj morao bi se pokazati u dje u Švicarskoj u ovo prošlo predbo- planu nužno je da zajednice Hrvata i lju- odnosu hrvatskih javnih čimbenika na žićno vrijeme vodeći švicarski dnevnik di hrvatskoga podrijetla po svijetu, od dva područja: na strane vlade i među- Neue Zürcher Zeitung teško je okleve- kojih su većina punopravni građani do- narodne institucije te na strane medije. tao Hrvate i Hrvatsku. Opširni novinar tičnih država, obvezno nastave kao ne- Na žalost, tu naš narod još nije dose- imenom Simon Geissbühler pod na- kada za vrijeme komunizma tražiti oz- gnuo osnovnu zadovoljavajuću razinu. slovom “Holokaust nije bio samo nje- biljne odgovore od svojih vlada za sva Republika Hrvatska jest članica ve- mački“ (NZZ, 12. 12. 2018.) servirao je prema hrvatskome narodu i ljudskim likih svjetskih organizacija kao što su apsurdnu tezu kao nitko dosad da su pravima neprimjerena postupanja. n

MATICA siječanj/veljača 2019. 57 Isprepletenost hrvatsko-češkoga kulturnog kruga Sličnosti zajedničke povijesti Predstavljena knjiga Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj Marijana Lipovca i Franje Vondračeka koja upućuje na isprepletenost među uglednim osobama hrvatske i češke politike, od velikaša do građanskih elita, koja je proizlazila iz pripadnosti Hrvata i Čeha zapadnome civilizacijskom i kulturnom krugu i zajedničkome državnom sklopu

nić, Josip Slavenski, Krsto Odak, Frano Kršinić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Ljudevit Jonke, Zvonimir Bajsić, Predrag Jirsak). Snažan hrvatski pečat u Pragu imaju samostan Emaus, sagrađen u 14. stoljeću za hrvatske gla- goljaše te Kuća koja pleše kojoj je suautor najznačajniji živući češki arhitekt, Hrvat Vlado Milunić. Hrvatski tragovi nalaze se i u katedrali svetoga Vida, samostanu Loreta i u pivnici U Fleku gdje je donesena odluka o osnutku Nogometno- ga kluba Hajduk. U knjizi se govori i o češkim Hrvatima danas pa je predstavljeno desetak Hrvata koji su se afirmi- rali u Pragu te o nekoliko predstavnika Tekst: Marijan Lipovac djelovali Faust Vrančić, Josip Filipović, moravskih Hrvata. Vlaho Bukovac, Božo Lovrić, Fridrih Ru- Češkome domu u Zagre- kavina i Zvonimir Rogoz. J. J. Strossmayer HRVATSKI TRAGOVI DILJEM ČEŠKE bu u ponedjeljak, 28. si- bio je izabran počasnim građaninom Spomenuti su i neki od hrvatskih velika- ječnja, predstavljena je te je u Pragu dobio i svoj trg sa spo- na koji su u Pragu bili samo gosti, poput knjiga Češki Hrvati – hr- men-pločom. Svoje ulice imaju i Nikola Marije Ružičke Strozzi, Ivana Meštrovi- U vatski tragovi u Češkoj, Tesla i Stjepan Radić, a postoje i Hrvat- ća, Ive Vojnovića, Miroslava Krleže, Au- objavljena u izdanju Češke besede Za- ska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica. Uz gusta Cesarca i Franje Tuđmana, a do- grebačke županije (osnovane prije de- Vlahu Bukovca koji je u Pragu djelovao nose se i opisi Praga i Češke u djelima set godina) i Hrvatsko-češkog društva. kao profesor na Akademiji likovnih um- hrvatskih književnika. U knjizi se na 250 stranica prvi put cje- jetnosti, svoja spomen-obilježja u Pra- Iako je pisana pristupačnim stilom, lovito obrađuje oko stotinu osoba iz Hr- gu imaju i praški studenti Nikola Tesla, ova knjiga ima i elemenata znanstve- vatske koje su živjele i djelovale u Češ- Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija noga djela jer je po svome analitičkom koj, odnosno žive i djeluju i danas, a Mohorovičić i August Šenoa. U knjizi su pristupu rezultat višegodišnjeg istraži- prikazani su i ostali tragovi hrvatske na- opširno prikazani i drugi istaknuti Hr- vanja hrvatsko-čeških veza dvojice au- zočnosti i identiteta diljem Češke, po- vati koji su studirali u Pragu (Vatroslav tora. Značajan dio knjige posvećen je put toponima s hrvatskim imenom, spo- Lisinski, Matija Mesić, Tadija Smičiklas, i hrvatskim tragovima u južnoj Češkoj men-obilježja hrvatskim velikanima, Vjenceslav Novak, Mirko Rački, Ivan Ri- (spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom) građevina vezanih uz Hrvate ili ulica i bar, Božidar Adžija, Josip Andrić, Milo- te još nekim dijelovima Moravske, po- trgova s hrvatskim nazivima. Obrađe- van Gavazzi, Ante Šercer, Antun Dobro- put Napajedle gdje spomen-ploču na na je i tema Bijelih Hrvata, kao i morav- mjestu vjenčanja sa Sofijom von Stoc- skih Hrvata. S obzirom na to da se kau ima Josip Jelačić. n posljednjih godina Hrvati, uz HRVATSKI PEČAT U PRAGU ENG Czech Croats – Traces of Croatians in Czechia O knjizi su govorili povjesničari prof. dr. ostale zemlje, iseljavaju i u is a recently published book by Marijan Lipovac and Damir Agičić i dr. Zoran Grijak. Istaknu- Franjo Vondraček that looks at the contacts between Češku, broj čeških Hrvata će leading Croatian and Czech society figures as driv- to je da se najveći dio odnosi na glavni en by the common Croat and Czech affiliation with grad Prag gdje su duže vrijeme živjeli i svakako rasti. the western sphere of civilisation and culture.

58 MATICA siječanj/veljača 2019. Egzilantska esejistika Sjećanje na istaknutog književnika i diplomata Bogdana Radicu Nedavno je objavljena knjiga izabranih eseja Bogdana Radice “Živjeti – doživjeti“, koju je priredio Božidar Petrač, a objavilo Društvo hrvatskih književnika

Tekst: Đuro Vidmarović Godine 1940. upućen je u New York kao djelatnik u jugoslavenskome poslan- staknuti književni povje- stvu. U to predratno vrijeme isticao se sničar Božidar Petrač, svojim političkim i publicističkim radom, priredio je knjigu Bogda- polazeći s ljevičarskih pozicija. Stoga je na Radice “Živjeti – doži- u Americi nastojao afirmirati Tita i nje- I vjeti“ (2018.) u kojoj je gov partizanski pokret. Kada se 1945. sabrao važne eseje velikoga književni- vratio u novu komunističku Jugoslaviju ka koji je završio život u dijaspori. Bog- vrlo brzo došlo je do spoznaje kako je dan Radica (Split, 26. VIII. 1904. – New riječ o diktatorskoj komunističkoj tvo- York, 5. XII. 1993.) bio je esejist, publi- revini u kojoj ne može živjeti. Uz to, shva- cist, kritičar i prevodilac. Nakon Prvoga tio je za razliku od mnogih hrvatskih svjetskoga rata surađivao je u pozna- književnika toga vremena kako se ova tim časopisima “Nova Europa“, “Obzor“, država temelji na supremaciji srpstva. “Hrvatska prosvjeta“ i “Hrvatska revija“. U Kraljevini Jugoslaviji radio je jedno vri- ERUDIT KOZMOPOLITSKE jeme kao ataše za kulturu u Ateni, a od ORIJENTACIJE 1935. do 1939. bio je član delegacije U emigraciji je postao jedan od najcje- Kraljevine pri Društvu naroda u Ženevi. njenijih hrvatskih intelektualaca. Objav- ljivao je priloge u američkim novinama i časopisima u kojima je razotkrivao dik- Bogdan Radica tatorsku vlast Jugoslavije. Došao je do spoznaje kako unatoč proklamiranom bratstvu i jedinstvu hrvatski narod nije je Bogdan Radica “svakako jedan od ostvario pravo na svoju slobodu te je najutjecajnijih i hrvatskih izvandomo- zbog toga odlučno zastupao hrvatsku vinskih političkih i kulturnih poslenika državnu neovisnost kao njezin pobor- koji je svojom širokom naobrazbom, nik. O tome je objavljivao izvrsne član- gotovo enciklopedijske naravi, djelo- ke i eseje u Nikolićevoj “Hrvatskoj revi- vao u hrvatskoj emigraciji“. U pogovo- ji“. Božidar Petrač s pravom ističe kako ru upoznaje hrvatske čitatelje s nizom vodećih europskih intelektualaca ono- Mudri Radica pred smrt nam ga vremena s kojima se Radica družio i prijateljevao. Bio je intelektualac eu- je poručio: “Na raskrsnici smo, ropske razine, upoznat sa svim intelek- kad nam se pruža prilika, tualnim procesima toga vremena, a kao prijatelj najvažnijih kreativnih ljudi svo- a i mogućnost da konačno ga vremena i osobno je dao doprinos budemo svoj na svome. kulturnoj baštini staroga kontinenta. Po uzoru na velikoga španjolskog knji- Pomognimo sve one koji se ževnika Miguela de Unamuna, Radica nalaze u vodstvu.“ je pripremio svoju knjigu razgovora i

