HRVATSKI NEOVISNI NAKLADNICI Jesmo Li Izdali Knjigu?

HRVATSKI NEOVISNI NAKLADNICI Jesmo li izdali knjigu?

Pi{u i govore:

Jesmo li Albert Goldstein, izdali knjigu?

Du{anka Profeta e postoji pouzdano mjerilo kojim bi se u postocima moglo izra~unati koji je segment hrvatske kulture najja~e de- N vastiran desetogodi{njom vladavinom HDZ-a. Filma{i ~upaju kosu nad gospama i ~etverore|em, likovnjaci pla~u nad ~u- dima hrvatske naive i podizanjem spomenika zbog kojih se preo- ravaju gradski parkovi... Pri~a o knjizi i jeziku dijeli istu sudbinu. [to se jezika ti~e, dovoljno govori ~injenica da je u sabor- skoj Komisiji za jezik jedno vrijeme sjedio Vice Vukojevi}, vjerojatno po kazni. Nakon [kegrine definicije da je knjiga »ono izme|u korica« bilo je jasno da je jedini tiskani list papira koji Boris Beck, Nenad zanima vladaju}e strukture onaj plavi~asti, s likom Klare Schu- mann. Kronologija propasti izdava{tva po~inje kao i sve kronologije propasti u ovoj zemlji pretvorbom, ~iji su se rezultati vidjeli odmah: u knjiàrama Mladosti umjesto knjiga stajala je profitabilnija roba igra~ke, lonci i pelene. Broj knjiàra pada vrtoglavom brzinom, pa danas u Hrvatskoj postoje i ~itavi gradovi bez ijedne knji- i àre. Znanstvena literatura tiska se rijetko, jer je naj~e{}e rije~ o knjigama ~ija je proizvodnja skupa, a trì{te malo, te su za takva izdanja potrebne dràvne subvencije, koje se godinama ~ekaju i naj- ~e{}e ne do~ekaju. d e Po~etkom devedesetih osnivaju se male nakladni~ke ku}e koje ~itavo desetlje}e opstaju na ~istom entuzijazmu i energiji vlasnika, a oni pak oda{ilju brojne apele, daju do iznemoglosti izjave za tisak Popovi}, Branko o tome kako }e knjiga nestati ne promijeni li se dràvna politika i odnos prema knjizi. Nakon osam godina trud je urodio plodom: od 1. sije~nja 1998. godine na knjigu se pla}ao PDV od dvadeset i dva posto {to je, prema [kegrinim rije~ima, najbolji na~in da se izda- y va{tvo revitalizira, jer »}e svaka kuna poreza na dodanu vrijednost z pla}ena za knjigu biti stostruko vra}ena«; izjava mudro{}u, a i re- zultatima, sli~na onoj da }e Hrvati izgraditi stariji i ljep{i Stari k a most. Paradoks doma}eg izdava{tva devedestih i{~itava se iz ~injenice da je ve}ina prevo|enih i u svijetu cijenjenih autora objavljena u malim, neovisnim izdava~kim ku}ama, dok su se od dràve sponzorirane institucije bavile tiskanjem djela Franje Tu|mana i Zlatka Canjuge, promovirale Maruli}a i ulagale novac u megalo- manske projekte poput Stolje}a hrvatske knjièvnosti. Politika dràv- nog otkupa knjiga za javne knji`nice vidljiva je na policama tih êgec, Slavenka knji`nica na kojima naj~e{}e nije mogu}e na}i niti jednu Jergovi}e- vu knjigu ili knjigu Slavenke Drakuli}, ali moète posuditi nekoliko primjeraka Maje Freundlich. Pad kupovne mo}i stanovni{tva te smanjenje trì{ta nakon osa- mostaljenja Hrvatske ekonomski su razlozi koji su uz dràvni ne- mar rezultirali stanjem, u kojem se naslov prodan u vi{e od pet stotina primjeraka moè smatrati bestsellerom. No postoji jo{ jedno, ne manje va`no pitanje, o kojem nismo skloni razgovarati iz raznih razloga. Pitanje glasi: ima li u Hrvatskoj kriti~ne mase ~itatelja neophodnih za odràvanje izdava{tva primjerenog jednoj maloj europskoj dràvi? Odgovor jo{ uvijek ne znam, ali se pone~eg sje- }am. Sje}am se, na primjer, fotografije snimljene u Pragu, po~etkom sedamdesetih godina. Na fotografiji je duga~ka kolona ljudi koji ~ekaju otvaranje knjiàre kako bi kupili netom iza{lu knjigu. Drakuli} Kolone kojih se sje}am iz djetinjstva uglavnom su bile za kavu, de- terdènt ili banane iz vremena ekonomske reforme Milke Pla- ninc.KTX Jesmo li izdali knjigu? Priredila Du{anka Profeta stranice 21-28 ISSN 1331-7970

dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja zagreb, 3. velja~e 2000, godi{te II, broj 24 cijena 10,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit

Razgovor: Hrvoje Kraljevi}, ministar znanosti Vrijeme inventure stranice 8-9

Kritika Hrvatska moderna povijest O Du{anu Biland`i}u pi{e Danja [ilovi} Kari} stranice 12-13

Likovnost: Muzej nove strukture Tihomir Milovac stranica 19

Nata{a Govedi}: Konstrukcija »tipi~nog« Balkanca stranica 32

Peter Sellars, kazali{ni redatelj Kultura je kontekst u kojem `ivimo stranice 40-41

LA LOTTA CONTINUA! SU^ELJAVANJA PREDSJEDNI^KIH KANDIDATA Dejan Kr{i}, Nata{a Govedi}, Tihomil Radja stranice 3, 6-7, 11 2 zarez II/24, 3. velja~e 2.

Pripustimo li si antikvarijat kao gdje je {to ìvo bi}e u kojem svaka natisnuta knjiga na polici di{e i ima svoje mjesto, obuzet }e nas potraga za logikom struktura. Jednako tako, nizanjem vrlo Zarezi , kratkih i pro~i{}enih pri~a, ovaj Info: sije~anj 2000. Dina Puhovski, Du{anka, Profeta, Iva Ple{e, Katarina Luketi} 4 Antikvarijat izaziva ponovno Pakt o stabilnosti, Divna ]ori} 4 postavljanje stvari na svoje mjesto. Dani bioetike Hrvoje Juri} 10 Odmi~u}i kroz knjigu ~itatelj U àri{tu: predsjedni~ko su~eljavanje naslu}uje sve kompleksniji, slojevi- , tiji i sveobuhvatniji svijet kojeg La lotta continua! ,Dejan Kr{i} 3 tvore ove epizode. Uz malu pomo} prijatelja Grozdana, Cvitan 5 Naslanjaju}i se na alephovski, ali i Razgovor s Draènom Budi{om, Nata{a Govedi} 6 na harmsovski suvremeni svijet Razgovor sa Stipom Mesi}em Nata{a, Govedi} 7 kulture i znanosti, Antikvarijat se Tko se boji Mesi}a, boji se i Budi{e Tihomil Radja 11 otvara kao prostor izazova - pul- Kultura, znanost, politika siraju}eg sabiranja i rasapa. , Grafika i nova vlast Pavle Kalini}, 5 Katarina Maùran Jure{i}, Razgovor s Hrvojem Kraljevi}em: Vrijeme inventure, Davorka Vukov Coli} 8-9 urednica Biblioteke 90 stupnjeva Kuda idu nevladine organizacije, Bojan Munjin 10 O oblacima i promjenama Katarina, Luketi} 11 Hrvatska moderna povijest Du{ana Bilandì}a Danja [ilovi} Kari} 12-13 Antikvarijat od ovog , tjedna u izabranim Razgovor Ivana Prpi}a i Vuka{ina, Pavlovi}a Omer Karabeg 14-15 ]eranje do Stambola Biljana Srbljanovi} 16 knjiàrama Likovnost , Razgovor s Lórándom Hégyjem, Evelina Turkovi} 16-17 Onufri 99 Nata{a, Ili} 18 Muzej nove strukture Tihomir, Milovac 19 Inventura umjetnosti stolje}a, Rosana Ratkov~i} 20 Poruka kraja poruke Radmila, Iva Jankovi} 20 Od {estara do identiteta Mirko Petri}, 29 Improvizacije i skulpturiranje dru{tvene svijesti Rade Jarak 29 Kazali{te , Splitski milenijski akvarel, Filip Krenus 30 U spomen Gumbeku Dragutin, Lu~i} 31 Konstrukcija »tipi~nog« Balkanca, Nata{a Govedi} 32 Razgovor s Peterom Sellarsom, Rob Riemen 40-41 Berlin za po~etnike Damir Ma|ari} 43 Film , Nje`na pri~a o djetinjstvu Nikica Gili} 31 Glazba , Slu{ati bez straha Zrinka Mati} 33 Kritika , Sociolo{ka i politolo{ka slika Hrvatske, Du{an @ubrini} 34 Kronika mra~nih godina, Norman Manea 35-36 Bijesne ène no}i ,Miroslav Mi}anovi} 37 Me|u krajnostima Vedrana, Martinovi} 38 Teolo{ke obratnice Vi{eslav, Kirini} 39 Prskalice umjesto vatrometa Andreja, Gregorina 39 Izvrsna psiholo{ka detekcija, Jurica Pavi~i} 41 Po~etak i metoda Jean-Claude Poizat 45 Slovenska knjièvnost , An|eli , Brane Mozeti~ 42 Basne Uro{ Vo{njak 46 Reagiranja , înjeni~ni i interpretacijski propusti Damir Radi} 46 Zarezi , Ukratko: knjige i ~asopisi Du{anka Profeta, Mirna [oli}, Dragan Koruga, Rade, Jarak, Filip Krenus 44-45 Eurozarezi Sr|an Raheli}, Gioia-Ana Ulrich 47 Predstavljamo fotografe Vladimira Spindler 48

TEMA BROJA: JESMO LI IZDALI KNJIGU? priredila: Du{anka Profeta ve} od , 120.000 kn Jesmo li izdali knjigu? Du{anka Profeta 21 Razgovor s Albertom Goldsteinom: , Knjiga kao strate{ki cilj svake kulture Du{anka Profeta 22 , Najpovoljniji uvjeti kreditiranja [to je knjiga Hrvatskoj Hrvatski neovisni nakladnici 22 , Banzaiiii! Boris Beck 23 bez jamaca na 3, 4 i 5 godina , Apel za spas knjige i knjièvnosti Dru{tvo hrvatskih knjièvnika 23 Razgovor s Nenadom Popovi}em: , Va`no je ne zvati se Ljubomir Du{anka Profeta 24-25 Razgovor s Brankom êgecom: , Ne èlimo proizvoditi knjige za skladi{te Du{anka Profeta 26-27 Razgovor sa Slavenkom Drakuli}: , U Hrvatskoj kao da me nema Andrea Zlatar 28

RAKITJE - Stari hrast 29 - Tel. 33 73 141 Tel/fax. 33 72 163 zarez II/24, 3. velja~e 2. 3

samo u svojevrsnoj ucjeni i izbor- vatskog dràvotvorstva apsolutno no va`ne igre i igrice politi~ke kla- vo kao apsolutnu vlast, a sada nam noj prevari jer paket-aran`man neprihvatljivo jest ideja da ja kao se, a sve bi to uslijedilo relativizira- to isto govori i pobjedni~ka oporba!? nikad nije bio spominjan u parla- pojedinac, kao gra|anin, kao ljud- njem jedne velike izborne pobjede, sko bi}e naprosto a ne tek kroz mentarnoj kampanji rije~ o me- odnosno pobjedom nekoga drugo- Kad Ra~an upozorava da umje- ga, a ne Draèna Budi{e na pred- sto Tu|mana ne izaberemo nasmi- sjedni~kim izborima«, [najder za- je{enog Tu|mana, on je u pravu, boravlja da odricanje od partiku- samo se o~igledno razilazimo u larnog sadràja (»beskrajna proceduralna natezanja, parlamentarne shva}anju tko je Tu|manu bliì!? krize, igre i igrice politi~ke kla- Ne moè nam ne biti sumnjivo kad La Lotta continua! se...«) za ra~un Stvari (»paket pro- vidimo tko sve na razli~ite na~ine mjena«), na koncu vodi do gubitka druka za Budi{u. Zvonimir [epa- Demokratski izbori su hanizmu ideolo{ke obmane koji }e pripadnost nekoj nacionalnoj ili et- same Stvari, tj. onoga zbog ~ega je rovi} nije mogao vi{e pomo}i Me- proces ~ija se va`nost ne se vrlo brzo ponovno javiti na no- ni~koj zajednici posjedujem partikularni sadràj `rtvovan (libe- si}u nego kad je, odmah po objavi voustrojenoj politi~koj sceni. Novi neka univerzalna i neotu|iva pra- ralne parlamentarne demokracije). svojih izbornih rezultata na razini iscrpljuje finalnim isho- demokratski poredak ne moè savr- va! Demokratski izbori proces su statisti~ke gre{ke, pruìo svoju pot- dom, time da umjesto {eno funkcionirati, nu`ne radikalne ~ija se va`nost ne iscrpljuje final- poru kandidatu Budi{i. Kad Budi- jednih imena i lica do|u promjene moraju stvoriti niz neza- Znakovi razotkrivanja nim ishodom, samo time da umje- {a obe}ava savjetni~ka mjesta iz- dovoljnika, a i mnogi koji su zago- neprijatelja sto jednih imena i lica do|u druga, bornim gubitnicima Grani}u i Le- druga, ve} je njihovo zna- tici, to nije znak miroljubive tole- varali i podràvali promjene ne}e Tako se u cilju stvaranja nacio- ve} je njihovo zna~enje u samom ~enje u ~inu izbora u biti zadovoljni konkretnim rje{e- ~inu izbora, u trenutku nesigurno- rancije, ve} ismijavanje demokrat- nalnog identiteta, nacionalne drà- ske volje glasa~a. Ne znam tko je u trenutku nesigurnosti njima. Nemogu}nost bezbolnog votvorne svijesti, po~elo insistirati sti, u svim onim side-effectima koje ostvarenja predizbornih obe}anja nesigurnost proizvodi u trenutku jednom tjedniku platio oglas kojim na razlikama iz kojih se konstruira se u prvom krugu glasa~e upozora- bit }e opravdavana podjelama i ideolo{ka slika jaza civilizacija. Mi- smjenjivanja vlasti. Dejan Kr{i} (Arkzin/Bastard) razmimoilaènjima izme|u koali- Struktura demokratskog dru{- valo da paze da li svoj glas doista nimalne jezi~ne razlike, vokabular, daju Grani}u ili mo`da Ivi}u Pa{a- ad je tekst za pro{li Zarez cijskih partnera, dvojke i ~etvorke, nagla{avanje u izgovoru... postali tva, kao dio svog normalnog procesa li}u koji stoji iza njega. Na isti na- bio ve} u procesu pripreme SDP-a i HSLS-a, koalicije na vla- su element gigantskih podjela. Dok reprodukcije, uklju~uje izbore kao K ~in glasa~i sad trebaju ozbiljno raz- za tisak, objavljen je [najde- sti i predsjednika... Svakome }e oni ljevica nagla{ava politizaciju kultu- moment rasapa socijalnog tkiva, misliti da li glasaju}i za Budi{u rov tekst o Budi{i (Devet samuraja a drugi biti nepremostiva prepreka re, ovdje se u pervertiranom obliku trenutak kada je ~itava hijerarhij- svoj glas daju i jedan predsjednik, Novi list 17. 1). za ostvarenje predizbornih obe}a- kulturi pripisuje politi~ki smisao, ska mreà dru{tvenih odnosa sus- predsjednikovom osob- Manji problem tog teksta poku{aj nja koja se ionako ne mogu ostvari- pa na~in prehrane, odijevanja, vr- pendirana, stavljena u zagrade. nom ministru vanjskih poslova Grani- je repozicioniranja Budi{ina javnog ti, a ubrzo }e se javiti i udba{i, prista muzike, stil humora... postaju Dru{tvo kao jedinstvena, organska }u i profesionalnom savjetniku, ljubi- lika smje{tajem njegovih politi~kih kriveni hadezeovci, komunjare... znakovi prepoznavanja Drugog, po- zajednica prestaje postojati, pretva- telju tvrdokuhanih jaja, autoru slu- korijena, umjesto u nacionalisti~ka Na sli~an na~in, HDZ-u su pr- liti~kog neprijatelja. Dràvotvorni ra se u kontingentnu zbrku, niz ~aja vje{tice iz Rija, kradljivcu odije- gibanja 1971. godine u revolucio- vih godina vlasti Srbi sluìli kao Hrvati vlastiti identitet uspostav- atomiziranih pojedinaca, apstrak- la posu|enih s HTV-a... narna zbivanja 68. »Ak je i uspore- simboli~ki @idovi, onaj element koji ljaju o~ajni~kim razotkrivanjem bitnih jedinica, a rezultat izbora ovisi ni Ra~an, sa svojim »pu{io sam ali o ~istom kvantitativnom rezultatu Uo~imo li da je tih dana Budi{a brojanja glasova. Uzalud je prikri- nisam uvla~io« amsterdamskim s naslovnice dnevnih novina poru- vati taj, u biti iracionalni karakter iskustvom lakih droga, bliì pre- ~io »Ra~an i ja ideolo{ki mirimo formalne demokracije. Samo na{e pri- dod`bi politi~ara s korijenima u Hrvatsku«, da tu tezu razvija i {ef Narod ne postoji, ne postoji jedan hva}anje takvog rizika, spremnost buntovnoj 68. od starmalog Budi- njegova izbornog stoèra Zdravko {e, njegovi korijeni u studentskom da se sudbina ~itavog dru{tva i Tomac (o~ito, Ra~an nije àlio Bu- pokretu puka su biografska ~injeni- jedinstveni nacionalni interes. Nema bîti svih pojedinaca u njemu prepusti u di{i na raspolaganje staviti svoje ca, bez ikakve veze s njegovim poruke takvog iracionalnog rizika a hrvatstva. najgore kadrove!), pa kad se prisje- liti~kim akcijama. Ne samo Budi- bliska pro{lost nam pokazuje da {a, ve} ni [najder i ostali tzv. {ez- narod moè pogrije{iti i tako vi{e timo da je pomirenje bilo temeljna desetosma{i od toga svog iskustva, fantazma ideologije politi~kog pro- nisu napravili nikakav intelektualni jekta Franje Tu|mana, ~ovjek se i/ili simboli~ki kapital. I sam [naj- upita: zar smo se za to borili? Kad der kaè: »Taj dio moderne povije- Budi{a u Feralu kaè »smeta li vam sti tek ~eka svojega istraìva~a i izraz pomirenje... lako moèmo svoje pero. Objektivna procjena jo{ na}i neki drugi izraz on na najsaè- nije mogu}a, pogotovo pak ona nije tiji na~in iskazuje spremnost po- mogu}a nama koji smo htjeli biti bjedni~ke koalicije SDP-HSLS da subjektima tih zbivanja.« sve mijenja kako se doista tekovine Doista, za neku mogu}u arheolo- Tu|manove Hrvatske ne bi dovele giju budu}nosti ima dovoljno {tofa. u pitanje. Ali, kakva je to pri~a o objektivnoj procjeni? Otkud taj zahtjev za histo- No za razliku od onih lijepih rijskom distancom? Za koga bi ta podu{a, liberalnih nacionalista koji su vijest trebala biti relevantna ako stalno jamrali kako eto, ova Hrvat- nije interesantna niti njezinim ne- ska (FT-a & HDZ-a, ozakonjenog posrednim sudionicima barem toli- kriminala, nepotizma, primitiviz- ko da o tome napi{u neku knjigu, ma...) navodno nije ona za koju su roman, dramu i naprave film? Nije se oni borili, mi moramo prihvatiti problem u tome {to nema subjektiv- da ~ak i ovakva Ra~anova demo- noobjektivne procjene, ve} u tome unosi nered u dru{tvo, kao oni koji kracija jest ono za {to smo se borili, {to nema niti objektivnosubjektivne! samim svojim postojanjem onemo- ali i naglasiti da se borimo i dalje. Mi doista ne znamo ne samo {to se gu}uju postizanje (imaginarnog) Umjesto pri~a o pomirbi na koncepci- faktografski 68. godine doga|alo jedinstva hrvatskog dru{tva. Kad Takozvana realna demokracija kakvu u ime ji demokracije (!?), sada je upravo me|u zagreba~kim studentima; mi su Srbi o~i{}eni u tolikom broju da vrijeme za punu afirmaciju dru{- vi{e nisu mogli funkcionirati kao nove politi~ke elite zagovara Tomac, samo danas nemamo nikakvih materijala tvenog antagonizma: radnici protiv unutra{nji neprijatelj, para-fa{isti~- koji bi nam pokazali {to su mislili, poslodavaca, stranka protiv stranka ideologija HDZ-a krenula je s je drugo ime za nedemokraciju o ~emu su razgovarali, koje su bile ke, civilno dru{tvo protiv dràve... teme njihova intelektualnog, emo- konstruiranjem novih neprijatelja Borba za kulturnu, politi~ku, ideo- cionalnog, sportskog ili seksualnog od jugonostalgi~ara i iskorijenjenih lo{ku hegemoniju nije gotova, nije interesa. Rije~ je o procesu organi- zagovornika civilnog dru{tva do iz- puta omogu}ava i odràva de- narnog koda suprotnosti prema Sr- izborima jednozna~no rije{ena i ziranog zaborava karakteristi~nom mi{ljanja me|unarodnih zavjera. mokraciju. bima, balkancima... No takav u biti ba~ena u bunar pro{losti. Pobje- za hrvatsku kulturu u cjelini. Iz ko- Taj ideolo{ki mehanizam tako je rasisti~ki impuls tu ne mo}e stati, Demokracije nema bez tih be- jih }e tekstova, knjiga, pjesama... interioriziran u velikom dijelu skrajnih proceduralnih natezanja, dom koalicije nismo u{li u neko ve} se nu`no {iri dalje, na Musli- postideolo{ko razdoblje. budu}e generacije suditi ne samo o dru{tva tu je Radio 101 simpto- mane, Albance, Talijane... Kad se parlamentarnih kriza, igara i igrica proteklih deset, ve} i o pro{lih 55 mati~no mjesto da se na koncu takav tip isklju~ivosti jednom us- politi~ke klase... Istina je da demo- godina na{e kolektivne pro{losti? djelomi~no okrenuo protiv samog postavi, on ne moè stati na jednoj kracija omogu}uje razli~ite vrste A kad je rije~ o narodu treba Ako to iskustvo nije na vrijeme HDZ-a Hercegovci su postali granici, uvijek je potrebno generi- manipuliranja, korupcije i dema- ponoviti slavnu Lacanovu tezu preto~eno u neku umjetni~ku for- novi unutra{nji neprijatelji. Intere- rati nove neprijatelje, uvoditi nove go{ke vladavine, ali ~im eliminira- »èna ne postoji«. Ta ~esto krivo mu, ono uop}e ne postoji. santno je da sad Mirjana Kasapovi} razdjelnice izme|u nas i njih, jer se mo mogu}nost tih deformacija, gu- tuma~ena teza, na prvi pogled ap- u demokratski orijentiranom Glo- temeljne kontradikcije kapitalisti~- bimo demokraciju samu. Churchil- surdna i uvredljiva, kod Lacana Paket-aran`man za nacionalnu busu naprasno otkriva kako »Herce- ima sasvim precizno zna~enje: Stvar kog dru{tva ne mogu tek tako ra- lovim rije~ima, »demokracija je govci, uistinu, postaju novi hrvat- zrije{iti. najgori od svih mogu}ih politi~kih nema jednoglasnog koncepta o ski Srbi«, zaboravljaju}i ulogu sa- Drugi problem na koji [najde- Takav politi~ki projekt Tu|- sistema, jedini je problem u tome tome {to zna~i biti èna, da ne po- mog Globusa u kreiranju i {irenju te rov tekst simptomatski ukazuje manov ili Milo{evi}ev, svejedno da niti jedan drugi nije bolji«. Ta- stoji bit ènskosti. Na isti na~in atmosfere koji se izraàva misao kako se »promjene... etni~kog rasizma dobro se osje}a samo u ozra~ju kon- treba re}i narod ne postoji, priznati o~itovao ne samo u kozvana realna demokracija kakvu u koje je ogromna ve}ina hrvatskog op}em stigmati- stantnog ni rata ni mira, specijal- radikalan rascjep, svijest o tome da , ve} kasnije i Her- ime nove politi~ke elite zagovara politi~kog naroda... bezmalo ple- ziranju svih Srba nog rata, tajnih slu`bi, urota, zavje- ne postoji jedan i jedinstveni nacio- cegovaca. Tomac, samo je drugo ime za ne- biscitarno proglasila nu`nim na renika... Jer rat nikad nije ni pro- nalni interes, kako nema neke ho- Korporativisti~ka ideologija, ka- demokraciju. proteklim parlamentarnim izbori- gla{en, usprkos pobjedi jo{ uvijek mogene cjeline, neke biti hrvatstva. kvu je zagovarao HDZ, opsjednuta Prisjetimo se da je nakon izbora ma, mogu provesti samo u paketu. nije niti zavr{en. Dok je Tu|man je slikom dru{tva kao harmoni~ne i relativnog trijumfa opozicije u /.../ Prema tome, hrvatski politi~ki koncepciju op}enarodne obrane sa- organske cjeline u kojoj svaki ~lan Zagrebu akademik Tu|man ustvr- Dok ideja pomirenja nikako ne narod najbolje }e u~initi da u~ini moupravnog socijalisti~kog dru{- ima svoje zacrtano, odgovaraju}e dio kako ne dolazi u obzir da se u moè uspostaviti imaginarnu har- ono {to je ve} u~inio: tek odluka za tva izrazio rije~ima »rat protiv mjesto pa ~ak i Srbi u Hrvat- tim kriti~nim trenucima, kad jo{ moniju cjelovitog dru{tva, ve} stal- Draèna Budi{u kao predsjednika rata«, ~itavo razdoblje njegove vla- skoj, kao nacionalna manjina s nji- ~itava zemlja nije oslobo|ena, »u no proizvodi nove podjele i kon- kompletirat }e paket promjena«. davine suverenom Republikom ma pripadaju}om Zagrebu dopusti oporbena situaci- flikte bez kojih onaj tko ih nepre- To je samo razvijanje ranije po- kulturnom auto- Hrvatskom proteklo je pod ozna- , folklornim dru{tvima i ja, koja bi dovela u pitanje stabil- stano izmiruje ne bi mogao zauzi- ruke Zdravka Tomca i Gorana nomijom kom »mir protiv mira«. Kad tvrdi egzoti~nim pismom kojim se ni mati svoju poziciju mo}i, upravo Grani}a bira~ima da, ako Budi{a da »Hrvatska naprosto nema vre- nost Hrvatske«. Ne govori li danas, sami vi{e ionako ne znaju sluìti (iz à propos mogu}nosti izbora Mesi}a konstantna afirmacija dru{tvenih ne bude izabran za predsjednika, mena za beskrajna proceduralna antagonizama rezultira stvaranjem te ideje slijedi logika posebnih iz- natezanja, za luksuz parlamentar- za predsjednika, Tomac ne{to sli~- pobjedni~ka koalicija ne}e mo}i is- novih veza univerzalne solidarno- bornih lista). Ono {to je logici hr- nih kriza, za sve one samo njoj silno? HDZ je shva}ao vlast isklju~i- puniti obe}ano. Nije problem sti. Z 4 zarez II/24, 3. velja~e 2. velja~a 2 Dina Puhovski/Du{anka Neki od uzvanika na toj proslavi od Bi{kupi}a imenovana za selek- stupa Bo- Hrvatskoj su do sada objavljeni i Profeta/Iva Ple{e/Katarina koju je sponzorirala Pavi}eva toricu, poznata je ina~e po ris Svrtan njegovi romani Peta gora, Na oba- Luketi} izdava~ka ku}a Europapress Hol- pozivima na molitvu za bolesno- u ulozi lu rijeke Piedre sjela sam i plakala, ding ipak su se iznenadili kad ga Tu|mana, po prozivkama Ostapa te Veronika je odlu~ila umrijeti. Pri- Orden s likom Ede Murti}a im je grafike, vjerojatno novo- nezavisnih intelektualaca te po Bendera. je dolaska u Hrvatsku, Coelho je dobni pandan plaketama ili hadezeovskim kriterijima ure|i- »Autori sudjelovao u radu Svjetskog eko- Da su kulturni uratci i nakon pro- odlikovanjima, umjesto autora vanja stranica kulture navedenih svojevrsne nomskog foruma u Davosu te s mjena svojevrsna ideolo{ka roba, umjetnika dijelio jedan od autora novina. [to se stru~nosti i njezi- ruske vari- Umbertom Ecom i Howardom pokazalo se nedavno na pobjedni~- pobjede, novope~eni premijer. Ra- ne navodne upu}enosti u jante Gardnerom vodio razgovor na kom domjenku na kojem su ~an je za Nacional izjavio da suvremenu umjetnost ti~e do- stripa Ala- temu Umjetnost je potrebna. »zaslu`ni za demokraciju u Hr- grafike nije dijelio kao premijer, voljno je re}i da je najve}i interes na Forda, vatskoj« kao nagradu za svoj trud ve} kao Murti}ev prijatelj. Mnogi dosada pokazala za prou~avanje Iljf i Pe- 9. dani hrvatskog filma dobili grafike Ede Murti}a, na- se pak nisu ni~emu iznenadili i ostav{tine Ante Topi}a Mimare. trov, slovljene dan pobjede 3. 1. 2000. ostaju u potrazi za prvim pravim U skladu s time, a i s dosada{- zanimljivu Organizacijski odbor 9. dana hr- Grafike su, kako je autor rekao, znacima promjena. njom ministrovom naftalinskom su fabulu vatskoga filma, nacionalnog nastale spontano u no}i progla{e- koncepcijom kulture, o~ekivati je smatrali festivala kratkometra`nog i srednja izbornih rezultata, a Mimaru na Biennale! da se na Biennalu predstavimo s samo po- njometra`nog filma koji }e se namijenjene su onim kulturnim Tri dana prije parlamentarnih izne~im uistinu suvremenim, u sti- mo}nim odràti u zagreba~koj dvorani Ki- djelatnicima koji su za tu pobje- bora ministar kulture Boò lu blaga iz {krinjice Branke sredstvom noteka od 2. do 5. oùjka o. g., du, prema autorovu mi{ljenju, Bi{kupi} proglasio je selektora za [eparovi}. No nadamo se da u razvijanju satire i vrhunskog posebno poziva producente glazbenih najzaslu`niji. Me|u zaslu`nima, hrvatski nastup na Biennalu u novi ministar o izbornikovim kri- humora protkanih dubljim sadr- spotova i namjenskih filmova da pri- izme|u ostaloga, na{li su se du`- Veneziji ~ime je njegova vi{ego- terijima i stru~nosti selektorice àjima i sveobuhvatnijim jave svoju pro{logodi{nju nosnici pobjedni~ke koalicije, di{nja {teto~inska kulturna ima druk~ije mi{ljenje od svoga odrazima stvarnosti.« Iljfove i Pe- proizvodnju za sudjelovanje na festi- ameri~ki veleposlanik, skupina politika dobila svoj epilog. Izvr- prethodnika. trovljeve stvarnosti napadno su valu. Naime, nakon dogovora s Pavi}evih novinara i nekoliko {iv{i presedan i proglasiv{i sli~ne vremenu u kojem ìvimo, Hrvatskim dru{tvom filmskih kulturnjaka ~ija se revolucionarna pa se i zato na repertoaru Gavelle kriti~ara, utemeljiteljem nagrade uloga proteklih godina moè mjena{la predstava koja Zlatno tele Oktavijan, Odbor je na svojoj riti s onom uredskog fikusa, dok su »istraùje kroz suvremeni kazali{- sjednici od 16. sije~nja odlu~io da ni izraz uklju~uju}i mim, navedene kategorije i nadalje Zlatno tele me|u nama improvizaciju i stripovsko esteti- ostanu u natjecateljskom raspore- ziranu likovnost«, pi{e u najavi du Dana. Prijave se podnose na Dramsko kazali{te Gavella najav- premijere. posebnim obrascima koji se ljuje 12. velja~e premijeru mogu dobiti na adresama izvr{- Zlatnoga teleta Ilje Iljfa i Evgenija Coelho u Zagrebu nog producenta Zagreb filma, Petrova u prijevodu Stjepana Kako najavljuje nakladni~ka ku}a Vla{ka 70 i Nova ves 18, a po- Kranj~evi}a. Predstavu je na Ga- VBZ, poznati brazilski pisac Pau- trebno im je priloìti i po jednu selektora ~ak dvije godine prije velline daske postavila ekipa u lo Coelho boravit }e od 6. do 9. VHS-kopiju svakoga naslova za odràvanja Biennala (uobi~ajeno sastavu: redatelj Kre{imir Dolen- velja~e u Hrvatskoj. Najavljena potrebe selekcije. Krajnji rok za se do sada selektor birao {est ~i}, dramatizacija i adaptacija je konferencija za tisak te druè- prijavu je 4. velja~e 2000. Boris Svrtan i Magdalena Lupi, mjeseci ranije), Bi{kupi} je vjero- nje s ~itateljima u Muzeju Odbor je na istoj sjednici za ~la- zaboravljeni, primjerice, Feralovi jatno htio produìti svoj utjecaj i scenograf Dragutin Broz, kosti- Mimara 8. velja~e. Coelhov ro- mografkinja Ana Savi}-Gecan, nove Selekcijskoga vije}a novinari, hrvatski emigranti dena vrijeme osigurati budu}nost man Alkemi~ar prodan je u vedesetih, predstavnici dok je glazbu za predstavu skla- imenovao Dijanu Nenadi}, film- vjernim sljedbenicima donedav- svijetu u vi{e od 23 milijuna pri- sku kriti~arku, Mirnu Supek, alternativnih gra|anskih udruga no vladaju}e politike. Novinarka dao Matija Dedi}. Na ~elu mjeraka, a nalazio se na vrhu itd. pove}eg gluma~kog ansambla na- filmsku montaèrku i Zorana i urednica Vjesnika Vesna Kusin, top-ljestvica ~itanosti i u nas. U Tadi}a, redatelja. Z

neki odnosi kako se ne bi gira u cijeloj regiji, a ne ga komplementarnim svo- Kako je Pakt o stabilno- Hrvatska se vra}a starim uvijek naknadno reagiralo parcijalno. joj Srednjoeuropskoj inicijati- sti do~ekan u Hrvatskoj, ciljevima: pristup WTO-u na doga|aje. Polaze}i od Najve}i nedostatak Pak- vi. Pokazalo se da je previ- slikovito je prikazao Dra- i obnovi poku{aja pristupu ~injenice raspada Jugosla- ta o stabilnosti je taj {to je {e aktera uklju~eno i da oni èn Vukov Coli} uspored- CEFT-i. Nova vlast }e bom hrvatske vanjske poli- afirmirati neke ideje Pakta tike s bermudskim troku- u njegovom demokratskom tom gdje su glavni akteri i europskom smislu, ali Nedostaje nam predsjednik Republike, Hrvatska }e dobiti svoj vla- koji nije davao podr{ku, stiti ki{obran, mi{ljenja je Ministarstvo vanjskih po- Draèn Vukov Coli}. slova, koje se moralo uvijek U raspravi koja je uslije- vlastita inicijativa opravdavati i raznolika dila Ante î~in [ain, izre- grupa koja se protivila inte- kav{i kritiku o Paktu u ko- Divna ]ori} gracijama vide}i u Paktu jem je zahtjev za regional- Tribina Pakt o stabilnosti obnovu Jugoslavije. Hrvat- nom suradnjom antagoni- politi~ka iluzija ili zbilja? u Mu- ska javnost je o Paktu upo- ziranih zemalja ne{to {to zeju Mimara, Zagreb, 20. znata preko negativnih de- nama nije drago, naglasio sije~nja 2000. finicija: to jest Pakt, ali nije je da je to ipak jedino {to je me|unarodni ugovor; Hr- ponu|eno i iz ~ega mi tre- »Pakt o stabilnosti poli- vatska je pristupila Paktu, nutno moèmo birati. Po- ti~ka iluzija ili zbilja?« ali nije ~lanica sa ~vrstim stoji spremnost Europske tema je o kojoj se razgova- obvezama; Hrvatska }e su- investicijske banke i drugih ralo 20. sije~nja u Muzeju djelovati u svemu, ali }e banaka i institucija da se fi- Mimara u Zagrebu. O odabrati samo ono {to joj nancira ~itav niz razumnih, unutarnjoj perspektivi Pak- odgovara. Hrvatska se ipak ostvarivih projekata i bilo ta izlagao je novinar Frank- nadala da }e biti nagra|ena bi kontraproduktivno to furter Allgemeine Zeitunga i zbog pomo}i NATO-u, te odbiti. korespondent za ju`nu Eu- je ra~unala na ameri~ku Direktor zaklade Frie- ropu Matthias Rüb, a o hr- potporu Partnerstvu za mir drich Naumann za Hrvat- vatskoj percepciji Pakta go- i obnovu pregovora s EU. sku Hans Georg Fleck pri- vorio je novinar Novog li- U tada{njoj oporbi tako|er mijetio je da }e u budu}no- sta Draèn Vukov Coli}. je postojao oprez prema sti o vlastitim planskim Pakt o stabilnosti prven- Paktu. Pogotovo je oprez sposobnostima ovisiti doti- stveno je »njema~ki proi- izazivala odredba po kojoj caj sredstava puno vi{e zvod« i to u vrijeme dok je je Pakt preduvjet bilo ka- nego do sada kada su sred- Njema~ka predsjedala EU- on izvedbena agentura koja jedan drugog ometaju, pa kvih pristupa EU, te bi se vije u novonastalim drà- stva dolazila primjerice u om. Europa 90-ih godina nema sredstava, nego ovisi se izgubio sinergetski u~i- morala potpisati svojevrsna Bosnu i Hercegovinu u pa- bila je nespremna te je sa vama velika je razlika u o EU, OESS-u i drugim nak koji je bio pretpostavka konvencija o zajedni~kom gospodarskom razvoju, a ketu, a da to nitko nije tra- zaka{njenjem reagirala na interesnim institucijama funkcioniranja Pakta. Kako trì{tu, regionalnoj surad- ìo. doga|aje u Hrvatskoj, Bo- Paktom bi se èljelo ublaì- koje su kompetentne sura- njegovi subjekti nemaju nji i bescarinskoj zoni. I u Veleposlanik BiH u Hr- sni i Hercegovini, Srbiji, a ti tu razliku. Dosada{nje |ivati, ali do sada nisu dale novaca, Pakt nije postao samoj hrvatskoj diplomaci- vatskoj Hasan Muratovi} ukoliko eventualno do|e brojne inicijative, naro~ito novac. Pakt nije uspio rije- okvirni uvjet za sve inicija- ji nade prema Paktu, s vre- zapitao se o ciljevima po- Amerike, bile su u mnogo- {iti sporove u pristupu ovoj tive. Ukoliko }e to stanje menom su jako ohladile. do konflikta u Crnoj Gori, stavljenim u Paktu o stabil- ~emu proturje~ne, pa ih je regiji koji su bili prisutni »nedoga|anja« i dalje po- i tada }e se kasniti s reakci- U me|uvremenu velike nosti i zaklju~io da su oni potrebno ujediniti. Tre}i na Zapadu kao i izme|u trajati, to }e imati posljedi- jom. Pakt o stabilnosti prvi promjene koje su se dogo- zdravi i pozitivni te da je uvid koji je dao Matthias Europe i Amerike. Ameri- ce i na samu strukturu je dokument u kojem se dile u Hrvatskoj otvorile su na ~lanicama da svojim Rüb odnosi se na èlju Za- kanci nisu stekli povjerenje Pakta, zaklju~io je Matthias polazi od racionalne pret- vrata za izravni put u EU i idejama nastoje ubrzati nji- pada da se ujedna~eno rea- u ovaj projekt i ne smatraju Rüb. postavke da se uspostave to je Pakt bacilo u sjenu. hovo ostvarivanje. Z zarez II/24, 3. velja~e 2. 5

odjeli Murti}evih grafika mecena. Ostaje sporno tko je ske u Zagrebu. Taj spot ostao mi bili dio svog nezavisnog poloàja jesnog bezumlja. Potvr|ivanjem pod nazivom Dan pobjede 3. odredio tko }e, osim potpisnika je u sje}anju kao zna~ajan dopri- kao i aureolu borca za pravicu. Vlade od Sabora 2. velja~e Hr- P I. 2000. prethodilo je pot- apela, dobiti grafike. Kad se go- nos daljnjoj demokratizaciji No ipak se sve to moè ispraviti! vatska je napokon krenula s Bal- pisivanje peticije Promjena je po- vori o borcima za demokratizaci- HDZ-ovskog tipa koja je bila Neka se na adresu Zareza jave svi kana u Europu. Uvjete za potvr- bjeda koja je objavljena 31. 12. ju, pa i prije 1990, ne moè se obezglavljena nakon raspu{tanja oni koji smatraju da su grafiku |ivanje karte donijela je ameri~ka 1999. u Jutarnjem listu i tjedniku presko~iti niti zaobi}i ekipa iz Fe- dobrovoljno demokratskih konc- trebali dobiti, a poslat }e im je dràvna tajnica Madelaine Al- Globus. Ispod Murti}eve golubice rala. Od udarne trojke plus Heni logora u Herceg-Bosni. oni koje je sram da su tu nesret- bright. Dèparac za put ve} je stajala su {ezdeset tri potpisa Erceg nitko nije dobio grafiku. Uglavnom, onaj koji grafiku nu grafiku dobili. Tako }e neovi- spreman i operativan. Novi pra- onih koji su po procjeni inicijato- Uz Feral ~asno je stajao na strani nije dobio, ima se pravo ljutiti iz sni intelektualci biti na broju, a vac je izvla~enje Hrvatske iz re- ra (Ede Murti}a, Vjerana Zuppe, demokracije jo{ samo Novi list. dva razloga: 1) mo`da su ga zabo- ovisni siti. No koliko god se spo- cesije i integriranje u eurointe- Zvonka Makovi}a i êde Price) Grafiku su dobila tri novinara {to ravili ili 2) su oni koji su ih do- rili oko grafike tko ju je dobio, gracije. bili najzaslu`niji i najuporniji u je, po mom sudu, premalo, a od djeljivali smatrali da je nije zaslu- a tko nije dan je ipak bio »po- traènju i podràvanju demokrat- novinara Stojedinice nitko (Stojedi- ìo. vijesni« i to iz najmanje dva ra- Odbacivanjem Valenti}eve skih promjena. nica je imala lutanja, ali svi smo Ipak najgore je onima koji su zloga. Prvi: za koju godinu kad Do{av{i na dodjelu grafika 23. mi gre{ni). Tom je radiju trebalo je dobili jer su na taj na~in izgu- ova vlast ode kao {to sve vlasti floskule kako je bolje jeftino uvo- sije~nja 2000-te potpisnici apela ziti, nego skupo proizvoditi Hr- bili su nemalo iznena|eni poja- vatska se opet vra}a na po~etak vom lidera nove pobjedni~ke ko- bilo kakvog razvoja proizvod- alicije. Na dodjeli grafika u Kratko i jasno nju. Kako je deset godina potro- Umjetni~kom paviljonu bili su, {eno na prelijevanje iz {upljeg u me|u ostalima, Ivica Ra~an, pre- prazno za po~etak je neophodno mijer u dolasku, Edo Murti} kao osmisliti proizvod koji ima realne slikar i Ninoslav Pavi} kao mece- {anse za valorizaciju na doma}em Grafika i nova i inozemnom trì{tu. Rast dru{- na. Za Ivicu Ra~ana se moè re}i da nije bio nazo~an kao premijer tvenog proizvoda od tri posto u dolasku, nego kao slikar aktova, omogu}avat }e zapo{ljavanje od ali ta pri~a ne bi dràla vodu kao vlast jedan posto. Paralelno s tim treba ni ta da je Edo Murti} samo sli- Za koju }e se godinu dobitnici Murti}eve grafike sramiti {to omogu}iti policiji i pravosu|u da kar, a ne i Bo`ja replika koja je su bili na dodjeli u Umjetni~kom paviljonu iako im to danas radi svoj posao. Neophodno je svaka ipak gre{na koliko god se novoj Vladi ostaviti sto dana da trudila ne biti. Naravno ni pri~a daje »legitimaciju« vladaju}e nomenklature krene s ostvarivanjem predizbor- kako je Ninoslav Pavi} prisustvo- nih obe}anja. Do tada moèmo vao dodjeli kao mecena tako|er Pavle Kalini} pratiti {to je poduzelo »neovisno« ne drì vodu. Europa press holding sudstvo jer kriminala ima od nastao je pod skutima jednog to- vrha do dna biv{e nomenklature. talitarnog reìma opsluùju}i ga oti}i barem nekoliko grafika. Na- odlaze, dobitnici }e se sramiti {to Da su zatvori privatizirani, zasi- koliko god je to bilo potrebno. Za cionalu, za èstoki i beskompro- su bili na tom skupu iako im to gurno bi se isplatilo raspolagati to su naravno, »krivi« novinari, misni doprinos demokratizaciji danas daje »legitimaciju« vladaju- tim dionicama jer }e im vrijed- iako ne svi ~ast izuzecima. zadnjih tri do ~etiri godine, naj- }e nomenklature. I drugi: Globus nost rasti. Posebno zbog toga jer manje jo{ toliko. Me|utim najvi- je opet u sedlu! Dok se ne budu su postoje}i kapaciteti zasigurno Globus je opet u sedlu {e grafika je u neravnopravnoj dijelile nove grafike! Slikar nepo- preskromni za stotine kandidata koji su do vrata bili umo~eni u No vratimo se Ninoslavu Pa- borbi »osvojio« novinarski tim znat, uru~itelj tako|er. Europapressholdinga {to po mome kriminal, i to ne samo zadnjih de- vi}u koji je shvatio da je vrijeme [ou mast go on set godina. Ukoliko se u idu}ih za prestrojavanje, {to je u biznisu mi{ljenju nije u redu. Ali tko pla- sto dana ne uhapsi barem desetak na Balkanu ne samo poèljno, }a, ima pravo i odre|ivati. To su Nakon razrje{enja kulturolo{- nego i neophodno ukoliko se èli pravila kapitalizma za koji se ve} kih nesuglasica zemlja se nastavi- perjanica »pretvorbe«, prva koali- preìvjeti dok ne odumre partij- ~itavo jedno desetlje}e skoro svi la okretati oko svoje osi unato~ cijska Vlada Ivice Ra~ana izgubit ska dràva {to je Hrvatska, na à- zalaèmo osim Sorosa koji pla}a, opravdanom nezadovoljstvu zna- }e kredibilitet. lost, jo{ uvijek. Dakle, Pavi} je a {atro ni{ta ne odre|uje. Skoro nih i neznanih junaka demokrat- sve financirao, Edo je dotiskao sam zaboravio OTV koji je si- skih promjena. Slava `rtvama de- Kako [ou mast go on tako ve} 7. grafike, Ra~an to podijelio i na- gurno zasluìo neku grafiku, mokratskih promjena. velja~e imamo drugi krug pred- stala je mu~na situacija u kojoj je samo se ne mogu sjetiti za koji Konstituiranjem nove Vlade sjedni~kih izbora. Budi{a ili Me- Ra~an kao premijer u dolasku period. Mo`da za odli~an spot premijera Ra~ana zavr{eno je de- si}? Puno lak{e pitanje nego dok pogrije{io jer Edu Murti}a nije koji su promovirali 1997. godine set prljavih godina bespu}a povije Titov general bio ìv. Vi{e to mogao odbiti, a sve je financirao za ùpanijske izbore i skup{tin- nije pitanje ili-ili. Z

z malu pomo} svojih prijate- nju izgovoriti. To smije samo govor Jozo Rado{ jo{ bio {ef Bu- Bila je to igra dostojna velikih ih nitko nije u stanju optuìti niti lja bio je naslov jedne po- Ivi}. Sve ostalo {to izgovori, bit di{ina stoèra. Ve} sada on je mi- majstora za koje su mnogi pomi- za natruhe idealizma. Upularne pjesme iz vremena }e protiv Budi{e. Epizoda s Roj- nistar obrane i pitanje je zaista: slili kako su upravo si{li sa scene. Sigurno je da svakim novim djece cvije}a i prema njihovu po- som zasad je zavr{ila kako je za- Na àlost mnogih ~asnih ljudi kako je do{ao do tih dokumenata. danom Hrvatska ne zna ni{ta imanju svijeta prijatelji su zaista vr{ila, nju su uspje{no odigrala toga dana u restoranu Umjetni~- Uostalom uvijek je to mogao vi{e o predsjedni~kim kandidati- bili prijatelji. A hrvatska javnost, obojica kandidata. kog paviljona netko je bio vrlo odraditi netko za njega, ali je Ra- ma, ali ih mnogo manje voli nego i dalje prate}i svoje predsjedni~- prije mjesec dana. Stipe Mesi} ke kandidate, lako moè vidjeti davno je izjavio kako je k}eri kr- kako su neka vremena u nepovrat Daljinski upravlja~ stio na [irokom Brijegu prije izgubljena. Hrvati su uop}e na- dvadesetak godina. Oni koji ga rod koji stalno pronalazi Ameri- ne vole danas tu ~injenicu poku- ku, rade}i to pojedina~no i sku- {avaju pretvoriti u insistiranje na pno s tolikim marom da vjerojat- Uz malu pomo} priznanju. Sve pod ~udom »no- no zato Amerikanci svako malo, vih« spoznaja. Za to vrijeme her- preko vrlo osebujnih veleposlani- cegova~ki fratri vrlo nerado, ali ka, poru~uju ne{to tipa: prona|e- ipak navijaju za Budi{u. Za Mesi- ni smo. prijatelja }a Posavci iz Bosne. U me|uvre- U drugoj predizbornoj rundi Predsjedni~ka kampanja je pre{la u ruke novinara menu se Mesi} toliko iznervirao hrvatski predsjedni~ki kandidati da je ozbiljno{}u mnoge simpati- otkrivaju prijatelje koje su u pr- Grozdana Cvitan je izbio iz ruku. Prema osobnom voj rundi prona{li. A prijatelji im osje}aju ili savjetima iz stoèra se doga|aju kad se i ne zalaù su- prestao se smijati ni{ta gore vi{e, jer prete`no prijatelji prona- nije mogao napraviti. laze njih. Prijete ih uni{titi prija- Sigurno je da sa svakim novim danom Hrvatska ne zna ni{ta vi{e o teljstvom. Sve kao da ne}e. I sve predsjedni~kim kandidatima, ali ih mnogo manje voli nego prije Odra|en je i poku{aj imeno- u najboljoj namjeri. Tako nakon vanja savjetnika dok je zec u {to je dva tjedna upropa{tavao mjesec dana {umi. Ali su eventualni savjetnici predizbornu kampanju Grani}u i odlu~ili ostati suzdràni. Uosta- osobno dobio manje glasova nego lom u ovom poku{aju oni su bili Tko pla}a kampanju i koliko, radostan. Mo`da se u nekom pri- za nominaciju, marni Zvonimir do{ izgubio ìvce. Sad su to ve} vlasnici miraza. ili {to je vlasnik Klarika Stipi Me- krajku smije{io s onima koji i da- [eparovi} podrào je Draèna tempi pasati. Uostalom, ve}ina si}u: prijatelj, Manoli}eva ili ne- pravih pitanja nije dobila odgo- lje vrlo pomnjivo reduciraju vije- Uklju~ivanje Dinersa do~ekano Budi{u. Dobri obi~aji Budi{i ne sti. I ostaju u prikrajku. I prije i je pitanjem: {to ~eka American dopu{taju da mu zahvali i na na- ~ija druga podvala? [to god mu vore, ali je prebrzo postavljana. sada. Express? klonosti i na bira~ima. To su one bio isto je ono {to i Juraj Hrva~i} Kao {to su pobacani i mnogi kli- Treba izdràti jo{ nekoliko situacije kad u stripu glavni ju- Draènu Budi{i. Koji ne zna tko povi. Sada bira~i te{ko raspoznaju nak ne{to stra{no misli, a u obla- je s njegova radija uzeo potvrde i Ili, da se vratimo Pukani}u za- dana predsjedni~ke kampanje dvojicu ozbiljnih i nervoznih ~i}u su nacrtane munja, mrtva~- dao ih Jozi Rado{u. [to je silno hvaljuju}i ~ijem tjedniku je mno- koja je od kandidata pre{la u ruke kandidata, iako su to isti ljudi ne ka glava i {aka u oko. Sli~nu uzbudilo voditeljicu na Radiju go prljavog i istinitog ve{a ispli- novinara, pa }e sve teè biti po- samo od prije mjesec dana nego i »uslugu« Budi{a je uspio otkloni- 101 koja je sigurno znala da je to valo idili~nim tu|manistanom. stavljati pitanja o porijeklu doku- desetlje}ima unazad. Ali im se ti iz pravca general-{ofera Ljube kriminalni ~in, pa je zaboravila [to se bez obzira na simpatije menata, a sve lak{e gledati kako dogodilo ono {to je davno rekao ]esi}a Rojsa koji je prijete}i Me- pitati {eficu Mesi}eva stoèra, priznavalo me|u ~itateljima, ali iza sasvim prihvatljivih i simpa- Stanislav Jiûi Lec: Prijatelji su lju- si}u poru~ivao kako }e Herce- gospo|u Balog, kako to da potvr- {to je trebalo biti zaboravljeno ti~nih predsjedni~kih kandidata di koji vam nesebi~no {kode. Za jed- de nisu u skladu s njezinim iska- govci glasovati za onog za koga jednim ~udnim ~inom. A bio je stoji sve vi{e tajkuna, kriminalaca nog od njih oni }e dobiti izbore. zom. Nije zasad ~ula ni{ta o ra- to onaj u kojem je Pavi} sa svima Pobjednik }e misliti da je osobno im on kaè. @eli li nekom napra- prve i druge garniture, novih viti uslugu bolje da vi{e ni{ta ne spravi o novinarima i za{titi izvo- iza sebe (ma tko oni bili), gur- pobijedio. Poraènom }e uvijek strana~kih akvizitera, djelatnika kaè. Mesi}u bi na{kodio samo ra! Pukani} bi bio jako za~u|en nuv{i Murti}evu grafiku u ruke ostati spoznaja da su izbore dobi- da kaè da glasuju upravo za nje- njezinim insistiranjem. Tim vi{e Ra~anu, dijelio svojim novinari- tajnih slu`bi i svih onih koji ot- li prijatelji usprkos ~ovjeku iza ga Mesi}a, a to ipak nije u sta- {to je u trenutku dok je tekao razma priznanja za demokraciju. pornije preìvljavaju sustave jer ~ijih su se le|a sakrili. Z 6 zarez II/24, 3. velja~e 2. Ja ve} godinu i pol dana }ina je ljudi ~ula i pitala me upra- staloènog i odve} krutog politi~ara? situaciji neèljene trudno}e: to je vo za na{e ko{arka{e. Dakle i Gdje je nestala aura èstokog pobunje- ve} mnogo kompliciranije pita- eksplicitno u medijima sport moè odigrati ulogu inter- nika? I s kim biste voljeli da vas danas nje. ponavljam kako je nacio- kulturalnog mosta. No ono {to usporede? Ali savr{eno je irelevantno {to mi- nalizam mrtva ideologija, mi se ipak ~ini najva`nijim za slite privatno; od va`nosti je koju }ete identitet jedne zemlje, u kontek- a ne samo od po~etka stu doma}e i strane afirmacije, Draèn Budi{a, predsjedni~ki kandidat ove predsjedni~ke kam- ipak su znanost i kultura tim panje redoslijedom. Nisam siguran da imam dovoljan ili temeljit pre- Nata{a Govedi} gled koliko su u zadnjih deset go- O{tri rubovi integriteta dina hrvatski znanstvenici bili Kako biste ocijenili ulogu Feral prisutni u svjetskim istraìva~- vencija dràve, snaènje civilnog Tribunea u demokratiziciji hrvatske Sad ste me iznenadili, jer politiku prema abortusu zastupati u kim projektima, ali ne pamtim da slu~aju da postanete dràvnik. dru{tva, intenzivnu suradnju s kulture tijekom devedesetih tj. za tra- sam u tom periodu ~uo za neko doista nisam znao, nisam ni ~ak nevladinim udrugama. Nemam janja Tu|manova reìma? ~uo da je tu usporedbu od strane Hvala vam {to ne izjedna- na{e zna~ajnije znanstveno dosti- ~ujete politi~ara i privatno lice; uvid u konkretne programe @en- Odmah }u vam re}i: nisam gnu}e. Nisam upoznat niti s po- studenata itko izrekao ili zabilje- skih studija i Mirovnih studija, nikada dijelio politi~ku filozofiju ìo. Da sam i znao, ne bih je ni- primijetio sam da novinari ~esto dacima da smo dali sna`niji do- izjedna~avaju politi~arevu obitelj pa ih ne mogu komentirati, ali u koja stoji u temeljima Feral Tri- prinos svjetskoj znanosti {to je po{to koristio za svoje javno pro- svakom je slu~aju svaka demo- buna, a pri tome mislim na domi- filiranje. i dràvu. Mislim da odgovornost svakako indikator pogre{ne poli- prema gra|anima i privatna od- kratska inicijativa dobrodo{la. nantne tendencije zacrtane profi- tike. [to se ti~e kulture, ~ini mi Za{to ne? Dio glasa~kog tijela dobi- Kod odluke pak o financiranju lom tema i sadràjem lista, a ne va se upravo kulturalnim stereotipima; govornost nisu dvije iste odgo- se da su Tu|manovo desetlje}e vornosti. Kao dràvnik bit }u ap- tih studija, ponavljam, Vlada }e na pojedine novinare koji svaka- obiljeìla nastojanja da se hrvat- {to je primjerice pokazala kampanja morati uzeti u obzir stru~nu ana- ko imaju vlastite i me|usobno ra- Stjepana Mesi}a kao be}arski dobro}ud- solutno protiv ukidanja abortusa. ski kulturni identitet oslobodi is- Za vrijeme rektora [unji}a i njego- lizu njihovih programa i dosada{- zli~ite politi~ke platforme. Isto klju~ivo jugoslavenskih parame- nog, nasmije{enog ~ovjeka... Mo`da se dobiva, ali ja se va HDZ-a studentima su uskra}eni svi njih profesionalnih postignu}a. vam tako moram priznati da sam tara (ne zaboravljam da smo u Na ulazu u va{ izborni stoèr nala- naprosto nikad ne bih usudio us- kanali kojima bi mogli sudjelovati u sakupio i sa~uvao sva dosada{nja Jugoslaviji ìvjeli prili~no dugo: sveu~ili{nim odlukama ili se ~ak javno zi se tapiserija s mnogo mu{kih ~lanova godi{ta Ferala, jer drìm da je Fe- od 1918. do stvaranja hrvatske porediti s jednim Byronom; to HSLS-a i jednom ènskom ~lanicom. mi je osobno nezamislivo. Ali sastajati. Kao studentski vo|a {to biste ral jedan poseban fenomen u hr- dràve 1991. godine), kao i da je poru~ili mla|oj generaciji? Pregovara- Svi mu{karci u ruci drè metle ili alate vatskoj politi~koj kulturi, ni{ta Jugoslavija bila izrazito jedno- priznat }u vam da mi je Zlatko za »popravljanje« ili »pospremanje« Tom~i} (dok sam bio u zatvoru) nja s novim rektorom ili javne manje i u politi~kom novinar- strana~ka dràva koja je umjesto demonstracije? dru{tva, samo je Dorica Nikoli} prika- stvu. Prije svega, to je list u ko- slobode izbora, nudila artificijel- posvetio pjesmu u kojoj me tako- Kao student sam bio naj- zana kako zalijeva cvije}e. Mislite li jem su brojni ~lanci i autori poni konsenzus, dakle nesumnjivo |er uspore|uje s Byronom. Od- sretniji kad mi stariji nisu davali da je uloga ène u suvremenom hrvat- kazali iznimnu duhovitost, a ta- jest trebalo hrvatski kulturni govor na va{e pitanje s kim bih savjete. Isto bih poru~io dana{- skom dru{tvu »dekorativna« na na~in danas volio da me usporede: ni s ko|er i pro{irili granice hrvat- identitet diferencirati od jugosla- njim studentima: nemojte slu{ati zalijevanja sobnog bilja i slobodnih ak- kim. To mo`da izgleda nadmeno, skog politi~kog jezika. Nekoliko venskog, ali ne dogmati~no. starije. Ako me pitate za neki kon- tivnosti doma}ice, ili ène vidite kao puta, zapravo kad god se Feral na- ali prije hih to tuma~io kao izraz kretni primjer iz mojih student- ravnopravne profesionalne i politi~ke partnere? lazio u neprilikama, iskazivao Bujanje meritizma moje skromnosti. Mislim, naime, skih dana, re}i }u vam vrlo jed- Po~ev{i od vas, ne uo~avam sam mu solidarnost. S druge da je svaki ~ovjek neponovljiv i nostavno: kada je pala odluka da Trebalo je, mislite, »o~istiti« hrvat- da bi ène u nas bile neravno- strane, s godinama sam uo~io i se deloìra KUD ski jezik? Ivan Goran Ko- pravne mu{karcima. Osim toga, osobine Ferala koje ne smatram , ja sam ispred zgrade Ne; trebalo ga je osloboditi. va~i} Ivana nikada ne govorim o ènama »op- vrijednostima: neodmjerenost, Mislim da odgovor- okupio tri tisu}e »O~istiti« i »osloboditi« nije ista Gorana Kova~i}a }enito« niti o »mu{koj kulturi« grubost, volja da se pljusne prije studenata i stoga deloàcije nije stvar. Ja pazim {to govorim jer ri- nost prema op}enito: moja senzibilnost nije nego se pita; ~ak i odre|ena doza bilo sve dok se za to dru{tvo nije je~i obvezuju i imaju velike pona razini pau{alnih ocjena èn- pakosti koja me osobno poga|a. na{ao novi prostor. sljedice. Ali htio bih vam re}i da gra|anima i privat- skog roda. @ene, kao i mu{karce, U demokratskoj zemlji ~ijim se je taj proces ideologijskog osloba- predsjednikom vidite, kako biste odredi- na odgovornost Protiv arhaizacije kulture uvaàvam svakog prema iskaza- |anja od monostrana~kog susta- nim sposobnostima i karakteru; li hijerarhiju izme|u kulture, sporta, va, bilo komunisti~kog bilo znanosti i politike; {to je va`nije? nisu dvije iste od- Koliko i {to ~itate? svakoga i svaku ponaosob. Nikada HDZ-ovog, tek ovim izborima Osim novina u zadnje sam Pitate li me za osobne prene pri~am viceve o plavu{ama. potpun. Jer Tu|manova politika govornosti. Kao vrijeme pro~itao i dva romana: ferencije, koje su ipak preferenci- Ali isto tako moram priznati da naàlost nije iskoristila svoju po- Krijum~arevu k}i Margaret Maron je jednog politi~ara, ili za na~in dràvnik bit }u ap- me ~esto kolege i kolegice upozo- vijesnu priliku profiliranja hrvat- i Nerudina pismono{u Antonyja na koji bi ti segmenti dru{tva tre- ravaju da nisam nau~en primije- ske kuture na demokratski na~in, solutno protiv Skarmete. bali biti hijerarhizirani i profilira- titi na~ine na koje se mo`da spol- nego se dominantno radilo na Kako ocjenjujete, s jedne strane, na diskriminacija u na{em dru{- ni na dràvnoj razini u demokrat- oìvljavanju arhai~nih elemenata ukidanja abortusa ulogu @enskih studija i Mirovnih stu- skoj zemlji? tvu zbilja i vr{i. Priznajem da na na{e nacionalne kulture, kao i na dija, nastalih kao opreke nacionalno tome moram poraditi. Dràvni prioriteti forsiranju romanti~nih ili kvazi- netolerantnom, konzervativnom i pa- [to se, po vama, moè u~initi na po- jedinstven i nesvediv na bilo trijarhalnom sustavu klasi~nog romanti~nih ideolo{kih tendenci- koga drugoga. Mislim da je svaki liti~kom ili profesionalnom planu ako Pitam vas s obzirom da je Tu|maja: s puno ki~a i gomilom jeftine sveu~ili{ta, a s druge strane, ulogu pro- ste na dru{tvenoj margini (pitam s ob- nova Hrvatska ulagala ogromne ìvot poseban, da je svako sazrije- dràvnih Hrvatskih studija? simbolike. Naro~ito me smetalo vanje i svaka emocija krajnje in- zirom na Mesi}evu izjavu da je koli~ine novca i propagande u sport kao bujanje tzv. meritizma (od latinski U programu politike novog politi~ar u~inkovit samo ako je u cen- izvozni proizvod, dok je Institut Ru|er dividualizirana i neponovljiva, pa smjera SDP-a i HSLS-a izri~ito meritus = zasluga), dakle tzv. kul- mi je posve strana pomisao da tru)? Bo{kovi}, dakle na{a najja~a znanstve- ture obljetnica (obiljeàvanja po- smo se zaloìli za ravnopravnost Djelovanje iz centra i djelo- na institucija, u prosincu 1999. bio bih èlio biti kao netko drugi ili spolova i predloìli dono{enje za- bjeda, ro|endana, pogreba i sl.) da bih bilo koga drugoga odbio vanje s margine dvije su razli~ite zatvoren na dva tjedna jer nisu mogli te op}enito sve~anih proslava. kona s kojim bi se ta ravnoprav- koncepcije kulture, koju pred- platiti ra~un za grijanje... prepoznati kao unikatnu vrijed- Pojam meritizam je, ina~e, u hr- nost zajam~ila u mnogim po- stavljaju, ako se osvrnemo na hr- To~no, to~no. Iz aspekta nost. To je misao koju nosim iz dru~jima. Slaèm se s vama da su vatsku publicistiku, ako se ne va- mladih dana i zbog nje sam i oda- vatsku kulturnu povijest, s jedne dràvnih prioriteta naravno da je ram, uveo Predrag Matvejevi} strane Ujevi} i s druge Krleà. prava afirmacija jedne nacije i brao liberalizam kao politi~ku prije tridesetak godina. Nagla{a- ideologiju. Znate za{to se jo{ ne Moè se u~initi puno i s jedne i s jednoga dru{tva afirmacija na vam kako je meritizam devedese- druge pozicije. Z kulturnom i znanstvenom polju, èlim pronalaziti u stranim uzo- tih godina kod nas potpuno ugu- rima? Zato jer ne mogu zaboravi- ispred politike i sporta. Me|utim, {io individualni talent, inventiv- kad sam ve} doveden u situaciju ti ni na to da mi sada sjedimo i nost, originalnost, pa ~ak i duga- razgovaramo ba{ u Hrvatskoj, da pravim hijerarhiju, to nipo{to ~ak i ozbiljan istraìva~ki rad. A ne zna~i da bih èlio podcjenjiva- pred hrvatskim glasa~ima i za hr- ve} sam rekao da potonje vrijed- vatske glasa~e, dakle u krajnje ti politi~ku ili sportsku afirmaciju nosti osobno drìm kapitalnima jedne zemlje. Primjerice, izborne konkretnom kontekstu. Mislim za demokratski razvoj jedne dr- da je svaka sredina neponovljiva. promjene koje su se dogodile u àve. Hrvatski studiji sije~nju sna`no su afirmirale hr- A mene zanima upravo ta njezina umnogome bili Izjavili ste da je nacionalizam mr- jedinstvenost. Kad putujete Hr- vatsko dru{tvo pokazale su tav. Zna~i li to da ste raskrstili i s prodràvni, ali u politi~ku zrelost hrvatskih gra|a- etatizmom, dakle centraliziranom dr- vatskom kao politi~ar, ubrzo njihovom se osni- na, pa ~ak i politi~ku zrelost àvni~kom politikom, te da se zalaète shvatite i da je svako selo politi~- va~kom konceptu stranke koju smo pobijedili. Gra- za lokalnu demokraciju Bosne? ki razli~ito od svog geografskog isto tako vidi po- |ani Hrvatske omogu}ili su Hr- Molim vas da naglasite da susjeda; stalno ste izloèni bogat- ku{aj formiranja vatskoj da u|e u red onih dru{taja ve} godinu i pol dana eksplicit- stvu malih razlika. Nije, dakle, alteriteta »partij- va koja su u stanju na demokrat- no u medijima ponavljam kako je ~udno da teìm tome da i moja skim« funkcijima i ski na~in izabrati novu vlast i na nacionalizam mrtva ideologija, a razli~itost bude prepoznata. komunisti~kom civilizirani na~in smijeniti dosa- ne samo od po~etka ove pred- Ako postanete predsjednik, kako mi- ideologijom obilje- da{nju vlast. Slika Hrvatske u sjedni~ke kampanje. Ne mislim slite o~uvati predsjednikovu dostupnost ènog sveu~ili{nog svijetu na ovom je politi~kom pri- ni da je taj stav o smrti naciona- gra|anima i novinarima? sustava. Naàlost, Lak{e govorim nego {to pi- mjeru, dakle, postala bitno izmi- lizma neko veliko otkri}e, ali lju- Hrvatski studiji su {em, pa }u u komunikaciji s jav- jenjena. Shva}ate, to zna~i da se dima je vjerojatno ~udno {to dose u praksi prebr- no{}u vi{e koristiti TV i radio na politi~kom planu mogu stvori- lazi od mene. Zaboravlja se da zo pristali uklopiti nego pisati kolumne. ti vrijednosti koje jednu zemlju sam se uvijek borio protiv centra- u negativan proces mo`da naju~inkovitije afirmiraju lizirane vlasti. Pitanje abortusa o kome smo ve} u svijetu i koje su onda »nosive« i govorili: proces si- za sve ostale segmente nekog Prepoznati jedinstvenost Da li ste za opstanak legalizacije stematskog poli- dru{tva. [to se pak ti~e sporta, abortusa? ti~kog arhaiziranja Lako se zaboravlja i va{a pro{lost Opet jedna predrasuda o navest }u vam primjer kako je studentskog vo|e, kada su vas po kariz- hrvatske kulture. sport vaàn za na{u afirmaciju. mi i privla~nom naboju heretika meni: navodno sam protiv abor- Tome nasuprot, ja Kad sam bio u Kini, a Hrvatska studenti (prema svjedo~enju doma}eg tusa. To uop}e nije istina. Dapa- podràvam razvi- se na kineskom kaè Kolodia ({to tiska) ~ak uspore|ivali i s Byronom. ~e. Kao politi~ar oduvijek sam bio janje sveu~ili{ta sa me kao nova fonetska slika imena Kako je do{lo do toga da vas danas gla- protiv zabrane abortusa. [to mi- {to manje inter- moje zemlje zbilja fascinira), ve- sa~i uglavnom doìvljavaju kao slim privatno i {to bih u~inio u zarez II/24, 3. velja~e 2. 7

