23. Festival Nitratnog filma 23 Nitrate Film Festival 06 — 15.06.2021 . 06 — 15.06.2021 .

Jugoslovenska kinoteka Yugoslav Film Archive Uzun Mirkova 1, Beograd 1 Uzun Mirkova Street, Belgrade Izdaje Jugoslovenska kinoteka, Beograd, 2021. Generalni pokrovitelj Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije

Za izdavača Jugoslav Pantelić

Selektor Festivala i urednik izdanja Aleksandar Saša Erdeljanović

Saradnici Festivala Božidar Marjanović, Bojan Kovačević, Branislav Erdeljanović, Nenad Bekvalac, Marijana Cukućan, Božidar Jovanović, Lazar Lisinac, Marjan Vujović

Prevod Zahvaljujemo Branislav Erdeljanović, Nenad Bekvalac, Marjan Vujović, Bojan Kovačević Filmarchiv , Austrian Film Museum, Tehnički saradnici na projektu Royal Film Archive of Belgium, Bulgarian Aleksandra Savić, Bojan Kovačević, National Film Archive, Národní filmový Svetlana Vistać, Radiša Cvetković, Ivan Stamenković, Stevan Glušac archiv Praha, The Danish film Institute, Misr International Films Cairo, PR Festivala Filmoteca de Catalunya, Cinématheque Marijana Terzin Stojčić Francaise, CNC, Lobster Films S.A, Pathe, Finansijski organizator Deutsche Kinemathek, FilmMuseum Olivera Živanović Munchen, Friedrich-Wilhelm-Murnau- Inspicijent Stiftung Wiesbaden, Greek Film Archive, Radiša Cvetković National film institute Hungary, Fondazione cineteca di Bologna, Fondazione Centro Klavirska pratnja Miloš Krstić, Miloš Stanojević Sperimentale di cinematografia-Cineteca Nazionale Roma, Eye Filmmuseum, Tehnička priprema kopija National Film Archive of Japan, The National Boris Stevanović, Milan Turudić, Dejan Stojanović, Radojko Raketić, Library of Norway-Film and Broadcasting, Lazar Lisinac, Božidar Jovanović Cinemateca Portuguesa, Gosfilmofond of Russia, Svenska Filminstitutet, Tehničke usluge i projekcija Ivan Stojanović, Nikola Šobić, George Eastman Museum Marko Nikolić

Grafički dizajn i vizuelni identitet Braća Burazeri / Isidora Tomić

Štampa Službeni glasnik

Tiraž 700

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd ISBN 978-86-83513-44-4 COBISS.SR-ID 39640329

www.kinoteka.org.rs [email protected] Poštovani prijatelji filma,

Iako se pandemija korone, strašne bolesti od koje su stradali naši rođaci, prijatelji ali i mnoge značajne ličnosti iz oblasti filma, tek polako stišava, kultura ne može da stoji, pa smo rešili da u svom starom, decenijama utvrđenom terminu (6–15. jun) organizujemo dvadeset treći po redu Festival Nitratnog filma u Jugoslovenskoj kinoteci, jednostavnog motoa – NITRAT 23.

Ernst Lubič, Mihail Rom, Leitao de Baros, Žilijen Divivije, Ištvan Gal, Alan Dvan, Vitorio Kotafavi, Vilhelm Diterle, Žan Epštajn, Otakar Vavra, Rejmon Bernar, Dziga Vertov, Jusuf Šahin, Jakob i Lujza Flek su neka od istaknutih autorskih imena čiji će filmovi dati na značaju ovogodišnjem festivalu. U raznolikom i raznovrsnom programu, sa obiljem najrazličitijih žanrova i filmova od kojih će mnogi doživeti svoju srpsku premijeru, predstavićemo trideset šest filmova iz dvadeset šest arhiva Evrope, Japana, Egipta i Sjedinjenih Američkih Država. Posebno zadovoljstvo će nam činiti projekcija osam filmova otkrivenih poslednjih godina u Zapaljivom fondu Arhiva Jugoslovenske kinoteke, među kojima je za nas najznačajniji Prvi Vukov sabor u Tršiću 1933. godine. Napokon, za razliku od prošle godine, ponovo nam se ukazala prilika da pozovemo preko dvadeset gostiju iz bližeg okruženja, ali i šire, sa kojima ćemo uz gledanje remek dela svetske kinematografije, razmeniti utiske i mišljenja o budućnosti filmskih arhiva u svetlu svega onoga što nam se dešavalo u poslednjih petnaest meseci.

Zato nam je čast i zadovoljstvo da vas po dvadeset treći put pozovemo u prostore Jugoslovenske kinoteke (ovoga puta u salu u Uzun Mirkovoj broj 1), gde ćemo zajedno, kroz filmski vremeplov, uživati u voljenom svetu pokretnih slika.

Aleksandar Saša Erdeljanović Direktor i selektor festivala Skraćenice zemalja / Country Abbreviations

AT Austrija / Austria BE Belgija / Belgium BG Bugarska / Bulgaria CS Čehoslovačka / DK Danska / Denmark EG Egipat / Egypt ES Španija / España FR Francuska / France GR Grčka / Greece NL Holandija / Netherlands GE Nemačka (do 1948) / Germany (until 1948) HU Mađarska / Hungary IT Italija / Italy JP Japan / Japan JUG Jugoslavija / (1918-1941) NO Norveška / Norway PT Portugalija / Portugal SE Švedska / Sweden SU Sovjetski Savez / USSR US SAD / United States of America

Skraćenice zanimanja / Credit Abbreviations

Ad/Auth Autor književnog dela Author F/Ph Direktor fotografije Photography M Muzika Music Mt/Ed Montaža Editing Pp/Pc Proizvodno preduzeće Production Company Ps/Sc Pisac scenarija Screenplay R/Dir Reditelj Director Ul/Cast Uloge Cast

4 XXIII Festival Nitratnog filma Satnica 23. Festivala Nitratnog filma

23 Nitrate Film Festival Schedule Nedelja, 06.06.

16:00 GDE SVEĆE TMURNO GORE... 68’ 20:00 MORAN SA BRODA „LEDI LETI” 89’ Where Lights Are Low (US, 1921) Moran Of The Lady Letty (US, 1922) R/Dir: Colin Campbell R/Dir: George Melford Ul/Cast: Sessue Hayakawa, Ul/Cast: Dorothy Dalton, Togo Yamamoto Rudolph Valentino

17:30 NEVIDLJIVA VOJSKA 87’ Den usynlige haer (DK, 1945) R/Dir: Johan Jacobsen Ul/Cast: Bodil Kjer, Ebbe Rode

Ponedeljak, 07.06.

15:00 ATINSKI APAŠI 90’ U DOLINI ŠPREJE (ŠPREVALDU). Oi apahides ton Athinon (GR, 1930) PRIKAZ NEMAČKE DOMOVINE KROZ R/Dir: Dimitris Gaziadis GODIŠNJA DOBA 10’ Ul/Cast: Petros Epitropakis, Im Spreewald. Ein Bild deutscher Heimat Mery Sagianou-Katseli im Wechsel der Jahreszeiten (GE, 1927) Pp/Pc: Naturfilm Hubert Schonger 16:45 PROGRAM JUGOSLOVENSKE KINOTEKE: PONOVO OTKRIVENI FILMOVI PAZI DOLE 16’ Look Out Below (US, 1929) MAĐIONIČARSKI FILMOVI 7’ R/Dir: Stephen Roberts Kouzellnicke filmy (FR, cca 1908/10) Ul/Cast: Raymond McKee, Thelma Todd Pp: Pathe Freres PRVI VUKOV SABOR U TRŠIĆU (JUG, 1933) 3’ KUPIDON BACA CIGLU 8’ R/Dir: Petar Ž. Petrović, Čeda Popović Cupid Throws A Brick (US, 1913) R/Dir: Allan Dwan DEČAK U PLAVOM 7’ Ul/Cast: J. Warren Kerrigan, Little Boy Blue (US, 1936) Jessalyn Van Trump R/Dir: Ub Iwerks Ul/Cast: Sara Berner, Billy Bletcher PILULA 15’ The Pill (US, 1922) JESEN 19’ R/Dir: Joe Rock Listopad (CS, 1935) Ul/Cast: Joe Rock, Billie Rhodes R/Dir: Otakar Vavra Ul/Cast: Fritz Klippel, Jirina Čermakova

18:30 SALADIN / SALADIN VELIČANSTVENI 186’ Al Nasser Salah ad-din (EG, 1963) R/Dir: Youssef Chahine Ul/Cast: Ahmed Mazhar, Salah Zulfikar

Utorak, 08.06.

15:00 ŽUDNJA 57’ 17:30 ZATOČENO JATO 81’ The Craving (US, 1918) Pleneno jato (BG, 1962) R/Dir: Francis Ford R/Dir: Dučo Mundrov Ul/Cast: Francis Ford, Ul/Cast: Petar Slabakov, Mae Gaston Kiril Kovačev

MALI SVEŠTENIK 68’ 19:00 DITA SAKSOVA 103’ The Little Minister (US, 1921) Dita Saxova (CS, 1967) R/Dir: Penrhyn Stanlaws R/Dir: Antonin Moskalyk Ul/Cast: Betty Compson, Ul/Cast: Krystyna Mikolajewska, George Hackathorne Bohuš Zahorsky

6 XXIII Festival Nitratnog filma Sreda, 09.06.

16:00 JADNICI: OLUJA ISPOD LOBANJE 116’ 20:00 JADNICI: SLOBODA, Les miserables: Une tempete SLATKA SLOBODA… 87’ sous un crane (FR, 1934) Les miserables: Liberte, R/Dir: Raymond Bernard liberte cherie… (FR, 1934) Ul/Cast: Harry Baur, Charles Vanel R/Dir: Raymond Bernard Ul/Cast: Harry Baur, 18:00 JADNICI: TENARDIJEOVI 86’ Charles Vanel Les miserables: Les Thenardier (FR, 1934) R/Dir: Raymond Bernard Ul/Cast: Harry Baur, Charles Vanel

Četvrtak, 10.06.

16:00 KINO-PRAVDA, Prvi deo, 20:00 RAJ ZA DAME 89’ NO. 13-17 (SU, 1922-1925) 117’ Au Bonheur des dames R/Dir: Dziga Vertov (FR, 1930) R/Dir: Julien Duvivier 18:00 KINO-PRAVDA, Drugi deo, Ul/Cast: Dita Parlo, NO. 18-23 (SU, 1922-1925) 122’ Pierre de Guingand R/Dir: Dziga Vertov

Petak, 11.06.

16:00 DEVOJKA U FRAKU 121’ 20:15 BRODOVI NAPADAJU Flickan i frack (SE, 1926) UTVRĐENJA 92’ R/Dir: Karin Swanstrom Korabli šturmujut bastioni Ul/Cast: Magda Holm, (SU, 1953) Karin Swanstrom R/Dir: Mihail Romm Ul/Cast: Ivan Perverzev, 18:15 ADMIRAL UŠAKOV 101’ Gennadij Judin Admiral Ušakov (SU, 1953) R/Dir: Mihail Romm Ul/Cast: Ivan Perverzev, Boris Livanov

NITRAT 23 7 Subota, 12.06.

16:00 ŠEST I DESET I PO 86’ 20:00 KOFERI GOSPODINA O.F. 79’ Six et demi onze (FR, 1927) Die Koffer des Herrn O.F. (GE, 1931) R/Dir: Jean Epstein R/Dir: Alexis Granowsky Ul/Cast: Edmond Van Daele, Ul/Cast: Alfred Abel, Nino Costantini Peter Lorre

18:00 LEKAR ZA ŽENE / DOKTOR ŠEFER, GINEKOLOG 86’ Frauenarzt Dr. Schäfer (GE, 1928) R/Dir: Jacob Fleck, Luise Fleck Ul/Cast: Leopold Kramer, Evelyn Holt

Nedelja, 13.06.

16:00 GOSPODAR I NJEGOVE SLUGE 83’ 20:00 ĐAVO POTPIRUJE 95’ Herren og hans tjenere (NO, 1959) Le diable souffle (FR, 1947) R/Dir: Arne Skouen R/Dir: Edmond T. Greville Ul/Cast: Claes Gill, Ul/Cast: Charles Vanel, Wenche Foss Helena Bossis

18:00 ARIANA 85’ Ariane (GE, 1931) R/Dir: Paul Czinner Ul/Cast: Elisabeth Bergner, Rudolf Forster

Ponedeljak, 14.06. Utorak, 15.06.

16:00 LUDVIG DRUGI, KRALJ BAVARSKE 111’ 16:00 NEUGASIVI PLAMEN 100’ Ludwig der Zweite, Konig von Bayern. Fiamma che non si spegne (IT, 1949) Schicksal eines unglucklichen R/Dir: Vittorio Cottafavi Menschen (GE, 1930) Ul/Cast: Gino Cervi, Maria Denis R/Dir: Wilhelm Dieterle Ul/Cast: Wilhelm Dieterle 18:00 SPALJENA KOŽA 109’ La piel quemada (ES, 1967) 18:00 MARIJA OD MORA 105’ R/Dir: Josep Maria Forn Maria do Mar (PT, 1930) Ul/Cast: Antonio Iranzo, Marta May R/Dir: Jose Leitao de Barros Ul/Cast: Rosa Maria, 20:00 PAD KUĆE AŠER 14’ Adelina Abranches The Fall Of The House Of Usher (US, 1928) R/Dir: James Sibley Watson, Melville Webber 20:00 VIR 82’ Ul/Cast: Herbert Stern, Hildegarde Watson Sodrasban (HU, 1964) R/Dir: Istvan Gaal TRI ŽENE 73’ Ul/Cast: Maria Fogarasi, Three Women (US, 1924) Istvanne Zsipi R/Dir: Ernst Lubitsch Ul/Cast: May McAvoy, Pauline Frederick

8 XXIII Festival Nitratnog filma Program 23. Festivala Nitratnog filma

23 Nitrate Film Festival Program Admiral Ušakov ADMIRAL UŠAKOV (SU, 1953) foto: Gosfilmofond of Russia of Gosfilmofond foto:

R/Dir: Mihail Romm Rusija, 1780. godine. Kapetan carske jahte, Fjodor Ušakov, dobija uputstva od Ps/Sc: Aleksandr Štejn vrhovnog komandanta Potemkina za izgradnju Crnomorske flote. Tri godine kasnije F/Ph: Aleksandr Šelenkov, sa malim odredom mornara i zanatlija, Ušakov stiže u brodogradilište u Hersonu. Čen Ju Lan, Na južnim granicama Rusije besni epidemija kuge, a među radnicima se sprema Boris Arecki, pobuna. Tihon Prokofjev, izbegli kmet, na nagovor engleskog špijuna Orfana, podstiče Boris Gorbačov ljude da odu na Don. Ušakov sa mornarima zaustavlja izgrednike i organizuje gašenje M: Aram Hačaturjan brodogradilišta koje je zapalio špijun. Ličnim primerom ubeđuje glavnog lokalnog Mt/Ed: Eva Ladiženskaja lekara Jermolejeva da ostane, privlači Tihona na svoju stranu, uvodi strogi režim Ul/Cast: Ivan Perverzev, karantina i poražava kugu. Istovremeno sa izgradnjom flote započinje obuka Boris Livanov, brodskih posada. Tokom prvog trenažnog putovanja, 1786. godine, Ušakov teoretski Nikolaj Svobodin, razrađuje svoje ideje na polju taktike pomorskih borbi, dok iznenađuje oficire Nikolaj Čistjakov, stavljanjem svojih snaga u izgubljene uslove - vođen principom „ako želite pobedu, Gennadij Judin pretpostavite da je neprijatelj tri puta jači, četiri puta jači“. Carica Katarina II sledeće godine putuje na Krim. Britanski premijer Vilijam Pit Mlađi, zabrinut zbog pojave ruske flote u Crnom moru, nastavlja očevu antirusku politiku smatrajući da Britanija ne sme da ima konkurente na moru. On vešto pronalazi izlaz u objavi rata Rusiji, ali ne Britanije, već Turske, koja hapsi rusog ambasadora... Na Krimu glasnik obaveštava Orfana o početku rata i njegovom hitnom zadatku da likvidira Ušakova. Istovremeno sa turskim iskrcavanjem trebalo bi da započne i ustanak krimskih Tatara koji su pripremili Britanci. Orfan zahteva od Tihona Prokofjeva da ubije Ušakova. Međutim, Tihon ga pretuče, ali je primoran da se povuče zbog mornara koji su se pojavili.... — Posle pobedonosnog završetka II svetskog rata, na sovjetskom filmu je zavladala era posebnog žanra kakav je biografski film. Između mnogobrojnih važnih ličnosti iz oblasti istorije, nauke, kulture i umetnosti, svoje ovekovečenje na filmu su doživeli admiral Nahimov, Pirogov, Mikluho-Maklaj, Mičurin, Ivan Pavlov, Musorgski, Glinka, Taras Ševčenko, Žukovski, Rimski Korsakov, Lomonosov, Prževalski i admiral Ušakov. Ovaj poslednji je bio zaslužan za ustanovljenje ruskih granica na jugu i hegemoniju na Crnom moru, čime je presečena dotadašnja turska dominacija, krajem XVIII i početkom XIX veka. Filmska biografija Ušakova, velikog reditelja Mihaila Roma, epski je film, monumentalnih razmera, snimljen u čuvenom „sovkoloru“, sa impresivnim scenama bitaka na moru i dobro izvedenom scenografijom. Treba istaći vrhunsku muziku Arama Hačutarijana u naslovnoj ulozi sjajnog Ivana Pereverzeva. Film je inače snimljen u dva dela koji se mogu prikazivati i samostalno (drugi deo je snimljen pod nazivom Brodovi napadaju utvrđenja). Iako je savremena ruska kritika napadala film zbog didaktičnosti i viška istorijskih informacija koje izgovara narator, kao i izvesnih dramaturških i ideoloških problema (snimljen je na samom kraju Staljinove ere), nameće se utisak da je u pitanju ambiciozno i bogato delo, koje se slobodno može porediti sa najboljim holivudskim i zapadnim filmovima vezanim za događaje iz te epohe.