MATICA siječanj/veljača 2019. 59 Ovom knjigom Društvo hrvatskih književnika odaje počast čast svojemu nekadašnjem članu, ali ni izbliza ne vrjednuje i ne objavljuje svojemu nekadašnjem članu, vrednujući tek dio Radičina njegov ukupni prinos hrvatskoj politici, prinosa hrvatskoj politici, duhovnosti, kulturi i književnosti, kao duhovnosti, kulturi i književnosti, kao svojevrstan hommage 25. godišnjici njegove smrti. svojevrstan hommage 25. godišnjici njegove smrti.“ U knjizi koju predstavljamo objavlje- susreta s uglednim europskim mislio- ti odgovori nisu nimalo optimistični: “Zar ni su sljedeći eseji Bogdana Radice. Iz cima, a dao joj je naslov “Agonija Euro- zajedno sa starom Europom koja umire knjige “Agonija Europe“ (1940.) objav- pe“. Znakovito je kako ovo važno djelo u neodređenosti Pariza, u neizvjesnosti ljen je vrlo znakovit “predgovor“. Slije- koje dovršava 1940. nije mogao objaviti Londona, na jednostavnoj volji Berlina, di “Autoportret Bogdana Radice“ koji je u Zagrebu te ga je objavio u Beogradu, u sumraku Rima, u ognju Madrida, i u napisao također veliki hrvatski intelek- na ćirilici i na srpskome jeziku. Nikada svakom kutku blijedoga Zapada umire tualac iz dijaspore Karl Mirth. Riječ je o nije prežalio taj svoj čin. i mit o pobuni anđela i mit o izlišnosti razgovoru koji su vodila dva emigran- vječnoga Prometejeva revolta, besmi- ta, a objavljen je u Hrvatskoj reviji (965.) MEDITERANAC IZ VJEČNOG SPLITA sao Sokratove žrtve i, naposljetku, bes- U drugom dijelu knjige naslovljenom Radica je sebe doživljavao kao “čovje- ciljnost Kristova poslanja.“ Premda je “Kulturološki eseji“ objavljeni su sljede- ka s periferije“, iz vječnoga Splita, toga dobio odgovore koji su točno predviđali ći Radičini radovi: “Slovo o hrvatskome mediteranskog bisera. Petrač s pravom budućnost Europe toga vremena, naš slovu“, zatim slijede eseja o Miroslavu piše kako je Radica “misleći kao pravi in- Bogdan Radica vjerovao je kako će na Krleži: “Otvoreno pismo Miroslavu Krle- telektualac promišlja europsku buduć- kraju pobijediti vedrija misao i pleme- ži“; j “Miroslav Krleža: od presudba kroz nost sa željom da od nje odagna krvavu nitiji život: “Možda ćemo ipak – jedno- rasudbe do prosudba“; “Sukob stvara- stvarnost i posljedice versajskih dogova- ga dana – poslije duga lutanja stazama oca i čovjeka“ i “Krleža: Post mortem“. ranja. No, to se ipak nije dogodilo. Svaki Zapada, izmoreni i izgladnjeli od traže- Svi navedeni Radičini tekstovi iznimno od njegovih sugovornika, Ferrero, Valery, nja, pronaći okvir i zadovoljstvo dale- su značajni za shvaćanje književnoga i Thomas Mann, Croce, Gide, Berdjajev, kog otoka? Možda će ipak iz sutrašnje povijesnoga značenja Miroslava Krleže i Duhamel, Ortega y Gasset, Julijen Ben- Europe iskrsnuti bolji čovjek.“ Na žalost, njegova djela u ukupnoj hrvatskoj knji- da, Charles Maurras, Jacques Maritain, ništa se od ovoga nije dogodilo. ževnosti. To je posebno važno i danas Papini, Mauriac, Gorki, Sforza, Marinetti, kada obožavatelji Krleže i dalje nastoje Merežkovski, Tilgher i Unamuno imaju VODEĆA FIGURA DIJASPORE U na svetome pijedestalu nedodirljivosti odgovore na Radičina pitanja samo što SAD-U držati njegov uzvišeni lik. Božidar Petrač s pravom ističe važnost Radičinih primjedbi o Krleži, Vidi, An- driću, Dučiću, Crnjanskom, Esihu, Ha- leru, Đilasu… Vrlo je nadahnut Petra- čev zaključak: “Kako više ne živimo, na našu sreću, s totalitarističkim režimi- ma ni kao gujama u njedrima ni s crve- nim i crnim kapama, danas nam ostaje borba u zlatnom edenu potrošačkoga društva i hedonizam u kojem, da Bog- dan Radica danas živi, od takve borbe svakako ne bi odustajao. Ustrajavao bi na poštovanju dostojanstva svake ljudske osobe kao slike i prilike Božje i posebnostima i potrebama za neovi- snošću ne samo svojega, hrvatskoga naroda, nego i svih drugih sputanih i ropskih ugnjetavanih naroda.“

POSVETA SLAVNOME PISCU U EGZILU Kao predsjednik DHK slažem se s Pe- tračevim zaključkom: “Ovom knjigom Društvo hrvatskih književnika odaje po-

60 MATICA siječanj/veljača 2019. zemljama gdje je strahovao komunistič- Da Radica danas živi ustrajavao bi ki režim, bilo 70 godina kao u Sovjet- skom Savezu, bilo 50 godina u ostalim na poštovanju dostojanstva svake zemljama u istočnoj Europi i na Balka- ljudske osobe kao slike i prilike nu, suživljavanje je inteligencije koja je Božje s posebnostima i potrebama sudjelovala u oprečnim režimima, malo demokratskim, ali uglavnom totalitar- za neovisnošću ne samo svojega, nim fašističko-komunističkim. Oni još hrvatskoga naroda, nego i uvijek na životu, sasvim prirodno, nastoje da se izvuku golim životima van sva- svih drugih sputanih i ropskih kog vodećeg položaja. Iako komunisti ugnjetavanih naroda. nekada, oni su prošli kroz komunistič- ke najstrašnije muke i patnje, sa čitavim Bogdan Radica i Karlo Mirth desecima godina po tamnicama gorim bičajenih Hrvata, nego i Ante Starčevi- od onih malograđanskih. Ne spominjući ća, pa i Budaka. U razgovorima čak i s Radica je ovako zaključio svoju pro- njihova imena, proces koji se i u njiho- nekima koji su razgovarali s Mirosla- sudbu Krležina života i djela: “On je po- vu slučaju odigravao posije sloma ko- vom Krležom, uvjeravaju me da je Kr- slušni i odani vjernik ‘historičkog mate- munizma, dozivlje nam uvijek u pamet leža umirao uvjeren da će komunizam rijalizma’, koji je sav svoj život utrošio u slučajeve Ignazija Silonea, Atrhura Ko- zahvatiti ne samo Europu, nego i svijet. uvjeravanju i hrvatske i ostale omladine estlera ili, točnije Ligačeva pa, možda, i Sjećam se da je i mene uvjeravao da da je ta ideologija jedini put k oslobo- Đilasa, čija je ‘Nova Klasa’ još uvijek ak- će ne vraćam u Ameriku i da prihvatim đenju čovjeka od političkog, socijalnog tualna, razumije se na Zapadu. Razgo- komunizam, a ne ‘najgluplju hrvatsku i idejnog ropstva, koje nije nikada koli- varajući s bivšim komunistima, naroči- emigraciju na čelu s HSS’. Da je Krleža ko upravo u marksističko-lenjinističkom to s onima koji su u Hrvatskoj zauzimali živ, ne mislim da bi pronašao takve di- sistemu doživjelo strašnije granice ap- vodeće položaje, osjeća se zabrinutost, jalektičke trikove, koji bi bilo koga mo- solutnog totalitarizma. Pokraj svih tre- ali i, u isti mah, težnja da se prevali i gli uvjeriti da će komunizam preživjeti nutačnih utjeha u čovjekovo stvaranje ovaj period bez težih žrtava. Obraće- neizbježivu smrt.“ koje nam je Krleža ostavio, on je ipak nici zauzimaju lakše pozicije ili uživaju najodgovorniji u ostvarivanju kod nas da ne budu suviše zapaženi. Mnogi od OPTIMIZAM RADIČINA ŽIVOTNOGA jedne od najstrašnijih zabluda čovjeka. njih napuštaju jugoslavenske simpati- PUTA Tu leži i dubok razlog uslijed kojega je je i prihvaćaju Hrvatstvo, ne samo uo- Mudri Radica pred smrt nam je poru- Hrvat u traženju oslobođenja Hrvat- čio: “Na raskrsnici smo, kad nam se pru- ske i u ostvarenju njezine nezavisnosti ža prilika, a i mogućnost da konačno morao gledati na Krležu ne samo s ne- budemo svoj na svome. Pomognimo slaganjem, nego i s uvjerenjem da je sve one koji se nalaze u vodstvu.“ Bog- njegovo prisustvo u duhovnom i naci- dan Radica je veliko ime hrvatske knji- onalnom životu suvremene Hrvatske ževnosti i političke misli. Njegovo djelo podložno razočaranju i nesuglasnosti, zaslužuje objavljivanje u reprezentativ- što ne znači da njegovo književno djelo nim sabranim djelima kako bi poslužilo nije obogatilo Hrvatsku stvarateljskim za proučavanje, ali i za poučavanje. Kao vrednotama.“ (“Hrvatska revija“, 1986., bivši diplomat otvoreno tvrdim kako bi br. 2, str. 269 – 274.). Radičine političke tekstove i njegov pristup, odnosno pripreme za diplomatski SJAJNI POLITIČKI ESEJI posao, trebao pročitati i prihvatiti sva- Treće poglavlje prema Petračevu izboru ki od naših diplomata, a poglavito oni čine Radičini politički eseji. Uvršteni su koji se namjeravaju baviti kulturnom sljedeći: “Zlokobni prosinac 1971.“, “Ti- diplomacijom. n tov nokturno“, “Vjera u pobjedu nezavisnosti – vjera u budućnost Hrvatske“ ENG i “Živjeti i – doživjeti“. U ovome posljed- Bogdan Radica (Split, 26 August 1904 – New York, 5 December 1993) was one of the key figures njem eseju objavljenom 1990. godine, in the diaspora culture scene in the second half of dakle nakon osamostaljenja Hrvatske, the 20th century. His legacy includes numerous es- mudri Radica je napisao: “I uistinu, naj- says, a number of which have been included in ed- itor Božidar Petrač’s book Živjeti – doživjeti (To Live dublji i najznačajniji problem današnjih and to Experience), published by the Croatian Writ- dana u Hrvatskoj, kao uostalom u svim ers’ Association.