pozitivne projekcije novog poglavlja ti~e: moje kave nisu samo »kave«: Kad si na margini onda nisi To je potpuno nerealno; hrvatske kulture, dakle kulture koju kroz njih saznam {to ljudi misle i politi~ar. Onda se politika bavi Istra se èli razvijati kao regija u vi{e ne}e obiljeàvati cenzura u medi- kako se osje}aju, pa onda te sta- tobom, a ne ti njome. Demokratski okvirima europske Hrvatske. jima... anga`man poduzet u okviru jed- Poznato je da ste sudjelovali u radu nog lo{eg sistema ne mora zna~iti nekoliko vrlo razli~itih stranaka, od da je i sam taj anga`man lo{ kojih su dvije (KP i HDZ) dràle ~vr- Stipe Mesi}, predsjedni~ki kandidat da tog demokratskog anga`mana sti politi~ki monopol. Osje}ate li se u KP nije bilo, ne bi bilo ni Usta- krivim zbog pristanka uz njihove pro- va iz 1974. godine, ni demokrat- grame? skih promjena 1991. godine. Nema ~ovjeka koji je ba{ Skliske igre oko centra Kako biste distribuirali ratnu kriv- uvijek u svemu u pravu, ali nema nju na prostoru biv{e Jugoslavije? Jesu ni onoga tko je za sve kriv. Dru- U HDZ-u sam bio jer je Ako je itko bio za to da vove i inicijative mogu prenijeti i li svi jednako krivi ili postoje razlike? gim rije~ima, ~ovjek, naro~ito po- imamo slobodu novinara i medi- liti~ar, uvijek ìvi u intervalu iz- HDZ tada bio realna poli- na drugu stranu. To je posve jasno: Milo{e- ja, onda sam to bio ja. Kad sam me|u zacrtanog i ostvarenog civi} je najavio i isplanirao rat, on ti~ka snaga koja je mogla imao slu`benu zabranu HDZ-a Politika prije svega lja: bori{ se za neke ciljeve, onda nije htio nikakvu Jugoslaviju, ni ostvariti moje politi~ke za suradnju u Feralu, Globusu i ih ostvari{ i ide{ dalje. Kad sam Kad biste morali napraviti hijerar- federalnu ni konfederalnu, nego Novom listu, ja sam im rekao da smatrao da je Hrvatska ugroèna ciljeve hiju politike, sporta, kulture i znanosti je htio Veliku Srbiju (na ra~un mi to nitko ne moè zabraniti. Milo{evi}evom najavom rata, ja u jednom idealno demokratskom dru{- Bosne i Hrvatske), za ~ije se stva- Bio sam u zatvoru zato da bih sam bio za to da se {to prije osa- Nata{a Govedi} tvu, kako bi ona glasila? ranje spremio boriti oru`jem, a mogao slobodno komunicirati s mostalimo i time pripremimo za Politici treba dati prioritet ne diplomacijom. Milo{evi} je Drugi izborni krug predsjedni~kih drugima, kao i drugi sa mnom. A taj rat. U HDZ-u sam bio jer je izbora zapo~eli ste na HRT-u uspored- ali ne zato {to je ona najva`ni- osnovni i glavni krivac. Drugi zbog jedne moje izjave tvrditi da tada HDZ bio realna politi~ka bom glavnih urednika hrvatskih ja, nego zato {to ona regulira sve krivac je Franjo Tu|man, koji nisam za slobodu medija to je snaga koja je mogla ostvariti medija sa »{piclovima«, kao {to ste i u odnose i otvara prostor za sve niti je razumio Milo{evi}evu po- suvi{e brzopleto, kao {to sam moje politi~ke ciljeve. Kad sam Feralu (22. 1. 2000) svoj odnos s hr- druge djelatnosti. Na drugo bih litiku, niti je razumio globalna vatskim medijima usporedili s odnosom mo`da i ja reagirao suvi{e brzo- vidio da HDZ-ov »brod« ide kri- mjesto stavio znanost, onda kul- politi~ka kretanja. Ali bio je im- koji je neko} Napoleona spajao s fran- pleto kad sam davao izjavu na vim smjerom, ne u europsku turu i sport. presioniran uspjesima Milo{evi- cuskim medijima: dakle u oba slu~aja, HRT-u. Ta izjava nije mi{ljena luku, nego u Paragvaj, svakako Koje kulturne skandale pamtite u }eve politike, zbog ~ega je i pri- navodno, mediji vrije|aju politi~ara op}enito, nego vrlo konkretno. da sam iza{ao iz HDZ-a. Mije- sve dok ovaj ne stigne na vlast, a ~im je Tu|manovim devedesetima? stao na podjelu Bosne s kata- Ponavljam vam: uvijek sam imao njao sam nazive stranaka, ali ni- na vlasti po~nu mu se ulizivati. U Pamtim da se doga|ao strofalnim posljedicama po obje i imat }u vremena za sve novina- sam mijenjao uvjerenja. Budu}i takvoj slici medija, kako i gdje uop}e skandal za skandalom. Skandal je strane. Krivac je i me|unarodna re koji me kontaktiraju. Morate da mene gospodin Budi{a stalno vidite slobodu hrvatskih medija? bila predaja kinematografa u dr- zajednica, koja je dozvolila tri go- Kad razgovaram s mediji- shvatiti moju situaciju: nedavno obi~ava citirati, prikazuju}i pri- àvne ruke, skandal je bilo nefi- dine opkoljenog Sarajeva bez da ma, uvijek polazim od toga da je i u Jutarnjem listu osvanula na- tom sebe kao ~ovjeka koji nikad nanciranje kulture, skandalozno je i{ta poduzeto. Svijet je, dakle, razgovaram s intelektualcima koji slovnica koja me optuùje za nije mijenjao uvjerenja, sad }u kriv »ne~injenjem«. razumiju simboliku rije~i. Ja se nov~anu korupciju na temelju prvi put citirati ja njega: gospo- sigurno ne uspore|ujem s Napo- svjedo~enja Ine Vuki} (dakle jav- Mijenjao sam [to mislite o fenomenu hrvatskog din Budi{a je prije nekoliko godi- leonom u smislu da osvajam bilo ljanja ~itateljice ~iji tekst nije tre- intelektualca koji uvijek odabire {ut- na decidirano izjavio da ni u jed- kakav prostor: valjda je jasno da tiran kao »pismo ~itatelja«, nego nazive stranaka, ali njom legitimirati represivni sistem noj varijanti ne}e sura|ivati sa sam rekao da su nas obojicu no- odmah kao »dokaz«), dakle svje- nisam mijenjao kojemu sluì? SDP-om, jer su HSLS i SDP vinari blatili i grdili. A re}i }u do~enja osobe koja je jo{ u Au- Mislim da to nije samo »dijametralne suprotnosti«, a sad vam i na koga sam mislio kad straliji bila su|ena za klevetu. To uvjerenja problem hrvatskih, nego svih inje, kako znamo, ipak pristao na sam to rekao: na Slobodnu dalmaci- nije korektno. A o ~emu se radi? telektualaca, koji bi se tako rado suradnju sa SDP-om. I on je, da- i njezina glavnog urednika Jo- ju Novac koji sam u Australiji dobije bilo forsiranje ki~a, skandal je odnosili »kriti~ki« prema stvarno- kle, u ne~emu promijenio mi{lje- sipa Jovi}a. Sve {to sam govorio o za rekonstrukciju Sabora pre- bio progon najboljih hrvatskih sti, ali rizik te kriti~nosti jo{ bi nje; ne samo ja. odnosilo se na neprofesionalnu dao sam u Hrvatskoj @arku Do- radije prepustili drugima, po mo- ure|iva~ku politiku Josipa Jovi}a pera koja su oti{la u egzil, skan- mjanu. To je sve. Istina je da su dal je tretman [najdera. gu}nosti politi~arima. Naravno Dugi i kra}i zatvor glavom i bradom. Jer ako on zada taj mehanizam ima vrlo nega- mi u Australiji platili dnevnice i Za kakve }ete se inicijative u kultu- Ho}ete re}i da ste obojica politi~ki dnji dan pred izbornu {utnju ide tivne posljedice. u javnost s podvalama, s nepro- prije devet godina poklonili jedan ri vi zalagati? oportunisti? vjerenim podacima, to zna~i da je sako ali kakvo je to novinar- Ono {to svakako treba re- Moète li komentirati opoziciju mo- Nije to oportunizam: ako u slu`bi neke obavje{tajne slu`- stvo koje raspravlja o sli~nim pi- gulirati je sustav financiranja kul- nopolu hrvatskog sveu~ili{ta koja je se èlite baviti politikom, vi mo- be. Moj problem su obavje{tajne tanjima. Pazite, ja i sada komuni- ture. nastala kroz osnivanje Mirovnih i rate donositi odluke kad za to poslu`be koje su »sjele za vrat« i no- ciram s onima koji su protiv Mislite da je 1% novca iz dràvnog @enskih studija s jedne strane, naspram stoji kriti~na masa. Ja sam mogao vrlo militantnih i prodràvnih Hrvat- vinarima i intelektualcima ~ak mene. Pa i s Josipom Jovi}em prora~una koji je nova Ra~anova vlada odmah poslije dogovora Tu|ma- skih studija s druge? i onima koji su donedavno obna- koga ina~e smatram policijskim odvojila za kulturu dostatan? na i Milo{evi}a o podjeli Bosne {ali vlast. Upustili su se ~ak i u to dou{nikom i nekorektnim ured- I to je pove}anje ve} zna- HDZ je kroz Hrvatske stu- re}i Tu|manu da nemam vi{e o da na|u generala koji je izjavio nikom. Ali odgovorio bih mu na ~ajno. Kad pogledate koliko je od dije sebi htio stvoriti podobnu lo- ~emu s njim razgovarati, pa bih da ne}e prihvatiti onog predsjed- svako postavljeno, pa i najprovo- Vlade dobivala Herceg-Bosna, gistiku, a kako HDZ-a kao po- lijepo, kao i svi prvi pijetlovi, od- nika koga izaberu hrvatski gra|a- kativnije, pitanje. dakle produkt jedne totalno pokreta vi{e nema, vjerojatno }e i mah zavr{io u juhi. A ja sam htio ni. Zna~i da sam imao pravo pro- Ameri~ki politi~ki marketing ima gre{ne politike, a to su milijuni i Hrvatski studiji ubrzo doìvjeti ostvariti svoje ciljeve. Ja imam ì- testirati protiv neprofesionalizma uzre~icu dostupnost politi~ara je milijuni maraka, onda vam nije transformaciju. O Mirovnim i votni cilj uklju~enja demokratske novinara. A Jovi} je trebao samo polovica demokracije. Ako postanete jasno kako je kultura uop}e mo- @enskim studijima ne znam do- Hrvatske u Europsku uniju i predsjednik, kako }ete osigurati pred- provjeriti svoje informacije prije gla opstati. Za utjehu, mislim da voljno. NATO-pakt. objavljivanja, i to tako da me na- }e nova Vlada vrlo povoljno defi- [to ~ini zatvor politi~aru? To pi- zove i zamoli me da ih komenti- Kada treba napustiti brod? tam s obzirom na va{a osobna ram. nirani status kulturnih mecena i stranih ulaganja. Mislim da ula- Kako }ete izbje}i stvaranje nove po- zatvorska iskustva, kao i na ~injenicu Dnevnice i sako u Australiji ganje u kulturu nije ulaganje u dobnosti, ve} manifestirane darivanjem da dana{nju hrvatsku politiku ve}inom »razonodu«, nego ulaganje u ra- vode zatvorske `rtve 1971. godine Vi{e me zabrinjava {to u va{im na- Murti}evih grafika »istaknutim podob- zvoj dru{tva. HDZ je èlio kultu- (me|u kojima je i Draèn Budi{a). stupima nisam zamijetila nikakve nicima«? ru poslu{nika, iz ~ega je proiza{a- Dugi zatvor mogu izdràti Takve slu~ajeve }e sprije~i- samo izuzetno jake li~nosti, tipa o niz bezvrijednih dvorskih kipa- ti ~injenica da su na vlasti {estori- ra, dvorskih pisaca i dvorskih re- Nelsona Mandele, jer dugi zatvor ca ljudi iz razli~itih stranaka, pa ~ovjeka potpuno izuzme iz nor- ìsera. Mislim da bi prioritet }e svatko svakom biti kontrolni nove Vladine politike i strategije malnog tijeka stvarnosti. Kra}i faktor. Mo`da }e do}i do eksce- zatvor jo{ eventualno moè oja- sjednikovu razvoja trebalo biti stvaranje dostupnost gra|ani- snih situacija, ali ne}e biti mono- ~ati ~ovjeka i pokazati mu kako srednjeg (gra|anskog) sloja kul- ma i novinarima pola. Ove grafike su dokaz da se kasnije uklju~iti u ìvot jo{ ak- ture, kao najva`nijeg nosioca kul- (stalnom TV emisi- ~im nema procedure, nema ni tivnije i ambicioznije. [to se ti~e jom uìvo, turalnih promjena. demokracije. Demokracija je uvi- mog zatvora, ja sam osobno jek i prije svega procedura. Za- kolumnom u novi- ^lan partije ili marginalac amnestirao sve one koji su me nama gdje mislite koliko je ordena tajno po- onamo smjestili i nikoga nisam odgovarate na pri- U TV emisiji »2 u 9« Romana Bol- dijeljeno za vrijeme HDZ-a, pa niti nastavio, niti po~eo mrziti stigla pitanja kovi}a izjavili ste kako ste ~lanom se nitko nije oko toga uzbu|ivao. zato jer sam neko vrijeme proveo gra|ana, po{tan- komunisti~ke partije i HDZ-a bili zato Sada se stvari ipak saznaju, pa i iza re{etaka. âk i oni koji su me skim sandu~i}em u jer »ne vjerujete da se na poziciji mar- sama javnost djeluje kao kriti~na gonili, bili su isto tako `rtve su- koji gra|ani imaju gine politi~ki i{ta moè napraviti«. masa. stava koji me gonio kao {to sam pravo ubacivati pi- Za{to tako mislite? Da li ste za lokalnu demokraciju to bio i ja. Leè}i u zatvoru ~esto tanja i sl.)? Ako se u Jugoslaviji netko Istre i Bosne? sam razmi{ljao u ~emu je razlika Kad sam htio afirmirati dru{tveno ili pro- Ja sam za to da se sve gra- izme|u mene i straàra ispred bio predsjednik fesionalno, on je morao biti dio nice lako prelaze i da granice spa- mojih vrata: samo u tome {to je Vlade, kad sam sistema. Ako ste htjeli dobiti sti- jaju, a ne razdvajaju mirnodop- meni bilo toplije, a on se vani bio predsjednik pendiju, specijalizaciju ili dokto- ske dràve i narode. A jo{ sam i smrzavao. Parlamenta i kad rat, morali ste biti dio sistema. vi{e za to da budemo dio Europ- sam bio pred- Koliko i {to ~itate? Nisi mogao ni u ~emu uspjeti ske unije u kojoj }e narodi ìvjeti sjednik Pred- Moram re}i da ~itam dosta, ako nisi bio ~lan Partije. Bio si unutar vlastita kulturnog korpu- sjedni{tva SFRJ, jedino sam u izbornoj kampanji osu|en na ìvot na margini. sa, a po principima po{tivanja eu- uvijek sam se malo pokleknuo. Od dobrih knji- A politi~aru je, po vama, ispod ~asti ropskog konsenzusa. odazivao na sve ga svjeè pro~itanih izdvojio bih biti na margini? Politi~ar ìvi samo Nezamislivo vam je da Istra danas- Alkemi~ara i re~enicu: »Ako ne{to pozive novinara. za to da bude u centru pozornosti? A {to se gra|ana sutra izglasa samostalnost ili status àrko èli{, cijeli svijet }e se zasebnog kantona unutar Hrvatske? udruìti da to ostvari{.« Z 8 zarez II/24, 3. velja~e 2.

sporta, koja su uvijek bila u ìì on. Me|utim takvo {to ne postiè svojoj koì osje}aju i profesori i stu- zemlje, ali to nije mogao i nije javnosti, a njihovi ministri ne- se preko no}i, a do tada, u nas denti. Kako to ujedna~iti? smio biti izgovor za zaboravljanje smiljeno kritizirani i bu~no smje- treba izdvajati vi{e sredstava iz Anomalija je da se iz prora- svega ostaloga. Takav odnos na- njivani, Ministarstvo znanosti i samoga prora~una. ~una svi fakulteti jednako finan- stavljen je i kasnije, u oslobo|e- ciraju, bez obzira ima li netko noj Hrvatskoj, kulminiraju}i po- mogu}nost dodatne zarade ili je sljednje dvije godine. Dodu{e, u Hrvoje Kraljevi}, matemati~ar i politi~ar nema. Zbog ve}e mogu}nosti za- prvoj polovini 1998. godine kada rade ljudi na nekim fakultetima je u prvom naletu uvo|enja imaju i ve}e pla}e. Neki pak do- PDV-a prikupljeno u prora~un datno zara|uju iznajmljivanjem mnogo vi{e novca od o~ekivano- vi{ka prostora, dok na drugima ga, re~eno je da }e se od njega nema ni minimalnog prostora za znatna svota odvojiti za znanstve- Vrijeme inventure normalno odvijanje nastave. Tre- ne projekte i novake, ali ve} uje- ba, dakako, ohrabriti sve fakulte- sen [kegrina se procjena pokaza- Trebamo do}i do te koji uz normalnu djelatnost la krivom, pa u izvr{enju prora- tehnologije radilo je proteklih go- Koliko bi to trebalo biti za zna- dodatno zara|uju, ali se znatno ~una svota za znanost ne samo da osnovnih podataka o dina bez mnogo javnog interesa i nost, a koliko za visoko obrazovanje? manjim pla}ama ili lo{ijim uvje- nije pove}ana, nego je smanjena! radnom standardu galame, ~ak i onda kada je to ~i- Za znanost bi trebalo iz- tima rada ne smiju ka`njavati oni Na{ Fakultet, kao i drugi, dobio sveu~ili{ta i znanstvenih nilo bez ~elnoga ~ovjeka, budu}i dvojiti dva do tri posto, isto toli- koji to ne stignu i ne mogu zbog je za redovito odràvanje samo da nakon odlaska starog, Vlada ko za visoko {kolstvo, ali je pita- broja studenata, nedostatka pro- 75 posto odobrenog novca, pa ni- novaka. Bojim se da }e mjesecima nije smatrala potreb- nje moè li zbog ekonomske kri- stora ili zbog same prirode po- smo mogli za pola godine platiti podaci biti katastrofalni nim imenovati novoga ministra. ze odmah sve biti tako. U viso- dru~ja kojim se bave. reìje. Problem je rije{ila Vlada, Kakav odnos prema znanosti i vi- kom {kolstvu treba ponovno ra- narediv{i dràvnim tvrtkama da Davorka Vukov-Coli} sokom {kolstvu, takav odnos i zraditi platni sustav, da se pla}e U Njema~koj navodno {ezdeset nam ne isklju~uju plin i struju, prema Ministarstvu. U zemlji u usklade s prosje~nim primanjima posto sveu~ili{ta financira industrija, {to samo vodi u pove}anje unu- kojoj su najvi{i politi~ki du`no- u Hrvatskoj. To je na~injeno pri- dok iz dràvnog prora~una odlazi tarnjeg duga i srljanje u blokadu. a{ je prvi korak temeljita in- snici donedavna za kilo mozga je pet-{est godina, ali je napu{te- novac samo fakultetima koji se bave Iako je ostao du`nik Elektre, Fa- ventura Ministarstva da zna- davali dvije marke, novi }e mini- no u pojedinim podru~jima, bu- fundamentalnim podru~jima znano- kultet ne moè naknadno dobiti N mo na ~emu smo i odakle po~e- star imati pune ruke posla da du}i da se osnovica negdje mije- sti i onima za koja privreda nije novac za pro{lu godinu i podmi- ti. kaè prof. dr. Hrvoje Kra- stvori uvjete za ve}u autonomiju njala, a drugdje nije; negdje su se izravno zainteresirana. Vidite li i u riti dug. I ugovoreni projekti bili ljevi} (HSLS), najavljuju}i u Mi- sveu~ili{ta, sigurnije financiranje platni razredi pomicali, jer su se nas budu}nost u takvom modelu fi- su financirani u znatno manjem nistarstvu znanosti i tehnologije i objektivniji odabir znanstvenih ljudi u njima bunili, a drugdje nanciranja? iznosu od odobrenoga; u jednom veliko vi{emjese~no pospremanje projekata ili ve}i prodor hrvatske nisu, itd. Sli~no se dogodilo u Ne{to sli~no mora se dogo- trenutku prestalo je zapo{ljavanje prije velikih zahvata i zna~ajnih znanosti u svijet, u kojemu se ve} srednjem {kolstvu i sudstvu. diti i u Hrvatskoj, ali to ne ide novaka... Pou~en ovakvim isku- odluka. Novoimenovani ministar dogodila informati~ka i tehnolo{- Treba, dakle, uvesti reda, jer preko no}i. Kao prvo, tomu treba stvima, kao ministar u prvome }u znanosti i tehnologije u novoj ka revolucija, a koli~ina znanja se smatram nenormalnim i nepri- prilago|avati porezni sustav, koji se redu zalagati za to da se doista Ra~anovoj Vladi to }e Ministar- udvostru~ava svakih deset godi- hvatljivim da ministar ima tri do }e poticati takvu vrstu ulaganja, a po{tuje ono {to je u prora~unu stvo nastojati u~initi nezaobila- na. ~etiri puta vi{u pla}u od redovne ~initi ga besmislenim. Kao predvi|eno za odre|ene djelatno- znim, {to i ne bi smjelo biti tako Na proteklim parlamentarnim iz- nog profesora na sveu~ili{tu. drugo, i jo{ va`nije, u gospodar- sti. Posljednje dvije godine to se te{ko, ukoliko }e se pobjedni~ka borima, znanost, kultura i Kakav bi po va{emu mi{ljenju bio stvu se treba po~eti proizvoditi, a apsolutno nije po{tivalo. koalicija dràti predizbornih obe- obrazovanje nisu bili nimalo privla~- normalan odnos ministarske pla}e i ne samo trgovati. U posljednjem }anja i programa prema kojima na predizborna tema. Tijekom one sveu~ili{nog profesora? desetlje}u u nas se samo trgova- Zakon zakulisnih igara »znanost, obrazovanje i kultura lo, a trgovina naro~ito onakva prvoga kruga predsjedni~kih izbora U staroj Jugoslaviji pla}a [to je u pro{lome desetlje}u u~inje- nisu potro{nja, nego razvojna na su~eljavanje predsjedni~kih kandi- ministra i sveu~ili{nog profesora kakva je cvjetala u nas nije snaga suvremenog dru{tva«. imala naro~itu potrebu za ulaga- no lo{e, a {to kao prvo namjeravate data s novinarima OTV nije pozvao bila je u istome rangu. Danas je u ispraviti u svome mandatu? Vrsni matemati~ar, redovni svijetu ministarska vi{a od profe- njem u znanost, nove tehnologije nijednoga novinara koji prati zna- U visokom {kolstvu u~inje- profesor i do pro{loga tjedna de- sorske, pa moèmo o~ekivati da i visoko obrazovanje. Osim na sa- nost i kulturu; predstavljaju}i na je velika gre{ka s Nacionalnim kan Matemati~kog odjela PMF-a takva bude i u nas. No odnos mom po~etku demokratskih pro- jednoga od kandidata, voditeljica je vije}em za visoku naobrazbu. Za- u Zagrebu, Hrvoje Kraljevi} o~e- moè biti najvi{e dva naprama je- mjena 1990. godine, kada ste nakon te{kih pitanja, poput onih u kon o visokim u~ili{tima vrlo ga kuje obe}ano pove}anje sredstava dan, a nikako ~etiri naprama je- imali dojam da postoji politi~ka vezi s revizijom pretvorbe i tajnim je dobro zamislio, a Vije}e je tre- iz prora~una, kao prijelazno rje- dan. volja za vra}anje znanosti, pro- slu`bama, usputno zbrzala, kako balo detaljno snimiti i temeljito {enje na putu stvaranja zaklada, re~e, i jedno »lak{e« o poloàju zna- svjete i kulture na odre|enu razi- te obe}ava puno vi{e javnosti u Kazna za marljive nu, sve ono kasnije naro~ito u analizirati stanje visokog {kol- nosti... [to vi na to kaète? stva. Predvi|eni su doma}i i stra- radu Ministarstva no do sada. U pravu ste, pitanja o tome vrijeme Vlade Nikice Valenti}a Neki fakulteti poput FER-a mogu ni recenzenti, kao i temeljita sa- Javnost ne mora znati za svaku gotovo da i nije bilo. Me|utim u bilo je guranje tih podru~ja u ostvariti vlastite prihode, za razliku moanaliza svakoga u~ili{ta, a na pojedina~nu odluku, kaè, ali za kampanji za parlamentarne izbo- zape}ak. Sje}am se kada je 1993. od, recimo, Matemati~kog odjela osnovu toga, Vije}e je trebalo nju mora znati barem akademska re koalicija SDP/HSLS dala je godine tada{nji premijer Valenti} PMF-a ili ve}ine studija na Filozof- predloìti mreù visokih u~ili{ta i znanstvena javnost koje se to jasno do znanja da ozbiljno ra~u- nabrojao osam prioriteta hrvatskom fakultetu, kojima je to zbog za cijelu Hrvatsku. Me|utim, na- neposredno ti~e. na na pamet, tvrde}i da prora~un ske politike, me|u kojima nije same prirode predmeta mnogo teè. kon {to je zadani rok od godinu Na taj se na~in po~elo radi- treba smanjiti za 17 do 20 posto, bilo ni znanosti, ni prosvjete, ni Razli~iti prihodi zna~e i razli~ite dana pro{ao, Vije}e ni{ta nije na- ti devedesetih, u vrijeme prvoga ali istodobno pove}ati stavke za kulture. U to je vrijeme prvi i standarde studiranja i rada, {to na pravilo, pa je produèn za sljede- ministra Mufti}a, ali je to ubrzo znanost, prosvjetu i kulturu. Na- glavni zadatak bilo osloba|anje }ih pet godina. Prije tri mjeseca nestalo pod izgovorom da mora- dam se da }e tako biti, a osobno pro{ao je i taj rok, i opet ni{ta. Za mo napustiti samoupravljanje, {to }u se zalagati za to da se toga doi- sve to vrijeme Vije}e se bavilo je- je notorna glupost. Samouprav- sta drìmo. Za znanost i visoko dino davanjem mi{ljenja o pro- ljanje je jedno, a drugo je znan- {kolstvo do sada se izdvajalo jed- gramima novih studija, {to po za- stvena i akademska samouprava va jedan posto dru{tvenog bruto konu, dodu{e, jest njihova du`- kaè protukandidat Marijanu proizvoda, {to je jako malo u us- nost, ali ne i glavna, a ispalo je da [unji}u na izborima za rektora poredbi sa svjetskim prosjekom. samo to radi. Tako se rasprava o Sveu~ili{ta u Zagrebu 1991. go- Dodu{e, u nekim zemljama taj je programima novih studija vodila dine. postotak ~ak manji nego u nas, ali u Vije}u, umjesto u sveu~ili{nim Za razliku od Ministarstva se u njima znanost i sveu~ili{te, tijelima, kao {to su Senat, a prije kulture i Ministarstva prosvjete i osim iz prora~una, financiraju i iz toga Odbori za nastavu. Osim drugih izvora. toga, recenzenti Vije}a bili su taj- Jedan naprama dva ni, {to je u principu u redu, uko- rvoje Kraljevi} ro|en je 1944. go- liko su kvalitetni i kompetentni dine u Zagrebu. Teorijsku fiziku Ho}e li se i u nas u skorijoj budu}- za neko podru~je, no birali su se H diplomirao je 1966. na PMF-u u nosti usvojiti neki model dodatnog na vrlo ~udan na~in. Tako je stu- Zagrebu, a matematiku magistrirao 1968. i financiranja? Novi ministar kulture dij matematike a znam to slu- doktorirao 1973. godine. Na Matemati~kom Antun Vuji} u ime SDP-a i Ivo ~ajno, jer nas je ~ovjek nazvao i odjelu PMF-a u Zagrebu bio je asistent [krabalo u ime va{e stranke u nedav- predstavio se recenzirao ek- (1966-1973), docent (1973-1976), izvanrednim su razgovorima za na{ list sperimentalni fizi~ar. Nekim ni profesor (1976-1982), a od 1983. godine spominjali instituciju zaklade. Ra~u- ~udnim zakulisnim igrama neko- redoviti je profesor. Na istom Fakultetu bio nate li i vi s tim? me se ne{to odobravalo, a drugo- Gospodarstvenici kaù da je direktor (1983-1987), a od 1991. godine me odbijalo. Tako je, izgleda, jo{ nije privatizirano sedamdeset bilo i s ukidanjem Studija filozo- je dekan. posto privrede, jer nisu privatizi- Odrào je 24 predavanja i referata na fije u Rijeci. Nisam podrobno rani neki veliki sustavi, a do}i }e i upoznat sa slu~ajem, ali mi se znanstvenim skupovima, prete`no me|una- do revizije nezakonite privatiza- ~ini jako ~udnim. rodnim, te tridesetak predavanja na poziv cije. Zalagat }u se za to da se od @elite li re}i da su o tome odlu~i- drugih znanstvenih centara. Drào je nasta- sredstava dobivenih iz tih izvora vali i neki politi~ki razlozi? vu iz 22 kolegija na dodiplomskom studiju odre|eni dio jedan, dva ili tri Tako djeluje. matematike, te 19 kolegija na postdiplom- posto odvoji za osnivanje po- Kako bi Nacionalno vije}e za vi- skim studijima matematike, fizike i gra|evi- sebne zaklade za znanost. Na taj soku naobrazbu trebalo ubudu}e ne. Objavio je tridesetak znanstvenih rado- na~in svojedobno su nastale zaraditi? klade u Njema~koj. Prilikom pri- va, jedan sveu~ili{ni i dva srednjo{kolska Prije svega, mora se rekon- ud`benika. vatizacije Volkswagena pedesetih godina, na primjer, stvoren je struirati, jer je i formirano na ~u- ^lan je HSLS-a od 1990, te zastupnik u dan na~in i ne ba{ u skladu sa za- Volkswagen Stifftung, koji danas Zastupni~kom domu Hrvatskog dràvnog konom. Na njegovu ~elu stalno je sabora od 1998. godine. Od 1992. godine raspolaè glavnicom od tri mili- jarde DEM! Sli~nu, mo}nu za- bio isti predsjednik, akademik dopisni je ~lan HAZU. Dobitnik je nekoliko Slaven Bari{i}, iako je bilo jasno nagrada s podru~ja znanosti, me|u kojima kladu, u Njema~koj je stvorila i kemijska industrija, a ne{to takvo da pod njegovim vodstvom Vije- je najzna~ajnija Ru|er Bo{kovi} 1984. go- ima i Amerika sjetite se samo }e ne funkcionira kako treba. Ba- ri{i}evo djelovanje nanijelo je dine. zaklade National Science Foundati- prili~no {tete visokom {kolstvu, zarez II/24, 3. velja~e 2. 9 naro~ito u kombinaciji s djelova- predsjednik Vlade, {to mislim da apsolutno su u vrhu svjetske zna- Nemam takvih podataka, Medicinaru ili fizi~aru je, primjerice, njem biv{ega rektora i njegova nije dobro. Predsjednik Vlade nosti, toga ima u fizici, medici- zbog ~ega i kaèm da je potrebna mnogo lak{e objaviti znanstveni rad kuma Marijana [unji}a. moè biti prisutan u Vije}u kada ni... Ne bih dalje nabrajao da ne- temeljita inventura. Trebamo u stranom ~asopisu nego nekom kroa- Na izboru za rektora Sveu~ili{ta to èli, ali nije dobro da bilo on, koga ne izostavim. do}i i do osnovnih podataka o tistu ili lingvistu. Kakva su va{a u Zagrebu 1991. godine bili ste pro- bilo ministar znanosti predsjeda- Je li to uspjeh odre|enih instituta radnom standardu sveu~ili{ta i iskustva? tukandidat Marijanu [unji}u. [to je vaju takvim tijelom. ili pojedinaca? znanstvenih institucija: od toga Razli~ita podru~ja znanosti to u izboru prevagnulo na njegovu Treba li po va{emu mi{ljenju Mi- Prije bih govorio o uspjehu kako su informati~ki opremljeni, doista moraju imati razli~ite, a ne stranu? nistarstvo kreirati politiku znanosti i pojedinaca. Naravno, u na{oj do toga koliko u studentske bibli- uniformirane kriterije za valori- Izbore sam izgubio u dru- sveu~ili{ta ili bi trebalo biti njihov znanosti ima puno toga {to ne bi oteke dolazi recentnih knjiga i ~a- zaciju rada, kakvi su bili do sada. gome krugu. Rektora Sveu~ili{ta servis? trebalo biti financirano kao zna- sopisa. Bojim se da }e podaci biti Oni ~ak ni u matematici nisu do- birala je Skup{tina Sveu~ili{ta u Apsolutno servis! Osim nost, iako ne kaèm da je nepo- katastrofalni, naro~ito kad je rije~ bro rije{eni, jer ih je Podru~no kojoj su jedna tre}ina bili pred- toga, u radu Ministarstva treba trebno. o nabavi nove znanstvene litera- vije}e za prirodne znanosti propi- stavnici fakulteta, druga pred- puno vi{e javnosti, posebno u [to je s Institutom Ru|er Bo{ko- ture i ~asopisa. Ministarstvo iz salo prema modelu za kemiju i fi- stavnici instituta, a tre}a tre}ina doba eksplozije Interneta, kada je vi}, koji godinama jedva ìvotari? prora~una financira odre|eni ziku. No ono {to vrijedi za kemi- predstavnici studenata. ûo sam komunikacija me|u samim znan- Nestao je Kon~arov institut, koji je broj ~asopisa na Matematici ju i fiziku, ne vrijedi za matema- da su instituti na odre|en na~in stvenicima, ali i me|u znanstve- nekada bio zna~ajan. Kakva je uop}e sedamdesetak naslova ali za tiku. Kada smo taj model ekspe- bili ucijenjeni, budu}i da je kan- nicima i javnosti vrlo pojedno- sudbina vi{e od dvadeset instituta u pro{lu godinu pretplata nije pla- rimentalno primijenili na tri eu- didat [unji}, kao tada{nji zamje- stavljena. Toga ve} ima, ali toga Hrvatskoj? }ena, pa su prestali dolaziti. Lju- ropska sveu~ili{ta u Bologni, Bu- nik ministra znanosti, mogao treba mnogo vi{e. Potrebno je i O Ru|eru Bo{kovi}u bojim di se svakako snalaze, putem In- dimpe{ti i Grazu, ustanovili smo izravno utjecati na financiranje znatno vi{e javnih rasprava, ali se napre~ac govoriti. Potrebna je terneta ili ih posu|uju i fotokopi- da kriterijima propisanima u nas instituta, pa je ve} samim time u sadràjnih, a ne formalnih po si- ozbiljnija javna rasprava o tome raju od kolega iz Ljubljane, ali to moè udovoljiti samo sedam po- zraku visjela prijetnja: ne glasuje- stemu vi samo pri~ajte, a mi }emo da li ga i kako restrukturirati, tre- nije rje{enje. Knjige se pak mogu sto njihovih profesora! Ne zato te li za mene, ostat }u zamjenik raditi po svome, kao {to je to svoje- ba li smanjiti broj ljudi, kuda ga nabaviti samo iz sredstava odo- {to su suvi{e te{ki, nego zato {to ministra znanosti, a onda }ete dobno ~inio Stipe [uvar, komen- usmjeriti... Velika je gre{ka bila brenih za projekt ili iz vlastitog su neodgovaraju}i. ovisiti o meni. Navodno je i ta- tiraju}i javnu raspravu o tada{- potpuno ga izgurati sa Zagreba~- prihoda fakulteta, dok Otvoreno da{nji predsjednik Skup{tine njem novom Zakonu o usmjere- kog sveu~ili{ta. Mo`da je trebao dru{tvo s vremena na vrijeme Besmisleni kriteriji Jure Radi} sugerirao predstavni- nom obrazovanju. O njemu smo biti njegov institut ili se povezati objavi natje~aj za financiranje sa svim sveu~ili{tima. Nakon do- kupnje knjiga, ali isklju~ivo za I kako ih va{i kolege ipak uspije- cima studenata da glasuju za mo- dobili kriti~ke primjedbe i prigovore vaju ispuniti? jega protivnika. Op}enito, cijeli sa svih srednjih {kola i fakulteta, {to no{enja Zakona o visokim u~ili- naslove iz podru~ja dru{tvenih {tima 1993. godine osnovano je znanosti. Nedavno mi je jedan Tako da se ne drè propisa- je izbor bio prili~no ~udan, a jo{ zna~i da smo ga dobro pogodili i da nih odredbi, nego ih tuma~e na je ~udniji bio ponovni izbor ga ne treba mijenjati. Kada se protiv nekoliko novih instituta, a jedan kolega iz Danske pri~ao kako u od njih je i onaj za energetiku njih sveu~ili{ni profesor uz pla}u razumniji na~in, {to dokazuje be- 1994. godine protiv ~ega sam jav- zakona svi bune, zna~i da je dobar, smislenost postavljenih kriterija. no istupio o{trim reagiranjem u rekao je [uvar. Hrvoje Poàr, direktor kojega je dobiva dodatak za nabavu knjiga, Tko odre|uje te kriterije? Vjesniku. Upravno vije}e Sveu~i- do sada bio Goran Grani}, a fi- ~asopisa i obnovu kompjutorske li{ta, koje je po zakonu trebalo Ministarstvo bez ministra nancira ga u dobroj mjeri HEP. opreme, bez obzira na odobrene Odre|uje ih ministar pod- prikupljati kandidature, radilo je, Dobro je da postoje takvi institu- projekte. Takvo ne{to mo`da bi s zakonskim aktom, na prijedlog Za{to je Ministarstvo znanosti i ti za potrebe privrede. Takav je vremenom i u nas trebalo uvesti. Podru~nog vije}a za odre|eno naime, na na~in da je jedan od tehnologije posljednjih godina bilo Plivin, takav je nekada bio Kon~a- podru~je znanosti, {to je lo{e. njegovih ~lanova telefonom nazi- tako tiho i nezamjetljivo? vao dekane, obra}aju}i im se rije- rov. Devastacijom Kon~arova in- Priljev mozgova Tako je, na primjer, propisano da Zato {to su i znanost i teh- je uvjet za status izvanrednog ~ima: Prof. [unji} se ponovno kandi- stituta koji je svojedobno zapo- nologija bile na repu dru{tvenog Prema nekim istraìvanjima profesora matematike barem de- dirao, jeste li suglasni s njegovim interesa, pa nije ~udo da je Mini- tvrdi Slaven Letica svaki drugi vet znanstvenih ~lanaka, objavlje- drugim mandatom? Jedan od njih, starstvo ponekad bilo prolazna mladi ~ovjek rado bi napustio Hrvat- profesor Geotehni~kog fakulteta nih u stranim ~asopisima, od ko- stanica u ne~ijoj karijeri. Tko se sku, jer u njoj ne vidi budu}nost. jih je barem {est citiranih u Cu- u Vara`dinu, nije dao suglasnost, jo{ sje}a da je Ivo Sanader dobrih Posljednjih godina sve vi{e visoko nakon ~ega je slu~ajno ili ne rent contentsu (CC), tercijarnom pola godine bio ministar, kada se Zalagat }u se za to obrazovanih Hrvata odlazi u svijet ~asopisu koji citira, popisuje i smijenjen dekretom i prestao cijelo to vrijeme pripremao za u potrazi za boljim uvjetima rada. biti ~lanom Senata, a potpred- da se od sredstava objavljuje podatke o tome gdje je posao u Ministarstvu vanjskih Kako zaustaviti odljev mozgova? {to iza{lo. Me|utim, u njemu sjednik HDZ-a Marijan [unji} poslova, u~e}i jezik u Engleskoj. dobivenih iz To nipo{to ne smijemo za- ponovno je izabran za rektora ne- nisu detaljno obra|eni svi ~asopi- Nakon {to je Ivica Kostovi} sa ustavljati! si sa svih podru~ja, te je referen- znatnom ve}inom glasova, a i ta ~ela Ministarstva oti{ao na du`- privatizacije, odre- Kako to mislite? ve}ina je postignuta glasom satan kada je rije~ o razini stru~no- nost predstojnika Ureda pred- |eni dio jedan, Cirkulacija mozgova mora sti u kemiji, fizici i biologiji, ali moga rektora i njegovih troje sjednika Republike, gotovo pola postojati, odljev mozgova nije ni- prorektora. ne i u matematici. To je i razu- godine nije imenovan novi mini- dva ili tri posto kakva katastrofa. Grozno je, na- mljivo, budu}i da CC izdaje pri- Favorit predsjedni~kih dvora star. Na upit kada }e ga imenova- odvoji za osnivanje ravno, kada pedeset posto mladih vatna ustanova, koju preteìto fi- ti, premijer Zlatko Mate{a odgo- èli oti}i iz zemlje, ali samo pozi- nancira farmaceutska industrija, Nakon takvih iskustava, na- vorio je da }e to u~initi kada se posebne zaklade tivan trend u gospodarstvu, podi- ali onda to ne moè biti na{ krite- dam se da }e sljede}i izbor rekto- donese novi prora~un. Kao da je zanje standarda, zapo{ljavanje i rij za neka druga podru~ja. Osim ra biti doista demokratski. Ne htio re}i: ne}u ga imenovati sada da za znanost optimizam u dru{tvu to moè toga, mislim da je i unutar jedno- kaèm da izbor dr. Branka Jerena me jo{ jedan ministar ne gnjavi za brzo i bitno promijeniti nabolje. ga podru~ja znanosti neprimjere- nije bio u redu, ali javnost je zna- novac! Tako je i bilo: Milena @ic- Nikakve administrativne mjere. no propisati broj ~lanaka i broj la da je, kao savjetnik za znanost Fuchs imenovana je ministricom Neki su na Sveu~ili{tu ~ak prigo- ~asopisa, jer je samo unutar ma- {ljavao tisu}u ljudi, na~injena je varali za{to pi{emo preporuke predsjednika Republike, bio fa- tek nakon dono{enja prora~una. golema {teta. tematike u nekim dijelovima nor- vorit Predsjedni~kih dvora. @elio Izme|u odlaska starog ministra ljudima za odlazak u inozemstvo, malno da ~ovjek objavi tridese- bih da ubudu}e izbor rektora kao Branka Jerena i dolaska novoga, Sistem glavarine {to je apsurdno. Ne moète ljudi- tak, a u drugima jedva jedan ~la- i druge stvari u visokom {kolstvu Ivice Kostovi}a, tako|er je bila ma zabraniti odlazak. Ako u nak godi{nje. Ukratko, kriteriji ostanu potpuno izvan politike. vremenska rupa, a sam Kostovi} [to mislite o sada{njem na~inu fi- SAD dolaze stru~njaci iz cijele kakvi vaè u nas, nisu propisani [to jo{ podrazumijevate pod auto- vi{e se bavio osiguravanjem sred- nanciranja i odobravanja Europe, a u novije vrijeme i s nigdje drugdje u svijetu. nomijom sveu~ili{ta? Tko bi, na stava za izgradnju luksuznog In- znanstvenih projekata? Dalekog istoka, za{to ne bi i iz Interuniverzitetski centar (ICC) primjer, trebao imenovati redovne stituta za temeljna medicinska Na~in je dobro zami{ljen i Hrvatske? Odljeva }e uvijek biti, u Dubrovniku svojedobno je okupljao profesore? istraìvanja nego drugim proble- u po~etku je krenulo dobro, ali se a ako budemo pametni i uspje{ni, vi{e od 150 sveu~ili{ta {irom svijeta, U nas se ~esto koristi argu- mima u Ministarstvu. Ne mislim ubrzo pokazala potreba za boljim jednog lijepog dana mo`da }e biti vaè}i kao jedan od najpresti`nijih ment da na Zapadu u Austriji da }e Institut sam po sebi biti lo{, sistemom recenziranja. Kao {to i priljeva. takve vrste u svijetu, ali po~etkom ili Njema~koj ministar imenu- ali mi se ~ini da je za na{e skro- se nekada dodjeljivala glavarina, [to mislite o rivalstvu Filozofskog devedesetih tada{nji rektor Sveu~ili- je redovne profesore, pa za{to ne mne prilike suvi{e novca utro{e- tako i sada znanstvenik dobiva fakulteta i Hrvatskih studija? {ta u Zagrebu Marijan [unji} bismo i mi. To je istina, ali na no na sam izgled zgrade. odre|enu svotu novca, no na ne- Ne bi bilo lo{e kada bi Za- osnovao je konkurentni Me|unarodni Zapadu je to formalnost, a ne Treba li tako maloj zemlji s tako kim sam se primjerima uvjerio greb imao dva sveu~ili{ta, u slu- centar hrvatskih sveu~ili{ta (ICCU), stvarni politi~ki utjecaj. Mislim devastiranim zdravstvom, u kojemu da ni to nije procijenjeno na pra- ~aju, naravno, da postoji mogu}- koji sada s ICC-om dijeli istu zgrada bi u nas dobro do{le i neke nedostaju osnovni uvjeti rada, jedan vi na~in, jer nije bilo prave recen- nost njihova financiranja. Ali, du. Je li i tu konkurencija trebala promjene u zakonu, iako ne mi- takav Institut za temeljna medicin- zije. Treba teìti tome da projek- osnivanje paralelnog studija, na uni{titi kvalitetu? slim da je zakon kriv za pomanj- ska istraìvanja? te u budu}nosti financiraju razli- na~in da se oba financiraju iz Tada{nji rektor osnovao je kanje autonomije sveu~ili{ta. Za- Nije jasno {to se doista po- ~ite zaklade, a ne samo jedna i ne novca poreznih obveznika, a dr- konkurentni centar, jer su u onaj kon o visokim u~ili{tima dosta je drazumijeva pod temeljnim, jer u samo iz prora~una. National Sci- àvnim stipendijama poti~e stu- prvi bila uklju~ena srpska i neka dobar, za razliku od Zakona o Institut nema pristup biologija, ence Foundation u SAD-u odobra- diranje na jednomu od njih, vi{e svjetska lijevo orijentirana sveu- znanosti gdje imam primjedbi. U fizika i neke druge znanosti koje va novac samo za deset posto prije nego lo{a konkurencija. To ~ili{ta. [teta je napravljena, ali na znanosti treba vi{e autonomije, su temelj medicine kao znanosti. javljenih projekata, dok se ostali nije ni konkurencija, nego prote- sre}u ne do kraja, jer Centar i da- {to ne zna~i da znanstvenici Pitate me treba li nam takav in- moraju snalaziti traè}i druge ìranje jednoga na ra~un drugog. lje postoji, ljudi se vra}aju, a do- mogu imati apsolutnu slobodu i stitut? Ako u nekom dijelu zna- izvore. U svakom slu~aju, po- Mislim da su prilikom osnivanja lazili su i u vrijeme rata, pa nema raditi {to ho}e, a da dràva to nosti imamo izuzetnu vrsno}u, a trebna je raznolikost i prije svega Hrvatski studiji trebali ostati na razloga da to ne ~ine i sada. To je mora bespogovorno pla}ati, ali sude}i prema dr. Kostovi}u, stalnost financiranja, koja omo- razini neke vrsti jednogodi{njeg, izuzetno vrijedna institucija, koju im je zasigurno potrebno vi{e koji je kao znanstvenik imao gu}uje kakvo-takvo planiranje poslijediplomskog studija. Budu- svakako treba podràti. ICCU sloboda nego do sada. Odlu~iva- odre|ene uspjehe u svjetskim projekata. Ovako kako se radilo }i da su ve} osnovani, ne moè- ima puno manje aktivnosti od nje o problemima znanosti, fi- razmjerima ~ini se da je doista posljednje dvije godine, ni fakul- mo ih ukidati dekretom, ali mo- IUC-a, ali ono {to sam rekao za nanciranju i imenovanju ravnate- imamo, onda je dobro tako ne{to teti, ni instituti ne mogu ba{ ni- èmo o njima provesti {iroku jav- Hrvatske studije, ponavljam i u lja instituta sada je suvi{e centra- podràvati. Takav centar s viso- {ta planirati, jer ne znaju kada }e nu raspravu i vidjeti kako dalje, slu~aju Me|unarodnog centra lizirano i previ{e u rukama mini- kim stupnjem izvrsnosti podiè im i ho}e li im uop}e biti ispla}e- da i u budu}nosti ne bi nastala hrvatskih sveu~ili{ta: ne treba ni- starstva. Time se trebaju baviti ugled Hrvatske u znanstvenom na odobrena sredstva. Cijele inflacija nekih studija, kao u slu- {ta ukidati dekretom, ali treba vi- vi{e znanstvenici, a manje dràv- svijetu. pro{le godine za odobrene pro- ~aju studija novinarstva koji se u djeti na koji na~in te institucije jekte ispla}ene su samo dvije ni slu`benici. Moèmo li u istraìva~kom i Zagrebu sada moè slu{ati na tri profilirati. dvadeset~etvrtine, zatim su slu- [to vam u tom na~inu odlu~iva- znanstvenom radu, u situaciji u ka- fakulteta. Zadataka je puno, ho}ete li izdr- ~ajno kapnule jo{ dvije rate... nja u podru~ju znanosti posebno kvoj jesmo, doista i}i u korak sa U sveu~ili{nim krugovima slu{am àti na ~elu Ministarstva puni Rad na taj na~in postaje besmi- smeta? svijetom? prigovore kako je zbog nemogu}ih i mandat? slen. Nacionalno vije}e za zna- U mnogim podru~jima nelogi~nih kriterija za valorizaciju Optimist sam. Imam puno Znate li koliko je u takvim uvje- nost neko je vrijeme prili~no do- moèmo i jesmo u vrhu svjetske znanstvenoga rada nekima vrlo te{- volje, entuzijazma i èlje da {to tima pro{le godine uop}e realizirano bro djelovalo, ali po zakonu pred- znanosti. Istraìvanja u nekim ko, a drugima vrlo jednostavno bolje i {to ~asnije obavim taj po- znanstvenih projekata? sjednik tog Vije}a mora biti disciplinama unutar matematike posti}i vi{e znanstvene stupnjeve. sao. Z 10 zarez II/24, 3. velja~e 2.

posvuda i namrgo|enih i prijete}ih lica va~koj nakon bar{unaste revolucije kom- druga~ija. Ve} je zapo~ela selidba interesa politi~ara u centralnom dnevniku. Iako se pletno civilno dru{tvo prelilo u vladaju}e i resursa humanitarnih donatora prema ~ini jednostavnim, ali za hrvatske nevladi- institucije, osim {to su lideri civilne scene kavkaskim dràvama, Kosovu i Dalekom ne organizacije sada ne}e biti nimalo lako pokazivali silnu nemu{tost u primjenjiva- istoku. Na koji }e na~in hrvatske nevladi- preusmjeriti nju tehnika vladanja, civilna scena, taj »ko- ne organizacije u borbi za vlastito preìv- energiju i na~in rektiv dràvnog djelovanja«, ostala je opu- ljavanje mo}i pred donatorima uvjerljivo djelovanja. Ako sto{ena i svedena na nekakve jadne ostatke opravdati svoje programe? Mogu}e je da je HDZ svojim provincijalnih desni~arskih udruga. Slav- one napuste neke od svojih ciljeva da bi Kuda idu nevladine autoritarizmom na slovenska civilna scena s Mladinom, Lai- preìvjele ili }e preìvjeti ba{ zato {to su i nedemokrat- bachom i uli~nim protestima s kraja 80-ih insistirale na uvjerljivim ciljevima. Osim skom grubo{}u naglo je utihnula po~etkom 90-ih jer je toga, trzavice izme|u hrvatskih nevladinih organizacije predstavljao po- prema vlastitu priznanju tamo{njih prvo- organizacija i me|unarodnih donatora sebnu motivaci- boraca civilnog dru{tva »ostvarena sloven- pred sije~anjske izbore, jednako kao i de- ju u borbi za ska dràva«. Novo vrijeme od nevladinih monstracije nevladinih organizacija u Da- [est tisu}a samo GONG-ovih vo- demokraciju, danas NVO-ima ne}e biti aktivista traì ozbiljnu odluku: èle li biti vosu (Oko javnosti) i Seattleu protiv »gos- lontera na promatranju izbora lako preformulirati svoje ciljeve u situaciji politi~ari ili alternativci. podarske globalizacije«, pokazuju da }e »nepodno{ljive lako}e djelovanja«. Hrvat- novo vrijeme dovesti i do ozbiljne diskusi- desetostruko je vi{e nego zbroj ska nevladina scena, sa skromnim isku- Partneri a ne porodica je izme|u NVO-a i njihovih vlastitih svih volontera iz vremena kada stvom, nastala u sumrak komunizma, u Tre}e, ve} prvih dana »slobode« vidlji- sponzora. zalaganje za srpske ili musliman- zadnjih deset godina nije imala vremena vo je da nastupa ubrzana erozija solidar- ske izbjeglice, Rome i ljude po niti prostora propitati temeljne vrijednosti nosti koje su nevladine organizacije (vi{e- Nekada{nja ma}eha civilnog pokreta civilnog dru{tva. Tisu}e izbjeglica koje su manje) imale jedna prema drugoj iz vre- zatvorima nije predstavljalo ba{ bjeàle pred smr}u u to vrijeme trebale su mena kada su ku}e nevladinih ~elnika le- S druge pak strane u Hrvatskoj }e se u unosan posao drugu vrstu pomo}i, a intelektualni sred- tjele u zrak, a oni sami premla}ivani, ka- novonastaloj situaciji i dràva pojaviti kao nji sloj, najprijem~iviji za ideje civilnog menovani ili odvo|eni na »informativne donator i nastat }e, u nedostatku starih Bojan Munjin dru{tva, bio je svojom {utnjom o kr{enji- razgovore«. Jednostavno, na praznoj poli- donatora, ~udna gu`va oko institucije koja ma ljudskih prava toliko moralno i egzi- ti~koj sceni na kojoj vi{e nije potrebno je do ju~er u svijesti mnogih NVO-a bila akon zna~ajnih politi~kih promjena stencijalno obezglavljen da nije niti blizu me|usobno {tititi le|a i bokove uspostav- shva}ena kao ma}eha civilnog pokreta. koje su nastupile nakon tre}eg sije~- mogao predstavljati prostor civilnog dru{- lja se i me|u NVO-ima nova struktura N Peto, aktivizam prvoboraca nevladine nja, ~ini se da su vrata civilnom tva. Stoga }e nevladine organizacije danas, odnosa, interesa i mo}i. Eros pripadnosti scene i sr~anost desetina dobrovoljaca koji dru{tvu u Hrvatskoj {irom otvorena. Ipak u ozra~ju potencijalne slobode, a ne dikta- »otpisanima« u vremenu najve}e rigidno- su pomagali zadnjih godina ratom unesre- iza osje}aja olak{anja i nade koji je pro- ture, morati ponovno pro}i isto gradivo: sti Tu|manova reìma zamijenjen je da- }enima, u novoj situaciji ne}e biti dostatna strujao Hrvatskom kriju se i nova isku{e- {to je to pojedinac, dru{tvo, vlast, inicijati- nas me|u perjanicama nevladinih udruga u djelatnosti nevladinih aktivista. Strpljivo nja za hrvatske nevladine organizacije. va, odgovornost... erosom »principa« i vlastitog zna~aja. Vje- motrenje i mjerenje dru{tvenih procesa u Prvo, nestao je, i to preko no}i, »zajed- S tim u vezi slova~ko iskustvo nevladi- rojatno }e jedne organizacije oti}i na jed- odnosu na dostignute me|unarodne stan- ni~ki neprijatelj« i politi~ki prostor kon- nih organizacija, koje su nakon briljantnog nu, druge na drugu stranu, iskristalizirat darde ljudskih prava, za koji }e biti po- frontacije ostao je ispra`njen. Nakon deset uspjeha svrgavanja Me~iara s vlasti zapale }e se »zelena«, »ènska«, »gongovska«, »ha- trebna i dobra doza stru~nosti, postat }e godina koncentriranja energije u borbi nakon demokratskih promjena u konfuzi- haoovska« ili neka druga pravila pona{a- prioritet u odnosu na »heroizam« iz ranijih protiv autoritarnog i nedemokratskog po- ju, nedjelotvornost i me|usobne trzavice, nja. Nevladine udruge u Hrvatskoj na}i }e vremena. Ipak, paradoks u novonastaloj sina{anja vlasti, nevladine organizacije o~e- odli~an je primjer nesnalaènja NVO-a u se pred isku{enjem da jedni prema drugi- tuaciji jest u tome da danas hrvatske ne- kuje redefiniranje vlastitih ciljeva. HDZ ozra~ju »fantoma slobode«. ma budu »partneri« a ne vi{e »porodica«. vladine organizacije imaju vi{e volontera je prema svojem stilu vladanja, retorici i Drugo, u zadnjih nekoliko dana zna~a- U Americi, koja barem od 1915. godine nego su ih imale ikada do sada. [est tisu}a stalnim medijskim prijetnjama bio trajna jan broj prvaka nevladinih organizacija ima iskustva u civilnom organiziranju, ta- samo GONG-ovih volontera na proma- inspiracija nevladinim organizacijama i pre{ao je Rubikon i zasjeo u saborske klu- kve razlike i nisu neki problem, nego po- tranju izbora desetostruko je vi{e nego nezavisnim medijima koji su, odba~eni od pe ili ministarske fotelje. Oni o~ito vi{e maù oko jasnijeg definiranja pojedinih zbroj svih volontera iz vremena kada zala- ve}ine prijatelja, poprijeko gledani od su- ne}e mo}i djelovati u nevladinim organi- dru{tvenih problema; vode se verbalni ra- ganje za srpske ili muslimanske izbjeglice, sjeda i anatemizirani od dràve gotovo zacijama kao do sada, ali postavit }e se oz- tovi me|u NVO-ima u medijima oko po- Rome i ljude po zatvorima nije predstav- mazohisti~ki insistirali na principima vla- biljno pitanje kako biti kriti~ka o{trica ba~aja, prigovora savjesti ili nuklearnih ljalo ba{ unosan posao. davine prava, slobodi izraàvanja i ljud- dru{tva u situaciji kada su »na{i na vlasti«. centrala, organiziraju se aktivisti~ki mar- skim pravima. Deset godina su hrvatski Usput re~eno, posljednjih je dana bilo {evi »pro« i »kontra«, a razli~iti pokreti se Ako èlimo baciti tra~ak optimizma na antiratni i mirotvorni pokreti te ènske i otu`no koliko su se otvoreno neki pred- dijele na radikalne, umjerene ili konzerva- budu}nost civilne scene u Hrvatskoj, onda zelene grupe sa strahom i ponosom gledali stavnici nevladinih organizacija dodvora- tivne. Na krhkoj nevladinoj sceni u Hrvat- treba re}i da realno govore}i dolaze bolja na opasnosti civilnog organiziranja jer su vali kandidatima za novu vlast nude}i im skoj, koja nema iskustvo ~ak ni s 1968-om, vremena za angaìranje stotina ljudi, nji- vremena bila te{ka, nekoga je i mrak poje- svoje usluge. îni se da }e neformalni od- takvi prijepori su opasni. hova znanja i energija oko krajnje korisnih o, a neugodnosti koje je stvarao reìm bile nosi i prijateljstva tjerati jedne drugima u êtvrto, dok smo pro{lih godina svi mi dru{tvenih pitanja. Ipak, u odnosu na sva su »krila da se brè leti«. zagrljaj, a to }e biti realna opasnost za onu u o~ima svijeta bili »siro~i}i«, {to zbog dosada{nja iskustva, hrvatska civilna scena prirodnu distancu »zdravog nepovjerenja« Fantom slobode rata, {to zbog ledena Tu|manova osmije- }e u skoroj budu}nosti morati da se koje su nevladine organizacije oduvijek ha, financijska podr{ka sa Zapada hrvat- prisjetimo socijalnih teoreti~ara s po~etka Sada vi{e nema (barem se tako ~ini) uspostavljale u odnosu na bilo koju vlast. skim NVO-ima dolazila je nesebi~no. Za stolje}a napraviti jedan korak nazad da prislu{kivanja, osje}aja da je tajna policija Kada se 1989. godine u tada{njoj êhoslo- to je zaista bilo razloga, ali sada je situacija bi krenula dva koraka naprijed. Z