„Tamo gde je u scenariju nekoliko redova koji kažu da je bitka u toku, reditelj otkriva ogromnu panoramu bitke, traži izražajne detalje, prikazuje u dva, ponekad i tri dela filma, žestoku borbu, oganj smrti, manifestacije junaštva, radost pobede itd. Itd. Reditelj, snimatelj i scenograf trude se da prodube, dopune i dovrše ono što nije napisano u scenariju.“ 10 XXIII Festival Nitratnog filma (Pogoževa L. „Slava russkogo morskogo flota“, Iskusstvoo kino, No. 6, 1953) Ariana ARIANE (GE, 1931) foto: Deutsche Kinemathek foto:

R/Dir: Paul Czinner Nakon što je položila maturu u gimnaziji u Cirihu, Ariana Kuznjecova, izbeglica Ps/Sc: Paul Czinner iz boljševičke Rusije, odlazi na studije u . Za vreme posete operskoj Carl Mayer predstavi „Don Žuan” upoznaje dosta starijeg gospodina Konstantina Mihaela, F/Ph: Adolf Schlasy, šarmantnog, ali i pomalo hladnog ženskaroša i bonvivana. On počne da joj se Fritz Arno Wagner udvara, a ona prihvati igru, predstavljajući se kao zrela i iskusna žena, shvativši M: Leo Witt da on ne voli „nevinašca” niti duboka i trajna osećanja. Ne priznajući mu ljubav, Mt/Ed: Herbert Selpin Ul/Cast: Elisabeth Bergner, Ariana se nada da će jednog dana biti zauvek povezana sa ovim zagonetnim i Rudolf Forster, harizmatičnim čovekom. Posle zajedničkog odmora u Italiji, dolazi dan rastanka Annemarie Steinsieck, koji se za Konstantina završava kao puka avantura, a za duboko povređenu Hertha Guthmar, devojku kao rušenje svih snova, iako mu to ne pokazuje. Po povratku u Berlin, Theodor Loos ona razmišlja kako da se osveti za poniženje, ali kada ga sretne i suoči se sa njim direktno, ne može a da mu ne prizna ljubav. Mihael odlazi vozom, ali shvativši sva njena osećanja u momentu donosi odluku, i podiže je u kupe, kojim kreću u zajedničku budućnost. — Prva verzija mnogo poznatijeg filma Bilija Vajldera, Ljubav popodne (1957), o vezi mlade, nevine devojke i dosta starijeg, iskusnog muškarca, doživela je veliki uspeh kod publike, ali i različite reakcije filmske ktitike. Primedbe da u režiji Paula Cinera postoji izvesna neravnoteža u filmskim prelazima, a naročito u neravnomerno razvijenom dramskom toku, stoji i danas, ali film je uspeo i opstao, zahvaljujući pre svega čudesnoj pojavi Elizabet Bergner. Ova prefinjena Bečlijka, u privatnom životu Cinerova supruga i stalna muza njegovih filmova, pružila je kao Arijana, neverovatnu rolu devojke koja se od neobičnog i zbunjenog stvorenja u kome se budi prva ljubav i sve gluposti koje idu uz nju, kroz tanane prelaze i variranja menja u izgrađenu ženu, nabijenih erotskih osećanja koja kulminiraju u strasnom priznavanju ljubavi. Inače, ova suptilna komedija sa dramskim elementima je tokom 1931. i 1932. snimana u čak tri verzije, nemačkoj, engleskoj i francuskoj. Sva tri filma je režirao Paul Ciner, dok je Elizabet Bergner glumila glavnu ulogu u engleskoj verziji, dok ju je u francuskoj zamenila Gabi Morle.

„Zahvaljujući magičnoj kreaciji nemačke zvezde, više od same ekranizacije priče, ovo novo ostvarenje ima mnoštvo zavodljivih momenata. Film je ležerna romantična komedija koja je donekle slabija sa dramskog gledišta.”

(NewYork Times Film Reviews, 09.03.1934)

NITRAT 23 11 Atinski apaši OI APAHIDES TON ATHINON (GR, 1930) foto: Greek Film Archive Film Greek foto:

R/Dir: Dimitris Gaziadis Atina tridesetih godina XX veka. Ulični mangup (apaš) Kostas, koga zovu Princ, Ad/Auth: Nikos Hatziapostolou jednog dana spase dvoje naivnih ljudi od brutalnih batina. Lepa krojačica Titika (opereta) koja tu slučajno naiđe, pobrine se za njegove povrede i oni se ubrzo zaljube Ps/Sc: Yannis Prineas jedno u drugo. Njegovi prijatelji su komični par Karoumbas i Karkaletsos, i F/Ph: Mihallis Gaziadis zajedno pokušavaju da prevare nadmenog grčko-američkog bogataša Ksenofona M: Nikos Hadjiapostolou Paralisa. Nedelju dana kasnije, šarmantnom, ali uvek bez novca, Kostasu plate Ul/Cast: Petros Epitropakis, Mery Sagianou-Katseli, da odglumi „vizantijskog princa” na prijemu kod Paralisa, gde žive još njegova Stella Hristoforidou, lepa ćerka Vera i sestra, usedelica Areti. Kada uđe na prijem, Kostas otkriva da Marika Mantineiou, je Vera misteriozna žena koju je ranije spasao i očaran je njom. Kostas diskretno Georgios Hristoforidis flertuje sa Verom a ona odgovara na njegova udvaranja. Ali, kada se pojavi Titika koja donosi odeću za Veru, Kostasova prevara je otkrivena, a Paralis ga izbacuje iz kuće. Međutim, iznenadno nasledstvo koje je dobio ga učini odgovarajućim proscem u Paralisovim očima. Na kraju, socijalni poredak će ostati nepromenjen jer će Kostas ostvariti snove Titike, žene koja ga zaista voli. — Decenijama vođen kao izgubljen, kultni film pionira grčke kinematografije, Dimitrosa Gaziadisa, Atinski apaši, pronađen je pre četiri godine u Kinoteci Francuske. Snimljen po popularnoj opereti Nikosa Hadžiapostolua, prikazuje po prvi put na grčkom filmu prirodne lokacije iz sirotinjskih četvrti Atine, čime se radikalno udaljio od do tada vladajućih tradicionalnih opereta i žanra romantične komedije. Priča o lažnom princu (zapravo mangupu iz radničke klase), koji između ćerke bogataša koju osvaja prevarom i lepe ali siromašne devojke, bira ovu drugu i sam se obogativši nasledstvom iz Amerike, pružila je realizam i pravo lice grčkog društva, posvađanog unutar sebe, punog suprotnosti i nepravdi tek desetak godina po okončanju I svetskog rata. Posebnu vrednost ovom zanimljivom filmu daju izvrsne muzičke numere, pisane za originalnu verziju, kao i tri nove pesme specijalno komponovane za ovu priliku, u izvođenju Simfonijskog orkestra grčkog radija i pevača Grčke nacionalne opere. Restauracija filma u 4k rezoluciji, u kojoj su učestvovali Grčki filmski arhiv i Kinoteka Francuske, urađena je u laborotoriji L’ immagine Ritrovata iz Bolonje.

„Gaziadis nudi tačan prikaz društva u mukama duboke socijalne podele, otkrivajući nepopravljive pukotine koje su ometale ono što je postalo poznato kao „mrtvorođena republika“. Čak i ako radnja odvrati gledaoca od previše fokusiranja na društveni kontekst, slike nemaštine i nejednakosti pružaju nezaobilaznu kontradikciju, delujući kao tihi komentar na ljudski danak koji su uzele zaraćene vladine frakcije, državni udar i kontra pučevi.“

(Maria Komninos, Catalogo Le Giornate del Cinema Muto, 2020)

12 XXIII Festival Nitratnog filma Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: KORABLI ŠTURMUJUT BASTIONY (SU, 1953) Brodovi utvrđenja napadaju Vladimir Balašov Aleksej Alekseev, Vladimir Družnikov, Gennadij Judin, Ivan Perverzev, Eva Ladiženskaja Aram Hačaturjan Boris Arecki Čen Ju Lan, Aleksandr Šelenkov, Aleksandr Štejn Mihail Romm (Očerki istorii(Očerki sovetskogo kino1946 -1956, str. 337) velikimsa temperamentom, istovremeno verni istinitom događaju ineverovatno jasni.“ sjajem izveli scene masovnih Napadi naVidoiKrfizvedeni bitaka. sumonumentalno i „U filmu Brodovi režiseri Rom napadaju utvrđenja, iViktorov, upravo posebnim susa karijeri vodećeg sovjetskog glumca. vrata otvorio je kojom mladog Prokofjeva, Tihona istaći patriote treba roli u ekipom Bondarčuka Sergeja glumačkom Među Krfa. i Vida ostrva kod bitki još bogatija istorijska freska nego u prvom delu, smislu naročito akcionomje efektnaU sa Rimom. scenama i Napuljem pod ostrvima, Jonskim na pobedama njegovim i kao moru, Sredozemnom Francuskomna Napoleonovom sa ratu u admirala učešće pokazao i časti vojničke narodnosti, i patriotizma idejom se Drugi deo biografskog filma o velikom ruskom admiralu Fjodoru Ušakovu bavio — opet uznjihovupomoć,zauzmesamu tvrđavu.... zatim, da a artiljerije, pomorske podršku uz mora, sa Krf pokriva koje Vido, podrške kopnene artiljerije. Njegova inovativna ideja je da prvo zauzme ostrvo metak“ za samog admirala. U isto vreme, Ušakov odlučuje da napadne Krf bez „zalutali i brodu turskomna pobunu uključujući eskadre, Ušakovljeveprotiv razgovara sa svojim poslušnikom Orfanom o planiranim elementima sabotaže Hamilton Lejdi ostrva. Jonska zauzeo uredbe, careve ignorišući navodno je, koji Ušakova, zbog Napulj povratiti mogu gane snage britanske Hamilton da obaveštava Hamiltonom. lordom Napulju, u ambasadorom britanskim situaciji sa o razgovara Nelson Admiral tvrđava. francuska moćna nalazila se gde Krfa, izuzev okupirajući, ih nabrzo ostrvima, Jonskim udario na snage francuske je Ušakov eskadru, rusko-tursku Vodeći Ušak-paša. pod nadimkom poznat tamo admiral zapoveda flotom joj da uslovom pod ali Turska, i prihvataTo Francuskoj. suprotstavi se da cara ubedi ambasador britanski kada planu, drugom u ostaje to Međutim, Admiraliteta. odobrenja bez flotu napravio je da optužbom sa I, Pavla cara kod okleveta ga da nameravajući Mordovcev, grof neprijatelj stari njegov pozvao grad glavni u Ušakova je da se Ispostavlja Suvorovim. feldmaršalom osramoćenim sa sastaje se Ušakov Petersburg,viceadmiralSankt u pozivu Po koaliciju. antifrancusku stvore da Britaniju Veliku i Tursku Rusiju, teraju uspesi vojni Francuski godina. 1798. NITRAT 23 13

foto: Gosfilmofond of Russia Ul/Cast: Mt/Ed: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: FLICKAN I FRACK (SE, 1926) Devojka ufraku 14 XXIII Festival Nitratnog filma Erik Zetterstrom Georg Blomstedt, Einar Axelsson, Karin Swanstrom, Magda Holm, Ivar Johansson Ragnar Westfelt Hjalmar Bergman Ivar Johansson, „Flickan i frack” Hjalmar Bergman Karin Swanstrom (Jon Wengstrom, Catalogo Le giornate delcinemamuto, 2013) ćerka dolazinabalobučena ubratovljevu odećujegenijalno idirljivo inscenirana.” verovatno najboljiodčetiri nemafilma koje jerežirala Karin Svanstrom. Scenaukojoj gotovo do te mere da bi se mogloreći da on deluje, uprkos tome što To ga nema… je „Devojka ufraku je komedija koja se uveliko nadijalog oslanja prenet kroz međunaslove, sačuvanih, švedskih komedija izblistavog perioda nemekinematografije. dozomnafilmu najboljih, od jedna je zasigurno sasvojevreme, u spornom feminizma, ostvarenje, Razigrano sredini. maloj u jake uticaja Vilman, Karoline odlučujućeg ulozi žene u i nastupa ujedno koja doba, toga stvaralaca nema filma je režiralakoje Svanstrom, Karin jedna od retkih ženskih filmskih poznatog scenario četiri od adaptirani najbolji ovo je da je najbolji Zanimljivo Bergmana. Hjalmara pisca švedskog je verovatno i identiteta, zamene i travestije temu privlačnu uvek na je naslonjena komedija,lepršava Izuzetno — brine o Ludvigu, a kad se probudi, sva nesloga nestaje. Veridbase Katja mozga. potresje zadobija na padu pomolu u ... on i Ludviga zbacuje Belzebub Konj automobilom Katjinog oca koji je pošao u Larsbo da bi se pomirio sa ćerkom. sa sudario skoro se konj jahanjaTokom Belzebuba. pastuva divljeg jaše da u pomoćnica kućna kao Larsbu kako radi bipokazala svoju nezavisnost, a da biserešio besa,Ludvig odlazi da želi Katja krajnost. u krajnosti iz perioda Karolinom dr sa žena učenih Villman na čelu. kolektivOsećanja između Katje i Ludviga kreću čudan se tokom ovog teškog živi gde Larsbo, velelepno u gazdinstvo sklanjaju se Ludvig i Katja svega, Posle imenima. pogrdnim je nazivajući otac dolazi nju po a skandal,To izazivafraku! muškom u Katja je on mora da otvori bal beznjenogprisustva. Odjednomplesprestaje. Stigla glavnokomandujući kao ali Katju, čeka strepnjom sa Ludvig odbija. on je ali pokrovitelji. Pre bala, Katja traži od oca pet stotina kruna za elegantnu odeću, njegovi postanu direktoromStarkom starim sa zajedno da moćnicu, gradsku Hiltenius, sveštenika udovicu nagovori da uspeva i bal priprema On Katja. kao i - maturu polaže Ludvig iznenađenje, opšte Na nju. na troši da mnogo želi ne Kok, AkelKarl pronalazač ekscentrični otac, jer Kurija, brata njenog na odlazi porodici u novac sav daodgovara mu ona Iznervirana, odevanju. u ukus njen kritikuje on šta na rasprave, obrazovanje, njegovo na jedne ukazuje Tokom Ludvigu Katja potrudi. sam i se da uslovom pod pomoć mu nudi šanse da položi maturu. Njegova drugarica iz razreda i dobra prijateljica Katja male vrlo ima Batvhil von Ludvig Vadkoping škole srednje mešovite Učenik

foto: Svenska Filminstitutet Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: DITA SAXOVA (CS, 1967) (CS, SAXOVA DITA SaksovaDita Noemi Sixtova Martin Ružek, Karel Hoger, Bohuš Zahorsky, Krystyna Mikolajewska, Zdenek Stehlik Luboš Fišer Jaroslav Kučera Antonin Moskalyk Arnošt Lustig, „Dita Saxova“ Arnošt Lustig Antonin Moskalyk

Filmovy prehled i iskoristi mogućnosti koje jojnudi svet oko nje...“ je proživela. Krhka unutrašnjost junakinje ne uspeva dase prilagodi normalnom životu naizgled dobro uravnotežene, lepedevojke koju sunepovratno obeležile strahote koje „Suptilan narativ se neoslanja nadrastično prikazivanje ratnih drama,već nasituaciju, razloga, morao preorijentisati na televizijsku produkciju. političkih iz i verovatno se, koga nakon Moskalika, Antonjina karijerii filmskoj u osoben, najmanju ruku čudan i redak film, bio je Potpuno najbolji rediteljski projekat u oskudnoj zaceli. da mogla nije „sloboda“ ni koji bola, unutrašnjeg prepunu mladost, razorenu na pogled neviđeni tada do jedan publici češkoj ulozi naslovnoj je pružilaravnodušnosti, i teskobemešavinu misterioznu nosila sebi u u je koja Mikolajevskom Kristinom zapanjujućom sa psihodrama“, „antonionijevska usporena pomalo tehnici, beloj crno u snimljena Briljantno zbog čega logor, nacistički publika nije jepreživela mogla da koja se Diti saživi, a samim tim Jevrejki i punoletnoj prihvati tek njene postupke. uglavnoj filma, junakinji emocija i nedostatak hladnoća izvesna vizuelnih, svega pre filma, Nemec, Vlačil i drugi. Verovatni razlog tome je, nezavisno od očiglednih kvaliteta druge polovine šezdesetih godina koje su režirali Forman, Mencel, Hitilova, Paser,San Sebastijanu 1967. godine, retko se ubraja u značajnije čehoslovačke filmove Iako je film — ledene planine,umorna odživota. emocionalno i depresivna ali udvaraju, Ditaiscrpljena, osećase objekat.kaolep samo onaUjutru, uodlazi namerno se joj domaćina Sinovi porodice. gde slavi svoj devetnaesti rođendan na emigrantskoj zabavi kod veoma bogate Englesku, a mršava i bolesna Tonička umire. Napokon, Dita stiže u Švajcarsku uljubav, uzvraćaodlazi ne Brita joj kojiadvokatom bogatim sa vezi u je Liza kada čuje da se hvalio da je ona bila njegov plen. Dita napušta svoje u jednom pansionu pored Praga.prijateljice. Međutim, David je površan i ona se razočara Misli da je pronašla pravu ljubavHerbertom. sa Davidom Egonom,sa kojim gubi nevinostbogatim sa Salvador San u ode da želi ne i Ficiju zaljubljenom ludo nadu nikakvu daje ne ona punoletstva, svog proslavi Na udvarača. tri jure njom Tonički.Zai Briti Lizi, prijateljicamazlata parčiće ostale pokazuje i narukvicu vrednu kupuje Dita preživela. je što ono za naknadu kao zadrži ostataka polovinu, samo Onavraćarata. pre sakrio tehničar,Dite zubni kod ujak, je koje krunice zlatne traži da advokat dolazi nje Kod Pragu. u centar Jevrejski drži koju žene, mlade za Kući u sudbine slične devojkama drugim sa zajedno živi sada ona i rata od prošlo je godine Dve logor.koncetracioni preživela je koja porodici u je jedina i godina osamnaest ima Saksova Dita Dita Saksova nagrađen „Srebrnom školjom” na prestižnom Festivalu NITRAT 23 15

foto: Narodni filmovy archiv Praha Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: LE DIABLE SOUFFLE (FR, 1947) LE DIABLESOUFFLE(FR, Đavo potpiruje 16 XXIII Festival Nitratnog filma Henri Maïk Margo Lion, Jean Chevrier, Helena Bossis, Charles Vanel, Georges Arnstam Yves Baudrier Henri Alekan Edmond T. Greville Edmond T. Greville