MATICA siječanj/veljača 2019. 61 “Kraj o liku/idemo doma“ Hrvati - likovi koji čitaju svoje živote Kraj o liku/idemo doma, planirani višegodišnji umjetnički projekt vizualne umjetnice Lare Badurine iz Rijeke i scenarista Nina Sorića, započet je u studenome 2018. odlaskom na rezidencijalni program Fundación ´ace para el Arte Contemporáneo i u suradnji s Udrugom Jadran u Buenos Airesu u Argentini. Najavljen na stranicama Udruge Jadran i na radiju Croacias Totales, Slikarski stol sa pozadinom projekcije pozivao je sve zainteresirane hrvatske iseljenike na na kojoj je Vidoje Jarak dok čita priču uključivanje u projekt 18.12.2018. Palach, Rijeka

stanja ili sjećanja na priče njihovih kao odraz njih samih, kao odraz njiho- Autori: Lara Badurina, Nino Sorić djedova i baka, nastale su priče koje su vih sjećanja na obitelj te su događaji Foto: Nino Sorić preslika i dojam našeg viđenja njihovih opisani u različitim pripovjedačkim for- događaja i njih samih. Napisane priče mama koje su poslužile za opisivanje nicijalna ciljana skupina utemeljene su na stvarnim podacima i njihovih stanja, kao svojevrsni portret za razgovor trebala je biti dojmovima koje smo stekli tijekom raz- pojedinca. Opisana su mjesta i krajoli- treća generacija emigra- govora, ali nisu korištene s ciljem da se ci iz kojih dolaze i u koja bi se htjeli vra- nata, ona kojoj je, pret- faktografski daju podaci o njihovu od- titi, ponovno posjetiti ili što bi prvo htje- I postavljeno je, identitet lasku iz Hrvatske, već s ciljem prijeno- li vidjeti (u slučaju onih koji još nikada najkrhkiji, na rubu zaborava. Međutim, sa osjećaja na prostor i mjesta. Opisom nisu bili u Hrvatskoj). s razvojem projekta razgovarali smo s lokacija i smještanjem likova u pričama Većina intervjuiranih razumjela je pripadnicima različitih generacija, sa napisanim za njih, opisana su mjesta koncept, a prihvaćanje priča kada su svima koji su se željeli priključiti ovome umjetničkom istraživanju. Na osnovi Jednomjesečno putovanje tročlane obitelji kroz Argentinu razgovora s njima, njihovih stvarnih ži- votnih priča i događaja vezanih uz pro- i potraga za sačuvanim identitetom umjetnički je projekt store u Hrvatskoj, mjesta njihova odra- sveučilišne profesorice s hrvatskim iseljenicima u Argentini.

Melita Sorola Staničić Željko Kranjčević Winter

62 MATICA siječanj/veljača 2019. im one bile prezentirane bilo je izne- nađujuće pozitivno i emotivno te su nakon toga tu, o njima napisanu priču, prihvatili kao svoju. Slijedom poziva u programe obilje- žavanja Svjetskoga dana emigranata, Ri- jeka EPK 2020., programskoga pravca Kuhinja, ovaj projekt Kraj o liku/idemo doma predstavljen je u riječkome klu- bu Palach 18. prosinca 2018. godine 45-minutnim on-line programom koji su vodile Liberta Mišan, Sara Salamon i Paola Lugarić.

GLAS S DRUGE STRANE Lara Badurina, Vidoje Jarak, Alejandro Jarak (sin), i Nino Sorić u Vidojevoj stolarskoj radionici u Buenos Airesu Posjetitelji su imali priliku u galerijskim prostorima Palacha popratiti četiri no- vonastale priče i priču koju je preko live ih u tradicionalnoj slikarskoj formi. Su- otac me uzeo od druge djece i odnio streaminga iz Buenos Airesa, uz ostale, vremena tehnologija poslužila je kao iza jablanova. Tamo je tekla rijeka i ja čitao osamdesetogodišnji Vidoje Jarak. kanal gdje su zamišljene priče prenije- sam gledao kroz zelenu i bistru vodu u Jedan dio posjetitelja slušao je glas s le istinite emocije. travu koju je struja pritisnula na dno i druge strane oceana, a drugi dio su- vijugala njome među ribama. Otac se djelovao u umjetničkome odgovoru na PEJZAŽ (FRANCUSKI PAYSAGE/ skinuo pa se samo u gaćama bacio u Jarkovu priču koju su u galeriji provodili KRAJOLIK/KRAJOBRAZ) vodu. S obale sam ga promatrao kako tako da su u klasičnoj formi akvarela na Pejzaž ne predstavlja isključivo vidljiv kao vidra bez pljuskanja uranja i izra- papir stavljali impresije koje je u sluša- dio određenoga zemljopisnog područ- nja među trskom. A zatim je pogledao teljima izazvala priča. Mjesta radnji su ja, već među pejzaž treba svrstati i ele- prema meni. Oči oca, velike i jako pla- stvarna i nalaze se u Hrvatskoj u godiš- mente poput smjene godišnjih doba, ve, sad su mu bile pomalo zelene. Sjeo njim dobima prema odabiru intervjui- izmjena dnevnog svjetla te i antropo- je na obalu, skinuo mi odjeću i stavio ranih, a koja su pomogla u oslikavaju morfiranje pejzaža samom našom pri- me sebi na leđa. I zatim skočio u vodu emocionalnih stanja pripovjedača. Tako sutnošću. Izgradnja imagea pejzaža po- koja je bila jako hladna. Zgrčen, držao su stvarne osobe postali likovi u fikcio- činje dešifriranjem vizualnih elemenata sam se ocu oko vrata dok je plivao u nalnim pričama koje ne opisuju njihov prirode u estetske, dok transformacija krug. Moj je otac bio velik čovjek, i kad život, ali se oni u njima pronalaze. Za- estetskih elemenata kroz kulturnu fik- sam narastao on je i dalje bio za glavu tim su takvu presliku sebe čitali publi- ciju u etičke elemente dovršava proces viši od mene. Dok je plivao osjećao sam ci, a umjetnici u Rijeci njihove emocije percepcije pejzaža. Stoga hrvatska ina- micanje mišića na njegovim leđima, to prenosili su na papir, materijalizirajući čica pejzaža, riječ ‘krajolik’, s punim pra- mi je bilo kao da plivam i jašem u isto vom može obja- vrijeme. Otac nije ništa govorio i to mi sniti na koji način je bilo još draže. I dok smo se sušili na pejzaž određuje jakom suncu na stijenama, nije govorio. emotivnu kom- Samo je otišao do kraja najbliže njive i ponentu poje- ubrao dva šipka. Oba je otvorio gole- dinca. mim prstima i jedan dao meni. Oca sam samo jednom vidio kako VIDOJEVA plače; kad je čuo za smrt bake, umrla je PRIČA sama u Belgiji jer je Argentina nije pri- Vidoje Jarak, 79 mila, a mi smo morali otići u Buenos Ai- godina, 1,5 gene- res. Jer ovaj drugi put, kad je imao vodu racija iseljenika u očima, to je bilo dok su mu kapljice U vrijeme kad još vode curile iz mokre kose. n nisam znao rije- či, nego mi je za ENG This multiannual art project focuses on the doći do nekog interactive relationship between the landscape and identification codes related to affiliation to a given predmeta treba- Klaudio Katunar space, i.e. to identity, expressed through aestheti- lo uprijeti prstom, cally selective literature and art.