nih ljudi postoji i me|usobna su- tvo, koje obe}ava va`ne pomake ma se nalaze kako lije~nici i bio- nove medicinske etike, istraìti radnja. No unato~ tome i unato~ na tom planu. Nije slu~ajno da je lozi, tako i filozofi, teolozi, te so- bioetiku i bioeti~ku edukaciju u formalnom postojanju odre|enih bioeti~ko dru{tvo osnovano upra- ciolozi obe}ava da }e Dru{tvo Hrvatskoj, te valorizirati metode vo u Rijeci. Naime tamo{nja Ka- od samoga po~etka njegovati in- takve edukacije u svijetu i kod tedra dru{tvenih znanosti na Me- ter- i transdisciplinarnost, odno- nas. Naro~ita pozornost je pri- dicinskom fakultetu i dosad je sno multiperspektivnost, {to zna- tom bila posve}ena Rije~kom mo- bila mjesto na kojem se skupina ~i i izbjegavanje opasnosti redu- delu bioeti~ke edukacije, koji ve} znanstvenika, predvo|ena Iva- ciranja bioetike, primjerice, samo niz godina uspje{no funkcionira Dani bioetike nom [egotom, me|u prvima kod na medicinsku etiku. Kako se u praksi, a ~iju su vrijednost i ori- moglo ~uti na osniva~koj skup{ti- ginalnost prepoznali i vrhunski Sastav Dru{tva obe}ava ni Dru{tva, na kojoj su izabrana svjetski stru~njaci na podru~ju da }e se slijediti interdisci- tijela upravljanja i usvojen njegov bioetike. statut, u planu je osnivanje po- plinarnost i dru`nica {irom Hrvatske, budu}i Ugodno iznena|enje Dana bio- multiperspektivnost te da za to ve} postoji izniman inte- etike bilo je i predstavljanje Bioe- izbjegavati opasnost re- res, {to se potvrdilo i na licu mje- ti~kih svezaka, niza publikacija sta, sudjelovanjem ili brzojav- (njih dvadeset!) objavljenih 1999. duciranja bioetike nom potporom izvjesnog broja godine u izdanju Katedre dru{- znanstvenika i/ili medicinskih tvenih znanosti rije~kog Medi- Hrvoje Juri} djelatnika izvan Rijeke. Uz osni- cinskog fakulteta, u kojima su Dan bioetike na Medicinskom fakul- va~ku skup{tinu Hrvatskog bioe- djelatnici i suradnici Katedre pu- tetu Sveu~ili{ta u Rijeci, 18. sije~nja ti~kog dru{tva Dan bioetike na ri- blicirali svoje radove o temeljnim 2000. je~kom Medicinskom fakultetu pitanjima bioeti~kih rasprava ponudio je jo{ dva bioeti~ka do- (definicija bioetike, eti~ki komi- Hrvatskoj, nekoliko godi- ga|aja. Predstavljena je, najprije, teti, abortus, eutanazija, U na unatrag, polako, ali ipak prva doktorska disertacija iz po- AIDS...), a nekoliko svezaka je primjetno raste interes za dru~ja bioetike u Hrvatskoj, koju posve}eno i pojedinim eti~kim bioetiku. Bioeti~ka problematika je krajem 1999. godine na Filo- kodeksima (npr. onom hrvatskih lije~nika), odnosno intervjuima s bilo da se radi o medicinskoj bioeti~kih tijela (eti~ki komiteti u nas sustavno bavila bioetikom, i zofskom fakultetu u Zagrebu uglednim svjetskim bioeti~arima. etici, ekologiji, genetskom inè- bolnicama, eti~ka povjerenstva to bioetikom u strogom smislu, obranila Nada Gosi}. Kako je njeringu, bilo ne~em drugom pri nekim ministarstvima), ne bi prate}i njezin svjetski razvoj od U malim, nepretencioznim, in- ista autorica istaknula i na ovome formativnim, edukativnim, ~ak bi permanentno je prisutna u medi- se moglo re}i da je kod nas razvi- nove medicinske etike do onoga {to predstavljanju, njezina disertacija se moglo re}i i popularizatorskim jima, na znanstvenim tribinama i jena bioeti~ka infrastruktura, nai- jedan od najva`nijih svjetskih bi- Bioeti~ka edukacija: sadràj, metode i Bioeti~kim svescima ogledaju se en- skupovima; o bioeti~kim temama me, ne postoje izgra|ene bioeti~ke oeti~ara, Van Rensselaer Potter, modeli bavi se jednim od va`nijih se pi{u ~lanci i knjige, a bioetika tuzijazam i ozbiljnost hrvatskih institucije unutar kojih bi se arti- naziva globalnom bioetikom. pitanja bioetike, naime, bioeti~kom bioeti~ara, koji }e, nadajmo se, kao znanstvena disciplina stidlji- kulirala spomenuta gibanja. To~- Osnivanje Hrvatskog bioeti~- edukacijom kao interdisciplinar- vo se probija i na sveu~ili{ta. Sve stvaranjem institucionalnog okvi- nije re~eno, takvo {to donedavno kog dru{tva rije~ki su bioeti~ari nim pristupom odgoju i obrazo- ra kakav je Hrvatsko bioeti~ko je {iri krug ljudi koji se, na ovaj nije postojalo, a sada bi se moglo pokrenuli u suradnji s nekolici- vanju u bioetici i za bioetiku. ili onaj na~in, bave bioetikom, a dru{tvo, pridonijeti razvojnom re}i da postoji u povojima, jer ne- nom drugih znanstvenika, u pr- Njezina je osnovna intencija bila usponu bioetike u Hrvatskoj i {to je najva`nije, unutar tog kru- davno je, 18. sije~nja u Rijeci vom redu iz Zagreba. Sastav ini- usporediti ameri~ku i europsku njezinom ravnopravnom uklju~i- ga disciplinarno razli~ito odre|e- osnovano Hrvatsko bioeti~ko dru{- cijativne skupine me|u koji- misao i praksu u podu~avanju vanju u svjetske tokove. Z zarez II/24, 3. velja~e 2. 11

a Stipom Mesi}em razgova- kih znanosti dobro znaju da je je- mjenja~i ne}e tako lako mo}i skrpa- rao sam samo jedanput i to dinstvo vlasti negacija demokraci- ti. Lak{e }e biti ustavobraniteljima S slu~ajno. Bilo je to potkraj je. Prije par mjeseci iz Tom~eve skupiti blokiraju}u tre}inu. U tom Minijature 1994, nakon susreta s britanskim sredine se s nasladom najavljivalo slu~aju jedini je izlaz referen- diplomatom na proputovanju kroz da }e Tu|mana privoljeti na koha- dum... Zagreb, kada me je Mesi} s Pan- bitaciju. Kako to da bi se s krutim Bilo kako bilo, nitko ne moè ni tov~aka svojim kolima povezao u Tu|manom bilo moglo kohabitira- Mesi}a ni Budi{u prisiliti da sma- O oblacima i grad. ti, a s mekim Mesi}em ne bi mo- nje vlast, koju }e narod povjeriti Za vrijeme kratke vo`nje do glo? jednome ili drugome kandidatu u Mesni~ke, na{ je razgovor otprilike Odgovor leì u ~injenici {to se drugom izbornom krugu. Po po- tekao ovako: »veliki brat« dvojne pragmati~ne stoje}em Ustavu, predsjednik nije promjenama Iznenadilo me {to ste ba{ Vi koalicije pobojao predsjednika-su- nikome politi~ki odgovoran do li pred strancem udarili po Tu|ma- stanara, koji ima puno ve}e mo- bira~ima i to tek na nekim sljede- ko Zida, da ponovno izvla~i nu »ko po volu u kupusu«?! gu}nosti politi~kih otvaranja kad }im izborima. Odgovoran je samo Katarina Luketi} »Op}enito govore}i promjena na vidjelo emigrantske suveni- Kako ne bih kad je sve upr- kohabitira s nehomogenom koalici- za eventualnu povredu Ustava »u re i trofeje reìmskog otpora, skao! jom nego kad se su~eljava s jedin- obavljanju svojih du`nosti«. ne ostavlja snaàn dojam. Ali ostavlja, dakako. Ako se ~o- starudiju od koje smo toliko A za{to ste mu u boì}nom stvenom ve}inskom strankom. Kori{tenje ustavnim ovlastima vjek rodio u nekom gradu, u puta htjeli ute}i. Zato, o geo- Ustavu 1990. dodijelili tolike ovla- Nije isklju~ena ni bojazan da bi se ni u kom slu~aju ne zna~i povredu njemu ìvi i umire. O tom grafskim {irinama i geograf- sti? na tragu moèbitne Mesi}eve po- Ustava. A predizborna obe}anja ne gradu zna sve, zauvijek... Sve skim duìnama, u ta iznimna Tko je na to mislio, svi smo bjede mogla oblikovati neka nova mogu se smatrati ni pravnim pa ni mu je naùljalo o~i. Pro{ao je dana{nja vremena, navodno, bili u euforiji... »predsjednikova ve}ina« u Saboru, politi~kim obvezama. U Francu- brojne stadije; znatièlju, oda- nije pristojno govoriti, a o nost, po{tovanje, pasivni inte- oblacima kao predmetu na{ih {to ishod sije~anjskih izbora sasvim skoj su predsjedni~ki kandidati re- pogleda besmisleno i pla~ljivo Iznutra ili izvana lijepo dopu{ta... dovito obe}avali preinake De Ga- res, ravnodu{nost, odbojnost. Kad ~ovjek cijeli ìvot ìvi u je pisati. Vjerojatno je osobito Par mjeseci kasnije, spomenuh ulleova ustava, o ~emu nakon izbo- lo{e, ~ak malodu{no, o svim Varijabilna geometrija vlasti ra nisu ni zuba obijelili. istom gradu, po~inju ga, napo- »bistre}i politiku« s taksi-{oferom, i sljetku, zanimati oblaci. Kli- tim nejasnim stvarima misliti upravo sada, kaù, kada su zlu sudbinu Stipe Mesi}a. Taksist Naime, predsjedni~ka vlast izvi- Sva jaja u istu ko{aru ma, vrijeme, svjetlosne promi na to resko odsije~e: re iz Ustava, ali prakti~na pred- mjene.« Tako je pisao Josif promjene skore i stvarne. Stipe je trebao ostati u sjedni~ka mo} ovisi o promjenlji- Bez obzira na velike razlike u Brodski neposredno nakon {to * * * HDZ-u i djelovati iznutra, jer se vosti odnosa me|u politi~kim sna- temperamentima, Budi{ina i Mesi- je napustio Sovjetski Savez Ipak, s onu stranu vremena izvana ni{ta ne moè posti}i. gama. Ni Tu|man nije bio »jak« }eva politi~ka i ustavna kultura 1972. godine. Bilo je to u vri- koje ra~una zapadni svijet i na Iznutra ili izvana, stara je to samo po Ustavu, ve} tako|er s uglavnom se ne razlikuju. Obojica jeme kada je sebi obe}ao da }e drugom kraju geografske {irine kojom vlada normalan ì- dvojba jo{ iz partijskih zemana. osloncem na podlo`nu i trajnu sa- su svjesna jakog legitimiteta pred- posjetiti sve gradove koji se nalaze na istoj geografskoj {i- vot, u proteklih deset godina Taksist nije uvaàvao ~injenicu da borsku ve}inu. sjedni~ke vlasti. Razlika je u osob- rini i duìni s njegovim rod- nau~ila sam se oprezu. Opre- nim Petrogradom. Mo`da je zu od mogu}nosti temeljite tako odlu~io kako bi vidio vri- promjene, oprezu od blagoda- jedi li u drugim gradovima jo{ ti zaborava i kobnosti nostal- {togod osim oblaka, moè li ga gije, oprezu od zajedni~ke vje- unutar istih geografskih kota, re u novi po~etak. Na tu vla- Tko se boji Mesi}a, osim meteorolo{kih promjena, stitu opreznost nisam pono- jo{ ne{to uzbuditi. Mo`da, sna; zamijenila bih je radije kako bi proniknuo u misterij za, recimo, neko povjerenje, boji se i Budi{e prokletstva nekih prostora; bezazlenost, naivnost... Zami- istraìo postoji li uistinu ma- jenila zato {to je ona iznikla gi~ni koordinatni sustav koji zahvaljuju}i nekim nenormal- Funkcija predsjednika Republike, koji je po Ustavu jo{ i »dràvni po- povezuje njegovu zemlju, njenim okolnostima, neprirod- glavar«, suvi{e je ozbiljna da bi ju se prepustilo strana~kim gov grad i njegovu disident- nim uvjetima u kojima je sili- manipulantima sku sudbinu sa sli~nim ze- na jednog trenutka razlupala Tihomil Radja mljama, gradovima i tu|im vrata moje intimnosti. @ivjeti sudbinama, sustav koji se gra- u va`na vremena, sudjelovati u na poput onoga na seizmolo{- velikoj povijesti mra~ne su parole ovih prostora: Od njih se je Stipe Mesi} ba{ iznutra htio Pri sada{njem rasporedu snaga, nim simpatijama ili antipatijama koj karti manje i vi{e trusnih ublaìti svevlast tu|manizma. U Mesi} bi bio bitno ograni~en u vr- koje svaki od njih pobu|uje kod bi- kriti~nom trenutku napustili su ga {enju svojih predsjedni~kih ovlasti. ra~a, {to moè biti odlu~uju}e u brojni »urotnici«, pa mu nije po{lo Ako bi pak u me|uvremenu dvoj- drugom izbornom krugu. Me|u- za rukom promijeniti odnos snaga na koalicija napukla i do{lo do pre- tim, daju}i veliku prednost Mesi}u u Parlamentu i tako primorati grupiranja ostalih politi~kih snaga, u prvom krugu, bira~i nisu toliko Tu|mana na kohabitaciju. Mesi} bi znatno oja~ao svoju vlast. postupali po simpatijama koliko po Tada je jedan od odustalih Tomac se boji upravo takvih pro- narodnoj mudrosti da se nikada »urotnika«, @arko Domljan, pred li- mjena u odnosu snaga. »sva jaja ne stavljaju u istu ko{aru«. cem javnosti odigrao àlosnu ulogu Ali i u slu~aju Budi{ine pobjede Pou~en hadezeovskom negativ- podru~ja. Za Brodskog iza te ~ovjek umori, posustane mo`- »vunbacitelja« Stipe Mesi}a iz sa- nitko ne moè jam~iti da prije ili nom praksom vlasti, narod nagon- kartografske i nebeske opsjed- da ba{ u trenutku kada bi, bornice. Par godina ranije tako|er kasnije ne bi do{lo do novih koali- ski zazire od Tom~eva »jedinstva nutosti, vjerujem, stoji i potre- prema prirodi stvari, to naj- je propao sli~an poku{aj Zvonimira cija u Saboru, na {tetu dobitni~ke vlasti«, ~ime je uostalom Tomac ba da se doìvi ne{to drugo, manje smio. Ali, tako jest. Markovi}a, prvaka HDZ-a u Dal- »pragmati~ne utopije«. Tko bio da samom Budi{i napravio grubu ìvi normalno i bez straha, da Zato se rado ostavljam tih velikih stvari od kojih je nabu- maciji. I njega su na sjednici bio izabran za predsjednika, »polu- medvje|u uslugu. Vjerojatno »veli- se misli o svakojakim tricama i da ga zbog tih misli ne}e otje- brio moj mali ìvot; te uvjere- HDZ-a napustili »urotnici«, me|u predsjedni~ka« vlast u Hrvatskoj ki brat« u dvojnoj koaliciji ra~una kojima i Vladimir [eks. funkcionira po varijabilnoj geometri- rati u Arhangelsk na pet godine va`nosti u kojoj je proteklo da bi lak{e mogao kontrolirati »ma- mojih deset godina i koja, isto Nakon opetovanih neuspjeha ji politi~kih snaga u Parlamentu. na. Prerezati pupkovinu, ostaloga brata« iz iste koalicije nego {to politi~ke reafirmacije preko drugih stranaka i (namje{tenog?) poraza Protokolarni predsjednik bi mogao ograni~avati nesputanoga na sije~anjskim izborima, Stipe Mesi}a, slobodna od svake strana~- Ako je tome tako, a tako jest, ke i koalicijske stege. Ali i to bi Mesi} se odlu~no uklju~io u pred- politi~ka klasa koja se danas boji mogao biti ra~un bez kr~mara, jer sjedni~ku izbornu borbu, za koju predsjednikovanja Stipe Mesi}a se pripremao pune dvije godine. jednako bi se sutra morala bojati i bi »mali brat« na ~elu s Budi{om Spo~etka ni suparnici ni mediji predsjednikovanja Draèna Budi{e, kao predsjednikom Republike brzo nisu Mesi}a ozbiljno uzimali u ob- osim u slu~aju da mu uspije navu}i postao ravnopravan »velikome bra- zir, ali kad su ga istraìvanja raspo- odijelo protokolarnoga predsjedni- tu«. loènja bira~a postupno izbacila na ka. * * * viti rodni grad i maj~icu Rusiju, tako po prirodi stvari, traì ~elo predsjedni~kih kandidata, na Draèn Budi{a je odmah na po- ogledati se u vodi Venecije, mo`da jo{ jednom toliko. Stipu Mesi}a se kukom i motikom ~etku kampanje obe}ao da }e kroz Funkcija predsjednika Republi- izgubiti u Istambulu. Samo Rodni grad, zemlja u kojoj obori{e protivni~ki izborni stoèri {est mjeseci pokrenuti takve ustav- ke, koji je po Ustavu jo{ i »dràvni toliko. si ìvio, njezina neposredna uz bu~nu pratnju medijskih opor- ne promjene koje bi bitno smanjile poglavar«, suvi{e je ozbiljna da bi Osjetljivost Brodskog za povijest koja se prelila preko rubova dozvoljena prostora i tunista. predsjedni~ke ovlasti i potom upri- ju se prepustilo strana~kim mani- pri~u meridijana u dana{nja je vremena barem za ljude prekrila tvoju, vlastitu povi- Po staroj partijskoj navadi, vi{e li~iti »prave« predsjedni~ke izbore. pulantima. Pravo je pitanje koji bi se napadala osoba nego osporavale koji vole vidjeti iznimnost u jest i povijest ljudi koji su ti Kasnije to vi{e nije ponavljao, ali predsjednik s postoje}im ovlastima bliski. Eto, utoliko se ruska ~injenice: te Stipe je vicmaher, te tim dana{njim vremenima Budi{i se moè vjerovati na rije~. bio korisniji za dobrobit naroda i zbilja moè razumjeti kao hi- populist, demagog, {arlatan, pla}e- razumljiva tek kao lijepo uo- Samo {to mu je izmaklo iz vida da zemlje Hrvata i svih hrvatskih gra- bli~ena i staromodna misao perbola zbilje koju nastanjuje- nik. Tko stoji iza njega? Sada kada ustavne preinake predsjedni~kog |ana? Mnogima imponira Mesi}ev koja nema veze sa stvarno{}u, mo i utoliko je zanimanje je Stipe Mesi} u prvom izbornom Brodskog za oblake blisko poloàja povla~e za sobom »re- »revan{isti~ki« come back i borba za misao previ{e skitala~ka i ni- krugu nadmo}no izbio na ~elo kan- mont« cjelokupnog Ustava i poli- malo odgovorna. Ona izaziva tvojoj ili mojoj èlji posljed- didata, napadaji ad personam su se ravnoteù me|u vrhovnim vlasti- nelagodu dijelom zato {to se njih dana da gledamo prema ti~kog sustava. Ali to je druga i Z umnoìli, kako s dobitni~ke ljevice duga pri~a. ma u novim okolnostima. Tako|er ~ini da nas ponovno baca pre- gore. tako i s gubitni~ke desnice. Sa svoje strane, Stipe Mesi} se u mnogima imponira Budi{ina po- stojanost i upornost pa i varijabilna Kohabitacija s Tu|manom kampanji »prijetio« raznim radikal- nim potezima, ponekad i izvan dosljednost, koja je ipak omogu}ila Staloèni Zdravko Tomac je mr- predsjedni~kih kompetencija, ali je ru{enje tu|manizma. tav-hladan pojasnio da bi Mesi}eva skru{eno obe}ao da }e prihvatiti U demokracijama zadnju rije~ pobjeda ugrozila »jedinstvo vlasti« onakav »predsjedni~ki profil« ka- imaju bira~i, a oni se sigurno ne i tako onemogu}ila koaliciju da is- kav bude izglasao Sabor. Za ustav- boje ni Budi{e ni Mesi}a. I jednog i puni svoja izborna obe}anja. Tom- ne promjene potrebna je dvotre- drugog se boje strana~ki kalkulan- ~evi studenti s prve godine politi~- }inska saborska ve}ina, koju ustavo- ti, kako tko i kako kojeg. Z Boris Mihajlov 12 zarez II/24, 3. velja~e 2.

bolje pokazuje zavr{etak same stanovnika republike premda se vota. Dvije godine kasnije, na ji »tako da je politika SKH, o ko- sjednice. Nakon {to je Tito pre- u Sloveniji izdavalo vi{e novina VIII. kongresu SKJ odrànom joj su gra|ani relativno malo zna- sudio, gubitnici su bez otpora nego u nerazvijenim republika- 1964. godine, Tito je poru~io da li jer se prije kreirala na zatvore- prihvatili donesene odluke. Tije- ma. Po~etkom 1947. godine Mar- unitaristima nema mjesta u SKJ. nim sjednicama hrvatskoga i ju- Premda je unitarizam time bio goslavenskog vrha, sada preko kona~no odba~en, sporovi oko TV ekrana u{la u dom svakoga ovlasti sredi{nje i republi~kih gra|anina« (str. 557) iako treba vlasti trajali su koliko i Jugosla- imati na umu da tad jo{ nije u Nijanse koje su najavljivale vija. svakom domu postojao televizor. Ve} Titov govor odràn nepo- Zna~ajna je i analiza kritika o ne- sredno nakon zavr{etka rata svje- kim aspektima komunisti~ke Ju- radikalne promjene do~i kako ni sam vrh nije imao goslavije koje su nastupile nakon jasnu sliku o tome kolike ovlasti Titove smrti osobito u Srbiji. Ti- Za razliku od danas po- kom sljede}ih godina zagovornici trebaju imati federalne jedinice. jekom 1982. i 1983. godine objav- pularnih tuma~enja o centralizma bili su uklonjeni iz »Ne zna~i to povu}i granicu iz- ljen je niz djela o 1948. godini i politi~kog ìvota, ali to nije ugro- me|u ove ili one federalne jedi- Golom otoku u kojima se optuì- ~etrdesetpetogodi{njem zilo opstanak dràve. Ono {to je nice, pa ti prijeko radi {to zna{ i vao komunisti~ki pokret zbog »mraku« Bilandì} poka- va`nije zaklju~iti iz navedenih za- {to moè{, a ja }u ovdje kako ja upotrebe »staljinisti~kih« metoda. zuje da se radi o pisnika jest ~injenica da je Tito znam. Ne! Te granice, da ih tako Najzapaènije takvo djelo bio je sloènom razdoblju na{e 1962. godine stao uz reformne prikaèm, treba da budu ne{to roman Tren II Antonija Isakovi- snage {to je i sam Bilandì} vi{e sli~no kao {to su one blijede crte }a. Tih godina objavljen je i ro- povijesti ~ije je prou~ava- nagla{avao u ranijim predavanji- na mramornom stupu.« Na ovu man No` Vuka Dra{kovi}a koji nje Bilandì}evim ma i javnim istupima. Za razliku misao nastavlja Tito kako su fe- rehabilitira ~etni~ki pokret i knji- cjelokupnim djelom tek od sjednice odràne 1958. godine deralne jedinice: »zajedni~ka ga Stvarno i mogu}e Dobrice ]osi- zapo~eto kad se Tito zaloìo za daljnju ku}a... ali unutra ima pravo svaki }a u kojoj pi{e o ugroènim ì- upotrebu administrativnih mjera da gospodari na svome i da se ra- votnim interesima srpskog naro- Danja [ilovi} Kari} u ekonomiji {to je zna~ilo protiv- zvija ekonomski i kulturno...« da. Uskoro su po~ele i analize ljenje trì{nim mehanizmima, na (str. 228). Iz ovoga je nemogu}e uzroka gospodarske krize u Jugo- Du{an Bilandì}, Hrvatska moderna sjednici 1962. godine Tito zaklju- ko Belini} navodi da su pla}e u zaklju~iti trebaju li federalne je- slaviji. Srpski ekonomisti »su tu- povijest, Golden Marketing, Zagreb, ~uje da ne èli »da se rukovod- Hrvatskoj {est posto manje nego dinice biti gospodari unutar svo- ma~ili da je glavni uzrok izbijanja 1999. stvo gore, IK CK SKJ u Beogra- u Sloveniji {to je opravdano jer je jih granica ili ne. Nije ~udo da je ekonomske krize i veoma slabih du promatra kao takore}i nosilac i nacionalni dohodak po glavi sta- takvo proturje~je u stavovima rezultata borbe protiv nje upravo ajavljuju}i novu knjigu ili u~vr{}iva~ nekih birokratskih novnika u Sloveniji bio ve}i, ali i dovodilo i do neprestanih sukoba u onom tipu federalizma koji je Hrvatska moderna povijest centralisti~kih tendencija« te da pet posto manje nego u Srbiji {to u praksi. normiran Ustavom 1974. i prak- N Du{an Bilandì} osobito je je du`no ~uvati »tekovine revolu- nije bilo opravdano jer je nacio- som koja je na njemu zasnovana i nagla{avao otkri}a zapisnika sa cije o nacionalnom pitanju« tj. fe- nalni dohodak po glavi stanovni- Bilandì}evo poznavanje partij- ~ak oti{la daleko izvan ustavnih sjednica partijskog (ujedno i dr- deraciju. Me|utim, ovdje nije saka u Hrvatskoj bio znatno ve}i. S ske retorike okvira, jer je razbila jedinstveno àvnog) vrha iz 1958. i 1962. go- svim jasno {to je Tita navelo da druge strane, takozvane nerazvi- jugoslavensko trì{te i stvorila dine koji svjedo~e o Titovim pri- Ovo su najvredniji dijelovi se opredijeli za reformnu struju. jene republike uvijek su smatrale nacionalne ekonomije u republi- jetnjama ostavkom i dokazuju da najnovije knjige akademika Bi- da dobivaju premalo sredstava za kama« (str. 699). Nakon ove Bi- se Jugoslavija ve} tada raspala. landì}a. Bilandì} je, nesumnji- Koli~ina novinskog papira svoj razvoj. Pritom je i rastu}a landì}eve analize jasno je kako Navedeni dokumenti ipak nisu vo, jedan od najboljih poznavate- birokracija potrebna za rad save- je Slobodan Milo{evi} samo isko- tako senzacionalni kako je to aka- Upravo oko sukoba izme|u lja povijesti komunisti~ke Jugo- znih fondova tako|er tro{ila ristio postoje}e raspoloènje da demik Bilandì} najavljivao. Us- centralisti~kih i decentralisti~kih slavije kojom se bavio tijekom ci- bi prigrabio vlast. prkos iscrpnom citiranju zapisni- tendencija Bilandì} gradi svoju ka, Titove prijetnje ostavkom povijest komunisti~ke Jugoslavi- nisu navedene. Ono {to ti doku- je. Po njemu, federacija progla{e- Upitna akademikova tuma~enja menti pokazuju jest podijeljenost na u ratu bila je temelj na kojem Kako je Bilandì} djelovao unutar sistema, najvi{ih partijskih redova oko su partizani uspjeli obnoviti Ju- ponekad ~ak i vrlo visoko u hijerarhiji, ~e- pravca daljnjeg razvoja politi~kog goslaviju jer je ona trebala biti Neka tuma~enja akademika ìvota. Rasprava o posljedicama garancija protiv nove velikosrp- sto je iz oportunih razloga izbjegavao Bilandì}a ipak ostaju upitna i privredne reforme na sjednici Iz- ske diktature. Na insistiranje Ed- kontroverzne teme. Tako i u najnovijoj izazvat }e neslaganja poput ono- vr{nog komiteta CK SKJ 1962. varda Kardelja, vode}eg ideologa ga o pobjedi komunista u Dru- godine jasno je pokazala da su se Komunisti~ke partije Jugoslavije, knjizi izbjegava iznijeti svoj stav o temama gom svjetskom ratu. Po Bilandì- pobornici ve}ih ovlasti poduze}i- uvedena je odredba o pravu re- poput Jasenovca ili Bleiburga }u, komunisti su postupno preu- ma i ve}ih samoupravnih prava u publika na odcjepljenje u Ustav zimali vlast tijekom rata jer je ve- stvari zalagali za decentralizaciju donesen 1945. godine usprkos }ina svakog naroda, pa i albanske dràve i smanjivanje mo}i jednog prvotnom Titovom protivljenju. manjine na Kosovu, shvatila da odre|eni dio sredstava {to je kod uskog kruga, dok su oni koji su Me|utim u neposrednom porat- jelog svog profesionalnog djelo- samo komunisti mogu ostvariti svih republika stvaralo nezado- zagovarali zadràvanje saveznih nom razdoblju umjesto federativ- vanja. Me|u prvima se prihvatio neke njihove, naj~e{}e nacional- voljstvo prema centru. fondova i obnovu partijskog jene dràve stvoren je »velikodr- pionirskog posla i{~itavanja par- ne, te`nje. Ovakvo tuma~enje su- dinstva zagovarali centralizam i àvni centralizam«. Bilandì} Unitaristima nema mjesta u SKJ tijskih dokumenata, prou~avanja gerira da su komunisti preuzeli jaku partiju. Premda tada{nji ~el- uvjerljivo prikazuje razloge koji partijskih sjednica i diskusija koje vlast voljom ve}ine stanovni{tva nici nisu bili strogo podijeljeni su doveli do tako visokog stupnja Me|utim ta nezadovoljstva su nerijetko bile popri{ta za jav- u svakom pojedinom narodu. po nacionalnoj ili republi~koj pri- centralizacije u tom razdoblju, od nisu potakla promjene. Po Bilan- nost skrivenih sukoba unutar Neosporno je da su komunisti padnosti, ve}inu protivnika save- ekonomskih, odnosno potrebe dì}u, tek je sukob s Informbiro- partijskih redova te tuma~enja imali za sobom odre|enu podr{- znih fondova ~inili su slovenski akumulacije sredstava u svrhu om doveo do preispitivanja so- odluka i deklaracija koje je partij- ku stanovni{tva koja sasvim si- (Edvard Kardelj, Miha Marinko, obnove zemlje, do ideolo{kih, od- vjetskog modela visokog stupnja ski vrh donosio. Poznavanje par- gurno ipak nije bila tako ravno- Boris Kraigher) i hrvatski (Jakov nosno do kopiranja sovjetskog centralizacije. Nakon kratkotraj- tijske retorike u~inilo ga je osjet- mjerno pro{irena u svakom naro- Blaèvi}, Zvonko Brki}, Vladi- uzora. Tako|er navodi da je i nog razdoblja »pobijanja optu`bi ljivim na uo~avanje nijansi koje du. Objektivno ocjenjivanje ipak mir Bakari}) politi~ari. Toj grupi sam Tito u tom razdoblju bio IB-a i dokazivanja da je KPJ naj- su ponekad najavljivale radikalne bi zahtijevalo i {iru diskusiju o priklju~io se i Milentije Popovi}, sklon unitarizmu. Potvrda za to revolucionarnija partija u Europi promjene u dràvnoj politici, a utjecaju drugih faktora na ishod srpski politi~ar i sekretar Socijali- je Titov intervju uo~i Nove godi- i najdosljednija u primjeni mar- koje su izmicale obi~nim gra|a- rata na podru~ju Jugoslavije koje sti~kog saveza Jugoslavije, i {to je ne 1953. u kojem je izrazio èlju ksizma-lenjinizma« (str. 299), {to nima. Bilandì} spominje, ali ne istra- u ovom slu~aju va`nije, autor pri- da se stvori jugoslavenska nacija. je potaklo {iroku kampanju ko- Tako|er valja istaknuti dijelo- ùje njihov utjecaj. Spomenimo vredne reforme s po~etka {ezde- Usporedo s ja~anjem centrali- lektivizacije 1949. godine, te{ke ve u kojima govori o uklju~ivanju samo ulogu Crvene armije u setih godina. Vode}i srpski poli- zacije pojavljivali su se i otpori gospodarske prilike natjerale su medija, a time i javnosti, u poli- osloba|anju Srbije, zna~ajnog teti~ari tog razdoblja, Petar Stam- takvom razvoju. Centralizacija partijski vrh na preispitivanje doti~ki ìvot. Nakon poratne ritorijalnog dijela Jugoslavije, za- boli} i Milo{ Mini}, predlagali su sredstava u savezne fondove iz tada{nje politike. To je ubrzo do- atmosfere potpune konspiracije u tim nezainteresiranost zapadnih kompromis izme|u jakog centra, kojih su se ona zatim raspodjelji- velo i do kritika sovjetskog uzora. kojoj se, kako opisuje Bilandì}, sila za odnose u samoj Jugoslaviji ali i ve}e uloge republika, dok su vala pojedinim republikama u ne Uslijedile su ocjene kako je soci- krilo i tko je ~lan Partije, zatim nakon osiguravanja antifa{isti~- se ostali srpski politi~ari, poput osobito uspje{noj privredi izazi- jalisti~ka vlast u Sovjetskom Sa- kratkotrajnog razdoblja demo- kog saveznika na ovom podru~ju Mijalka Todorovi}a, Jovana Ve- vala je nezadovoljstvo na svim vezu degenerirala u »vlast biro- kratizacije po~etkom pedesetih i, na kraju, teror i likvidacije za selinova, Dragi Stamenkovi}a, uz stranama. Republike koje su kratske kaste« {to je dovelo do za- godina koje je zavr{ilo uklanja- vrijeme i nakon rata koje Bilan- bosanske politi~are \uru Pucara uspje{nije privre|ivale, a time i klju~ka kako je birokracija glavni njem \ilasa kona~no je padom dì} spominje, ali umanjuje nji- i Ratu Dugonji}a, i ~elnike repre- vi{e davale u sredi{nju blagajnu »klasni neprijatelj«, a dràva tvr- Rankovi}a po~ela kampanja Sa- hov utjecaj. Hrvatska moderna po- sivnih struktura poput Ivana bile su nezadovoljne jer im se |ava birokracije te »da se Partija veza komunista Jugoslavije pro- vijest uvelike afirmira uloge Kar- Go{njaka, ministra obrane, Alek- najve}i dio prihoda oduzimao te mora odvojiti od dràvne vlasti i tiv »vlastite zatvorenosti, dogma- delja i Bakari}a, pa ~itatelj stje~e sandra Rankovi}a i Svetislava nisu mogle odlu~ivati o vlastitoj da radnici, a ne dràva, trebaju tizma, birokratske oholosti« {to je dojam da se u slu~aju Kardelja Stefanovi}a, vode}ih ljudi Udbe, potro{nji, odnosno ulaganjima. upravljati tvornicama« (str. 319). pridonijelo slobodnijem i otvore- radilo o dobro}udnom reforma- zalagali za centralizam, partijsko Ve} 1945. godine u Sloveniji je Bio je to idejni temelj za dru{tve- nijem politi~kom ìvotu. Ni par- toru i promicatelju demokratiza- jedinstvo i odbacivali samou- raslo nezadovoljstvo zbog iste vine reforme i za stvaranje takozva- tijske sjednice vi{e nisu bile pot- cije ~emu je njegova koncepcija pravljanje. Tako je \uro Pucar sine pla}e kao i u ostalim dijelo- nog samoupravnog socijalizma. puno tajne. Bilandì} navodi samoupravljanja trebala posluì- uvjeravao prisutne kako radnici vima dràve dok je nacionalni Bilandì} dalje prati sukobe re- kako su Bakari} i Tripalo gotovo ti. Ako bi se o Bakari}u sudilo na nisu sposobni upravljati poduze- dohodak po glavi stanovnika u formnih i protureformnih snaga. uvijek pozivali predstavnike me- temelju ove knjige, ostalo bi neja- }ima te kako bi ih samo upropa- Sloveniji bio dvostruko ve}i od Gore navedena sjednica bila je dija na sjednice partijskog vrha. sno za{to njegovo ime jo{ i danas stili i zaklju~io »manite se radni~- jugoslavenskoga prosjeka. Jedna- upravo prekretnica nakon koje su Deseta sjednica CK SKH odrà- izaziva animozitet. Da se ipak ra- kog samoupravljanja«. ko su se tako protivili dodijelje- centralisti i protivnici reformi na u sije~nju 1970. godine, koja dilo o sloènijim politi~kim osob- Je li doista postojala mogu}- noj koli~ini novinskog papira bili poraèni i tijekom sljede}ih se smatra po~etkom »hrvatskog nostima pokazuju, na primjer, nost raspada Jugoslavije ipak naj- koja se odre|ivala prema broju godina uklonjeni iz politi~kog ì- prolje}a«, prenosila se na televizi- sje}anja Savke Dab~evi} Ku~ar i Mike Tripala. zarez II/24, 3. velja~e 2. 13

Zanimljivo je pratiti neke od prihva}anje uspostave NDH. {to je u doba komunisti~ke vlasti bio »socijalisti~ka revolucija« (str. navedenih govora i istupa vode- Ako se tako sudi na temelju poje- bitno suàvalo mogu}nosti kriti~- 189), a za neposredno poratno }ih hrvatskih komunisti~kih poli- dinih sje}anja, ima i drugih svje- kog preispitivanja doga|aja i ra- razdoblje rabi pojam »revolucio- ti~ara, poput Bakari}a i Blaèvi- do~anstava iz kojih izviru sasvim zvoja, Bilandì} je poku{avao narna diktatura« (str. 204) iako }a, koje se danas smatra zatira~i- druga~ija raspoloènja. Na kraju analizirati dosege i propuste ko- nije odredio kad je bila i u ~emu ma hrvatskog nacionalnog identi- svojih zapisa @ivjeti u Hrvatskoj munisti~ke vlasti bez njezina vese »sastojala revolucija«. Lako je teta iako je po onome {to Bilan- Josip Horvat pi{e o krajnjoj sum- li~anja. Kako je djelovao unutar uo~ljiva autorova naklonost ideji dì} prikazuje u ovoj knjizi jasno nji~avosti i nepovjerenju nasta- sistema, ponekad ~ak i vrlo viso- samoupravljanja i àl zbog pot- da oni nisu bili unitaristi. Upitna lom gledaju}i tko ulazi u novin- ko u hijerarhiji, ~esto je iz opor- punog kraha te koncepcije. Kriv- je i definicija studentskog {trajka sku ku}u Tipografije i preuzima tunih razloga izbjegavao kontro- ci za to razlikuju se od po~etka s kraja 1971. godine kao »avantu- ure|ivanje novina u ime nove verzne teme. Tako i u najnovijoj knjige, »ideja samoupravljanja, rizma studentskog pokreta« jer vlasti. Po Horvatovu sje}anju ra- knjizi izbjegava iznijeti svoj stav koju je blokirala dràvno-partij- takvo odre|enje opravdava upo- dilo se o ~ovjeku kojeg je pozna- o temama poput Jasenovca ili ska mo}« (str. 14), do kraja kad trebu sile u ugu{ivanju student- vao kao slu`benika austrijske Bleiburga. utvr|uje da je »koncepciju samo- skih zahtjeva. Uop}e je prenagla- upravljanja razbila sveop}a civili- {eno insistiranje na hladnoratov- zacijska zaostalost selja~kih bal- skoj podjeli svijeta kao ograni~a- kanskih naroda« (str. 693). S vaju}em faktoru za bilo kakve Poznavateljima Bilandì}eva promjene. Do otvaranja sovjet- opusa uo~ljivo je da se Hrvatska skih arhiva ostaje otvoreno pita- moderna povijest umnogome osla- nje koliko su Sovjeti imali stvar- nja na njegova ranija djela prem- nih namjera intervenirati u Jugo- da autor to izrijekom ne spomi- slaviji, a koliko je taj strah bio nje. Tako su pojedini odlomci prisutan kod jugoslavenskog vod- doslovno preneseni iz ranijih au- stva i koliko se njime manipulira- torovih knjiga. Naj~e{}e su to dilo da bi se sprije~ile promjene. jelovi ispunjeni raznim statisti~- Tako|er je sporna teza da demo- kim podacima, ali su i tuma~enja kratizacija u prvoj polovici pede- pojedinih sjednica ponegdje pre- setih godina nije odgovarala ni nesena u potpunosti. Premda su samoj vlasti niti njezinim protiv- primjeri brojniji, ovdje navodimo nicima. Bilandì} to argumentira T istovjetan zaklju~ak o Devetom ~injenicom da se nisu pojavile kongresu SKJ u knjizi Dru{tveni »nikakve alternativne gra|anske razvoj socijalisti~ke Jugoslavije, antikomunisti~ke snage« koje bi objavljenoj 1976. godine (str. osporile komunistima pravo na 294) i u najnovijem djelu (str. vlast. Upravo na tom primjeru 537). Tako je i opis \ilasova slu- dolazi do izraàja utjecaj porat- ~aja iz Historije Socijalisti~ke Fede- nog terora prema stvarnim i mo- rativne Republike Jugoslavije iz gu}im neprijateljima koji je razo- Poznavateljima Bilandì}eva opusa uo~lji- 1985. godine (str. 197) prenesen rio civilno dru{tvo pa je njegov vo je da se Hrvatska moderna povijest u najnovijoj knjizi (str. 355). Na oporavak zahtijevao znatno vi{e jednom mjestu je autoru proma- vremena i slobode kao {to je po- umnogome oslanja na njegova ranija djela klo ispraviti preneseni dio pa na kazalo i iskustvo posljednjega de- premda autor to izrijekom ne spominje. str. 689 pi{e da je od Titove smr- setlje}a. Na kraju, nema ni odgo- ti »pro{lo skoro pet godina« i da R vora na klju~no pitanje s po~etka Tako su pojedini odlomci doslovno prene- su mnogi mislili »da }e smjena ~lanka za{to je Tito podrào re- seni iz ranijih autorovih knjiga rukovodstva nakon Titove smrti formne i decentralisti~ke snage izazvati politi~ku krizu Jugoslavi- 1962. godine. je«, pa ~ak »i sam njezin opsta- àndarmerije u doba Austro- Prednosti i nedostaci aktivnog nak«. Ovakav zaklju~ak, o~igled- Teza o odu{evljenju i prihva}a- Ugarske, potom kao gorljivog ra- nju NDH sudjelovanja u komunisti~kom no pisan 1985. godine, u suprot- di}evca i {efa policije u Dubrov- reìmu nosti je s naslovom sljede}ega po- niku u me|uratnom razdoblju, a glavlja najnovije knjige Proces ras- Iako je autor èlio dati sintezu Iz autorova aktivnog sudjelo- kojeg je u travnju 1941. pratio padanja Jugoslavije nakon Titove »modernog« razdoblja hrvatske vanja u komunisti~kom reìmu kako je »kao zakleti usta{a preuzi- smrti (1980-1987). Znanstvena povijesti, od sredine devetnae- izviru kako prednosti tako i mane mao du`nost prvoga usta{kog etika nalagala bi barem napome- stog stolje}a do Daytonskog mi- ovoga djela. Kao sljedbenik, a u {efa policije u Zagrebu«. Teza o nu u uvodu najnovije knjige da rovnog sporazuma, dijelovi koji ranijoj ìvotnoj dobi i odu{evljeni odu{evljenom prihva}anju NDH su dijelovi preuzeti iz ranijih obra|uju razdoblja do kraja Dru- prista{a komunisti~ke ideologije, gog svjetskog rata tek su saètak tako|er pre{u}uje i masovna uhi- knjiga. S druge strane, za povje- I Bilandì} je pouzdani tuma~ }enja koja su uslijedila nakon sni~ara je zanimljivo usporediti postoje}e literature bez nove in- utjecaja komunisti~ke propagan- progla{enja. Ve} nekoliko dana ispu{tene dijelove jer upravo oni terpretacije koja bi opravdala de na pojedince sklone reìmu. nakon uspostave NDH zatvori u pokazuju da su tuma~enja ~esto uno{enje tog pregleda i time obi- Tako Bilandì} opisuje kako je \or|i}evoj ulici bili su pretrpani. prilago|ena trenutku u kojem au- mnost ~itave knjige. Osobito sto- promatrao ukrcavanje »vlakova Zatvaralo se sve za koje se pret- tor objavljuje odre|eno djelo. ga {to autor u prvom dijelu olako biciklima, radioaparatima i na- i nekriti~ki preuzima neka krajnje postavljalo da bi mogli biti pro- Usprkos nedostacima Hrvat- tivnici usta{kog reìma na teme- mje{tajem koji su se transportira- upitna stajali{ta. Tako ponavlja u li u SSSR« i odobravao tu plja~- ska moderna povijest Du{ana Bilan- posljednjih deset godina ~esto lju druga~ije vjere, nacije ili poli- dì}a zna~ajno je djelo za povijest ti~kih uvjerenja kao {to svjedo~i ku kao kompenzaciju za »goleme izrican stav kako je progla{enje ratne `rtve SSSR-a« (str. 208). komunisti~ke Jugoslavije. Za ra- NDH izazvalo »eufori~no odu- Mirko Kus-Nikolajev zatvoren zliku od danas popularnih tuma- kao ljevi~ar. Nedostaci se osje}aju u upotrebi {evljenje ve}ine hrvatskog naro- pojmova preuzetih iz historiogra- ~enja o ~etrdesetpetogodi{njem da« (str. 123). Tu tezu povjesni- Navedeni primjer govori o »mraku« Bilandì} pokazuje da se Du{anu Bilandì}u kao povjesni- fije socijalisti~kog razdoblja. Bi- ~ari ne mogu samo preuzeti bu- landì} jo{ uvijek naziva parti- radi o sloènom razdoblju na{e P du}i da nije nikad bila potkrije- ~aru. Iako je interes njegovih povijesti ~ije je prou~avanje Bi- istraìvanja uvijek bila povijest zanski rat »narodno-oslobodila~- pljena dokazima o tome tko je, kom borbom« koji je u svojoj biti landì}evim cjelokupnim djelom gdje i kako iskazao odu{evljeno Jugoslavije nakon 1945. godine tek zapo~eto. Z

Na temelju to~ke 8. Odluke o utemeljenju Nagrade Mate Ujevi} i ~lanka 13. Poslovnika o radu Odbora Nagrade Mate Ujevi}, Leksikografski zavod Miroslav Krle`a objavljuje Natje~aj za dodjelu Nagrade Mate Ujevi} u godini 1999.

1. Nagrada Mate Ujevi} dodjeljuje se za najvrednije godi{nje enciklopedi~ko-leksikografsko djelo objavljeno na hrvatskom jeziku, a iznimno za vrlo vrijedna djela o hrvatskim temama ili hrvatskim autorima na jednome od svjetskih jezika. 2. Nagradu dodjeljuje Leksikografski zavod Miroslav Krleà autoru pojedincu, skupini autora ili glavnom uredniku edicije, za u pret- hodnoj godini objavljeno autorsko leksikografsko ili bibliografsko djelo, glavnouredni~ki rad prvi put objavljene edicije ili za nezaobi- lazan cjelovit prilog najvi{eg dometa u enciklopedijama. Odluku donosi Ravnateljstvo Zavoda na temelju prijedloga Odbora za dodjelu Nagrade Mate Ujevi}. ... zarez poziva ... 3. Prijedlog za dodjelu nagrade mogu dati gra|ani, ustanove, poduze}a i udruge. Svaki prijedlog treba biti detaljno obrazloèn i doku- ...{aljite mentiran. Uz prijedlog se prilaù dva primjerka djela. stripove ... priprema 4. Rok za podno{enje prijedloga je 29. velja~e 2000. se ... tema ... broja, 5. Prijedlog se dostavlja Leksikografskom zavodu Miroslav Krleà, Odbor za Nagradu Mate Ujevi}, 10001 Zagreb, Frankopanska ul. br. originale ostavite 26, p. p. 490. doma ... {aljite ... 6. Nagrada Mate Ujevi} dodijelit }e se na prigodnoj sve~anosti 5. svibnja 2000, povodom dana koji je jo{ godine 1940. progla{en Da- A3 ... preslike ... nom Hrvatske enciklopedije. zarez poziva ...... 14 zarez II/24, 3. velja~e 2.

uci dobro je poznato da je put iz visoko mi{ljenje o srpskoj opoziciji. ako stvarno bude uspe{no iza{la dan primjer. Oni su priznali Hr- demokratije u diktaturu uvek Nedavno je {ef te stranke i budu}i na kraj sa svim te{ko}ama koje vatsku i Sloveniju kao dràve, a mnogo lak{i nego iz diktature u premijer, Ivica Ra~an, u intervjuu joj stoje na putu. A te te{ko}e su zabranili su im uvoz oru`ja, ~ime demokratiju. I svakako da ne}e belgijskom listu Soire izjavio da su velike. Iako prilike u Hrvatskoj su novu vlast u tim dràvama di- u ovom trenutku demokratske snage ne poznajem tako dobro kao situ- rektno izru~ili mafiji, jer ta vlast Ivan Prpi} i Vuka{in Pavlovi} u Srbiji poraène i da Srbija nema aciju u Srbiji, mislim da za oba nije imala drugog na~ina da na- alternativu zato {to se u toj zemlji dru{tva vaì dijagnoza da su bila bavi oru`je, nego da se obrati tr- govcima oru`ja. Promjene i [to su Hrvati bolji od nas? Srbi i Hrvati, a i ostali narodi u biv{oj Jugoslaviji, a posebno Srbi i Hrvati, uvijek su se nekako me|usob- vrijeme no upore|ivali, da ne kaèm takmi~ili i u privredi i u sportu i u kulturi. Niko nije dozvoljavao da dijaloga onaj drugi bude bolji od njega. Gos- podine Pavlovi}u, da li bi nakon promjena u Hrvatskoj, nakon demo- O tome kako }e se pro- biti lako anulirati efekte diktatura mjene u Hrvatskoj kratizacije u toj zemlji, kod Srba u Hrvatskoj i Srbiji koje su po mogao da proradi onaj tradicionalni odraziti na hrvatsko-srp- mnogo~emu razli~ite, ali i sli~ne. inat, pa da im to bude motiv za pro- ske odnose razgovarali su Gospodine Pavlovi}u, ~ini se da se mjene po principu {to su Hrvati u emisiji Most Radija Slo- vlast u Srbiji boji da bi pobjeda opo- bolji od nas? bodna Evropa Ivan Prpi}, zicije u Hrvatskoj mogla imati Pavlovi}: Razumljivo je {to odraza i na {anse opozicije u Srbiji. je postojao i {to i dalje postoji taj profesor Fakulteta politi~- O tome govori i na~in na koji je u kih znanosti u Zagrebu i nekakav takmi~arski odnos, jer te zvani~nim medijima plasirana infor- su dve nacije najbrojnije na ovom Vuka{in Pavlovi}, profesor macija o pobjedi opozicije u prostoru. Na àlost, on je uzeo i Fakulteta politi~kih nauka Hrvatskoj. Prije svega, informacije o tragi~ne razmere, razmere ratnog u Beogradu tome su bile veoma kratke i date su sukoba, ali se nadam da }e i jedni na neupadljivom mjestu, kao da je to i drugi po~eti da se takmi~e i u Omer Karabeg bilo negdje na Tajlandu. Pri tome pozitivnom smislu. Da bi do to nigdje nije re~eno da je pobijedila Gospodine Prpi}u, da li mislite da toga do{lo, i jedni i drugi treba opozicija. }e se promjene u Hrvatskoj, koje su da se oslobode ideolo{kih i dru- Pavlovi}: Taj strah je razu- gih floskula i stereotipa koje su zaista krupne i dalekose`ne, odraziti mljiv. Naravno da reìm u Srbiji na prilike u Srbiji. Kada sam prije stvorili jedni o drugima i koji su nije sre}an zbog ovakvog ishoda u{li u glave obi~nih ljudi. dva mjeseca razgovorao sa jednim izbora u Hrvatskoj, jer hrvatski Mislite li, gospodine Prpi}u, da bi uglednim istori~arem iz Srbije, on mi slu~aj pokazuje da je mogu}e iz- moglo da do|e do pozitivne utakmice je tada rekao da misli da bi se pad vr{iti demokratske promene i u izme|u dva naroda o kojoj govori Tu|manova reìma u Hrvatskoj mo- takvom tipu reìma koji se naziva gospodin Pavlovi}? rao pozitivno odraziti i na Srbiju, ne samo op{tim terminom dikta- jer su srpski i hrvatski narod istorij- tura, nego i sultanizam, cezari- Prpi}: Strana~ka politi~ka ski tijesno povezani, pa, po sistemu elita, a ja mislim da se u tom po- zam. To je onaj model u kome Srbi iz Sarajevskoga polja, 19. stolje}e spojenih sudova, ono {to se zbiva u dominira jaka li~nost, neka vrsta gledu nova ne razlikuje od stare, Hrvatskoj uvijek ima, ako ne direkt- vo|e ili oca nacije koji ima ma- opijena je iluzijom po kojoj smo nog, onda indirektnog odraza na sovnu populisti~ku podr{ku. U mi bili Evropa, a oni su tamo prilike u Srbiji i obratno. hrvatskom slu~aju i biologija je Balkan. To je jednostavno fikcija, Nema nikakve dvoj- Prpi}: Nova hrvatska elita }e sigurno sma- Prpi}: odigrala svoje. U Srbiji to, narav- jer, kad smo mi bili dio Austro- be da }e rezultati ovih izbora no, nije tako i tu je situacija utoli- njiti govor mr`nje i traènje krivca uvijek i Ugarske, onda Evrope u sada{- odjeknuti na cijelom prostoru ko teà. njem smislu nije ni bilo. Ina~e, biv{e Jugoslavije, ako ne i na pro- iznova u Beogradu Austro-Ugarska je bila jedna od storu cijelog Balkana. Me|utim, Nova hrvatska vlast i demokrat- najkonzervativnijih monarhija u treba istaknuti da mi ve} deset ska srpska opozicija Evropi, a mi najzaostaliji dio, ili vodi bitka izme|u raznih nacionali- u velikoj meri bolesna, korumpi- godina ìvimo u razli~itim drà- jedan od najzaostalijih dijelova, Gospodine Prpi}u, mislite li da bi sti~kih snaga. rana dru{tva. vama i da smo pro{li kroz relativ- te Austro-Ugarske Monarhije. nova hrvatska vlast mogla da sara- Prpi}: To je, rekao bih, u Prpi}: Ne treba upotreblja- no razli~ita iskustva i utjecaje. Tako da je ta pri~a o Evropi fik- |uje sa opozicijom u Srbiji? Hrvatskoj dominantna javna sli- vati pro{lo vrijeme, jer su to i Kako }e se ove promjene odraziti cija, ali ona se uporno ponavlja, Prpi}: Sude}i prema izja- ka o Srbiji. U Hrvatskoj je godi- sada. na hrvatsko-srpske odnose gaji i nastoji se, da tako kaèm, vama koje daju predstavnici te nama {irena propaganda po kojoj Pavlovi}: Naravno, i mi- umnogome }e zavisiti od toga u prodavati pomo}u katoli~anstva, vlasti, a one su dosta suzdràne, su svi Srbi ipak najprije Srbi, kao slim da }e biti potrebne ne godi- kojoj }e mjeri nova hrvatska vlast pomo}u srednjoevropskih gra|e- nova }e se hrvatska vlast vjerojat- {to smo mi Hrvati najprije Hrva- ne, nego decenije da se to izle~i. biti u stanju anulirati skoro tra- vina koje su u Zagrebu uvijek no truditi da se pretjerano ne mi- ti, pa tek onda moèmo da razgo- Hteo bih ukazati na jo{ jedan gi~ne, rekao bih, posljedice dosa- bile lo{a imitacija nekakvog Gra- je{a u unutarnje stvari Srbije. varamo. Negativnoj slici o Srbiji momenat kad se poredi situacija da{nje vlasti HDZ-a. ca, nikad Be~a. Tako da ni za ovu Ona }e nastojati da vodi politiku pridonio je i relativno slab uspjeh u Hrvatskoj i Srbiji, jedan mo- Mislim da su ove novu elitu ne dolazi u obzir nika- Pavlovi}: dobrosusjedskih odnosa bez, to je gra|anskih inicijativa. Na~in na menat koji je i{ao u prilog Hrvat- politi~ke promene u Hrvatskoj kvo natjecanje sa Srbima, jer i Ra~anova formulacija, ustupaka koji su zavr{ene one demonstra- skoj. Mislim da je me|unarodna mo`da po~etak najzna~ajnijih ona smatra da je samo po sebi ra- u smislu bilo koje vrste integraci- cije, koje su kod svih nas budile zajednica do sada imala vi{e pozi- promena u ovom delu Evrope u zumljivo da je Hrvatska bolja od ja. Ono {to ne treba zaboraviti, to nadu, stvorio je ovdje dojam da u tivan nego negativan odnos pre- poslednjih nekoliko godina ili bar Srbije. Me|utim, za razliku od je uàsna uloga Hrvatske televi- Srbiji zapravo nema demokrat- ma Hrvatskoj, {to nije slu~aj kad pozitivan znak tih promena. Ko- Tu|mana, koji je tvrdio da ne}e zije i nekih dràvnih medija u skih snaga. je re~ o njenom odnosu prema ristim ovu priliku da ~estitam de- Srbiji. Pla{im se da su mnogi pona Balkan, a zapravo se zatvarao mokratskoj opoziciji Hrvatske, i tezi koje je me|unarodna zajed- prema Evropi, ova nova elita }e to ne kurtoazno, nego stvarno, ali nica preduzimala prema Srbiji se otvoriti prema Evropi i ona }e ~estitke, pre svega, zasluùju gra- bili ne samo konfuzni, nego i se poku{ati natjecati sa êsima, |ani Hrvatske zbog politi~ke zre- Pavlovi}: Ove politi~ke promene u Hrvat- kontraproduktivni i da su dopri- sa Slovencima i drugim srednjoe- losti. Re~ je o sindromu koji, re- nosili o~uvanju postoje}eg poret- vropskim narodima. Ono {to }e kao bih, u izvesnoj meri vaì i za skoj po~etak su najzna~ajnijih promena u ka. Tu leì jedan deo odgovora nova elita, me|utim, sigurno na- Srbiju da proces politi~kog sa- ovom delu Evrope na pitanje za{to je reìm opstao i praviti i {to }e biti dobro, to je zrevanja bira~kog tela ide brè od posle onako masovnih i dugotraj- {to }e smanjiti govor mr`nje i sazrevanja politi~kih partija. Ina- nih gra|anskih protesta u Srbiji. traènje krivaca uvijek i iznova u ~e, mislim da }e uspostavljanje Beogradu i {to }e najvjerojatnije Hrvatskoj koji su godinama {irili Prpi}: Slaèm se da se ne boljih odnosa izme|u Srbije i omogu}iti da se popravi status govor mr`nje i do nevjerojatnih Gospodine Pavlovi}u, mislite li da mogu usporediti gre{ke koje je Hrvatske svakako zavisiti od ra- Srba koji su ostali u Hrvatskoj i razmjera proskribirali svaki poje mogu}na bilo kakva saradnja izme|unarodna zajednica napravi- zvoja demokratije u Hrvatskoj, o stvoriti atmosferu da se ljudi pre- ku{aj dijaloga s kolegama iz Srbi- me|u nove hrvatske vlasti i opozicije la prema Srbiji s onima koje je ~emu je govorio kolega Prpi}, ali ma njima po~nu normalnije poje. îni mi se da tako vi{e ne}e u Srbiji? u~inila u odnosu na Hrvatsku. i od eventualnih promena i u Sr- na{ati. O toj novoj atmosferi biti i da se ta vrsta promjene u Pavlovi}: Pa, ja mislim da To {to su se odlu~ili na bombar- biji. Jer, bez tih promena iluzor- mo`da svjedo~i jedan detalj iz medijima moè dosta brzo napra- }e najbolju pomo}, da upotrebim diranje Srbije, a nisu sru{ili Mi- no je o~ekivati uspostavljanje koga, mo`da, ne treba izvla~iti viti. tu neadekvatnu re~, nova vlast u lo{evi}a, to je ne{to {to nitko ra- stvarno dobrih odnosa izme|u velike zaklju~ke. Kod nas, na Fa- Gospodine Prpi}u, ~ini se da vode- Hrvatskoj dati demokratskoj zuman ne moè shvatiti, ali na- dve dràve. âk i kad bi u neko kultetu politi~kih znanosti u Za- }a hrvatska stranka, opoziciji u Srbiji, ako bude dobro pravili su niz gluposti i u odnosu dogledno vreme do{lo do takvih grebu, grupa ljudi pravoslavne Socijaldemokratska partija, nema ba{ radila posao u sopstvenoj ku}i, na Hrvatsku. Evo vam samo je- promena u Srbiji, u politi~koj na- vjere, ove je godine slavila Boì}. zarez II/24, 3. velja~e 2. 15