(Lumiere, Catalogue –Grand Lyon Film Festival 2014) sebeje sam voleosve danaziva, ženske likove ljubavlju snimasa istrašću.“ atmosferom, erotikom. pojačanom sa Možda izato, što Grevil, „ugledni erotoman“ kako „Sve što se dešava uodsečenom delusveta okupano jeteškom iuznemirujućom posebno, lokomotiva celepriče,uvek maestralni Šarl Vanel. i Bosis Helen uzbudljiva Ševrije, Žan metodični trojka, glumačka natprosečna je doprinela filmu o utisku Izuzetnom muzikom. izražajnom praćeni sveta, od tramontana koji neprekidno duva, i mutne vode i bujice koje su odsekle ostrvo vetar zapravo su filma junaci glavni preteće, nešto krije kući mornarevoj u se sa pojačanimosećanjima,porocima isenzualnošćuglavnog ženskog lika. Idok atmosferuuznemirujuću postigao ovomi tešku geografske, ljudskei izolovanosti,ali U raste. neprestano njih Grevilljubavnomtrouglu, je o pričom konvencionalnom pomalo saostvarenju, za zanimanje veka, XX godina četrdesetih istakao potpiruje naročitokao vrhunsko, ali nepoznato ostvarenje galske kinematografije a kasnih Grevila, izvukao zaborava iz rečima najpohvalnijim veliki dokumentarcu testamentarnom dugometražnom i preminuli poslednjem nedavno svom u je Tavernije Bertrand kako sineast francuski od Naime, vremena. protokom dobijaju film njegov i Grevil Edmond Reditelj — sa ostrva, a Luven za njim. odlazi On Luven. u zaljubljuje se Dijego operacije, Posle dostupno. je mu šta koji može da dođe na ostrvo, Dijego ga zamoli za broda dozvolu nijednog nemada Pošto creva.je slepog operiše operaciju sahitnu na onimmora Luven da iz frankističkog zatvora, a policija traga za njim. On je lekar i predočava Lorenu pobegaorepublikanca Dijega,je kojiambaru Loren otkrivasvomostrva. u do Odjednom vetar počinje jako da duva, pada kiša, rekom više nije moguće doći razboli. ozbiljno se Luven ga. proklinjući sinom maloumnim svojim sa odlazi ona i Pepitu otpuštaLoren Lorena.brzo Vrlo u zaljubljena tajno je jer Luven propalu Bidasoa reke srcu pijanistkinju u Luven u koju se zaljubio. ostrvo Sa njima živi i rodno sluškinja Pepita koja svoje mrzi na dovodi video, već sve skoro tramontana moru po vetarploveći je kojimizantropLoren, zavija. duvai daprestaje nikadane granice, francusko-španske blizu regiji Baskiji, U z 2016. iz film francuski kroz putovanje Moje u eu ekm koji retkima među su potpiruje Đavo Đavo Đavo

foto: CNC Ul/Cast: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: WHERE LIGHTS ARELOW (US, 1921) Gde sveće gore... tmurno Kiyosho Satow Gloria Payton, Goro Kino, Togo Yamamoto, Sessue Hayakawa, Frank D. Williams Jack Cunningham „East isEast” Lloyd Osbourne, Colin Campbell (Motion picture(Motion news, 09.07.1921) izuzetno sudobro naglašene lokalne bojeKineske četvrti SanFranciska.“ ipak zanimljiva jerzvezda igra svoju velikom ulogusa iskrenošću. Pored atmosfere, neizvesnosti... Ovo ostvarenje, pruža priču koja je, iako naizgled očigledna i ortodoksna, film jezačinjen ova sa dva sastojka, koji suuravnoteženi sekvencama živopisne akcije i obzirom danaglašava kinesku romansu, pratećom sa patetikom Izaista iosećanjima. „Tipična Hajakavina storija jeuostvarenju ponuđena Gdesveće gore..., tmurno s i Bolonji prikazana 2020. godinena u Festivalu nemog filma u laboratorijiPordenoneu. u rezoluciji 2k u restaurisana je Kopija Tokija. iz arhiva Arhivu Jugoslovenskekinoteke skeniranje gde za potrebe Nacionalnog filmskog realan je u otkriven je film izgubljen, Decenijamarazmišljanja.načina istočnjačkog prikaz dao vremena, svoga tehnici kinematografskoj vrhunskoj u snimljen film četvrti, Kineske scenografije uverljive nedovoljno i morao da glumi kineske Kempbelom, junake.Kolinom sa No, saradnji bez obzira u na takođe kritike filma, zbog dvamelodramatičnosti sledeća u i kao Francisku,ovom, u San u četvrti Kineske atraktivnosti i Kineza brojnosti zbog je Tako partnera da uključi širu sliku orijentalne Azije, a pre svega međurasnu romantiku. egzotičnog Japana u koje bi utkao i svoj nacionalni identitet, morao je zbog svojih autentičnog, slike predstavi Americi kompanije sopstvene preko da Hajakava nameravao je Iako Hajakave. Sesue glumca u popularnog film kompaniji dvadeseti produkcionoj to je Bio godine. 1920. magazinu Metropoliten u objavljenoj je film baziran na kratkoj priči Lojda Ozborna, posinka Roberta Luisa Stivensona, Gde sveće tmurno gore ilikako jejošpoznat podnaslovom Kada sveće tmurno gore — poražava gangstera, spašava Kuan Jini potvrđuje njihovuljubav... Cu povinuje. se Vongse Ši zatadaborbu svojeu oslobađanje uključuje voljene, da primoran je koji prodavcu preti učinio, to bi da i otkupi, je da želi gangster dok ne osvoji veliku sumu na lutriji. Međutim, Kuan Jin je u opasnosti jer i kineski sve nemauspeha, velikog ali poslove pokušavarazneCu Vong radinovacdaŠi prikupio bi Kako godine. tri na isplate produženje za aukcionarom sa ugovor pristaje da plati cenu od pet hiljada dolara, ali, ne posedujući puni iznos, sklapa San Francisku, gde prepoznaje Kuan Jin koju prodaju na aukciji. Da bi je spasao, robovazavršetkupijacu Po zajedno.daposetiu Cu univerziteta, Vong odluči Ši uskoroobećava biti dvoje Države,mladić Sjedinjene njih svojojdau će voljenoj studije na odlaska Uoči familije. mandarinske bogate iz devojkom oženi on se da želi ujak njegov ali baštovana, ćerku Jin, Kuan voli ŠiVong Cu princ Kineski Gde sveće tmurno gore, tmurno sveće Gde NITRAT 23 17

foto: National Film Archive of Japan Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: HERREN OGHANSTJENERE (NO, 1959) Gospodar injegove sluge 18 XXIII Festival Nitratnog filma Lars Andreas LarssenLars Andreas Urda Arneberg, Georg Lokkeberg, Wenche Foss, Claes Gill, Bjorn Breigutu Gunnar Sonstevold Finn Bergan Arne Skouen Arne Skouen (Hans, Variety 22.06.1959) kada kažu mislenabiznis.” Bog, zaslužuju kompliment jersuse posvetili drskoj temi kakva jenapad nalicemere koji, „Izvođenje zapleta jezanimljivo, ali pomalopati odkonvencionalnog pravca. Producenti fotografijom idanasjenesumnjivoklasik norveškog filma. belom crno vrhunskom atmosferom, dramskom osebujnom se ističe godine kao 1960. festivalu Lokeberg Berlinskom na Georg prikazano delo i Ovo Tornkvist. Helmer oponent njegov biskup kao Džil Klaus protagonista, glavnih dvojicakojojbriljiraju u dramu sudsku napetu i snažnu stvorio Skouenje Arne kinematografije ove reditelj Vodeći veka. prošlog godina pedesetih početkom Aksela Kilanda, nastalog na osnovu istinitog događaja koji je uzburkao Norvešku Gospodar i njegove sluge je adaptacija britkog i popularnog pozorišnog komada — i pokušava samoubistvo… ispostavlja da je anonimna pisma napisao Helmerov sekretar. On piše priznanje i ljubavi hrišćanske supružničkevere. Helmer Fosje izveden pred sud po između Tornkvistovoj razapeta suprugom optužnici, gde se je sa ali nevinost, sam njegovu ostaje u Helmer veruje koja a konfunziji, u rastura se Skup oca. sopstvenog protiva njega uz staje kojaćerkom, biskupovom saAgne, veridbu najavljujući istovremeno optužbe, svoje otkriva Tornkvist domu, bikupovom u večeri uvodnoj Na biskupa. za izbora tokom oklevetan Tornkvist je kojima u pisama anonimnih pomoć uz položaj fanatični dobio Helmer je Njegov da dokaze navodne biskupa. za hirotoniše svečanosti protivtakmac Tornkvist pre završetka na hirotonije odlazi u policiju i tamo predaje se Helmer Sigurd

foto: The National Library of Norway Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: LES MISERABLES (FR, 1934) (FR, LES MISERABLES Jadnici Gaby Triquet Florelle, Henry Krauss, Charles Vanel, Harry Baur, Lucien Grumberg Arthur Honegger Jules Kruger Raymond Bernard Andre Lang, „Les Miserables“ Victor Hugo Raymond Bernard za osvetu. Kozet je spasena, prolazi nekoliko godina i ona izrasta u atraktivnu Tenardjeovizamrzespremaju ga čega se kojizbog staratelj, njen postane da nošenju tereta. Kada je doprati do kuće i vidi u kakvim uslovima živi, učini sve mračnunosi šumu. obližnju u vodu Tamosusreće Valžanaukojipomogne joj na milost i nemilost Tenardjeovima. Za vreme božićnog festivala pošalju je da je prepuštena i porasla Kozetje prolaze, Fušlevan.Godine gospodin postaje i život novi počinje Valžanprogoni, Žaver ga daShvativši snage. jedinstvene nekadašnji upravnik zatvora Žaver, sada policijski inspektor, setivši se čoveka prepozna i primeti točka, ispod priklješten ostao je koji starca kola spasao bi da podigao je kada prilikom, jednom ga ali prosperitet, doživljava gradić njegov i lepo jako živi Valžan novca. sume nove tražeći neprestano pisama, i Kozet, ćerku ostavlja jena rađa brigu familiji Tenardje Ona koji odetetu majkuobaveštavaju putem napušta. je deteta budućeg otac a trudna, ostaje nepažnjom i muškarcima koja sa flertuje da voli radnji, juvelirskoj njegovoj krojačica u radi mlada Fantina, gradića. francuskog gradonačelnik i zatim a industrijalac,bogati postaje Madlen, gospodin Valžan,kao izmenjen potpuno Žan i godine Prolaze sobom. za život stari svoj ostavi dapokušava slobodu, ugrozio sebi sam je Shvatajućida kaznu. doživotnu dobije da uhvaterizikuje ga ako ali kriminalu, odaje se ponovo dečaka od novčić ukrade Kada život. daiskupi, šansu se dobio dobar Poštoje Valžančovek. daodlazi potraži novi biti sada od Valžanaće obećanje da uz svećnjaka,srebrnadva još mu daje i poklonio pribor je da policiji rekavšispasava biskup ga ali kazna, smrtna je ukazao milost i poverenje jedne večeri. Kada ga uhapse zbog krađe, pred njim je mu koji biskupu, jelo za pribor srebrni pokrade kraju na i zločinca, životu opasan „veomačovek“. kao Shvativši etiketataje da nastavakkazne, Valžan njegove prepušta obeležen se biti uvek će da uslovom pod ali slobodu, na puštanje ranije mu obezbeđuje ulici, prolaznikenaubila i pala nije što samo sestru. „Herkulova snaga” koju je upotrebio da izgladnelu bi nahranio bi podigao da ukrao mermernu je koji hleba ploču krađe obične kojazbog rada teškog Žan Valžan je na ivici očaja i bez nade, osuđenik koji je utamničen na 19 godina Partie 3:LIBERTE, LIBERTE CHERIE SLOBODA, DEO: TREĆISLATKA SLOBODA ... Partie 2:LES THENARDIER TENARDIJEOVIDEO: DRUGI Partie 1: UNE TEMPETE SOUSUNCRANE OLUJAPRVI DEO: LOBANJE ISPOD NITRAT 23 19

foto: Jugoslovenska kinoteka 20 XXIII Festival Nitratnog filma kompanije „Pate“ i„Kriterionkolekciji“. od verziji u dana stotineosamdesetdve i svetlost minuta (četiri sata četrdeseti naminuta), zahvaljujući trudu izašlo je ponovo izgubljeni, delovi pojedini su čiji delo epsko ovo zaborava, decenija mnogo Posle Vanel.Šarl legendarni ovaplotio ipodjednako kao Krigera, značajnoj ulozi Valžanovog Žila suparnika, inspektora Žavera, koga je na fotografiji platnu zauvek i Onegera Artura muzici impresivnoj po fenomenalnoj je rediteljskoj evokaciji zapamćena razdoblja, maestralnoj scenografiji knjige, i kostimima, duhu približila potpuno se koja adaptacija ova troma, od strane sjajnog francuskog reditelja Rejmona Bernara. Iako predugačka i pomalo oblikovanoj filmski najboljoj, mnogima po dela), tri iz puštanoj bioskopu(u verziji može porediti sa Harijem Borom, koji je prometejski vaskrsao Valžana u petosatnoj Lino Ventura, Žan Pol Belmondo, Liam Nison, Hju Džekmen... Ali, niko od njih se ne Džordan, Ričard Gaben, Žan Reni, Majkl Červi, Đino Merč,Fredrik štosu kao Gabrio, Gabriel umetnici veliki ostalih, između nafilmu su glumili filantrop, postao dugogodišnjeg osuđenika nadljudske snage, koji je prosvetljen, po izlasku iz zatvora od prve ozbiljne adaptacija, iz 1912. u režiji filmskih Albera desetineKapelanija, pa sve nado naših dana. Žana je Valžana, doživelo veka, XIX polovine prve društva sveobuhvatnafrancuskog freska Igoa, Viktora delo književno „Jadnici“,besmrtno — sa ovogsveta. odlazi ispunjena, misija njegova je da videvšiKozet.Valžan i Marijusa venčanju prisustvujemo stišava, revolucija se Dok budućnosti. i veselju mesto ustupaju mrvica milosrđa, pa pušta Valžana i sam skače u zaiskri duši Senu. u Svamu ali uhvati,neprijateljstva ih Žaver kanalizaciju.na parisku krozkraju ramenima na ga nosi i Marijusa ranjenog spasavaValžan progonitelju. svom koji osveti Valžanomse da sa odbija Žaver vezani sada se susreću barikadama na sukoba Posle akcijama. njihovim o nadležne obaveštavao i radikalekontrolom pod držao bi inspektorŽaver, privremenokojisamo prestaoje sa potragom za Valžanomda do drugi niko izdajnik,redovima njihovim u je da sumnjaju ne ni Kozet.saOni život predstoji mu što tome uprkos ime saborcima, sa u zajedno žrtvuje se Republike da spreman je Marijus Žaveru. pobegao bi da nestane i emigrira želi da Valžan dok pobuni, u učestvuje koji Marijusa za brine Kozet Kozet. ćerka njihove planove. U Parizu su nemiri u čiji vrtlog su upali Valžan i njegova usvojena bukti oružana pobuna protiv post-Napoleonovskog režima koja pozadini preti U da poremeti porodice. njegove zbog prevaziđu da moraju koje prepreke postoje ali zatragaMarijusa, Valžanom.dalje za zaručena Kozet Žaveri je pobedi. ih da uspe revolucionaraon ali mladog Valžana,likvidiraju da lopova jednog bandu Tenardjeovi srce angažuju Marijusa. osvaja i majka ista je Ona devojku. mladu (Max Mate,(Max CineMagazin 1933-34) uspeva dazabeleži veliki, trijumfalni uspeh.“ dobrotom, Rejmon žrtvom. izlaziizovog Bernar titanskog delakao jednom Još pobednik. srce, osećajnost ismisaodase probude ove stranice prožete čovečnošću, sveopštom talenat, virtuoz zapanjujućom sa tehnikom, i više od svega, pa čak bilo je potrebno „Da bise oživela tako grandiozna freska,takođe jojjebiopotreban umetnički misaoni

foto: Jugoslovenska kinoteka R/Dir: KINO-PRAVDA, (SU, NO. 1922-1925) 13-22 Kino pravda Dziga Vertov uvođenje novorođenčeta uradnički kolektiv svakodnevnogsovjetskog života/ Jaroslavski Svečano / Moskviposeti seljak u Aspekti / Moskva - Petrograd trka Auto / Moskva / Parizu u toranj Ajfelov Uz KINO-PRAVDANO. (1924) 18 istoku Rusije. mapa događaja, posetioci; „Dal’rybokhota“ Agencija za ribolov i lov na dalekom 19. odigralo se avgusta 1923. godine. Dolazak na koje izložbu, priprema i otvaranje izložbe, zanataizlagači, i poljoprivrede izložbe Ruske Otvaranje izložba; Glad i žetva / Savez između sela i grada / Prva Sveruska poljoprivredno-zanatska KINO-PRAVDANO. 17(1923) Proletkultu (Narodni teatar). Akcije protiv gladi. Mladi pioniri. Proslava Prvog maja. mudrog čoveka dovoljna je jednostavnost” izvedenu u aprilu 1923. u Moskovskom koji je korišćen kao integralni deo predstave po Aleksandru Ostrovskom Vertov„Za svakogje prikazao u okviru ovog izdanja film Mladi pioniri/ 1. Maj parade Izložba umetničkih zanata / Akcije protiv gladi / Ejzenštajnov „Dnevnik Glumova” / KINO-PRAVDANO. (1923) 16 anti-religijskim parolama. i konjanicima sa omladine, radničke i organizacija ženskih članova studenata, običaja. Za vreme pravoslavnog Božića 6. januara 1923. organizovane su procesije godine, anti-Božić koji su organizovali da bi se ljudi izlečili od svojih „sujevernih“ je što predložila tako sporazum državao nenapadanju i ovih arbitražu; „Komsomol poverenje Finska).Božić” održan 1922. pridobije i da pokušala Estonija je Rusija Litvanija, Sovjetska Letonija, (Poljska, entiteta“ „Baltičkog i Rusije Ratna opasnost; Konferencija o razoružanju održana / u gimnastika Moskvi i između Sportovi Sovjetske / Agitacija / Obrazovanje / bogova Protiv / rataProtiv KINO-PRAVDANO. (1923) 15 u Moskvi seodržaoi2.Kongres Profinterna (Crvena internacionala sindikata). Petrogradu i Moskvi, između 5. novembra i 5. decembra 1922. godine. U u Četvrtikomunistaodržan KongresdelegatameđunarodnihKominterne. isto Skup vreme KINO-PRAVDANO. (1923) 14 sutra. Filmska poema posvećena Oktobarskim proslavama. je broja ovog Podnaslov revolucije. Oktobarske godišnjica Peta KINO-PRAVDANO. (1922) 13 Dnevnik Glumova, Sergeja Ejzenštajna, NITRAT 23 Juče, danas, danas, Juče, 21