MATICA siječanj/veljača 2019. 63 Izdanje hrvatskih društava u Sloveniji i HKD “Pomurje“ iz Lendave “Hrvati u Sloveniji“ Iskustva Hrvata u Sloveniji razlikuju se ovisno i o području njihova podrijetla pa su velike razlike između iskustava Hrvata iz Međimurja i Žumberka i onih iz Bosne i Hercegovine

Uvodni dio knjige upu- tivno obilježje slovenskog društva. Na Ravnateljica Instituta za ćuje čitatelja u demograf- drugoj strani naglašava se i postojanje migracije i ske pokazatelje Hrvata u “staklenog stropa“, neformalnoga ogra- narodnosti dr. sc. Marina Sloveniji, poučavanje hrvat- ničenja za profesionalno i društveno na- Perić Kaselj skoga jezika i slično, dok predovanje “neslovenaca“. Migranti su i znanstveni suradnik središnji dio knjige pred- morali znati “gdje im je mjesto“. Instituta d. sc. stavlja trinaest hrvatskih Filip Škiljan autori su knjige udruga u Sloveniji. “Tajna“ RAZLIKE U ISKUSTVIMA “Hrvati u knjige je u onome što au- Iskustva Hrvata u Sloveniji razlikuju se Sloveniji“ tori nazivaju “dubinskim in- ovisno i o području njihova podrijetla tervjuima“ s pripadnicima pa su velike razlike između iskustava hrvatske zajednice u Slove- Hrvata iz Međimurja i Žumberka i onih niji. Tako se na stranicama iz Bosne i Hercegovine. Međimurci na- knjige upoznajemo s mno- glašavaju stoljetnu povezanost sa slo- gobrojnim ljudskim sudbi- venskim stanovništvom u susjedstvu s nama, različitim, a opet kojim dijele sličan jezik, kulturu i men- sličnim iskustvima. Treba talitet, što je i razlog njihove razmjer- ovdje izdvojiti podatak da no brze asimilacije u slovensko druš- 1991. više od 22% Hrvata tvo. Slično vrijedi i za Žumberčane koji u Sloveniji nije imalo za- imaju puno toga zajedničkog sa susje- vršenu ni osnovnu školu, dima u Beloj krajini, dok je bitno druk- 26,8% ih je završilo osnov- čije iskustvo Hrvata iz Bosne i Herce- no obrazovanje, 4,5% bilo govine. Premda i oni ističu prednost Tekst: Marin Knezović je visokoobrazovanih, što znači da je slovenskog društva koje njeguje kult oko polovice Hrvata u “deželi“ bilo bez rada, oni se susreću s puno većim pre- avez hrvatskih društava srednje škole. prekama nego što je to slučaj s Hrvati- u Sloveniji i HKD “Po- Većina intervjuiranih ističe kako u ma iz pograničnih područja. murje“ iz Lendave 2018. Sloveniji nisu naišli na otvorenu diskri- U hrvatskoj zajednici u Sloveniji vrlo objavili su knjigu “Hrvati minaciju. ‘Ako si bio marljiv, Slovenci bi su različiti i doživljaji identiteta u sklopu S u Sloveniji“ autora Mari- te cijenili.’ Upravo to poštovanje profe- kojih se međusobno čas nadopunjuju, ne Perić Kaselj i Filipa Škiljana, ravnate- sionalnog angažmana mnogi ističu kao a čas sukobljavaju hrvatski identitet, re- ljice i znanstvenoga suradnika Instituta izrazito pozi- gionalni identiteti i osjećaj lojalnosti no- za migracije i narodnosti u Za- voj domovini. Knjiga “Hrvati u Sloveniji“ grebu. Oni koje više zanimaju nevelikog je opsega (osamdese- hrvatsko-slovenski odnosi zna- tak stranica), ali je unatoč tome ju da je 1997. upravo ovaj insti- vrlo vrijedan doprinos istraživa- tut izdao knjigu “Hrvati u Slove- nju Hrvata u Sloveniji. n niji“, zbornik radova s ENG The sense of identity among Croatians istoimenoga znanstvenog skupa, in neighbouring Slovenia is varied and compli- opsežno djelo s više od 500 stra- cated, with at times complementary and at times nica. Onima koji žele širok i struk- divergent appreciations of the national and various sub-ethnic regional identities, further com- turiran pristup temi Hrvata u Slo- plicated by loyalty towards the new home. The veniji preporučuje se knjiga iz 1997. book Hrvati u Sloveniji (Croatians in Slovenia) is a Ono što nudi rad Marine Perić Kaselj valuable contribution to our understanding of the local Croatian community and follows on a similar i Filipa Škiljana je nešto bitno drukči- Knjiga je objavljena u izdanju hrvatskih društava u Sloveniji i collection of papers published in 1997 by the Insti- je. HKD “Pomurje“ iz Lendave tute for Migration and Ethnic Studies.

64 MATICA siječanj/veljača 2019. Šarolika ekologija Trajnost u skladu s prirodom Zagrepčanin, koji živi u Austriji, a radi u Njemačkoj i Vološćan započeli su pionirski projekt za ugostiteljske objekte na našoj obali

Tekst: Bartol Matić Foto: Rino Gropuzzo NELOMLJIVA ZAMJENA ZA STAKLO Na tragu toga nastalo je 2017. godine lastični materijali prvi put trgovačko društvo Polycarbo, projekt u se javljaju 1930-ih godi- razvoju otvoren za sve nove ideje i teh- na, ali masovna proi- nologije u skladu s prirodom. Ideja dvo- zvodnja počinje 1950-ih. jice osnivača bila je stvoriti vlastiti po- P Pretpostavlja se da je do gon za izradu polikarbonatnih čaša za danas proizvedeno nevjerojatnih 9 mi- višekratnu uporabu. Polikarbonat (vr- lijardi tona (za usporedbu, tom bi se sta plastike koju su prvi put 1958. go- količinom moglo pokriti područje veli- dine proizveli Bayer i General Electric) čine Argentine). Polovica te količine pro- kao materijal je izabran zbog svoje traj- izvedena je u posljednjih 13 godina. Pla- nosti i otpornosti na lom. Polikarbonat stika je 1976. godine postala najviše se sve češće javlja kao zamjena za sta- korišten materijal na svijetu i danas je klo jer može biti jednako transparen- nezamjenjiva. Život kakav znamo, kao tan, a za razliku od stakla vrlo teško se i budući razvoj bez nje je nezamisliv. lomi. Te njegove karakteristike i zado- Ono što u svemu ovome nije dobro je voljavanje svih normi vezanih uz pre- zirati besplatno prikupljanje korištenih naš odnos prema njoj, odnosno prema hranu čine ga idealnom zamjenom za čaša od kupaca te njihovo recikliranje i proizvodima napravljenim od plastike. staklene čaše u klubovima, bazenima, zamjena novima po povoljnijim uvjeti- Ubrzani razvoj i sve brži tempo života wellnessima, kao i na različitim javnim ma. Osnivači tvrtke Polycarbo d.o.o. su doveo je do potrebe za proizvodima događajima (koncertima, festivalima, David Wamberger i Mate Babić. David koje jednom (najčešće vrlo kratko) upo- svečanostima…), a sve više i u kafići- Wamberger je uspješan poduzetnik u trijebimo i nakon toga bacimo. Rezul- ma i na terasama. Zbog svoje trajnosti ugostiteljskoj djelatnosti koji živi u Au- tat toga je golema količina smeća koja i mogućnosti pranja u perilici počinje striji, a radi u Njemačkoj. Mate Babić sa je na žalost često neodgovorno odba- polako zamjenjivati staklene čaše. Po- suprugom Senkom ima poduzeće koje čena i neadekvatno zbrinuta. Kao reak- sebnost čaša koje proizvodi Polycarbo se bavi izradom proizvoda od plastike, cija na to, sve se više potiče odgovorno d.o.o., za razliku od drugih na tržištu, uz ostalo i izradom plastične ambala- gospodarenje plastičnim otpadom, nje- u tome je što je na njima moguće do- že za farmaciju. David je rođen u Za- govo recikliranje, kao i izbjegavanje pro- biti personalizirani reljefni logo kupca, grebu, ali je svoje djetinstvo proveo u izvoda za jednokratnu upotrebu (ako kao i višebojni tisak, a i čaše je moguće Voloskom, pokraj Opatije. Mladenač- nisu od biorazgradiva materijala). napraviti u više boja. Ideja je i organi- ka radoznalost potaknula ga je da svoju budućnost potraži u drugim zemljama, ali bi se ljeti uvijek vraćao i uživao u našemu moru s prijateljima iz djetinjstva. Iz jednoga takvoga ponovnog susreta nastala je ideja o kapitaliziranju iskustva i znanja, na temeljima ideje o općem dobru i “win win“ kombinaciji za sve sudionike, od početka proizvodnje pa do krajnjeg korisnika, ali u skladu s ekološki prihvatljivim proizvodima. n

ENG Polycarbonate is increasingly being used as a replacement for glass—it can be equally transpar- ent but, unlike glass, is very hard to break. A Croa- tian duo is looking to open the first factory in the country to manufacture reusable polycarbonate drinking cups.