Oni su do{li na posao iako nisu ske do{li u Srbiju i ja sam stekao znam oni nikada jedan o drugome poznam Milo{evi}ev reìm, Mi- Ljubaznost i civilizirani odnosi trebali, ali su slavili Boì}. I to je takav utisak. Kad se donesu tako nisu izgovorili ru`nu re~. Njihov salo{evi}u ne bi odgovaralo i on bi bilo sasvim normalno primljeno, te{ke odluke da se ostane u dru- stanak u Kara|or|evu, po mnogim i{ao na zao{travanje odnosa gdje I na kraju, vjerujete li da }e odno- nitko nije ni{ta komentirao u ne- goj zemlji, kad pro|e toliko godi- mi{ljenjima, u dobroj je mjeri odredio god bude mogao, a moè zao{tra- si izme|u Srba i Hrvata jednog dana gativnom smislu. A to je prije go- na, kada ljudi na|u nekakvo re{e- tok zbivanja na podru~ju biv{e Jugo- vati na Prevlaci, vjerojatno u Bo- postati normalni, kao {to su, recimo, dinu, godinu i pol dana, bilo go- nje za svoj poloàj, onda nije lako slavije. Uostalom, prema svjedo~enju sni, i na nekim drugim mjestima, odnosi izme|u Nijemaca i Francuza tovo nezamislivo. doneti odluku o povratku. Sve Hrvoja [arini}a, nekada{njeg bliskog tako da je to, po mom sudu, jed- ili }e oni jo{ dugo vremena biti opte- dok i Hrvatska i Srbija ne posta- saradnika Franje Tu|mana, dva re- na od realnih mogu}nosti. [to se re}eni netrpeljivo{}u? Masovni povratak, imovina i nu atraktivne za ljude, nezavisno ìma su tokom svih ovih godina bila ti~e nove hrvatske vlasti, ne mi- meke granice od toga kojoj nacionalnosti pripa- u stalnom kontaktu. Novu hrvatsku slim da }e ona i}i na zao{travanje Prpi}: Ja mislim da }e se to Gospodine Pavlovi}u, o~ekujete li daju, dotle ni jedna, ni druga ne vlast ne}e obvezivati tajni dogovori odnosa s bilo kojom zemljom, dogoditi znatno prije nego {to je da }e nova hrvatska vlast omogu}iti treba da se pla{e velikog talasa ni izme|u Tu|mana i Milo{evi}a, pa bi uklju~uju}i tu i Srbiju, jedno- to izgledalo prije ~etiri-pet godi- masovan povratak izbjeglih Srba u povratnika ni prido{lica. se mo`da moglo desiti da do|e i do po- stavno zbog toga {to ona ima do- na. Pri tome moram re}i da }e i Hrvatsku? Mislite li, gospodine Prpi}u, da }e gor{anja odnosa. voljno unutarnjih problema, pa odnosi biti najvjerojatnije onakvi kakvi su danas izme|u Francuza Pavlovi}: Nisam siguran. nova hrvatska vlast bar olak{ati ula- joj zbog toga ne odgovara zao{- i Nijemaca, a te odnose karakte- Mislim da }e za to biti potrebno travanje odnosa sa susjedima. rizira vi{e ljubaznost nego bli- dosta vremena i da }e takvo ne{to Gospodine Pavlovi}u, mislite li da skost. Ja }u za kraj ispri~ati jednu biti mogu}no pod uslovom da bi Milo{evi} mogao da ide na zao{- anegdotu. Prije pet-{est godina do|e do demokratskih promena i Prpi}: Kako }e se promjene odraziti na hr- travanje odnosa sa Hrvatskom? bio sam s jo{ nekim kolegama iz u Srbiji. Pavlovi}: Jedna od odlika vatsko-srpske odnose zavisi od toga koliko Zagreba na znanstvenom skupu Tu|man i HDZ smatrali su svo- njegove politike je nepredvidi- u Strassbourgu, u Francuskoj. jom istorijskom zaslugom {to je za }e nova hrvatska vlast anulirati tragi~ne vost. înjenica je da su u ovom Tamo su bile i kolege iz Beogra- vrijeme njihove vladavine Hrvatska trenutku spolja{nji pritisci na re- posljedice vlasti HDZ-a da i iz Sarajeva. Vlasnik hotela u prakti~no ostala bez Srba. Mislite li, ìm mnogi ve}i nego oni iznutra. kome smo odsjeli nije mogao da gospodine Prpi}u, da bi za novu hr- se na~udi kako se mi to druìmo, vatsku vlast bilo rizi~no da omogu}i razgovaramo, zajedno jedemo i masovni povratak Srba, jer bi to zak u Hrvatsku ljudima koji imaju pijemo, a na{i se narodi tuku. prakti~no dovelo do toga da se djeli- jugoslovenski paso{? Do sada je bila Jednog dana dogodilo se da sam mi~no poni{ti u~inak prethodnog takva procedura da je prosto bilo ne- ostao bez cigareta, pa sam oti{ao reìma na {ta je taj reìm bio itekako mogu}e u}i u Hrvatsku. u prvu trafiku da kupim cigarete. ponosan? Milo{evi}evo zao{travanje Budu}i da ne govorim francuski, Prpi}: Ja sam uvjeren da odnosa obratio sam se prodava~u na nje- masovnijeg povratka Srba u Hr- Prpi}: To je ne{to {to se ma~kom. On mi uop}e nije odgo- vatsku ne}e biti. Ne samo zato vorio. Onda sam mu se obratio {to }e nova vlast biti oprezna u moè o~ekivati. Bit }e napravlje- ne personalne promjene u diplo- na engleskom, a prodava~ se na doziranju mjera koje }e to omo- mene izderao: »Ovo je Francu- gu}avati, nego i zato {to, koliko matskim predstavni{tvima, tamo }e do}i ljudi koji }e se civilizira- ska«. To mi se dva puta desilo u znam situaciju me|u Srbima koji roku od pola sata i to u Alzaceu, su oti{li iz Hrvatske, ve}ina tih nije, pristojnije pona{ati. Me|u- tim, ne moè se o~ekivati neko grani~nom podru~ju izme|u ljudi, iz meni potpuno razumlji- Francuske i Njema~ke. înjenica vih razloga, ne pokazuje pretjera- ve}e pribliàvanje dok je ovakva situacija u Srbiji. Naime, te{ko je je da su Nijemci i Francuzi i eko- nu èlju da se vrati. Tako da ne- nomski i politi~ki i, ne znam na kog velikog zaokreta sigurno o~ekivati da }e se nova hrvatska vlast truditi oko toga da usposta- koje sve na~ine, integrirani, ali u ne}e biti. Ono ~emu bi se trebalo me|usobnim odnosima oni su nadati, to je da izvr{na vlast po~- vi dobre odnose sa Srbijom, dok u isto vrijeme me|unarodna zajedni prema drugima samo ljuba- ne po{tivati pravo i zakone. Ja zni i ni{ta vi{e od toga. znam slu~ajeve da su ljudi dobili jednica Srbiju drì u izolaciji i domovnice u Srbiji, a onda, kad pod sankcijama. Do promjene Zna~i perspektiva je ljubaznost i su do{li ovamo da izvade osobne moè do}i tek onda kada i Srbija civilizovanost, a ne jake emocije. dokumente, nije bilo formulara i Hrvatska budu unutar istog po- Ja mislim da }e se ili bi im rekli da do|u sutra, pa retka, kada i jedna i druga zemlja Prpi}: odnosi popraviti brè nego {to to za tri dana, i sve tako. To su ta budu u Vije}u Evrope. Drugo, o~ekujemo, ali to }e tada biti civi- ~inovni~ka zatezanja. De{avale su bit }e potrebno dosta vremena da lizirani odnosi, odnosi uzaja- se i mnogo gore stvari, da su lju- se razbiju predrasude koje nisu mnog uvaàvanja i po{tovanja, ne di, kada su se vratili u sela u koji- samo u glavama obi~nih ljudi, vi{e bratstvo i jedinstvo. To je ma su ìvjeli prije rata, bili mal- nego i u glavama velikog broja ne{to {to je trenutno u Hrvatskoj tretirani, da su bili izloèni pri- intelektualaca koji su itekako od- najmanje popularno. jetnjama, da su im ku}e bile za- govorni za sve ovo {to nam se dogodilo. Ne treba zaboraviti da su paljene. To bi se moglo promije- Ja mislim da }e se neki od lidera, koji su sada do{li Pavlovi}: niti, odnosno smanjiti, i mogao bi ti odnosi mnogo brè popraviti na vlast, dosta nacionalno indok- se u jednom duèm vremenskom nego {to o~ekujemo. Evo da i ja trinirani. To prije svega vrijedi Hrvati iz Kre{eva, 19. stolje}e periodu omogu}iti povratak iznesem jedan primer. Ja sam za Budi{u, a i za Tomca. Oni onim ljudima koji èle da se vra- petnaest godina letovao na pre- spadaju u onu vrstu nacionalno te. Me|utim, deklariranog po- divnom otoku Olibu u zadar- osvije{tenih politi~ara u ~iji se vratka, velike buke oko toga, ne skom arhipelagu i stvarno mi ne- nacionalni identitet stalno i izno- vjerujem da }e biti. dostaju ta letovanja. S me{tanima va sumnja, pa zbog toga oni mo- Pavlovi}: Mnogi demokratski orijentirani Mnogi Srbi imaju imovinu u Hr- sam se odli~no slagao. Veze ni- raju da se stalno dokazuju. I taj ljudi u Srbiji obradovali su se ishodu izbora vatskoj, mnogi Hrvati imaju smo prekidali ni za vreme rata. element treba uzeti u obzir kad imovinu u Srbiji, sedamdeset godina u Hrvatskoj. To moè da izazove reakciju Kad je to postalo mogu}no, raz- se govori o mogu}nosti promje- zajedni~kog ìvota stvorilo je jake govarali smo telefonom, raspiti- na. No, da ne bi ispalo da sam is- srpskog reìma rodbinske, poslovne i imovinske veze. vali se jedni o drugima. Mi smo klju~ivo pesimist, moram re}i da Do sada je bilo te{ko i putovati iz se pona{ali kao susedi, kao ljudi se atmosfera nedvojbeno mijenja. jedne zemlje u drugu, a kamoli koji govore sli~nim jezikom. I u To govori onaj primjer s pravo- ostvariti neka prava. Mislite li, gos- tome je razlika izme|u nas i slavnim Boì}em, koji sam spo- Pavlovi}: Pa, ni ta pretpo- Ti pritisci, da ne govorim o oni- podine Pavlovi}u, da }e se bar to Francuza i Nemaca. Francuski i menuo, to se vidi i po tome {to se stavka nije bez realnih osnova. I ma koje vr{i me|unarodna zajed- izmijeniti? nema~ki dva su potpuno razli~ita ovih dana u Zagrebu daje film u Srbiji se smatra da su postojali nica, dolaze, na direktan ili indi- Nisam siguran da jezika i ljudi ne mogu da se razu- Pavlovi}: beogradskog redatelja Gorana bilo tajni, bilo pre}utni sporazu- rektan na~in, i iz susedstva iz }e i to i}i brzo. Situacija }e biti meju. Mislim da je jedan od veli- Markovi}a. Dodu{e jo{ uvijek u mi izme|u Tu|mana i Milo{e- Crne Gore i Republike Srpske, a dobra tek onda kada budu uspo- kih izvora nesporazuma i sukoba Zagrebu ne moèmo kupiti ni- vi}a. i demokratske promene u Hrvat- stavljene, da tako kaèm, meke na Kosovu u tome {to Srbi i Al- jednu srpsku knjigu, ali vjerujem Prpi}: Moram re}i da mi se skoj na neki na~in potkopavaju granice koje }e, ne dovode}i u pi- banci govore potpuno razli~itim da }emo i to mo}i u najskorije ta teza ~ini vrlo realnom. Moglo reìm u Srbiji. Mnogi demokrat- tanje suverenost nijedne novo- jezicima, {to ne mogu da se razu- vrijeme. Ako je suditi po izjava- bi do}i do pogor{anja odnosa, ne ski orijentisani ljudi u Srbiji, a stvorene dràve, omogu}iti da meju, {ta ne znaju {ta jedni o ma nekih izdava~a, to }e biti mo- samo zbog toga {to hrvatsku njih nije malo, stvarno su se ljudi normalno putuju. Dok se to drugima misle, tu postoji strah gu}e za nekoliko mjeseci. novu elitu ne}e obvezivati tajni obradovali ovakvom ishodu izbo- ne obezbedi, dok se na vizu bude koji ide, da tako kaèm, iz stoma- Moè li se desiti da se odnosi izme- dogovori izme|u Tu|mana i Mi- ra u Hrvatskoj, {to sigurno govo- moralo danima ~ekati u duga~- ka. U slu~aju Srba i Hrvata jezik |u Srbije i Hrvatske pogor{aju nakon lo{evi}a, nego i zbog ne~eg dru- ri o uticaju promena u Hrvatskoj kim redovima, ljudi }e se ustezati je manje-vi{e sli~an, uz neke ra- ovih promjena u Hrvatskoj. Mnoga gog. Naime ako bi Hrvatska na ovda{nju klimu. Sve to moè da putuju. Gospodin Prpi} je go- zlike, tako da se moèmo lako zbivanja u ovoj posljednjoj deceniji uspjela postati normalna gra|anda izazove reakciju reìma koji bi vorio o tome da kod izbeglih sporazumevati, jedni druge razu- nakon raspada Jugoslavije govore da ska zemlja, onda bi ona kao pri- mogao da poo{tri propise i sma- Srba ne postoji velika èlja da se meti, i to je, po mom mi{ljenju, su se Franjo Tu|man i Slobodan Mi- mjer doista mogla indirektno nji mogu}nost putovanja u su- vrate u Hrvatsku. Iz razgovora sa dobra osnova za sve vrste ljud- lo{evi} jako dobro razumjeli. Koliko utjecati na Srbiju, a to, koliko ja sedne zemlje. mnogim Srbima koji su iz Hrvat- skih kontakata. Z 16 zarez II/24, 3. velja~e 2.

tom kontekstu Hégy kao pola- dodam jo{ ne{to, a u korist sve{te- sno i bez svake sumnje dala pozi{te koncepcije izlo`be poni~ke oratorske prakse, nesre}nici dr{ku ra|anju vo|e, onoga za stavlja problem srednjoeurop- nisu ~ak ni bili Srbi, nego Cigani. koga sada sa iznena|enjem tvrde skih dru{tava koja, po njegovu Da se zna. da je nekrst, uz to i trapav ratnik, Lóránd Hégy, kustos Muzeja moderne umjetn ]eranje do Stambola To je klju~na osobina pra- Izme|u Isto~ne i koji u ratovima ume samo da vovernih Srba, biti uporan, gubi. Kako da bude dosledan sebi Srednja Europa je regi- mi{ljenju, »nikad nisu mogla dosledan sebi, a u inat svi- i svojim mislima kada vidi da se ja frustracije, razviti jasne modele identite- ma, ~itavom svetu, pa i njegova, nimalo bogougodna am- kreativnog kaosa i mul- ta: Srednja Europa je regija {ire bicija o stvaranju Novog Srpskog frustracije, kreativnog kaosa i Poretka kona~no ru{i nakon dese- tiidentiteta koji multiidentiteta koji istodobno Biljana Srbljanovi} togodi{njeg ropca? istodobno nije prihva- nije prihva}en bez problema«. Pesniku je jo{ mnogo teè jer }en bez problema Izlo`ba Aspekti/Pozicije, ma neki lik, u delu Matije on, kao misaoni tip usto i adikt o kao i dosada{nje va{e koncepcije, Be}kovi}a, koji je, koliko sopstvenim stilskim figurama, gr- Evelina Turkovi} primjerice, izlo`ba Komentar I sam shvatila, mnogo opasan leno deklamovanih, iz glave, napa- Europe odràne u Be~u i Pari- Uz izlo`bu Aspekti/Pozicije. 50 ratnik. Taj je umeo da se u »}era- met, a ne da se ~ita sa papira, kako zu, govore o posebnom zanimanju nju« tako zanese da je »za muvom godina umjetnosti Srednje Europe za poloàj i uvjetovanost umjet- da sada on, ~ak i zasla|eno progu- 1949-1999, Be~, 18. prosinca stigao do Stambola, i toliko je taj Ima zatim jedno zapanjuju}e ta ono {to je kazivao? Kako kada 1999-27. velja~e 2000. nosti dru{tvenim tokovima. dan }erao, mesec dana se vra}ao, a dosledno pona{anje jednog srp- je mi{ljenje mnogo puta menjao, Vjerujem da je umjet- istu pi{a}u je odnio i donio«. Ova skog ratnika, Gorana Jelisi}a, osu- jer prilike su se obrtale kao golub to je to umjetnost Sred- nost u svim okolnostima i mudro{}u pregnantna re~enica, |enog za dokazano ubistvo najma- prevrata~, i nije va`no {to niko o nje Europe, moè li se svim situacijama, u svim raz- jo{ kada se s darom kaziva, moè nje trinaestoro ljudi, koji, suo~en tome ne vodi ra~una, ipak sa sa- [ govoriti o posebnosti- dobljima dru{tveni fenomen. da zavede slu{aoca. Naivna publi- sa presudom Ha{kog tribunala od mim sobom neprijatno mu je. ma umjetnosti nastajale u tom To zna~i da je ~ak i naj~i{}e ka, takva kakva jeste, koja se dosa- ~etrdeset godina zatvora, nije po- Kako ostati tako dugo dosledan kulturnom krugu u posljed- fenomenolo{ko i formalisti~ko |uje u svemu traè}i neki smisao i kazao nikakvo kajanje za sopstve- sebi i svojoj nedoslednosti, kako njih pedesetak godina, pitanje razmi{ljanje dru{tveno uvjeto- neku ve~nu ta~nost, od ove poet- ne postupke. O~evici Jelisi}evog biserne vence ispevati na sve kon- je koje je postavio Lóránd vano. Mislim da se na kraju ske istine moè pomisliti da je au- »ratovanja« tvrde da je svojom ru- tradiktorne teme, pa kad te posle Hégy, kustos Muzeja moder- 20. stolje}a kada velike tobiografska, da je umesto o nare- kom, a metkom u potiljak, posle neko ne{to pita, {to si rekao »ovo i ne umjetnosti zaklade Ludwig avangardisti~ke utopije umi- ~enom ratniku re~ o samom auto- praktikovanja te{ke torture, pobio ono« i {ta si mislio »tim i tim«, ru, a esteti~ke reminiscencije i ru, da je onaj {to se bez prestanka u Be~u. Velika izlo`ba Aspek- mnogo vi{e ljudi, ~ak oko stotinu, ostaje ti samo da se ljuti{ i breca{ ti/Pozicije. 50 godina umjetnosti esteti~ko naslje|e utopisti~kog »}era« po vrletima zapravo pesni- ali za presudu je bilo dovoljno i na nepristojnog ljubopitljivog. Srednje Europe 1949-1999, mi{ljenja jo{ utje~u na nove kov alter-ego, da je stih tako istinit ovo {to je dokazano. Ni za koga, [ta dakle da rade popovi i pe- otvorena krajem pro{le godine forme umjetnosti moramo da bi se piscu mogao, u budu}em ni za {ta, ~ak ni prema samom snici, ~emu da se okrenu, kako da u dva reprezentativna be~ka vratiti na dru{tveno i povije- apdejtovanom izdanju informato- sebi, Jelisi} nije iskazao àlost. se odreknu sebe i sopstvenih mi- prostora Palais Lichtenstein i sno poimanje umjetnosti. ra »Ko je ko u Srbiji (bez Koso- Ostao je uporan u svojim postup- sli? Kako da priznaju da je ono 20er Haus rezultat je suradnje Htio bih re}i sljede}e ne va)«, zabeleìti kao podatak za ru- cima i uverenjima. isto Kosovo »rana neprebolna«, Hégyja i desetak kustosa iz samo odre|ene vrste pionir- briku »zanimanje«, i to od re~i do sada, dakle upravo sada u simple Pesnik, pop i ratnik Poljske, Ma|arske, ê{ke, skog utopizma, nego i cjeloku- re~i, ba{ tako kako je kazivano, sa present tens-u IZGUBLJENO i pna umjetnost, ~ak radikalna sve podatkom o »istoj pi{a}i« koja da ga nije izgubio sam onaj nekrst Slova~ke, Austrije, Slovenije, Ova tri ~oveka nemaju mnogo Jugoslavije, Bosne i Hercego- avangarda i radikalni formali- se ve} godinama {eta od i do ra- toga istog. Na prvi pogled jedini iz belog dvora nego svi oni zajed- zam, takozvani lart pour lart znih rati{ta. no, za ruke na o-ruk, svojim misli- vine, Makedonije i Hrvatske zajedni~ki imenitelj im je da su (Anda Rottenberg, Katalin u 20. stolje}u, tako|er ideja Ima tako|e i jedna, istina ne- Srbi, te da ih sve rane njina roda ma, delanjima, inflacijom epiteta, autonomije umjetnosti i neza- retka mudrost Amfilohija Radovi- Néray, Jiûi [ev~ík, Jana [ev~í- bole. Zatim i da su prakti~ari naj- svojim blagosiljanjem ratnika i ra- visnosti kulturne infrastruktu- }a, koja govori o ljudima koji su kova, Katarina Rusnákova, svetlijih srpskih zanimanja da- tovanja, svojim }utanjem i `mure- re, sva su ta pitanja relevantna zbog poslednjeg klanja napustili Dieter Schraga, Igor Zabel, kle: pesnik, pop i ratnik (ne nu`no njem pred na{im zlo~inima, svo- samo unutar nekog dru{tve- Kosovo. Ona kazuje da se »geo- Bojana Peji}, Dunja Blaèvi}, tim redom). Naposletku i to da jim kukumakanjem, telemu|evi- nog konteksta. U tom smislu, grafski gledano umanjio broj na- Petar Cukovi~, Neboji{a Vi- su, uporno, do kraja i dalje, u nom, svojim Srbija nije prag trebalo bi bez skrupula govo- {eg naroda na Kosovu« ali to li}, Meliha Husedìnovi} i svim paralelnim svetovima u koji- Va{ingtona ali je zato riti o dru{tvenom aspektu ustvari nije ni va`no, jer nekako to ma obitavaju dosledni jedino otira~ Moskve poetikama, ~ita- Branka Stipan~i}). i nisu bili kvalitetni ljudi, ~im su Na izlo`bi je pokazano vi{e umjetnosti. No, time ne èlim sami sebi. A to je klju~na osobina la~kim ~asovima, {irenjem pande- re}i da je umjetnost neka vr- svetu zemlju, kako Vladika mudro mije duhovnog astigmatizma od od dvjestotinjak radova sto pravovernih Srba, biti uporan, dosta ilustracije dru{tvenih, po- zaklju~uje, napustili »da bi napu- koga stanovni{tvo neopozivo bo- pedeset umjetnika i to u dva sledan sebi, a u inat svima, ~ita- liti~kih ili ideolo{kih mi{lje- nili svoje debelo crevo«, ali sve to luje i koji im muti pogled na same dijela izlo`be, povijesnom i vom svetu, pa i {ire: pokazati {i- nja. sre}om nikako ne}e uticati na pak, srednji prst na obe ruke, sebe, svoje postupke, misli i dela, suvremenom koji su podijelje- pravno-politi~ko gledi{te na stva- isplaziti jezik, namignuti tri puta, a koje, evo sada, debelo pla}amo ni u manje kronolo{ke i te- Individualne pozicije i kon- ri, u kome je Kosovo i dalje suve- duvati u prste, smejati u brk ili is- svi. matske cjeline: 1949-1956. go- tekst reno na{e. Koliko je ta~na mu- pod njega, pokazati {uplje zube, i Nije ni popu ni pesniku lako, dine Totalitarizam i izolacija Na po~etku razgovora o ovoj drost zlatoustog duhovnika govori ne odstupiti ni korak! Ni korak ostala obojica skra}enih rukava, pedesetih; 1956-1968. godine izlo`bi moète li pojasniti njezin i vest o ~etvorici izbeglica sa svete nazad od sopstvene gluposti, sop- pop bez crkvene imovine, koje }e Izme|u dviju revolucija; 1968- naslov: Aspects/Positions. zemlje koji su se u potrazi za pu- stvene kobne gre{ke, pogre{ne uskoro mo}i pose}ivati samo sa 1980. godine Konvergencije i di- Dao sam taj naslov nivom za creva, u prestonici srp- procene, lo{e sklepanog stiha, br- viziranim paso{ima, a pesnik bez vergencije; 1980-1989. godine izlo`bi jer nisam èlio stvoriti skoj a na na{u sramotu, smrzli do zoplete podr{ke, pani~ne hrabro- stana i poloàja, sam na ledini, sa Priprema prevrata; 1989-1999. smrti u no}i od srede na ~etvrtak, sti, samo juri{, nikako: stoj, povla- svojim re~ima koje odjekuju nad godine Euforija, razo~aranje, privid da izlo`ba predstavlja a na minus sedamnaest ovoze- ~enje, samouvi|anje i kajanje sa- njim. normalizacija. cjelovitu informaciju i totalnu maljske temperature. Traìli su svim je isklju~eno. Nije va`no {ta Izgleda da je ratniku ipak naj- Povijesnoumjetni~ki i kul- sliku srednjoeuropske umjet- gre{nici na~in da preìve i to im se govori, koliko je to pogre{no, lak{e. On je za svoju doslednost, turnosociolo{ki cilj izlo`be nosti. Aspekti zna~e aspekte nije po{lo za rukom, a nije ni tre- nemoralno, ~ak elementarno glu- svoju nepokolebljivost u izvr{ava- proizlazi, kako napominje kustosa, moje i suradnika iz balo, pop smatra, jer za{to su uop- po, va`no je da se od toga ne od- nju zlo~ina, zaradio stan i hranu, Hégy, iz dvije to~ke: »s jedne deset razli~itih zemalja. Razli- {te i odlazili odande. A, da. Da stupi, ni po cenu tra}enja ìvota, od sad pa dok ga svi ne zaborave. je strane o~uvanje kategorije ~ite umjetni~ke i povijesnou- osobito tu|ih, u ime svog sopstve- Pa sad, iza re{etaka luksuznog za- Srednje Europe kao operativ- mjetni~ke aspekte poku{ali iljana Srbljanovi} ro|ena je u Beo- nog ja-pa-ja rezona doslednosti sa- tvora, moè da se plazi u nebo i ne povijesne kategorije, a s smo pokazati ovdje kao {iroko gradu 1971. godine. Diplomirala je mome sebi. A biti tako sebi veran hvata za mo{nice, u inat svima, druge strane, povijesno kon- polje tendencija, veza, formal- Bdramaturgiju na Fakultetu dramskih teàk je posao. Jer, osim {to je do- koliko mu volja. Ali, slaba je to kretiziranje i racionalisti~ka nih, lokalnih {kola itd. umetnosti dramom Porodi~ne pri~e koja je i sadan, nailazi i na prepreke. Ne uteha belim kostima koje je za so- defeti{izacija politi~kih kate- Pojam Pozicije referira se danas na repertoaru Jugoslovenskog dramskog znam da li znate, ali svet se neu- bom ostavio. Slaba uteha i ljudi- gorija poput »@eljezna zavje- na umjetni~ke pozicije. Ne pozori{ta. Slijedi Beogradska trilogija postav- mitno menja, kugla se vrti i, mada ma: Srbima, Albancima, Bosanci- sa«, komunizam, »postkomu- tvrdimo da pokazujemo glo- ljena u Ateljeu 212. U pripremi je tre}a njezina mnogi od nas mogu misliti da je ma, Romima, Hrvatima, ~ijih nisti~ka« kultura, sloboda, de- balnu srednjoeuropsku situa- drama Pad. Prve dvije drame Biljane Srbljano- zemlja ravna plo~a koju drè slo- ku}a i uku}ana vi{e nema. Spome- mokracija, diktatura, »oficijel- ciju; ja isti~em da postoje ra- vi} izvode se u tridesetak kazali{ta {irom Nje- novi, to je iako lepo kazano sa- nu}e ga jo{ neko, neki put u ne- na kultura«, opozicija...«. U zli~ite umjetni~ke pozicije tima~ke, Italije i Austrije. Ove, 2000. godine svim i neopozivo neta~no. I sad kom stihu, podseti}e ga se jo{ jekom tih pedeset godina. To predvi|ene su premijere u Gr~koj, Francuskoj i ostani dosledan sebi, svojim re~i- neko u nekoj propovedi, i to je zna~i da poruka nije to je Sloveniji. Dva mjeseca svakodnevno je pisala ma i neka ti ih na grob ureù, ali sve. A ako se barem on, ratnik o|en u Budimpe{ti 1954. Stu- umjetnost Srednje Europe za talijanski list La Republica a njezine kolu- do tada, ìvi ti, prijatelju u kon- krvolok, serijski ubica, ~ovek bez dirao estetiku, povijest i povi- poljednjih pedeset godina, mne prenosili su The Independent i Die Presse. tekstu neprestanih promena, okre- morala i ikakve ljudskosti, ipak R jest umjetnosti u Budimpe{ti. nego to su pozicije u U Italiji je objavljena i knjiga njezinih teksto- tanja }urka naopako, opet i opet, a predomisli i pokaje, odstupaju}i Predavao je i bio kustos mnogih izlo`bi umjetnosti Centralne Europe. va. Trenutno radi kao asistent prof. Filipa Da- teraj jednu istu pesmu, jednu istu od svoje monstruozne samodo- na temu ma|arske i internacionalne Obje kategorije tako relativi- vida na Akademiji za film, pozori{te i televizi- pri~u, propoved i rat. slednosti, zapla~e jednom nad so- umjetnosti. Od 1990. godine direktor je ziraju globalnu sliku. ju. ^lanica je nedavno formirane Grupe 99. U bom i onim {to je napravio, tada Muzeja moderne umjetnosti zaklade Kategorija »isto~na« umjetnost prosincu 1999. godine dobila je nagradu Ernst Kome je lak{e? }e biti nade za sve. âk i za one Ludwig u Be~u. Bavi se modernizmom koja se uvrijeìla u likovnja~kim Toller u Neubergu na Dunavu. Pisala je za beo- druge koji na pokajanje ne prista- Srednje i Isto~ne Europe te suvreme- krugovima, prema va{em je mi- Vladiki prvom nije sasvim Z gradsko Vreme, odakle je preuzet ovaj ~lanak. lako, jer pripada crkvi koja je jaju. nom umjetno{}u. {ljenju kli{e koji pokriva nepoznavanje stvarnoga stanja zarez II/24, 3. velja~e 2. 17

suvremene umjetnosti jednoga dijela dimo cijeli pejza` umjetnosti, a njina, homoseksualca, èna, crna- pojedinim zemljama, pa i izme|u turnim kontekstima. Ako to po- Europe. ne crno-bijelu kartu Zapad ca, emigranata itd., s odre|enim umjetnosti Isto~ne i Zapadne Europe. drazumijevamo kao globalnu Da. Kad se kaè zapadna Istok, sloboda diktatura, slo- ograni~enjima u dru{tvenom, Razvoj razli~itih fenomena tendenciju, tada trebamo vidjeti umjetnost o~ito je da svatko vi{e bodno izraàvanje represija, a javnom ìvotu. Zna~i, kada ka- umjetnosti zadnjih pedeset godi- da je Srednja Europa, zbog njezi- èm zapadna umjetnost ili zapadna bio je odre|en nekim globalne povijesne, kulturne tradicije, na demokracija, to podrazumije- nim me|unarodnim pokretima, jo{ uvijek vrlo zanimljiv model za mjetnosti zaklade Ludwig u Be~u va isto tako vrlo, vrlo razli~ito ali u svakoj zemlji i svakom gra- transnacionalno dru{tvo, dru{tvo uvjetovanu umjetnost i heteroge- du razli~ito kulturno naslje|e, ne samo s individuama nomadi- nu sliku umjetnosti. Ne vjerujem druga~iji kontekst i lokalna tradi- ma, nego i s odre|enim transna- u crno-bijelu simplifikaciju isto~- cija stvarali su odre|enu couleur cionalnim multiidentitetnim poi- i Zapadne Europe ne i zapadne umjetnosti. Vjeru- local koja ja mijenjala generalni manjem kulture. jem u konkretnu uvjetovanost aspekt tih tendencija. Primjerice Centralnoeuropska paradigma u Poljskoj, vrlo jaka konstruktivi- mogla bi biti prijedlog za globali- sti~ka tradicija odredila je razvoj sti~ku transnacionalisti~ku Euro- umjetnosti, umjetnike kao {to su pu. Ako pomislimo na zemlje kao Wladyslaw Strzemizski, Henryk {to su Italija, [panjolska ili En- Staûewski, Katarzyna Kobro itd. gleska, zemlje koje su ujedinjene Zbirka u Umjetni~kom muzeju u ([panjolska ve} 500 godina), i u kodöu bila je jedino mjesto na tanjima postoje mnogo manjih cou- kozvanom Istoku gdje ste na jed- leur locale, posebni uvjeti malih nom mjestu mogli vidjeti sve te kulturnih i politi~kih cjelina. Ako apstraktne slike od Mondriana, zamislim Europu, recimo, za sto- Auguste Herbina do suvremene tinu godina, vrlo dobro mogu vi- umjetnosti. Naravno, ta je umjet- djeti Europu kao transnacionalnu nost na mladi nara{taj sna`no multietni~ku kulturu s raznoli- utjecala, mentalno, stilisti~ki. kim kulturnim krugovima oko Isto je bilo u Ma|arskoj. Cije- gradova, u razli~itim podru~jima la ma|arska avangarda mogla se s posebnim specifi~nim uvjetima saèti u dvije glavne struje, kon- koji }e, vi{e ili manje, biti okviri struktivisti~ku i ekspresionisti~- umjetni~kih promi{ljanja. To ku. Naravno, {ezdesetih godina zna~i vrlo bogatu, heterogenu nova je neo-geometrijska umjet- kulturu. Govore}i o Srednjoj Eu- nost bila pod utjecajem te lokalne ropi, nemogu}e je na}i jednu obi- tradicije. Isto tako i Gorgona. telj u kojoj bar jedan djed, baka Meni je vrlo zanimljiva simbioza ili teta nisu etni~ki, jezi~no ili re- konstruktivisti~ke tradicije i ek- ligijski iz druge mikroklime. To sperimentalne lingvisti~ke tradi- vidim samo kao pozitivno oboga- cije, vizualne poezije, dadaizma, }enje. Zenita u Zagrebu itd. Vi{e ili ma-

ili manje misli na moderne ili su- u sredini legendarnu @eljeznu konkretnoga djela u konkretnom vremene umjetni~ke forme za- zavjesu. Umjesto toga vidimo da dru{tveno-politi~ko-ideolo{kom Na kraju stolje}a moramo se vratiti na padnih sredi{ta od Sjeverne na cijelom tom podru~ju postoji mentalnom kontekstu. U tom dru{tveno i povijesno poimanje umjetnosti Amerike i Zapadne Europe 20. raznolikost istodobno. Govore}i smislu nisam htio vi{e baratati stolje}a. Zahvaljuju}i nevjerojat- o takozvanoj zapadnoj umjetno- kategorijama East Art, Ost Kunst, noj koli~ini informacija, knjiga i sti, znamo da tu nije bilo op}e re- West Art, West Kunst. raznih izdanja, izlo`bi muzejskih presije, no bilo je tako|er dikta- nje sli~ne glavne tendencije mo- Recepcija umjetnosti Isto~ne i i privatnih zbirki, ta umjetnost je tura, u Portugalu, [panjolskoj, Couleur local èmo na}i u umjetnosti Srednje Srednje Europe na Zapadu ipak nije postala objekt kolektivnoga zna- Gr~koj, dugo vremena u Skandi- Postavom djela i grupiranjem u Europe kasnih ~etrdesetih ili ra- zadovoljavaju}a. Ima mi{ljenja da je nja. O isto~noj umjetnosti, East naviji, Irskoj... U Sjedinjenim tematske cjeline na izlo`bi su ista- nih pedesetih. Dramatski figura- ta umjetnost leksi~ki previ{e sli~na Artu, Ost Kunstu, o tom materija- Dràvama vidimo isto tako mno- knute sli~nosti umjetni~kih pojava u tivni realizam i po~etak enforme- onoj koja se vi|a u galerijama diljem lu samo nekoliko zapadnih stru~- go represije po pitanju prava mala. U {ezdesetima snaàn je bio Zapada, a da bi pobudila znatnije njaka pone{to zna. Prvi problem utjecaj strukturalisti~kih, hard zanimanje publike kao ne{to druga~i- je taj {to materijal nije dovoljno edge umjetnosti itd. Sedamdesete: je, izvorno, egzoti~no. Istodobno poznat, nije bio skupljan, nikada uskog umjetnika Alexan- mizira europsku tvr|avu i inte- Fluxus, performans, body art, zapadnjacima su odbojne za njihov historijski elaboriran, nije objav- R dera Brenera pamtimo grira neke zemlje biv{eg Isto~- happening na jednoj strani, na ukus suvi{e eksplicitne politi~ke refe- ljen... Tih nekoliko elemenata po njegovim skandalo- nog bloka. Ta izlo`ba i njezini drugoj, konceptualizam. Sve je to rence. koje znaju zapadni stru~njaci iza- znim akcijama. Me|u ostalim organizatori sluè toj svrsi! U postojalo, no kako se konceptua- Ne mislim da je to tako. brani su vi{e ili manje slu~ajno. zavr{io je i u zatvoru nakon {to njezin smrdljivi teorijski umak, lizam razvio, kako je body art bio Zato sam i pozvao tri stru~njaka Netko je slu~ajno putovao u biv{i je zelenim sprejem naslikao naravno, uba~eni su samo pri- realiziran, konkretiziran u pojedi- iz Zapadne Europe, jednog iz Sovjetski Savez, netko ima neke znak dolara na Maljevi~evoj sli- hva}eni i hegemonijskim kul- nim akcijama, to je uvijek bilo Londona, jednog iz Southemp- veze s biv{om Jugoslavijom itd. ci u Stedelijk muzeju. Na izlo`- turnim konsenzusom nagra|eni odre|eno lokalnom situacijom. thona, jednoga iz Ohia u Sjever- Mnogo puta u mojem profesio- bi u Be~u Brener nije slu`beno umjetnici koji predstavljaju na- noj Americi. Oni ne misle da je sudjelovao, no pobrinuo se za cionalni i me|unarodni umjet- nalnom ìvotu u posljednjih dva- Srednja Europa kao transnacio- ova umjetnost sli~na zapadnja~- pokretanje rasprave o eti~nosti ni~ki establi{ment. Deklariraju- desetak godina ~uo sam Ost nalno dru{tvo koj umjetnosti. Mo`da je sli~an cijeloga projekta. Na otvorenju }i odre|enu »heterogenost« ovaj Kunst, posebno u Njema~koj, jezik, metode, kori{tenje materi- Brener je dijelio letak s tekstom projekt u stvarnosti ignorira po- Povijesni i geografski okvir Mit- [vicarskoj, Nizozemskoj, Austri- jala i odre|en na~in formalnog koji je potpisao zajedno s Bar- stoje}u konfliktnost i antagoni- teleurope na ovoj izlo`bi ponudili ste ji: . Uvijek sam strukturiranja informacija. No a, to je Ost Kunst barom Schurz. Evo {to bi Bre- zam u prostoru dana{nje europ- kao svojevrsni model mogu}ega razr- pitao: [to vam to zna~i isto~na ner imao re}i ovom prilikom: ske kulture. Dok ujedinjena Eu- je{enja odnosa lokalnog i globalnog, oni vide, o tome smo razgovarali umjetnost? Ima li ikakve temelj- ropa gradi nove restriktivne jednog od klju~nih pitanja na{ega nakon otvorenja, da je sadràj, ne razlike izme|u zapadne i Ne multikulturalnoj predstavi! granice, dok se stvaraju zato~e- vremena. poruka posve razli~ita. Posebno isto~ne umjetnosti. I {to se doga- Globalizacija je, naravno, kad smo na podru~ju biv{e Jugo- Projekt Aspekti/Pozicije. 50 ni~ki logori i izbjegli~ki zbjego- |a kada neki umjetnik, kojega se op}a tendencija na svim razina- slavije. Ali isto to se vidi i u polj- godina umjetnosti Srednje Europe vi, te dok posvuda ja~aju rasi- smatra isto~nim umjetnikom, ma ljudske aktivnosti, od ekono- skoj, ma|arskoj, ~ehoslova~koj 1949-1999. konstruira daljnju zam i ksenofobija, be~ki Muzej koji primjerice ìvi u Zagrebu, umjetnosti. Tu vrstu izravnoga ina~icu multikulturalnog neoli- moderne umjetnosti ponovno mije do vojne strategije i od zna- Budimpe{ti ili Var{avi, sutra jezika s tako mnogo povijesnih i beralisti~kog mita. Umjetnici i predstavlja odvratnu ideologiju nosti do umjetnosti. Ali globali- emigrira ili se oèni danskom politi~kih referenci ne moè se publika pozvani su da se zaoku- hegemonijskog korporativisti~- zacija ne zna~i homogenizaciju, djevojkom i po~ne ìvjeti u Am- na}i, ili vrlo rijetko, u takozva- pe »kreativnim kaosom« i »mul- kog konsenzusa. Prisustvujete unifikaciju, uniformizaciju. Glo- sterdamu. Je li to automatski za- tiidentitetom« heterogenog je- izlo`bi gdje su stvarne strukture balizacija zna~i ponajprije inten- nim zapadnim sredi{tima. Toga padna umjetnost? Bilo bi to pre- dinstva »Srednje Europe« koju dominacije prekrivene produk- zivnu razmjenu informacija, ali ima vi{e u Ju`noj Africi, u djeli- glupo i povr{no shva}anje. progla{ava kustos Lóránd cijom »kasnofeudalne« i isto- ne nu`no i nestanak razlika. Za- ma latinoameri~kih umjetnika, Mi homogeniziramo isto~nu i Hégy. Taj program konstruiran dobno »pluralisti~ke« raznoliko- {to bi razlike trebale nestati? Ne ali ne tako mnogo. To je o~ito jednako tako homogeniziramo je pomo}u pseudopovijesne i sti i ujedna~enosti. kaèm da se to ne bi trebalo do- ako pogledate izlo`bu. Skoro sva- zapadnu umjetnost. Ako smo la`no politizirane opozicije ka- Pozivamo sve nazo~ne i one goditi kao moralni imperativ, ki drugi umjetnik ima neku povi- svjesni socijalnih, povijesnih, po- tegorije Zapad-Istok. Habsbur- koji sudjeluju »ne mrtve, nego samo postavljam stvar logi~no: jesnu, politi~ku, dru{tvenu refe- liti~kih, ideolo{kih, etni~kih, reli- {ka Monarhija vra}a se da bi ìve« na trenutni bojkot ove za{to bi razlike trebale nestati? rencu. Ako se govori o politi~kim gijskih, jezi~nih itd. odre|enja bila referentna to~ka tog vi{e- izlo`be. U dana{njoj politi~koj One ne nestaju. Ako ja znam ne- referencama u umjetnosti Isto~ne umjetnosti to zna~i da su svi slojnog kulturnog jedinstva. situaciji jednokratna protestna {to o ne~emu, ne zna~i da svojim ili Zapadne obale u Sjedinjenim izvorni umjetni~ki fenomeni ra- Ha! »Srednja Europa: akcija protiv Heidera i drugih znanjem eliminiram razlike Dràvama, vi{e ili manje se govo- zvijeni u odre|enom kontekstu i nova Kakanija be~kog kustosa?! austrijskih pauka nije dovoljna. me|u stvarima. Dana{njicu viri u kontekstu SIDE, manjina, da taj sloèni kontekst odre|uje Cijela ta spekulacija smrdi na Nuàn je aktivni, lokalni i spe- dim kao otvorenost, razumijeva- crnaca ili imigranata. Ako govo- umjetnost, njezin jezik i sadràj kilometre po Spenglerovoj kul- cifi~ni otpor protiv diskrimini- nje, senzibilno razumijevanje ra- rimo o politi~kom ili povijesnom tada bi trebali priznati da turnoj metafizici! Nema sum- raju}ih strategija multikultura- zli~itosti sve manjih i manjih cje- kontekstu umjetnosti Srednje nema isto~ne umjetnosti i zapad- nje tu se barata s konstrukcijom lizma. Potreban je otpor protiv lina. Ne nacija, ne gradova, ne Europe, imamo par exellence povi- ne umjetnosti. Postoje samo indi- geopoliti~kog i kulturnog pro- struktura neoliberalnog konsen- manjina, nego na kraju individua, jesna pitanja, potragu za identite- vidualni modeli, lokalne pojave, stora koji je smi{ljen da legiti- zusa! Z konkretnih osoba u konkretnim tom u historijskom smislu, reak- {kole, skupine itd. Istoga ~asa vi- dru{tvenim, povijesnim, etnokul- ciju na politi~ke sukobe. Z 18 zarez II/24, 3. velja~e 2.

tekturom za koju je te{ko re}i je umjetni~ke elite i protagonista li u procesu ru{enja ili jo{ nije lokalnih, uglavnom isto~noeu- dovr{ena. Kao {to kaè Edi ropskih scena. Nju zasigurno Muka, albanski umjetnik, kustos djelomi~no obja{njava poja~ano zanimanje za isto~noeuropsku umjetnost nakon raspravi koje 1997. godine izaziva internaciona- lizam Manifeste i Documenta na kojoj izlaù svega tri isto~noeuros- Onufri 99 pka umjetnika, kao i egzoti~nost ekstremno periferne Albanije. Me|unarodne manifesta- i aktivist, koji je uz potporu al- Dodamo li tome podatak da su cije kakva je ova banskog Ministarstva kulture tu izlo`bi Onufri dodijeljena znatna lokalnu manifestaciju 1998. godi- sredstva iz dràvnog prora~una, pridonose afirmaciji novih ne uspje{no pretvorio u relevan- {to pak svjedo~i o svijesti o va`- kreativnih praksi i medija tnu me|unarodnu izlo`bu, kon- nosti kulturne politike na putu k stitutivni element teritorija koji punoj integraciji Albanije, ocrta- Nata{a Ili} ozna~avamo Balkanom jest stanje vaju se okolnosti pod kojima se ta trajne nestabilnosti. Albanski slu- regularna nacionalna smotra re- Onufri 99, Me|unarodna izlo`ba ~aj tek je jedan u nizu bezuspje{- centne umjetni~ke produkcije s suvremene umjetnosti, Nacionalna nih poku{aja europske admini- politi~kim promjenama nakon galerija Tirana, Albanija, prosinac 1999-sije~anj 2000. stracije da primiri neko od bal- Berishine ostavke pretvorila u re- kanskih àri{ta, kojim se Balkan levantnu me|unarodnu manife- a bismo govorili o me|u- potvr|uje kao fantazmatsko mje- staciju suvremene umjetnosti. narodnoj izlo`bi Onufri 99, sto nacionalnog ludila, simptom Me|unarodne manifestacije ka- D otvorenoj koncem prosin- Europe koji otjelovljuje sve {to je kva je od 1998. godine izlo`ba ca u Tirani, glavnom gradu Al- u svjetlu ujedinjene Europe po- Onufri ili Pyramedia, sastanak banije, najprije moramo ocrtati gre{no. mreè Syndicate koji u Tirani 1998. godine organizira Edi specifi~nosti koje je lokalno obi- Piramidalne pobune i prvo kino ljeàvaju, a koje se ne iscrpljuju Muka, pridonose afirmaciji novih tek nabrajanjem pitoresknih pri- Politi~ku krizu koja je potresa- kreativnih praksi i medija te stva- zora s blatom prekrivenih socija- la Albaniju koncem 90-ih naj~e- raju temelje kriti~kog diskursa, a listi~kih avenija s palmama i arhi- {}e opisuju nejasnim i zastra{uju- izlaganjem albanskih umjetnika }im pojmovima kaosa i anarhije, na velikim isto~noeuropskim bez obzira drè li da je rije~ o izlo`bama, kao {to je, primjerice, gra|anskom ratu ili pak o prvoj nedavno zatvorena izlo`ba After oruànoj pobuni u Europi nakon the Wall u Stockholmu, ili sudje- Budimpe{te 1956. godine. Nakon lovanjem na posljednjem veneci- piramidalne pobune iz 1997. godine janskom Bienalu, o~ito je da je al- Tirana by night kad se pobunilo stanovni{tvo banska umjetnost zauzela pozici- masovno oplja~kano financijskim je koje vi{e ne moè ugroziti ~i- inènjeringom sprovedenim uz njenica da Albanija prestaje biti bezo~nu potporu Berishinih vla- egzoti~na tabula rasa. daju}ih struktura, demokratskih Od Schöne Wohnung do make- izbora na kojima pobje|uje ljevi- tarskih ~asopisa ca, Berishinog neuspje{nog vojnog udara i rata na susjednom Izlo`ba Onufri uz potporu Edi Kosovu ~ini se da je Albanija Rame, slikara i disidenta, a da- zemlja u kojoj se ostvaruju sve na{njeg ministra kulture, 1998. no}ne more prosje~enog stanov- godine uvodi natje~ajnu koncep- nika neke tranzicijske zemlje. Do ciju albanskih sudionika, a Edi definitivnog pada @eljezne zavje- Muka uspje{no konkretizira svoja Igor Kuduz se ranih devedesetih, Albanija je, me|unarodna poznanstva smje- zajedno s Rumunjskom i Bugar- {taju}i albansku suvremenu pro- skom, bila upori{te najrigidnijeg dukciju u me|unarodni kontekst komunizma, a eksplozivna smje- izlo`be Permanentna nestabilnost, sa politike, organiziranog krimi- na kojoj su, me|u ostalima, izla- nala i populizma ni u postkomu- gali Slaven Tolj i Igor Grubi}. Tirana by day nisti~kom razdoblju nije donijela Uvodi se i me|unarodni ìri, a komentiraju}i pasivnu fascinaciju maka iz maketarskih ~asopisa o stabilnost. Albanija je jo{ uvijek nov~ana nagrada magazina Flash koju izaziva potro{ena teroristi~- graditeljstvu, doti~e problemati- bezo~no siroma{na, vlada jo{ Art u iznosu od 5.000 dolara do- ka koncepcija politi~kog anga- nema kontrolu nad ~itavim teri- dijeljena je albanskom umjetniku ku fizi~kog, manualnog rada kao `mana kao dekorativni element torijem, a organizirani kriminal, Alban Hajdiniju i me|unarodno vrste koja izumire, dok se knjiì- na ne-politi~kom tijelu suvreme- koji se uz zastra{uju}u potporu etabliranom bugarskom umjetni- ca s albanskim tekstom putopisa, nosti. Su~eljavanje priznatih au- kala{njikova oplja~kanih iz vojar- ku Luchezaru Boyadjijevu. Za- koje je Zlobec pisao tijekom bo- tora (koji izlo`bi daju kredibili- ni u vrijeme masovne pobune htjevi ideolo{ke propagande i an- ravka u ljetnoj slikarskoj koloniji tet) s onim mla|ima i manje po- uvukao u sve segmente dru{tva, i tiutopijski temeljita informacij- u Ortoni, bavi uvjetima u kojima znatima zanimljivo je i na razini dalje odre|uje ritam koji Tiranu ska blokada kojoj je Albanija de- funkcionira umjetni~ka aktivnost pojedinih nacionalnih selekcija. s prvim mrakom pretvara u sa- setlje}ima bila izloèna dramati~- i politikom njezine internaciona- blasno praznu pozornicu mogu- Tako [vedsku predstavlja umjet- nim ~ine postkomunisti~ko su~e- lizacije i prezentacije. U kontek- }ih zlo~ina. nica Annika von Hawssvolf, s vi- ljavanje s arhivom umjetnosti 20. stu spomenute me|unarodne Dakako, politi~ka nestabilnost stolje}a. înjenica dominantne deoradom feministi~ke proveni- i rudimentarna infrastruktura jencije predstavljenim na po- kontekstualizacije ~injenica da su Negda{nji mauzolej Envera Hoxe, danas popularnosti ranije zabranjenog nagradu podijedili albanski slikar odraàvaju se i na kulturnoj sce- apstraktnog slikarstva zadaje op}i sljednjem venecijanskom Biena- International Centre for Arts u kojemu se starije generacije Edi Hila i ko- odrào dio izlo`be ni, koja je do nedavno jedva po- ton albanskoj selekciji na izlo`bi lu, uz mla|eg i manje afirmira- sovski umjetnik performansa naj- stojala. Nju pak slikovito opisuju Onufri 99, a u novim medijima nog umjetnika Ola Persona, koji ~injenice da je prvo albansko rade uglavnom raseljeni albanski izlaè instalaciju sa sobnom bilj- mla|e generacije Seslej Xhafa, ne kino, Millenium, otvoreno 31. ko- umjetnici. Alban Hajdini izlaè kom ~ija razina elektri~ne energi- govori samo o socijalnoj motivi- lovoza 1999. godine, i to prikazi- instalaciju Cleaning Project 1999- je kompjutorski komunicira sa ranosti koja novac dodjeljuje oni- vanjem filma Intervista traè- 2000 s nizom stiliziranih umivao- stockholmskom burzom. Ukra- ma kojima je najpotrebniji, a jo{ nje rije~i mladog albanskog um- nika i advertising plakata s pranjem jinski tandem Miroslav Kul~itsky manje o neokaljanim estetskim jetnika Anrija Sale, u kojem su- ruku, koja referira na moralnu i i Vadim êckorsky, ~ije smo ra- kriterijama koji ciljaju na objek- ~eljavanje s kolektivnom pro{lo- dru{tvenu odgovornost, dok dove nedavno mogli vidjeti na tivnost, ve} o kulturi kao djelo- {}u postaje osobna potraga u ko- Adrian Paci izlaè fotografije izlo`bi ukrajinske umjetnosti u tvornom mehanizmu politike. joj umjetnik uz pomo} profesio- Muzeju suvremene umjetnosti u koje obra|uju shizofrene simpto- Stoga bez obzira na neujedna~e- nalnih ~ita~a s usana ispunjava ri- me sindroma granice. Zagrebu, izlaè fotografsku seriju je~ima nijemu traku intervjua nu kvalitetu izloènih radova i U slikarskom okruènju zani- Blow Up s kadrovima iz kultnog koji je njegova majka kao ~lanica nedora|eni koncept cjeline, me- mljivo funkcioniraju slike mla- Antonionijeva filma, propituju}i komunisti~ke omladine dala prije |unarodna izlo`ba u Tirani nije dog slovenskog umjetnika @ige koncept mogu}ih svjetova te pro- vi{e od dvadeset godina. Tim tek bizarna kontradikcija koja Karià, ~iji konceptualni slikarski izvoljnost kako fotografske objek- vi{e za~u|uje ~injenica da se u kratkotrajno prekida informacij- ciklus Teror je dekor kombinira tivnosti, tako i koncepta objektiv- Tirani posljednjih godina dogo- sku monolitnost Europe, ve} dekorativne elemente iz ~asopisa nosti op}enito. dilo nekoliko manifestacija na ko- Hrvatsku predstavljaju Igor ogoljeni primjer djelotvornosti jima se okupilo {aroliko dru{tvo Schöne Wohnung iz 70-ih i slike poznatih svjetskih terorista ili Kuduz i Igor Zlobec. Ciklus fo- kulturne politike koji sasvim oz- sastavljeno od me|unarodne Z Igor Zlobec prizore iz filmova o terorizmu, tografija Igora Kuduza, presni- biljno valja dràti na oku. zarez II/24, 3. velja~e 2. 19

hovim plasmanom. Taj proces programske aktivnosti. Dakle, Mu- muzeja ipak bilo vektorski organi- va se preko vrlo meke sigurnosne dvosmjerne transmisije, informacija zej }e svoju funkciju prezentiranja zirano s jednom po~etnom i jed- granice. Sli~an postupak heterotopije - kapital, opstat }e jedino uz pret- muzejske gra|e javnosti temeljiti nom zavr{nom to~kom. I tu se za- prostora razvijen je u projektu koji postavku razvitka politi~ke ekonomije na dijakronijskoj metodi ~ime bi se stalo {to se ti~e prostorne organiza- ove godine zapo~inje s realizacijom vremena (prema Viriliu) kao {to ve} trebalo nazna~iti postojanje kom- cije muzeja. Kod koncipiranja no- u Berlinu, gdje }e tri sadràjno ra- pleksnih uzro~no-posljedi~nih veza vijih muzeja, nastalih u proteklom zli~ita, ali prostorno bliska muzeja pojedinih umjetni~kih pojava i fe- desetlje}u, dominantna je simbo- na ~uvenom Museum Inselu biti po- nomena. Prezentacija narativnom li~ka, dakle formalisti~ka, a ne vezana u jednu cjelinu nizom pro- metodom, prema pukom kronolo{- strukturalisti~ka dimenzija gra|e- laza te razli~itim prostorima za kom slijedu, stilskim odrednicama, vine. Uglavnom je to arhitektura prate}e sadràje javne namjene. Muzej nove morfolo{koj sli~nosti ili, primjeri- novih formalisti~kih i tehnolo{kih ce, medijima u kojima se pojedini karakteristika koje, istina, odgova- Disperzivno kretanje ili muzej rad materijalizira, bila bi korak raju potrebama suvremene muzej- kao mreà unazad, a ne odgovor na duh vre- ske prakse, ali ipak vrlo ~esto zbog mena. Danas je posve jasno da je svoje ekskluzivnosti i iznimnosti strukture biljeènje, odnosno u slu~aju mu- vi{e koriste podru~ju arhitekture Kretanje, kao jedan od osnovnih as- nego muzeologije. pekata muzeja, bazira se na vektoriza- Cilj muzeja nije reprezen- Kao jedan mogu}i prilog novoj ciji krivulje n-tog reda... prostor nove tirati povijest umjetnosti tipologiji muzeja izdvojit }u natje- epohe morao bi biti mapping vi{eg ~ajni projekt za Muzej suvremene reda. Dakle, zamisao arhitekata Nji- 20. stolje}a, nego omo- umjetnosti u Zagrebu, arhitekaton- ri}+Njiri} isprekidano je vektorsko gu}iti kreativno ~itanje skog tima Njiri}+Njiri}, kojemu je kretanje prostorima muzeja s pro- povijesti i umjetnosti na Ocjenjiva~ki sud dodijelio drugu mjenama smjerova, poput disper- nagradu. Novina koju nudi ovaj zivnog kretanja. Takvo kretanje mnogim, me|usobno projekt o~ituje se u stvaranju nove karakteristi~no je upravo za global- isprepletenim nazivima strukture muzeja kombinacijom ne mre`ne komunikacijske sustave postupaka distorzije modela muzeja po kojima do informacije dolazimo Tihomir Milovac 19. stolje}a i heterotopije prostora, kretanjem cyberspaceom u svim kao zna~ajnog pomaka u tretmanu smjerovima i sferama (naprijed rao se upravo spustio, mjese~evo javnih prostora danas. Istraùje se natrag, lijevo desno, gore do- O je prometalo posve nepomi~no, i nova mogu}nost tipologije muzeja koja lje i permutacijama naprijed to je veoma neobi~an osje}aj. se pribliàva obrascu shopping-malla, gore, lijevo natrag itd.). Na{e Prema mome mi{ljenju prostorni je let stvarnog javnog prostora dana{njice... kretanje prostorom muzeja moè sinonim za pokret. Pa ipak, modul se stoji u obja{njenju rada. Ta je na- biti ciljano, ali kod ovog muzeja ne kre}e, kao da je posa|en na tom mje- mjera proizi{la iz posve novih obli- ostavljena je, ili se ~ak preporu~uje, stu od po~etka vremena. U ovoj izjavi ka konzumiranja umjetnosti karak- mogu}nost slu~ajnog otkri}a. Jed- astronauta Buzza Aldrina iz Apolla teristi~nih za kraj 20. stolje}a, kada no i drugo sli~no je, opet, virtual- 11, koji je 1969. godine uz Niela nom kretanju na mreì. Prostor ovog Armstronga stupio na povr{inu muzeja realni je prostor tvrdih po- Mjeseca, zrcali se paradigmati~na dova i zidova, me|utim, njegova slika na{eg doba, i to direktno kao struktura zatvorenih i otvorenih pro- promjena odnosa prema vremenu i stora omogu}uje posjetitelju otkri- prostoru, a indirektno u odnosu Odrednice muzeja va~ko mapping kretanje, opet karak- spram povijesti, sada{njosti, stvar- teristi~no za mre`ne sustave. (U nom, odnosno virtualnom. novih struktura radikalnijoj verziji arhitekti su Zadnjih se godina 20. stolje}a trebaju nuditi mo- predvidjeli mogu}nost da gra|evi- ve} posve argumentirano govorilo na nema vanjskih stijena. To je za- o kraju povijesti, {to su mnogi na- gu}nost nove sigurno iznimno provokativan po- zvali i kretanje unazad. To~no je da tez koji, upravo u funkcionalnom osje}amo kako se povijest fraktali- percepcije i izmije- smislu razvija njegovu otvorenost i zira i gubi svoju op}enitost te da se njen odnos prema komunikativnost, a u simboli~kom na{a stvarnost sastoji od ubrzanih njegovu tranzicijsku poziciju izme- doga|aja. Od op}ih, dominantnija vremenu i prosto- |u realnog i virtualnog, dakle prema su lokalna zbivanja i ona ~ine po- nefizi~kom prostoru.) Pri tome su sve novi civilizacijski krajolik. Teo- ru, povijesti i zatvoreni prostori, koje arhitekti na- reti~ar Paul Virilio tvrdi, i mi se s sada{njosti zivaju kapelice (tlocrti etaà Muze- tim slaèmo, da je jedino brzina ja, morfolo{ki gledano, podsje}aju primjetno prisutna u gotovo svim nas na strukturu vi{e paralelno ak- segmetima civilizacijskih postignu- tivnih »prozora« na ekranu ra~una- }a kao nezamjenjivi znak 20. stolje- la), zapravo prostori poznatih adresa }a. Pri tome brzinu treba shvatiti postoji politi~ka ekonomija bogatstva. kakve nalazimo u sustavu e-mail kao element koji je kultiviran i orga- Stoga se podsjetimo stare poslovice zejske prakse rekonstrukcija linear- se ozbiljno preispituju metode ga- po{te. U na{em slu~aju te adrese su niziran, ~ak i urbaniziran u smislu koja kaè: vrijeme je novac. Analo- nog slijeda povijesnih i umjetni~- lerijskog/izlo`benog prezentiranja umjetnici ili neke umjetni~ke poja- odgoja neke sredine, a ne kao pro- gno tome moèmo slijediti Virilio- kih doga|aja, metodolo{ki nedo- umjetni~kih djela. Uvrstiv{i pod ve. Otvoreni prostori proto~ni su ko- mjenjivi i prolazni fenomen. Viri- vu definiciju da je brzina apsolutna statno. Cilj Muzeja nije predo~iti, isti krov muzej, trgova~ki centar i ridori i sluè kao mnogostruki lin- lio upravo brzinu i njezin utjecaj mo}. Ipak treba naglasiti da upravo odnosno reprezentirati povijest mehaniziranu regal-garaù arhitek- kovi. U sadràjnom smislu u njima na stvaranje nove percepcije vre- zbog hiperlink-strukture koja karak- umjetnosti 20. stolje}a, nego omo- ti su rije{ili vi{e specifi~nih zahtje- je mogu}e interaktivno, kreativ- mena i prostora drì presudnim za terizira sustave komunikacijskih gu}iti kreativno ~itanje pojmova va, karakteristi~nih upravo za na- nom metodom kontekstualizacije, pojavu pojma drugog po~etka vreme- mreà, ta novopostignuta mo} nije povijesti i umjetnosti na mnogim, vedeni Muzej, i to na specifi~noj lo- {iriti informaciju o sadràju u zana (iz njegove knjige Brzina osloba- koncentrirana u centru ili centri- me|usobno isprepletenim razi- kaciji (rije~ je o sjeveroisto~noj tvorenim prostorima. Vrijedi ovdje |anja, nedavno prevedene na hr- ma, nego je rasprostranjena {irom nama. strani raskri`ja Avenije Ve~eslava citirati rije~i Ive Maroevi}a iz knji- vatski u izdanju biblioteke Psefiz- svijeta (World Wide) i na korist je Mislim da je sve do osamdesetih/de- Holjevca i Avenije Dubrovnik). ge Uvod u muzeologiju: Izlo`be poma). Kada spominjemo brzinu u mnogim potencijalnim korisnici- vedesetih godina 20. stolje}e zapravo @elja svakog muzeja je da ima {to staju tematska memorija i formuli- kontekstu stvaranja nove kvalitete, ma. Stoga ovakvu brzinu moèmo bilo produkt 19. stolje}a... na{a je epo- vi{e publike i stoga je zamisao o rana poruka odre|enog dru{tvenog {to zapravo sintagma drugi po~etak promi{ljati samo kao posve »novi« ha reproducirala, a ne inovirala. Po- pridruìvanju drugih javnih sadr- trenutka. Istovremeno velike izlo`- vremena i nagovje{tava, gotovo ne- element, ravnopravan s vatrom, vo- navljali smo, a da nismo stvorili ni{ta àja muzeju potpuno opravdana jer be stvaraju neki novi kontekst, koji svjesno povezat }emo je s progra- dom, zrakom ili zemljom. Da bi- novo, osim velikih katastrofa. Ukoliko podru~je djelovanja muzeja {iri na nije vi{e muzealan, a nije ni reali- mima futurista s po~etka stolje}a smo prepoznali taj novi element, ovu jaku kritiku na{e epohe, koju znatno ve}e podru~je nego bi ga sti~an, ve} se poistovje}uje s tea- ili }emo je pak u pojednostavlje- njegovu pozitivnu i negativnu stra- je izrekao Paul Virilio, primijeni- muzej mogao dose}i samo svojim trom i ponovno nas vra}a na pove- nom obliku pogre{no povezati i za- nu, moramo ìvjeti u svijetu realnog mo na podru~je muzeologije i kon- specifi~nim sadràjem. Muzej se zivanje predmeta idejom ili temati- mijeniti s pojmom relativne brzine, vremena i upoznati ga kao {to po- kretno na muzejsku arhitekturu, na ovoj lokaciji mora izboriti za kom, {to nije daleko od renesan- npr. Blietzkriegova, brzinom bom- znamo ovaj svijet realnog prostora, dobit }emo odgovor koji zapravo publiku koja }e ga pohoditi neor- snog mi{ljenja ili maniristi~ke in- bardera i tenkova, ali i automobila savjetuje nas Virilio. Ili, jednostav- potvr|uje tu Virilijevu tvrdnju. ganizirano, zbog osobne znatièlje, terpretacije. i brzinom svemirskih raketoplana. nije re~eno, trebamo biti u ìvotu. Muzeji su u pravilu ponavljali arhi- odnosno kulturne potrebe. Pogoto- To je stoga {to je danas, kao i na Danas posjetitelji u umjetni~- Zato bi odrednice koje }e karakte- tektonsku, ali i organizacijsku vo je za afirmativno djelovanje mu- kim djelima traè slojevitu poruku, po~etku stolje}a, jo{ uvijek prisut- rizirati muzeje nove strukture trebale strukturu devetnaestog stolje}a. Iz zeja va`na zamisao meke granice iz- na fascinacija tehnologijom kao kao i mogu}nost sagledavanja iz nuditi mogu}nost nove percepcije i devetnaestog smo stolje}a, tako|er, me|u razli~itih i naoko suprotstav- vi{e to~aka. Stoga su nam potrebni bitnim faktorom stvaranja mo}i. izmijenjeni odnos prema vremenu naslijedili oblik enfilade prvih mu- ljenih sadràja, prostora trgovanja Ali razlika izme|u po~etka stolje}a novi oblici razmjene kompleksnih i prostoru, povijesti i sada{njosti. zejskih gra|evina i linearno predo- u prostoru muzeja. Ovakav otvore- informacija, odnosno novi i nepo- i dana{njice vi{e je nego o~ita. Ako ~enje gra|e, pri ~emu se sugerirao ni pristup ukida prepreku ulaska u se prva polovica stolje}a moè defi- tro{eni oblici kreativne komunika- Novi Muzej suvremene umjet- diskurs bez alternative. Pomak je muzej kao i dvojbu posjetiti muzej cije. Stari oblici predstavljanja nirati kao mo}ni vrhunac industrij- nosti do{ao konceptom novog fleksibil- ili ne, budu}i da se jedan dio po- skog doba, tada drugu polovicu uzrokuju industrijalizaciju vi|enja. Ovdje }emo te karakteristike nog izlo`benog prostora u kojem se tencijalne publike, koriste}i druge Percepcija danas vi{e nije samo smatramo dobom informacijske uz minimum ograni~enja posjetite- sadràje, ve} nalazi u zoni djelova- mo}i. I tu ni{ta nije sporno. Mo} je poku{ati izloìti na primjeru naj- esteti~ko, nego i eti~ko pitanje. va`nijih odrednica Muzeja suvre- lja hrabrilo na aktivno sudjelovanja muzeja. Kao dobar i provjereni uvijek mo}, bila ona vulgarna ili I ovdje se ponovno vra}amo na mene umjetnosti u Zagrebu, koje nje. Mies van der Rohe me|u prvi- primjer navest }u adaptaciju Muze- sofisticirana. No bitna razlika iz- pitanje . Ovako strukturira- su u obliku podloge arhitektonskog ma je u projektu Muzej za mali grad ja Louvre u Parizu arhitekta I. M. vremena me|u po~etka 20. stolje}a, odno- ni muzeji pretpostavka su da }e natje~aja u ljeto 1999. godine bile iz 1942. godine primijenio takav Peia koji je starom muzeju dodao sno industrijskog imperijalizma, i postati doga|aj, ono s po- ponu|ene javnosti. (U tom smislu fleksibilni princip organizacije podzemni trbuh koji sada sluì kao vrijeme kraja 20. stolje}a, u druk~ijoj je pri- ~etka ovog zapisa, koje je promije- zanimljivo je spomenuti mi{ljenje izlo`benog prostora. Kasnije ga, uz novi ulaz u muzej, ali i kao prostor mjeni postignute mo}i. Informaci- njeno djelovanjem kao no- Borisa Groysa »Istovremeno se, jo{ neke novine, razvijaju arhitekti za druge javne sadràje. Tu su tr- brzine je kao sredstvo mo}i danas su, za- vog elementa, te koje je politi~ki me|utim, postavlja pitanje: je li Renzo Piano i Richard Rogers na govine visoke mode, dizajna, kon- hvaljuju}i upravo strelovitom teh- ekonomizirano. danas mogu} i kakav drugi muzej Centru Georges Pompidou (1977) te gresne dvorane, garaè, kazali{ta, Vrijeme je akcident nolo{kom razvitku informati~kih , kaè Virilio. Ako polazi- osim muzeja suvremene umjet- Norman Foster na Centru za vizu- knjiàre, CD-shopovi, restorani, akcidenta sustava globalne komunikacije, ve- mo od pretpostavke da nosti«.) Dotaknut }emo samo se- alne umjetnosti u Seintsburyju, Sveu- digitalni muzej itd. Pristup tom doga|aj gra- }inom slobodno dostupne. A kapi- , tada treba graditi muzeje gment javne funkcije muzeja, prije ~ili{te East Anglia (1977). Iako nije undergroundu je iz vi{e pravaca, od- di svijet tal, shva}an danas i kao op}e do- kao mjesta doga|aja. Nazovimo ih svega komunikaciju s publikom, pravocrtno, kretanje je fizi~kim, ali nosno ulica i trgova okolice Lou- bro, ne stvara se skrivanjem infor- , odnosno odnosno funkciju stalnog postava i i duhovnim prostorom ovakvih vrea, a povezanost s muzejom zbi- akcidencijski muzeji muzeji macija, nego upravo obrnuto, nji- doga|aja. Z 20 zarez II/24, 3. velja~e 2.