foto: Austrian Film Museum 22 XXIII Festival Nitratnog filma kao žanra. žurnala filmskog istoriji u eksperimentaumetničkog najfascinantnijeg mnogima 12 se vodi kao izgubljen). Tako ćemo po prvi put biti u prilici da vidimo celinu po Ove godine predstavićemo ostatak Rusije. digitalizovanih žurnala Kino izvan pravda od broja filmova 13 Vertovljevihdo 23 (broj kolekciju najveću poseduje koji brojevajedanaest pravde,Kino od dobijenih Austrijskog filmskog muzeja Beča iz komentar sovjetske stvarnosti. Na XX festivalu nitratnog filma prikazano jeprvih „uhvaćen na licu mesta“ i slučajno odabran, a sve zajedno predstavlja umetnički kao izgleda vreme sve materijal gde rez), kratakpreovladava kojima (umontažnih i trikova optičkih namnoštvu zasnovane strukture originalne „filma-oka“ tako da i celina bude istina. U njima je ispitivao izražajne mogućnosti takozvanog novu percepciju sveta i da „komadiće istine“ tematski organizuju i sistematizuju, snimanja i slobodne montaže, oslobođeni ograničenosti uglova vremenaneobičnih kamere, skrivene i putem prostorada bio je stvore im Cilj način. osmišljeni na mora biti zasnovan na istini, odnosno na „fragmentima stvarnosti“ organizovanim Jelisaveta Svilova i mlađi brat, snimatelj Mihail Kaufman), bila je da projekta proleterskiKino-pravda (iza koga film su sem Vertova stajali i njegova žena, montažerka Ideja snimaka. arhivskih primarnih obradu autorsku i umetničku izražavanjaosnovnu činile filmskog mogućnosti montažne različite su gde postupku, i duhu eksperimentalnom po je čuven storija, nekoliko sa rolne jedne po od mahom sastojao svaki se kojih od žurnala, niz Ovaj godine. 1925. marta do 1922. maja dvadesetse brojatri filmskog žurnala zemlje posle revolucije i građanskog rata. U njegova najvažnija ostvarenja ubrajaju Kaufman, dokumentarnih i žurnalskih storija koje su Denis pratile rađanje i život nove boljševičke filma teoretičar i poznat u svetlu pokretnih slika pod pseudonimom Dziga Vertov scenarista autor je ključnih reditelj, sovjetski Legendarni stanice /Prenos koncerta preko radio talasa. Seljak kupuje radio uređaj u radnji / Uputstva za montiranje antene / Razvoj radio KINO-PRAVDANO. (1925) 23 seljaka uposeti Moskvi /Lenjinov uticajna seljake ipotlačene nacije grupa sela: i grada„savezništvo“ - Smička / smrti Lenjinove godišnjica Prva KINO-PRAVDANO. (1925) 22 Godina nakon Lenjinove smrti napredak i Lenjina na atentatasahrana/Lenjinovasmrt i / bolest, njegovim vođstvom pod SovjetskeRusije Pokušaj smrti: Lenjinove godišnjica Prva KINO-PRAVDANO. (1925) 21 koristi Vertov snimljeni materijal itd. koji nijestavio uKino-oko (1924) vrt zoološki u odlazak selo, na pionira izletu o Reportaža Pionirske reportaže: Izleti pozemlji, uzoološki vrt itd. KINO-PRAVDANO. (1924) 20 SSSR-a). VKFO se gasi i umesto njega osniva Goskino (Državni 1922.komitet decembru U stolu. Jelisavetamontažnom naSvilovapregledanegative za kinematografiju / radnica i seljanki zime, i Emancipacija žena leta uSSSR-u; severa, i juga zemlje, i grada Povezivanje KINO-PRAVDANO. (1924) 19 i davanje imena kao zamenuza tradicionalno krštenje. 1923. godine. Ceremonijalno predstavljanje tek rođenih beba radničkom kolektivu 27.Gustavaumrosmrti decembra je povodom Ajfelakoji Parizu Ajfelovu toranj (Kinoistina), Kino pravda od kojiizlazio je

foto: Austrian Film Museum Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: DIE KOFFER DES HERRNO.F. 1931) (GE, Koferi gospodina O.F. Ludwig Stossel, Harald Paulsen, Peter Lorre, Alfred Abel, CurtMolo von Paul Falkenberg, Karol Rathaus Heinrich Balasch Reimar Kuntze, Leo Lania Alexis Granowsky, Hans Homberg Alexis Granowsky (Heinrich Brauner,(Heinrich Hamburger Echo No. 140, 11.6.1932) režije kojom jeuobličena.” srži, već ivisokog nivoa koji jeudanašnje vreme pored redak, umetničke imajstorske u najboljemmaniruJohanaNestroja. Aova tema jetoliko duboka zbogsvoje nesamo film Aleksisa Granovskog, ono nije eksperimentalno, već se bavi grotesknom temom „Ostvarenje Koferi ideu potpuno gospodina O.F. drugompravcu, naprvi uodnosu kao histeričnosmešnogurednika gradskih novina. (buduće velike holivudske zvezde Hedi Lamar) i naročito, genijalnog Petera Lorea Kisler Hedi gradonačelnikaOstendea, roleAlfreda kao Abelapamćenju u ostaju porukama i ozbiljno ga cenzurisali. filmskim Osim brzopotezne nezadovoljni režije bili Granovskog, naroda, posebno mobilizaciju na usmereni planski nacisti, su zašto je jasno razloga, ciničnih i zablude glupe iz stvorenagrada modernizacija optimistički i dobra“ „opšteg korist sugeriše da je oporavak samo stvar vere koja u je pak zasnovana ninačemu, dok je mnenjem delo javnim se da manipulacijom obzirom bavi S Godoa“. „Čekajući delo besmrtno napisao je što nego pre film ovaj gledao Beket Semjuel je da razloga bez ne se ranozvučnog i čini a Klera, Renea pozorišta muzičkog Brehtovog uticaje velike nosi u sebi filma, zvučnog nemačkog ranog dragulj Neizbrušeni Granovskog. Alekseja emigranta odrasle”) za „bajka prozvana filmu samom (ukomedija živahna i originalna Iznenađujuća — gospodina O.F. na zaboravljaju polako ljudi i cveta sve Ostendeu u krizom, ekonomskom sa bore sveta širom eksperti finansijski se nije Dok smeta. nikada ne nikome O.F. to ali gospodin pojavio, misteriozni se što je problem Jedini sekretaricu. novu svoju ženuza uzimagradonačelnikaudovackabarea, zvezdom sa venča nekoliko projektovao novih zgrada se je napokon ženi gradonačelnikovom ćerkom, koji dok se novinar Stiks Stak, Arhitekt grad. savremen postaje Ostende i razvoj ekonomski kreće Ubrzo itd. klubova noćnih hotela, boljih izgradnja i u inostranstvu. Oni ubeđuju druge građane da je gradu potrebna modernizacija ovaj iskoriste da kako ideju na O.F.razglašavajućiobogatioje dadogađaj se kojisugrađanin nekadašnjinjihov dolaze Stark arhitekta i Stiks Novinar O.F. u poslednjih tri stotine godina i svi se pitaju ko je zapravo misteriozni gospodin rezerviše šest soba (hotel ima samo pet). Ovo je najveći događaj u lenjom gradu trinaest stiže kofera iznenada u hotel, zajedno sa Ostende ceduljom da će gospodin grad O.F. uskoro staromodan doći i da mu se i pospani u dana Jednog rg j nmčo svrne rusko-jevrejskog ostvarenje nemačko je drugo O.F. gospodina Koferi NITRAT 23 23

foto: Friedrich-Wilhelm-Murnau-Stiftung Ul/Cast: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: FRAUENARZT 1928) SCHAFER(GE, DR. Doktor Šefer, ginekolog Lekar zažene / 24 XXIII Festival Nitratnog filma Agnes Petersen , Ivan Petrovich, Evelyn Holt, Leopold Kramer, Willy Schmidt-Gentner Georg Muschner Jane Bess Luise Fleck Jacob Fleck, kojoj jezablistaokasnije vodeći protagonista nemačke kinematografije Hans Albers. u Grebera, negativca roli izvanrednoj po i je poznato odgovora, adekvatnih bez pitanja, mnoga otvara koje delo Vizionarsko pobačaja. neprofesionalnih od opasnošću i telom hrabroovom filmu u bavilise ženskog pitanjem su izbora, muške njihovim vladavine nad kada je brak imao dve svrhe za žene, da budu finansijski zbrinute i da rađaju decu, Flekovi doba U moderno. i aktuelno iznenađujuće deluje ostvarenje ovo gledištatačke današnje sa ali negativna, izrazito bila je reakcija kritičkih većinapremijere Posle restriktivna. bila vrlo Nemačkoj u regulativa zakonska je čija abortusa problemom i trenutkom realnim i lepršavažene za kostimirana dela,Lekar Petrovićem (u glavnoj ulozi u sa filmovi ostali njihovi su Ako Fleka. Jakobaporeklajevrejskog zbog emigrirali su čega Nemačku i do dolaska nacista na vlast 1933. godine snimili prekou se su osamdesetpreselili veka,prošlog godinadvadesetih suprugaKolmaAntona sredinom prvog filmova, smrti Lujzinog nakon posle kinematografije, austrijske Pioniri institutu. filmskom Danskom u pronađena bilavremena izvesnog pre bi da izgubljena kao vodila se dugo Flek, Lujzom i srpskog porekla Svetislav Ivan Petrović sarađivala sa rediteljsko-bračnim parom Jakobom žene za Jedina drama Lekar — sazna šta se sve dogodilo, pokaje se i počinje da razume Šeferov stav prema abortusu. obećava da će intervenciju obaviti profesionalno i po proceduri. Kada Profesor Hausen i zatim beži. Silovana žena brzo odlazi kod bivšeg verenika i traži pomoć. Doktor Šefer uradio, Evelin se u njegovom stanu suočava sa njim. Beskrupulozni lekar napada Evelin se Šefer suočava sa njim, zahtevajući da napusti zemlju. Saznavši od Lusi šta je Greber procedure i Lusina prijateljica umire. Lusi zna da je nestručni poštovao abortusnije ali izvršiouradio, to Greber,je drugi Neko abortus.pa uradi da odbio je kojoj prijateljice, LusiVoker. saLusine neprimerenuvezu kod pozivaju imao Šefera danahitno Jednog doktor Greber, koji brzo prilazi Evelin. Ona pristaje na udvaranje u verovanju da je Šefer pohlepni profesori staromodnidobija posao njega Umesto bivaodbijen. ali mesto, njegovo za je Kada prijavi se odbije. Šefer Doktor nesreće, je zbog posao obavlja on da sprečen privremeno zatrudnela), Hausen nepažnje iz je (koja prijateljici njenoj abortus izvrši da njega od traži Voker,koja Lusi nerođene upozna dana zaštitu jednog kada shvata ali ozbiljnodece, i pristup profesionalni etički svoj zauzima Šefer ćerki. njegovoj sreću garantuje da stanju u nije stavovima takvim sa mladić da misli jer Šefera, i Evelin između brak odobrava ne više Hausen stari toga, Nakon promenu zakona. podržava i nevolji u ženama pomoglo se bi kako slučajevima, određenim u moguć abortus je da smatrajući mišljenje, drugačije ima Evelin, ćerke Hausenove Šefer,doktorginekolog student,Njegov vereniki delom. ujedno smatranemoralnim i izlaganju svom u sapravoskladu odbacuje u nadavažećimabortuszakonima,nije samo jer ga ne već Hausen profesor ginekolog cenjeni konferenciji, medicinskoj Na Filme von Louise Kolm-Fleck, Oktober 2019) (Anna Dobringer, Programm FAA: weibliche Der Die Wiederentdeckung Blick. der se nebave sporednim samo likovima, već sustavljene usredište filmske naracije.” što seksualno suneželjena nasilje trudnoća, iposledice nestručno izvedenih abortusa u pozadini moderneurbanestvarnosti. Ozbiljnost jerteme jemeđutimsačuvana, kao „Luiza Flek predstavlja svoju dramu obezvremenosti restriktivnih zakona opobačaju Orlovu, o čtr fla kjm j mđnrda imk zvezda filmska jemeđunarodna u kojima filma četiri od , Careviću iPoručniku njenog visočanstva) bili raskošna se nase potpuno realistički direktani bavio način

foto: Filmarchiv Austria Ul/Cast: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: UNGLUCKLICHEN 1930) MENSCHEN(GE, VON BAYERN /SCHICKSAL EINES LUDWIG KONIG DERZWEITE, Ludvig drugi,kralj Bavarske TrudeMolo von Gerhard Bienert, Theodor Loos, Rina Marsa, Wilhelm Dieterle, Hansheinrich Dransmann Charles Stumar Lajos Biro Wilhelm Dieterle, Charlotte Hagenbruch, Wilhelm Dieterle (Hervé Dumont, CineGraph:(Hervé Wilhelm Dieterle, Lieferung 1vom März1984, E1/E2) kraljevsku porodicu inarušioreputaciju Nemačke imperije uinostranstvu’.“ dekorativna, ali nenakićena slikovita hronika, donela mujeprekor ‘da jezaprljao scenografom Ernestom Sternom, izazvala jepometnju. Njegova statična, prilično „Diterleova dvosatna filmska biografija oLudvigu koju II, jesastavio Renartovim sa sledeće tri decenije. u prigrli i angažuje meseci par za Holivud, talente, nove za meka ga da neophodni beočug bio je koji ali elite, konzervativne nemačke od Ludviga), odbačen besmisleno samog glumio je (on Diterlea Vilhelma natprosečne veštine primer glumačke i vrhunski rediteljske je film ovaj montažom, usporenom namerno sa nedovoljno pritajeni homoseksualac... Snimljen u gotovo ekspresionističkom stilu, ljudi, od uplašen i odsečen paranoik zamkova, svojih zatvorenik zamišljeni ideja, genetski predodređen na ludilo (kao i njegov brat), ekscentrik u smislu graditeljskih ali eliti, o nego ljudima običnim o brine kojiviše spletki, protivnikdvorskih lepog, je danas do verzija anajbolja svakako ona platnu, iz 1972. u filmskom režiji Lukina Viskontija. na U Diterleovoj viziji putaLudvig II je ljubitelj više je ekranizovana i cenzurisani bioje uspešne karijere, zabranjeni i nastavka uAmeriku odlaska pre nemog filma nemačkog ireditelja glumca poznatog Diterlea, Vilhelma film Poslednji — okolnostima. da pokuša Kralj pobegne svom staratelju na jezeru Starnberger, Gudena. aliumire podnerazjašnjenim Von Bernarda lekara ličnog psihijatra, nadzor pod Ludvigastavljajua psihijatrijskoj ustanovi, u već bratje Njegovsveta. spoljnog posledicu Kao oboljenja. njegovog duševnog stanja, vlada ga proglašava ludim,a zatim ga izololuju od psihičkog osobine poprima postepeno ponašanje samo neprijateljima imalimumovima,Ludvig gubismisaoza realnost, a njegovo sve više otuđuju od njega. Izolovan i vođen osećajem da je neshvaćen i okružen se koje Sofi, princezu sestru mlađu njenu i Elizabetu caricu osobe, poverljive i najbliže njegove i uključujući njega, protiv okreću javnost celokupna i ljudi katastrofalnedržavau Bavarska se poteškoće. Ubrzo ulazi finansijske sveviše izdataka,ogromnih rezultatovih Kao umetnosti. plemenite i skladasavršenog vizijama ambicioznim njegovim odgovaraju koji dvorce gradi on života godina sveLudvigovorasipništvoPoslednjihse uspeha, širi. ranihPoslepolitičkih više promovisaoje umetnost kulturu,i njegovaali velikabilaje slabost arhitektura. Mladi Ludvig sa 18 godina dolazi na presto Bavarske. Bio je poznat po tome što . Istinita priča o nesrećnom i tragičnom kralju kralju tragičnom i nesrećnom o priča Istinita Bavarske. kralj II, Ludvig NITRAT 23 25

foto: FilmMuseum, Munchen Ul/Cast: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: THE LITLLEMINISTER (US, 1921) Mali sveštenik 26 XXIII Festival Nitratnog filma Will R. Walling Nigel Barrie, Edwin Stevens, George Hackathorne, Betty Compson, Paul Perry Edfrid Bingham „The litlleminister” J.M.Barrie Penrhyn Stanlaws (Motion Picture 31.12.1921) News, zanosne pričeoljubavnoj vezi sentimentom sa prošlog veka.” enterijeri, šarmantna pozadina -sve jeto uhvaćeno. Postajete stvarni učesnik ove tehničkog stanovišta, ovo ostvarenje jebogato izvedeno. Slamnate kućice, jednostavni „Čak ninajveće cepidlake nećemoćidapronađu bilo kakvu manuovoj produkciji. Sa pronađene suuKraljevskoj kinoteci Belgijeiholandskom Aj Film filma izgubljenog dugo mala“.„slatkaovog Kopijekao reklamirana Kompson Beti nastupala roli uglavnoj je četiri čak koje u 1922, – filmova 1921 periodu sedam u snimio je Stenlousovih Od Kompson. Beti naročito nastupima, Devis, začuđujuće je živahna, vizuelno upečatljiva i ojačana Meriondobrim glumačkimili Marej Me Norman, Mejbl su što kao glumice, istaknute protežirao je kojima na časopisa stranica naslovnih ilustratora poznatog i rođenju po Škota Stenlousa, Penrina režiji u Verzija Hepbern. Ketrin mlade glumi po je Ričarda režiji poznata u 1934. iz Valasa, zvučna verzija jedina a filmu nemom u revolucije industrijske Škotskoj vreme krajem XVIII veka, za čak je šest puta siromašnih ekranizovana, od toga i pet puta na bogatih sukobima o tema sveštenik“. godine „MaliIntrigantna komad pozorišni i kasnije 1891. godina šest a novelu, je napisao Pana“, „Petra vanvremenskog tvorac Bari, Džejms — Ciganka njegova žena, ona jenjegova prema škotskom zakonu … je daobjavio Gevin je akoda kaže On kapetan hapšenje. Gevinovo naređuje zatražione Halivel, to je iako i hrabrosti njegovoj divi se Rintul Lord ocem. sa da je upozorio tkače. Babi je pobegla i, po povratku kući, čuje Gevinov razgovor ponuđena je novčana nagrada. Gevin moli lorda Rintula da je pomiluje i priznaje ogrtačapredstavljasaGevinje kapuljačom, hapšenje Zasvojuženu.kaonjeno izaSkrivenu Kapetan bekstvu.Halivelhapšenje. u Babino naređujeim pomažu kada sazna da ga je prevarila, ali i pored toga njih dvoje se pridružuju tkačima i razbesni se On zatrubi. da navodi ga ona pojavi, Gevin zatrubi,se Kada uspeva. da ne pokušavaali Babi to, za Čuvši približi. vojska se kad trube da je im upozori tkače koji se pripremaju za povratak. Postavljeni su stražari i naređeno kakoKadanaređujekasarni.čuje trupamadanada izgrednike,krenu odlučuje u trupa zapovednika Halivela, kapetana njenim za o je ništa Zaručena zna lutanjima. ciganskim ne koji Rintula lorda sudije ćerka Barbara, lejdi stvari u je Ona pobegne. da pomaže joj on i očaraju ga privlačnost i lepota njena Babi, ispita Gevin kada Ali borbu. za spremili se bi kako policije dolasku o obavestila Kirka. Policajci su starešinom isterani van grada. glavnim Navodna ciganka Babi i sumnjiči se da je neredaizgrednike vođom Tomasom, sa sukob u dolazi čega protiv se vlasnika i spale fabriku. pobune Gevin, novopridošli pastor, proizvoda, interveniše sa policijom, zbog svojih cena smanjenja zbog besni Tramsa, Tkači institutu.