MATICA siječanj/veljača 2019. 65 Očuvanje baštine Poučno-potporno društvo ‘Domoljub’ Rukavac Današnja Udruga “Domoljub 1909.” iz Rukavca (Primorsko-goranska županija) osnovana je 2011. godine na temeljima Društva “Domoljub“ iz Rukavca koje je osnovano davne 1909. godine sa svrhom podupiranja članova prigodom bolesti i/ ili smrti te izobrazbe članova uz čitanje poučnih knjiga, dostupnom društvenom knjižnicom, druženjem na sijelima i zabavama

sti, na liječničku njegu i lijekove besplatno te na jedan mjesec u bolnici. Za smrt člana njegova bi obitelj dobila jednokratnu pomoć kao potporu za pogrebne troškove. Umrlom članu Društvo je osiguralo vijenac, a svaki član imao je obvezu biti prisutan na pogrebu. Poslovni jezik društva bio je hrvatski pa su njime pisani i svi njegovi akti, a Statut Društva potvrđen je po C. kr. ministarstvu unutarnjih poslova odlu- kom od 11. veljače 1909. Izvornik statuta napisan je na hrvatskome i talijanskome jeziku.

GODINA 1913. O uspješnom djelovanju Društva “Do- Rukavački zvončari upisani su na reprezentativnu moljub“ govori članak “Pripomoćno i UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine poučno društvo Domoljub u Rukavcu“ (Naša sloga; br. 34 od 2. kolovoza 1913.). Tekst: Marijana Kalčić, mag. oec. što je značilo da se za člana Društva U članku je zapisano: “Vođeni željom da mogla primiti svaka osoba s navrše- ojačamo naše članove u njihovu čovje- ruštvo je onda iz svog nih 15 godina, a da nije prekoračila 50 koljubnom i moralnom djelovanju, da rada isključivalo svako godina života. ih još čvršće vežemo u prijateljsko kolo, političko i vjersko djelo- Zanimljivo je da budući članovi nisu da članovima dademo obilježje ratni- vanje, a “Domoljub“ nije smjeli bolovati od kroničnih bolesti niti ka, što vojuje za međusobnu ljubav i D bio samo rukavački, već biti članovi neke slične udruge. Molba slogu, a protiv zla i tmine odlučili smo je obuhvaćao nekadašnje županije: Po- za primanje u članstvo bila je izvješena bri, Perenići, Bregi, Dolnji i Gornji Ruka- 15 dana u prostorijama Društva zbog vac, Kućeli, Zvoneća, Jurdani, Jušići, Puži, mogućnosti očitovanja. Brgud i Matulji, odnosno djelovao je u U skladu s člankom 6. Statuta Druš- 12 od 33 župe bivše općine Kastav. tva svaki član imao je pravo: na novča- S obzirom na dvojaku svrhu Druš- nu potporu u slučaju bolesti ili smrti, na tva, bile su osnovane dvije zaklade, jed- pomoć u izobrazbi na sve načine koji- na koja se koristila za osiguranja od bo- ma Društvo raspolaže, na prisutnost na lesti i smrti, a druga za izobrazbu koja svim skupštinama te na njima govoriti, se osiguravala iz članarina samih člano- predlagati i glasovati te biti izabran u va. Primanje članova obavljao je Uprav- upravu Društva. Nadalje, član je imao Zastava Domoljub ni odbor Društva u skladu sa Statutom, pravo na dnevnu potporu tijekom bole-

66 MATICA siječanj/veljača 2019. Iseljenici iz New Yorka Pismom od 9. XI. 1946. koje su iz New Yorka uputili naši iseljenici obavještava se Društvo o skupljenoj i poslanoj po- moći u visini od 1.390 dolara: “U vezi s budućem broju jer nam za danas ne- je 15 čavala. Poslije, po lijepu vremenu, time želili bi vam ponovno napomenuti dostaje prostor.” sav taj silni svijet krenuo je s glazbom da taj novac nije samo za Rukavac, nego To je Naša sloga i učinila u idućem i s barjacima na čelu prema gostionici za Gornji i Dolnji Rukavac, Kućeli, Bregi, broju 38. od 18. rujna 1913. opširnim ‘Sušanj’ gdje se održao koncert. Na kon- Frančići i Perenići, tj. sve što je u naše člankom pod naslovom “Blagoslovljenje certu, osim glazbe, pjevali su zborovi, a vrijeme polazilo rukavačku školu. Mišlje- zastave Poučno-potpornog radničkog Društvo ‘Domoljub’ je ostvarilo veliku nje nas ovdje jest da se taj novac upo- društva Domoljub“: “Izvješćuje se da je moralnu i materijalnu korist.“ trebi u prosvjetne i kulturne svrhe, ali u svečanost održana ispred crkve sv. Luke posljednjem vašem pismu izjavili ste da u Rukavcu - Općina Kastav. Svečanost je POVIJESNA SUDBINA ZASTAVE bi vam bio veoma potreban jedan truck započela poslije blagoslova u 15.30 sati. Nakon utemeljenja Društva “Domoljub“ (kamion), za prevoženje živežnih namir- Svečanost je uvećana i dolaskom raznih 1909. dala se izraditi zastava za druš- nica - kao što smo vam već rekli mi pre- pjevačko-zabavnih društava, radničkih i tvene potrebe. Prema izjavama, zasta- puštamo vama da upotrebite taj novac sokolskih društava iz općine Kastva, Vo- vu su izvezle časne sestre u nekom sa- u ono što je vama najpotrebnije, dok je loskog, Opatije, Rijeke, Sušaka-Trsata s mostanu u Beču. na korist gori napomenutim mjestima.“ glazbom na čelu itd. Najbrojnije druš- Zastava Društva “Domoljub“ isticala Pristigla sredstva utrošena su za kupnju tvo bilo je vološćansko-opatijski ‘Sokol’ se prigodom većih društvenih svečano- instrumenata tamburaškom zboru i za te radnička potporna društva iz Rube- sti te prigodom pokopa članova Društva. druge potrebe. ša i Trinajstića. Neka društva nosila su Za svečane svrhe zastavi bi se pridoda- svoje zastave, a ‘Sokol’ iz Voloskog imao la svečana lenta u vidu hrvatske troboj- je trubače. Na krasnom prostoru ispred nice, a prigodom pokopa člana Društva i mi dignuti stijeg, vidljivi znak, koji će crkve bio je podignut privremeni oltar pridodala se lenta u crno-plavoj boji. nas voditi i krijepiti u vršenju društve- na kome je zastava blagoslovljena. Prije Na drugoj strani zastave nalazi se nih djelatnosti. blagoslova zastave gđa Tereza Grguri- natpis PRIPOMOĆNO I POUČNO DRUŠ- Odlučili smo stoga u nedjelju dne 7. na objesila je na zastavu lentu s hrvat- TVO “DOMOLJUB“ U RUKAVCU. Dijago- rujna o. g. (u slučaju nepovoljnog vre- skom trobojnicom i amblemom u kome nalno u dvama od četiriju kutova zasta- mena 8/9) blagosloviti i razviti svoj druš- je zlatnim nitima ispisana godina 1913., ve izvezene su vinjete stilizirane lovorike tveni barjak iza čega će biti priređena kao svoj dar, i popratila s nekoliko pri- s ukomponiranim znacima radničkih za- pučka svečanost. Pozivamo Vas ovim godnih riječi. Po završetku blagoslova nimanja kao što su čekić, kliješta, šestar, najuljudnije da svojom prisutnošću uve- zastave župnik se obratio članovima lopata, motika itd., što simbolizira član- ličate ovaj za Vas važan čin i time nas ‘Domoljuba’ rekavši im da budu složni sku strukturu Društva. Osnovna podlo- učvrstite u uvjerenju da smo na pra- i marljivi radnici i da čuvaju svoju zasta- ga zastave je svila boje slonove kosti s vom putu. Slavna bratska i ina društva vu poštenim radom i čestitim životom tri strane obrubljena zlatnim resicama. umoljavamo da nam izvole pravodob- te nikad ne zaborave kako su oni hrvat- Nakon obnove Društva poslije I. no priopćiti da li možemo sa stalnošću ski radnici. Zatim je uslijedilo zabijanje svjetskog rata niti u jednom zapisniku računati na njihov odaziv, a ona ugled- čavala u stijeg. Od predstavnika raznih Društva zastava se ne spominje jer je na društva, koja bi bila voljna pri sve- društava te privatnih osoba zabijeno bila skrivana od Talijana. Pri prvome čanosti aktivno sudjelovati, molimo de nam to jave. Koji želi (društvo ili pojedinac) u svrhu trajne uspomene uresi- ti našu zastavu s posebnim zlatnim ča- vlom umoljavaju se da nam pošalju ime (početna slova, monograma ili sl.), koje se ima urezati u čavao, a uz to i prinos od najmanje 10 kruna za odnosni tro- šak najdalje do 26. kolovoza 1. g.“ Nedugo zatim u 37. br. Naše sloge od 11. rujna 1913. piše: “Primili smo od tamo opširan dopis o blagoslovlje- nju nove zastave poučno-potpornog društva ‘Domoljub’, obavljenom proš- le nedjelje vrlo svečano i uz sudjelovanje mnogobrojnih narodnih društava te velikog mnoštva občinstva i s doma- će te iz susjednih općina i mjesta. Op- Rukavački zvončari 1928. širnije o toj svečanosti izvijestit ćemo u