triptiha autor nas obavje{tava da novo, ni originalno, ni kopiraju}e, njihova izjedna~avanja u smislu koje povezuju podru~ja jednakih su na izlo`bi: radovi, okviri, sta- koji parafrazira raniju Trbuljako- Martekova koncepta o nemogu}- ideja u razli~itim prostorima i kla, kartoni, zidovi, prozori, povu akciju. Martekov iskaz negira nosti stvaranja novih oblika i nei- vremenima umjetnosti 20. stolje- dovi, elektri~na struja, zrak, ste- sve mogu}nosti autorskog djelo- zbje`nosti ponavljanja. }a. Paralele iz naslova izlo`be au- Te`nja autora je da na ovoj tor postavlja usporednim izlaga- izlo`bi preuzme ulogu vlastita njem vlastita rada, uz sadràjno, kriti~ara, tako da pokazane para- formalno ili idejno srodne radove lele imaju zna~enje samokriti~ar- nekog drugog autora. Izloèni Inventura umjetnosti skih opaski iz podnaslova izlo`be. Martekovi radovi predstavljaju U ovom postupku sadràna je njegov rad na predpoeziji, djela ideja o neminovnosti ponavlja- konkretne poezije, poetske agita- stolje}a nja, o nemogu}nosti da se kaè cije, kao i dokumente o idejama i ne{to novo, da se svijetu doda izvedenim akcijama, u kojima su nova ideja ili oblik, jer sve su ide- Marteku kao kriti~aru ne- sadràna eti~ka pitanja, s ironi~- je i oblici ve} odavno prisutni. nim odmakom, kao trajna obi- mogu}e je vlastitim Zato je i Marteku kao kriti~aru lje`ja Martekova umjetni~kog djelima dodati novi sadr- nemogu}e vlastitim djelima do- djelovanja. Paralele su postavljene dati novi sadràj, mogu}e je àj, mogu}e je samo s radovima umjetnika iz prve po- samo pridruìti srodno djelo kao lovice stolje}a (A. êrnigoj, A. pridruìti srodno djelo dokaz neizbje`nosti i beskona~- Hoffmeister, V. Jeromilov), s ra- kao dokaz neizbje`nosti nosti ponavljanja. Svako umjet- dovima Martekovih suradnika iz ni~ko djelovanje zapravo je proi- ponavljanja Grupe {estorice (B. Demur, M. zvodnja vi{ka, dodavanje ve} po- Stilinovi}), s djelima umjetnika stoje}ih stvari, a suzdràvanje od Rosana Ratkov~i} srodnih ideja ~iji je rad vezan uz djelovanja u tom smislu za Mar- grupu Fluxus (J. M. Krausse, G. Izlo`ba Vlado Martek, Paralele teka je pitanje etike. O tome pi{e: Maciunas, M. Kniàk), s djelima (samokriti~arske opaske) u Salonu »Bilo ~emu bilo {to je dodano. Galerije Karas, Zagreb, od 11. suvremenih umjetnika (G. \or- Svijetu je dodano i~ije slikarstvo. sije~nja-4. velja~e 2000. |evi}, Z. Kutnjak, C. Donegan, Jednom pojavljeni, oni, crteì i G. Rühm, J. Kolar), kao i s djeli- slike osloba|aju tautologiju (ako vod u izlo`bu Vlade Mar- ma pjesnika (A. Ginzburg, G. se ona moè zamisliti nezavisno) teka (u Salonu Galerije Gozziano, R. Desnos), knjièvni- za ljubav i profit slikareve èlje U Karas) predstavljaju tri penice, ~uvar(ica). Na ovaj na~in vanja i upu}uje na to da on zaka (F. Kafka, S. Beckett), teoreti- da bude izme|u sebe i drugih teksta uokvirena tradicionalnim autor isti~e reduktivni pristup pravo ne èli pokazati ni{ta, ~ime ~ara (R. Petrovi}, R. Barthes), te ponovljen.« okvirima, kao i ostali izloèni ra- slici, nadre|en izloènim radovi- osvaja traènu poziciju izvan s biografskim podacima umjetni- dovi, {to upu}uje na njihovo zna- ma koji istovremeno sadrè dru- umjetni~ke prakse koja zahtijeva ka (K. Maljevi~, L. Visconti). U uvodu prate}eg teksta Mar- ~enje nezavisnih umjetni~kih dje- ge ideje i zna~enja. Idejnim svo- stvaranje gotovih djela ili sadrà- Autor se odri~e svoje uloge u tek isti~e da je »koncept izlo`be la, koja su istovremeno i integral- |enjem izloènih radova na nji- ja, u skladu s idejom koja je pri- izboru usporedbi i isti~e da su titrava sada{njost, tj. budu}nost ni dio izlo`be. U prvom tekstu hove elementarne dijelove, »oni sutna i u nabrajanju elementar- paralele pokazane na izlo`bi plod zaustavljena onim realiziranim Martek razotkriva o~ekivanja postaju objekti apstraktnog kon- nih dijelova izloàka. iskustvenog boravka u praksi pro{lo{}u rada, usporedbama i promatra~a i predvi|a njegove teksta, te samo potvr|uju svoje Da bismo do{li do ostalih umjetnosti. »Ni znanje niti infor- evidencijom kao radnim zadat- primjedbe; izri~e poznata pravila prisustvo, odnosno potvr|uju predstavljenih paralela, moramo miranost, ni te`nja nisu odlu~ile kom«. U tom smislu pokazane igre izme|u autora i publike kao procese koji su doveli do njih«. se popeti stepenicama. Prije toga, o prezentiranim dodirima, isto- paralele predstavljaju inventuru, okvir u kojem }e se odigrati Na suprotnom zidu je, prva i na odmori{tu, uokvirena je jo{ stima, kopiranjima, sli~nostima, jedan od mogu}ih na~ina eviden- izlo`beno doga|anje. Protuteà izdvojena, uvodna paralela koja jedna objava, fotografija grafita nego je to, pojednostavljeno re~e- tiranja ideja {to pripadaju umjet- ovom tekstu, suprotnost koja ga prethodi ostalima {to su kao cjeli- Ja volim umjetnost, pisanog crveno, duh umjetnosti 20. stolje}a, nosti 20. stolje}a. Zato {to nadopunjuje, drugi je tekst koji na predstavljene na katu galerije. nom bojom, koja priziva u sje}a- zajedni~ke vibracije.« Martekove »umjetnost dana{njice nije uput- sadrì reakcije promatra~a s pret- U zajedni~kom okviru, uz rad nje socijalisti~ke parole, ve}e od paralele oznake su na mapi umjetno ocjenjivati kategorijalnim apa- hodne Martekove izlo`be, s iska- Gorana Trbuljaka iz 1971. godi- ìvota. Napisan na stijeni u pej- nosti kao teritorija, kao svojevr- ratom za avangarde«, Martek zima odobravanja, ravnodu{nosti ne, Ne èlim pokazati ni{ta novo, ni zaù grafit ima dvojako zna~enje: sne izolinije (crte koje na geograf- provodi inventuru kao »djeli} ili netrpeljivosti. U tekstu koji originalno nalazi se Martekov rad suprotstavljanja temeljnih razli~i- skoj karti spajaju to~ke s jedna- radnog rastanka s umjetni~kim predstavlja sredi{nji dio ovog iz 2000. g., Ne èlim pokazati ni{ta tosti prirode i umjetnosti, ali i kim zna~enjem neke veli~ine), idejama koje su ve} bile«. Z

one ranije projekte kao {to su stropu prostora u Ensheedeu dijelovi pojedinih faza do sada za trajanja jednodnevne izlo`be Theatre of Time ili Katedrala? samo po sebi predstavlja koncen- izlagani na mnogim mjestima na Radiju Student, gdje su se nje- Pojmovi konzervacije prisut- traciju ideje multiplikacije, ospo- (Hengelo, Ljubljana, Budimpe- gove zvu~ne zabilje{ke, glasovi i nosti i lokalizacije, o kojima go- ravanja mjesta gdje se nalazim, {ta, Amsterdam, Zagreb). koraci posjetitelja u Ensheedeu Vra}aju}i se na po~etak, na od prije pet godina slobodno Virillijevu podjelu, mogu}e se kombinirali s nekim drugim zapitati nije li to beskona~no zvu~nim zapisima. Isti je postu- uslo`njavanje istoga, arhiviranje pak nastavljen i na partiju u Gju- putem videa, fotografije, katalo- ri 2, gdje su videoprojekcije i Poruka kraja poruke ga, a od nedavno i Interneta, po- zvukovi iz totalnog arhiva prepu- tvrda o prepu{tanju vrtoglavici {teni kreativnosti DJ-a, mije{aju- U radu kojemu forma da bih se vidio tamo prijeko, s privida, negaciji realnoga vreme- }i se s freneti~nim ritmovima postaje sadràjem i{~ita- povratnim u~inkom osvje{tava- na? I jest i nije, budu}i da je uvi- tehnoglazbe. vamo poruke kako nja tog istog mjesta, kako Fouca- jek uklju~eno realno vrijeme nji- U radu kojemu forma postaje originali vi{e nemaju ult to tuma~i u razmatranju hete- hova emitiranja preko TV-a. sadràjem i{~itavamo poruke o rotropija. Stvarni se dojam ostvaruje tome kako originali vi{e nemaju vrijednost, a zbilja je pod- Rad se nakon opisane po~etne upravo su~eljavanjem dviju di- vrijednost, zbilja podlo`na multi- lo`na multiplikacijama faze grana u sedam sljede}ih koje menzija: stvarnog zbivanja i istog plikacijama, istodobno je stvarna ovom prilikom ne}emo pojedi- tog zbivanja razmrvljenog i pre- i la`na, prenosiva na neograni~e- Iva Radmila Jankovi} na~no opisivati. One se nakon tvorenog u elektronske ~estice. ni broj mogu}ih mjesta. U doìv- Postupkom arhiviranja sa~uvani ljaju zbrkanog mije{anja pravog i vori Virillio, temeljne su sastav- zvu~ni i slikovni materijal podlo- virtualnog vremena produbljava- Izlo`ba Darko Fritz, End of the nice Fritzova rada, ali bilo bi ap- àn je daljnjim obradama. Video- nje njezina smisla postaje, dakle, Message, Galerija Kraljevi}, Zagreb, surdno zaklju~iti da to predstav- rad Total Archives End of the Mes- 10. sije~anj 2000. nepotrebnom besmislicom. I to lja i njihov smisao, o ~emu uosta- sage projiciran po~etkom sije~nja shva}amo kao poruku Kraja poru- lom govori naziv rada End of the u Galeriji Kraljevi} nakon pet rije dvije godine, u talijan- ke. Zvu~i prili~no pesimisti~no. Message. Kako bi se stvari poku{a- godina ulazi mo`da u svoju za- skom izdanju ~asopisa Ali izmje{tanje percepcija i ba- P le bolje razjasniti, valja se vratiti vr{nicu, i na neki na~in predstav- lansiranje u kako to Virillio Flesh Art objavljen je raz- pet godina unatrag, na po~etak lja dekadenciju. Kao {to je ranije govor Catherine David, u to kaè »stereostvarnosti svijeta bez projekta. U Nizozemskom gradu jasnog obzora«, koje se u Fritzo- doba kustosice kasselske Doku- Ensheedeu u okviru me|unarod- procesa recepcije remek-djela s , s Paulom Virilliom. Bave}i vu slu~aju ostvaruje kao prazni mente nog projekta Od sobe ~udesa do kraja stolje}a, najkra}e re~eno, se prevladavaju}im tendencijama spektakl pretpostavlja povi{e- cyberspacea Fritz je na kraju dva- sastoje od vrtoglavog multiplici- u umjetnosti, Virillio je istaknuo no raspoloènje i nije neuzbud- desetoga izloìo slike s kraja ~eti- ranja tog ~ina postupkom emiti- ljivo. dvije grupe umjetnika. One koji ri prethodna stolje}a odabranih ranja, arhiviranja i ponovnog ak- Ostaje jo{ jedna uzgredna na- se bore za ovdje i sada rade na iz poznate kolekcije Rijksmuseu- tualiziranja. Sadràj rada izjedna- pomena. Ona o samim uvjetima osvje{tavanju osje}aja za prostor i ma. Uz djela iz te muzejske ko- ~uje se s formom, prenosi se pu- izlaganja, tj. o galeriji kao mjestu vrijeme putem instalacija ili lekcije su tri metra duga~ki tem razli~itih medija u razli~ite curili recepcije umjetni~kog ~ina. body arta i drugu grupu umjetni- svici s porukama koje neposred- prostore. Svaka od sedam faza, ka, koji se, kako slikovito kaè, no dovode u pitanje njihovu vri- od kojih se sastoji Fritzov rad, Ako je {ezdesetih godina zaì- bave zvijezdanom estetikom pri- jednost i konstatiraju kraj poru- predstavlja zapravo sedam razli- preuzimao gotov proizvod, snim- vjela ideja njezine dematerijaliza- vida, an|eoskim letom u prosto- ke: Value on, No value, End of the ~itih mogu}nosti arhiviranja. Vi- ku sigurnosnih kamera iz muzeja cije u »bijeloj kocki« kako bi se ru virtualnoga. Uzimaju}i u ob- Message. Rad na »ovdje i sada« od- deostil s komprimiranim vreme- ili Privredne banke u Zagrebu, sprovela te`nja k potpunoj slobo- zir dvije nazna~ene odrednice, u vija se posredstvom metode kon- nom stvarnoga doga|anja, foto- tako }e sada svoje radove ponudi- di neome|enog mjesta, ~ini se da koju je kategoriju mogu}e smje- trole, pomo}u sigurnosnih kame- grafije portreti posjetitelja koji su ti drugim umjetnicima na kori- je ta ideja i u opisanom projektu stiti radove Darka Fritza, ne ra kakve se nalaze u ustanovama se za vrijeme promatranja radova {tenje. Po~etak te nove faze, u itekako aktualna. Elektronskim samo ovaj posljednji, koji se u poput muzeja ili banke, dok kon- suvi{e pribliìli sigurnosnoj ka- kojoj Fritz prestaje biti isklju~ivi prijenosom bijela se kutija rastva- svojoj zavr{nici ostvario u Gale- veksno maniristi~ko zrcalo na meri, zabiljeèni zvukovi... Ti su vlasnik svojih radova, zapo~eo je ra. Osje}aj za »tu« nadvladao je riji Miroslav Kraljevi}, nego i osje}aj za »sada«. Z zarez II/24, 3. velja~e 2. 21 Jesmo li izdali knjigu?

Du{anka Profeta e postoji pouzdano mjerilo kojim bi se u postocima moglo izra~unati koji je segment hrvatske kulture najja~e de- N vastiran desetogodi{njom vladavinom HDZ-a. Filma{i ~upaju kosu nad gospama i ~etverore|em, likovnjaci pla~u nad ~u- dima hrvatske naive i podizanjem spomenika zbog kojih se preo- ravaju gradski parkovi... Pri~a o knjizi i jeziku dijeli istu sudbinu. [to se jezika ti~e, dovoljno govori ~injenica da je u sabor- skoj Komisiji za jezik jedno vrijeme sjedio Vice Vukojevi}, vjerojatno po kazni. Nakon [kegrine definicije da je knjiga »ono izme|u korica« bilo je jasno da je jedini tiskani list papira koji zanima vladaju}e strukture onaj plavi~asti, s likom Klare Schu- mann. Kronologija propasti izdava{tva po~inje kao i sve kronologije propasti u ovoj zemlji pretvorbom, ~iji su se rezultati vidjeli odmah: u knjiàrama Mladosti umjesto knjiga stajala je profitabilnija roba igra~ke, lonci i pelene. Broj knjiàra pada vrtoglavom brzinom, pa danas u Hrvatskoj postoje i ~itavi gradovi bez ijedne knji- i àre. Znanstvena literatura tiska se rijetko, jer je naj~e{}e rije~ o knjigama ~ija je proizvodnja skupa, a trì{te malo, te su za takva izdanja potrebne dràvne subvencije, koje se godinama ~ekaju i naj- ~e{}e ne do~ekaju. d e Po~etkom devedesetih osnivaju se male nakladni~ke ku}e koje ~itavo desetlje}e opstaju na ~istom entuzijazmu i energiji vlasnika, a oni pak oda{ilju brojne apele, daju do iznemoglosti izjave za tisak o tome kako }e knjiga nestati ne promijeni li se dràvna politika i odnos prema knjizi. Nakon osam godina trud je urodio plodom: od 1. sije~nja 1998. godine na knjigu se pla}ao PDV od dvadeset i dva posto {to je, prema [kegrinim rije~ima, najbolji na~in da se izda- y va{tvo revitalizira, jer »}e svaka kuna poreza na dodanu vrijednost z pla}ena za knjigu biti stostruko vra}ena«; izjava mudro{}u, a i re- zultatima, sli~na onoj da }e Hrvati izgraditi stariji i ljep{i Stari k a most. Paradoks doma}eg izdava{tva devedesetih i{~itava se iz ~i- njenice da je ve}ina prevo|enih i u svijetu cijenjenih autora objavljena u malim, neovisnim izdava~kim ku}ama, dok su se od dràve sponzorirane institucije bavile tiskanjem djela Franje Tu|mana i Zlatka Canjuge, promovirale Maruli}a i ulagale novac u megalo- manske projekte poput Stolje}a hrvatske knjièvnosti. Politika dràv- nog otkupa knjiga za javne knji`nice vidljiva je na policama tih knji`nica na kojima naj~e{}e nije mogu}e na}i niti jednu Jergovi}e- vu knjigu ili knjigu Slavenke Drakuli}, ali moète posuditi nekoliko primjeraka Maje Freundlich. Pad kupovne mo}i stanovni{tva te smanjenje trì{ta nakon osa- mostaljenja Hrvatske ekonomski su razlozi koji su uz dràvni ne- mar rezultirali stanjem, u kojem se naslov prodan u vi{e od pet stotina primjeraka moè smatrati bestsellerom. No postoji jo{ jedno, ne manje va`no pitanje, o kojem nismo skloni razgovarati iz raznih razloga. Pitanje glasi: postoji li u Hrvatskoj kriti~na masa ~i- tatelja neophodnih za odràvanje izdava{tva primjerenog jednoj maloj europskoj dràvi? Odgovor jo{ uvijek ne znam, ali se pone- ~eg sje}am. Sje}am se, na primjer, fotografije snimljene u Pragu, po~etkom sedamdesetih godina. Na fotografiji je duga~ka kolona ljudi koji ~ekaju otvaranje knjiàre kako bi kupili netom iza{lu knjigu. Kolone kojih se sje}am iz djetinjstva uglavnom su bile za kavu, deterdènt ili banane iz vremena ekonomske reforme Milke Planinc. Z Jesmo li izdali knjigu? 22 zarez II/24, 3. velja~e 2.

zacijskom smislu jer priznaje kao Albert Goldstein, predsjednik Vije}a Zajed- knjigu samo knjigu na papiru ili drvu, ali na CD-u ne. Takvih, da nice nakladnika i knjiàra, direktor izdava~ke tako kaèm, bedasto}a ima ~itav niz. [to je knjiga ku}e Izdanja Antibarbarus d.o.o To je odre|ivanje knjige prema broju listova, isklju~ivanje enciklopedij- Hrvatskoj skih turisti~kih atlasa iz osloba|anja Hrvatski neovisni nakladnici od PDV-a. Sve te primjedbe drugi njiga je u Hrvatskoj dovedena do nulte to~ke opstojnosti. Knjiga kao su dio zahtjeva za hitnom izmjenom, U svim kulturama male jezi~ne rasprostranjenosti dru{tvena briga o knjizi jer smatramo da se, dok traje pripre- K izraèna je kroz instrument dràve, odnosno kroz njezinu kulturnu politiku. ma procedura za dono{enje Zakona strate{ki cilj svake Hrvatska nema kulturnu politiku, ne postoji kulturni projekt Hrvatske, dakle, ne postoji o knjizi za {to je potrebno dulje vrije- ni taktika niti strategija kulturnoga razvoja, nema zacrtanih ciljeva. Jednako tako nema me, mora takore}i trenutno interve- ni zakona o knjizi, niti zakona o izdava~koj djelatnosti kao izrazu kulturne politike. Re- nirati u postoje}i zakon, to~nije ~la- kulture zultat takvog stanja tek je intervencija politike u kulturi, a ne sustavno provo|enje projekta. Da bismo doìvjeli to lijepo vrije- Knjiga je strate{ki instrument civiliziranja svake kulturne politike jer iz nje izvire i u me o kojem sanjamo, nu`no je nju uvire ukupna ljudska djelatnost. U aktualnom trenutku knjige nipo{to nije rije~ obaviti vrstu transfuzije u cijeli samo o porezu na dodanu vrijednost, ve} o ukupnom zakonskom okruènju, koje u cjelokupnom slijedu ìvota knjige od pisanja do ~itanja knjigu tretira mimo njezina civili- lanac knjige zacijskog karaktera i njezine va`nosti, i mimo uvjeta njezine opstojnosti. Drìmo nu`nim da se Hrvatska izjasni {to je njoj knjiga jedinim adekvatnim na~i- Du{anka Profeta nom, zakonom o knjizi i izdava~koj djelatnosti kojim }e obuhvatiti sve {to je potrebno ije}e je ovih dana poslalo prijedloge i ne samo za opstojnost, ve} i za razvoj knjige i svih vidova njezine dru{tvene uloge. zahtjeve za mjere kojima bi se kona~no Zahtijevamo da odgovorna tijela vlasti pri|u izradi prijedloga zakona o knjizi i iz- V po~eo rje{avati status, »proizvodnje« i dava{tvu i da u izradu toga prijedloga uklju~e sve po knjigu relevantne sudionike. Drì- distribucije knjiga. O ~emu je to~no rije~? mo da zakon mora omogu}iti izjedna~avanje uvjeta ìvota knjige sa standardima europ- Tijekom posljednja dva ili tri mje- skog civilizacijskog kruga kojemu pripadamo, {to podrazumijeva znatno vi{e izravnih seca izostali su i sastanci i akcije zbog na- ulaganja u nakladni~ke projekte i javni rad tijela koja predlaù i donose odluke o distri- stajanja interregnuma, naime, nismo imali buciji novca na podru~ju nakladni~ke, knjiàrske i bibliotekarske djelatnosti. sugovornike. Oni koji su bili (ili formalno U posve prakti~nim relacijama to zna~i sljede}e: jo{ uvijek jesu) na pozicijama nisu bili ti s 1. Hitnu i temeljitu izmjenu sustava oporezivanja autorskog udjela u proizvodnji kojima bismo razgovarali o neposrednoj knjiga i ~asopisa u skladu s europskim standardima, pod ~ime podrazumijevamo autor- budu}nosti, a nove sugovornike jo{ uvijek ska prava, izravna i prenesena, kao i sve stru~ne radove na knjizi (prijevode, lekture, nismo imali. Vjerujemo da }emo u novoj redakture, dizajnerske, fotografske i ilustratorske poslove etc.). Za autorski rad na knji- Vladi i novim ministrima imati nove su- zi prilikom obra~una ukupnog prihoda gra|ana autoru treba bitno smanjiti osnovicu za govornike, ne samo u smislu imena, nego oporezivanje. i poimanja onog {to podrazumijeva pojam 2. Zakonsko rje{avanje poloàja i statusa knjiàra i distributivnih centara tako da kulturne politike, dakle, problema knjige se oni tretiraju kao dio dru{tvenog standarda, te da dobiju prioritet pri dodjeli gradskih te ovog vi{e nego te{kog naslje|a zadnjih prostora (posebno tamo gdje knjiàre ili distributivni centri ne postoje) i da im se omo- godina u koje su izdava{tvo i knjiga dove- gu}i neekonomska cijena zakupa, a da se njihova oprema od inventara do kompjutora deni. Nadam se da }e i nova Vlada i novi oslobodi poreznih i carinskih davanja. ljudi imati potrebno razumijevanje i nu`- 3. Izdvojen status u prometu knjiga, ~asopisa, kataloga i drugih materijala vezanih nu odgovornost pri su~eljavanju sa sta- uz {irenje informacija o knjizi (po{tanski tro{kovi, {pediterske usluge i sli~no), kao proi- njem te reagirati hitro jer bukvalno svaki zvoda od posebnog interesa ~iji }e promet biti subvencioniran. dan produbljuje krizu. Mi smo ju~er spe- 4. Bitno porezno rastere}enje u cijelom proizvodnom, distributivnom i prodajnom cificirali ono {to }e kao dokument do~eka- slijedu knjiga i ~asopisa. Rastere}enje samo krajnjega kupca ne moè polu~iti èljene ti novu Vladu, s jedne strane, kao prijed- efekte. log, a s druge, i kao zahtjev. 5. Sve donacije, bez obzira na njihov oblik, a koje su namijenjene omogu}avanju ili Koje mjere Vije}e predlaè? pobolj{avanju uvjeta proizvodnje knjige i njezina {irenja, moraju biti oslobo|ene svih Toga ima vi{e. Prvo o ne~em sto oblika nameta i poreza, a ne smiju biti tretirane kao reprezentacija i uklju~ene u opore- ima projektivne vrijednosti u tim zahtje- zivi prihod. vima, a nakon toga o interventnim mjera- 6. Doniranje knjige od strane izdava~a, obvezni, ugovoreni, autorski, recenzentski, ma. Ono {to smatramo i {to se dade jako ogledni i izlaga~ki primjerci moraju biti oslobo|eni svih davanja, i moraju se smatrati tro{kom a ne reprezentacijom. 7. Izvoz gotove knjige i njezina proizvodnja za inozemne argumentirati, prvenstveno kriti~nom pozicijom knji- nak C, na primjer, da se ukine stavljanje PDV-a na naru~itelje moraju biti oslobo|eni pla}anja poreza, pa ~ak i stimulirani. ge unutar kulture »male jezi~ne rasprostranjenosti« ili neki literarni ~asopis. êkati nor- Acta Oncologica 8. Omogu}avanje otkupa knjiga koji }e podignuti razinu javnih knji`nica u takvoj kako to definira Europska zajednica, to je da je nu`no malnu proceduru koja mora biti duga ako se èli stopi rasta da se u sljede}ih pet do deset godina moè dostignuti standard kulturno ra- kona~no pristupiti izradi Zakona o knjizi, i to kao lex donijeti kvalitetan i projektivan Zakon i konzultirati zvijenih zemalja. Otkup mora biti zakonski reguliran sustavom a ne diskrecionim pra- specialis, posebnog zakona, jer je knjiga do sada treti- struka, to jest institucije od HAZU do Matice hrvat- vom bilo kojeg povjerenstva, i mora biti dostupan javnosti. rana unutar osamnaest ili devetnaest zakona. Ako uz- ske, ministarstava koja sam ve} spomenuo, Dru{tvo 9. Temeljitu i redovitu obnovu knji`noga fonda u skladu s europskim standardima, memo u obzir da nemamo Zakona o knjizi, nego knjièvnika, Dru{tvo prevoditelja i niz drugih institu- {to konkretno podrazumijeva svedostupnost svih objavljenih izdanja. Paralelno s time samo o izdava{tvu, a i tu je rije~ o kozmetici, o prera- cija, poput Hrvatske gospodarske komore i onih koje treba na razini kulturnoga projekta razvijati mreù biblioteka u to~no utvr|enoj dina- |ivanju zakona iz 1968, pa 1972. godine, da bi u po- mogu ukazati na fakti~ke reflekse svakog zakona po mici, koja }e osigurati osjetan rast op}ega kulturnog standarda. sljednjih deset godina imali dva amandmana koja su pitanju gospodarskih elemenata naàlost zna~i i 10. Nova zakonska rje{enja moraju stimulirati ne{to {to je u zadnjih pedesetak go- prihva}ena, a to je ukidanje recenzenata kao oblika produìti ovo pogubno stanje. Da bismo doìvjeli to dina potiskivano razli~itim oblicima kolektivizacije, a to je stvaranje obiteljskih biblio- suàvanja poduzetni~ke inicijative i drugog aman- lijepo vrijeme o kojem sanjamo, nu`no je obaviti vr- teka kao osnovice ukupnog razvoja kulturne knjige i podizanja op}e razine ~itanja, i to dmana koji traì da ne postoje posebni zahtjevi za iz- stu transfuzije u cijeli lanac knjige. Kad kaèm lanac, priznavanjem tro{kova za nabavu knjiga i ~asopisa kao rashoda prilikom obra~una uku- dava~ke subjekte, za osobe koje izdaju knjige. To su mislim na sve segmente ìvota knjige od autora preko pnog prihoda gra|ana. kozmeti~ki zahtjevi, ti amandmani, a osim toga nije izdava~a do ~itatelja. Potrebna je intervencija koja bi 11. Izrada standarda za temeljito i redovito popunjavanje {kolskih knji`nica, po- napravljeno ni{ta. Situacija se u me|uvremenu jako postigla da »krv prokola«, traìmo novac koji bi imao djednako odjela za u~enike, kao i odjela za nastavnike. promijenila s obzirom na tretman knjige, pa i na poli- vi{estruke efekte, ali bi ujedno bio i jedna vrsta inve- 12. Podizanje razine sredstava za razvoj ~itaonica pri bibliotekama. tiku onih pod kojima je u jurisdikciji knjiga bila, a pri sticije. Smatramo da Vlada treba osigurati izvanredna 13. Izravno stimuliranje knjièvne proizvodnje, doma}e i prevedene, javnim natje~a- tome mislim na Ministarstvo kulture, te na Ministar- sredstva mimo prora~una pojedinih ministarstava u jima. Rezultati natje~aja moraju biti dostupni naj{iroj javnosti. stvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo prosvjete i visini od najmanje 40.000.000 kuna, u bonovima u Zate~eno stanje knjige takvo je da u izradi sustava sufinanciranja i stimulacije po- sporta. Nisu poduzimali ni{ta, a ako i jesu, onda je to vrijednosti od 100 kuna, koji bi bili namjenski novac sebno treba naglasiti va`nost potpore projektima koji podrazumijevanju: bila odre|ena politi~ka intervencija, ali nije bilo po- za kupovinu knjiga, te ga raspodijeliti tako da se sani- temeljna djela svjetske kulturne ba{tine i standardna djela znanosti; maka prema ne~emu {to bi se moglo zvati kulturnom raju i donekle ublaè posljedice proteklog perioda. djela koja nedostaju, a nu`na su u nacionalnom jeziku, bez kojih se jedna kultu- politikom, posebno ne prema takvoj kulturnoj politici To zna~i da predlaèmo bonove za knjige (u Francu- ra ne moè smatrati ravnopravnom u {irem civilizacijskom okru`ju; koja ve} samim svojim imenom mora misliti knjigu skoj poznate kao ) koji bi se podijelili tako cheque livre priru~na djela (leksikoni, priru~nici, rje~nici itd.); kao svoj strate{ki instrument. Gotovo svi zahtjevi da se pomogne popuna stru~nih i {kolskih biblioteka, unutar doma}e produkcije posebno treba stimulirati djela koja zadovoljavaju ili koje mi postavljamo kao podlogu prijedloga Zakona o prema njihovom vlastitom izboru. Zbog dosada{nje unapre|uju dosegnute kriterije civilizacijskoga kruga kojemu pripadamo, jer jedino knjizi sadràni su u dokumentu HNN-a [to je knjiga politike otkupa treba popuniti fakultetske i srednjo{- tako moèmo ravnopravno sudjelovati u razmjeni kulturnih i znanstvenih dobara; Hrvatskoj koji je Zajednica nakladnika i knjiàra odav- kolske biblioteke, u~eni~ke i priru~ne nastavni~ke. Je- posebno treba stimulirati prijevode na druge jezike, u izdanjima kako doma}ih no prihvatila na Skup{tini kao svoj dokument. dan tip treba dati studentima i srednjo{kolcima, prvi- tako i inozemnih nakladnika, prema ve} pobrojanim kriterijima, ~emu bi umnogome Tko bi trebao sastaviti Zakon o knjizi? ma da se vrate knjiàri, a ne samo knji`nici, a drugi- pomoglo osnivanje nacionalne fondacije za potporu takvih projekata. @elimo istaknuti da bez obzira na propisanu i ma da se nau~e ~itanju, da se vrati tradicija odràva- Hrvatski neovisni nakladnici gospodarsko interesno udruènje, ovim tekstom ne uobi~ajenu proceduru smatramo da se pri izradi nja i popunjavanja obiteljske biblioteke {to je dio sva- samo da upozorava na katastrofalno stanje knjige u Hrvatskoj danas, nego ukazuje i na mora konzultirati struka, {to do sada nije bio slu~aj. ke kulture. Tre}i dio novca trebao bi biti dodijeljen dugoro~ne posljedice takvog stanja i stoga poziva sve jer svi su posredno ili neposredno Eklatantan primjer, u kojem se struka nije konzultira- javnim knji`nicama koje se opskrbljuju uglavnom ot- zainteresirani za sudbinu knjige u nacionalnoj kulturi, odnosno unutar nacionalnoga ci- la, bilo je i uvo|enje i ukidanje PDV-a na knjigu. Kad kupima, a tako bi se pomoglo da se popune prema vilizacijskog standarda a posebno ustanove, udruènja, strukovne asocijacije i istaknute kaèm »struka« mislim na velik broj institucija koje se vlastitom izboru, mimo dosada{njih otkupa. To je pojedince da se pridruè ovome zahtjevu za definiranjem statusa knjige i njezine budu}- bave ìvotom knjige u razli~itim segmentima, a to osnovna ideja. Mi ne traìmo novac samo da spasimo nosti u Hrvatskoj. Predlaèmo vam, stoga, da se supotpisivanjem ovog dokumenta za- zna~i da, na primjer, prilikom dokidanja PDV-a nije glave, isplatimo pla}e. Time bi se ostvarila i kulturna jedno s nama obratite Hrvatskom dràvnom Saboru sa zahtjevom za formiranjem kom- konzultirana ni Hrvatska gospodarska komora, koja je akcija kojom bi se studentima, ~itateljima, znanstve- petentnog tijela za izradu prijedloga Zakona o knjizi i izdava~koj djelatnosti, kako bi- jedno logi~no mjesto za simulaciju refleksa i posljedi- nicima moglo nadoknaditi ne{to za {to su posljednjih smo {to prije, kroz u Saboru potvr|en zakon, mogli doznati {to je knjiga Hrvatskoj i {to ca svakog zakona, ni Ministarstvo kulture. Dakle to je godina bili uskra}eni. Ponavljam nije rije~ o »po- nam je, kao najizravnije zainteresiranima, s knjigom u Hrvatskoj ~initi. Z bio jedan politi~ki akt koji je trebao posluìti u pre- punjavanju crne rupe«, ve} o svojevrsnoj investiciji. dizborne svrhe, ali je do te mjere manjkav da je doveo Za lanac knjige takva »transfuzija« zna~ila bi odràva- U Zagrebu, 29. listopada 1998. do takvih apsurda da PDV-a nisu oslobo|eni ~asopi- nje kakvog takvog rada do dono{enja knjizi adekvat- si, od stru~nih do literarnih. Retrogradan je i u civili- nog zakonskog okruènja njegovih efekata. Z zarez II/24, 3. velja~e 2. 23

tika, Medvedgrad, slike koje na{e tvrtke poklanjaju inozemnim par- Komentar tnerima, hrvatski turizam sve su to skupo prodane amaterske brljo- Jesmo li izdali tine. Nisu ba{ svi pisci smatrali da je solidarno na sve to {utjeti, a po- knjigu? gotovo nisu ~ekali deset godina. Jer Banzaiiii! o tome se samo radi sve je u Apelu to~no, svatko bi razuman to Dok profesionalci ìvota- Dapa~e, prva dva predsjednika Re- potpisao, ali to je bilo to~no i prije publike bili su pisci ~iji su autorski pet godina. I prije deset. I petnaest. re, amateri mlate pare, pa honorari, prema onom {to je pisalo No Apel tek danas ustanovljuje da su zapravo oni pravi pro- u novinama, ve}i od Krleìnih, dok se »pisce gura u poziciju neva`nih pravu istinu zna samo Porezna amatera«. [to su ~lanovi DHK, fesionalci uprava. koje smo vidjeli na vlasti (nepri- Amaterizam je bio socijalisti~ki stojno je zavirivati u dèpove osta- Boris Beck ideal, emanacija samoupravljanja u lima da vidimo imaju li u njima Uz Apel za spas knjige i knjièvnosti, umjetni~koj praksi. SFRJ nije {te- potajno strana~ku knjiìcu), u~inili DHK, Zagreb 17. sije~nja 2000. dila na KUD-ovima, a naivna da se preokrene prevlast amatera u umjetnost vi{e je nego dostojno za- korist profesionalaca? O tome Apel Papi Piu II. koji je umro oku- Ne èlim biti nepravedan prema mijenila socrealizam. Pa ipak, ama- itaju}i {uti, kao {to su i oni {utjeli kada se pljaju}i vojsku protiv Turaka po- DHK-u, on se sada samo slu~ajno Apel za spas knjige i terizam je u Hrvatskoj, kao i ~udo knjièvnosti DHK-a, {to upo- gasila izdava~ka djelatnost Zavoda stumno se narugao njegov kolega istr~ao, isto bi bilo i da je koja dru- hrvatske naive, doìvio boom ba{ ^ zorava da je u pitanju za znanost o knjièvnosti ili Tre}eg sa studija Ivan êsmi~ki: »Jer to ga »Najstarija takva institucija u goli devedesetih. Dok profesionalci ì- , do{la programa, a tiskao Narod ili Posljed- {to se samo digao malo je, no jo{ bi ovom dijelu Europe« izrazila mi- opstanak knjièvne rije~i u nas votare, amateri mlate pare, pa su mi je pred o~i slika japanskog voj- nji razgovor s hrvatskim Judom. Da manje bilo da je stigao!« Zaka{- {ljenje o ~emu aktualnom. Hrvat- zapravo oni pravi profesionalci. nika otkrivenog na Borneu kako se o politi~kim i ekonomskim ama- njelost ovoga Apela samo pokazuje ska se knjiga ve} godinama nalazi u Dramski program HTV-a, Masle- trideset godina nakon Hiro{ime jo{ terskim rukopisima po Lijepoj nada sudbina hrvatske knjige ve} rukama malih izdava~a koji se tru- ni~ki most, porezna i vanjska poli- drì svoj poloàj i o~ekuje poja~a- {oj i ne govori. odavno nije u rukama institucija. de izdati pristupa~nu i privla~nu nje. Tko bi imao srca re}i toj do- knjigu, a njihove napore publika bri~ini, spremnoj da poloì ìvot za nagra|uje. Rushdie, Auster, Calvi- cara, kako je njegov rat gotov, izgu- no, Pynchon, Ishiguro, Carver, bljen i zaboravljen? Tako su eto, Marquez razgrabljeni su. Bude ekspeditivno{}u Kraljevi}a Marka, li i hrvatska knjiga tako izgledala, i izjahali dehakaovci na na{e knji`no Apel za spas knjige i ona }e planuti. @ele li institucije Kosovo. Na njemu su na{li tri mi- tome pomo}i, mogu: natje~ajima, lijuna svojih sugra|ana koji ne ~ita- honorarima, kriterijima, povlasti- ju knjige svaki mjesec. Jedan ih mi- cama, oslobo|enjima, otkupima, knjièvnosti poticajima. I to bez licemjerja koje lijun ne ~ita uop}e. Dva milijuna dràvljana RH ne bi se nasmijalo Dru{tvo hrvatskih knjièvnika dopu{ta gostovanje nogometa{a na Ecovim uputama o organiziranju Marakani, ali ne i prodaju knjiga u knji`nice ironiju ne bi mogli tovane kolegice i kolege pisci, Knez Mihajlovoj. uvidjeti jer u knji`nici nikad nisu Solidariziraju}i se sa svojim narodom hrvatski knjièvnici proteklih godina nisu toliko inzistirali na Dobro jutro bili. Oni {to u knji`nice redovno [ rje{avanju osobnih cehovskih problema {to nas je, na àlost, postupno dovelo do o~ite krize knji- idu, a stanu u pola Zagreba, u nji- ge i knjièvnog stvaranja, time i nemogu}nosti ostvarivanja osnovnog knjièvnog prava na rad, pa i golog Me|utim, du`ne su jo{ jedno, o ma ne}e na}i novih knjiga. Rijetki opstanka knjièvne rije~i u nas. ~emu tako|er nema spomena u se noviteti ~ekaju i godinu dana, do I najboljim na{im knjiènicima gotovo da je nemogu}e ìvjeti i preìvjeti, ma koliko ustrajno stvarali li- Apelu, a to je da potaknu raspravu kada ih ve} netko ukrade. Enor- terarno vrijedna djela, priznata u nas i u svijetu. o smislu knjige koja je hrvatska. mna skupo}a desetkovala je i proi- Autorski honorari koji se ispla}uju za napisane i tiskane knjige, scenarije i kazali{ne drame sramotno su Naime, prvi je problem u tome {to zvo|a~e i potro{a~e kulture: polo- niski pa bi se mogli slobodno nazvati »milostinjom koja se ispla}uje preko ruke«. svijet bez hrvatske knjige moè, vica na{ih sugra|ana ~ita manje Knjiga je zbog svih poznatih okolnosti (a ponajprije nedostatnog sufinanciranja od strane Ministarstva dapa~e, zagu{en je vlastitim knjiga- nego prije deset godina, a manje kulture RH, ~ak ni Skup{tina grada Zagreba godinama nije uop}e potpomagala izdavanje knjiga) postala ma. Ovih smo deset godina i mi posje}uju i knji`nice, kazali{ta, beskrajno skupa, naklade iznimno niske. bez svoje knjige mogli i {to nam je kina, koncerte i izlo`be. Hrvatska televizija, po svome sada{njem cjeniku, pisce pla}a tek jednim postotkom vrijednosti TV-dra- falilo? Zaklju~imo li da nam knjiga me, dok je u ve}ini europskih zemalja taj iznos izme|u 3% i 10%. nu`no treba, na}i }emo se u pozici- Bez licemjerja I u kazali{tima dramski se pisci pla}aju jo{ uvijek nedovoljno premda se svi zaklinju u va`nost pisanja ji [vicarske koja sadi p{enicu ili i igranja suvremene hrvatske dramske rije~i. Glavnu krivnju za to snose, pre- [vedske koja uzgaja {e}ernu trsku Knjiga je od ilirskog preporoda do danas imala presudno zna~enje u o~uvanju hrvatske samobitnosti, pa to jest, ako ho}ete, platite, ali ma Apelu, pisci, i to zato {to »soli- je àlosno da se sada, kada imamo svoju dràvu, knjiga obezvrje|uje, a pisce gura u poziciju neva`nih ama- dariziraju}i se sa svojim narodom drugi to proizvode jeftinije. S tim tera. Stoga Dru{tvo hrvatskih knjièvnika o~ekuje i predlaè korjenitu promjenu porezne politike prema hrvatski knjièvnici nisu toliko inje u vezi drugi problem. Ho}e li svim oblicima knjièvne rije~i i njena umnoàvanja u cijelom proizvodnom lancu. sistirali na rje{avanju osobnih ce- i{ta hrvatsko (dràva, automobilska Drìmo da bi potpuno ukidanje PDV-a u procesu proizvodnje knjige i kazali{ne predstave olak{alo, na- hovskih problema«. Zo{~enko se industrija, suverenitet, sveu~ili{te, damo se, na{a zajedni~ka htijenja, ~ime }emo pomo}i vra}anju iz letargije podjednako nakladnika, kazali{- 1928. godine s nostalgijom prisje- jezik) postojati za deset, pedeset, nih ku}a, dramskog programa radija i televizije, a samim time otvoriti mogu}nost da od takvog vi{ka vri- }ao predrevolucionarnih vlakova sto godina, a ako ho}e, po ~emu }e jednosti budu u stanju udovoljiti na{im cjenicima koje smo uskladili s prosje~nim pla}ama odnosno ìvot- koji su znali stati na otvorenoj pru- se izdvajati od ostatka svijeta i time nim tro{kovima. zi, samo zato {to je strojovo|i odle- zasluìti pravo na opstanak? Eto, ja Kako je ukidanje svih poreznih stopa na knjièvna djela i njihovu proizvodnju stvar Ministarstva finan- tjela kapa, »a danas ne samo kad bih volio da mi tko pametan rasvi- cija RH, od Ministarstva kulture RH, gradskih i inih skup{tina o~ekujemo znatnije nov~ano potpomaganje kapu odnese nego i putnika, zau- jetli budu}nost u kojoj je izvjesno novih izdanja u cjelini hrvatske knjièvnosti i svih njezinih rodova. stavljanje nije dulje od jedne minu- samo jedno, a to je da }e zbog sta- Hrvatski nakladnici sve se vi{e usmjeravaju na strane komercijalne autore, {to zna~i prijevode, a od do- renja nacije i malog prirasta sta- te«. Nalik Revolucionarnom jurio je i ma}ih na klasike odnosno pisce obuhva}ene {kolskim programima i tzv. »komercijalne autore«, tako da pis- novni{tva sredinom 21. stolje}a u na{ Dràvotvorni vlak, dok su s nje- ci op}enito, osobito mla|i i manje poznati te{ko pronalaze izdava~a, a ako ih i prona|u, ovi tiskaju knjigu ga ispadali zaposleni i nezaposleni, Hrvatskoj biti milijun ~itatelja ma- bez autorskih honorara ili ih izdava~i pla}aju samo simboli~no, a sve je vi{e onih koji, u pomanjkanju dru- prognani i izbjegli, branitelji, radnje nego danas. Ne bih volio da svi gih, »nov~anu pomo}« u raznim vidovima zahtijevaju od autora. nici, profesori, lije~nici, dinamovci, mi uzmemo hrvatsko zdravo za go- S druge strane nakladnici su doista optere}eni velikim porezima i prirezima, skromnim otkupom za diplomanti, invalidi, Srbi, penzio- tovo i pretvorimo se u bojovne ti- knji`nice, pomanjkanjem knjiàra i na taj na~in suènim trì{tem. neri, porodilje, brodograditelji, se- pove zaboravljene u pra{umi. I na kraju, izme|u mnogih temeljnih zada}a Dru{tvu hrvatskih knjièvnika, najhitnija bi trebala biti za- ljaci, novinari, ribari i, naravno, Jer {to se moè re}i samuraju, {tita i zastupanje autora, svojih ~lanova. Rije~ je o svojevrsnom sindikatu koji bi kolektivnim ugovorima pisci i ~itatelji. A me|u strojovo|a- koji bi s poklikom Banzaiiii! isko~io utvrdio minimalne granice autorskih naknada i na taj na~in omogu}io vi{i stupanj za{tite imovinskog i mo- ma toga zahuktalog vlaka, koji se iz dùngle pred zaprepa{tene turi- ralnog prava, kao i prava na ~ast i ugled autora. Z nisu obazirali ni na crveno svjetlo ste u {arenim majicama i s fotoapa- ratima, nego Konnichi wa »Do- signala, a kamoli na `rtve me|u U Zagrebu, 17. sije~nja 2000. Z putnicima, nije nedostajalo pisaca. bro jutro«!

3. Jorge Luis Borhes: Aleph, Za- 5. Sonia Wild Bi}ani}: Dvije lini- KONZOR, KRUZAK, LU- greba~ka naklada, Zagreb, je ìvota, Durieux, Zagreb, NAPARK, MARJAN EX- 80,00 kn 100,00 kn Knjiàra PRESS, Me|unarodni centar 4. José Saramago: Ogled o sljepo}i, Sysprint, Zagreb, 145,00 kn ITI, MH Dubrovnik, MH Meandar Knjiàra Meandar osim na vla- Osijek, MOZAIK KNJIGA, Opatovina 11, 5. Gabriel García Marquez: Lju- stita izdanja ~itateljima Zareza HR-10000 Zagreb bav u doba kolere, Vukovi} & omogu}uje popust 10-30% na NAKLADA CID, NAKLA- tel/fax: 01 4813323 Runji}, Zagreb, 59,00 kn knjige, umjetni~ke kataloge i DA MD, NAPRIJED, NOVA e-mail: [email protected] non fiction ~asopise hrvatskih i bosanskih STVARNOST, POLITI^KA http://www.meandar.hr nakladnika: BOSANSKA KULTURA, SARA 93, STA- 1. S. P. Novak: Povijest hrvatske KNJIGA, DEMETRA, DU- RI GRAD, [KOLSKA KNJI- knjièvnosti 3 dio, Izdanja An- RIEUX, DRU[TVO POVJE- najprodavanije knjige od 15. GA, V. B. Z., ZAVOD ZA sije~nja do 28. sije~nja 2000. tibarbarus, Zagreb, 490,00 kn SNIÂRA UMJETNOSTI, s popustom 392,00 kn) FERAL TRIBUNE, FIDAS, ZNANOST O KNJI@EV- NOSTI Filozofskog fakulteta fiction 2. Jacques Derrida: Drugi smjer, FILOLO[KO DRU[TVO Inst. dru{tvenih znanosti Ivo Filozofskog fakulteta Zagreb, u Zagrebu, ZID Sarajevo, 1. Murray Bail: Eukaliptus, Me- Pilar, Zagreb 100,00 kn (s po- GALERIJE GRADA Zagreba, ZNANJE andar, Zagreb, 130,00 kn (s pustom 80,00 kn) HRVATSKA SVEUÎLI[- popustom 100,00) 3. Igor Mandi}: Prijapov problem, NA NAKLADA, IRIDA, IZ- 2. Danilo Ki{: Porodi~ni cirkus, Arkzin, Zagreb, 120,00 kn DANJA ANTIBARBARUS, KNJI@ARA MEANDAR Feral Tribune, Split, 150,00 4. Béla Hamvas: Filozofija vina, IZDAVA^KI CENTAR RI- MJESTO VA[E INTELEK- kn (s popustom 135,00 kn) Ceres, Zagreb JEKA, KLOVI]EVI DVORI, TUALNE UTJEHE 24 zarez II/24, 3. velja~e 2.

è li se on s mojom interpretaci- tur~in zagreba~ke urbane kultu- Razgovor: Nenad Popovi}, nakladnik, izdava~ka ku}a Durieux jom, drugo je pitanje. re. Nemojte o~ekivati da ja primjerice njegove ili [kregrine Gospo|e s ~udnim frizurama izjave pamtim, jer ih u stvari do- Zazivanje zakona o knjizi izraz ìvljavam vrlo traumati~no i rado je socijalne desperacije i odgovor ih zaboravljam, kao i sva ostala na ~injenicu da kod nas uvijek ru`na sje}anja. PDV je imao Va`no je ne zvati samo izvr{nu funkciju unutar postoji realna mogu}nost da na vlast do|u polupismeni i nekvali- jedne kulturne revolucije koja je ficirani ljudi. Pogledajte samo te emanirala proslavama kralja To- neobi~ne gospo|e s pundàma i mislava u Duvnu, na nekim pose Ljubomir frizurama koje su prodefilirale ljima, u êtveroredu, prostakluci- kao ministri prosvjete: gospo|a ma Ivana Aralice, Ivana Milasa i... Ina~e, osobno nemam ni{ta objavljivala je s neukusnom pom- mjesta sraza razli~itih tokova i ni- Girardi Jurki} bila je takav {am- Hrvatska je sebi ~itavo protiv PDV-a, ali imam protiv pom knjige Franje Tu|mana, a i voa na{e civilizacije. pion provincijalizma da su protiv PDV-a na proteze za kljaste, na desetlje}e uporno knjige tako dubioznih i nepri- nje morale biti pisane peticije in- primjer. Protestirao sam jer je sugerirala ljep{e slike, a hvatljivih ljudi kao {to su Zlatko Tko slu{a? telektualaca i profesora, a likom i bilo jasno kamo }e dovesti: pro- Canjuga ili Vladimir [eks, pa je djelom bila je tako nalik gospo|i gledala je i slu{ala Ivana No nije pitanje Vjeranova pa- dukcija knjiga odmah je prepo- tiskaju}i Zlatka Canjugu uvela ministarki srpskog knjièvnika pira je li on to dobro zahtijeva lovljena, a vi sami radite u ~aso- Milasa i Vicu Vukojevi}a prototip na{eg fa{izma u traperi- Branislava Nu{i}a, da je HDZ Zakon o knjizi ili ne, problem pisu koji se mora financirati iz cama. Zuppin zahtjev za kultur- kako se ljudi ne bi smijali hit- Vjeranova papira je tko ga slu{a. inozemstva, a ne moè se financi- Du{anka Profeta nom politikom, u svojoj projek- no uveo novu rije~: ministrica. Slu{a li ga Ivica Ra~an, slu{a li ga rati unutar Hrvatske, jer vi tada Kako, za po~etak, komentirate tivnosti poku{aj je nadilaènja re- Gospo|a Ljilja Voki} pak bila je Mato Crkvenac, Radimir â~i}... niste bili predvi|eni da izlazite, Bilje`nicu Vjerana Zuppe, odnosno zignacije. I ja mislim da nam tre- tragi~na sociolo{ka zabuna i fi- Postoje li u{i koje ~uju ono {to on nego da nestanete. Tako je [ke- onaj segment koji se bavi knjigom? ba ne{to kao Zakon o knjizi, ali nalni proizvod stopedesetgodi{- predlaè ili {to predlaù Slobo- gro, s revolverom u automobilu i Vjeranov tekst polazi od prije svega odnos i respekt prema njeg na{eg narodnja~kog senti- dan Prosperov Novak, Nenad izjavama {to je knjiga, bio dio toga da je stanje hrvatske kulture knjizi, u onom smislu u kojem on mentalizma. Nije poznavala Cambi, Andrea Zlatar itd.? To koncertiranog atentata na knjigu, stanje devastacije, pa je ono to i s postoji u na{im susjednim ze- osnove pravopisa, pisala je re~e- {to mi razgovaramo o Zakonu o na kulturu, na jezik, na instituci- obzirom na knjige i izdava~e, i mljama kao {to je Slovenija, a od nice bez puno veznika, a kao po- knjizi, to {to PEN prire|uje ra- je, pojedince... zato se pojavljuje segment o Za- kojih se mi sve vi{e razlikujemo. javu moè je objasniti samo neki sprave to je jasno, to je se- [to je s nacionalnom nam sklono- konu o knjizi. To je neka vrsta Ne radi se pritom samo o kultur- socio-etnolog poput Ive @ani}a gment javnog ìvota koji funkcio- {}u knjizi i s njom povezanom o~ajni~kog poku{aja da se makar noj sakrosanktnosti. Knjiga je i koji se bavi kulturom balkanskih nira, ali nema nikakve konkretne, kupovnom mo}i? zakonom regulira jedna civiliza- ekonomski proizvod koji ima suburbija. Zatim Pugelnik, zatim operativne posljedice, odnosno Pitanje koliko se danas u cijska tekovina koja u Hrvatskoj, veze s tiskarstvom, industrijom Nansi. za vrijeme HDZ-a ni{ta nije zna- Hrvatskoj ~ita ili kolike su nakla- nakon {to je bila prepu{tena hr- papira, on ima veze s pridràva- Koliko je utjecaj PDV-a na krah ~io. Dapa~e posebno PEN-ov de jest nadomjestak pitanja za jed- vatskoj uljudbi, a prethodno soci- njem civilizacijskih standarda pri izdava{tva nametnut kao jedini ra- centar zbog svoje je neposlu{no- no drugo, ozbiljnije pitanje koje jalisti~kom poimanju kulture i prevo|enju ili {tampanju zakon- zlog, a koliko tome pridonose drugi sti i otvorenog govorenja ba~en je deset godina bilo neizre~eno. udruènog rada, pokazuje jaku skih tekstova, pri stvaranju i pro- faktori, nacionalna sklonost knjizi, namjerno na prosja~ki {tap: poni- Ne mogu Hrvati i Hrvatice ~itati tendenciju nestajanja ili gublje- izvodnji {kolskih ud`benika. Ve- ekonomski razlozi? àvan je kroz siroma{tvo i kao ta- toliko koliko su ~itali Jugoslaveni. nja {ireg utjecaja i digniteta. liki katalozi koje izdaje Muzej za PDV na knjigu svojedobno kav tavori jo{ i danas. U Jugoslaviji je ìvjelo 25 miliju- Zbog toga je, ~ini mi se, Vjeran umjetnost i obrt, ili izdanja Insti- je bio prili~no mra~ni represivni Interpretiram Vjeranov papir, na ljudi od kojih su svi znali ta- uop}e napisao taj papir o kulturi, tuta za povijest umjetnosti, poka- fiskalni potez koji je bio uperen dakle, kao ne{to de facto upu}e- kozvani hrvatsko-srpski i srpsko- upu}uju}i ga de facto dràvi. Mi- zuju kako su to u koncepcijskom, protiv onog malog broja slobodno novim i drugim slu{aocima. Je hrvatski jezik, jer su ga jedni go- slim da je to papir koji proizlazi proizvodnom i umjetni~kom po- nih i kreativnih knjiàra i izdava- li Vjeran toga svjestan ili ne, sla- vorili u ina~icama, a drugi, pri- iz potpunog razo~aranja toga au- gledu kompleksni proizvodi, ~a u Hrvatskoj koji danas posto- padnici nacija drugog reda, u~ili tora u civilne i dru{tvene, pa i inje, a uspjeli su se formirati po~et- su ga jer su morali, Albanci i Slo- dividualne sposobnosti sredine kom devedesetih. I bio je, narav- venci, na primjer. I oni su ~itali da se iznese kultura kojoj se pri- no, i planirani udarac na hrvatsko knjige koje su se objavljivale na pada ili prema kojoj postoji obve- Ja u svakoj va`- bibliotekarstvo. Ako lupite porez podru~ju takozvanog hrvatsko- za. [to se takvim Zakonom o od gotovo 25%, onda knji`nice noj kulturnoj ili srpskog i srpsko-hrvatskog jezika. knjizi regulira? Regulira se na mogu kupiti 25% manje knjiga. Ako Albanac u Pri{tini mo`da i primjer {to je knjiga. To je, uo- knjièvnoj insti- Bio je i coup de grâce knjiàrstvu u nije ~itao kompliciranu poeziju stalom, interesantno pitanje o ko- Hrvatskoj, koje je ionako ve} tuciji, na mjestu Slavka Mihali}a, kao predsjedni- jem treba porazgovarati i primje- uspje{no slomljeno po~etkom de- ka jugoslavenskog Dru{tva knji- rice s ljudima iz Nacionalne i vedesetih, time {to je najve}i la- na kojem su ina- èvnika, on bi sasvim sigurno ku- sveu~ili{ne biblioteke. Je li knjiga nac knjiàra u Hrvatskoj, a to je pio prijevod neke stru~ne knjige hrpa listova od ~etrdeset osam ~e biblioteke, bila Mladost, privatizacijom pre- koja nije postojala na albanskom. stranica koja ima po~etak i kraj, a dan na upravljanje nekom {oferu vidim gipsane Ni Slovenci nisu prevodili sve nije periodi~ka publikacija? Od javnog transporta iz [ibenika. knjige na slovenski, nego su se te same ~injenice pa do raznih odljeve, na pri- Uvo|enje PDV-a pada u vrijeme pomagali kupuju}i prijevode koji implikacija koje se ti~u juridi~kih kada je ministar financija Bori- mjer Ba{~anske su izlazili u Zagrebu, Beogradu, normi, {to su prava autora, koliki slav [kegro govorio da }e se od Sarajevu, Novom Sadu. U trenu- dijelovi unutar nekog teksta smi- plo~e, o kojoj poreznih novaca {tampati podob- cima kada nisu bili du{evno trau- ju biti citati, koji ne mogu, koje ne knjige i da }e se time nado- pak postoje matizirani zbog nasilja koje je su minimalne tehni~ke perfor- mjestiti one koje nam vi{e ne tre- predstavljao taj srpsko-hrvatski i manse da se knjigu moè koristiti baju, da }e se, dakle, ~istiti bibli- ~itave rasprave, hrvatsko-srpski jezik, nego su bili s povjerenjem. Na kraju, obveza oteke i zamjenjivati knjige jedne malo bolje raspoloèni, Slovenci je raznih institucija od biblioteka, ~itave knjige, za druge. Mi znamo koje su to su kupovali knjige hrvatskog pis- bibliografskih instituta do mini- jedne, a koje su te druge. I o tome pa i ~itavi ca ili spisateljice i prije prijevoda starstava da skrbe o knjizi. Ono se ne bi smjelo govoriti samo na slovenski. Jednostavno iz inte- {to se u Hrvatskoj potpuno izgu- ~asopisi ovako usput. To je razdoblje resa da vide {to pi{e Dubravka bilo 90-ih godina jest svijest da je kada su knji`nice izbacivale knji- poput Ugre{i} ili Branko êgec, ne ~e- knjiga jedna od temeljnih tekovi- ge na ekavici, prijevode na srpski, kaju}i da se to prevede na sloven- na civilizacije u kojoj ìvimo, po- Vijenca to je vrijeme doslovnog bacanja ski. Isto tako se moè re}i za sljednjih petsto godina, a i vi{e, tih knjiga na sme}e, ali i ironi~ni Srbe, Hrvate i Bosance. Hrvati pa i dulje u Kini se papir kori- trenutak kada knji`nica srpskog bi ~itali na srpskom, Bosanci na sti ve} nekoliko tisu}a godina, kulturnog dru{tva Prosvjeta u hrvatskom itd. âk se doga|alo koliko znam. 90-ih se to u nas Zagrebu postaje prakti~no jedina da su neke knjige Dobrice ]osi}a potpuno zaturilo, a neku vrstu knji`nica u Zagrebu gdje ~ovjek najprije {tampane u Zagrebu, ili, kultnog statusa dobili su kameni moè na}i sve va`ne knjige, bez na primjer, prvo izdanje Marin- spomenici. Ja, na primjer, u sva- obzira na jezik, vjeru, rasnu ili kovi}eva Kiklopa iza{lo je u Beo- koj va`noj kulturnoj ili knjièv- nacionalnu pripadnost pisca ili gadu, Danilo Ki{ je {tampan u noj instituciji, na mjestu na ko- prevodioca. Uostalom time se Zagrebu. Dakle, pitanje za{to jem su ina~e biblioteke, vidim bavio Igor Lasi} i prona{ao naj- Hrvati danas ne ~itaju i ne kupu- gipsane odljeve, na primjer Ba- ~udesnije stvari, od bacanja do ju u dovoljnoj mjeri vlastitu her- {~anske plo~e, o kojoj pak postoje spaljivanja knjiga. A Prosvjeta ih meti~nu poeziju ili neki drugi do- ~itave rasprave, ~itave knjige, pa i je poku{avala spasiti. Doba ma}i proizvod, zasjenjuje jedno ~itavi ~asopisi poput Vijenca. I PDV-a je doba kada je u Globusu drugo pitanje. Nestalo je jedno osobno dajem sve za te kamene iza{la slika na kojoj se vidi da Bo- veliko trì{te koje je imalo jednu knjige, inficiran sam, pa sam rislav [kegro u autu uz mjenja~ u silnu razmjenu, donosilo piscima imam neke odljeve, dobivam ih ko`natoj futroli ima montiran i izdava~ima korist, a i predstav- devedesetih u raznim prigodama te{ki revolver. No [kegro je bio ljalo je stanovitu dimenziju slo- na dar, sam ih poklanjam i drugi- samo podmetnut, njegove »fiskal- bode. Uvijek se negdje u Jugosla- ma. Kamen je zamijenio knjigu u ne« mjere sakrivale su kao bezli~- viji nalazio prostor za neku knji- doba koje je Slobodan Prosperov no sredstvo facijalnu operaciju gu ili ideju, ako ne u Zagrebu, Novak i nazvao kamenjarskim kojoj je bila podvrgnuta Hrvat- onda u Ljubljani, ako ne u Lju- patriotizmom. Istodobno postoji ska. Tada tre{ti {ovinisti~ka gala- bljani onda u Sarajevu... No to je vrlo visoki stupanj prostitucije i ma sina Vlatka Pavleti}a, koji za- pitanje zapravo pitanje Jugoslavi- {to se ti~e knjige. Jedna od najja- vr{ava kao direktor Kulturnog je. Me|utim, ostavimo se toga, ~ih izdava~kih ku}a u Hrvatskoj, informativnog centra u Prerado- jer u ovom trenutku iz `bunja kao {to su Narodne novine, vi}evoj 5, koji je hrvatski mlado- zarez II/24, 3. velja~e 2. 25 ska~e Milan Jaj~inovi} i vitla to- ali u trenutku kada vas ekonom- }e. Eto, to danas ponovno traì ljagom. ski iscje|uju tako da ne moète DHK. ôvjek bi im najradije re- platiti struju ili kupiti djetetu ka- kao da nazovu Gorana Babi}a u îtanje i siroma{tvo put, poniènje je potpuno i bez Beograd da im pomogne. DHK Jesmo li izdali Drugo, pitanje ~itanja knjiga rje{enja. Hrvatska {utnja devede- je primio masu anonimnih pisaca je i ~itanje na{eg siroma{tva. Lju- setih najve}im je dijelom poslje- u svoje redove i danas imamo re- knjigu? di kojima u Hrvatskoj treba knji- dica ekonomske ucijenjenosti. zultate. Durieux se sad od strane DHK moè pripremiti na pos- ga znanstvenici, studenti, na- Pisci i minimalac stavnici, stru~njaci ne mogu ttu|manovski tretman: Do ju~er kupovati knjige. Uzmimo da u Kako gledate na mogu}nost za je ~lan Mile Pe{orda, ina~e poeta najreduciranijoj varijanti izlazi koju apelira Dru{tvo hrvatskih knji- i visoki dràvni du`nosnik, preko pet knjiga mjese~no koje bi neki èvnika da se piscima isposluje suda od Durieuxa htio iscijediti... sveu~ili{ni profesor trebao kupiti, minimalac, kojim bi se spasila »knji- kuna za du{evne boli koje mu je a svaka ko{ta u prosjeku 200 ga i knjièvnost«? nanio @eljko Ivankovi}, a ve} su- kuna, onda vidite da to ti ljudi ne DHK je sada u vrlo neu- tra bi nam neki drugi ~lan mogao mogu platiti. Sveu~ili{ni profesor godnoj situaciji jer je dugo bilo nje`no banuti s uperenim samou- ili docent koji ima djecu ne moè prilje`no Tu|manovu reìmu. pravnim sporazumom, jer, kako od pla}e uzeti tisu}u kuna mje- Vode}i ljudi toga dru{tva bili su kaè apel uprave DHK, mnogim se~no, tj. 250 maraka. Pa kako vi|eni ~lanovi HDZ-a i visoki dr- njegovim ~lanovima nitko ne èli smije{i Hitlerovo lice, onda kao {em kako su me ona trojica (us- onda da ~ita? îta, re}i }emo, kad àvni ~inovnici, ili su pak, iz ~i- {tampati rukopise. Hrvat jedino moète po~eti lu~iti put re~eno: s pit bullom na uzici) nova knjiga do|e u biblioteku stog staljinisti~kog refleksa, pje- Regulacija cijene kartice ~ini se hormon utjehe, jer iza ugla vas maltretirala, zatim policajac pita njegova odsjeka. Govorimo o su- vali hvalospjeve pokojnom pred- apsurdnom s obzirom na to da se ne ~eka Ivan Milas da vam kaè da njih, oni kaù da ja vr{im agresiju rovom siroma{tvu, koje se kod sjedniku, pisali oratorije, osnivali moè odrediti cijena dobre, malo bolje je to s Hitlerom znak demokraci- na njih trojicu. Policajac nakon je, va{e slobode i dobrobiti. nas opisuje eufemizmom kupov- borbene jedinice itd. DHK je sad ili lo{e proze, da ne govorimo o mo- toga »uzme podatke«, moje i nji- gu}nosti nastanka menija »sonet na mo} trì{ta. u panici jer nema vi{e gospodara. hove i napi{e zapisnik. Naravno, Vjerojatno prisustvujemo njego- toliko, oda toliko, drama toliko«... Hormon utjehe Ali naravno, pitanje nije koli- nije me uzeo u za{titu i omogu}io vom kraju. Kad ironi~no govorim Na tu temu postoji latentni ko akademski gra|ani ~itaju, ili Ja svoj mozak stalno kupam u da sjedim na terasi, nego nam o DHK-u, onda to govorim sa konflikt u zapadnoj civilizaciji, i tom hormonu utjehe. Jer, kada koliko su knjige skupe, nego koli- re~e da se mi svi sad razi|emo. ke su pla}e tih ljudi, profesora, sjetom jer su moje baka i tete ~u- to od trenutka kada prestaje idem po ~etvrti u kojoj ìvim, koliko je siroma{tvo koje ti ljudi vale u ormarima izdanja toga dvorsko pjesni{tvo s visokim stalno obilazim ogromne merce- To je bio oblik nekog mog pora- prikrivaju, ispomaù}i se prevo- dru{tva iz godina s po~etka sto- srednjim vijekom. Tada pisac dese, audije i BMW-e parkirane za, ali ipak nije rekao »ti van«, a |enjem, pisanjem za novine sli~- lje}a, to je dru{tvo spadalo u kor- ostaje sam, izme|u onoga {to na plo~niku, a u njima sjede mla- ovi neka piju kavu. Ja sam trenu- nim. Vrijeme za ~itanje, rad i pus hrvatskog kulturnog samora- stvara i onoga koliko to vrijedi di}i sa svinjski obrijanim glavama ta~no iskoristio tu sretnu priliku istraìvanje tro{i se na preìvlja- zumijevanja. Me|utim devedese- knjiàrima, izdava~ima, upravite- i njihove lijepe djevojke. Tako ja, unutar poniènja kad smo svi vanje, a da o deprimiranosti koje tih je Dru{tvo u~inilo sve da raz- ljima kazali{ta. Pitanje koje mu~i dok se provla~im izme|u plota i morali oti}i, a ne samo ja, da gle- takvo poniènje donosi ni ne go- gradi autoritet koji proizlazi iz na{e ~lanove koji su ostali bez branika njihovih BMW-a i mer- dam kako ovi ostaju i piju kavu. tradicije. U njemu danas nisu ili gospodara jest: Ne vrijedi li moj vorim. A tek onda po~inju djelo- cedesa, osje}am uàsnu agresiv- Dao mi je policajac ja sam da- su istupili vode}i hrvatski knji- sonet, na primjer, vi{e od {arafa vati stvari kao Hrvatski studiji, nost i najradije bih lupao po po- nas prema pedesetoj, a oni su bili medijske lobotomije sa Sapunari- èvnici. Danas ga ~ine ve}inom na tvom BMW-u? A odgovora klopcu tog auta i vikao »Kako u odli~noj formi i imali pit bulla, ma, Bakovi}ima i Ivankovi}ima, nema: du`nosnik sjeda u BMW i moète, vidite da ne moèmo dakle sredstva klasi~nog, ideolo{- odlazi, a ~lan pjesnik ostaje na pro}i, da ona èna s kolicima ne priliku da dostojno odem. Ide- kog pritiska, koji uspje{no nalije- rubu ceste, a u ruci mu hvalo- moè pro}i, nego gura kolica po mo dakle ku}i, Ben i ja, pokunje- è na siroma{tvo. Na kraju imate Kad {e}ete ulicom spjev koji vi{e nitko ne}e, neka kolniku...«. Me|utim, kad prola- ni, od Tu{kanove prema Hein- prepla{enog sveu~ili{nog profeso- Nikole Tesle, a u zgodna denuncijacija a Vjesni- zim pored toga, ja spu{tam po- zlovoj i dok stojim na semaforu, ra, docenta ili novinara koji se jo{ ka vi{e nema. gled, a pogled spu{ta i policajac evo njih za mnom. Urlaju »Stani, izlogu ugledate koji stoji na uglu i vidi kako se mi i grize zbog egzistencijalnog stra- Gdje je pravda? Gdje je novac? pi~ka ti materina!«, stanem, okre- ha kojim je infiltriran. Dakle, pi- Mein Kampf, kad provla~imo uz plot, a mladi ljudi nem se, a oni drè ispis moje legi- tanje broja kupljenih, pro~itanih i Kada ste na jednu anketu o autor- sa svinjskim glavama sjede unu- timacije koji su dobili od policaj- tra i uìvaju u sceni. U Hrvatskoj objavljenih knjiga otvara ~itave vam se usred skim honorarima u starom Vijencu ca i vi~u »Da smo znali, da si Sr- horizonte, ali druge vrste. napisali brojke od stotina tisu}a ma- svi mi ako ne sjedimo u tim rodnog grada autima gledamo u pod. Zato- benda, ubili bi te odmah! Da se Ekonomska ucjena raka za Ivu Banca ili Ivu @ani}a, vi{e nikad nisi pojavio u Marti}e- nasmije{i bilo je ljudi koji su vam povjerovali. mljujemo svoje poniènje jer se to sve doga|a pred mojom ku- voj!«. Moj pas se skamenio od Sistem stvarne represije i kon- To je bilo u doba kad je g. Hitlerovo lice, }om, a mo`da samo zavidimo na straha, od koli~ine agresije. I ne trole dru{tva u doba tu|manizma Vlatko Pavleti} izjavljivao da mu divnoj mladosti i divnom merce- samo prezime, de~ki su na osnovi uop}e nije i{ao preko klasi~nih onda kao Hrvat treba pla}ati honorare za knjige desu, pregazilo nas je vrijeme i instrumenata, preko cenzure, koje nije napisao, odnosno za podataka zaklju~ili da mi je i otac nemamo svinjski obrijane glave. nego putem izolacije i siroma{- jedino moète sprije~enost i patnje u onom reì- bio Srbin, premda nisam znao da Osim toga, ja recimo moram pro- tva. Kriti~ka javnost obrazovanih mu. Nije ~udo {to su ljudi povje- je ime Ljubomir srpsko. Moj pro- po~eti lu~iti izvesti dodatne hormone i enzi- ljudi bila je u klopci, ucijenjena rovali da Durieux za zbirku lirike blem u tom trenutku bio je same su}uti s onim mladim policaj- prijetnjom siroma{tva; jer, u hormon utjehe, jer pla}a po pola milijuna kuna kad svim druge prirode. Oni su mi, cem koji, eto, puno ne zara|uje i okolnostima ekonomskog kolap- imate {ofera zagreba~kih tran- iza ugla vas ~eka boji se ovih u majicama Lacoste. naime, urlaju}i pljuvali u lice, pa sa, skoro su svi imali posredno ili sporta g. ]esi}a Rojsa koji preko U toj istoj Teslinoj ulici svake su- mi je njihova pljuva~ka poga|ala neposredno dràvu za poslodav- Ivan Milas da vam no}i postaje direktor najve}e gra- bote imate demonstraciju toga o dijelom obraze i usta, a dijelom ca. Slu~aj da dràva zapo{ljava |evinske operative na Balkanu, kaè da je to s ~emu govorim, samo na najvi{oj nao~ale. Tako sam stajao, njihova va{eg muà kao profesora na general, doministar koji gradi nacionalnoj razini, kada se ispred mi se pljuva~ka cijedi po licu, ja srednjoj {koli, pa on dakle mora Hitlerom znak transkontinentalne autoputove. biv{eg kafi}a Krava, izme|u Zri- paziti {to govori jer ste vi nezapo- Vjeruju}i da je ipak negdje veliki ih gledam kroz tu pljuva~ku na njevca i Gajeve, u subotu ujutro slena, ili vi kao znanstvenica ima- demokracije, va{e novac, u MORH-u kao i u Duri- staklima nao~ala i ne usu|ujem parkira jedno trideset superluk- te projekt koji se odobrava preko euxu, ljudi sami sebe tje{e. Kao, se ni{ta. Ina~e, ga|enje je veliko slobode i suznih kola. I kad isto tako poli- dràvnog budèta, pa tako i do- samo su par centimetara od pra- budu}i da je pljuva~ka topla, pa u cajci previ|aju da svi ti dìpovi i bre razloge da ne talasate. Sfera dobrobiti vog mjesta gdje je pravda, trenutku odvratnosti ima{ refleks limuzine zakr~uju i kolnik i plo~- znanosti, istraìvanja, obrazova- gdje je novac. Te{ko je, naime, nik. Da ja tamo parkiram na da potraì{ maramicu da se obri- nja bila je potpuno u rukama stalno gledati Ivi}a Pa{ali}a i mi- mene bi nasrnula barem dva poli- {e{, a ne zna{ da li da to u~ini{ ili HDZ-a, raznih sredi{njica, i to sliti da je on peti ortak. Mnogo potpuno anonimni ljudi, uz gru- cajca, pauk bi do{ao za deset se- ne. Ne znaju}i {to da radim, jed- putem egzistencijalne ucjene. I lak{e ga je zami{ljati kao simpa- pu te{kih konvertita, pa je sve to kundi, a redarstvenici bi voki-to- nostavno stojim uspravno, u ne- HDZ je imao svoja stra{ila, insti- ti~nog ~ovjeka s nao~alama, koji skupa instituciju dovelo do ap- kiima provjeravali moj identitet tucije prijetnje koje su vam govo- je, eto, skromni savjetnik pred- koj vrsti smije{ne patetike, stojim surda. Na toj adresi ne stanuje pred cijelim gradom. Ta hrvatska rile: »E, tako }e to izgledati ako sjednika na{e zemlje; psiholo{ki kao na strijeljanju, a oni me samo vi{e Antun [oljan, i gotovo. Tra- hormonalna klopka, permanen- nisi poslu{an«. Hrvatsko slovo je nije lako zami{ljati kako nare|uje pljuju. Kasnije su oti{li, a ja sam gikomi~no je da ti nazovi patrioti tna autosugestija da je sve odli~- sluìlo kao model usta{oidnog to- obijanje sefa da se ukrade neki se obrisao. Osje}ao sam se vrlo danas u pla~ljivom apelu traè no dok se ène sa cekerima pro- talitarizma i bezmozgovlja, kao dokaz. Hrvatska je sebi ~itavo de- tjeskobno neko vrijeme nakon ono {to je potpisano kao samou- vla~e izme|u ula{tenih branika i model prijetnje. Njegova poruka setlje}e uporno sugerirala ljep{e toga, da }e mi do}i ku}i, razbijati, pravni sporazum negdje jo{ 1985. prljavih fasada ~isto je nasilje i ~i- je bila: Hrvatsko slovo u svakom slike: a gledala je i slu{ala Ivana godine pod egidom Gorana Babi- sta predaja. jer su imali adresu. trenutku moè postati (ili ostati) }a i, ~ini mi se, Mike [piljaka. Milasa i Vicu Vukojevi}a. Vrlo je jedina hrvatska knjièvna novina. Dobro se sje}am da smo tada kao te{ko ìvjeti mirno u zemlji u ko- Strah i agresija Ako ste na Filozofskom fakultetu joj kao ~lan Ustavnog suda sjedi Postoje, dakle, dobri razlozi da izdava~i svi privedeni u podrum obilaze}i te velike aute {utimo. student ili docent recimo filozofi- Ministarstva kulture na potpisi- Smiljko Sokol, koji je, kada je Koliko se dugo mogu proizvoditi Razlika izme|u mene i svih dru- je, onda imate Hrvatske studije za vanje toga sporazuma kojim se predsjednik dràve ulovljen u hormoni utjehe prije pucanja meha- primjer {to vas ili va{ interes garantirala prosje~na pla}a za au- utaji poreza, ustvrdio da novac nizma i izbijanja agresije? gih jest u tome {to se meni dogo- moè nadomjestiti. Ljudi narav- torski arak proze. Mislim da nam nije imovina, kako kaè, »ni po- Ja vlastitu reakciju, agresiv- dilo ne{to za {to svi znaju da se no ne}e priznati takve vrste ucje- je prije toga Goran Babi} (ili je to kretna ni nepokretna«. Gledati nost, suspreèm zbog straha. moglo dogoditi i njima. Mala je ne zbog stida {to je ucjena tako bio Pero Kvesi} ili takav netko) takve figure kao ~lanove Ustav- Negdje 1994. godine sjedio sam razlika izme|u toga sjede li ti primitivna. Nije politi~ki korek- odrào govor, pa se to potpisalo. nog suda zahtijeva velike psihi~ke na ljetnoj terasi jednog kafi}a u momci ili njihovi tjelohranitelji u tno popu{tati pred ekonomskom Jedno vrijeme nakon toga pisci su napore, samoutjehu, kompenza- Marti}evoj, s Benom mojim kolima i {utke vas promatraju ho- ucjenom, bojati se za dobrobit cije i potiskivanje stida. Ljudi u psom vu~jakom. Troje takvih dobivali honorare prema tom sa- }ete li mu zagrepsti po laku i tre- svoje obitelji, za razliku od klasi~- moupravnom sporazumu. Bila je Hrvatskoj proizvode jednu veliku mladih ljudi me po~elo maltreti- ne politi~ke ucjene, kojoj se moè utjehu, kao {to u Rusiji ili Polj- rati, tjerati od tamo. Ja sam me- nutka kad iza|u van i izderu se to jedna prazna neostaljinisti~ka na vas ili vam puknu {amar~inu. podle}i bez velike javne sramote. gesta iz vremena kada su Stipe skoj ljudi iz o~aja piju votku. Kad |utim rekao konobaru da se ne Va`no je da vi lu~ite hormone i U trenutku kad vam se lupa ~iz- [uvar i sli~ni krojili na{u mental- {e}ete ulicom Nikole Tesle, a u mislim maknuti, te da on pozove mom na vrata dolazite u pateti~- nu svakodnevnicu i kulturu uop- izlogu ugledate Mein Kampf, kad policiju. Pojavi se nakon nekog da vam se otac ne zove Ljubo- nu situaciju, »pa hapsi me onda«, vam se usred rodnog grada na- vremena redarstvenik, ja mu opi- mir. Z 26 zarez II/24, 3. velja~e 2.