foto: Eye Filmmuseum, Amsterdam Ul/Cast: Mt/Ed: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: MARIA DOMAR(PT, 1930) odmoraMarija Bernardina Alves da Cunha, Perpetua dosSantos, Adelina Abranches, Rosa Maria, Jose Leitao deBarros Salazar Diniz Manuel Luis Vieira, Antonio Lopes Ribeiro Jose Leitao deBarros, Jose Leitao deBarros (A Season of ClassicsFilms, 2020-2021) Nazare. To jeprelepi film zapanjujućim sa slikama iupečatljivom montažom.” „Marija doMarjeizvanredno delo, opomorskom pejzažu iribarskom životu uselu partitura kompozitora Bernarda Sasetija. originalna iskorišćenaozvučavanje za je što je užitak poseban a 4k, rezoluciji u film restaurisala digitalno je Portugalije Kinoteka Films). Classic of (Season na portugalski film, pred nama je ponovo zahvaljujući projektu „Sezona klasika“ Svojevrstan Nazarea.testament velikog uticaja iz Ejzenštajna kao i ribarasovjetske filmske avangarde dramu u vanvremensku celini prevazilazi iskristališe daleko koja porodice priču dve ljubavnu zavade iz da uspeva gde narativa, je inventivno ostvarenje ukome se vidi deBarosovo majstorstvo uizgradnji - ribaraportugalskih života iz tragediju antičku na i biografska drama iz 1949. godine, ali ovoga puta se vraćamo na kraj nemog filma na Festivalu nitratnog filma je prikazan njegov poslednji igrani film od završetka I svetskog rata pa sve do sredine šezdesetih godina. Pre Žose šest Leitao godina de Baros je bio istaknuti portugalski reditelj — čija se karijera protegnula svojih muževa vide kao krivicudrugih. tu ali ljubav zabranjuju zaljubljuju, njihove majke koje se i dalje se otvoreno svađaju i mrze Manueljer smrt i Mar do Marija kasnije, Godinama egzistenciju. golu za bore se da suprugu i Mar do Mariju ostavljajući samoubistvo, počini rezultat kao Falačakritika, olujom vide sa suoči se da posade nesposoban i Postiđen pohlepe. smrt njegove koji sugrađana svojih strane od odbačen je FalačaFalače. osim izginula, je posadačitava i stenje na nasukao brod se jer brod kako nebiizgubiodnevnu zaradu odribolova. Rezultat jekatastrofalan svoj spasi da sina pokuša Falača ima moru, kojom na oluje sa vreme za Ilda, dana tetkaJednog Manuela. kao poznate sela iz žene suprug i je posade ima ćerku istog imena kao i njegov brod Marija do Mar. Među članovima brodske Kapetan ribarskog broda Falača, zvani Ujak iz sela Nazare na portugalskoj obali, . U pitanju U mora. od Marija NITRAT 23 Divna oluja, 27

foto: Cinemateca Portuguesa Ul/Cast: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: MORAN OFTHELADY (US, 1922) LETTY Moran broda sa „Ledi Leti” 28 XXIII Festival Nitratnog filma Emil Jorgenson Walter Long, Charles Brinley, Rudolph Valentino, Dorothy Dalton, William Marshall Monte M.Katterjohn „Moran of the Lady Letty” Frank Norris George Melford (Rush, Variety 10.02.1922) ljubavnika.” publiku predstavlja verovatno šok, zato što jetoliko dugobio poistovećen ulogama sa „Kao heroj grubeborbeValentino jeotkriće. Fizički izgleda kao ali to deotoga, za zaboravljenog filma treba zahvaliti Kraljevskoj kinoteci Belgije. bezrazložno ovog restauraciju odličnu Za izaći. lako nije ograničiotada do je Valentinovog glumačkog spektra, samo ironično dokazavši da iz kalupa koji ga realističkom brodskom scenografijom, ali ona nije pomogla širenju dijapazona zapanjujuće i kadrovima morskim sjajnim sa akcije, prepuna dramazabavna je proizvod Krajnji zlikovcima. zastrašujućim i okorelim sa kraja do bori se da spreman je koji avanturista junak, mišićavi put prvi po je on Leti“ „Ledi filmu U budoara“. iz ljubavnika „latinskog je kao zapravo čineći nastupao filmova dvadesetak dotadašnjih negativac, nevaljali svojih mangup, žigolo, ili kombinujući neke od od ovih karakteristika većini u Ali, histerije. ženskepredmeti fascinacije postao Šeikai snimio Valentinoveć je U trenutku kada je glumio mladog, mišićavog bogataša Ramona Lareda, Rudolf — napastvuje Moran, ali da je Ramon pokušava spašava, Kičela Kičel dolasku se utapa. Mladi Po par je osvetu. spreman planiraza venčanje. prostora tovarnog Ramon preuzima komandu i brod se vraća u San Francisko, a Kičel iz brodskog između brodu na Ramona i tučaposade i Kičela i njegovih krijumčara pa rezultira kapetanovim porazom. Ramonu, dojavi i Čarli kuvar sazna to Za posade. anaKičelplaži, isplaniraMoran likvidirajućizačlanove novaci dasebe, zadrži blago pronalaze Kičel i Ramon Meksiko, u dolasku Po kabinu. njenu u ušunja se da Kičelasprečava noći tokom a brod, švercerski na je odvodi je, Spasivši muškarca u kojoj Ramon prepozna Moran, ali od kapetana skriva njen identitet. Ubrzo nailaze na norveški brod Lejdi Leti. Jedina preživela je devojka obučena u u borbi. Pokazavši svoju veštinu pomorca biva unapređen u mornara prve klase. Ramon se ubrzo dokazuje kao ravan ostalima na brodu, porazivši jednog od njih upravljaMeksika.obalaKaliforniješvercomkapetanbavii Kičelizmeđu se koji Brodom Meksiku. ka plovi koji brod švercerski na odveden i drogiran biva on jahti, na zabavu za krstarenje,na putu Zakasnivši devojku.nekonvencionalnu i snažnu Moran upoznaje na bogataš mladi Laredo, Ramon Francisko. San Moran sa broda

foto: Royal Film Archive of Belgium Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: FIAMMA CHENONSISPEGNE (IT, 1949) plamen Neugasivi Carlo Campanini Luigi Tosi, Leonardo Cortese, Maria Denis, Gino Cervi, Renzo Lucidi Alessandro Cicognini Gabor Pogany Alberto Pozzetti Fulvio Palmieri, Vittorio Cottafavi, Giuliano Conte, Giorgio Capitani, Oreste Biancoli, Siro Angeli, „Italica Gens” Franco Navarra Vigiani Vittorio Cottafavi (Jacques Lourcelles, Dictionnaire Laffont, ducinéma, 1992) Paris neorealizam.“ i Kleopatre. Gledajućipravo uvečnost, Kotafavijevi filmovi veličanstveno ignorišu istomsa veličinom ipažljivo postavljenom kompozicijom kao isamoubistvo Antonija ovaj način pogubljenjeneznanog vojnika, uratu ukome umirumilioni, predstavljeno je religijski kontinuitet, koji se pretvara uvečnost: istvarno plamennastavlja dagori.Na „Liturgijski kvalitet filma briše vreme, briše istoriju, postavlja svaku tragičnu akciju u zna za boje,bioneko karabinjer iličlanpokreta otpora. nego umetnički senzibilitet jer očigledno nisu mogli da shvate da patriotizam ne protiv fašizma“. Sa današnje protestuju tačke gledišta, u pitanju je bila više politička pristrasnost da neorealizma prikazivanjanjegovog na Venecijanskom branilaca festivalu 1949.„apologije zbog godine, novinara, levičarskih trideset gotovo vanvremenski tragizam, ali je upravo taj, gotovo religiozni stil, nagnao žrtvovanjemKompozicijai sebe. moralnomsnagom nadmašuje filma poseduje svojom koji pojedinac je filmu ovom u junak Glavni njega. od otklon ozbiljan i predstavlja ali neorealizma, vrhuncu na je nastao film, drugi njegov plamen, najznačajniji osmišljenim masovnim scenama, snimljeni u italijanskojizuzetnom koloru, a među njima su u U pitanju su istorijski spektakli sa izuzetnim prisutnog kostimima i scenografijom, bogato veoma (peplum),kinematografiji pedesetih polovini drugoj u i tokom šezdesetih godina XX veka. neomitologizma žanra Fredu) Rikarda(uz autor vodeći kao poznat svega pre publici široj Kotafavije Vitorio — ubistvo dva vojnika iherojski stajepred streljački vod. kao predajeNemcima uzimaju zase Luiđipreuzimajućiodgovornost spasao ih Dabi taoce. sunarodnika njegovih desetoricu odmazdi u i vojnika nemačka dva su ubijena okupacije, nacističko-fašističkevreme Za mesta. rodnog blizu stanici u brigadir postaje gde zdravstvenihzemljuproblema zbog gau vraćaju zatim a Africi, u bori hrabro se Luiđi rat. svetski Drugi izbija i godine Prolaze vojsku. u se prijavljuje i želi ne ujakato Luiđi njegovog ali manastir, u i smeste ga dedu da Pastora ubeđuje i njega za brine se Majka otac. kao bude da želi nogu malih od i kući dedinoj odrastau Dete Luiđija. sina i ženu sobom za ostavljajući borbi, u gine svetskirati Prvi u odlazi karabinjera.On posao za se Pošteni seljak Đuzepe, najmlađi od tri sina Pardona Luiđi Manfredija, prijavljuje Herkulova(1960)osveta i Herkul osvaja Atlantidu (1961). NITRAT 23 Neugasivi 29

foto: Fondazione Centro Sperimentale di cinematografia-Cineteca Nazionale Roma Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: DEN USYNLIGE 1945) HAER(DK, Nevidljiva vojska 30 XXIII Festival Nitratnog filma Poul Muller Poul Reichhardt, Mogens Wieth, Ebbe Rode, Bodil Kjer, Edith Schlussel Kai Moller Karl Andersson Rudolf Frederiksen, Knud Sonderby Johan Jacobsen (Geschichte desFilms 1945-1953, Toeplitz, Jerzy str. 447) dokumentarnom stilu koje prikazuju činsabotaže.” učestvuje uborbi (glumi supodvukli gaPol Rajhard). Kritičari sjaneinapete scene u stava: arhitektu koji se koleba ipodložan jepromenama imehaničara koji aktivno je izvedena u oktobru. Scenario Kurta Sonderbija suprotstavio je dva osnovna roku, šest Nevidljiva meseci nakon vojska oslobođenja. JohanaJakobsena premijerno „Na igranom filmu ostvarenja prva izvremena okupacije pojavila su se urekordnom izvanrednu mračnu fotografiju, koja doprinosi teskobnoj atmosferi. iskazana povesto teškim uslovima ukojima senalaziopokret otpora, data jekroz protiv nacističkog okupatora za oslobođenje zemlje. Filmski surovo i verodostojno o ljubavnom trouglu dvojice muškaraca i jedne žene, gradi važniji deo priče o borbi LauricenaJuniora). film i sniman je (istovremeno okupacije temu je ne malo iznenadio svoje poklonike izvođenjem prvog norveškog ratnog filma na Jakobsen nacizma, od oslobođenju Po godine). 1944 iz akordatog perioda Osam (na prošlogodišnjem komedije Festivalu ležerne nitratnog žanra rediteljafilma prikazano najznačajnijeg je za jedno od je najboljih slovio ostvarenja rata svetskog II rediteljske godinakarijere stvorio otprilike isti broj igranih filmova trideset kao i niz dokumentaraca. Do kraja za je Jakobsen Johan reditelj norveški Prominentni — Alis ljubav izatim odlazisa grupom u rizičnuakciju uništenja fabrike „Metrodan“. izjavljuje Jogen započeo. je što ono završi i zameni ga da dužnost njegova je da oseća Oleom, saborcem Polovim razgovorasa posle Jorgen,metak. zalutali ubija njih, da je već dugo prate i čekaju priliku da ga uhvate. Pol uspe da pobegne ali ga sastanakkojaglave.dogovori saOndoći mu će dazna znajući Gestapo zane Alis grešku čini i Alis i Jorgena između dešava se šta otkrije slučajno Pol Nemce. za radi kojafabrikenacrte pokaže mu danagovara gaPol arhitekta. kao radi Jorgen njemu. Pol priprema sabotažu u fabrici „Metrodan“ koju je sagradila kompanija gde ljubavpremaoseća ne više i njeganagleda kako to je promenilodešavalo se što ga pronađu. Njihov ponovni susret je razočaranje za Alis, a duga razdvojenost i sve pobegne i traži od Alis da se sakrije kod nje. Gestapo pretrazi kuću, da ali uspe Pola ne ranjen uspeju je boraca daod jedan sabotaže, toku U petama. za Gestapo je mu jer krije morase daali zemlji, nekou vreme već je On Pol. pojaviiznenada se danaborbi. žrtvujuonaJednogi u Jorgenostali su dok srećni,zatose što krivicu Danskoj postaju teški, pokret otpora sve više napada okupacijske snage. Alis oseća u život za Uslovikoga Polvoli. taj je daoseća duše dubini u ali dopada, se joj On Jorgenom. sa vezu u ulazi Alis usamljenosti, Zbog Jorgena. prijatelja Polovog za udala Alis se da volela bi više i muža, izborom ćerkinim oduševljena bila nikada nije kojaburžujka,površna je majkaNjena majkom. dok sa živi da zemlji komandosima, u ostaje Alis pridruži se da Englesku se u To otišao je razdvojene. On Polu. su i Alis porodice dogodilo mnoge Danske, okupacije Nemačke vreme Za je snažno delo koje kroz melodramsku priču priču melodramsku kroz koje delo snažno je vojska Nevidljiva Crvena zemlja, Bodil Ipsen iLaua Crvena

foto: The Danish film Institute Ul/Cast: F/Ph: Ad/Auth: R/Dir: OF USHER(US, 1928) THE FALL OFTHEHOUSE Pad kuće Ašer Melville Webber Hildegarde Watson, Herbert Stern, Melville Webber James Sibley Watson, of Usher” „The Fall of the House EdgarPoe Allan Melville Webber James Sibley Watson, (Scott Simmon) ručno izrađenoj optičkoj kopirki, kuće Pad Ašer izaziva Holivudpodsvojim uslovima.” svojim sofisticiranim efektima kamere isuperpozicijama ostvarenim naVotsonovoj ali ih je selektivno koristio za proizvod lične vizije koja je bila amaterska. ponosno Sa Predložio jepovratak starim trikovima kamere, iholivudskim čak studijskim tehnikama, je tvrdio daevropski modernistički stilovi mogudanosefilmaša nakratke samo staze. „U članku iz1928. godine podnaslovom ’Amaterska studijska slika’, Džejsm Sibli Votson filmova“ iodabralo ga za čuvanje u Nacionalnom registru filmova. Kongresna godine 2000. je biblioteka avangarde u Vašingtonu američke uvrstila u ostvarenje grupu „kulturno, važnoistorijski ili estetski Ovo značajnih itd. prizmi, višestrukih ekspozicija, senki i kaleidoskopskih slika, usporenog kretanja poput efekata, optičkih niz koristeći slikama, simbolističkim i strani vizuelnoj grozničavi san. Odrekavši se u narativne jasnoće, reditelji su se pretvorenepotpuno okrenuli more noćne jezive poput konstruisano delo, ekspresionističko gotovo su stvorili umetnosti) istoričar Veber a lekar, bio je (Votson profesija rediteljskogdvojca Džejmsa Sibli Votsona i Melvila film Vebera. Dvojica avangardnientuzijasta iz nefilmskih amaterski trinaestominutni snimljen je Americi u adaptacija, Epštajnova i ukoloru kad godine Iste Kormana. zvučna verzija Rodžera režiji u kao i amerićka 1960, iz Epštajna, Žana urežiji 1928, iz film nemi francuski ekranizovana najpoznatije su dve verzije na platnu, filmskom a puta mnogo je Ašer“ kuće „Pad Poa EdraraAlana slavnog pripovetkaPoznata — on zauvek tone ujezero. zamka pre nego što on počne da se ruši. Pri mesečevoj svetlosti posmatra kako brata, koji u šoku umire. Užasnuti pripovedač ima vremena samo da pobegne iz padasadanai svojim nasilnim U konačnim njega. smrtnim mukama nasrće na i sobe vratima na Roderikove se pojavljuje Medlin i figura iscrpljena i Pokrivena „pucanja zvuci noći olujne i čupanja“„vrisak“i odozdoRoderika ubeđuju grobnicu.u sahranilidaživu je su mračne Tokom kovčeg. zapečate i porodičnoj u grobnici sahrane zajednički je oni umre iznenada Medlin Kada goste. u pripoveda neimenovani pripovedač, prijatelj iz detinjstva kojeg je Roderik pozvao nervozni Roderik Ašer i njegova bolesna sestra bliznakinja bolesno Medlin. Njihovu žive priču jezerom prozirnim okruženom zamku raspadnutom vlažnom, U NITRAT 23 31