MATICA siječanj/veljača 2019. 67 Nastaje vrijeme potpune talijanizacije premda se međusobno i dalje komunicira na domaćem, hrvatskome čakav- skom narječju. Talijanska vlast na sve načine poku- šava ugasiti Društvo, što im djelomično i uspijeva 30-ih godina. Ali “trdi Rukavčani” nikada u potpunosti nisu prestali s djelovanjem, već se odmah od 1945. godine poči- nju osnivati razne kulturne sekcije: žen- ski pjevački zbor “Orljak”, mandolinski odnosno tamburaški zbor “Domoljub“, dramska sekcija, pjevački zbor, a zatim i jazz orkestar, o čemu piše i Glas Istre Tekst: Sandi Uran od 3. srpnja 1946.: “Rukavac ima pje- vački zbor ‘Orljak’, knjižnicu i čitaonicu. Hrvatskoj čitaonici na Tr- Čitaonica prima dvoje novina, a iz bla- satu održana je osnivač- gajne Prosvjetnog aktiva nabavljeno je ka skupština Primorskog za Narodnu knjižnicu 104 knjige u vri- Hrvata, na istome mje- pretresu u potrazi za zastavom Talijani jednosti od 22.439 lira. Čitalaca ima 48.“ U stu gdje je djelovalo je nisu pronašli. Zatim je zastava skri- Nadalje, članak spominje proslavu 1. Društvo pod istim imenom od 1897. do vena među crkveno rublje u sakristiji svibnja 1946. u hotelu Kvarner u Opati- 1929. godine. crkve sv. Luke u Rukavcu. Zbog nepre- ji ovim riječima: “Poslije podne u 5 i pol Na svečanoj skupštini kojoj su na- stane potrage Talijana za njom zastava sati počeo je u velikoj dvorani Kvarnera zočila poznata lica, među kojima i sa- je prenesena preko granice u Kastav. Iz festival. Dvorana je bila doslovno natr- borski zastupnik Davor Ivo Stier, ista- Kastva je zatim putovala sve do Virovi- pana. Ne samo sjedala, već i ostali pro- knuto je da je za ime Primorski Hrvat tice, gdje je čuvana tijekom II. svjetskog stor ispunili su gledaoci stojeći, pun je i zaslužan pisac i pjesnik Rikard Katali- rata. Vratila se u Rukavac 1946. godine i balkon. Računa se da je prisustvovalo nić Jeretov, koji ga je nadjenuo Druš- već 1947. godine poslužila kao dokazni oko 3000 ljudi.“ Unatoč ratovima koji su tvu 1895. godine. materijal o postojanju Hrvata na ovome se događali na našem području i nasto- Ovom prigodom članica pokretač- području pri konačnim pregovorima o janjima raznih okupatora da se hrvatski koga odbora, diplomirana politologi- priključenju Istre Hrvatskoj. Na mirov- jezik i sve aktivnosti koje potiču domo- nja Vedrana Spadoni Štefanić, rekla je nu konferenciju u Pariz zastavu je no- ljublje dugoročno izgubi i uništi, Druš- sio ondašnji ministar vanjskih poslova tvo “Domoljub“ je, uz manje uspone i bivše Jugoslavije Koča Popović. padove, opstalo sve do današnjih dana. Danas se zastava nalazi kao izložak Mješoviti pjevački zbor “Štorija”, u Muzejskoj zbirci Kastavštine u Kastvu dramska sekcija, kao i rukavački “Par- gdje se može i pogledati. tenjaki“ i rukavački “Zvončari“ koji su upisani na UNESCO-vu listu nemateri- DRUŠTVO SE ODRŽALO SVE DO jalne kulturne baštine svijeta ne daju DANAS da se povijest zaboravi i ponosno ču- Godine 1923. odlučeno je da će se pri- vaju tradiciju, običaje i sve što su do- rediti velika vrtna zabava s koncertom, bili u nasljedstvo od svojih predaka te utrkom u vrećama, skrivenim lovom, se pomno brinu da sve to prenesu i na šaljivom poštom, tombolom i plesom, mlađe generacije. n što je redovito održavano sve do 1927. godine kada su političke prilike i priti- ENG The present-day Domoljub 1909 As- sak talijanskih vlasti prisilile Društvo da sociation of Rukavac (Primorje-Gorski Kotar promijeni ime samo u Potporno druš- County) was established in 2011 as a con- tinuation of the Domoljub Society of Ruka- tvo Rukavac (Societa di mutuo soccorso). vac, which was founded in 1909 for the pur- Zadnja skupština koja se održala na pose of supporting its members in the event hrvatskome jeziku bila je ona 9. trav- of illness and/or death, and providing edu- cation for its members through educational nja 1928. godine. Od tada nadalje za- books, establishing a public library, and or- pisnici su pisani na talijanskome jeziku. ganising get-togethers and gatherings.

68 MATICA siječanj/veljača 2019. Rijeka: Osnovana udruga “Primorski Hrvat“ “Tuđe poštuj, a svojim se diči!“ Na svečanoj skupštini kojoj su nazočila poznata lica, među kojima je bio i saborski zastupnik Davor Ivo Stier, istaknuto je da je za ime Primorski Hrvat zaslužan pisac i pjesnik Rikard Katalinić Jeretov, koji ga je nadjenuo Društvu 1895. godine

kako je pokretački odbor Primorskog Hrvata dobio od Ministarstva kulture pravo uporabe znaka 2018. Europska godina kulturne baštine te da Rijeka dobiva udrugu čija je vizija promicanje baštine. Za prvog predsjednika udruge odabran je kipar Zvonimir Kamenar, a dopredsjednici su mr. sc. Blaženka Ku- lić i dr. med. oftalmolog Bernard Mrak. Udruga Primorski Hrvat ispravit će nelijepu činjenicu da je Rijeka jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskoga plesnog folklora te potpora za osnivanje folklorne grupe stiže sa svih strana, što je poticaj pokretačkome odboru zaljubljenika u tradicionalno. Osim folklora, cilj je osnivanje povi- jesne garde znamenitoga riječkog ka- petana Nikole Jurišića koji je gotovo posve izbrisan iz kolektivnog sjećanja grada, bez spomena, kipa, naziva ulice. Naime, slavni kapetan, inače rođe- ni Senjanin, najpoznatiji je po tome što Udruga Primorski Hrvat ispravit će nelijepu činjenicu da je Rijeka jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskoga plesnog folklora te potpora za osnutak folklorne grupe stiže sa svih strana, što je poticaj pokretačkome odboru zaljubljenika u tradicionalno.

je s nekoliko stotina ratnika pobijedio ske, polazeći od krilatice: “Tuđe poštuj, desetine tisuća osvajača na čelu sa Su- a svojim se diči!“ Tekst svečane pjesme lejmanom Veličanstvenim 1532. u ma- ‘Primorski Hrvat’ napisala je Ljubica Ko- đarskome Kisegu. Ono što uopće nije larić Dumić, uglazbila Mirjana Žužić, a poznato je da je u ožujku 1528. postao snimana je u Studiju Maraton Olje De- riječki kapetan i te se titule odrekao šića. Ovom prigodom istaknuto je i da tek 1534. U tom razdoblju u Rijeku je će udruga osnovati skupinu hrvatsko- doveo Šimuna Kožičića Benju koji je ti- ga plesnog folklora. n skao prve knjige na glagoljici u vrijeme vlasti Nikole Jurišića, a 1530. donesen ENG The founding assembly of Primorski Hrvat je ključni pravni dokument riječke po- (The Littoral Croat) was held at the Reading Room vijesti – Riječki statut. in Rijeka’s Trsat quarter, the same venue where an Osim kulturnih i povijesnih tema, association bearing the same name was active from 1897 to 1929. The association aims to set right the udruga će se baviti i ostalim vrstama Predsjednik Zvonimir Kamenar fact that Rijeka is the only major Croatian city with- baštine, od prirodne do virtualne i vjer- out organised folklore dancing.