nicima osigurati preìvljavanja, Bog moè natjerati da ikada u ì- ili {kolskih ud`benika. Tu su, na- Razgovor: Branko êgec, nakladnik i ona mora na neki na~in interve- votu posegnu za knjigom koju }e ravno, i mo}ne institucije, koje nirati do trenutka dono{enja no- pro~itati samo za svoje osobno nikada nisu ovisile o prodaji knji- knjiàr, izdava~ka ku}a Meandar vih, kvalitetnih rje{enja. zadovoljstvo. ga koje objavljuju. S druge je A {to se samoga ukidanja strane cijeli niz srednjih i malih PDV-a na knjigu ti~e, ja sam ve} Smije{ne simulacije nakladnika, gotovo sto posto pri- nekoliko puta rekao da je to bila Moè li se u uvjetima u kojima vatnih i osnovanih nakon 1990. tek predizborna kozmetika, jer se rade neovisni izdava~i uop}e govoriti godine, koje prati cijelo mno{tvo Ne èlimo time nije bitno utjecalo na cijenu o uredni~koj koncepciji pojedine izda- povremenih nakladnika, s jed- knjige, koja je zbog vrlo malih va~ke ku}e? nom do dvije knjige godi{nje. I to naklada u ovoj zemlji stra{no vi- Ako pogledamo popis izdaje, zapravo, sve, {to samo po sebi soka. Ona se moè promijeniti nja pojedinih nakladni~kih ku}a, ne bi trebalo biti lo{e, kada bi proizvoditi tek smanjivanjem PDV-a i dru- mislim da se dosta jednostavno okolnosti u kojim djeluju bile gih poreznih optere}enja u cije- moè razlu~iti nakladni~ki profil znatno bolje. lom lancu proizvodnje knjige i ku}a kao {to su Durieux, Izdanja Imamo dobrih pisaca dodatnim oblicima stimulacije Antibarbarus, Naklada Jesenski i njezine prodaje. Mislim da nije- Turk, Kruzak, Naklada MD, Stoji li teza da u nas nema dobrih knjige za dan nakladnik ne èli proizvoditi Konzor, Profil, Demetra, Arkzin pisaca, da je hrvatska knjièvnost knjigu za skladi{te, na koje }e mu itd. Problem je, me|utim, u mrtva i da nemamo {to ponuditi svi- dràva na kraju svake godine tome {to se uredni~ke koncepcije jetu, osim stolje}ima mrtvih pisaca? oduzeti trideset pet posto poreza moraju uskla|ivati s mogu}nosti- Ne znam ~ija je to teza, jer skladi{ta na dobit, a vrlo je vjerojatno da ma financiranja odre|enih proje- mi posve pouzdano imamo do- mnoge od tih knjiga nikada ne}e kata, umjesto da se svojim viso- brih pisaca, samo ih ne znamo ci- kao kulturnoga proizvoda par ex- Sada bi na scenu trebala prodati. kim standardima nametnu trì- jeniti, a pisac bez ozbiljnih refe- cellence. Ja, naime, ne mislim da stupiti struka, a to zna~i Moè li se govoriti i o tome da ne {tu. To se, naàlost, jo{ jako dugo renci u svojoj zemlji te{ko da bi pisci ili nakladnici morali na- postoji publika, da nema dovoljno zane}e znatnije promijeniti. moè biti zanimljiv bilo kome na da bi svako specifi~no po- pisati zakon, ali sam posve sigu- interesiranih ~itatelja? U zapadnim zemljama postoji ve- svijetu. Recite mi, molim vas, dru~je unutar prostora ran da samo uvaàvanjem svih Ma ta je pri~a s publikom lika konkurencija me|u izdava~ima, kada ste vidjeli intervju s nekim kulture moralo oblikovati aspekata kompleksa knjige, koje uvijek problemati~na. Problem je vode se pravi ratovi oko pojedinog piscem u povodu objavljivanja struka mora transparentno izloì- popis zahtjeva i mogu}ih ipak vjerojatno vi{e u nepostoja- autora ili prava na prijevode. Postoji njegove nove knjige? Kada ste u ti zakonodavcu, moèmo dobiti rje{enja, iz kojih bi se po- nju op}ega standarda, pa onda li u nas natjecanje takve vrste? visokotira`nim novinama mogli kvalitetno zakonsko rje{enje, na tom mogla artikulirati sukladno tome i kulturnog stan- Kod nas postoje samo smi- pro~itati ozbiljan tekst o novoj koje se onda moèmo àliti samo darda. A svoj su prinos zapostav- je{ne simulacije. Da bi se razvila knjizi Mihali}a, Dragojevi}a, Mr- kvalitetna zakonska rje{e- sebi samima, a nipo{to zamaglje- ljanju ~itanja i knjige kao medija prava konkurencija, nu`no je for- konji}a ili Makovi}a, a da o mla- nja nim ispisiva~ima zakona na traci, u velikoj mjeri dali i javni, osobi- mirati barem neku vrstu trì{ta i |im piscima i ne govorim: Jergo- s kakvima smo se dosad jedino to elektronski mediji. Devedesete time otvoriti mogu}nost pove}a- vi}a, koji ìvi od rada u novina- Du{anka Profeta imali prilike susretati. su godine donijele potpunu pre- nja naklade koja }e donijeti zna- ma, zovu zbog svake gluposti, ko- Vjerojatno bi bilo suvi{e pre- Vjeran Zuppa u svome nacrtu vlast elektronskih medija u veli- ~ajnije komercijalne u~inke. Bez jih u ovoj zemlji sre}om ne nedo- tenciozno govoriti o konkretnim kulturne politike objavljenom u pro{- koj mjeri i zbog ratnih okolnosti, toga smije{no je govoriti o kon- staje, ali ga nitko nije zvao kada prijedlozima prije nego li se uop- lome broju Zareza navodi da je ali i zbog radikalnoga ru{enja kurenciji. Nespretni sukobi oko je iza{la Mama Leone; Feri}a su }e utvrde strate{ki prioriteti kul- nu`no dono{enje Zakona o knjizi. otkupa prava rezultat su ponaj- preveli na njema~ki, a da isto- turne politike, uostalom, prije Tko bi ga, prema va{em mi{ljenju, prije nepostojanja relevantnih in- dobno to nije zabiljeèno ~ak niti nego li se uop}e artikulira neka trebao sastaviti i kako bi takav za- formacija, a strani literarni agenti kao ona smije{na senzacionali- kulturna politika, premda su, kon u glavnim crtama trebao rado koriste na{u zbrku, jer iona- sti~ka crtica u Globusu ili Naciona- samo da vas podsjetim, Hrvatski izgledati? ko na prodaji prava za na{e na- lu, dok se istodobno uredno bilje- neovisni nakladnici u svom do- Zakon o knjizi samo je je- klade ne mogu zaraditi neki oz- è lova~ki trofeji i marke garde- kumentu [to je knjiga Hrvatskoj? Mali i srednji na- dan od zakonskih akata koji bi biljniji novac. robe »zvijezda« iz Donjeg Pi~vaj- jo{ prije dvije godine pobrojali prostoru kulture morali omogu- kladnici, odreda Giga Gra~an nedavno je napisala za; u razgovorima s Damirom najva`nije probleme koje bi za- }iti elementarne uvjete djelova- privatni, nastavili da se u nas, parafraziram, ure|iva- Milo{om uvijek se govori o nje- kon o knjizi morao obuhvatiti. nja. Dono{enju takvoga lex specia- su raditi u nemo- njem i izdavanjem knjiga bave govim jedrili~arskim uspjesima, a lis, koji za knjigu ima zna~enje kojekakve individue, »ljubiteljice« li- tek se pri kraju, kao ne{to neva`- elementarnoga mehanizma pre- gu}im uvjetima i jepe knjièvnosti... Je li to doista tako no, spomene i ~injenica da je u Ukidanje PDV-a predizborna petnaest godina objavio isto toli- ìvljavanja, morala bi, ~ini mi se, kozmetika nekako su se, u i {to prema va{em mi{ljenju ~ini do- prethoditi razra|ena kulturna brog, kompetentnog urednika? ko knjiga... Stvarno ne znam strategija i artikulirana kulturna Nakon uvo|enja PDV-a, ve}ina ve}ini slu~ajeva, îni mi se da to {to knjige ~emu jo{ nabrajati pisce koji, ako politika, za {to je Zuppina Bilje`- se ljudi koji ìve od knjige sloìla da uspjeli odràti, objavljuju, izme|u inih, i »ljubi- nisu bolji, sigurno nisu lo{iji od nica posve sigurno dobro polazi- je to posljednji i kona~an udarac premda opasnost teljice lijepe knjièvnosti« uop}e svojih vr{njaka u Austriji, Ma- {te. Sada bi na scenu trebala stu- »knjizi u Hrvata«. Sada je PDV na ne mora biti sporno. Kod nas je |arskoj, Sloveniji, Njema~koj ili piti struka, a to zna~i da bi svako knjigu djelomi~no ukinut, ali stati- od njihova utrnu- ukupna produkcija knjiga toliko Nikaragvi. A ipak: sve te zemlje specifi~no podru~je unutar pro- stike ne pokazuju neka zna~ajnija }a jo{ uvijek nije mizerna da svakoga, tko èli ulu- imaju pisce o kojima se govori i stora kulture moralo oblikovati pobolj{anja. [to je, osim PDV-a, do potro{iti novac objavljuju}i izvan njihovih granica. Napo- popis zahtjeva i mogu}ih rje{e- uzrokovalo katastrofu knjige? pro{la knjigu, treba podràti. A potpu- sljetku i mi imamo pisce o kojima nja, iz kojih bi se potom mogla Kao {to sam ve} rekao, na no se slaèm s gospo|om Gra~an se govori izvan na{ih granica, artikulirati kvalitetna zakonska katastrofalan poloàj knjige utje- kada se ona zalaè za podizanje koji se prevode, ~itaju; kojima se rje{enja. Dono{enjem samo spe- calo je ukupno zakonsko okruè- ure|iva~kih i drugih profesional- dodjeljuju ugledne nagrade. Njih cifi~nih akata nije mogu}e pre- nje, a uvo|enje PDV-a trebalo je nih standarda. Za to nam sada su se kulturne vlasti ove zemlje, a vladati problem nepovoljnoga za- nedostaju temeljni preduvjeti i onda posve uskla|eno s njima i biti kona~ni, smrtni udarac, koji standarda iz osamdesetih najez- konskog okruènja kako za knji- mislim da se ukupna kulturna najutjecajniji mediji, sramili, je trebao vratiti poljuljani ugled dom ki~a na televizijske ekrane, gu tako i za cijeli niz drugih kul- javnost upravo sada mora maksi- umjesto da su iskoristili promo- velikih, dràvno kontroliranih od dràvnoga protokola do tako- turnih proizvoda, odnosno sudio- malno angaìrati na podizanju tivni potencijal autora kao {to su nakladnika i garantirati njihov zvanoga zabavnog programa. nika u kulturnim procesima. standarda ukupnih okolnosti u Slobodan [najder, Miljenko Jer- monopol. Me|utim, unato~ ne- Odnos prema publici kao prema Knjiga ne moè egzistirati u kojima se doga|a kultura ove ze- govi}, Zoran Feri}, Slavenka podno{ljivom isisavanju zadnjih »ov~adi«, »guskama« i »stoci sit- getu, ~ak niti uz bajna zakonska mlje, tako da novac diletanata Drakuli}, Dubravka Ugre{i}, zaliha novca u dràvni prora~un, nog zuba« zaraza je koja se pro{i- rje{enja, kao {to to, drìm, ne ne}e mo}i ugroàvati visoki pro- Ivan Lovrenovi}, Mile Stoji} itd. umjesto njihova usmjeravanja u rila strahovitom brzinom, osobi- moè nijedan kulturni proizvod fesionalizam, visok unutar hije- Pogledajte samo taj popis imena. razvoj i nove projekte, mali i to stoga {to je gotovo nitko nije ili kulturno podru~je. rarhije dru{tvenih vrijednosti, Ni za velike zemlje on ne bi bio srednji nakladnici, odreda privat- poku{ao sprije~iti. Pritom, narav- koju bi, valjda, napokon trebalo bezna~ajan. Za Hrvatsku je sve No ostanemo li za trenutak na ni, nastavili su raditi u nemogu- no, ne mislim na rijetke intelek- po~eti uspostavljati. dosad bio. onom dijelu pitanja koji se odno- }im uvjetima i nekako su se, u tualce, koji su neprestano bili Kako biste klasificirali nakladnike Slobodan [najder nedavno je nasi na zakon o knjizi, onda mislim ve}ini slu~ajeva, uspjeli odràti, izloèni javnome lin~u takozva- i izdava~e u Hrvatskoj danas? Kako pisao da je obi{ao nekoliko knjiàra u da je posve jasno kako bi u njego- premda opasnost od njihova utr- nih dràvotvornih medija. Mediji izgleda presjek izdava~ke scene? centru Zagreba i da ni u jednoj nije vu oblikovanju ponajprije trebali nu}a jo{ uvijek nije pro{la. Ovdje su, me|utim, ~ak i oni najotvore- na{ao knjièvne ~asopise. Mogu li se sudjelovati oni koji najbolje po- svakako moram upozoriti na ak- niji, knjigu doìvljavali kao nepo- Mislim da je taj presjek u knjiàri Meandar kupiti knjièvni znaju problematiku koja bi tim tualno razdoblje prijenosa vlasti, trebnu gnjavaù, pa su je tako i vrlo jednostavan. S jedne su stra- ~asopisi? zakonom morala biti definirana, u kojemu nitko ne brine o knjiga- tretirali, a u takvoj bi konstelaciji ne nakladnici s izravnom podr{- a to su na prvom mjestu naklad- ma, nakladnicima, bibliotekama. bilo doista glupavo o~ekivati da kom vladaju}ih struktura, na- Bojim se da je knjiàra Me- nici, knjiàri i bibliotekari. U Mo`da }e vam se u~initi posve }e netko pokazati znatnije zani- kladni~ki mastodonti iz pro{lih andar jedino mjesto u gradu na procesu nastanka zakonskoga pri- kontradiktornim sa svime {to go- manje za nju. Sada ve} imamo ci- dvaju reìma, koji se vole pred- kojem se mogu kupiti gotovo svi jedloga sigurno bi trebalo biti vorim {to se ovdje zalaèm za jele generacije koje su odnos pre- stavljati kao veliki nakladnici, knjièvni ~asopisi, kao {to je knji- mjesta i za autore, ali i za sve in- neku vrstu intervencije, ali mora- ma knjizi formirale isklju~ivo na osobito kada za sebe uspiju uzur- àra Meandar jedino mjesto na stitucije koje su u ozbiljnom smi- te uzeti u obzir ~injenicu da su razini katastrofalnih {kolskih pirati znatniji dio monopola na kojemu ~ovjek danas moè pro- slu vezane uz proces proizvodnje, iza nakladnika dvije uàsne godi- ud`benika, a to zna~i da ih sam objavljivanje na primjer zakon- na}i ozbiljnu ponudu poezije. To distribucije ili recepcije knjige ne i da, èli li nova vlast naklad- skih akata, obvezatnih obrazaca naàlost samo potvr|uje prevlast zarez II/24, 3. velja~e 2. 27 onoga ve} spomenutoga ki~er- uspjeli objaviti ni{ta na stranica- skoga {vercersko-trgova~kog ma Quoruma, a svoju su karijeru koncepta, koji je potisnuo svaku bazirali upravo na toj ~injenici, vrijednost u ime zarade, u ime ta- pa se danas na dru{tvenoj ljestvi- kozvane komercijalne knjige. Ne- ci predstavljaju upravo kao quo- }e{ ti komercijalne knjige u 1.500 ruma{i, {to u poplavi la`nih ma- primjeraka! gistara, doktora, akademika i [to mislite o ukupnoj produkciji drugih titula ba{ i nije neki res- knjièvnih ~asopisa danas? pektabilan status. Ni{ta. Produkcija bi mora- Za kraj mala najava izdava~kih la postojati da bi se o njoj moglo projekata Meandra. govoriti. Dobri ~asopisi izlaze s Ovih }e dana napokon biti najmanje pola godine zaka{nje- otisnuta dugo najavljivana i vizu- nja, neki su pred ga{enjem ili su alno iznimno lijepa monografija se ve} ugasili, a o okaminama o umjetniku Borisu Demuru au- koje odolijevaju zubu vremena, tora Ivice @upana, a u tisku je i jer po inerciji uspijevaju nama- prva od knjiga Djela Milana Kun- knuti ne{to novca, ionako se dere: rije~ je o romanu Nepodno- nema {to re}i. To je tema za ar- {ljiva lako}a postojanja, nakon ~ega heologiju. slijede Smije{ne ljubavi, pa [ala Pravi i la`ni quoruma{i Kada se uz va{e ime stavlja opis, onda obi~no stoji nakladnik, pjesnik, esejist. [to se dogodilo s pjesnikom i esejistom? Odnos prema Pauziraju, jer nakladnik publici kao prema mora preìvjeti, a to nije nimalo lako. Pa ne moète pisati pjesme »ov~adi«, »guska- nakon {to se dvanaest ili petnaest ma« i »stoci sati dnevno nateète s nenapla}e- sitnog zuba« za- nim i nepla}enim fakturama, nakon {to morate »izmisliti« novac raza je koja se za pla}e, najmove (a meni je sve, pro{irila strahovi- mogao bih slobodno re}i da mi je cijeli ìvot u najmu), reìje i sli~- tom brzinom, no. Ja u zadnjih nekoliko godina osobito stoga {to napi{em ne{to samo kada to ni na koji na~in ne mogu izbje}i. Bilo je gotovo nitko bi prili~no bezo~no prema sebi nije poku{ao spri- insistirati na kontinuitetu svoga je~iti pisanja nakon {to tjedno pro~itate dva ili tri rukopisa, koji samo iznimno nisu uàsni. To su, naravno, rukopisi koji vam se iz dana u dan gomilaju na stolu i pred time ne moète izbjegnuti itd. U tisku je i vrlo zanimljiv ro- osje}aj strahovite nemo}i, straho- man An|eli slovenskoga pisca vitog razo~aranja sobom kao oso- Brane Mozeti~a, koji vrlo èstoko bom koja je tako|er poku{avala i otvoreno svjedo~i o homoseksu- ne{to pisati. alnoj ljubavi, pripremljena je za Kada se pak lijepe generacijske na- tisak studija o modernizmu i pos- ljepnice, onda se za vas kaè »pravi tmodernizmu u hrvatskom pje- quoruma{«. Zna~i li to da postoje sni{tvu Slast kratkih spojeva Ber- la`ni quoruma{i, i gdje su pravi i narde Katu{i}, pa monografska la`ni, ako ih ima, danas? knjiga o hrvatskoj likovnoj kritici Prvi put ~ujem tu etiketu. Jasne Galjer. Potpisali smo ugo- Pa ja u Quorumu gotovo uop}e ni- vor s Josipom Novakovichem, sam pisao. Moj je posao bio omo- autorom na{ega podrijetla koji je gu}iti prostor generaciji koja se u Americi objavio dvije zapaène pojavila, za{tititi ga izlaganjem knjige pri~a, iz kojih }emo obja- sebe ispred mladih autora koji ni- viti izbor, a radimo i na antologiji kada nisu bili spremni `rtvovati ameri~ke crna~ke poezije koju je vlastiti literarni ili neki drugi napravio Mario Su{ko, otkupili projekt. Zato ja sebe nisam nika- smo jo{ neka prava za prijevode da doìvljavao ni kao pravoga ni poezije i proze, ~eka nas nekoliko kao krivog quoruma{a. Quoru- zna~ajnih knjiga doma}ih pjesni- ma{i su Re{icki, Bagi}, Popovi}, ka i prozaika, izbor poezije Zvon- Milo{ ili Petkovi}, a ja sam ih ka Makovi}a, knjiga eseja Bore samo poku{ao okupiti na jedno- ]osi}a, novo dopunjeno izdanje me mjestu kako bi se kasnije lak- Teorije filma, zbornik o suvreme- {e probijali kroz ìvot s etiketom nom ameri~kom filmu itd. Mno- quoruma{a. To im je, bjelodano, go je lak{e knjigu najaviti nego kasnije u karijeri priskrbilo broj- objaviti. Zato ni ovdje nema smi- na priznanja. La`ni su quoruma- sla pretjerivati. Z {i, pretpostavljam, svi koji nisu

Arhitektonsko projektiranje Ul. Grada Mainza 6 10000 Zagreb tel./fax01/3772-550, 3772-852, 3707-653 28 zarez II/24, 3. velja~e 2.

nja na sveu~ili{tima itd. Osim zna~i ni{ta. Knjiga danas, uz do- Slavenka Drakuli}, knjièvnica i novinarka romana pi{em i knjige eseja, pa bre kritike i dobru distribuciju, to dopire do razli~itih kategorija ({to zna~i da su mali izdava~i, publike. Sve to zajedno stvara vani kao i tu, gubitnici) ìvi par prepoznatljivost. mjeseci. Poslije toga, ako se ne Prva moja knjiga objavljena u proda, a zatim ne objavi kao dè- U Hrvatskoj kao inozemstvu jest roman Hologra- pno izdanje, prera|uje se u pulp. mi straha. Objavljen je u Rowoh- I to je kraj pri~e. ltovoj biblioteci Neue Frau 1988. Kakav je odnos izdava~a prema godine u Njema~koj. Druga autoru, koje su izdava~ke ovlasti u knjiga bila je Mramorna koà, u smislu izmjene teksta, naslova, zada me nema htjeva za sudjelovanjem u Sre}om, pripadnost jed- ski identitet u umjetnosti, u ki ~ista«, ìvim ~ak i na rubu je- promotivnim djelatnostima? knjièvnosti. Uspjeh je uvijek zika jer pi{em i ìvim na drugom Najve}i problem nije mi- noj kulturi nije isklju~ivo pojedina~an, pa tek nakon {to se jeziku, engleskom. Uvijek sam Uspjeh je uvijek jenjanje naslova niti zadiranje u stvar politike, nego i jezi- nakupi dovoljno tih uspje{nih, ìvjela na razli~itim marginama i pojedina~an, pa tekst, mada se i to ponekad de{a- ka i osje}aja pripadnosti prepoznatljivih, etabliranih po- uvijek mi se ~inilo da to ima dova, ve} ~injenica da se od pisca jedinaca moè se govoriti o fran- bru stranu jer ~ovjeku daje vi{e tek nakon {to se danas o~ekuje ne samo da pi{e, cuskim piscima, ~e{kim piscima, slobode. Mora da sam ustvari nakupi dovoljno ve} i da prodaje svoju robu. Ilu- Andrea Zlatar poljskom filmu itd. Hrvatska na- okorjeli kozmopolit, jer ìvim u zija da je pisac vaàn, da netko povodu izlaska novoga ro- prosto nema tu kriti~nu masu, nekoliko zemalja, aktivno sudje- tih uspje{nih, pre- slu{a {to pisac misli o ovome ili U mana Slavenke Drakuli} nema dovoljno prevedenih pisa- lujem u kulturama tih zemalja. onome politi~kom ili socijalnom Kao da me nema razgovara- ca, poznatih umjetnika itd. da bi poznatljivih, problemu uglavnom postoji jo{ mo s autoricom o problemima se moglo govoriti o prepoznatlji- U drugim kulturama treba etabliranih pojedi- u zemljama poput Hrvatske... izgradnje knjièvnoga identiteta vosti jedne nacionalne kulture. S znati sudjelovati Pisac je sveden na ulogu zabav- u Hrvatskoj i inozemstvu. naca moè se druge strane, Hrvatska nikada Koji su elementi bili presudni u lja~a. [to je bolji, to je ve}a nada Kakva slika u Hrvatskoj danas nije ni prepoznala mogu}nost da stvaranju tvojeg intelektualnog i govoriti o francu- da }e se njegove knjige bolje postoji o tebi? Da li jo{ uvijek, po se kao mala zemlja afirmira u knjièvnog identiteta u inozemstvu? prodavati. Zato mora govoriti je- tvojem mi{ljenju, dominira slika svijetu ba{ preko kulture i Kao i u drugim podru~ji- skim piscima, zike, biti {armantan, imati dobar »vje{tice«, »izdajice domovine«? umjetnosti. Moète li zamisliti ma, va`no je stvoriti prepoznat- ~e{kim piscima, nastup i uop}e biti ne{to po- Na to je pitanje te{ko od- turisti~ki slogan: »Hrvatska, ljivo ime, a ime se stvara na ra- put filmske zvijezde. U najma- govoriti. U ovoj zemlji ljudima mala zemlja velike kulture.«? zne na~ine, od nastupa u knjià- poljskom filmu nju ruku, prezentabilan. Izuzeci ionako nije ostavljeno puno pro- Ne, naravno, kulturom se nika- rama, do intervjua, kritika i ko- itd. su jedino oni koji zara|uju mili- stora ni da sami stvaraju sliku o da nismo di~ili. na~no, pisanja novinskih teksto- june... Dakako da sve to skupa ne~emu niti da prosu|uju o bilo Da li se osje}a{ pripadnom hrvat- va. Sve je to va`no za recepciju, nema ba{ nikakve veze s kvalite- ~emu. Sliku o meni stvorili su skoj knjièvnoj zajednici u uèm tom pisanja. moglo bi se re}i da je biti pisac izdanju Roberta Laffonta u »dràvotvorni mediji« i to napa- smislu? full-time job, izdava~i na primjer Francuskoj. Objavila sam jedan dima, glupostima i uvredama na Ja tzv. »knjièvnu zajedni- Koga zanima Isto~na Europa zahtijevaju puno ve}i anga`man mali odlomak rukopisa u nekom moj ra~un... S druge strane, cu« niti ne poznajem, ne pozna- kod publiciranja knjige nego ne- kanadskom ~asopisu i ubrzo mi Koja su izdava~ka podru~ja naj- nema mojih tekstova, osim po- jem te ljude, ne sudjelujem u kada. Sigurno da mi pomaè to je stiglo pismo iz Pariza, uredni- vi{e zatvorena? Postoje predrasude o vremeno, u Hrvatskoj nisu njihovim djelatnostima, nisam {to sam novinarka, pa se povre- ca Laffonta molila je da joj po{a- relativnoj zatvorenosti francuskog objavljene ni sve moje knjige, ~lan njihovih udruènja, ne meno javljam tekstovima u tali- ljem cijeli rukopis. Ho}u re}i, ili engleskog trì{ta? Jesu li male itd. Kakvu onda sliku javnost objavljujem u njihovim ~asopisi- janskim, njema~kim, ameri~kim, protivno nekim mi{ljenjima da knjièvnosti solidarne prema drugim uop}e moè imati? Ali nisam je- ma i zbornicima. Sre}om, pri- {vedskim itd. novinama, odno- sam se na stranom trì{tu probi- malim knjièvnostima, u smislu da dina kojoj se to dogodilo, ima padnost jednoj kulturi nije is- sno u zemljama u kojima mi se la knjigom eseja Kako smo preì- za njih pokazuju ve}i interes? dovoljno pisaca, reìsera, gluma- klju~ivo stvar politike, nego i je- pojavljuju knjige. Zatim, ~esto vjeli komunizam, prvo su preve- Mali jezik je velik pro- ca kojima se dogodilo isto. zika i osje}aja pripadnosti. Me- sudjelujem na me|unarodnim deni romani. Istina, knjiga eseja blem, to je istina. Malo je te{ko Ustvari, svatko tko se usprotivio |utim, ni tu nisam posve »etni~- konferencijama, drìm predava- propagandi. Jasno je da Kako smo preìvjeli komunizam biti zainteresiran za literaturu HDZ-ovu reìmu nije trebala probila je led na anglosakson- koja dolazi iz zemlje koju jedva kultura, nego samo propagan- skom trì{tu, u Velikoj Britaniji moè{ locirati na zemljopisnoj da... Ali o ~emu mi uop}e govo- i u SAD-u. Tamo sam tako|er karti. Prije deset godina, u vrije- rimo, o kojoj javnosti? Kultur- poku{ala najprije Hologramima, me pada komunizma, moglo se noj, pretpostavljam. A kulturna ali nije i{lo. Sve dok mi urednica o~ekivati, na primjer, da }e za- javnost ìvi u situaciji da tisu}u W. W. Nortona, koja je zapazila padni izdava~i pohrliti u Isto~nu prodanih knjiga zna~i uspjeh, da moje tekstove u The Nation, nije Evropu u potrazi za neotkrive- postoji jedan jedini list za kultu- manje-vi{e naru~ila knjigu eseja nim imenima, zanimljivim djeli- ru, da jedva da postoje po{tene o ìvotu u komunizmu. ma... Me|utim, to se nije dogo- knjiàre to su uglavnom pa- Izloènost stranom trì{tu dilo. Vrlo je malo novih imena, pirnice da izdava~i moraju ra- vrlo je malo interesa za taj dio ~unati na gubitak ako se odlu~e Iz perspektive pisca, kako izgleda Evrope. To vrijedi za izdava~e objaviti doma}u prozu... i sve to svijet izdava{tva na Zapadu? jednako kao i za ~itatelje jo{ u op}oj skupo}i i besparici kad Kada jednom iza|e{ iz ~a- uvijek vlada neznanje, predrasu- ljudi jedva imaju za novine. Ja se hure svoje zemlje, svoga jezika i de, nezainteresiranost... Ili pak divim ljudima poput Nenada poznatih pravila pona{anja, onda politizacija u smislu interesa za Popovi}a koji preìvljavaju u po~inje{ misliti druga~ije. Vi{e odre|eno podru~je koje se izne- ovakvim nemogu}im uvjetima i to nije poloàj nekoga tko sjedi nada na|e u ìì interesa, ali to objavljuju knjige usprkos svakoj kod ku}e, pa mu se ~ini divno to obi~no kratko traje. Mislim da je logici. da on eto »vani« ne{to objavljuje Njema~ka daleko najotvorenija ne zna se to~no ni gdje ni {to zemlja u tom smislu, Nijemci Otvoreni lov na ljudske glave pa je vaàn sam sebi, rodbini puno prevode. Prevode i Skan- Kada gledamo unatrag, koji su i prijateljima... Ja sam ostala bez dinavci, dok je Velika Britanija najva`niji momenti bili u nastaja- posla, na{la sam se potpuno izlo- dosta zatvorena, da o SAD-u ne nju te slike? Da li je negativna èna stranom trì{tu, suo~ena s govorimo, to je posebno provin- motivacija u ljudima bila motivira- tim mitolo{kim kapitalizmom cijalno trì{te. Ali prevodioci su na i razdobljem prije, tvojim o~i u o~i. Iz te vanjske perspekti- svugdje problem. Rekla bih da feministi~kim stavovima, tipom ve uspjeh je strahovito relativna je to najve}i problem, dovoljan agresivnog novinarstva? stvar. I zato kad mi netko spo- broj kvalitetnih prevodilaca. Tekstovi u Danasu bili su mene moj uspjeh, imam pro- Me|utim, za{to bi se netko spe- dobro prihva}eni. Ali s novim blem definicije. [to to zna~i? cijalizirao za jezik s kojeg jedva reìmom do{li su novi komesari Kaèm, nekome tko ovdje ìvi i da se ne{to prevodi, od kojeg se koji su uspostavili nova pravila radi, to sigurno zna~i ne{to sa- ne moè ìvjeti? reìmske kulture. Rekla bih da svim drugo, nego meni. Neko- Naposljetku, kakva je recepcija mi je najvi{e na{kodila afera me tko ìvi od svoga rada vani, tvojega posljednjeg romana Kao da »vje{tice iz Rija« jer je poslije jedino i isklju~ivo od toga, usp- me nema? Ima li utjecaja apriorno toga bio otvoren lov na ljudske jeh zna~i: odràti se, postojati vrednovanje tema politi~ki as- glave. Ipak, mislim da i sada{- kontinuirano kao ime na stra- pekt silovanja u Bosni, silovanje kao njim i biv{im dràvotvorcima nom trì{tu, u mnogim zemlja- feministi~ka tema? najvi{e ide na ìvce bilo ~ija nema, kod solidnih izdava~a, sa so- îni mi se da je ovaj ro- zavisnost. Najopasnije je kad lidnim kritikama, s nekoliko man te{ko ~itati bez obzira na nisi ~lan neke grupe, partije, kla- knjiga koje se po mogu}nosti na- temu i da je u kritikama ba{ ovaj na... Misliti i pisati druga~ije laze u knjiàrama duè od {est aspekt najprisutniji. To je ujed- uvijek nosi rizik jer ipak primje- mjeseci, i na koncu konca, posta- no i prednost i nedostatak. Pred- rom pokazuje{ da se moè dru- ti point of refference... Uglavnom, nost, jer je tema ve} sama po ga~ije, a to nije dobro. Na pri- da ne gnjavim, to je najobi~nija sebi odre|ena kao dramati~na, mjer, sve to kukanje i plakanje borba za opstanak. Sama ~inje- ali i nedostatak jer je te{ko o~e- oko hrvatske kulture: te nema nica objavljivanja knjige u jednoj kivati zainteresiranost ~italaca za nas u svijetu, te ne postoji hrvat- stranoj zemlji ili ~ak nekoliko ne ovu temu. Z zarez II/24, 3. velja~e 2. 29

nik Golden Marketing objavio je nost u oblikovanju industrijski kvatnu koncentraciju na rasprave stveni cilj u~eni~kom i student- De Nobletovu knjigu o oblikov- proizvedenih predmeta. o dana{njem zna~enju funkcio- skom ~itateljstvu saèto i uravno- noj praksi i povijesti dizajna od nalisti~kih i tehnolo{ko-determi- teèno prikazati povijest razvoja po~etka industrijske revolucije Geometrizacija prostora nisti~kih dogmi za~etih upravo u discipline. U sredini u kojoj }e prikazanom podru~ju dizajner- De Noblet, me|utim, u svom mu, zbog nedostatka drugih sli~- ske djelatnosti. tekstu neprestano povezuje teh- nih izdanja, o~igledno biti nami- ni~ke i kulturne aspekte dizajner- Valja napomenuti da je i pre- jenjena i ta uloga, De Nobletov ske djelatnosti: cilj mu je promo- poznatljivo francuska perspekti- gusto pisani tekst ~itat }e se s Od {estara do va u autorovu pristupu gra|i vrlo triti njihovo me|udjelovanje i olovkom u ruci i ~esto zahtijevati kompleksne dru{tvene odnose u poticajna u na{em kontekstu. Pu- dodatna obja{njenja nastavni~- kojima do njega dolazi. Sintagma blici koja je razvoj suvremenog kog osoblja. identiteta pokret i {estar, istaknuta u podna- dizajna pratila iz srednjoeurop- skog prostora nevjerojatno }e se slovu knjige, preciznije odre|uje U uvjetima strelovitog razvoja nehajnim i usputnim ~initi na~in De Nobletova knjiga je njezin predmet i ujedno saèto tehnologije i nove raznolikosti na koji je u knjizi prikazana dje- retrospektivni, povreme- prikazuje ukupnost autorove kulturalnih stilova {to ga prate, koncepcije dizajna. De Noblet latnost Bauhausa (dodu{e, uz no vrlo subjektivni, esej o ogradu da »danas na francuskom nije zanemarivo ni to {to je naime smatra da je i dana{nje in- izvornik upravo objavljene knji- povijesti dizajna sistiranje na zna~enjskoj kompo- postoje mnogi radovi« o djelovanju te skupine). Alternativni i ge nastao vi{e od desetlje}a prije nenti industrijskih proizvoda i njezina objavljivanja u Hrvat- Mirko Petri} o~aranost njihovim estetskim as- antidizajn, kojemu je u nas svojedobno posve}ivana iznimno veli- skoj. Ipak, promatrano u {irem Jocelyn de Noblet, Dizajn, pokret i pektima omogu}ila znanstvena, povijesnom kontekstu, moè se tehni~ka i percepcijska revolucija ka pozornost, u De Nobletovoj {estar, prevela Jagoda Milinkovi}, re}i da De Nobletove zamjedbe za~eta u projektivnoj geometriji knjizi jedva da se uop}e spomi- Golden Marketing, Zagreb, 1999. iz osamdesetih godina o po~etku petnaestog stolje}a. U korijenu nju. Autor najve}im dijelom pra- prevlasti novih materijala, novih ocelyn de Noblet profesor na{eg razumijevanja svijeta i diti maticu industrijske oblikovne informacijskih tehnologija i me- je povijesti umjetnosti i zajna kao njegova sastavnog dije- prakse i ne stidi se nagla{avati J dizajna na visoko{kolskim la, prema De Nobletu je geome- njezine komercijalne aspekte: iz- dijatizaciji znanja, do koje dolazi trizacija prostora, koja u novije borom primjera i interpretacija- zahvaljuju}i napretku audiovizu- ustanovama u Metzu i Parizu, do na{ih dana, ~iji puni naslov doba omogu}uje ranije nezami- ma nastalim u drugom kultur- alne tehnike, na~elno dobro osli- utemeljitelj Centra za istraìva- glasi Dizajn: pokret i {estar. Obil- slivu lako}u reprodukcije i preci- nom kontekstu zacijelo }e pro{i- kavaju i prirodu dana{njeg dizaj- nja tehni~ke kulture (CRCT) i no ilustrirana, opremljena sinop- urednik ~asopisa {to ga Centar znost strojeva. riti vidike hrvatskog ~itateljstva na. Isto vrijedi i za njegovu tvrd- ti~kim tablicama s pregledom zainteresiranog za dizajn. izdaje. U Hrvatskoj dosad nije Ve} i iz ovakve definicije po- nju da }e »semantika postati od- doga|aja u svijetu tehnike, zna- lu~uju}i parametar u izradi pred- bio prevo|en, a doma}oj za di- nosti i kulture, te kratkim biogra- lazi{ta jasno je da se De Nobleto- Semantika odlu~uju}i zajn zainteresiranoj publici pova knjiga bavi prvenstveno indu- parametar meta za potro{nju«, te spoznaju fijama najva`nijih industrijskih da se osje}aj pripadnosti nekoj znat je prvenstveno kao prire|i- dizajnera, knjiga se o~igledno strijskim dizajnom. Podru~ja dru{tvenoj skupini sve vi{e proji- va~ i urednik kataloga velike obra}a i nespecijalisti~koj publi- grafi~kog dizajna i vizualnih ko- Mla|oj ~itala~koj populaciji, cira u dizajnerski stil predmeta. izlo`be Dizajn zrcalo stolje}a, ci, koja je od po~etka osamdese- munikacija iz njegovih su razma- me|utim, pote{ko}e moè pri~i- [tovi{e, moglo bi se ~ak re}i da odràne 1993. godine u Grand tih upravo opsjednuta proizvodi- tranja gotovo posve isklju~ena. niti De Nobletov spisateljski stil Palaisu u Parizu. ma dizajna i koja danas pomalo Ovakvo je isklju~enje, me|utim, i na~in izlaganja gra|e. Njegova to~nost ovakvih De Nobletovih [est godina nakon te izlo`be i reduktivno prihva}a dizajn kao za cjelinu prikaza iznimno poti- knjiga zapravo je retrospektivni, prognoza ukazuje na to da i izla- jedanaest godina nakon izdava- jedinu doista stvarala~ku djelat- cajno. Omogu}ilo je ve}u pre- povremeno vrlo subjektivni, esej ganje koje je do njih dovelo po~i- nja izvornika, zagreba~ki naklad- glednost u izno{enju gra|e i ade- o povijest dizajna i nije joj prven- va na vrlo solidnim osnovama. Z

Izlo`ba je uprili~ena u pot- (Gojanovi}, Rogi}) itd. puno negalerijskom pro- Kao vizualno korektan i storu, u biv{em disku Stu- prili~no senzibilan izdvaja Improvizacije i skulpturiranje dru{tvene svijesti

Ovo nije klasi~na dentskog centra. Organiza- se rad Ivane Vu~i}. Rije~ je izlo`ba unutar gale- tori isti~u da im i nije bila o nizu fotografija popra}e- rijskih standarda; namjera odràti klasi~nu nih tekstom na njema~- izlo`bu unutar galerijskih kom. Sigurno najduhovitiji naglasak je na dru- standarda, ve} je naglasak rad je Ive Matije Bitange ènju i zajedni~kom bio na druènju i zajedni~- koji nije smje{ten unutar izlaganju kom izlaganju {arolike sku- prostora, nego na krovu pine autora, stoga je im- susjedne zgrade, a moè se Rade Jarak provizacija glavna karakte- vidjeti kroz prozor. Novi po~etak, skupna izlo`ba ristika ove izlo`be. Tako- Pra{inu je podigao, kao u prostoru Studentskog cen- |er, rije~ je o odre|enom i uvijek, Igor Grubi}. Na tra, Zagreb antimuzeju, ili antigaleriji, otvaranju izlo`be dijelio je nekonvencionalnom pro- letak koji je pozivao stu- zlo`bu Novi po~etak jektu kakav smo mogli vi- dente da smijene upravu organizirao je Attack djeti u nekim drugim ukoliko nisu zadovoljni ra- I (Autonomna tvorni- izlo`bama Attacka, kao {to dom Studentskog centra. ca kulture) u suradnji s je, primjerice, ona pod na- Letak je sljede}i dan na ~u- Marijanom Crtali}em, a zivom Selo. Osim toga i dan na~in nestao da bi ona je trebala zabiljeìti sami autori koji su izlagali uskoro, nakon male medij- stanje na doma}oj likovnoj na neki se na~in osje}aju ske kampanje, ponovo sceni, prete`no me|u nje- marginalizirani, osje}aju se uskrsnuo na izlo`bi. Grubi} zinim najmla|im dijelom. dijelom potisnute dru{tve- je djelovao po beuysovoj Trebala je uglavnom pred- ne skupine koja zapravo i maksimi skulpturiranja staviti autore koji su ne- nije dobila pravu {ansu. dru{tvene svijesti, a dota- davno zavr{ili Akademiju Na izlo`bi odmah u o~i knuo je vrlo {kakljivo pita- ili neku drugu {kolu. No upada nekoliko ambijental- nje ostavki i smjena. pridruìlo im se nekoliko nih radova koji su ispresi- Ipak, unato~ prili~no starijih i poznatijih kolega, jecali cijeli prostor (na pri- opu{tenoj i nepretencio- na primjer, Sandro \uki}, mjer: Karina Sladovi}); tu znoj zamisli, ova je izlo`ba Ivan Maru{i} Klif i Simon je zatim instalacija Danije- zapravo mala panorama Bogojevi} Narath. Odnos la Kova~a Novi po~etak, suvremene umjetnosti u prema prostoru i skupini prema kojoj je vjerojatno nas pa uglavnom ocrtava bio je prakti~no jedini izlo`ba dobila naziv; po- aktualno stanje. Tako|er, okvir koji je postavljen tom nekoliko videoinstala- izlo`ba ukazuje na razne pred pozvane umjetnike. cija (Fri{~i}, Mezak, Na- op}enite osobine umjetno- Taj zadatak otvara {iroko rath, Crtali}), ~istih foto- sti na kraju dvadesetog sto- polje djelovanja, ali i po- grafija (Ercegovi}, Zlobec), lje}a, kao {to su medijska i nosi na onu seriju radova grafski jezik. Kao jedna od proizlazi iz frustracija stavlja neka ograni~enja, skulptura i ambijentalnih tehnolo{ka osvije{tenost, koja se bavi sferom inti- osobina ove izlo`be isti~e umjetnika nezadovoljnih zavisno od individualnog skulptura, ready made obje- ali i provokativnost i te`nja mnoga i javnoga, to~nije, se tako èlja za skandalom i vlastitom pozicijom u stava i pristupa problemu. kata (Repac), slika i crteà za spektaklom. To se od- koristi ili aludira na porno- spektaklom koja uglavnom dru{tvu. Z 30 zarez II/24, 3. velja~e 2. Opereta koja je i tako nadìvljeni Splitski novi val ulozi narkomana, koji polako gubi tiradi o tenkovima prepisanoj iz glazbeni oblik {to ga je gotovo pot- razum, zasjenjuje osnovnu (bez enciklopedije) te neposredno, s ve- puno zamijenio musical ve}inom se Zna{, katkad mi do|e pa se skinem obzira koliko prozirnu i jeftino-di- likim intenzitetom, do~arava prije- moè na}i na srednjoeuropskim u donje rublje i ple{em po ku}i, kaè u dakti~ku) glavnu poruku o ìvotu lomne to~ke u ìvotu Marlene Die- filmu Zaposlena djevojka prena{min- kao slivniku u koji se slijeva sva trich. Skromna scenografija Lea uzaludnost svijeta. Tu poruku oko Leme ipak obiluje strate{ki posla- koje su labavo vezane ostale im- ganim rekvizitima, poput srebrnih provizacije utjelovljuje plinska cipela s visokom petom, nakita i boca, svojevrsna relikvija suvreme- fotografija detaljima koji su ve- noga svijeta. Nju pred crkvu dono- oma pomno izabrani te ~ija minija- Splitski milenijski si improvizacijski trio Silvana Sta- turnost jo{ vi{e nagla{ava intimni ni} (Zaposlena èna), Andrijana karakter ovog monoshowa. Ksenija Vickovi} (Uredna èna) i Snjeàna Prohaska svojim je nastupom do- Sinov~i} [i{kov (Jalova èna). kazala tvrdnju Marlene Dietrich da Predvidljiv redateljski potez bio je joj za nastup zapravo ne treba ni{ta akvarel najuspje{niju improvizaciju Jalove osim pozornice i kojeg reflektora. Filip Krenus prostorima kako tapka poput dino- ène postaviti kao nositeljicu za- saurusa zalutalih nakon {to je pra- vr{ne poruke Moja stvar. Odvr- Orijentalna citadela u Diokleci- Uz Splitski kazali{ni vikend, 14-16. ne{ bocu. Nitko nije kriv. Sritna. Mir- janovoj pala~i sije~nja 2000. {ina podignuta meteorskim uda- rom Andrewa Lloyda Webbera & na. Mirna koju izgovara pred Dramski je program, dakle, obi- svoju posve bezna~ajnu smrt. oji kola~? Onaj s kokosom? jed- Co. u~inila evolucijski pomak. Za- ljeìla {tedljivost {to se, financijski bava kojoj su se smijali prije 150 Za~u|uje ~injenica da isti reda- gledaju}i, zapravo pokazalo zahval- nom davno odvratila mi je teljsko-dramatur{ki tim potpisuje K toboè nevino zbunjena se- godina bez radikalnijih redatelj- nim izborom; eksperiment sa Plin- skih zahvata ostaje tek muzejski monoshow Ksenije Prohaske Marle- skom bocom nije nanio ve}e {tete stra na moj zgranuti upit o tome No, ne dajmo se zava- izloàk koji rijetko izmami ne{to ne Dietrich. dok se sklopivi format Prohaskina kamo su nestali bakini slatki urad- rati, uspjeh ove predstave ne ovisi vi{e od blagoga smije{ka. Offenba- monoshowa veoma lako moè prika- ci. Bez brige, objasnila mi je sestrin- o redateljskom radu s glumicom, ski bri`no: Ku{ala sam ga umjesto chova nevina mitolo{ka travestija i zati i na ostalim hrvatskim pozor- nego gotovo isklju~ivo o izvedbi nicama. tebe da se ne mora{ mu~iti. Bio je do- neobvezna satira stanja u Francu- Ksenije Prohaske. Umjetni~ka su- Baletni program, kojim je zavr- bar. Vremena su bila te{ka, sastojci skoj pod Napoleonom III. imala je, radnja Lemo/Tonkovi}-Dolen~i} {io prvi Splitski kazali{ni vikend, za bakine |akonije skupi, pa sam se u jasnom nadovezivanju na (vrlo) morao strpjeti do idu}e prilike sli~no stanje u Hrvatskoj, komi~ni kada se baka odlu~i na tro{ak te se potencijal koji je, zbog redateljske kana, grivasta prijateljica Melanie s odlu~nim izrazom na licu i na- odluke da vjerno slijedi didaskalije Griffith: No to ne zna~i da sam Ma- ramkom meda, ~okolade, lje{njaka ubacuju}i tu i tamo pokoji suvreme- donna. Isto tako svrakasto zaodije- i badema u rukama zatvori u svoj ni {tos (koji se, eto, trebao nadove- vanje zbrda-zdola sklepanog niza kuhinjski sanctum sanctorum i vjero- zati na na{u svakodnevicu), ostao improvizacija (koji se ~esto moè vati sestri na rije~. Vremena se od gotovo posve neiskori{ten. vidjeti u avangardnim srednjo{kolere bakinog (povremenog) roga Krenimo redom. Scenografsko skim predstavama) u ruho novoka- izobilja nisu pretjerano promijeni- rje{enje Dubravke Lo{i} prizora zali{nog eksperimenta uz izaziva~- la (osim {to mi sada nutricionisti~- dnevne sobe bra~nog para Orfej ke izjave kako je to pop-predstava ki osvije{tena sestra prepu{ta ve}i- kojim predstava zapo~inje vrlo se koja èli biti komercijalna, ne zna~i nu kola~a): stanje je alarmantno, lako moè zamisliti kao kulisa Tur- da je prezentirani uradak primjer novaca niotkud; ponajmanje za bo Limacha ili Hrti}-Hiti}a: prednji pozitivnog druk~ijeg kazali{nog ruko- (valjda suvi{ne) slatki{e. Stoga se, je plan zatrpan mno{tvom kri~avih pisa ili barem neuspio, ali ~astan umjetni~ki poku{aj. Premijerno kada su provincijske teatarske slasti- detalja, uklju~uju}i i red umjetnog uprizorenje Plinske boce Ivana Lea ce ve}ini nedostupne, ~ini logi~- cvije}a, nad pozornicom vise pro- Leme i Ane Tonkovi}-Dolen~i} nim da se metoda ku{anja primije- zirni luftmadraci oblaci (u drugom prizoru odmarali{ta za bogo- slijedilo je koncepcijske odrednice ni i na kazali{na gostovanja. Dale- Kako sada stvari stoje Ivice Boban, ko-od-metropole-daleko-od-medija ve) dok se u ina~e posve praznom stra`njem planu nalazi malo platno no umjesto pozitivnog dijaloga s splitski HNK zato se odlu~io za ve} vi|enim, izrodilo se u tran- na koje se projiciraju oblaci (u pri- jeftiniju varijantu: umjesto gosto- splantaciju najlo{ijih &TD-ovskih vanja u Zagrebu pozvao je kriti~a- zoru Olimpa ondje }e se vrtjeti tekovina u splitsko podneblje. re da u mati~noj splitskoj kazali{- kompjutorska animacija nalik na Tako je ovdje u {lja{tre}em sjaju noj ku}i pogledaju izbor iz oper- dìngl za Motri{ta). Interpretacija Plana 9 i srodnih predstava gotovo nih, baletnih i dramskih uprizore- se bra~noga para u izvedbi Adele neprepoznatljiv eventualni blaì nja. Golac Rilovi} i Ante Ivi}a tako ve- utjecaj razra|ene dramaturgije Zagreba~ka gostovanja osje~kog }inom svodi na pjevanje i mahanje Bobe Jel~i}a i Nata{e Rajkovi}. HNK (koji nekako ipak uspijeva oko kau~a u obliku usana zbijenog Najjednostavniji recept za financijski pokriti tro{kove puta), u prvi plan. uspje{nu komediju ili horror jest poput nedavnog s Frielovim @etve- Izvedbe hrvatskih opernih zbo- okupljanje {to ve}eg broja razli~i- nim plesom i Pirandellovim Tako je rova, {to u ve}oj mjeri popunjavaju tih osoba u {to sku~eniji prostor; (kako vam se ~ini) pokazala su kako priu~eni amateri (u zagreba~kom uspjeh hororca pritom }e najvi{e Osijek nastoji uskladiti svoj kaza- HNK to su poluprofesionalci iz zbo- ovisiti o odnosu tajanstvenog ubo- li{ni rukopis sa zagreba~kim uz ra I. G. Kova~i}), koji jo{ nisu sa- jice i njegovih `rtvi koje postu- eventualni lokalno-folkloristi~ki vladali pjeva~ku tehniku, oduvijek pnom gradacijom ubija u sve krva- otklon. Intendantica splitskog su bile najslabije to~ke doma}ih vijim i sloènijim prizorima; ko- HNK Mani Gotovac ustvrdila je uprizorenja. Prohi}u se o~igledno medija }e pak ovisiti o spretnosti kako se u Splitu nastoji stvoriti nije dalo ili nije imao vremena (ili kojom se razli~iti likovi dovode u druk~iji teatar, dakle teatar koji ne oboje) pozabaviti se tim segmen- interakciju kao i o nepredvidivosti podsje}a na onu staru englesku: Li- èli biti odraz zagreba~kog establis- obrata. Slijede}i nesvjesno taj re- konceptualno je i umjetni~ki gleda- tom. Pjeva~ima je dao samo osnov- je~nici su najsretniji ljudi, uspjehe im no, najuspjelija ponu|ena predsta- hmenta {to se ravnomjernom distri- ne smjernice, a razradu prepustio cept, autori na jednom mjestu oku- slavi cijeli svijet, a neuspjehe i tako pljaju vi{e razli~itih osoba. Pred- va. Citadela gostuju}eg me|una- bucijom gostovanja uglednih kaza- njima, pa se stoga ionako premali brzo prekrije zemlja. Tako se meto- li{nih redateljskih veterana po na- vorje HNK evocira sakralnu arhi- rodnog koreografa Gagika Ismaili- zbor, odjeven u kri~ave kostime dom poku{aja i pogre{ke napipava- cionalnim ku}ama preslikava na ci- tekturu, pa je bilo logi~no za to ana isto~nja~ku estetiku spaja s do- Irene Su{ac, u krdu trapavo gega s njem do{lo do uspjeha najvi{e za- jelu hrvatsku kazali{nu scenu. Na- okupljali{te odabrati crkvu. No ma}im senzibilitetom pretpostav- jednog kraja pozornice na drugi; hvaljuju}i protagonistici. ljaju}i joj nenametljivo, kao osnov- kon takve najave programskih ve} nakon ulaska triju nonica, ~iji Pritom je njezina izvanredna smjernica, preostalo je jedino vi- pritom je posebno iritantno vidjeti je dijalog bila prava mala improvi- ni koncept, vi{eslojno zna~enje ri- sli~nost sa slavnom glumicom naj- je~i citadela. Videoprojekcija, u ko- djeti koliko su estetsko busanje u diletantski nedora|en scenski po- zacijska bravura, te Gospo|e u manje vaàn element. Od svog ek- joj se kombiniraju snimke plesa~a i kazali{na prsa, od drugih razli~ita, kret pratnje Plutona (igra ga Sveto bundi (u izvedbi Jasne Malec) koja splozivnog ulaska na jednostavnu Mato{i} Komnenovi}) koji je, to- dolazi fotografirati crkvu, postalo prizori nasilja u dovoljno dalekoj, reflektiralo na repertoar. intimnu kabaretsku pozornicu uz ali ipak bliskoj Albaniji, zapo~inje i boè, trebao nalikovati Blues Brot- je jasno da }e se sve uglavnom svo- glazbenu pratnju izvrsna pijanista Antemurale kitschensitis hersima. Na isti je na~in redateljska diti na {etanje gluma~kih vinjeta zatvara krug pri~e koji ovaj prikaz Jo{ka Koludrovi}a pjevaju}i hi- putovanja ljudske du{e kroz labi- {lampavost iz dvaju dobro zami- bez uspostave konkretnije interak- mnu Marlenine neuni{tivosti Lolu, Najja~i (odnosno, naj~e{}i) forte {ljenih i potencijalno najefektnijih cije. Kako bi improvizatorskoj ni- rint strasti/usuda/ljubavi vodi uz opernih izvedbi u Hrvatskoj jest Prohaska niti na trenutak ne gubi neprekidno pojavljivanje perzijskih prizora izvukla tek mlaki u~inak: zaljki nametnuo kakvu-takvu koncentraciju: minuciozno razra- njihova ìlava ustrajnost na odrà- sagova kao simbola labirinta/arabe- ljubavni ples Euridike i Jupitera (u strukturu, redatelj odlu~uje sve |eni scenski pokret koji svakim tr- vanju kazali{ne tradicije iz XIX. ske ljudskog postojanja. izvedbi Bojana [obera), koji se za uokviriti misnim obredom. Pritom zajem podsje}a na Dietrich od stolje}a. Stoga se u posvema{njem Za stare je Egip}ane putovanje tu priliku pretvorio u muhu, ostao bi zanimljiv umjetni~ki izazov bilo njezina stava obje{ena o cigaretu, okruènju ustrajnosti ki~erajske ~i- na zapad zna~ilo putovanje u smrt. je samo na pukom zuj-zujkanju na strukturi katoli~ke liturgije spretno umorna pogleda, osebujna na~ina nidbe od splitskog uprizorenja Or- Kulturolo{ka poruka, koju svojim kau~u dok je najpoznatija scena ba- prilagoditi dramsku radnju. No na koji nervozno zabacuje kosu do feja u podzemlju Jacquesa Offenba- Lemo se odlu~uje za liniju manjeg prepoznatljiva lagana njihanja ili prikazom putovanja od istoka pre- cha u reìji Ozrena Prohi}a nije ni kanalija, u kojoj umjesto kankan ma zapadu upu}uje Ismailian, pod plesa~ica ulije}u plesa~i u korzeti- otpora: strukturu mise slaè onako odrje{itih pokreta dok pjeva. Dra- moglo o~ekivati da }e pruìti pri- kako mu odgovara prihvativ{i se maturgija (na kojoj jo{ sura|uje i svojom ezoteri~nom gra|om krije mjer nekog novog pristupa kazali- ma, ostala samo razo~aravaju}i po- zapravo veoma nezahtjevne uloge gorku ironi~nu me|ucivilizacijsku ku{aj. Vlatko Broz) ponovno je rezultat {tu. êtiri nacionalne operne ku}e (nespretnog) aranèra ikebane im- najjednostavnijeg konceptualnog optu`bu. Podijeliv{i predstavu na funkcioniraju poput nekompletira- Tanke sentimentalne pri~ice provizacija na zadanu temu. dva dijela, Ismailian nastoji stvoriti musicala i opereta zahtijevaju spek- izbora: neprekinuti niz prizora nih nogometnih mom~adi koje ne- Jedna od pozitivnih odlika Tar- kronolo{ki govori o fazama u ìvo- iskrivljene zrcalne odraze koje dije- takularnu scenografiju i bogat prekidno izmjenjuju raspoloìve rantinove filmske estetike jest da tu Marlene Dietrich. Ton svake lovi bacaju jedan na drugoga. Na- igra~e. Stoga je glazbeno-interpre- scenski pokret kako bi odràli pose trashom sluì samo dok mu se scene odre|uje odabir pjesama: silje i prigu{en krik koji se proteù tacijska i (a ovu je izvedbenu kom- zornost gledatelja; od skromnijih ~ini potrebnim, ne dopu{taju}i da tako po~etak karijere prati Falling kroz cijelu predstavu nisu pasivni ponentu kod na{ih opernih pjeva~a se financijskih sredstava ovo drugo mu neva`ni efekti zasjene cjelinu. in Love Again; put za Ameriku Boys komentar, nego samo konstatacija ~esto bolje previdjeti) gluma~ka ra- mora potencirati do maksimuma, No Lemo ne zna kako poruku po- in the Backroom; hollywoodsko raz- zadanoga stanja. Brzim, efektnim zina, poput unificirane kvalitete ina~e, (u ovom slu~aju), osrednji ravnati sa samim po sebi mnogo doblje Richtiger Mann; ratni antikli- izmjenama skupnih prizora i ple- MacDonaldsovih proizvoda diljem glazbeni dometi i scenografija iz zanimljivijim prizorima iz vele- maks Ich hab noch einen Koffer in snih dueta te kostimografijom ko- svijeta, vi{e-manje jednaka u svim doba kada je Vlado [tefan~i} tek gradskog podzemlja te obuzdati Berlin, a starost, dakako, Lili Mar- jom dominiraju crveni velovi i ta- hrvatskim kazali{tima. Odstupanja zapo~injao karijeru rezultiraju sen- sklonost prema svakovrsnom otpa- len. Najuspjeliji su trenuci kada je mna neutralna podloga u freneti~- su vidljiva jedino u nov~anim sred- timentalnim, dosadnim i bespo- du suvremene civilizacije (gla~ala, Prohaska nesputana katkad grubo nom ritmu srljaju prema neizbje`- stvima koja se utro{e u, tradicio- trebnim prezasla|enim konfekcij- antibiotici itd.). Tako, na primjer, nametnutim tekstom ({to je najo~i- noj katastrofi nu`nom evolucij- nalno najskuplji, operni program. skim proizvodom. efektni ulazak Elvisa Bo{njaka u glednije u bespotrebnoj umetnutoj skom suo~avanju s ni{tavilom. Z zarez II/24, 3. velja~e 2. 31