foto: George Eastman Museum Ul/Cast: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: AU BONHEURDES DAMES 1930) (FR, Raj zadame 32 XXIII Festival Nitratnog filma Armand Bour Ginette Maddie, Germaine Rouer, Pierre deGuingand, Dita Parlo, Andre Dantan Emile Pierre, Rene Guychard, Armand Thirard, Noel Renard bonheur„Au desdames” Emile Zola Julien Duvivier (Luciano Giusti, De Catalogo Le Giornate delCinema Muto 2005) prostor dabise stvorila virtuelnavizuelna vrteška.” čekajući da život prođe pre nje, ovde poprima viziju neprekidnog kretanja kroz scenski potopljena su ueklektični stil učenika,Antoanov zahtev za kamerom koja nemiruje, Antoana, ali sklonošću ka uklopljenusa preteranom sjajukadriranja. Načela majstora „U Divivijeovom filmu nailazimo naistu briguoko detalja kao kod njegovog uzora Andre kao što su godina, tridesetihdela remek njegova u uvod bilo delo režiranovirtuozno ovo i delima Renoara, Klera i Vigoa, Divivejovih prvih takmaca. Ipak, treba reći da je i melodramatična u poređenju sentimentalnasa tehničkim inovacijama previše koje su unete u je film, ali bila Zole, Emila slavnog romanu po nastala priča biserimaGansa Abela dolaska scenama dostigao „Ejzenštajnovske je kvalitete“, gde ekvivalentne samo uvodnim tadašnjim Pariz, francuskim u karijere) u početku na naročito Parlo Dita (predivna provincijalke decenija, mlade pet preko trajala je koja i Velsa Orsona oduševljavao je Majkla kojiPauela, ovde je postigao najviši montažni i Čovek vizuelni trijumf svoje efektima.karijere, zvučnim sa i ozvučen Žilijena iz zapećka naknadno prikazivan bioskopima u 1930. je kinematografije koji dame, za Divivijea biojeRaj francuske klasika film nemi Poslednji — Denz sesada može udati za Murea. Budu pokušava da ubije Murea, ali sam gine u Ženevjev,slučajnoj napaćene automobilskoj nesreći.smrću Izluđen ujaku. starom prema sažaljenja iz odbija javno ponižava. Kada joj Mure prizna svoja osećanja, Deniz ga, iako je privlači, pod pritiskom Klare i Žuvea koji je maltretiraju, i ljubomorne jeDeforžove kojaDeniz propasti.je do radnje male okolne dovodeći Hartmanom, bankarom i Deforž gospođom ljubavnicom, sa saradnji u carstvo poslovno svoje širi više sve On Mureu. zahvaljujući posao zadržava jedva Deniz Kolombana, zavodi posao modela, ali nakon sukoba sa koleginicom Klarom, koju je primetila kako kao prodavačica. Zadivljen njenim izgledom, Mureovov pomoćnik Žuve joj daje njoj u zapošljava se Deniz kućom, iskušenja”,robnom „hramom velelepnom ćerke svoje egzistenciju Ženevjevkoja obezbeđuje njenog i grudobolje, od boluje verenikaKolombana. Fascinirana Deniz, za osim da primoran, je Budu Mure. Oktav vodi susedstvu prvom u dame”,kojuza „Raj kuće robne velike male vlasnika Budua, trgovine ujakadraperijamapred bankrotom.kojiOnaje propada konkurencije zbog kod živi da Pariz u dolazi siroče mlado Deniz, Glava Glava jednog čoveka, Točak(1923)i Zastava, (1927). S druge strane, dramskastrane, druge (1927).S Napoleon Dobra ekipa, Balska beležnica i drugi.

foto: Lobster Films S.A. Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: AL NASSER SALAH AD-DIN (EG, 1963) Saladin /Saladin Veličanstveni Mahmoud El-Meligui Leila Faouzi, Nadia Lofti, Salah Zulfikar, Ahmed Mazhar, Rachida Abdel Salam Lavagnino Angelo Francesco Wadid Serry Azzedine Zulficar Abderrahmane Cherkaoui, Youssef Chahine, „Al Nasser Salah Ad-Din” Naguib Mahfouz Youssef Chahine digitalno restaurisana kopija laboratorije uBolonji. nova i doprinela je čemu uopšte, sveta arapskog dela filmskih najvećih od jednim Šahina, Jusufa genijalnosti režiserskoj i trudu neverovatnom zahvaljujući hrišćanin), zapravo je Isa plemić odani (Saladinu hrišćanima svideti vatrenim neće se koja objašnjenjima i glumci) arapski igraju Evropljane sve ostalih, (između kontraverzamasvim Uprkos međusobnim Srce. Lavlje svim Ričard kralj uprkosengleski je sukobima slože se da mogu čega zbog principe, viteške i ideale zajedničke deli Saladinom sa Jedini zajedno koji civilima. spletkaroša, i muslimanskim ubica nizu nad u Evropljanin, masakre krvave čine krstaši dok gradovima, svojim vođom prihvataju i tolerišu prisustvo hrišćana u Jerusalimu i drugim spornim pokazuje distinkciju između arapske umerenosti i evropske krvožednosti, kada prvi sa bitaka), scene montirane „ejzenštajnovski“ i scenografija kostimi, fotografija, (briljantna Ćinećite i studija holivudskih iz iznikli Skota“. U tehničkom smislu ostvaren na ništa slabijem nivou nego epovi toga iz vremenaNaserove ere, sa elementima zapleta i karakterizacijama izvedenim iz dela Valtera kritičar lucidno primetio: „On predstavlja čudnu mešavinu panarapskog nacionalizma jedan je kako ili filma, propagandnog i freskeistorijske između granici na stao je film biografski sveobuhvatni ovaj perspektive, arapske iz ratovakrstaških istoriju kinematografije „Naserovske“ ep decenijama je bio ubedljivo najskuplji monumentalni egipatski film. Prilično slobodno prezentujući izveden, Virtuozno — svoje srce... ljubav, po povratku iz Svete zemlje, a na nagovor kralja Ričarda, ona odlučuje da prati prihvataLujzane Isinu pripadnosti, nacionalne zbog isprva,Iako zemlju. Svetu celu i Ričarda, kome se Saladin divi kao jedinom časnom vođi, uspeva da preuzme gotovo da uspeva Saladin spreči ponovno krstaško godine, osvajanje Jerusalima 1191. i na kraju Akru u pregovorima zauzeli između njega krstaši su Iako taboru. krstaškom u ranjenika negom bavi se koja Lujze i Ise pomoćnika Saladinovog izneđu ljubav se rat, pod vođstvom Ričarda Lavlje srce 1189. godine. U pozadini ovih događaja, razvija krstaški III započinju i zemlju Svetu u odlaze RičardaI kraljaengleskog i Barbarose Evropi.snage Udruženefrancuskogkralja FilipaII Avgusta,nemačkogcara Fridriha I u rat za spremaju ponovo se Krstaši ruke. muslimanske u prelazi istok Bliski čitav jerusalimskog kralja Gija de Luzinjana kod Hitina, a zatim zauzima Jerusalim i gotovo kojima je bila i njegova sestra), prisiljen je da napadne hrišćane. On državu Jerusalim, nakonpobeđuje vesti o pokolju karavanalatinskog muslimanskih hodočasnika (među grad- latinsku okružuju kojiEgipta i SvetazemljaSirije1187. sultan Saladin, godine. (Joseph Fahim, IntheRealm of theSenses: TheEgyptian Stories of Youssef Chahine2019) platno bez granica pružajući odživota.“ dasuveća osećaj Šahinov najboljifilm, samouvereni umetnik koji koristi široke poteze četkicom slikajući bez naonošto premcauodnosu jedolazilo ili posle je nastalo Vizuelno ovo pre njega. je „Brilijantno koreografisane borbeostaju najveće, najopsežnije uistoriji arapskog filma, Saladin u ideološkom smislu sugeriše i NITRAT 23 Saladin sesmatra Saladin, 33

foto: Fondazione cineteca di Bologna Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: LA PIELQUEMADA (ES, 1967) Spaljena koža 34 XXIII Festival Nitratnog filma Angel Lombarte Luis Valero, Silvia Solar, Marta May, Antonio Iranzo, Luis Puigvert Federico Martinez Tudo Ricardo Albinana Josep Maria Forn Josep Maria Forn (Esteve Riambau,Filmoteca deCatalunya) bila imigracija, adase neodrekne nacionalnog gledišta autora.“ štoperspektivu filma, potvrđuje Fornov primat upokretanju teme tako teške kao što je društvenu stvarnost javnosti putem treba kanona izbrisati neorealizma.Ne katalonsku „Film jepratio trend Bardema ili Nievesa Kondea ipokušao jedapredstavi špansku „Sezona klasika“ projekta (Season of ClassicFilms). okviru u Katalonije, iz Kinoteke rezoluciji 4k u restauraciji kome slika govori više od reči, ponovo je pred gledaocima zahvaljujući digitalnoj skladna sinteza neorealizma i „novog talasa“. i Ostvarenje bez moralne pouke, u sveže Dirljivo veka. prošlog aktuelnije nego godina ikad, u svetlu današnje šezdesetihizbegličke krize, ovo delo je polovini neobična ali drugoj u zemalja zapadnoevropskih i Španije iz elitu bogatu pripremala za atrakcija država turistička postane istovremeno,da se, dok primorje, katalonsko i Barselonu u egzodusasirotinjeandaluzijskemasovnog ekonomske problemomi emigracije Skrajnuti biser katalonske grane španske kinematografije, — biće znak oproštaja, aliimržnje. razvrata, noć proveo Hoze je kojom sa devojke automobil sportski na Huanin pogled a stigne, porodica čim završiti izlasci noćni njegovi da se znao će ali nije postoji, nikada koji za svet u i ga poznanstvo uvodi Kratko turistom belgijskim pobegao. sa je druženje da verovao je koga iz života ponavljanje slobode kraj i Hozea za a nade, i straha putovanje to je Huanu Za život. novi otpočeli i njim sa sastali se bi da put na kreću decaManolo brat i Huanita i Huana,Pepito žena Njegova otuđenosti. osećaj iz porodicom drži sa ga vreme spojiti sve ponovo Andaluzije, se će kome u stan mali pronađe da uspeo zapošljava kao zidar. Iako je posle BraviKosta na nekoliko se gde meseci života uslovima napornog boljim za radapotrazi u Kataloniju,na u odlazi gradilištima Hoze, andaluzijski nadničar, živi u bednoj kući. Sit poniženja, gladi i siromaštva Spaljena koža, bavi se

foto: Filmoteca de Catalunya Ul/Cast: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: SIX ET DEMI ONZE (FR, 1927) SIX ETDEMIONZE(FR, Šest ideset ipo Jeanne Helbling Rene Ferte, Suzy Pierson, Nino Costantini, Edmond Van Daele, Georges Perinal Marie Epstein Jean Epstein postupke (posebno je upečatljiva višestruka ekspozicija) kao i ritmičnom, dinamičkom dinamičkom montažom, kojom ritmičnom, Epštajnodajepočastsvom velikom prethodniku Abelu Gansu. i kao ekspozicija) višestruka upečatljiva je (posebno postupke ekspresivno delo, pleni izuzetnom fotografijom koja uključuje različite filmske i fotografske su više puta, terajući nas da svaku situaciju sagledavamo sa različitih gledišta. Ovo kontrolišu svoju neobično, sudbinu. Niz elemenata, kao što su ogledala, voda i stepeništa, iskorišćeni pozorišna priroda priče, a ponekada ih prikrivaju ogromni setovi koji pokazuju istakla se bi da prenaglašeni da namerno su likovi prepuna simbolizma, ne Estetika je filma itd. mogu da automobila železnice, fotografije, tehnologija: modernih vreme to za upotrebu kroz stila deko artenterijere u smeštenu priču, ljubavnusavremenu jednostavnu koristi svrhu tu u kako se film može razviti kao istinski novi oblik umetnosti koji izražava ljudske emocije. On drame po romanu Žorž Sand, ovde se Epštajn vratio svojim omiljenim temama, istražujući prethodnogfilma od fotografskom u razlikuaparatu.Zakoristi se filmove iz tog perioda. Sam naslov filma njegove na odražavalo posebno se što eksperimentatorima, vodećim i avangardistimafrancuskim među je bio fotogeničnosti, ideje Delikove i Kanudove nastavljač Epštajn, Žan — vrati uživot, aliodlazizauvek,a Meri se vrati svojoj karijeri… fotografiji. Shvativši na da je njihova Meri ljubav prepozna sada nemoguća, Meri on beži i onesvesti se nafilm plaži. Žeromrazvije je i aparat foto pronađe Kada ona. to je da otkriti neće danada se Meri aŽan ženi, okrutnoj premakomeljubavi zbog ubio u se objašnjavada pismo pronalazi Žerom ubio. Žan se kojoj u vili u odsedaju Oni njim. za koja je sada pretvorena u hotel. Žerom odlazi vozom, a Meri raskida sa plesačem i kreće i pokuša da ga zavede. Žeroma obaveste da su pronašli kofer sa Žanovim stvarima u vili onesvesti, a Žerom koji je bio prisutan pritekne u pomoć. se Ona otkrijeMeri danastupa je jednog to Žanov toku brat U bratu. njegovom dogodilo užasno nešto se da pomisli odmah on i padne kući Žeromovoj u zidu na visi kojiportret Žanov trenutku, istom U nerazvijena njena fotografija, on shvati da je više nikada neće videti i izvrši samoubistvo. Hari uživaju u svojoj ljubavnoj priči, Žan je u očaju. Dok gleda u kameru u kojoj je još uvek gumai naMerikolima.pukne mu zakrenenjimaali otišla Žan ispriča dasa je Harijem, fotografiše. Međutim, probudivši se ujutru otkriva da je nema u kući. Kada mu baštovan kojim Meri uživa u plesu. Žan je veoma srećan kada mu ona sledećeg dana dozvoli da je sa plesača, poznatog Golda, Harija susreću večeri Jedne odbije. to ona ali fotografiše, dasaživeo bi svojom velikomljubavi luksuznoju kupuje Žan vili. fotoaparat želii da je telefonirala, Žan odlazi u žurbi ne javivši se bratu. Otputuje kolima na francusku rivijeru mladić koji je strasno zaljubljen u pevačicu Meri Vinter. Jedne noći nakon što mu je Meri doktor, koji vodi računa o svom bratu i brine se zbog njegovih ispada. Žan je besposleni poznati je Žerom roditelja. svojih grobnice ispred mole se Ners de Žerom i Žan Braća njegovih likova.” (Georges Sadoul, Historie generale du cinema6, L’Art muet 1919 –1929) kinematografskog sočiva isubjektivnosti -obeleženih Pirandela uticajem između -odnosa kao iusledećemfilmu, otvorio izmeđuautonomije odnos i inteligencije fotografskog ili oštra za presuda Sinea-Sinea časopisa sve (recenzija avgusta od15. 1928). Epštajn je, pogrešno shvaćeno. i ugaone hladnoća linije ‘Mermerna grobnice umagli’ viđene bila su istraživanja višekretanja nesamo u svemiru, već iuvremenu’. Ovo istraživanje je „Šest i deset i po bilo je za Epštajna ‘fotogenija kretanja, proučavanja prisustva, opipljivog Šest i deset i po bio je metafora na format filma koji , konvencionalne konvencionalne Mopra, NITRAT 23 35

foto: Cinématheque Francaise Ul/Cast: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: THREE WOMEN (US, 1924) Tri žene 36 XXIII Festival Nitratnog filma Willard Louis Lew Cody, Marie Prevost, Pauline Frederick, May McAvoy, Charles Van Enger Charles Rosher, Hans Kraly „Lillis Ehe” Jolanthe Mares Ernst Lubitsch (Moving Picture World, 12.07.1924) jedan odnajvećih inajfinijih ikad napravljenih naZapadnoj obali.” tvorevinu. od poslednjih snimaka Neki napravljeni su na setu za koji se govori da je bio Kar Meri Gendrona, i druge - Tri žene donose nam jednu neobično razrađenu filmsku uključuje Polinu Frederik, Mekavoj, Mej Prevo, Meri Lua Kodija, Viliarda Pjera Luisa, umetničku„Dopunjujući nitreditelja izuzetnom sa glumačkom postavkom -koja nemog filma. američkog zlikovca prepoznatljivog i večnog Kodija, Lua i udovice mlade uvek još roli u Frederik, Polin svega pre kreacija, glumačkih odličnih od vrvi ženeTri ljudske prirode. Elegantno i prefinjeno režiran, strani uostalom kao i svi mračnoj njegovi filmovi, o progovori način majstorski jedinstven, svoj na žene, različite pružila je Lubiču mogućnost da preko „romantične sage“ jednog muškarca sa tri u intenzivnu dramu. Intimna priča iz američkog ambijenta sa evropskim ukusom, tog perioda, on započinje kao šarmantna komedija da bi se posle zapleta pretvorio literaturi često spominjani, originalni „Lubičev dodir“. Kao i njegovi drugi filmovi iz filmskoj u sobom sa nosi uzdigle, ga su sofisticiranih komedija koje odudaraod Lubiča Ernsta Bečlije proslavljenog film američki Treći — ubija, dajućisvojoj ćerkiDžini sloboduda pronađe sreću sa Fredom. ga Mejbl braka, razvod za zahtev njen odbije Lamont Kada Armstronga.Freda doktora mladog u zaljubljuje se Džini razočarana međuvremenu, U devojkom. Džini, Lamont uporedo nastavlja vezu sa Hariet, lepuškastom i ćerku i nekonvencionalnom naslednicu Džini, on odlučuje da se venča sa njom. Nakon što se oženio sa njenu upoznakadaMejbl Ipak, udovicom Vilton.prebogatom sa aferu započinje Pod konstantnim pritiskom poverioca zbog hipoteke na imanje, Edmond Lamont r žene, iako donekle Tri