MATICA siječanj/veljača 2019. 69 Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. Transnacionalna suradnja u kulturnoj promociji Ideju o uspostavi projekta i naslova “Europska prijestolnica kulture” pokrenula je Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskoga parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Godine 1985. Atena je s iznimnim uspjehom postala prva Europska prijestolnica kulture. Od 2011. godine dva grada iz zemalja članica Europske unije svake godine nose titulu Europske prijestolnice kulture, a do danas titulu je ponijelo šezdeset gradova zaključno s bugarskim Plovdivom i talijanskom Materom koji su EPK za 2019. godinu

dom Galwayom postati središte kulturnoga i političkoga života Europske unije. Nositelj titule Europske prijestolnice kulture je Grad Rijeka dok je javno trgovač- ko društvo Rijeka 2020 d.o.o., na čijem je čelu Emina Višnić, zaduženo za defini- ranje, provedbu i promociju programa.

PARTNERSTVO NA LOKALNOJ I NACIONALNOJ RAZINI Projekt se realizira u sklopu partner- stva šest lokalnih i nacionalnih dionika, a to su: Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Ministarstvo kulture, Mi- nistarstvo turizma, Sveučilište u Rijeci i TZ grada Rijeke te u suradnji s oko 300 lokalnih, nacionalnih i međunarodnih partnera koji su nositelji pojedinih programa ili participiraju u njima. Program iza kojeg kao umjetnički ravnatelj sto- ji Slaven Tolj, a temelji se na Knjizi pri- java (Bid Book), zaslužan je što je baš Rijeka izabrana za Europsku prijestolnicu kulture. Tekst: www.rijeka2020.eu godine, što je također jedinstven primjer Ovim projektom želi se istaknuti bo- u povijesti EU-a jer prvi put jedna zemlja gatstvo i raznovrsnost europskih kultu- ijeka će 2020. godine biti istodobno ima priliku biti prijestolnica ra, slaviti kulturne veze koje povezuju Europska prijestolnica kulture i predsjedati Unijom. Europljane, povezati stanovnike različi- kulture i samim time oči Oba događaja ostvarit će sinergijski tih europskih država, promovirati njiho- europske javnosti bit će učinak u pozicioniranju Hrvatske na po- vu multikulturalnost i višejezičnost, kao R usmjerene prema Hrvat- litičkoj i kulturnoj mapi Europe. Tako će i uzajamno razumijevanje te potaknu- skoj, Primorsko-goranskoj županiji i naj- Rijeka 2020. godine zajedno s irskim gra- ti osjećaj europskoga građanstva. Sve većoj hrvatskoj luci Mandat Hrvatske u kulturnom pred- Osvajanje titule Europske prijestolnice kulture povijesni je sjedanju Europom podudara se vremen- ski s političkim predsjedanjem Republike događaj od nacionalne važnosti i najveći europski kulturni Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. projekt u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja.

70 MATICA siječanj/veljača 2019. nica kulture u toj zemlji zbog čega će ne samo pobjednički grad, već i cijela Hrvat- ska biti u središtu europske pozornosti. Uvjeren sam da će titula Rijeci i okolnim područjima donijeti velike dugoročne kulturne, gospodarske i društvene koristi kao što je to bio slučaj i s mnogim dosadašnjim europskim prijestolnicama kulture“, rekao je Tibor Navracsics, europski povjerenik zadužen za obrazovanje, kulturu, mlade i sport. Ciljevi kandidature Grada Rijeke za studije pokazale su da je projekt Europ- Jedinstven je primjer u Europsku prijestolnicu kulture 2020. go- ske prijestolnice kulture iznimna prilika dine su: kreirati mnogobrojne kulturne za urbanu obnovu, povećanje međuna- povijesti EU-a da jedna programe visoke umjetničke razine, s rodnoga profila grada, kao i poboljšanje zemlja istodobno ima priliku jakom europskom dimenzijom i tran- imidža grada u očima njegovih stanovni- biti prijestolnica kulture i snacionalnom suradnjom, uključiti ši- ka, povećanje vitalnosti kulturnoga živo- rok raspon građana kao sudionika pro- ta grada, međunarodne vidljivosti grada predsjedati Unijom. grama i kao publiku, poboljšati kulturnu i turističkih rezultata. Rijeka će u sklopu organizacije programa značajno unaprijediti i svoju infrastrukturu koristeći velikim dijelom sredstva EU-a, ali i proračunska sredstva Ministarstva kulture i Ministarstva turizma. Među velikim infrastrukturnim projektima ističu se novi Muzej grada Rijeke u obnovljenoj baroknoj palači bivše šeće- rane, novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti, nova Gradska knjižnica, nova Dječja kuća, novi kulturni centar RiHub, novi izložbeni prostor Exportdrvo, a iz EU fondova obnovit će se i brod Galeb. Hrvatski gradovi formalno su stekli uvjete za kandidiranje u srpnju 2012. godine kada je Europska komisija donijela DEVET GRADOVA KANDIDATA U infrastrukturu, razviti vještine, kapacite- prijedlog novoga rasporeda zemalja na- KONKURENCIJI te i upravljačke sposobnosti kulturnoga kon 2019. godine. Grad Rijeka u tom je Steve Green je istaknuo kako se odlu- sektora i dr., promovirati grad i njegove smislu već ostvario niz korisnih kontaka- ka povjerenstva u procjenjivanju pred- kulturne programe te poboljšati među- ta i konzultacija, sudjelovao u informativ- loženih programa gradova nije temeljila narodnu orijentaciju i vidljivost grada Ri- nim posjetima i panelima, posebno pre- samo na programima koje su pripremili jeke i čitave regije. ko međunarodne mreže Les Rencontres za 2020. godinu, već i na svemu onome Grad Rijeka proveo je niz aktivnosti koja okuplja bivše, aktualne i buduće eu- što namjeravaju ostvariti i u godinama vezanih uz projekt kandidature za Eu- ropske prijestolnice kulture. nakon što ponesu titulu Europske prije- ropsku prijestolnicu kulture, a uz ostalo stolnice kulture. “Ključ je međunarodna pokrenuta je i web stranica projekta na dimenzija programa te titule, ona ispu- kojoj se mogu pronaći i sve vijesti o spo- njava i prožima svaku poru života... To menutim aktivnostima – www.rijeka2020. smo promatrali i tražili. Naglasak nije eu. (Edi Jurković, glavni voditelj strateških bio samo na umjetnosti, već na tome komunikacija) kako umjetnost i kultura služe i gradu i zemlji te Europi i njihovim građanima“, ENG In 2020 Rijeka will assume the title of Euro- napomenuo je Green. pean Capital of Culture. This will coincide with Cro- “Hrvatska je najnovija članica Europ- atia’s turn to stand at the helm of the revolving pres- idency of the European Union in 2020, a European ske unije, kojoj je pristupila u srpnju 2013., first, i.e. the first time one country has presided over a Rijeka će biti prva europska prijestol- the Union and held its culture capital crown.

MATICA siječanj/veljača 2019. 71 CRORAMA

PEDESET GODINA SAMOĆE U Studiju Moderne galerije ‘Josip Ra- čić’ u Zagrebu otvorena je izložba: Tre- botić - Pedeset godina samoće, Bochum 1968. - Split 2018. Riječ je o umjetniko- voj 152. samostalnoj izložbi kojom se podsjeća na Trebotićeve početke u svijetu umjetnosti. Naime, u prosincu prije pedeset godina Galerija Rurhskog sveučilišta u Bochumu otvorena je Tre- botićevom izložbom, čime je počela bogata i uspješna karijera hrvatskog umjetnika koji je svojim umjetničkim radom obogatio posljednjih pedeset godina hrvatske kulture.

“REGOČ“ NA SUŠAKU Predstava “Regoč” Ivane Brlić Mažuranić u adaptaciji i režiji Olje Lozice, nastala u suradnji Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca sa studentima Glume i medija Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, premi- jerno je izvedena na pozornici HKD-a na Sušaku. Div Regoč i sićušna vila Kosjenka u adaptaciji Olje Lozice nisu suprotstav- ljeni svojim razlikama, već razlike postaju drugi oblik sličnosti, postaju elementi koji će naglasiti ono što može biti zajedničko jednoj vili i jednom divu te tako stvaraju bajku u kojoj suprotnosti ne pripadaju ra- zličitim svjetovima, već predstavljaju bogatstvo svijeta u kojem živimo.