svinjsko pe~enje. Arhivski su dan od pripovjeda~a i ne{to pri- rom na glazbeni pedigre mnogih mjeriti tuma~u ove uloge Voji materijali, me|utim, sjajno mon- li~no nalik sredi{njoj inteligenciji likova, glazba je ~ak mo`da i Brajovi}u to {to nije uloìo trud tirani na vedru glazbu, na koju se Markovi}eva filma uspije razviti glavno oru|e markovi}evske ko- u skidanje onog neponovljivog nadogra|uje ritmizacija pokreta nezdravu fascinaciju Titovim ì- mike. hrvatsko-slovensko-srpsko-ruskog Ve} na spomenutom po~etku idioma kojim se Josip Broz kori- big band svira veselu swing-obra- stio, kada je rije~ o savr{enoj du pjesme Lepe ti je lepe ti je Za- uklopljenosti tog bar{unastog gorje zelene, kombiniranu s po- Nje`na pri~a o djetinjstvu djednako veselim latinoameri~- diktatora u monstruozni okvir kim ritmovima. U drugome dije- Zoranova djetinjstva. Sve primjedbe filmu Tito i {irokih narodnih masa. One ra- lu filma pak, drug Raja u~i svoje ja u dobroj su mjeri cje- zdragano ma{u Vo|i te on po- beogradske {ti}enike upravo tu Napokon, premda ~ak ni sve pidla~ke djednako razdragano odmahuje pjesmu dok mar{iraju kroz za- obiteljske scene nisu podjednako njima, a arhivski su snimci funk- gorske brege, na putu prema Ku- dobro reìrane te premda, kao Nikica Gili} cionalno provedeni kroz cijelu mrovcu. Time je u na~elu pri- {to smo rekli, angaìrani nasta- pri~u. Ve} je iz ovoga opisa sa- hvatljivo povezan prvi, obiteljski Tito i ja, reìser i scenarist Goran vak ne opravdava u potpunosti svim jasno za{to bi film Tito i ja dio filma s dominantno pikares- Markovi}; uloge: Lazar Ristovski, visoka o~ekivanja po~etka, valja mogao biti zanimljiv i hrvatskoj knim daljnjim razvojem doga|a- Anica Dobra, Bogdan Dikli}, Pre- napomenuti kako su sve primjed- publici, a kao da to nije dosta, ja, a valja napomenuti kako ni u drag Miki Manojlovi}, Olivera be filmu Tito i ja u dobroj mjeri Markovi}, Voja Brajovi}, Rade Mar- povorka beogradskih pionira, drugom dijelu nije sve ba~eno kovi} predvo|ena odgojiteljem Rajom samo na jednu kartu. cjepidla~ke. Rije~ je naime o pri- (Lazarom Ristovskim) kre}e vla- mjedbama kakve dolaze do pu- cenarista i redatelja filma kom prema Zagrebu, a potom Postsocijalisti~ki filmski izazov nog izraàja tek kada neki film S Tito i ja Gorana Markovi- pje{ice kroz Hrvatsko zagorje. Iz konteksta se naime prili~no u|e u prvu umjetni~ku ligu te }a neki me|u starijim fil- No, vratimo se na po~etak. jasno moè zaklju~iti kako bole- nekim svojim segmentima izazo- moljupcima isti~u kao jednoga Vo|a se voli najvi{e sno agresivni Raja nije komandir ve najvi{i stupanj ushi}enja i, u od najrafiniranijih predstavnika pionirima zato {to voli djecu ili skladu s tim, najvi{a o~ekivanja. takozvane pra{ke {kole na cije- Puna{ni dje~ak Zoran (Dimi- votom i djelom, a u {kolskoj za- zato {to oboàva Tita, ve} po ne- U tom smislu nema sumnje kako lom prostoru nekada{nje socijali- trije Vojnov) zbunjeno dakle da}i napi{e kako Vo|u voli vi{e koj kazni, a kada njegove velike je ovo ostvarenje odràlo dobru od tate i mame. sti~ke Jugoslavije, a upravo taj odrasta u Beogradu, koji skoro ideolo{ke ambicije doìve brodo- lekciju drugim srpskim filmovi- prostor vrlo je vaàn za razumi- Jedna od glavnih vrlina ove ~itavo desetlje}e liè stare ratne lom pred iskrenom i ~istom dje- ma legalno prikazanim u na{im jevanje njegova ostvarenja. Nai- rane, te pi{e sastave u po~ast Hr- pri~e svakako je vje{tina s kojom com (na ~elu s grotesknim Zora- kinima, a malo je filmova drugih me, nezamjenjiv i iznimno intri- vatu kojem su klicali od Vardara Markovi} uspijeva leèrno prika- nom), gledatelju mora i njega biti kinematografija u protekloj godi- gantan okvir ove nje`ne pri~e o do Triglava. No, Zoranova obi- zati prili~no zazorne motive, pa bar malo ào. Otvoreniji anga- djetinjstvu i odrastanju (okvir telj potje~e iz sasvim druge pri~e. valja napomenuti kako titofilstvo `man ovog dijela pri~e ne bi mo- ni kojima nije uzeo mjeru. Kako koji motivira ve}i dio elemenata Djed i baka, koje glume autorovi nije jedina Zoranova perverzija. rao biti smetnjom, a od ovakve bi je Tito ipak bio Hrvat, valja se zbog kojih je film blago angaìra- roditelji Rade i Olivera Marko- Simpati~ni buco, naime, osje}a angaìranosti redatelji poput Oli- nadati kako }e na{i autori uspje{- na komedija) sa~injava socijali- vi}, pravi su ostaci dekadentnog nesavladivu glad za jedenjem vera Stonea jako puno mogli na- no odgovoriti na ovaj postsocija- sti~ka izgradnja te domoljubni ri- starog reìma; ~ak su i rastavlje- `buke (te svega ostalog ~ega se u~iti. Ipak, te{ko je ne primijetiti listi~ki izazov te snimiti jednako tuali tipi~ni za jugoslavensku dr- ni! Zoranovi roditelji tipi~an su moè do~epati), pa ga rodbina od kako su scene s junakovom pro{i- dobar film na istu temu. No, to àvnu zajednicu u pedesetima. pak plod jedne dekadentne, ne- milja naziva degenerikom. Ina~e renom obitelji ne samo intrigan- {to je tema tako zanimljiva ne Film po~inje vrlo zanimljivim ko} bogata{ke obitelji: otac (Pre- scena u kojoj ujak (sjajni Bogdan tnije od mar{a na Kumrovec, treba nas zanijeti na pomisao Dikli}) poku{ava shvatiti za{to arhivskim materijalima u kojima, drag Miki Manojlovi}) {kolovani nego i, jednostavno re~eno, bolje kako je osobito va`no snimiti do- kako se nekada znalo govoriti, uop}e nastaju rupe u zidu upra- je glazbenik dok je majka (Anica konciznije izloène, duhoviti- bar film ba{ o Josipu Brozu (ili »najdraì sin na{ih naroda i na- Dobra) balerina. vo je dirljivo smije{na, a koreo- je, bogatije konotacijama. ba{ o Bleiburgu, ba{ o Franji rodnosti«, karizmati~ni diktator Svi su oni zbijeni na isti pro- grafija Zoranova hoda i reìjska Jedan je od vrhunaca ovoga Tu|manu, ba{ o Draènu Budi- prili~no omiljen i na Zapadu, ve- stor s obitelji Zoranove tetke, li- postava komike sjajna. Srodne su filma, me|utim, svakako i »zbilj- dro odmahuje zapjenjeno vese- jepo se mrze kao svaka normalna naravi i neke druge scene kao {to ski« Tito s kojim se na kraju su- {i...). Va{ bi kriti~ar bio jako sre- lim gomilama svojih podanika, rodbina, i samo im jo{ treba va- je ona u kojoj se korpulentna pri- sretnu djeca iz Zoranova odreda tan kada bi na{a kinematografija sirotinji koja bi, ako pojednostav- treni titoist kao {to je mali Zo- madona upucava Zoranovu ocu, monstruozni demagog i po proizvodila {to vi{e ovako solid- nimo stvari (te ako je vjerovati ran. Naime unato~ dekadentnim nesvjesna u kolikoj je opasnosti svoj prilici pedofil, okruèn bole- nih filmova (dakle negdje na ra- onda{njim medijima), radije uì- i nimalo radni~ko-selja~kim kori- njena strast od ljubomorne bale- sno ljubaznim agentima sigurno- zini Svili~i}eva Morskog psa) i to u vo srela Josipa Broza nego jela jenima, Zoran, glavni junak, je- rine. No, {to nije ~udno s obzi- sti. Svakako bi pogre{no bilo za- svim ànrovima. Z

Gumbek kao Hamlet Gumbek kao stidljivko Hamlet bi nam kao neki Isus s raskri`ja ili Veli Joè iz utrobe broda mo- Zapisano je da se Plotin, tvorac zname- gao mirne du{e dobaciti: »Pokle su me nitih Eneada, »izgleda stidio zato {to boravi samo u jednom tijelu«?! Je li upravo da sakrije stidljivost propovijedao svoju filozofi- Mladen Crnobrnja Gumbek (1939-2000) ju s toliko strasti »svjetlost duha izbijala mu je s obraza, ~elo bi mu se orosilo kaplja- ma znoja«. Bio je po vokaciji, reklo bi se, »teatralan«, a to ne moè svatko kome se ho}e. Je li mogao postati glumcem? Naime, Laku no} G. od stida se »umire« ili »propada u zemlju«, »obara se pogled«, no opstoji ipak jo{ jedno Dragutin Lu~i} Luce prikovali zlizane za ove daski...« Gumbek »rje{enje«: Postaje se, kad se i ako se moè, ne! Ne, on je od one druge vrste. Njega Gumbek kao gumbek Hamlet ili Gumbek kako tko?! Ima li su pri{ili za zastor, s njim se on diè i s njim tragikomi~nije igre »skriva~a«? Ima li savr- Bolje modistice znaju da rije~ »gumb« on pada, ali zar tako nije i s Hamletom? {enijeg na~ina da se skrivaju}i otkrije i ot- dohodi od ma|arske »gomb«, ova od novo- Kad se ugase svjetla i utihnu aplauzi, kad se krivaju}i sakrije? Trema pred nastup dije- gr~ke »kombos«, te zna~i dugme ili puce. spusti zavjesa, u tom kratkom trenutku du- lom je tog istog rituala u ~ijim temeljima laden Crnobrnja Gumbek, ro|en je 1. svibnja gom kao vje~nost, mali Gumbek, ma bio i s Gumbek je pak malo dugme ili malo puce, vlada veliki iskonski stid. 1939. godine u Petrovoj bolnici u Zagrebu. Kr- svejedno, posve malo, malo... Svi mi poneg- velikim G, postaje tragi~nom figurom ono- M {ten je u Petrovoj crkvi kao Antun Crnobrnja. dje imamo poneki gumbek, naravno bezi- liko koliko jedan Hamlet postaje komi~- Prvi put nastupio je u {kolskom komadu Djed i unuk, u meni, jer tko bi, prosim vas, gumbekima nom, jer podsje}a Camus: »Glumac vlada u Hamlet kao Gumbek »tre}em osnovne«; naravno, dobio je ulogu »unuka«. prolaznom. Od svih slava, zna se, njegova davao imena samo zato jer bi nam bez nji- Nakon osnovne poha|a èljezni~arsku {kolu, po~inje hove pomo}i pale ga}e otkriv{i svu na{u je najkratkotrajnija.« Glum~eva se vje~nost Sve se ima odigrati u ne{to malo vreme- najbrè tro{i. »Kazali{te«, veli Hamlet, »eto nastupati u dramskim grupama, na Kazali{noj akade- sramotu? I tko bi i u snu pomislio da njena na ne{to malo dasaka. Sve se zavr{ava miji uporno ga zaobilaze. Nakon odsluènja vojnog gov gumbek moè ne{to zna~iti na »daska- zamke u koju }u uhvatiti kraljevu savjest«, dok si udario »dlanom o dlan« u teatru i roka postaje scenski majstor Komorne pozornice Stu- ma koje ìvot zna~e«? Ta nismo djeca. Nije u letu, u kratkom trenutku dok ona na sebe doslovce. Jadna ti Muza, re}i }e netko, ali to za nj, za gumbeka je rupica na reveru, baca tek »letimi~an pogled«. I Gumbek da li{}e ùti i dole pada, {to bi tu trebalo à- dentskog centra. Zovu ga u legendarni SEK te debitira u mjesto na rukavu, gumbeki su za {najderice mora uhvatiti to isto, brzo, najbrè, u sat, u liti? Ni{ta, ako nisi glumac... Zami{ljam Ruì}evoj Kartoteci u reìji Van~e Kljakovi}a. Godine dva, u tri vrijeme leti... Jer najzad, i i kroja~e, za zakop~avanje i otkop~avanje, Hamleta i Gumbeka kako silaze sa scene i 1964. poziva ga Fadil Hadì} u tek osnovani Jazavac. Gumbek je samo Hamlet. za pri{ivanje, za iglu i konac, za ukras... I za putuju no}nim tramvajem (recimo »trinaj- Sredinom sedamdesetih glumi u Histrionima, kasnije u dimnja~ara! Uhvatiti se za nj, kao za slam- sticom«), u kojemu vi{e nisu ni zdvojni teatru Manipuli. ku, za brojiti polako do deset za sre}u! »danski kraljevi}« ni kroja~ »carevog novog U Jazavcu/Kerempuhu nastupio je u devedeset Dimnja~ar je gumbekova Muza. Gumbek kao spomenik ruha«. U gesti dimnja~ara koji se ukrcao na predstava. Igrao je i u predstavama Teatra ITD, Pionir- skog kazali{ta Tre{njevka, Teatra Manipuli, AT Moe TE- Alberto Moravia je na ra~un fa{izma Glavnom kolodvoru, Gumbek »prepozna- z Kerempuha su javili: No}as je umro Gumba~. skrojio rugalicu pod naslovom Il Monumen- je« Hamletov kret i s nekom vedrom rezi- ATRA, Gluma~ke druìne Histrioni. Zapaène su njegove Upoznali smo se kasno, tek 1998, sprijateljili to, ili po na{ki, Spomenik. Umjesto starih i gnacijom izgovara sebi u bradu ono glasovi- uloge u filmovima Tri sata za ljubav, Divlji an|eli, Ne I 1999. godine. U prelijepoj no}i u kojoj smo novih condotiera i njihovih oholih konja od to: »to be or not to be...« Hamlet se hvata za naginji se van, Ku}a, te filmovima Zorana Tadi}a. Igrao slavili njegove ~etiri dekade na kazali{nim daskama, za- rase, Moravia na podest stavlja Bottone ili, puce i broji, u sebi, polako, do deset za je i u TV serijama Kuda idu divlje svinje, Prosjaci i sino- molio je, naravno za {ankom (»pridràvali« smo se u ne{to slobodnijem prepjevu, Gumbek da sre}u, da mu se usli{i jedna stara èlja. Sa- vi, Ne daj se Floki. tamo uz njega njegov stari prijatelj Zlatko Vitez i ja), da bi se narugao Ducceu. Alberto, Alberto... nja da sljede}e sezone dobije novu ulogu, Sudbina je htjela da u predstavi Muji~i}a, Senkera i mu »do sutra napi{em ne{to tak Luce« za spomen-knji- Ni{ta nas ne ko{ta da tu pripovijest pro~ita- da »postane« Gumbek s velikim G. I on bi [krabea Hist(o/e)rijada, koju je na Kerempuhove daske ìcu »Mladen Crnobrnja Gumbek/Mojih prvih 40«. Tih mo jo{ jedanput, ali kao da ju je napisao, re- to mogao. Ta i Hamlet je samo Gumbek. I postavio stari mu prijatelj i kolega histrion Zlatko nekoliko crtica o usudu glumca neka budu moj mali cimo, Andersen, i kao da je posve}ena izgovara sebi u brk ono slavno: »kaj nam Vitez, odigra svoju zadnju pravu ulogu: Jambrek Gum- nje`ni hommage à Gumbek. Gumbeku. Najzad i jest! Kad Hamlet pak moreju, moreju...« Lijepo je imati sno- bek. Z ve} ima Shakespearea... neka si ga drì. va. Lijepo je sanjati. Laku no} G. Z 32 zarez II/24, 3. velja~e 2.

sta koji ih zlostavlja. Na sceni Ke- plastika tj. prazna artificijelnost koreodrama plesnih pokreta u{- ubojice Maneta: sentiment je, nai- rempuha, isto kao i u ekranizaciji dok je Istok prostor tvrdih i uni- minkanih mladih izvo|a~a sadrì me, vrsta samoljublja voljenja Gorana Paskaljevi}a, Manetov je {tavala~kih, ali bar »istinskih« jo{ jednu la`: la` o nasilju kao jedi- samo onog {to je meni blisko i prepo- svijet mjesto zlo~ina na kojem se emocija), desni~arskim populiz- noj pravoj zabavi. Popovski zami- znatljivo, dakle i dijametralno su- {lja rat logikom Tarantinova gle- protno ljubavi kao poku{aja razu- datelja: zgodne mlade cure u mijevanja onog tko je od mene oskudnoj odje}i {etaju »pistama« izme|u svjeìh le{eva; u pozadini druga~iji. Rene Bitorajac kao mla|i Konstrukcija »tipi~nog« se ~uje ritmi~na glazba; love nema, Mane nije ni pribli`no podrobno ali droga je dostupna. Jedina razli- razmislio o svojoj ulozi. Samo je ka izme|u ovako izreìranog rata i ponovio o{tar ton, razmetljivo dr- pubertetskog tuluma sastoji se u ànje i cini~an osmijeh iz svojih ra- Balkanca mjestu radnje te dometu destruk- nijih uloga razbija~a. Velik broj cije: tulum rastura jedan stan, rat glumaca kao Zvonimir Torja- Dukovski svojom dra- najmanje jednu dràvu. Popovski, nac, Edo Vuji}, Mia Begovi}, Lin- mom legitimira pu~ku u daljnjoj tradiciji pubertetskog tu- da Begonja itd. uredno je i ne- luma, nema pojma kako dramatur- ma{tovito odigrao svoje crtano- mitologiju o zakonu ja~e- {ki povezati odjelite epizode dra- filmske ulogice, ali bilo je i podo- me, pa me|u njima gasi svjetlo. sta amaterskih uko~enosti i preu- ga, posredno dakle i Lik Maneta podijelio je izme|u Milo{evi}eve metode, te dva glumca na mla|u i stariju vari- veli~avanja gestike i glasa u glumi otklanja svaku mogu}- jantu, no za to ponovno nema dra- Branke Trlin te Tarika Filipovi}a. matur{kog razloga, jer se u ovom Zanimljivu minijaturu ène koja, u nost kulture kao liku tijekom godina nije NI[TA prevelikoj vjen~anici, stoi~ki guta samokontrole i/ili uvaà- promijenilo. Istrzana, pomodarski sladoled zajedno s vlastitim suza- vanja Drugoga »nalickana« lijepim mladim tijelima, ostvarila je Elizabeta Kuki}. ma (mit o nimfeticama i adoles- Potrudio se i Nik{a Ku{elj u tre- centima kao pasivnim i povodlji- nucima {okantno naglih promjena Nata{a Govedi} vim seksualnim objektima prisu- nasilnih raspoloènja tijekom vo- Uz premijeru Bure baruta u zagre- tan je u gotovo svim scenama) te `nje u tramvaju. Ansambl je, da- filozofski posve plitka predstava ba~kom Kerempuhu kle, funkcionirao disharmoni~no, Aleksandra Popovskog ipak je naj- katkad i izrazito razjedinjeno. oliko je ratna osveta i ratna lo{ija na mjestima koja bi trebala krivnja stvar kostimografije svjedo~iti o ne~ijoj stvarnoj patnji. K pokazao je jo{ Charlie Cha- Teroriziranja putnika u autobusu, plin, obi~no prelaze}i zara}ene silovanja po parkovima i u zatvori- Mit danas granice u krivim uniformama i stoma, cipelarenja i »peglanja« ljud- ga bivaju}i tretiran kao »dvostruki skog mesa izvedena su kao da gle- izdajnik«. Nikome od Charliejevih damo nedjeljnu matineju crtanih Balkan Dukovskog i Popov- progonitelja, dakako, ne pada na filmova nakon kojih krvnici i `rtve skog, zaklju~imo, mjesto je zahod- pamet da gleda dalje od ideologije veselo ustaju, stresu kapute i na- skog iliti psova~kog humora, {to se upisane u tkanje tekstilne industri- stave jurnjavu. Poku{aj da jednu vidi i po scenografiji Slavice Rado- je (kao {to i Shakespeareov Korio- scenu nasilja prebaci na ravan vi} (pisoari na zidovima stra`njeg lan izvrgava ruglu relativnost vanj- vampirizma (ubijeni ubojica posta- plana ina~e uglavnom prazne poje vampir ubojica) naàlost tako|er skih obilje`ja po kojima se ravna zornice). Kostimografija elegan- nahu{kana gomila naoruànih lju- zavr{i infantilnom gestikom iz cr- tanofilmske parodije: vampirovi tnih odijela u crvenim i bijelim todi). Bojim se da za sli~an tip nepri- novima, s golim trbusima ili dekol- strasne ironizacije ma{inerije ubi- umjetni zubi prije izazivaju smijeh janja redatelji i njihova publika s nego strah ili zazor. Ukratko: o ne- teima za ènske izvo|a~e, koju po- podru~ja biv{e Jugoslavije nemaju sre}i i nimalo komi~nom bezna|u novno potpisuje Slavica Radovi}, ba{ nimalo sluha: umjesto da ra- koje izaziva nasilje radatelj nije po- poru~uje da su i Balkanci hoh{ta- skrinkaju ratnohu{ka~ku propa- kazao nikakva znanja. Njegovo je pleri po pitanju odijevanja te op}e- gandu mr`nje Albanaca i Makedo- Bure baruta rekvizit iz Toma & Je- nito snobovskog drànja samo do naca u filmu Mil~e Man~evskog rryja. izvanjske dotjeranosti. Oni ne u~e, Prije ki{e (1996), gledateljstvo ju je ne razvijaju se, ne rade. Ne osje}a- i u Zagrebu i u Beogradu proglasi- Mane i njegovi ju se krivima za kriminalne radnje lo »kultnim ostvarenjem«. Vjero- koje su po~inili, premda ìve od jatno stoga {to je Man~evski oìvio Jedini glumac Kerempuhove predstave koji na sceni nije izgu- plja~ke, ubijanja i {verca. Na Bal- mit o egzoti~no »èstokom« Balka- kanu pri~a se uvijek pri~a iz per- nu, toboè prostoru slijepih i ek- bljeno stajao, nije se ma~isti~ki spektive mu{kog lika, dok su ène stremnih strasti nekada{njeg tur- prenemagao niti je bio sveden na skog imperija, ~ija mje{avina seksa erotski servirano meso, odavna izla- glupavi i ve}inom nijemi seksualni i nasilja probu|uje zaspale emocije zi na kraj s Manetu srodnim likovi- trofeji. Mentalne sposobnosti èna valjda i najfrigidnijeg gledateljstva. ma; posebno Hasanagom. Mislim toliko su reducirane da je komuni- Osim toga, Zagrep~anima kao i preìvljava jedino izvr{enjem no- mom (nacija je velika obitelj kojoj se na izvanrednog Mustafu Nadare- kacija, u smislu obostranog slu{anja, Beogra|anima godi pomisao na vih zlo~ina; tko bolje ubija dulje po mogu}nosti `rtvuje i ìvot) te vi}a. Tih, ljubazan, slatkorje~iv, mogu}a samo me|u mu{karcima. »mek« i strpljiv sa sugovornicima, »Balkan« kao predvorje Islama, ìvi i ve}a je »faca« (filozofija dubi- patrijarhalnim omalovaàvanjem [to se seksa ti~e, scene u zatvoru Nadarevi}ev Mane kao da ubija ~ime katolici i pravoslavci odmah ne Terminatora). Mane je tako|er i èna (podjelom na kurve i svetice). pokazuju kako na Balkanu postoje mu{karac koji se na kraju ìvotnog Identi~ne naratolo{ke obrasce na}i mimo svoje volje, ali time ne ma- izlaze manje sirovi od Muslimana. svega dvije uloge tijekom spolnog Tu dolazimo do klju~nog proble- puta ispri~ava èni koju je godina- }ete i kod dramati~ara Dukovskog nje precizno. Mirno}a je potrebna ma zanemarivao, vrije|ao i/ili mu- samo jednog u duga~kom nizu da bi se to~nije ni{anilo; ljubaznost op}enja: onaj tko jebe (superiorna ma: za{to je itko ikada povjerovao uloga) te onaj ili ona jebeni (inferi- {ovinisti~koj tezi Samuela P. Hun- ~io ljubomorom, a kad mu ona ne balkanskih mitotvoraca, dakle iza da bi se iz svakoga izvuklo {to je orna/sramotna uloga koju valja tingtona kako se linija razdvajanja »oprosti«, Mane si oduzima ìvot. Emira Kusturice, Miroslava Leki- mogu}e vi{e informacija; blagost civilizacija »naprednog« Zapada i Proces ~ekanja na reakciju drugog }a, Sr|ana Dragojevi}a, Gorcina zato jer nije zdravo u ìvotu gubiti izbjegavati). Politika i kultura ta- »primitivnog« Istoka proteè upra- ljudskog bi}a ili nekakvog procesa Stojanovi}a, Radivoja Adri}a i Bo- ìvce. Nadarevi}u uspijeva drànje ko|er ne postoje Balkanom na vo preko »bratoubila~kih« zemalja samokritike za Maneta apsolutno ne bana Skerbi}a. sabrane i koncentrirane kraljevske smjenu vladaju seksualni i ubila~ki nekada{nje Jugoslavije? Za{to eu- dolazi u obzir: sve se »rje{ava« ubi- kobre. U sceni »bratskog opijanja« nagon. Usporedimo li Balkan Du- ropskim intelektualcima dugo nije janjem. Ovaj motiv trivijalna je Reìja nasilja sa Svetom (@eljko Königsknecht) kovskog i Popovskog s ostalim »pa- padalo na um primijetiti tragove preslika Ogrizovi}eve Hasanaginice: Nadarevi} je toliko njeàn prema klovima« zapadne mitologije, vi- Aleksandar Popovski, redatelj prijatelju da mu prvo suznih o~iju jednako dugotrajne i primitivne nakon {to je »mu{kar~ina« i »juna- Kerempuhove predstave, odlu~io je djet }emo da neobi~no podsje}a na ~ina« razo~aran, zga|en i poraèn oprosti nevjeru s vlastitom supru- mr`nje me|u Belgijancima i Fran- da pozornicu odjene u crveno-bije- klasi~an prikaz Sodome i Gomore, cuzima, Iberima i Kataloncima, na uspinjanjem po ljestvicama mu{- gom, potom ubije i nju i njega. Ali le boje (aluzija na kolorizam hrvat- s prijateljem se mnogo teè rasta- Neronova Rima, papinstva obitelji zgari{tima zgrada turskih imigra- kog svijeta, on o~ekuje spas od be- ske {ahovnice?) te da se uglavnom skrajno boànski opra{taju}eg èn- ne: emocionalne su veze na mitskom Borgia, de Sadeovih vizija i dogo- nata koje su potpalili »neprijepor- sluì ijekavicom, osim u sceni Ma- dov{tina, raskala{enih zabava s pono civilizirani« Nijemci ili na sta- skog lika (dakle èna je pro~itana »Balkanu« mogu}e jedino izme|u netova premla}ivanja jedne obitelji dva mu{karca; ène sluè seksual- vremenim ubijanjem pod ruko- dionu navija~a engleskih nogomet- kao sveta Marija). Spas mu, me|u- koja govori ekavicom. Za razliku nih klubova? Demoniziranje jednog tim, bude uskra}en, pa sila ponovno noj konzumaciji i odstrelu. Oko- vodstvom ameri~kih sportskih zvi- od Paskaljevi}eva nagra|ivanog snica radnje, pri~a o susretu Dimi- prostora, ~ini mi se, ugodno raste- rodi silu i od ma~a strada onaj tko filma Bure baruta, koji pak portreti- jezda tipa O. J. Simpson ili Playbo- re}uje savjest ostatka svijeta: Bal- se ma~a latio. Nije nebitno {to opi- trija (Vlatko Duli}) i Maneta, pri yeva mogula Hugha Heffnera. O ra Beograd no}u kao scenu Milo{e- ~emu Mane priznaje Dimitriju kan je medijski izvrsno pokriven sana poenta Dukovskog operira ra- vi}eva »balkanskog« reìma, zagre- siroma{nim ~etvrtima {irom svije- deùrni pakao, veliki pornoizlog sa- zinom narodne poslovice: ako na- kako je upravo on iz osvete naru~io ta, gdje tako|er vlada brza potro{- ba~ka predstava Bure baruta Bal- slamanje Dimitrijeve kralje`nice, domazohizma silovanja i ubijanja, goni pokre}u svijet, ako nema izla- nja seksa i nasilja da i ne govorimo. kanca }e u prvom redu definirati ponavlja obrazac ~vrste mu{ke pove- na osnovi kojeg se onda uspostav- za iz ciklusa surove osvete, tada je kao Hrvata koji mlati Srbe, Hrva- Balkan je, dakle, globalna pojava, svejedno da li na vlasti imate ma- zanosti. Premda su poniàvali i tu- lja i »raj« potro{a~a ovog paklenog te, Bosanke i ostalo (»sve ìvo«). pri ~emu najve}u primitivnost re- {unda: »ulju|enih« ne-Balkanaca. sovnog ubojicu Milo{evi}a ili de- kli jedan drugoga, ostarjeli Mane i Nije nimalo jasno za{to bi Mane Dimitrije (u invalidskim kolicima) datelja Kerempuhove predstave za- mokrati~nog Havela ljudi su morao biti nacionalno lokaliziran Klin se klinom zabija »ovako i onako« nepromjenjivo i sada prolaze kroz fazu me|usob- mje}ujem u na~inu na koji je zani- kao »tipi~ni Hrvat«: kriminalaca nog suosje}anja te »bratstva po zlo- jekao bilo kakvu konkretnu socijal- ubojito zli. Drugim rije~ima, Du- koji ubijaju sve oko sebe na}i }emo U drami Deana Dukovskog kovski svojom dramom legitimira ~inu«. Hendikepirani je Dimitrije, nu, politi~ku ili osobnu odgovor- glavni je lik ponovno odre|en spa- posvuda po~ev{i od Rusije. No tko zna za{to, na sceni odjeven u pu~ku mitologiju o zakonu ja~ega, kad ve} jest lokaliziran, iako ne i nost centralnog protagonista. Mit cijalno: Mane ìvi u prostoru raki- posredno dakle i Milo{evi}eve me- crveno-bijelu odje}u Djeda Mraza, o Balkanu, odnosno, demagogija ja{nica, makedonskog melosa, raz- individualiziran, za{to redatelj jedi- tode, te otklanja svaku mogu}nost valjda parodiraju}i pu~ku sli~icu opasnija je i od samih ratova te za bijanja boca na glavama poslovnih no Srbe jezi~no markira kao Mane- kulture kao samokontrole i/ili uva- drugog sjedobradog starca katoli~- njih vezanih eksplozija mr`nje. Jer kolega, psovki ~iji opseg prema{uje tove `rtve? Koliko je poznato iz ke provenijencije gospodina àvanja Drugoga. Podsjetimo ~ita- ratovi prolaze, ljudi se mijenjaju, broj rije~i kra}eg eseja, isklju~ivo ha{kih kronika, od 1991-1999. g. Boga osobno. Ako je tome tako, telje i na izvanrednu knjigu Renate Srbi su proizveli uvjerljivo najve}i jedino mitologije traju li traju. Ali mu{kih (potisnuto homoeroti~nih) Salecl The Spoils of Freedom (1994), {teta {to metafora hendikepiranog broj ratnih zlo~inaca na ovim pro- hrvatska publika, ~ini mi se, vi{e prijateljstava koja se sklapaju be- u kojoj je »balkanska mitologija« Pankreatora nije ja~e iskori{tena. skona~nim opijanjima, èna koje storima, to jest nipo{to nisu nacio- Recimo tako|er i da Nadarevi} sa- im nije spremna olako nasjesti. odre|ena tradicionalnim staljiniz- nalna skupina nevine dje~ice. Na- jedino mogu biti silovane i pritom mom (stavom da je Zapad odvratna vr{eno poga|a u sentimentalnu, Pljesak Buretu baruta bio je kratak i se zaljubiti u »dominantnog« ma~i- silje koje je, nadalje, prikazano kao kao i u krajnje bezosje}ajnu crtu kurtoazan. Z zarez II/24, 3. velja~e 2. 33

da ovaj CD i nije vi{e apsolutni madrigala Spiriti eccellenti za dje- novitet, potrebno je ovom pri- voja~ki zbor i obligatne instru- likom jo{ jednom upozoriti na mente dobio je kompozitor u njegovo postojanje. Mnogi }e prolje}e 1998. godine, kada je za tu priliku osnovan Djevoja~ki zbor HNK Split. Izvedbeno iznimno zahtjevna kompozicija ve} je dulje vrijeme ~ekala da je poslu{a prva publika. Skupina Slu{ati bez mladih izvo|a~a uspjela je gotovo u potpunosti, a u nekim dijelovima do savr{enstva izraziti ono {to je kompozicija postavila straha kao zadatak. Razli~iti vidovi vo- Bergamova glazba pribli- kalnosti od virtuozno ispjeva- ve} pri samom spominjanju su- nih melodija do onomatopejskih àva slu{atelja vremene ozbiljne glazbe, {tovi{e, {umova, govora, mumljanja, od dalmatinskom podneblju hrvatske suvremene ozbiljne ne~ujnih kristalnih piana do ru- glazbe, pomisliti da se radi o ne- galica, smijanja, karikatura, po- Zrinka Mati} pristupa~nom i neprivla~nom nekad a cappella, ponekad stvara- Uz predstavljanje CD-a Spiriti eccel- zvukovlju. Odbojnost i predrasu- ju}i najinteresantnije kombinaci- lenti Petra Bergama, Split, 14. de u nekim slu~ajevima mo`da je zvukova s trubama, oboom, sije~nja ~ak i jesu opravdane, ali kod ovih zvonima i ~egrtaljkama, vibrafo- kompozicija bila bi to gre{ka. nom i tamburinom uspjeli su redstavljanje CD-a hrvat- Glazbi Petra Bergama moè se vrlo ekspresivno, dramatur{ki skog kompozitora Petra pri}i bez straha; ona je naravno isplanirano interpretirati, oslika- P Bergama u Splitu, dva bliskija osjetljivom uhu dobrog ti, odglumiti razli~ita raspoloè- mjeseca nakon njegova predstav- poznavatelja glazbe, ali slu{aju}i nja, osje}aje i misli, {to ih u sebi svjetska atrakcija ljanja na Glazbenoj tribini u je i osje}aju}i razli~ite njene glaz- nose tekstovni predlo{ci, pjesme Puli, ovaj put odràno je za ìte- bene i ljudske dimenzije, u njoj velodrveni~ke pjesnikinje Marine lje skladateljeva rodnog grada, a moè uìvati i onaj koji ne po- âpalije. Ovo je glazba koja ite- iz Vrap~a na novom posebno za one koji su sudjelova- znaje ni skladateljske tehnike ni kako komunicira sa slu{ateljem, i li u njegovu nastanku Djevo- obilje`ja stila. rije~ju i njenom glazbenom dija~ki zbor Opere Hrvatskog na- Mogu}nost ostvarenja ambici- menzijom, uvodi ga u podneblje CD-u rodnog kazali{ta u Splitu. Prem- je praizvedbe i snimanja zbirke Dalmacije ispri~ano u svim svojim nijansama. Zvuk koji nas pri- bliàva zna~enju rije~i, a istovremeno se vlada autonomnim glaz- benim redom, jo{ uvijek misti~- nim i nedoku~ivim, svakim slu{a- njem stavlja nas pred ne{to novo. Do kona~nog ga je ostvarenja doveo izvanredan ansambl, pod vodstvom dirigenta Ive Lipano- cinku{i vi}a i uz pomo} asistentice Ane [aba{ov. Zbor i sam iznikao iz istog podneblja, prirodno je uspio shvatiti, saìvjeti se i prenijeti zeleni kader rije~ koja je postala glazbom. Osim madrigala tu su jo{ i dvije ranije skladbe Petra Berga- ju. Ovdje je zabiljeèna izvrsna Izvrstan izbor skladbi, te kva- ma. Quartetto d archi djelo je koje izvedba klarinetista Milka Prav- liteta izvedbi na CD-u Petra Ber- nosi svu teìnu i ozbiljnost {to je di}a, a Quartetto d archi izvodi gama, u nakladi Hrvatskog dru{- pretpostavlja povijest i tradicija guda~ki kvartet Klima (Josip Kli- tva skladatelja, trebali bi biti osnovni poticaj da ga se poslu{a. guda~kog kvarteta. Druga je ma, violina, Mladen Sedak, violi- skladba Concerto abbreviato za kla- A ono {to bi nas trebalo privu}i i na, Dragan Rucner, viola, Snje- zainteresirati, a ne odbiti, jest i rinet solo, virtuozna, izrazito àna Rucner, violon~elo). Obje koncentrirana i ispunjena sklad- ~injenica da je to glazba hrvat- ba, koja, unato~ opasnostima od su kompozicije prona{le stalno skog autora, dio hrvatske glazbe- pretjeranosti i prenatrpanosti mjesto na koncertnim programi- ne ba{tine, koju bi trebalo nasto- ma te u samom vrhu modernog jati upoznati i omogu}iti i druge koje nosi ova glazbena vrsta, po- Z sjeduje izuzetan sklad i eleganci- glazbenog izri~aja. sli~ne projekte.

Martirologij: 830 str., 55 fo- Papa Ivan Pavao II: Testa- tografija i faksimila. ment za tre}e tisu}lje}e Terra combusta: 424 str., 3 arka fotografija i reprodukcija. * Format 12,5 x 19 cm; opseg * Cijena: Komplet (oba sveska oko 200 str. u za{titnoj kutiji) 395 kn. * U pretplati: 165 kn. Jasper Ridley: Tito

Nabavite * Format 12,5 x 19 cm; opseg Prometejeve oko 450 str. * U pretplati: 300 kn. knjige po Dragutin Ki{: Hrvatski najpovoljnijoj perivoji i vrtovi Dara Janekovi}: Susreti s * Format 24 x 28 cm, 362 str., Du{an Kalogjera: Kor~u- povije{}u cijeni! 290 kolor reprodukcija, tvr- lanska brodogradnja U pripremi: * 20% jeftinije knjige u di uvez, {ivano, kolor ovitak. (Shipbuilding in Kor~ula) Razgovori s najve}im dràv- nicima XX. stolje}a pretplati * Cijena: 390 kn. * Dvojezi~no (hrvatsko-en- Ivo Dragi~evi}: Kina * Nagrada Josip Juraj Stross- * Format 12,5 x 19 cm; opseg * pla}anje ~ekovima gra|a- glesko) izdanje. mayer za najuspje{niji izda- * Format 21,5 x 27,5 cm; op- oko 200 str. na u dvije rate za iznos * Format 24 x 31 cm, 680 Stjepan Koùl: Sakralna va~ki pothvat s podru~ja seg: oko 800 str., 300 ilu- ve}i od 500 kn str., 500 rasko{nih fotogra- umjetnost bjelovarskoga prirodnih znanosti. fija, tvrdi uvez, {ivano, ko- kraja stracija, tablica i karata; {i- * za pravne osobe pla}anje lor ovitak. vano, tvrdi uvez, kolor ovi- preko ra~una * Cijena: 398 kn. * Format 21,5 x 27,5 cm, 868 tak. Na~in pla}anja: Gjuro Baglivi: De fibra * Nagrada Josip Juraj Stross- str., tvrdi uvez, {ivano, ko- * U pretplati: 400 kn. motrice et morbosa (O mayer za najuspje{niji izda- lor ovitak. Virmanom pouze}em zdravom i bolesnom moto- * Cijena: 498 kn. Dostavljamo knjige va~ki pothvat s podru~ja Hotimir Burger: Sfere ri~kom vlaknu) tehni~kih znanosti. ljudskoga (Kant, Hegel i Narud`be slati na pouze}em, po{tarina Toma Kempenac: Naslje- suvremene diskusije) nije uklju~ena. * Format 17 x 24 cm, 434 Stjepan Koùl: Martirolo- |uj Krista adresu: str., 35 likovnih priloga i gij Crkve zagreba~ke (I. * Format 12,5 x 19 cm; opseg * Format 17 x 24 cm. dokumenata, tvrdi uvez s svezak), Terra combusta Zarez kolor ovitkom na kojem je 254 str., dvobojni tisak; tvrdi Hebrangova 21 Knjige moète kupiti na Spaljena zemlja (II. sve- uvez sa zlatotiskom; {ivano. Mijo Mirkovi} Homma- Kaptolu 25 u Zagrebu i portret Gjure Baglivija, zak) ge uz stotu godi{njicu 10000 Zagreb tekst na latinskom i hrvat- * Cijena: 100 kn. ro|enja u svim ve}im knjiàra- skom. * Format 17 x 24 cm; tvrdi * Proslov: mons. Josip Boza- tel: 4855449, 4855451 ma u Hrvatskoj. * Cijena: 200 kn. uvez, {ivano; kolor ovitak. ni}, zagreba~ki nadbiskup * Format 17 x 24 cm fax: 4856459 34 zarez II/24, 3. velja~e 2.

svim podru~jima dru{tvenog ì- to je protuustavna, jer Ustav ne u strukturi hrvatske strana~ke vama nekada{njeg Isto~nog blo- vota oslonjena na razgranati poli- daje ovlasti zakonu da izravno scene u razdoblju od 1995. do ka. Tome trendu pogoduje i vla- ti~ki klijentelizam, kojim je stvo- regulira tu materiju. 1998. godine. Prvih pet godina davina socijalista u nizu dràva U drugoj raspravi Sr|ana Vr- vi{estrana~ke demokracije u Hr- Zapadne Europe. Treba imati u cana razra|uje se ideja o demo- vatskoj autor opisuje kao »pret- vidu ~injenicu da je predstavlja- kratizaciji dru{tva i tehnologiji politi~ko doba«, pred kojim tek nje ovog zbornika u Zagrebu vladanja. Izbori 1995. i 1997. go- stoji izgradnja sustava s prepo- bilo 15. studenog 1999. godine, a dine potvr|uju kontinuitet stava znatljivim politi~kim opcijama i tekstovi su napisani mnogo prije. Sociolo{ka i da se na izbore gleda u optici razvitak autonomnih institucija Dominantna platforma na ko- tehnologije vladanja, a ne u zna- civilnog dru{tva i pravne dràve. joj se okupljaju glasa~i HDZ-a ku pluralisti~kog oblikovanja i Osnovno razlikovanje izme|u jest li~nost Franje Tu|mana, izraàvanja politi~ke volje gra|a- politi~kih stranaka ide po crti: imid` stvoritelja i ~uvara hrvat- politolo{ka na. Zato nije bilo o~ekivati ~asne tradicionalizam/modernitet, izo- ske dràve. Promjenom okolnosti i po{tene izbore u dràvi u kojoj lacionizam/proeuropsko usmje- HDZ gubi na uvjerljivosti, time se vlada na autoritaran i auto- renje, etnocentrizam/patriotizam {to u prvi plan dolaze socijalna i kratski na~in. Raspodjela dru{- bez nacionalne isklju~ivosti. Au- gospodarska pitanja. Opozicijske slika Hrvat- tvene mo}i ostaje centralizirana i tor iznosi tezu kako bi stranke stranke ve} su zauzele suprotne nema uvjeta za razvitak civilnog »oporbene {estorke«, bez obzira startne pozicije, koje HDZ te{ko dru{tva. Pa ipak, autor konstatira na programske razlike, mogle moè »preoteti« i prikazati ih kao kako su izbori 1995. i 1997. godi- predstavljati ozbiljnu opozicijsku autohtone. Dakle, globalni trend ske ne nagovijestili mogu}nost kraja alternativu. slabljenja HDZ-a i ja~anje SDP- Ovaj zbornik radova do- jednog razdoblja. Sve je vi{e zna- a }e se nastaviti. kova da }e postoje}i bahati na~in Pad popularnosti HDZ-a i us- nosi mnogo teorijskih pon SDP-a Demontaà ideolo{kog i kultur- vladanja sve teè dobivati ve}in- nog aparata pogleda i rezultata empi- sku izbornu potporu, osobito ne Damir [trelov prikazuje soci- rijskih istraìvanja koji su takvu, koja bi se mogla proglasiti jaldemografska obilje`ja glasa~- Sr|an Vrcan napisao je i rije~- aktualni i nakon izbora plebiscitarnom. kog tijela od jeseni 1996. do pro- dvije uo~i izbora 1999. godine. 1999/2000. U odnosu na vladaju}i HDZ lje}a 1998. godine. U odnosu na Po njemu izborni uspjeh oporbe autor isti~e tri izborna modela 1996. na politi~koj sceni u Hr- treba dovesti do legalne demo- Du{an @ubrini} opozicije, koji su ve} dali odre|e- vatskoj do prolje}a 1998. godine kratske smjene vlasti, ali i do dene rezultate na lokalnoj i ùpa- dogodile su se neke bitne pro- montaè sada{njeg na~ina vlada- Zbornik radova Pakiranje vlasti, Iz- nijskoj razini. Model primijenjen mjene. Sve se jasnije o~ituje pad nja Hrvatskom, nu`na je temelji- bori u Hrvatskoj 1995. i 1997, na izborima 1995. g. za Gradsku popularnosti HDZ-a i sve je o~i- ta revizija pretvorbe i promjena Alinea, Zagreb, 1999. skup{tinu Zagreba, na izborima tiji uspon SDP-a, koji je utro- sada{njeg na~ina ekonomskog 1997. g. za @upanijsku skup{tinu stru~io broj svojih simpatizera, strukturiranja dru{tva. Nu`na je koro ista grupa autora primorsko-goranske ùpanije i te se moè desiti da se na vlast demontaà ideolo{kog i kultur- S objavila je 1995. godine ren interesni blok svojevrsni nog aparata kako bi se stvorili prvi zbornik radova pod »savez za profit«. politi~ki, pravni, ekonomski, so- naslovom Pohod na glasa~e, Izbori cijalni i civilni dru{tveni uvjeti, u Hrvatskoj 1990-1993, u izdanju Etnifikacija politike i nacionali- Nu`na je demontaà ideolo{kog i kultur- ziraju}a dràva koji mogu jam~iti da }e demo- splitskoga Pulsa. nog aparata kako bi se stvorili politi~ki, kracija i na ovim prostorima po- Zbornik Pakiranje vlasti rezul- Vrcan posebno razra|uje kon- stati odrìvom demokracijom, tat je teorijskih analiza, empirij- cept etnifikacije politike, politi- pravni, ekonomski, socijalni i civilni dru{- koja se sama moè obnavljati i skih istraìvanja i analize zakon- zacije etni~kog i nacionaliziraju- tveni uvjeti, koji mogu jam~iti da }e konsolidirati. skih propisa u vezi s vi{estrana~- }e dràve u Hrvatskoj. Etni~ko je U zaklju~ku se moè napisati kim izborima u Hrvatskoj, te najva`niji resurs za oblikovanje demokracija i na ovim prostorima postati kako je ovaj zbornik radova pru- pruà cjelovit prikaz ne samo kolektivnih i individualnih iden- odrìvom demokracijom ìo mnogo solidnih teorijskih po- provedenih izbora, ve} daje soci- titeta. Etnifikacija politike operi- gleda i rezultata empirijskih olo{ku i politolo{ku sliku Hrvat- ra s logikom uklju~ivanja i isklju- istraìvanja, koji ostaju aktualni i ske u tom razdoblju. ~ivanja, te se gra|anska prava na izborima 1998. g. u Dubro- vrate reformirani komunisti nakon izbora provedenih Najprije nacija, zatim demokra- daju ili se uskra}uju prema etni~- va~ko-neretvanskoj ùpaniji. socijaldemokrati, kao {to se ve} 1999/2000. godine. Z cija koj pripadnosti. Zato se dru{tve- Evenutalni poraz HDZ-a na desilo u nekim susjednim drà- ni sukobi pretvaraju u etni~ke izborima 1999. g. Vrijedne teorijske priloge dao sukobe, a nacionalna kultura tre- pi{e autor je Sr|an Vrcan u dva priloga. ba stalnu dràvnu promociju u ovisi ponajvi{e o Autor ukazuje na poglede vlada- skladu s idejom »Jedna nacija, povezivanju opor- ju}e politi~ke volje, koja je zastu- jedna kultura, jedna dràva«. be i njezina do- pala stav »najprije nacija, a zatim Tako se teritorij i granice progla- sljednoga zajedni~- demokracija«, te se kao izraz sta- {avaju svetim, a po~etna »nacio- koga izbornog na- bilnosti dràve zastupala etni~ka nalizacija« dràve prome}e u jed- stupa te o jasnom homogenost, {to je bila u isto vri- nostrana~ku »privatizaciju« drà- politi~kom razgra- jeme objektivna prepreka demo- ve i u klijentelisti~ku privatizaci- ni~avanju opozicij- kratske tranzicije i stvarnog poli- ju vlasni{tva. skog bloka od ti~kog pluralizma. Nacionaliziraju}a dràva i et- HDZ-a i njegovih Godine 1993. predsjednik Re- nificirana politika stvaraju u Hr- mogu}ih saveznika. publike najavio je kako }e prava vatskoj protuslovlje, koje se izra- Osnovno je kako }e demokracija nastupiti kad presta- àva, na jednoj strani, u nu`nosti pojedine oporbene nu oruàni sukobi i kada zavlada povratka i ulaska u europske in- stranke definirati mir na cjelokupnom hrvatskom tegracije, a na drugoj strani, po- svoje prioritetne ci- teritoriju. To se do parlamentar- vratka sebi, svojoj pro{losti i za- ljeve. nih izbora 1999. godine nije do- tvaranje pred tom istom Euro- godilo, ali nakon silaska HDZ-a Pretpoliti~ko doba pom. i izolacionizam s vlasti moè se o~ekivati da }e Autor isti~e dva temeljna politi~ki ìvot u Hrvatskoj kre- uvjeta demokratizacije Hrvatske. Draèn Lali} i nuti tim putem. Prvo, kada odlu~na volja nacije Suzana Kunac ana- Brojna su neispunjena o~eki- ne}e vi{e dopustiti da vladaju}i s liziraju politi~ke vanja u demokratizaciji dru{tva. njom postupaju kao sa stadom propagandne tele- Politi~ki pluralizam zna~i da ni- ovaca. Drugo, kada se i nedemo- vizijske spotove jedna politi~ka stranka nema mokrati po~inju pona{ati racional- stranaka u prediz- nopol na politi~ku istinu, a drà- no, priklanjaju}i se prakti~noj bornim kampanja- va svjesno ograni~ava svoje ovla- demontaì autoritarnog i auto- ma 1995. i 1997. sti radi autonomnog djelovanja kratskog na~ina vladanja dru{- godine. U detaljno civilnog dru{tva i neovisnog jav- tvom. To se nakon pobjede opo- prikazanoj metodo- nog mnijenja. Pluralizam nadalje zicije po~elo doga|ati. logiji istraìvanja zna~i priznavanje na~ela smjenji- njihova analiza po- vosti vlasti. Svako razvijenije Lista za dijasporu protuu- kazuje kako je kam- dru{tvo sastoji se od brojnih gru- stavna! panja HDZ-a bila pa s razli~itim interesima, te su Pregledan je i koristan prilog »dràvotvorna« i sukobi interesa i vrijednosti pri- Borisa Buklija{a o izmjenama i odre|ena nacijom, rodni, a po{tivanje gra|anskih i dopunama brojnih zakonskih dok je opozicijska kulturnih prava dolazi u prvi propisa nakon 1993. godine. U kampanja bila plan demokratizacije dru{tva. zaklju~ku autor kritizira uvo|e- »dru{tvotvorna« i Autor posebno kritizira nasto- nje posebnih »lista za dijasporu« vezana uz razvitak janja da se legitimitet vlasti traì iz 1995. godine, prema kojima se demokratskog i nalazi u metadru{tvenim, tran- privilegira jedan mali dio bira~- dru{tva. Zanimlji- scendentnim instancama, te se kog tijela, i to prete`no onaj u va je i semioti~ka autoritarni na~in vladanja oprav- Bosni i Hercegovini, a sve u ko- analiza spotova. dava nekim vi{im poslovanjem. rist vladaju}eg HDZ-a. Odredba Nenad Bulat Vladaju}a politi~ka elita u Hr- zakona o listi za dijasporu izrazi- analizira promjene vatskoj provela je nadzor nad zarez II/24, 3. velja~e 2. 35