foto: George Eastman Museum Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: SODRASBAN (HU, 1964) Vir Marianna Moor Andrea Drahota, Gyula Szersen, Istvanne Zsipi, Maria Fogarasi, Istvan Gaal Andras Szollosy Girolamo Frescobaldi, Sandor Sara Istvan Gaal Istvan Gaal (Jean-Louis duCinéma avgust Comolli, Cahiers 1965) o filmu pretapa upoeziju.“ nijansiranja, evolucije, zatim borbe, uspešnoguklapanjateme iforme, ukojoj se ideja sjajnaiistovremenodosadno mračnija odbilo čegašto istorija To filma zna. jeumetnost najapstraktniji oblici islike. Njegova realnost se sastoji odsnova injihovog razbijanja, „Ispod maske vedrine,krijese lepota klasicizma, ioriginalnost aiznjih filma, izbijaju razlogom ubraja međunajbolja mađarska ostvarenja sa šezdesetih godina XX veka. se on protagonista, mladih glumom odličnom i kompozicijama crno-belim Karlovimu Varima,sanagradu.Predivnosnimljen, prvu dodelivšimu velelepnim svojom Vir jednostavan, i Festivalaprepoznaožiri je antičke poprimašto univerzalnost tragedijedubinom mali Naizgled ljudskog bližnjim. sa ispitivanje povezanosti dublje i za karaktera mogućnost daje Galu kontranapada, i napada mladića iz nemara, koja razara idilu male grupe omladinaca, i dovodi ih do bujice smrti prerane problem Etički isto. biti neće više ništakoga nakonsazrevanjem, preranim i samospoznajom rekvijem, kao završavase a životu, raduju i šale se koji optimizma punih tinejdžera grupom radosti“ „oda kao započinje poetike, debitantski Galov samo dirljive i talasa“. „novog tragične ostvarenje ne Delo domaće prvo i je već film, igrani bio Vir, veka prošlog godina šezdesetih ranih omladine mađarske i odrastanja života Studija filma. dokumentarnog majstor snimao je kada momentu U — u životu. je odavno umro, a sada jeizgubila iunuka, jedinu preostalu podršku iradost i počinju da rade. U neutešnoj tuzi samo je ostala Gabijeva baka. Njegov otac provincijskomu gradićuostaju dokgrad nau drugi odlazestudije, Jedniveći rastura.prijatelja se krug aprohujalo, je leto telo,pronađenoTrećeg je dana odnose. sopstvene promene i odrastuterada ih pritisak ovaja savest, svoju preispitaju da su Primorani lice. njegovo zaboravljaju da počeli već su drugi arešiti, mogu nikadane se više koji prijatelja. njim, saračune neraščišćene imaju Neki smrt na reaguju različito prijatelji Gabijevi danima narednim u a da pozovu policiju koja odmah krene da pretražuje reku. Telo nije pronađeno, Napokon,morajuu vodi. i dagaobale počnu traženaduž plaži dalje odećai kadazabrinu shvate Gabijevaje daPoštoiz niko vode. izašao nije da je video primer. Stigavši na obalu, jedna devojka se iznenada zapita gde je Gabi. Svi se do dna ida donesešakuglinekao dokaz podviga.Svi ostalisledenjegov zaroni Kada da ideju na plivanje. dođe mladića od na jedan reke, dela odu najdubljeg do otplivaju zajedno svi vremena nekog Posle Tise. reke pokraj plaži na susretnu se devojke dve i mladića šest dana letnjeg vrelog Jednog Ita Gl e e bo euaon priznat međunarodno bio već je Gal Ištvan Vir, NITRAT 23 37

foto: National film institute Hungary Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: Ad/Auth: R/Dir: PLENENO JATO (BG,1962) Zatočeno jato 38 XXIII Festival Nitratnog filma Asen Kisimov Stefan Iliev, Dimit’r Bujnozov, Kiril Kovačev, Petar Slabakov, Lina Geševa Georgi Genkov Georgi Alurkov Emil Manov „Pleneno jato” Emil Manov Dučo Mundrov Burjan Enčev, BulgarianNational Film Archive napetosti ipotresne snage, plenećisvojim ritmom.“ svoju poputvedrog pobedu, jerjezvučalo umetničkog delapunogvelike unutrašnje Ali to nijerazlogvešala. umetničke slave njihovog Zatočeno filma. jato izvojevalo je nam pokazuju -policijsku inkviziciju, paklenusvakodnevicu zatvora, strašnu senku „Scenarista Emil Manov i reditelj Dučo Mundrov iskusili su na vlastitim leđima ono što nove, dolazak i omogućila ideološki neopterećene generacije sineasta. kinematografiji bugarskoj u vladali dugo su koji kanona socrealističkih razbijanju u ključna je bila masa, partijnost na odnosu u psihologiji ljudskojnovaUpravoestetskaprednost dalaeksplozija ta, koja je pogubljenja. pre dane poslednje svoje provodila zatvorenika političkih grupa je kojoj u atmosferu psihološku na filma, zaplet na umesto se, koncentrišući Mundrova, koji se u njemu odrekao šematizma i konvencionalnih filmskih formi, njegovom scenariju je nastao po Upravofilm Manov. Emil Zatočeno književnik jato, i sovjetskog bio filmskogje đaka,vrhu u Duča napadnuti, su koji mišljenja modela, zapadnih dekadencije preslikavanjai pesimizma. zbog Među u autora opozicionarima Živkov generaciju Todorsvevladajućeg mlađu partijskog učenik napadajući njegov Bugarskoj, i uradio je slično umetnosti, u „formalizma“ zbog autore napao Hruščov Nikita Savezu Sovjetskom u godine 1962. je Kada — protest, a zatvor odjekujepoklicima osuđenih:„Drugovi ...!!!" izdajnika kako ime bi vikne ga ostali da mogli uspevačuti. Preostali Anton zatvorenici pogubljenje, izražavaju nasvoj nasilni izvedeni su Kada noć. poslednja i Dolazi izdajnik. je ko saznaje Hristo majkom, sa susreta poslednjeg Tokom kazne. smrtne dobijaju ipak trojica Njih svedočenja. od odustane suđenju na hrabrošćusvojomda i ganadahnjuju borbu mentalnu razumejuHristovu Boris i Anton izdajnika. kao predstavlja preostalima ga Zatim svedoči. da prinuđen je on i progovorili ostali su da mu sugerišući Hristu prevari istražitelj stanici, policijskoj u saslušanja tri Nakon uhapšeni. bivaju i provokatoraagenta žrtve postaju otpora pokreta iz ilegalaca Šest rata. svetskog II vreme za Bugarska

foto: Bulgarian National Film Archive Ul/Cast: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: THE CRAVING (US, 1918) Žudnja Jean Hathaway Duke Worne, Peter Gerald, Mae Gaston, Francis Ford, Edward Gheller Francis Ford Francis Ford (Variety, 27 Septembar 1918,str. 42) opipljivo održava. Film jefantazija koja se bavi telesnim gresima isnagom uma.“ fantastično glumipijanukreaturu. mnogo zavere, Nema nitipostoji lekcija koja se „Žudnja ječudnoostvarenje producentske kuće Univerzal, ukome Frensis Ford tehničke posvećenosti da bisepostiglirezultati usavršenom obliku”. pažljive izuzetno i uporne mesece su Zahtevali belešku: kinematografiji. u korišćena nije imala filma početku na „Neverovatni alkoholizam, fotografskiefekti korišćeni za ovaj film, vrste su koja sada do nikada – Fordovih kletvu porodičnu iskazuje koja melodrama mračna ova i je Verovatnozatoefekti. specijalni razni i inovativnepokazuju se njemu filmskeu tehnike, dvostruke i trostruke ekspozicije antialkoholičarskom moralnom sapridikom. Bez obzira što film do kraja nije dobro scenaristički ukršta povezan, spletku špijunsku koji reditelja talentovanog na naziva alternativno se (koji izgubljena, alijepronalazak Žudnje u skoro pet stotina filmova i televiziskih serija. Većina njegovih filmova se vodi kao što osamdeset dugometražnih, sto što čakkratkih režirao igranih je filmova Ford Frensis do 1953, pojave do zvuka, 1909. a od istovremenotrajala je je glumio koja nafilm, uveo Frensisu i karijeri je U gakojiFordu. mentoru, bratui starijem svom govore časopisi Piterom filmski najverovatnijebratdrugo,ali mlađi nešto Ford je koscenarista režijei asistent bio Stari sa delu. ovom intervju na poznatom radio je svom da negirao u Bogdanovičem on je mada Fordu, Džonu pripisivana pronađena Nedavno filmofilima. među i tako istoričarafilma, i kritičarakodkako pažnju izazivaveliku Ford Džon legendarni učestvovao je stvaranju čijem u film novopronađeni Svaki — zaljubljeni, Kerol Sada iBjula odlaze kod njegovemajke ibrata. sebe. ubijajući eksploziv, aktivira koji Kasaribom, sa borbu otrezni.ne KasaribovojU laboratoriji kojoju Bjula je zatvorena, Kerol otpočinje ratišta evropskih vizija ga dok sve pije Kerol potišteni Kasariba, kod formula kojaBjulu kradedaje Otkrivšihipnotišeformulu. Kasarib nagrudima. džepu u šampanjcem. U svojoj viziji on skakuće sa golišavim devojkama, a sajednu čaši čak svojoj drži u plesačice male video je kojem u delirijumu poslednjem svom o priča on alkoholičar.Tomprilikom, lečeni je da rekavši odbija, ga ovaj piće, Bjule Grej, ćerke preminulog oficira britanske vojske. Kada Kasarib ponudi biti Kerolu se dokopao može formule. On namamljuje Kerola na susret koji uz pomoć svoje štićenice eksploziv snažan stvara dragocen vladi, Ala Vejls Kasarib, istočnoindijski pronalazač, Keroldolazi u Ameriku kako pronalazač bi što Nakon Žudnja u Aj Filminstitutuu Amsterdamu, dugojeautorski NITRAT 23 ) ukazao ukazao Delirijum) 39

foto: Eye Filmmuseum Amsterdam

Program Jugoslovenske kinoteke: Ponovo otkriveni filmovi

Program of the Jugoslovenska Kinoteka: Rediscovered movies Program U ovom programu Jugoslovenska kinoteka prikazuje ostvarenja koja su u poslednjih nekoliko godina otkrivena, mahom u njenom arhivskom Fondu Jugoslovenske nitratnih filmova. Oni će ovako, posle mnogo decenija doživeti svoje nove kinoteke: Ponovo premijere. otkriveni filmovi PROGRAM OF THE JUGOSLOVENSKA KINOTEKA: REDISCOVERED MOVIES

Mađioničarski filmovi KOUZELLNICKE FILMY (FR, cca 1908/10) foto: Jugoslovenska kinoteka Jugoslovenska foto:

Pp/Pc: Pathe Freres Pet različitih, „mađioničarskih” filmova sa trikovima u kojima se pojavljuju gejše, elegantne dame, mandarini, musketari I mnoštvo lepih igračica. — Još uvek neidentifikovani filmovi iz ranih godina prebogate produkcije kompanije „Braća Pate” originalno su i predivno kolorisani, ali je deo magije nestao prebacivanjem na drugu zapaljivu traku, kao i protokom vremena. Ovaj davno dobijeni nitratni film od strane Čehoslovačke kinoteke, ugledao je ponovo svetlo dana zahvaljujući prebacivanju na digitalni format u Odeljenju za digitalizaciju I restauraciju Arhiva Jugoslovenske kinoteke.

42 XXIII Festival Nitratnog filma Ul/Cast: Pp/Pc: R/Dir: CUPID THROWS ABRICK(US, 1913) Kupidon ciglu baca Jack Richardson Jessalyn Van Trump, J. Warren Kerrigan, Manufacturing Company American Film Allan Dwan sa vrhunskim montažnim i vizuelnim vrednostima. sa jednostavnom film, radnjom, ona je kao i u većini kasnijih rediteljevih dela data rani glatko i precizno, upitanju je Iako filma. nemog junak drugim popularni mnogim u i kao VorenDžejKerigan, je igrao ulogu glavnu perioda, tog iz kojojdvočinkama Dvanovim u Amerike, Zapadu na negde smeštena momak) loš i dobar devojka, (lepaU pitanju trouglom ljubavnim klasičnim sa priča filmova. je igranih kratkih snimljenih osam pedeset čak sa karijeri u godine najbogatije kvantitetom iz filmove, Dvanove sačuvane najstarije u spada kinoteke, Jugoslovenske Arhiva fondu Zapaljivom u otkriveno je koje izgubljeni. kao vode karijere, dela prvog iz filmovi, ima nepotpuno istražen opus, delimično i zbog toga što se mnogi njegovi nemi Grifita i kome je statirao Džon Ford, otkrio Lona Čejnija i Idu Lupino, još uvek sigurno jegotovo od Dvan direktno učio je koji Čovek AlanHolivuda. istoriji celoj u autor najproduktivniji petdecenija, preko dugoj u karijeri filmova) Sa preko četiri stotine rediteljskih projekata (od čega šezdeset sedam zvučnih — sprečio linčipostiđenomBobunaredio da ode… umešao, se Džim pretuku. ga da hteli radnici ozlojeđeni su ali Džimom, sa obračuna se da ciglanu u dolazi Bob Ljubomorni njega. zavolela ona je da i splasnula, Bobu prema osećanja Mejblina su da video je Džim oporavio, se iz ciglane, a povređenog Džima su radnici odveli kod Mejbl na oporavak. Kada je pobegao ubio, je gada strahu U glavu. u ga pogodivši Džima, na je bacio i Bob je izvadio flašu iz džepa, koju muciglani, jeu Džimdana, uzeo.Sledećeg Izodbije. osveteovaj ga Bobali jeradi, uzeošto ciglu onoga štetnost u Boba pokušavabar.on u ubedipremadaosećanja Mejbl,kakoBoba ulazi gaji Iako video je Džim dana prihvatadobro.Jednog ne Mejbl što alkoholu, se odaje i društva lošeg uhvati se Bob Međutim, Vorenu.Bobu prema naklonost oseća ona Vajteker,Mejblali u je zaljubljen i ciglani seoskoj u radi Rejnolds Džim Kupidon baca ciglu, delo baca Kupidon NITRAT 23 43

foto: Jugoslovenska kinoteka Ul/Cast: R/Dir: THE PILL(US, 1922) Pilula 44 XXIII Festival Nitratnog filma Frank Alexander Billie Rhodes, Joe Rock, Joe Rock (Moving Picture World, Jan-Feb 1923. vol. 60) gledaoca.” dosta slepstik komedije idovoljno zabavnih scena isituacija dazadovolje prosečnog „Prednost ovog filma jerazrađen način nakoji se spajajuodređenescene. Ufilmu ima koja seidanas gleda sa zadovoljstvom,kao iu vreme svoje premijere. toga, od Nevezano godine. 1923. iz geniju američke komedije, Basteru Kitonu, za njegovo klasično ostvarenje komedija zabavnau stilu tipična slepstika, je koja glumca, je glavnog sadržajno i verovatno reditelja producenta,bila - uzor ulozi mnogo trostrukojpoznatijem u Film greškom kasnije. decenije je četiri skoro mu dodeljen organizatora koji Oskara, dobio vulkana) ovog erupcije film pedesetogodišnjici dokumentarni za je pa produkcijom, bavio mahom se filmu“. Kasnije na čoveka najdeblja „tri kao promovisao je koje debeljka, Tri tokomproduciraofilmovaseriju 1924/25, je azatim komičarskog nazvanog trija, Lauerela Stena nepoznatog tadakomedija prvih dvanaest je producirao karijeri nizu svojoj VitagrafovihU Mongomerijem.sa komedijaErlom glumačkomparu u za svetskogvremeI rata svojimpravimpod Džo Simbergje imenom nastupao u Rok imao je Džo zanimljivu karijeru glumac tokom nemog i filma. U početku scenarista dubler Meri reditelj, Pikford, producent, još američki zaboravljeni Danas Cezar, potom igladijator, menjajućiodećuiulogesve dosavremenog doba. Julije postaje on - čoveka pećinskog doba do sve vreme kroz vraćaju ga koje pilule uzima doktoragreškom povrede, posle građevini, na zidar junak, Glavni evcv, ertniza razbibriga, nepretenciozna vrcava, je Pilula Pilula, ukome jeRok (posvećen Krakatoa Tri doba