MAŠKARANI PLATAK Tradicionalna manifestacija “Maška- rani Platak“ bila je ove godine pun po- godak zahvaljujući maškarama koje se nisu prepale snijega, ali i milošću vremena koje je stvorilo idealne uvjete za snježnu maškaranu povorku koja je ove godine prvi put organizirana od Malog doma do Velikog doma. I maškare i ljubitelji snijega dobili su jedinstvenu priliku da im se skijaški i sanjkaški vikend ureže u pamćenje, ali i ostane zapisan na memorijama pametnih telefona jer je karnevalska povorka izazvala veliko zanimanje svih okupljenih na Platku. A bilo ih je stvarno puno. Na “Maškaranom Platku“ sudjelovalo je 13 karnevalskih grupa u kojima je bilo oko 250 maškara. (izvor Novi list)

72 MATICA siječanj/veljača 2019. KARDINAL I RABINI NA MOLITVENOME SUSRETU U povodu Međunarodnoga dana sje- ćanja na žrtve holokausta ispred za- grebačke katedrale održan je mo- litveno-komemorativni susret u organizaciji Zagrebačke nadbiskupi- je i Židovskoga informativno-obra- zovnog centra Hatikva. Na susretu su molitvom sudjelovali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i rabini. - Spomen i u židovstvu i u kršćan- stvu na živ način povezuje prošlost i sadašnjost jer dok se spominjemo žr- tava neljudskoga postupanja i pokuša- OSVJEŽEN POSTAV GALERIJE EMANUELA VIDOVIĆA ja da se uništi židovski narod, susreće- U utorak, 22. siječnja 2019. godine, za posjetitelje je svoja vrata ponovno otvo- mo se s tajnom zla, ali ga ne gledamo rila Galerija Emanuela Vidovića koja je bila privremeno zatvorena zbog redo- samo u okvirima prošlosti, nego smo vitog održavanja prostora, izvijestili su iz Muzeja grada Splita. Osvježeni stalni ga svjesni i u sadašnjosti - istaknuo je postav s djelima splitskog slikara i nove detalje u interijeru Galerije posjetite- u kardinal Josip Bozanić. lji su mogli vidjeti besplatno od dana otvorenja sve do Noći muzeja 1. veljače.

‘MI SMO RANJENA ZAJEDNICA’ Predsjednica Kolinda Grabar-Kitaro- vić primila je Tomislava Žigmanova, zastupnika u Narodnoj skupštini Re- publike Srbije i izaslanstvo Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji. “Hrvatska zajednica u Srbiji je institu- cionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni doho- dak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepo- voljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrva- tima iznimno negativno, gdje su nape- tosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini“, rekao je Žigmanov nakon sastan- ka s predsjednicom.

MATICA siječanj/veljača 2019. 73 IZ SPORTA

JUG CO OSVOJIO KUP Vaterpolisti Juga CO pobjed- nici su Hrvatskog kupa za ovu sezonu. Oni su u finalu igra- nom u Dubrovniku svladali Mladost s 8 - 7. Dubrovčani- ma je ovo 14. naslov pobjed- nika Kupa, a četvrti zaredom do kojega su došli u neizvje- snoj utakmici u kojoj su u posljednje tri minute preokre- nuli zaostatak 6 - 7 u pobjedu 8 - 7. Joković je s tri gola predvodio Jug, dva pogotka dao je Fatović, a jednom su se u strijelce upisali Lončar, Benić i Merkulov. Za Mladost tri pogotka postigao je Miloš, a po jedan Ćuk, Lazić, Radu i Bu- ljubašić.

PREMINUO LEGENDARNI KOŠARKAŠKI TRENER BOŠKO PEPSI BOŽIĆ Legendarni trener i utemeljitelj Košarkaškog kluba Zagreb te bivši iz- bornik hrvatske muške reprezentacije Boško Pepsi Božić preminuo je 27. prosinca u Zagrebu u 67. godini, mjesec dana nakon što mu je dodi- jeljena Državna nagrada za sport “Franjo Bučar“. Boško Božić osnovao je 1970. godine s grupom prijatelja i košarkaških entuzijasta Košarkaški klub Siget, da bi nakon četiri godine igrački dres zamijenio trenerskom ulogom, a 1976. godine klub je prerastao kvartovske okvire i preime- novan je u KK Novi Zagreb. Božić ga je u trenerskoj ulozi doveo sve do prvoligaškog društva u bivšoj državi. U samostalnoj Hrvatskoj klub je promijenio ime i postao KK Zagreb, a najveći uspjeh ostvario je 2011. godine kada je osvojio naslov prvaka Hrvatske. Boško Božić bio je i iz- bornik hrvatske muške reprezentacije koju je vodio 1999. godine na Europskom prvenstvu u Francuskoj.

SKIJANJE: PLASMANI KARIJERA NAŠIH SLALOMAŠA U slalomskim utrkama skijaša za Svjetski kup, održanim u prosincu i siječnju, mladi hrvatski reprezentativci postigli su vrlo dobre rezultate, a trojica su ostvarili i plasman karijere. U Madonni di Campiglio Istok Rodeš skočio je s 27. mjesta u prvoj vožnji na sedmo u ukupnome redoslijedu, a Matej Vidović je osvajanjem 18. mjesta također ostvario rezultat karijere. Na 10. slalomu Svjetskoga kupa na na- šem Sljemenu Rodeš je ponovno bio sedmi, Matej Vidović 15., opet s najboljim osobnim plasmanom, a Elias Kolega 20. Sjajan rezultat ostvario je Elias Kolega u Adelbodenu. Odvozivši utrku života, osvojio je šesto mjesto. U Wenge- nu su opet bili dobri Elias i Matej plasiravši se na 18. odnosno 23. mjesto, a dobru formu Elias Kolega potvrdio je i u Kitzbuehelu gdje je bio 21.

74 MATICA siječanj/veljača 2019. SP RUKOMETAŠI: HRVATSKA ŠESTA Hrvatska muška rukometna reprezentacija natjecanje na ovogodišnjem Svjet- skom prvenstvu u Njemačkoj i Danskoj okončala je na šestome mjestu. U susretu za peto mjesto bolja od Hrvatske je u Herningu bila Švedska s 34 - 28. Naši rukometaši tri dana ranije osigurali su nastup u kvalifikacijama za nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. godine zahvaljujući 23 - 20 pobjedi protiv aktualnoga svjetskog prvaka Francuske u susretu posljednjeg kola skupine i drugog kruga natjecanja po skupinama. Nakon svih pet pobjeda u skupini u prvom krugu protiv Islanda, Japana, Makedonije, Španjolske i Bahreina, Ka- uboji su u drugom krugu izgubili od Brazila i domaćina Njemačke i time ostali bez polufinala.

LANA PETRANOVIĆ I SOUZA-KORDEIRU OSMI NA EP U UMJETNIČKOM KLIZANJU Hrvatski sportski par Lana Petrano- vić i Antonio Souza-Kordeiru osvojili su krajem siječnja osmo mjesto na Europskom prvenstvu u umjetničkom klizanju u Minsku. Lana Petranović i Antonio Souza-Kordeiru bili su 10. nakon kratkog programa, ali su svojom izvedbom slobodnog programa po- pravili plasman i na kraju su završili na osmome mjestu. Zlato je osvojio francuski par Vanessa James i Mor- gan Cipres, Rusi Jevgenija Tarasova i Vladimir Morozov, koji su bili prvaci na prethodna dva EP-a, morali su se zado- voljiti srebrom, dok je bronca pripala njihovim sunarodnjacima Aleksandri Boikovoj i Dmitriju Kozlovskom.

ABA: CEDEVITA NANIJELA PRVI PORAZ CRVENOJ ZVEZDI Košarkaši Cedevite u susretu 17. kola regionalne ABA lige, krajem siječnja, u Domu sportova u Zagrebu svladali su vodeću Crvenu zvezdu s 84 - 68. Hrvatski prvak time je nanio prvi poraz Crvenoj zvezdi ove sezone u ABA ligi, a do nje je stigao sjajnom igrom u drugoj i trećoj četvrtini koje je dobio s kombiniranih 49 - 25. Jacob Pullen ubacio je 15 koševa za Cedevitu, Ju- stin Cobbs je dodao 14, a Filip Krušlin 13, dok je Ognjen Dobrić sa 17 koše- va predvodio Crvenu zvezdu. S omje- rom pobjeda i poraza 12 - 5 Cedevita je druga na ljestvici, iza Crvene zvez- de koja je uvjerljivo vodeća sa 16 - 1.

MATICA siječanj/veljača 2019. 75 Ne propustite publikaciju HMI!

Hrvatski iseljenički zbornik 2019. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina – naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana s 110 fotografija, zrcaleći iseljenička postignuća od umjetnosti do znanosti. Suvremeno iseljavanje iz više perspektiva opisuju pronicljivi istraživači iz Zagreba, Toronta i Sydneya. Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući nam autentičan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća čiji naraštaji stvaraju izvan domovine u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta. Pretplata u tijeku: www.matis.hr

Pretplata na Hrvatski iseljenički zbornik / Subscription to Croatian Emigrant Almanac / Suscripción al Anuario para la Emigración Croata

Godišnja pretplata iznosi / Yearly Subscription rate Croatian Emigrant Almanac/ Precio de la suscripción anual: 15 USD, 20 CAD, 20 AUD, 15 EUR, 80 KN

Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation / Fundación para la Emigración Croata Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska / Croatia / Croacia Tel: ++385 1 61 15 116 E-mail: [email protected]

Žiro račun za uplatu u kunama / Domestic Currency Account (in kuna) / Cuenta en Moneda Nacional (en kunas): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Hrvatska poštanska banka, Zagreb

Devizni račun / Foreign Currency Account / Cuenta en Moneda Extranjera: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X, Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50, Zagreb, Hrvatska