foto: Jugoslovenska kinoteka Pp/Pc: DER JAHRESZEITEN 1927) (GE, DEUTSCHER HEIMAT IMWECHSEL IM SPREEWALD. EINBILD kroz godišnja doba domovine nemačke Prikaz U dolini Špreje (Šprevaldu). Schonger Naturfilm Hubert oia oa e rnđn u aajvm od Ahv Jgsoese kinoteke Jugoslovenske nešto jeduža Arhiva odpostojećih verzija iznemačkiharhiva. fondu Zapaljivom u pronađena je koja Kopija starinskom poljoprivredom, etnografskim običajima, nošnjom i narodnim igrama. kanalima, rečnim po čamcima saobraćajem predivnim sa oblasti, srpske stare ove drevnost i ali lepotu, svu pokazuje godine, 1927. iz Šengera Huberta Film zaautore dokumentarnih filmova, pa prvi je još snimljen o njoj film godine. 1911. je od početka kinematografije, zbog svoje živopisnosti i lepote, bila interesantna političkapartijaosnovanai je koja dolinaŠprejeinterese.Inače, zastupa njihove Godine 1950.kulturnuLužičkii jezičku dobili Srbisu a autonomiju, godine 2005. interesa. geopolitičkih pojedinih zbog plodom urodili nisu nezavisnost postigne se da napori ratasvetskog II posle Ni egzil. u poslati ili pogubljeni hapšeni, bili su Srbiazabranjeni, Lužičkištampa su organizacijei njihov jezik, Srba, Lužičkih je trajalo odnarođivanje, a dolaskom nacista na vlast u Nemačkoj, počinje progon regija,vekovimaautonomna postane LužicadaSrba pokušajima Uprkos Lužicu. postaje deo Saksonije a od 1200. godine veliki broj Germana počinje da naseljava Lužica kneževine,Velikomoravske carstava, raspada nakon i države, slovenske prve carstva, Samovog deo bila je Lužica godine. 600-e oko zemlje ove naselili su Sloveni Lužicu. Donju i Gornju na deli region istorijski kao se Lužica Nemci. i Srbi Lužički naseljavaju koji regiona Lužice oblasti u nalazi se Špreja Berlin. i Liben Libenau, Hošebuz, Hafel.Budišin, Špreja Većikojekrozsu protičegradovi reke prolazi kroz centar Berlina, da bi se u zapadnim četvrtima tokgrada ulilaDonji u reku vlažan. jako teren inače je gde Srba, Lužičkih naseobinom - Češkom sa granici na brda Lužičkih ispod smešten je izvor Njen kilometara. 400 oko je ŠprejaŠprevaili reka,je koja protiče kroz Saksoniju,dugaBrandenburg i Berlin i — igraju folklorne igre ispred crkve.Odlazak izcrkveipovratak čamcima kući. nošnji narodnoj u suprugama saŠprevalda Stanovnici lana. od nošnji narodnih muškarci i žene koji beru lan, vezivanje i ređanje snopova. Tkač na razboju, izrada polja: Lanena tegljačima. buradi Prevoz čamcima. Transportstokesena. utovar i i skupljanje travu, Seljaci Šprevalda. području u bundevaPolja Berlin. Sortiranjeza putuju Libenau. u koji putnicima stanici železničkoj Šulce na krastavaca Prodaja krastavaca. pakovanje Rohus kompanije prostorijama u krastavaca čišćenje i Istovar tegljačima. na krastavaca prevoz krastavce; beru Prikaz koji seljaka nošnji. narodnoj lužičkosrpskoj u konobarice poslužuju koje restorana bašti u Izletnici kanalu. po izletnicima sa sa čamcima Vožnja tegljačima. na selasena pejzaži i slame Transport čamcima. Spreje, na nošnji reke nacionalnoj u Žene rukavcima kućama. slamnatim brodom Putovanje Burg. i Štraupic Špreje Alt-Zauhe, Libenau, dolina Libe, su što - kao mestima šarma ističe se sopstvenog oblast Ova (Šprevald). predeo se nalazi Berlina od jugoistočno SlikeNemačkeprovincijezakilometara Oko sto doba. vremepromenegodišnjih NITRAT 23 45

foto: Jugoslovenska kinoteka Ul/Cast: Pp/Pc: R/Dir: LOOK OUTBELOW (US, 1929) Pazi dole 46 XXIII Festival Nitratnog filma Monte Collins Clem Beauchamp, Thelma Todd, Raymond McKee, Educational Pictures Inc. Stephen Roberts (Motion Picture 1929) Jul-Sep News, Stivena Robertsa.“ je zaista zabavnaobogaćena pravim priča, začinima iumotana upobedničku režiju „Gegovi na neboderu, iako su već ranije funkcionišu viđeni, jako dobro i uglađeno. Ovo Svež iiskričav, Pazi dole idanasizaziva salve smeha kod gledalaca. Lojda) i Sten Laurel i Oliver Hardi u veličanstvenoj na podseća i naočare slične nosi Meki Rejmond glumac (glavni godine 1923. sličnih vratolomija, koje supostavili Harold Lojd ukultnom Krajnjem spasu iz golo za preživljavanje. bore Ovaj, bolji smehotresnodeo filma, bio je nebodera zasnovan na skelama proverenim formulama na suparnika dva se kojoj u rolni, drugoj u nastao krešendo je dok verbalni, oblakodera,i mimički vrhu bili više nasu gegovi restoranu u odvijala radnja rolni prvoj u se Dok dela. Vrlo gledljivo ostvarenje, puno smeha i uzbuđenja, imalo je stilski dva različita muzičkiozvučena je i prikazivana naknadno perioda, u programu nemog kraju ozvučenih samom komedija na producenta snimljena DžekaRobertsa, Vajta. Duhovita i ekstravagantna komedija prekaljenog holivudskog zanatlije, Stivena — preživljavaju, suprug nervozni Telminizazivajući salve smeha ... i batler uplašeni njegov Elmer, heroj nebodera, koji je još uvek u gradnji. U nezgodnom spuštanju sa zgrade, drhtavi njenog ljutog i ljubomornog muža, nastaje gužva u kojoj učesnici izlaze na skele njega da je izdvede u restoran na vrhu nebodera. Kada u restoranu nabasaju na Elmer Penipaker usredsređuje svu svoju pažnju na predivnu Telmu, koja traži od Slobodi iz iste, 1929. godine.

foto: Jugoslovenska kinoteka R/Dir: R/Dir: (JUG, 1933) (JUG, Prvi VukovTršiću sabor u Čeda Popović Petar Ž.Petrović, ioee dgtlzvn e 2 rzlcj u dlej z dgtlzcj i digitalizaciju za Odeljenju u rezoluciji 2k restauraciju Arhiva Jugoslovenske u kinoteke. je digitalizovan i kinoteke Jugoslovenskeu Arhivu negativanitratnihEtnografskog deponovanihmuzeja materijala delova iz izmontiran je film Ovaj naroda. srpskog i Srbije baštine istorijske i kulturemanifestacija ključnih od jednu oslikala je kojareportaža informativna Odlična poljana. Jasna srpska ostao i postao je Tršić a sabor, Etnolog Petar Ž. Petrović i Čeda Popović svojim filmom su zabeležili Prvi Vukov — se završila ručkom inarodnim veseljem. deljene knjige narodu, guslari su pevali pesme su koje Besplatno drugi. je i VukŠtitara Bjeljine, sakupio,Loznice, Šapca, a iz društvaSvečanost kulturna su izvelaprogram Prigodni sugrađanina. velikog svog dom čuvati poštovanjem i pobožnošću sa godine svake meštani će da zavet dao je Lazić Milutin kmet tršćanski a sveštenika, osam sa Cvijović Josif episkop Vukovom je osveštao nekadašnjem ognjištu na podignutu kuću Novu drugi. i Vrhovac Radivoje Srpske Matice predsednik FrankVolman, Praškog Sović, Antun Zagrebačkog Novaković, Mileta SANU univerziteta predsednik Beogradskog predstavnik Stanković, Gavrilović, Bogdan Radenko prosvete ministar Trifunović, Voja pukovnikizaslanik kraljev prisustvovali su saboru na ostalih, Između čast. u pismenosti Vuka Stefanovića Karadžića, da bi prisustvovali prvom saboru srpske ocaVuku slovenskih mestu Tršiću,rodnom u 1933.septembra 17. drugih se okupilo i zemalja, ali Jugoslavije, Kraljevine cele iz ljudi hiljada Nekoliko NITRAT 23 47

foto: Jugoslovenska kinoteka Ul/Cast: M: R/Dir: LITTLE BOYLITTLE BLUE (US, 1936) uplavomDečak 48 XXIII Festival Nitratnog filma Jack Mercer Billy Bletcher, Sara Berner, Carl W. Stalling Ub Iwerks 1963. godine. klasiku Hičkokovom u efekte specijalne za dobio Oskara jedinog svog filmovima, crtanim na radio decenijama je koji Ajverks, Ab je da je Zanimljivo i zapleta nedostatak manjak mašte junaka,i humora, kojih ima mnogo više u glavnogdrugim Ajverksovim filmovima. pravog nepostojanje ističu njegovi kao nedostaci se dok muzikom, vrhunskom i crtežom i kolorom živopisnim pleni izuzetnim danas animacijom, i ali te serije, iz filmova slabijih od jednim sesmatraplavom nastao uokvijuDiznijeveu serijeSmešne simfonije. Dečak vuk, zli godine 1934. Veliki iz film poznatijidosta nareminiscencijaAjverksova Komikolorcrtaći. „kinekoloru“,u crtaćanazvanih pet dvadeset od seriju producirao i animirao i nezadovoljstva odvojioodDiznijevog studija,otvorio jesopstveni Ajverks studio zbog se pošto tridesetih,Sredinom godina. dvadesetih krajem ZecaOsvalda, i saradnik Volta Diznija učestvovao je u stvaranju i oblikovanju likova je i prijatelj Mikija dugogodišnji Kao režiraoMausafilmova. crtanih kratkih, mahom trideset, sto Ajverks blizu Ab animacije američke ličnosti najeminentnijih od Jedna — nestale ovce.Posle okršaja, vuk jepobeđenibežipraćen rojem stršljenova… pozove dečaka u plavom i strašilo koje pleše, da joj pomognu u spašavanju njene VelikistrašniDevojčica stada. iz vukovcu jednu ukradejoj i vreba Pip Bo malu je jedan od filmova iz te serije i zapravo je zapravo i serije te iz filmova od jedan je plavom u Dečak Ptice iz

foto: Jugoslovenska kinoteka Ul/Cast: Mt/Ed: M: F/Ph: Ps/Sc: R/Dir: LISTOPAD (CS, 1935) Jesen Marie Hausslerova Marie Oliakova, Zvonimir Rogoz, Jirina Čermakova, Fritz Klippel, Otakar Vavra Emil František Burian Hackenschmied Alexander Edvard Valenta Otakar Vavra, Otakar Vavra (Catalogue Marienbad Film Festival, 2017) dana režira dugometražne filmove.“ materijalizma inanemački ulični film. iskazuje Delo jasnu ambicijureditelja dajednog „Vavrin rani film jesnimanuavangardnom stilu, uisto vreme nanovi se oslanja pokret oba iz 1938. godine. dekade, kao štosuNevinost (1937), kraja će do koje Vavrafilmove velike snimiti sledeće zapredznak samo je bila firme. Ova mala drama, nabijena atmosferom tada popularnih „uličnih filmova“, Direktor kao Rogoz Zvonimir sjajni Pragu, u radu privremenom na Jugosloven naročito glumci odabrani odlično pomogli mu su tome U dar. rediteljski svoj iskaže formi kratkoj u daVavri omogućavajući suptilnosti, puno sa i precizno je ispričana značenje), metaforično ima filma naslov (sam ljubavi prolaznosti o pričaJozefElegična Friči Martin Rovenski. bili su kakvi reditelje,poznatije i dokumentarna filma i nekoliko vanserijskih scenarija koje je napisao za iskusne Jesen, prvi igrani film velikog češkog reditelja, Otakara Vavre, nastao je posle dva — vidi da ga nijebilogodinudana išaljega kod budućegšefa. ne pozovu na razgovor. Kada uđe u direktorovu kancelariju, ovaj iz dokumenata ga dok čeka dugo i kartu firmu. vizit u predaje odlazi Tamo tramvajai iz izlazi pozvao.PozdravivšiŽenagodinamanije on udala. je takođesase njom, što se je sada oženjen, uspešan u poslu i da se bavi politikom. Pri tom joj se izvinjava je čovek odjednom nestao, a žena nije znala šta mu se desilo. On joj ispriča da Tadaranije. godina šest bliski bili su dvoje Njih ženu. sreće čovektramvaju, U Ceh devica iz Kutne gore iFilozofska istorija, NITRAT 23 49

foto: Jugoslovenska kinoteka Učesnici XXIII Festivala Nitratnog filma / Participants of the XXIII Nitrate Film Festival

Filmarchiv Austria, Fondazione cineteca di Bologna FRAUENARZT DR. SCHAFER (1928) AL NASSER SALAH AD-DIN (1963)

Österreichisches Filmmuseum / Austrian Film Museum, Vienna Fondazione Centro Sperimentale di cinematografia - KINOPRAVDE 13-23 Cineteca Nazionale, Roma LA FIAMMA CHE NON SI SPEGNE (1949) Koninklijk Belgisch Filmarchief, Bruxelles / ROYAL FILM ARCHIVE OF BELGIUM, BRUSSELS Eye Filmmuseum, Amsterdam MORAN OF THE LADY LETTY (1922) The Craving (1918) THE LITTLE MINISTER (1921) B’lgarska Nacionalna Filmoteka, Sofija / Bulgarian National Film Archive, Sofia National Film Archive of Japan, Tokyo PLENENO JATO (1962) WHERE LIGHTS ARE LOW (1921)

Národní filmový archiv, Praha Nasjonalbiblioteket / The National Library DITA SAXOVA (1967) of Norway, Film and Broadcasting, Oslo HERREN OG HANS TJENERE (1959) Det Danske Filminstitut, Kobenhavn / The Danish film Institute, Copenhagen Cinemateca Portuguesa / Museu do cinema, Lisbon DEN USYNLIGE HÆR (1945) MARIA DO MAR (1930)

Misr International Films, Cairo Gosfilmofond of Russia, Moscow AL NASSER SALAH AD-DIN (1963) ADMIRAL UŠAKOV (1953)

Filmoteca de Catalunya Jugoslovenska kinoteka, Beograd LA PIEL QUEMADA (1967) KORABLI ŠTURMUJUT BASTIONY (1953) IM SPREEWALD. EIN BILD DEUTSCHER HEIMAT Cinématheque Francaise / Musee du Cinema, Paris IM WECHSEL DER JAHRESZEITEN (1927) SIX ET DEMI ONZE (1927) THE PILL (1922) LITTLE BOY BLUE (1936) Centre National du Cinema et de l’image animee – CUPID THROWS A BRICK (1913) direction du patrimoine Cinematographique, Paris (CNC) LOOK OUT BELOW (1929) LE DIABLE SOUFFLE (1947) PRVI VUKOV SABOR U TRŠIĆU (1933) LISTOPAD (1935) Lobster Films S.A, Paris KOUZELLNICKE FILMY (CCA 1908/10) AU BONHEUR DES DAMES (1930) Svenska Filminstitutet, Stockholm Pathe, Paris FLICKAN I FRACK (1926) LES MISERABLES (1934) George Eastman Museum, Rochester Deutsche Kinemathek / THREE WOMEN (1924) Museum für film und Fernsehen, Berlin THE FALL OF THE HOUSE OF USHER (1928) Ariane (1931)

FilmMuseum, Munchen LUDWIG DER ZWEITE, KÖNIG VON BAYERN (1930)

Friedrich-Wilhelm-Murnau-Stiftung, Wiesbaden DIE KOFFER DES HERRN O.F. (1931)

Tainiothiki Tis Ellados / Greek Film Archive, Athens OI APAHIDES TON ATHINON (1930)

Nemzeti Filmintezet Magyarorszag / National film institute Hungary-Film Archive, Budapest SODRASBAN (1964)

50 XXIII Festival Nitratnog filma Indeks / Index

ADMIRAL UŠAKOV (1953) — 10 PROGRAM JUGOSLOVENSKE KINOTEKE: AL NASSER SALAH AD-DIN (1963) — 33 PONOVO OTKRIVENI FILMOVI ARIANA (1931) — 11 Program of the Jugoslovenska Kinoteka: ARIANE (1931) — 11 Rediscovered movies ATINSKI APAŠI (1930) — 12 AU BONHEUR DES DAMES (1930) — 32 CUPID THROWS A BRICK (1913) — 43 BRODOVI NAPADAJU UTVRĐENJA (1953) — 13 DEČAK U PLAVOM (1936) — 48 CRAVING, The (1918) — 39 IM SPREEWALD (1927) — 45 DEN USYNLIGE HAER (1945) — 30 JESEN (1935) — 49 DEVOJKA U FRAKU (1926) — 14 KOUZELLNICKE FILMY (CCA 1908/10) — 42 DIABLE SOUFFLE, Le (1947) — 16 KUPIDON BACA CIGLU (1913) — 43 DITA SAKSOVA (1967) — 15 LISTOPAD (1935) — 49 DITA SAXOVA (1967) — 15 LITTLE BOY BLUE (1936) — 48 ĐAVO POTPIRUJE (1947) — 16 LOOK OUT BELOW (1929) — 46 FIAMMA CHE NON SI SPEGNE, La (1949) — 29 MAĐIONIČARSKI FILMOVI (CCA 1908/10) — 42 FLICKAN I FRACK (1926) — 14 PAZI DOLE (1929) — 46 FRAUENARZT DR. SCHAFER (1928) — 24 PILL, The ( 1922) — 44 GDE SVEĆE TMURNO GORE (1921) — 17 PILULA (1922) — 44 GOSPODAR I NJEGOVE SLUGE (1959) — 18 PRVI VUKOV SABOR U TRŠIĆU (1933) — 47 HERREN OG HANS TJENERE (1959) — 18 U DOLINI ŠPREJE / ŠPREVALDU (1927) — 45 JADNICI: Oluja ispod lobanje (1934) — 19 JADNICI: Sloboda, slatka sloboda (1934) — 19 JADNICI: Tenardijeovi (1934) — 19 KINO-PRAVDA NO. 13-23 (1922-1925) — 21 KOFERI GOSPODINA O.F. (1931) — 23 KOFFER DES HERRN O.F, Die (1931) — 23 KORABLI ŠTURMUJUT BASTIONY (1953) — 13 LEKAR ZA ŽENE / DOKTOR ŠEFER, GINEKOLOG (1928) — 24 LITTLE MINISTER, The (1921) — 26 LUDVIG DRUGI, KRALJ BAVARSKE (1930) — 25 LUDWIG DER ZWEITE, KONIG VON BAYERN (1930) — 25 MALI SVEŠTENIK (1921) — 26 MARIA DO MAR (1930) — 27 MARIJA OD MORA (1930) — 27 MISERABLES, LES: Les Thenardier (1934) — 19 MISERABLES, LES: Liberte, liberte cherie (1934) — 19 MISERABLES, LES: Une tempete sous un crane (1934) — 19 MORAN OF THE LADY LETTY (1922) — 28 MORAN SA BRODA „LEDI LETI” (1922) — 28 NEUGASIVI PLAMEN (1949) — 29 NEVIDLJIVA VOJSKA (1945) — 30 OI APAHIDES TON ATHINON (1930) — 12 PAD KUĆE AŠER (1928) — 31 PIEL QUEMADA, La (1967) — 34 PLENENO JATO (1962) — 38 RAJ ZA DAME (1930) — 32 SALADIN / SALADIN VELIČANSTVENI (1963) — 33 SIX ET DEMI ONZE (1927) — 35 SODRASBAN (1964) — 37 SPALJENA KOŽA (1967) — 34 ŠEST I DESET I PO (1927) — 35 THE FALL OF THE HOUSE OF USHER (1928) — 31 THREE WOMEN (1924) — 36 TRI ŽENE (1924) — 36 VIR (1964) — 37 WHERE LIGHTS ARE LOW (1921) — 17 ZATOČENO JATO (1962) — 38 ŽUDNJA (1918) — 39 www.kinoteka.org.rs [email protected]