kli{ejima komunisti~kog perioda, nim kazali{nim komadima (Zvi- miran, pro~i{}en od tereta mr- @idovima mr`njom proètu po- predstavlja svjedo~anstvo o sva- jezda bez imena, Igrajmo se odmora i `nje, otvoren svakom vremenu«. metenost organizma u krizi«. kodnevnim ìvotima asimiliranih Posljednji trenutak), kao i po urba- Sebastianov roman smje{ten Godine 1935. jo{ je uvijek gajio @idova koji su ~ekali smrt iz svi- nim psiholo{kim romanima proje u okolinu antisemitizma koji stanovito omalovaàvanje vanjske zle kobi, gledaju}i na nju kao na neva`nu ili rudimentarnu u usporedbi s usrdnom »unutarnjom zlom kobi« koja priti{}e @idove. Kronika mra~nih godina Usprkos opasnostima koje su se okomljavale sa svih strana, Se- Donosimo esej o jeta kojem su mislili da pripada- ètim melankolijom (@ene, Grado- jo{ nije bio poprimio ekstremni bastian je nastavio romanti~no ju. Ali Sebastian je bio elegantan vi sa stablima akacije, Nesre}a) te oblik »kona~nog rje{enja«. Ali ka- insistirati na »duhovnoj autono- novootkrivenom stilist koji se sa za~udnom lako- izvanrednim literarnim esejima. tastrofa je iznikla iz onoga {to joj miji« koja je proizlazila iz patnje rumunjskom piscu }om kretao od teme k temi i nje- Sebastianov Dnevnik zapo~i- je prethodilo, kao {to sugerira Io- dodijeljene @idovima. Judaizam Dnevnika, Mihailu gova je knjiga ve}e literarno donje 1935. godine, u vrijeme dok nescov predgovor Sebastianovu je bio strog i tragi~an stav prema stignu}e od Klempererove. Ona je nacisti~ka Njema~ka ja~ala romanu. Kad je 1931. godine Se- postojanju. »Nijedan narod nije Sebastianu pruà lucidnu i profinjeno izni- svoje mi{i}e, antisemitizam bu- bastian po~eo raditi na knjizi, za- nepo{tednije priznavao svoje gri- jansiranu analizu ljubavnog i jao energijom, a opasnost rata molio je Naea Ionesca da napi{e jehe za stvarne ili imaginarne Norman Manea dru{tvenog ìvota, dnevnik postajala sve akutnijom. Doista, predgovor. Ionescu je Sebastiana grijehe; nijedan narod nije stroè grubom prijelazu u demo- @idova, bilje`nica ~itatelja, dnev- godinu dana ranije, Sebastian bi- vodio kroz prve korake u ùrnali- bdio sam nad sobom, niti je o{- kraciju zemlje Isto~ne Eu- nik zaljubljenika u glazbu. Ona ja{e izazvao veliku galamu svo- stici. Kao profesor filozofije reli- trije ka`njavao samoga sebe. Bi- U rope istovremeno se kre}u je, iznad svega, prikaz »rinoceri- jim romanom De doua mii de ani gije i poznavatelj Starog zavjeta blijski proroci su najgorljiviji gla- i naprijed i unatrag. Kretanje zacije« nekolicine glavnih ru- (Za dvije tisu}e godina). Pisan u bio je dobar poznavatelj judaiz- sovi koji su se ikad ~uli na ze- »naprijed« ti~e se njihova ugovo- munjskih intelektualaca koje je obliku pseudodnevnika i pomalo ma. Iako politi~ki predan desnici, mlji.« Sebastian smje{ta »otvore- ra s budu}no{}u; radi se o njiho- Sebastian ubrajao me|u svoje u stilu André Gidea, roman crta nekoliko godina ranije Ionescu nu ranu« judaizma, njegov »tra- voj prilagodbi dru{tvenim i eko- prijatelje, uklju~uju}i Mircea Eli- krizu identiteta svoga protagoni- bija{e odbacio »teoriju nacional- gi~ni nerv« u napetost izme|u nomskim potrebama kapitalisti~- adea, E. M. Ciorana, Constantina sta, mladoga ìdovskog intelek- ne dràve« sa svim njenim »poli- »burnog senzibiliteta i nepo{ted- kog svijeta te me|unarodnoj Noicu i Camila Petrescua, pisce i tualca u Rumunjskoj u razdoblju cijskim apsurdnostima«. nog osje}aja kriti~nosti«, izme|u akreditaciji koja }e slijediti iz te mislioce koji su bili hipnotizirani kad i sama zemlja prolazi kroz Do vremena kad je Sebastian »inteligencije u njenim najhlad- prilagodbe. Kretanje »unatrag« nacionalizmom ekstremne desni- krizu modernizma. Glavni lik, zavr{io svoj roman, Europa je nijim oblicima i strasti u njenim se duguje njihovoj fragmentarnoj ce i naci-fa{isti~kog delirija »re- bezimeni pripovjeda~, po zani- me|utim ve} bila èstoko skre- najneobuzdanijim oblicima«. Se- i nepotpunoj prosudbi vlastite akcionarne revolucije« Europe. manju arhitekt, biljeì ne samo nula udesno. U Rumunjskoj to bastian je volio o sebi govoriti pro{losti prije i tijekom komu- Rinocerizacija? ûdan termin godine naukovanja kroz prijatelj- nije bila samo antisemitska godi- kao o »dunavskom @idovu« i de- nizma, pro{losti koja je bila ma- koji potje~e iz drame Rhinoceros stvo, ljubav i kulturu, ve} tako- na, bila je to, kako kaè Sebasti- finirati svoj identitet ovako: »Ja nipulirana i ideologizirana od Eugenea Ionescoa, farsi~ne ale- nisam pristalica, nego uvijek di- strane ideologije i interesa jedine gorije inkubacije i ro|enja fana- sident. Uzdam se samo u poje- stranke u totalitaristi~koj dràvi. tizma ili »ro|enja totalitarizma dinca, ali u njega zato imam veli- Od 1989. godine, ta se tenzija koji raste, {iri se, pobje|uje, tran- ko povjerenje.« Sna`no se su- ~esto osje}a u svakodnevnom ì- sformira ~itav svijet i, prirodno, »Ja nisam pristalica, nego uvijek disident. protstavljao ideji (ona je bila po- votu Isto~ne Europe. U Ru- kako je totalitaran, u potpunosti Uzdam se samo u pojedinca, ali u njega svuda oko njega) da kolektivitet munjskoj se desilo da je ~itav poga mijenja«. Dramski pisac je ima prednost. »Smrt pojedinca je liti~ki spektar zemlje zauzeo pro- svoju dramu opisao kao »ideolo{- zato imam veliko povjerenje.« smrt kriti~kog duha« i u krajnjoj natoovski stav u pogledu pitanja ku zarazu«. Ionesco je jedan od liniji »smrt ~ovjeka«. Sebastianov ~lanstva biv{ih komunisti~kih ze- nekolicine likova koji izranjaju iz neprijatelj je ~ovjek u uniformi: malja u tom vojnom savezu. Sebastianova dnevnika, prijatelj |er i {ok svog susreta s rumunj- an, godina »huligana«. Ravnaju}i »Religiju èlite? Evo ~lanske kar- Odjednom se u~inilo da obe}a- ~ije je odbacivanje totalitaristi~- skim antisemitizmom. se prema politi~koj klimi, Nae te. Ili metafiziku? Evo himne. Ili nje stabilne, integrirane budu}- kih isku{enja ljevice i desnice Se- Me|u Sebastianovim likovi- Ionescu bija{e postao jedan od obvezu? Evo vo|e.« @eljan je di- nosti unutar Europske zajednice bastian pratio o~i u o~i. Sam je ma hipnotiziraju}i su profesor ideologa @eljezne garde, poznate jaloga i prijateljstva, ali u osa- nudi lijek za traumati~nu pro{- Ionescu dao zna~ajan opis atmos- Ghita Blidaru, o{tar i strastveni i pod nazivom Legija, desne ek- mljenosti se drì svoje vjere: lost zemlje koja se shva}a vi{e fere u Bukure{tu toga vremena. kriti~ar modernih vrijednosti, ni- stremisti~ke organizacije koja je »Nikad ne moèmo platiti previ- kao rezultat agresivnosti susjeda »Sveu~ili{ni profesori, studenti, hilist Parlea, europeizirani arhi- antisemitizam koristila kao svoje soku cijenu za pravo da budemo na Istoku (i izdaje Zapada) nego- intelektualci, jedan za drugim su tekt Vierua, ìdovski marksist S. glavno politi~ko oru`je unutar sami, bez polu-sje}anja, bez li nedostataka javnog ìvota u sa- se prometali u naciste, pripadni- T. Haim, osebujan ~lan tada ile- svojevrsnoga teroristi~kog pravo- polu-ljubavi, bez polu-istina«. moj zemlji. No onda se odjed- ke @eljezne garde«, pisao je on. galne rumunjske komunisti~ke slavno-kr{}anskog fundamenta- nom u istom eufori~nom trenut- »S vremena na vrijeme, jedan od partije, jidi{ist Abraham Sulit- lizma. Ni{ta nije inkompatibilno ku pojavila knjiga koja se ~inilo na{ih prijatelja bi rekao: Narav- zer, britanski biznismen Ralph Godine 1934. jo{ uvijek vjeru- [to se ti~e zemlje koju nikad da komplicira stvari. Pogled na no da se uop}e ne slaèm s nji- T. Ricea. Kroz posljednje retke ju}i u lojalnost »savjesti« starog nije prestao voljeti zbog njenih novu rumunjsku budu}nost doma, ali {to se ti~e nekih stvari, romana glavni lik zapada u rezi- prijatelja, Sebastian je galantno paradoksa, njenih kontradikcija i {ao je istovremeno kad i pogled primjerice, @idova, moram pri- gnaciju. Je li Rumunj? Je li ponovio molbu za Ionescuovom njenih ekscentri~nosti, Sebastian na pro{lost. Naime, 1996. objav- mijetiti... A to je bilo simptoma- @idov? Tko je on to~no? Dok javnom podr{kom svojoj knjizi; a joj nije bio sklon laskati. »Ni{ta ljen je Dnevnik, 1935-1944. ru- ti~no. Tri tjedna kasnije, isti bi zuri u vilu koju je projektirao i njegov biv{i mentor, sada »Legi- nije ozbiljno, ni{ta nije dostojan- munjsko-ìdovskog pisca Mihaila ~ovjek postao nacistom. Bio bi izgradio za svog mentora Blida- jin Sokrat«, po{tovao je obe}anje stveno, ni{ta nije istinito u ovoj Sebastiana. zahva}en ma{inerijom, prihvatio rua, ro|enog Rumunja, ~ini se da koje je dao. Napisao je predgo- kulturi nasmijanih izrugiva~a. Ova kronika mra~nih godina je sve, postao je rinocerus.« mu vi{e nije stalo do traènja vor. A rije~i kojima je Sebastian Iznad svega, ni{ta nije inkompa- nacizma ponovno je pokrenula svojih korijena. Proìvljava tre- izrazio svoju {okiranost ~itaju}i Rinocerizacija tibilno... Kompromis je cvijet na- veliku raspravu o antisemitizmu nutak mirnog odvajanja. Ravno- predgovor prenio je Eliade u silja. Formulacija se javlja i u i holokaustu u Rumunjskoj. To U brojnim sekvencama koje du{no prihva}a dvijetisu}ljetnu svojim memoarima. »Nae mi je Dnevniku: »Inkompatibilnost je su teme koje bi neki radije zanese ne zaboravljaju lako, Sebasti- ba{tinu autsajdera. Ku}a je ono dao predgovor. Tragedija, prava ne{to nepoznato na Dunavu.« marili. Sebastianova va`na knjiga jan se zadràva na gradacijama {to je njezin traga~-graditelj uvi- smrtna presuda!« Ovo nije bilo Ta i druge izjave djeluju jo{ tiska se u nizu europskih ze- ove »ma{inerije« brutalnosti i na jek sam èlio biti: »jednostavan, pretjerivanje. proro~anskije u situaciji u kojoj malja, a zasluùje da se objavi i u historijskom kontekstu u kojem @idovske i kr{}anske vrijednosti je Rumunjska postajala sve ek- Sjedinjenim Ameri~kim Dràva- se ona razvila. Danas, vi{e od stremnijom. @eljezna garda (koju ma iznosi izopa~enosti deset- pola stolje}a nakon {to je napi- Nae Ionescu je u predgovoru je podràvao Sebastianov prija- lje}a u kojem je »svatko bio kota- san, taj dnevnik ostaje jedan od tvrdio da su ìdovske i kr{}anske telj Eliade) polu~ila je 1937. zna- ~i} u ogromnoj antisemitskoj najva`nijih ljudskih i knjièvnih vrijednosti u bitnom smislu ne- ~ajan uspjeh na birali{tima. Na tvornici rumunjske dràve«. U dokumenata klime pretholokau- pomirljive. Jezik postaje zaista kraju nije bilo nikakvih iluzija. pi{~evu dnevniku iz tih dana, ba- sta u Rumunjskoj i Isto~noj Eu- èstok kad se ìdovsko-kr{}anski »Sve je izgubljeno«, zabiljeìo je nalna pravilnost njegova svakod- ropi, uvjeta u kojima se judeocid sukob po~inje shva}ati kao rje{iv Sebastian 21. velja~e. Antisemit- nevnoga ìvota knjige koje i mogao razmahati. jedino kroz nestanak njegova po- ska vlada predvo|ena pjesnikom ~ita, njegove ljubavi, njegovo si- Mihail Sebastian (bio je to voda, @idova. Ideolog @eljezne Oktavianom Gogom uvela je u roma{tvo, susreti s prijateljima pseudonim Josepha Hechtera) garde naveo je definiciju ru- slu`beni diskurs zlu »energiju« jo{ ja~e isti~u brutalnost i ro|en je 1907. godine u ìdov- munjskog identiteta: »Mi smo jezika, prilago|enu novim impe- strah. U Sebastianovu svijetu, skoj obitelji srednje klase u Brai- pravoslavni kr{}ani jer smo Ru- rativima: jidan (~ifut), jidanime me|utim, svakodnevnica je ne- li, luci na Dunavu, gradu koji je munji, a Rumunji zato {to smo (gomila ~ifuta). Nakon slu`bene prestano spremna da rasplamsa uvijek volio. Umro je u promet- pravoslavci.« To nije nova defi- revizije dràvljanstva ìdovskih ogromne pri~uve surovosti. noj nesre}i u prolje}e 1945. ma- Emile Cioran nicija; ve} su je ranije bili izloìli gra|ana i eliminacije @idova iz Dnevnik nalik Klempererovu nje od godinu dana nakon {to su presti`ni intelektualci. Posebno suda i tiska, uslijedile su daljnje sovjetske trupe u{le u Rumunj- dramati~an i posebno opasan bio restrikcije i poniènja. U tom smislu Sebastianov sku. Pregazio ga je kamion dok je je historijski kontekst u kojem su Opasnost je rasla. Slu`beno Dnevnik sli~i ogromnom dnevni- ùrio da odrì uvodno predava- se sada pojavile te raspiruju}e inspirirani antisemitizam postu- ku Victora Klemperera koji obu- nje o Balzacu na novootvorenom izjave. pno je postao jeftinom zabavom hva}a doga|aje izme|u 1933. i Narodnom (Slobodnom) sveu~i- Napadan od fa{ista i marksi- sve {irih krugova ljudi. Pobuna 1945. godine, Ich will Zeugnis li{tu u Bukure{tu. Nedavno je sta, kr{}ana i @idova, liberala i @eljezne garde u sije~nju 1941. ablegen bis zum letzen (Svjedo~it }u bilo poku{aja da se nesre}a pove- ekstremista, Sebastian je odgo- dala je maha predvidivim uàsi- do samog kraja) ~ije je objavljiva- è sa Sebastianovom ostavkom u vorio esejom Kako sam postao huli- ma u gradu koji su terorizirali nje i u Njema~koj 1995. godine komunisti~kom listu Romania Li- gan koji je objavljen 1935. godine uli~ni oruàni sukobi i ubojice imalo sna`nog odjeka. Prili~no bera u kojem je kra}e sura|ivao kad zapo~inje njegov Dnevnik. {to su pojali religiozne himne. zaka{njelo izdavanje tih knjiga u 1944. godine. U me|uratnom Napisao je da je unato~ svemu »Velik broj @idova je ubijen u Isto~noj Europi, gdje je nacisti~- razdoblju Sebastian je bio vrlo na periferiji ìdovske patnje anti- {umi Baneasa i tamo ba~en (ve}i- ko razdoblje bilo zamrznuto u poznat po svojim lirskim i ironi~- semitizam koji »usmjerava prema na od njih goli)«, zabiljeìo je Se- 36 zarez II/24, 3. velja~e 2. bastian 29. sije~nja. »No ~ini se janja, a nikako samopro`diru}e {}enje« zemlje od njenih @idova stravi~ne progone i kona~an spas vlastiti doprinos holokaustu u ze- da je jo{ jedna grupa ubijena u zastranjivanje odre|enog naroda. bio je samo po sebi razumljiv velikog dijela ìdovskog stanov- mlji u kojoj se kritika nacionali- klaonici u Straulestiju.« Nekoli- âk kad je vanjsko neprijatelj- ideal, za koji legionarski pokret ni{tva Rumunjske. S rastu}im sti~ke tradicije u kulturi katkad ko dana kasnije, kad je ~itao o anstvo posvuda, unutranja zla kob nikad nije prestao agitirati. umorom i gor~inom Sebastianov smatra nerodoljubnim ~inom ili tisemitskim progonima u sred- se javlja kao zabranjena i zane- Sebastianova veza s Eliadeom Dnevnik biljeì precizne oblike ~ak blasfemijom. »îtaju}i je«, njem vijeku u Povijesti @idova Si- mariva rasko{, kriti~ka introspek- nastavila se s prekidima sve dok preru{avanja i prijevare. pi{e Vasile Popovici, pisac iz Te- mona Dubnowa, ponovno se vra- cija preìvljava i postaje instru- Eliade nije 1940. g. napustio Bu- Nakon poraza Legijinog re- mi{vara, (gdje je 1989. zapo~eo tio onome {to se dogodilo. »Ono mentom proìvljavanja duha. kure{t da bi oti{ao u rumunjsku volta 1941. g. Sebastian promatra revolt protiv Ceaucescua) »ne {to najvi{e zapanjuje u vezi s ma- Dok pojedinac postaje samo ambasadu u London, gdje je pre- neke od biv{ih fa{ista kako se moè{ nikako ostati isti. @idovski sakrom u Bukure{tu potpuno je anoniman ~lan ugroène zajedni- ma rije~ima o~evidaca djelovao ùre prilagoditi novoj situaciji: problem postaje tvoj problem. ìvotinjska svirepost tog ~ina. ce, osamljenost kojom je Sebasti- kao agitator @eljezne garde. Ka- »Od jednog dana do drugoga, oni Silan osje}aj stida {iri se ~itavim @idovi zaklani u Straulestiju an definirao sebe mijenja se, ~ak i snije je Eliade poslan kao diplo- bjeè, mijenjaju strane, umanju- razdobljem nacionalne kulture i obje{eni su na kukama u klaonici ako se njena bit ne mijenja. »Ni- mat u Lisabon, gdje su njegovi ju, obja{njavaju, opravdavaju se, historije, sjena pokriva i tebe.« umjesto rasporene stoke. Na sva- kad ne moèmo platiti previsoku fa{isti~ki pogledi poprimili vi{e zaboravljaju {to im se ne svi|a i kom truplu je visio komad papira cijenu za pravo da budemo ili manje preru{ene oblike o~ito- pamte ono {to im se svi|a.« Uà- Ipak broj onih koji su spremni s rije~ima: ko{er meso... Kod sami«: za ugroènog ~ovjeka, davanja. O Eliadeovu boravku u snut, otkriva kako njegov prija- ìdovski problem u~initi svojim Dubnowa nisam mogao na}i kako, to zvu~i kao lakoumna izja- Lisabonu, 27. svibnja 1942. g. telj Eliade koji se u rumunj- problemom nije osobito velik. Za uàsnijih doga|aja.« va. [to je »cijena« samo}e ~itave Sebastian biljeì: »Sad vi{e pri- skoj ambasadi u Londonu pred- prili~an broj glasova javnosti u Rumunjskoj, holokaust je samo Ostvarivali su se najgori stra- zajednice, ~itavog naroda? Ona pada Legiji nego ikad.« (Nakon stavio kao budu}i dostojanstve- (kako je to jednom rekao Jean- hovi. âk i prije tih uàsa Seba- se opire bilo kojem normalnom rata Eliade je svoju krivicu spo- nik Legije saìma ovu godinu Marie Le Pen) »detalj« rata. âk i stiana su morile crne slutnje. parametru patnje. Zbog tog ra- minjao samo neodre|eno i us- u kojoj su se provodili najstra{ni- oni koji priznaju razmjere te ka- »Jedna neugodna ve~er, a da ni- zloga, ton Dnevnika je zaista neo- put.) ji antiìdovski masakri u Iasi i tastrofe, nisu uvijek spremni pri- sam shva}ao za{to. Osje}am bi~an. Intimna razmjena izme|u Za{to je, dakle, Sebastian odr- Bukure{tu. »Za mene su se dvije hvatiti {to ona otkriva. mra~ne prijetnje: kao da vrata samo}e i solidarnosti uzmi~e àvao to prijateljstvo sa ~ovje- neobi~ne stvari dogodile ove go- nisu dobro zatvorena, kao da su pred oàlo{}enim suosje}anjem. kom s kojim je trebalo da bude dine«, pisao je Eliade iz Londona Nije ~udo da se ~ak i rijetko kapci na prozorima prozirni, kao »Staru« osobnu samo}u do~ekuje »inkompatibilan«? Za{to je i sam zajedni~kom prijatelju: za~u|u- uìvljavanje u patnje @idova da zidovi propu{taju svjetlost. izolacija progonjene grupe u ra- postao primjerom neopredijelje- ju}a slabost sovjetske zra~ne sile izraàva na ~udan na~in. Godine Svugdje, u svakom ~asu, mogu}e i moje ~itanje Camoesa.« 1997. direktor izdava~ke ku}e je da se neka neodre|ena opa- Nove konverzije Humanitas (iste ku}e koja je obja- snost okomi izvana opasnost vila Sebastianov Dnevnik) odrào za koju znam da je oduvijek bila Sebastianov neprijatelj je ~ovjek u unifor- Kona~no, 1944. godine, kad je je u Centru @idovske zajednice u tamo... Osje}a{ se kao da doziva{ Crvena armija u{la u Bukure{t, Bukure{tu govor dirljivog naslo- upomo}, ali koga?« To je bilo zami: »Religiju èlite? Evo ~lanske karte. Ili nemali broj ljudi je u ~asu pro- va »Sebastian, moj brat«. Objasnio pisano, kao u stanju opsade, 14. metafiziku? Evo himne. Ili obvezu? Evo mijenio strane. »Svi su ùrili da je svoju solidarnost sa ìdovskim sije~nja 1941. godine. zauzmu poloàje«, biljeì Seba- patnjama kroz svoje vlastite pat- Mnogi Sebastianovi prijatelji vo|e.« stian, »da bi iskoristili titule, pra- nje pod komunistima i postko- bili su sad u neprijateljskom tava...« Ukus za izrugivanje smje- munistima. To je analogija koja boru. Neuspjeh revolta @eljezne njivao se u meni s nekom vrstom ne ostavlja prostora za evociranje garde ih je razbjesnio i ogor~io. bespomo}nog gnu{anja pred antisemitizma i holokausta ili »Legija bri{e svoju stra`njicu njenom, nametnutom zajedni{- nosti kakvu je optuìvao? Seba- svim prijevarama, svakom drsko- analizu tzv. »samozadovoljne kri- ovom zemljom«, izjavio je Cioran tvu. stian se sigurno nije zavaravao da sti, svakom zlokobnom glumom. vice« intelektualaca kao {to su }e ga prijateljstvo za{tititi od ~im je @eljezna garda poraèna. Kriza prijateljstva s Eliadeom To je tada bila Sebastianova Eliade, Cioran, Nae Ionescu i Eliade je istu reakciju iznio vi{e opasnosti oko njega. Ne, za to je odiseja koju je ~itavu proìvio na Noica. profesorski: »Rumunjska ne za- Kriza Sebastianova prijatelj- postojao druk~iji razlog. Za raci- jednom mjestu. Godine 1934, sluùje legionarski pokret.« Go- stva s Eliadeom postupno se po- onalnog i finog ~ovjeka kakav je proglasiv{i se »dunavskim @ido- Tako|er, u uredni~koj izjavi dine 1941. General Ion Antones- gor{avala. Ve} 1936. g. Sebastia- bio Sebastian, iluzija prijateljstva vom«, heroj Sebastianova roma- pod naslovom Lov na vje{tice di- cu, biv{i saveznik Legije koji je nu vi{e nije bilo mogu}e ignori- pruàla je poticaj kakav daje nor- na Za dvije tisu}e godina dirljivo rektor va`nog ~asopisa Romana bio opsjednut »zakonom i poret- rati Eliadeove politi~ke afilijacije. malna pro{lost. Sje}anja su »jedi- izjavljuje u autorovo ime: »Volio Literara àlio se da je osuda Céli- kom« ustanovio je vojnu diktatu- @elio bih ukloniti bilo kakve poni raj iz kojeg ne moèmo biti iz- bih znati koji bi antisemitski za- nea i Hamsuna trajala predugo. ba~eni«, kao {to je primijetio nje- ru uz podr{ku Führera. To nije liti~ke reference iz na{e rasprave. kon mogao ukinuti neopozivu ~i- @alio se na »izraelsku« kampanju zaustavilo antisemitska ubojstva. No, da li je to mogu}e? Odgovor ma~ki pjesnik Jean Paul. âk {to- njenicu da sam ro|en na Dunavu protiv Eliadea i nedavnu debatu Ljeto 1941. donijelo je ne samo nije trebalo dugo ~ekati: »Ulica vi{e, Sebastian je gajio hladan, i da volim ovu zemlju... Protiv u Francuskoj protiv Cioranove stupanje Rumunjske u rat, nego i doseè i do nas, svi|alo nam se to rezignirani prezir za sve ideolo{- moga ìdovskog ukusa za unutar- legionarske pro{losti te protiv novi val strahota. Do{lo je do ili ne. I u najtrivijalnijem razmi- ko i plemensko. nju katastrofu, rijeka je predstav- »pretjerivanja« u Sebastianovu masakra u Iasiju. Mnogo prije no {ljanju osje}am sve {iri jaz izme- Savr{eno svjestan ponora iz- ljala primjer kraljevske indiferen- Dnevniku. Nije bitno {to osuda {to su ustanovljene nacisti~ke |u nas... Neka je ~udna ti{ina izme|u sebe i Eliadea (intelektual- tnosti.« Godine 1943. pitao je: Célinea i Hamsuna (daleko od plinske komore tako|er u Iasi- me|u nas... razo~aranja se gomi- nog ponora koji se ve} ispunjava- »Ho}u li se vratiti tim ljudima? jednodu{nosti) nije sprije~ila pri- ju u zlokobnim eksperimenti- laju jedno od njih je i njegova o le{evima) Sebastian ipak biljeì Ho}e li rat pro}i, a da ni{ta ne znavanje njihove literarne kvali- ma »vlaka smrti« ubijene su as- suradanja u antisemitskom Vre- iznena|uju}e trenutke naklonosti uni{ti bez i~ega neopozivoga, tete; ili {to se njihova krivica nije fiksijom stotine i tisu}e @idova u mea.« (Vremea je bio prili~no libe- zaostale u njihovu otu`nom pri- i~ega neumanjivoga izme|u nu`no pripisivala njihovom pisa- zatvorenim vagonima na putova- ralni tjednik do sredine 1930-ih jateljstvu. Ne moè, a da ne bude moga ìvota prije i moga ìvota nju, ve} njihovoj stvarnoj suradnju koje nikamo ne vodi. godina, kad se stao »razvijati« u zabrinut zbog rizika s kojima se sutra?« Idu}e, 1944. godine, nji s nacistima. Opisuju}i kritiku skladu s duhom vremena.) njegov prijatelj suo~ava u svojoj spremao se da napusti »vje~nu u otvorenom dru{tvu kao »lov na Ujesen 1941. g. ìdovska se Sebastian ve} shva}a karakter ru`noj pustolovini, iako i sam vje{tice« i uspore|uju}i je s ko- populacija u Bukovini po~inje Eliadeovih politi~kih stavova, munisti~kom represijom intelek- deportirati u Transnistriu. Dana iako njegovu lucidnost naru{ava tualnog ìvota, uredni{tvo Roma- 20. listopada Sebastian zapisuje: sentimentalnost i njegovo u biti nia literara promicalo je {okantnu »Antisemitsko ludilo koje nitko apoliti~no gledanje. Godine zamjenu termina. ne moè zaustaviti. Nigdje nika- 1937. me|utim, »duga~ka politi~- Me|utim, na{a budu}nost po~iva na kvali- kvih ograni~enja niti razuma. Na ka rasprava s Mirceom« dovodi Nasuprot takvim ispadima i licima @idova vidim bljedilo i teti, po{tenju i razumijevanju pro{losti ga do tu`ne spoznaje: »Bio je liri- nejasno}ama, moèmo citirati strah. Njihov osmijeh i atavisti~- ~an, nejasan, pun uzvika, usklika, izjavu jednoga drugog uvaènog ki optimizam se smrzavaju. Nji- apostrofa... Od svega toga, oda- rumunjskog intelektualca. Pi{u}i hova stara tje{iteljska ironija ne- brat }u samo njegovu (kona~no 1997. godine Petru Cretia je pri- staje.« Dnevnik se nastavlja bilje{- iskrenu) izjavu da voli Gardu, u svakog dana osje}a hladno}u i Rumunjsku u kojoj se ni{ta nikad mijetio da je »najmonstruoznija kama o popisu stanovni{tva »ì- nju polaè nade i i{~ekuje njenu tamu ugroènosti od strane uni- ne mijenja«. Njegov opis susreta stvar nakon holokausta ustraj- dovske krvi«, »pokolju u Bukovi- slavu.« Iste godine, Eliadeova po- formi Eliadeovih »drugova«. Se- s nekim ìdovskim kapetanom iz nost ~ak i minimalnog antisemi- ni i Besarabiji«, obvezi @idova da znata deklaracija o vjeri, »Za{to bastianovi portreti Eliadea, Cio- ameri~ke vojske sugerira koji je tizma«. svoju odje}u predaju dràvi i ì- vjerujem u trijumf legionarskog rana, Naea Ionescua i drugih ru- smjer imao na umu za svoju pu- dovske zajednice da isplati ogro- Kakav onda zaklju~ak treba pokreta«, objavljena je u novina- munjskih intelektualaca u ~vr- stolovinu: »Neizvje{ta~en, mlad mnu svotu novca vlastima, o za- izvesti iz Mihaila Sebastiana i ma pokreta . Uklju~i- stom stisku nacionalisti~kog deli- ~ovjek pun ìvotnosti, zabrinut brani prodaje ìdovskih proizvo- Buna Vestire njegove posthumne karijere? U vala je i sljede}e pitanje: »Moè li rija razaraju}e su precizni zbog za nas @idove, zabrinut za demo- da, konfiskaciji skija i bicikla od najmanju ruku ovo: da bi se kre- rumunjska nacija skon~ati svoj njihova smirenog, strpljivog, sr- kraciju i njenu stvarnost. Ljud- @idova. »Ima ne{to dijaboli~no u tanje »naprijed« Isto~ne Europe ìvot... uni{tena siroma{tvom i da~nog tona, pomije{ane uàsnu- sko bi}e. Novi lik. Zaista netko.« antisemitizmu«, ~itamo u zapisu trebalo vrednovati ne samo po sifilisom, pregaèna @idovima i tosti i prostodu{nosti. Ali Sebastianova nada da }e na- 12. studenog 1941. »Kad se ne njenoj sposobnosti da modernizi- raskomadana strancima?« U svojem historijskom kon- pustiti »zemlju Dunava« uni{tena davimo u krvi, onda gacamo kroz ra politi~ke i ekonomske struktu- Nije pro{lo dugo prije no {to tekstu, prijateljstvo Sebastiana i je njegovom iznenadnom smr}u blato.« Za racionalista poput Se- re, ve} tako|er po sposobnosti da je Eliadeovo pitanje na{lo odgo- Eliadea stoji kao simbol svega {to 29. svibnja 1945. godine. Bilo mu bastiana upotrijebiti rije~ »dija- razjasni nedavnu pro{lost tih vor u poniènjima i prijetnjama je zna~ilo stravu i nadu, nedore- je 38 godina. Smrt ga je po{tedje- boli~no« mjera je bestijalnosti prepla{enih dru{tava te da ih koje je njegov biv{i prijatelj i ~enost i strah, kukavi~luk i {ansu la bilo kakvog eksperimenta s izazvane »vulgarnim« antisemi- usmjeri prema punoj istini. To stranac Sebastian, ro|en kao u ìdovsko-kr{}anskom odnosu u »prisilnom sre}om« u komuni- tizmom njegova vremena. Europi u mra~nom desetlje}u iz- nije lagan zadatak, no u prvom Hechter, morao podnositi, suo- sti~kom ropstvu u njegovoj vla- redu to je zadatak intelektualaca, Sebastianov Dnevnik nastavlja ~en sa spoznajom da ga lokal- me|u 1935. i 1945. godine. Te stitoj zemlji. se izme|u krvi i pokvarenosti, {okantne rumunjske »kompati- a ne politi~ara. Me|utim, na{a »patrioti« u svakom trenutku Objavljivanje Sebastianova budu}nost po~iva na kvaliteti, »atavisti~ki optimizam« i »tje{i- mogu pregaziti. Daljnji dijalog s bilnosti«, njihova dvoli~nost i dnevnika izazvalo je burne reak- teljska ironija« blijede. A {to je s spletkarenje sa sudioni{tvom i po{tenju i razumijevanju pro{lo- Eliadeom to je samo potvrdio. cije u Rumunjskoj. Nekoliko iz- sti. Z »unutarnjom zlom kobi« @idova, »Rekao sam mu da sam mislio kompromisom, odigrale su svoju danja je ve} rasprodano, a u tisku njihovom samokriti~no{}u i »spi- napustiti zemlju«, pi{e Sebastian ulogu u rasapu moralnih (i ne se nastavlja rasprava. Knjiga je Prijevod Iskra Dev~i}-Torbica ritualnom autonomijom«? Sam 16. sije~nja 1938. »On se sloìo, samo moralnih) izvjesnosti, nu- potakla katarzu u dru{tvu koje Dnevnik ilustrira uàsnu istinu da kao da se to samo po sebi razu- de}i uàsna, ili velikodu{na, iznese, izgleda, pla{i staviti pod lupu * Norman Manea je pisac i profesor na Fran- su to prirodne pretpostavke, nu`- mije.« Bilo je kao {to je bilo: »î- na|enja. To bi moglo objasniti i svoju pro{lost i koleba priznati cis Flournoy, Katedri za europsku kulturu i ne pretpostavke ljudskog posto- europske studije Koledà Bard zarez II/24, 3. velja~e 2. 37

u sretno stanje neodre|enosti, tivna, plo{na, crna, provokativna) strast, energiju, domi{ljanje ìvo- protivnik i izvor nevolje, uvod u otvorenog kraja: pjesnik odustaje jest ono {to vibrira njegovom po- ta ho}e u jeziku & pjesmi ovjeri- »vje~na pitanja« o bezobzirnim od kona~nog pravorijeka i preda- ezijom. Pjesmama koje nerijetko ti. Pjesnik komentira vlastito tije- godinama i zamornoj borbi. Za- je se proizvodnji tekstova/pjesa- puno pri~aju, pjesmama u kojim lo i raspravlja o vlastitu tekstu. tje~emo pomno pripremljenu, ameri~ki pjesnici slobodno bilje- On to ho}e izjedna~iti sa svim op}epoznatu situaciju ({to je pa- è imena ulica, barova, pri~e iz prate}im posljedicama: i za tekst radoksalno druk~ije od stvorenog djetinjstva, pri~e iz Vijetnama... i za sebe. privida slu~ajnosti i kaosa), dove- niù stihove kao {to se niù Naslovi pjesama redovito su deni smo na pozornicu: i tu uvi- reklamni panoi, neoni, benzinske {kolni~ki jasni i precizni, doima- jek zapo~inje pjesni~ki ples Bu- Bijesne crpke, moteli, svjetla i neboderi, ju se kao dnevni~ki naslovi, isto- kowskog uvu~eni smo u »pro- mjesta za prodaju jeftine hrane... dobno ispod te zale|enosti vriju stor izme|u prostora«, u doma}u i stvaraju ritmi~an i neuhvat- imena ljudi, gradova, dràva, su- sliku ~ovjeka ili psa »{to se mirno ljiv raster grada. Nije ~udno da daraju se Kinezi, Rusi, Meksi- odmara u / sjeni«, ali tu nas susti- Raymond Carver posve}uje pje- kanci, [panjolci, Vijetnamci, è plimni val, tu je taj zaokret, tu ène no}i smu, svojevrsni hommage Char- Francuzi, restorani, ène, mrtvi »zavrne«, poentira, iznevjeri kraj. Kôd kojim Bukowski ek- lesu Bukowskom njihova je prijatelji, otu`ne iznajmljene I ~ovjek i pas su na vje~nom od- splicitno iznosi svoju srodnost u razli~itom govoru o sobe, pisma i literarne romance, moru, u sjeni, ali na skok obojica ljubavi kad nema ljubavi. Oboji- {eve na brzaka, alkohol, no}i, spremni. ìvotnu pri~u podrazumi- ca su u pod/tekstu radikalizirali glazba, kocka, konji i trke... îta- jeva uzajamnost pobune i Sad, da ti podu~ava{ kreativno ili preveli na drugu stranu rijeke telju je istup iz te uskovitlane pisanje, pitao je, {to bi im re- gubitni{tva ~iji je egzi- svoje prethodnike: Carverov mi- mreè zaprije~en ili oteàvan kao? stencijalni medij grad i nimalizam i suzdrànost druk~iji iznenadnim uvidima, »dionicama su od Hemingwayeve pustolov- zaklju~ivanja« (Eco) jer, ~ini se, Tragedija li{}a tematiziranje njegove kurve, pivo, ba- nosti; narativnost, pri~ljivost, kao da ti tekstovi kuljaju}eg pod- je vlastita pisanja, statusa u svije- rovi, gazdarice, gubitnici, »besjedovnost«, psovka i gor~ina zemlja nastaju iz pjesni~koga tre- tu tekstova, tzv. pjesni~kog ìvo- seks... Charlesa Bukowskog druk~iji su nutnog uvida i da ih govornik ta i njegovih protagonista. Bu- od vitalizma, prirodnosti i sveop- nekontrolirano proizvodi, »na kowski se odre|uje prema onima Miroslav Mi}anovi} }e ljubavi prema svijetu Walta prvu ruku«, kao predstavu za »na koji mu idu na onu stvar ili oni- Whitmana. Podsje}am da se taj brzinu skupljeno dru{tvance« i ma ~ije je fotografije dobro gle- Charles Bukowski, Tragedija li{}a, virus rije~i preselio u hrvatsko da su tu slu~ajno, bez jasno odre- dati kad stvari odu ukrivo. Jasno MH, Zagreb, 1999, priredio i preveo s engleskoga Boris Maruna pjesni{tvo poezijom Borisa Ma- |ene namjere ili razloga. Govor- je da se, iako u àru borbe, pisci, rune, koji je prostornost, nostal- nik nam u Tragediji li{}a, zaposje- glazbenici, slikari, filozofi ne spo- oezija Charlesa Bukow- giju, suburbiju i sudbine emigra- daju}i prostorno razli~ita mjesta minju slu~ajno, njemu je stalo da skog objavljivana je u nas nata, gubitnika zavrtio u hrvat- stjecanja iskustva, sugerira svoju nam dozna~i imena koja ne o~e- P sporadi~no u ~asopisima, razli~itim pregledima i recepcija Charles Bukowski, Ima{ vatre je za hrvatskog ~itatelja uglav- ma koji biljeè gotovo dnevni~ki nom obiljeèna njegovom pro- bitne ~injenice njegova tro{enja i zom (Zabilje{ke starog pokvarenja- trajanja. Naime, on se upu{ta u ka, Bludni sin, @ene, Muzika vrele uli~nu ìvotnu edukaciju, gdje vode, Postoffice, Hollywood, Barska valjda iz dèpova ispadaju tzv. ì- mu{ica). Zanimljivo, njegova u votne mudrosti, ali rezignacija i prozi gotovo zamorna ponavlja- introspekcija vlastite mladosti i ju}a struktura potpomagala je ur- zbilja dovoljni su indikatori za banotekstualnu, postmodernu sa- odsutnost i napu{tanje namisli o mosvijest mla|ih hrvatskih pri- kona~noj istini. povjeda~a, davala za pravo kao- Dodirna to~ka tzv. beat gene- ti~nosti, osje}aju izgubljenosti i racije (Bourroughs, Ginsberg, besmisla i ponudila okvir za fra- Kerouac, Bukowski) mogla bi gmentarizaciju pri~e, atmosferu, biti pobuna pobuna kao: osje- doga|anja u centru grada kao }aj vje~ne mladosti (koja je ve} u mjestu autenti~ne rubnosti. Uvo- tom trenutku na izmaku ili je ni- de}i ~itatelja u »prozu urbanog kada takve nije ni bilo); zaljublje- pejzaà« Kre{imir Bagi} u Po{ta- nost u ìvot (koji se sustavno tro- rima lakog sna upu}uje da: »Urba- {i i uru{ava u alkoholu, lutanju, u nost (kao, uostalom, i minimali- potrazi za nekim drugim sretnim zam i konceptualnost) karakteri- predjelima, na cesti); vjerovanje stika je pisanja gotovo svih pro- u seks i otpor protiv svih institu- zaika Quorumova nara{taja«, (Quo- cionaliziranih formi ìvota (drà- rum, 2-3/1996) i upravo su se ve, pravosu|a, akademije, {ko- najeksplicitniji predstavnici te le...). proze (Edo Popovi}, Mate Ba{i}, Poezija Charlesa Bukowskog Dragan Ogurli} i Velibor ôli}) mjesto je razlike u odnosu na beat oslanjali na prozu Charlesa Bu- generaciju on je osamljenik, skom jeziku s iskustvom ameri~- sveprisutnost koja je vjerodostoj- kujemo u svijetu skitni~kih ~etvr- kowskog. izdvojen u pateti~nom protivlje- kog pjesni{tva. na i u svojoj neo~ekivanosti mo- ti, prostituiranih mladi}a, grubih Kôd kojim Bukowski ekspli- nju intelektualnom stavu, gesti, Pokreta~ka jezgra pjesni~kog gu}a. To {to je ona banalna, pro- djevojaka, zbunjene djece, uni- citno iznosi svoju ìvotnu pri~u on prokazuje kroz razli~ite figure projekta Charlesa Bukowskog lazna, rubna, autsajderska to i {tenih obitelji... podrazumijeva uzajamnost po- intelektualaca (pjesnika, profeso- ipak je samo pisanje, pisanje sa jest ìvot, jest ludilo koje se do- Pokretna, vibrantna, uznemi- bune i gubitni{tva ~iji je egzi- ra) njihovu ne/ìvotnost, nespo- svim terapeutskim u~incima, pi- ga|a i jest ludilo u nepomi~nosti: ravaju}a pozornica & teku}a vrp- stencijalni medij grad i njegove sobnost da se uklju~e me|u polu- sanje kao projekcija i put do uìt- »ja ne udaram {akama po zidovi- ca njegova pjesni{tva uvla~i u kurve, pivo, barovi, gazdarice, svijet, svijet rada, tvornica, klao- ka: pisanja i preìvljavanja. ma / ja samo sjedim / ali ono na- sebe biografije likova koji su ve} gubitnici, seks... Me|utim, koli- nica, predgra|a... Ako su bra}a Boris Maruna u instruktivnoj sr}e na mene / kao plima.« (Ludi- zaposjeli neke prostore umjetni~- ko god bili skepti~ni prema ta- beat generacije slijedila nadreali- bilje{ci o piscu odre|uje bitna lo) kih praksi (Borodin, Celin) ili su kvoj poprili~no jednostavnoj i sti~ku parolu: Napustite sve odredi{ta pjesni{tva Bukowskog: Zanimljivo je da su sve pje- dio njegovih bitnih ìvotnih isku- jednodimenzionalnoj pripovje- Charles Bukowski napustio je »Gubitak i daleka nada, oslobo- sme u Tragediji li{}a u stalnom stava (prijatelji, djevojke, majka, da~koj strukturi, sli~na strategija sve i bio napu{ten od svih ali |eni bilo kakve vjere u demokra- metonimijskom odnosu jedne otac koji je gospodar sinovljeva u njegovoj poeziji pulsira druk~i- po volji vlastitog izbora i u toj ciju, Boga, ~ovjeka ili bilo {to spram druge i jedne spram svih. ìvota i kad je mrtav). Pjesme se jim ritmom i stra{}u. Ograni~eni svojoj neprisutnosti postao je, drugo, odre|uju u dobroj mjeri i Ponavljaju}a gradbena struktura razvijaju na dva kolosijeka: na prostor teksta i podrazumijevana kako ga Thierry Bayle (Beat gene- samu bit pjesni{tva Charlesa Bu- pjesme i opsesivni motivi izra- djelu je literariziranje tu|ih bio- duìna, lijeva i desna bjelina kao racija ili pomama ìvljenja) naziva, kowskog. Uz visoku konzervu njaju na razli~itim mjestima i u grafija i fikcionaliziranje autobio- da su pjesniku pobune i rezigna- crni arkan|eo, ikonoklast, pro- piva, upravo je long shot konjskih razli~itim varijantama. Subjekt grafije. Rije~ je o neprekidnom cije dali drugi ritam i ponudili kleto dijete i crna ovca. utrka najpouzdaniji vodi~ kroz se konstituira neprekidno iz pro- situiranju u svijetu teksta i pro- efikasnije ~itanje svijeta grada, labirinte njegova pjesni{tva: svi- stora svakodnevne doga|ajnosti, storu ìvota koji se odvija na svijeta proma{enih iluzija, svijeta Long shot konjskih utrka jet kao otjelovljenje bezizgledno- ~injeni~nosti, pokretne prezen- ironi~an, groteskan, pateti~an, u kojem on detektira i biljeì vlasti kojom se kre}e vrsta ljudskih tnosti, sugerira da govori iz tre- dirljiv, samorazoran na~in. Trija- Ono po ~emu mi je uzbudljiva stito propadanje. konja koji nikada ne stiù i nika- nutka prve osje}ajnosti i iz nepo- de ve} u naslovu najavljuju ka- Tragedija li{}a nije pobuna, nije da ne}e sti}i svome cilju, i to bez srednoga uvida u stvari. rakter pjesme, raspon pjesnikova Napustite sve zanimanje za beat generaciju, nije obzira na opravdanost sumnje u interesa: moral/vje~nost/op}enje reciklaà starih ideja u novi kon- smisao bilo kakva cilja i njegovo Umoran u sumraku ili: ljubav/slava/smrt. Zavodlji- Hrapavost, tvrdo}a, mrak, iro- tekst, nisu biografski, polubio- postojanje.« vost poezije Charlesa Bukowskog nija, samoironija, groteska grafski podaci o Bukowskom i Dramaturgija pisanja, drama- Pjesma zapo~inje prostornom neskrivena je opasnost za njezina tekstovi koji nisu proizvod una- njegovoj mr`nji prema snobovi- turgija lirskog u poeziji Bukow- smje{teno{}u tijela (leìm, pu- skromnog tuma~a, on se pri svim prijed domi{ljena poeti~kog kon- ma, la`nim intelektualcima, la`- skog jama~no ne potje~u iz una- {im, opaàm). Percepcijski se zaprekama najradije vra}a pjesmi cepta, poezija koja nema zadani nim piscima, nije njegovo vjero- prijed domi{ljene knjièvnoteo- otvara sugestivnim prizorima kao po~etku, iako je istup iz tek- metafizi~ki i poeti~ki okvir vanje u razgovor s radnikom ili s rijske, filozofske ili neke druge svakodnevnice (mrtav komarac) sta po~etak pisanja o poeziji (i daju Bukowskom auru pjesnika kurvom. Tragedija li{}a ne opstaje ine prakse, ona nastaje u napeto- naspram »orgulja{ke glazbe iz prozi, naravno). Zato, ne slu~aj- koji je pisanjem u{ao u klin~ sa u paroli piti da bi se pisalo jer sti izme|u ~injenica, svakodnev- dubine stolje}a«, crnog radija. no, zavr{avam s naslovom pje- samouni{tavaju}om energijom. nu`nost pisanja, investicija vla- nog uvida i potrebe spa{avanja @ena koja je izmje{tena na dru- sme iz Tragedije li{}a: »Sad, da ti Njegova veselost i optimizam stitog ìvota u tekst (istina, neri- vlastite koè, s jedne strane, i spi- go, jednako banalno mjesto, gle- podu~ava{ kreativno pisanje, pi- potonuli su zajedno s alkoholom jetko pateti~na, doslovna, ilustra- sateljske samosvijesti koja tu da video i stvarni je suparnik, tao je, {to bi im rekao?« Z 38 zarez II/24, 3. velja~e 2.

je katkad ispunjena bolom gubitka Njegov sadràj uvijek ima poziti- pon prati odgovaraju}a stilska ra- sno najavljuju temu koja slijedi i ili nostalgijom (Sje}anja, Vrijeme i van predznak: opojan je, topao, znolikost. Iskazi se kre}u u raspo- klone se skrivanja u aluzivnosti i ljubav), a budu}nost ugroàva vri- prostor ljepote, sre}e i fascinacije. nu od elegi~nog (Nekad mi se ~ini / simbolici. jednosti koje su imanentne sada{- Tamo gdje je potrebno, pruà za- vidim cijeli svijet, / pun suza i boli. / njosti (Strah od odlaska). Pjesme raz- borav i odmor. Zanimljivo varira, Vidim otvara samo vrata crna, / vrata zla, a odbacuje vrata cvjetna, Vjera u sretan ishod vrata svjetla) do himni~nog (Marijo, dopusti mi da budem / {ti}enica ljubavi tvoje) ili ditirampskog (naslov Slava U najboljim od svojih stihova, ìvotu). kakvima zasigurno pripada pjesma Me|u krajnostima Sve se budilo sa mnom, pjesnikinja Zajedni{tvo kao prioritet postiè vi{ezna~nost i za~udnost San je prostor svih onih od pjesme do pjesme, shva}anje sasvim »obi~nim« rije~ima i sred- interesa koje zbilja nije njegova odnosa sa zbiljom. U pje- Me|utim izbor nevezanog stiha stvima. Podatak da je autorica ro- smi Dolazi{ mi u snovima nema mo- (stihovi se katkad opiru, a katkad |ena sredinom travnja moè nas nahranila; on je uto~i{te sta koji bi ih povezivao; èlja da se podvrgavaju strofi~noj organizaci- navesti na doslovno razumijevanje: pred prijetnjama koje po- sadràj sna prenese u budno stanje ji) je dosljedan. Tamo gdje se rima zajedno s njenom inicijacijom u ì- stavlja ìvot, no}ni ostaje neispunjena. Ni pjesma Pod ipak pojavljuje, ona je »slu~ajna«, vot budila se priroda. Me|utim okriljem snova, po kojoj je naslovlje- nepravilna, »dogodila se«. Pjesme finu semanti~ku mreù tvori su- darovatelj sre}e, pouzda- na ~itava zbirka, ne »vidi« mogu}- su ipak ~esto izrazito ritmizirane; zvu~je s drugim zna~enjem, sa sani ~uvar vrijednosti i nost pretapanja tih dvaju svjetova, kratkim stihom, glasovnim figura- dràjem koji vi{e nije deskriptivan, no ovdje to nije nesretna okolnost, ma ili figurama konstrukcije (raz- ve} refleksivan: jaglaci, visibabe i garancija (privida) trajno- upravo suprotno. Hermeti~nost je mjerno su ~este anafora i epifora, zvon~i}i ro|eni su onda kada ih je sti obostrana san se ne moè preni- polisindeton), ponavljanjima i/ili (lirski) subjekt otkrio. Svijet se za jeti u zbilju, ali mu zbilja ne moè variranjima, grupiranjem stihova u nas ra|a onda kada se mi ra|amo, a Vedrana Martinovi} niti na{koditi. On je kutijica iz koje strofe, izdvajanjem kratkog stiha ili svijest o njemu sazrijeva s na{im je nemogu}e i{ta oteti, za{ti}en, ne- jedne rije~i... Interpunkcija o~ito sazrijevanjem. U poenti na kraju Iva Roànkovi}, Pod okriljem snova, otu|ivi posjed. I u pjesmi Bu|enja ne predstavlja okov koji bi stezao pjesme spretno se su~eljavaju oba vlastita naklada, Zagreb, 1999. odijeljenost sna i jave shva}ena je pravilna je i ne privla~i pozor- ta zna~enja: cvjetovi su uvenuli. predno{}u san je sada mjesto nost na samu sebe. Kraj njihova cvata je doslovan, no jesme Ive Roànkovi} nala- odmora i zaborava. Komunikaciju Unato~ ovakvom dosljednom to ne ugroàva interpretaciju, P zile su svoj put do publike izme|u dvaju svjetova »zbilje« traganju za slobodom podjedna- upravo suprotno, otvara joj put: posredstvom razli~itih me- mjerno rijetko tematiziraju ljubav spu{tenih vje|a i zbilje otvorenih ko sadràjem i izrazom ova poe- dok ne osvijestimo da cvjetovi dija tiskane su u ~asopisima, ~i- op}enito, ali je zajedni{tvo (stihovi o~iju uspostavlja pjesma Trag zija ostaje bliska tradiciji i udaljena venu, oni ne venu i utoliko je prvi tane u radijskim i televizijskim posve}eni sje}anju na toplinu koju snovi|enja ne zato {to bi sni bili od modernisti~kih poetskih isku- cvat razli~it od svih ostalih. Vrlo emisijama me|utim, tek njena su pruàli baka i djed, maj~inoj po- odrazom stvarnosti, nego zato jer stava. Susret mlade pjesnikinje i suptilna igra, ~ak i ako se sasvim prva zbirka pjesama, Pod okriljem stojanoj podr{ci, sestri, Darku, prije sunce tek odsjaj snovi|enja. Dragutina Tadijanovi}a opjevan je odreknemo u~itavanja raznolike snova, pruà precizan uvid u deset- jateljima i onima koji su znali pru- Sumnja se bavi kalderonovskim pi- kao iznimno intenzivan doga|aj. simbolike koju cvijet po~esto nosi. lje}e bavljenja poezijom. Sedamde- ìti podr{ku) dominantna tema, tanjem odnosa sna i zbilje. Je li pri- Ostaju}i posve izvan konkretnog setak lirskih pjesama, koliko ih bilo da se radosno iskazuje njegovo vid istina? Ima li uvida u privid? povoda, valja primijetiti da je Ivin Unato~ kronolo{kom na~elu po zbirka obuhva}a, nudi pa`ljivu ~i- postojanje, bilo da se ispovijeda ~e- Ili, Ivinim stihovima, Mo`da sve to i izbor upravo tadijanovi}evska poe- kojem je zbirka komponirana, te{- tatelju pregled poetskog razvoja `nja za drugim. Neimenovani je ne postoji, / mo`da je samo san. / Ovo tika onaj dio novijeg hrvatskog ko je vjerovati da je zaklju~na pje- mlade autorice jer su poredane netko (»ti«) prisutan i kada ga prolje}e mo`da nema onakav sjaj / u pjesni{tva koji se odri~e moder- sma na tom mjestu samo zbog kronolo{ki slijedom nastanka. nema. Pjesme se »otvaraju« ~itate- kojem ga vidim. Suprotnost izme|u niz(a)ma za volju neposrednosti i, vjernosti dijakroniji. Pretpostavi- Iako produkcija oscilira iz godine u lju ~estim posvetama dragim oso- zadanog, realnog svijeta i slu}enih katkad, djetinje perspektive. To ne mo li da to nije tako i da je to (i) godinu ve}ina je pjesama iz bama ili pak gradovima Vuko- predjela koji se, gotovo {opovski zna~i da elipti~nost ostaje potpuno zna~enjski zaklju~ak zbirke antite- 1994. godine, izme|u 89. i 93. je varu sa svom teìnom koju to ime (duh moj polije}e kroz prozor pi{e izvan njenog poetskog rekvizitarija, ti~nog poetskog svijeta koji je u vrijeme {utnje, a ostatak je devede- nosi i sa upitano{}u nad ljudskom Iva), otvaraju za nekim prozorom, ali su povodi i dileme lirskog su- uvodnoj pjesmi najavljen trenut- setih otprilike ravnomjerno zastu- sudbinom te Zagrebu u sinkronij- prisutna je i kod drugih tema. Po- bjekta maksimalno otkriveni ~itate- kom rezignacije i èljom za bije- pljen tematske su preokupacije skom pogledu na njegovu vje~itu etski svijet ove zbirke izrazito je lju. Izraz je dore~en, neposredan i gom konstatirat }emo da pre- dosljedne. Svijet je polariziran iz- vrevu pa ih moèmo shvatiti antiteti~an, razapet izme|u nepo- jasan, a tropi su vi{e ukras nego za- preke ostaju, ali da ih nadilazi vjera me|u vje~ite prijetnje i vje~ite mo- svojevrsnim lirskim epistolarom. mirljivih krajnosti tamnog i svije- gonetka. Ako je zajedni{tvo sadr- u sretan ishod. I u najtamnijim sti- gu}nosti dobra. Zbog te dinamike tlog, crnog i bijelog, tuge i sre}e. àjni prioritet ove zbirke i ako se hovima bilo je uvijek o~igledno da ~ovjek je osu|en na napetost i osta- San kao uto~i{te Iako pjesme nude pristup u kon- kao ~e`nja iz dubine mraka postavlja- je mogu}e doprijeti do svjetionika je gluh za pozive na po~inak (u pje- kretnu, usu|ujemo se re}i, biograf- ju pitanja ho}e li ljudi shvatiti moje (tako malo treba, / tako je lak i kratak smama Zov na po~inak i Poj zvoni- Putovati u ù|ene predjele stihove i Ho}e li itko shvatiti... moju put do vrata, / koja treba otvoriti / da moè se mislima, na krilima Pegaza, sku zbilju (nije mogu}e odvojiti vi- ka). Sigurnosti nema: sre}a se uvi- zure lirskog subjekta i pjesnikinje), bol?, ~ini se da je transparentan bi zasjalo svjetlo / i prelilo se svije- jek prihva}a sa zebnjom, ali i u ta- ali se jo{ dalje dopire s one strane izraz o~ekivani izbor na tragu cesa- tom.). Nakon prve zbirke slijedi od- budnosti. San je prostor svih onih polovi dobra i zla naj~e{}e nisu mno intoniranim vizijama uvijek konkretizirani. Povjereni su anoni- ri}evske vjere da je umjetnik ìv luka je li poezija izlet ili sudbina te tinja bolja mogu}nost. Prolaznost interesa koje zbilja nije nahranila; ako su mu stihovi zaìvjeli u ~itate- ho}e li èlje: Bilo bi lijepo ìvjeti isti- on je uto~i{te pred prijetnjama mnim nositeljima, a prepli}u se ri- ima vi{e lica: mladost se opjevava jetko. Dobro ostaje ideal, ono je lju. @udnja za komunikacijom bra- nu, / i u njoj na}i nadahnu}e. / U na- personificiranim, pupa~i}evskim koje postavlja ìvot, no}ni darova- ni tajanstvenost i nedore~enost. dahnu}u pak na}i ruù / jo{ u pupolj- telj sre}e, pouzdani ~uvar vrijedno- izvan stvarnosti i iznad nje. Ne morem (Pjevala sam mladost svoju, / iznena|uje da takav tematski ras- Uostalom, ve} sami naslovi ukazu- ku, / i biti o~aran njime iz forme more je pjevalo sa mnom). Sada{njost sti i garancija (privida) trajnosti. ju na njihovu komunikativnost: ja- kondicionala prije}i u prezent. Z EDUCA Nakladno dru{tvo, d.o.o. Boìdara Magovca 9, 10010 Zagreb Fernando Savater: Etika za Amadora, 1998, 174 str., ISBN 953-6101-28-9, meki uvez u boji, format 13 x 21 cm, sa {panjolskog preveo Karlo Budor

O knjizi Etika za Amadora prijevod je sa {panjolskog jezika knjige koja je u samo 6 godina objavljena u 29 izdanja i tiskana u nekoliko stotina tisu}a primjeraka. Rije~ je o djelu u kojemu autor knjige Fernando Savater nastoji objasniti svom sinu Amadoru neka temeljna eti~ka pitanja s kojima se Amador suo~uje u svojoj adolescentskoj dobi. Knjiga Etika za Amadora prvo je djelo s odgojnom temati- kom prevedeno sa {panjolskog na hrvatski jezik. O autoru Dr. Fernando Savater profesor je etike na Sveu~ili{tu Complutense u Madridu. Jedan je od vode}ih suvremenih {panjolskih filo- zofa i intelektualaca. Autor je niza knjiga iz podru~ja etike. Namjena knjige Knjiga Etika za Amadora ponajprije je namijenjena mladima adolescentske dobi, u~enicima zavr{nih razreda osnovne {kole i u~e- nicima srednje {kole. Ona je osobito zanimljivo {tivo za sve one u~itelje i profesore koji se zanimaju za odgojnu stranu nastave i ìvota u {koli. Knjiga }e zanimati i roditelje koji su u svakodnevnoj dvojbi kako u svojoj djeci objasniti sloèna pitanja ljudskog ì- vota s eti~kog motri{ta. Narud`benica Ovime neopozivo naru~ujem ______primjerak(a) knjige Etika za Amadora po cijeni od 95,00 kn po primjerku.

Ime i prezime, odnosno naziv ustanove ______

Adresa ______

Mjesto i datum ______

Mati~ni broj poreznog obveznika ili JMBG kupca ______

Potpis ______

Na~in pla}anja: virmanom pouze}em Narud`be slati na adresu: ZAREZ, Hebrangova 21, 10000 Zagreb tel: 48.55.449, 48.55.451, fax: 48.56.459 zarez II/24, 3. velja~e 2. 39

ne uokvirili teolo{ka nastojanja. preuzima od Rudolfa Otta u pot- smatrao je da je novozavjetni govor isklju~ivo privatne stvari pojedinca, Prvo razdoblje javlja se kao otklon punosti zao{trava tezu o funda- mitolo{ki te da po toj svojoj odlici te je morala djelovati u smjeru depri- od liberalne teologije koja je svoje mentalnoj kvalitativnoj razlici izne odgovara suvremenom ~ovjeku vatizacije (izraz koji podsje}a na Bul- korijene vukla iz Hegelove filozofi- me|u ~ovjeka i Boga. U tom smi- ~iji se ìvot sve sna`nije povodi za tmannov koncept demitologizacije), slu Barth isti~e kako ne postoji put znano{}u koja tok svijeta obja{nja- dok joj je pozitivna zada}a bila domi- od ~ovjeka prema Bogu time se va prema deterministi~kom, kau- {ljanje javnih i dru{tvenih posljedica isklju~uje Schleiermacherov put zalnom modelu uzroka i posljedica. kr{}anske poruke. Rije~ je dakle o religioznog iskustva, Troeltschov Stoga, isti~e Bultmann, da bi obja- ponovnom ispitivanju odnosa religij- Teolo{ke obratnice put povijesti, ali i metafizi~ki pri- va Novog zavjeta sa~uvala neku ske teorije i prakse, budu}i da sredi{- stup nego je jedini prohodan svoju vrijednost, jedini je na~in da nji pojmovi biblijske tradicije slo- Teologija dvadesetog sto- put onaj od Boga prema ~ovjeku, a se demitologizira. Demitologizacija boda, pravednost i mir nisu tek lje}a rekapitulira, sre|uje i zove se Isus Krist. Barth nadalje ima pritom dvostruku zada}u: ne- puka bogoslovna promi{ljanja, nego isti~e kako izme|u ~ovjeka i Boga gativnu, koja se o~ituje u kritici imaju i svoju sna`nu svjetovnu di- tuma~i kretanje ovosto- prolazi crta smrti koja je za ~ovjeka mitske slike svijeta prikazane u Bi- menziju. Valja tako|er istaknuti da ljetne teolo{ke misli s posve nepremostiva. Mogli bismo bliji, te pozitivnu zada}u poja{nja- taj novi pravac nije bio ograni~en nastojanjem na kontek- re}i da je rije~ o svojevrsnoj apso- vanja izvorne nakane mita, a time i samo na europski misaoni prostor, lutizaciji Boga, njegovu odrje{enju, nakane Svetog pisma. Ispreplitanje ve} je svoj izraz na{ao i u teologiji in- stualizaciji odvajanju od ~ovjeka i svijeta, pri tih dviju zada}a kritike i poja{- kulturacije u Africi i Aziji koja je raz- ~emu je samo Bog taj koji moè njavanja tvori klju~nu hermene- matrala problematiku odnosa Evan- Vi{eslav Kirini} u~initi i ~ini iskorak prema ~ovjeku uti~ku zada}u ili zada}u tuma~e- |elja i nezapadnja~kih kultura, te u Rosino Gibellini, Teologija dvadese- svojim utjelovljenjem/objavom, nja. feministi~koj teologiji koja je okupila tog stolje}a, Kr{}anska sada{njost, dok je ~ovjek vjernik tek prazan Treba tako|er istaknuti poveza- i uvrstila ène u korpus teolo{kih Zagreb, 1999, preveli Darko Grden prostor za Bo`ju vjernost. nost Bultmanna i Heideggera koji promi{ljanja. i Josip Krpeljevi} Barthu se ubrzo pridruùju Go- su od 1923. do 1929. godine bora- garten, Brunner, Bultmann i Merz, vili na Sveu~ili{tu u Marburgu jer Na tim temeljima teologija dva- vadeseto stolje}e, gledano iz a temeljne zna~ajke dijalekti~ke te- je Bultmann egzistencijalnu anali- desetog stolje}a ulazi u svoju po- perspektive prosvjetitelj- ologije svode se na sljede}e: prije tiku Heideggera smatrao primjere- sljednju fazu u kojoj prema rije~ima D stva, trebalo je biti stolje}e svega treba istaknuti da objava, kao nim sredstvom za odre|ivanje Johanna Baptista Metza postaje izraz nade, napretka i ~ovje~nosti, stolje- sredi{nji pojam ulaska u sr` kr- strukture postojanja. U tom smislu svjetske Crkve koja je ukorijenjena u }e znanosti koja je za mnoge pred- {}anstva, ima dijalekti~ko ustroj- on isti~e ~ovjekovu dijalekti~ku ra- mnogim kulturama i u tom smislu stavljala jamstvo za ostvarenje hu- je religije i Schleiermacherove teo- stvo jer su njene klju~ne sastavni- zapetost izme|u indikativa i impe- policentri~na. manisti~kih ideala. U velikoj mjeri logije. Najistaknutiji teolozi libera- ce, kao na primjer ~ovjek i Bog ili rativa. ôvjeku je, pi{e Bultmann, ta su se predvi|anja i ostvarila, ali listi~kog habitusa bili su Adolf von vje~nost i vrijeme, me|usobno is- dana (indikativ) mogu}nost istin- Podvu~emo li zami{ljenu liniju se ~ovjek u istom tom stolje}u suo- Harnack i Ernst Troeltsch, a te- klju~ive. Iz toga slijedi i drugo obi- skog ìvota koji mora biti (impera- pod djelo Rosina Gibellinija, name}u ~io s neizrecivim uàsima i nehu- meljne odlike njihovih nastojanja lje`je prema kojem bi teolo{ka izla- tiv) ostvaren korak po korak. Istin- se dva zaklju~ka. Teologija dvadesetog mano{}u koja je poprili~no zasjeni- mogu se svesti na sljede}e: stroga i ganja morala po{tivati dijalekti~ku sko postojanje omogu}uju samo stolje}a prije svega rekapitulira, srela blagodati znanstvenog procvata. dosljedna primjena povijesno-kri- metodu i jasno istaknuti postoje}e Bog i njegova rije~. U jednom od |uje i tuma~i kretanje ovostoljetne Mogli bismo stoga ustvrditi kako ti~ke metode te poredbeni pristup dvostrane odnose. Iako je Barth u svojih komentara Gadamer je la- teolo{ke misli s istaknutim nastoja- se ~ovjek umjesto o~ekivanog du- u traènju biti kr{}anstva, zatim kasnijim radovima ublaìo i izmije- konski saèo Bultmannovu misao njem na kontekstualizaciji, odnosno hovnog razmaha na{ao licem u lice relativiziranje crkvene dogmatike nio po~etne teze, ipak se ~ini da je rije~ima: Jo{ radikalniji od Luthera, na ugra|ivanju teologije u korpus s krizom duha koja je svoj snaàn (osobito kristologije) i tuma~enje isticanje Bo`je onostranosti u kori- Bultmann je priznavao u osnovi samo brojnih duhovnoznanstvenih razma- izraz na{la i na podru~ju teologije. kr{}anstva u prete`no eti~kom smi- jenu dijalekti~kog pristupa. jedan sakrament, sakrament rije~i. tranja klju~nih za razumijevanje dva- slu. Teologija je kao znanost o rije~i Antropolo{ki obrat Mjesto teologije u dru{tvu desetog stolje}a. S druge strane, ta je Bo`joj ili o logici boànskog Izme|u 1919. i 1922. godine, knjiga poku{aj ~i{}enja pojmova i iskazala posve razumljivu potrebu dakle nakon Prvoga svjetskog rata, Drugo gibanje Gibellini opisuje [ezdesetih godina de{ava se svo- izravno ukazuje na ~injenicu da je sa- jednog prevrednovanja vrijednosti liberalizam je razumljivo doìvio kao antropolo{ki zaokret u teologiji jevrsno produbljenje antropolo{kog morazumljivost nekih klju~nih poj- i ponovnog propitivanja odnosa ~o- velika isku{enja, pa su se javili novi koji obuhva}a Bultmannovu egzi- zaokreta kroz teologiju nade, politi~- mova na podru~ju religijskog ìvota vjeka i Boga. misaoni koncepti. Liberalnu teolo- stencijalnu teologiju, Fuchsovu i ku teologiju i pojavu inicijalnih obli- vrlo upitna ako ne i posve neprihvat- giju naslijedio je tako novi pravac Ebelingovu hermeneuti~ku teolo- ka teologije oslobo|enja, pa se javlja i ljiva. Stolje}e je po~elo s proglasom Otklon od liberalne teologije nazvan dijalekti~ka teologija. Kao pa- giju, Tillchovu teologiju kulture te tre}i pravac u okviru kojeg se u povi- Bog je mrtav, a masovni pokolji koji radigmatski tekst toga novog prav- Isti~u}i temeljne misaone silni- transcendentalnu teologiju Karla jesnom i dru{tvenom kontekstu raz- su izvr{ili izravan udar na ~ovjeka ili ca autor isti~e Poslanicu Rimljanima Rahnera. S Bultmannom zapo~inje matra politi~ka dimenzija postojanja bolje re~eno na ono {to je ljudsko u ce djela, Rosino Gibellini ukazuje Karla Bartha koja u sebi krije tena Jürgena Habermasa koji je u propitivanje teolo{ke tematike s teologije. Izraz politi~ka teologija prvi toj ìvotinji u stanju erekcije pokazali meljne odrednice nastalog misao- naglaskom na povijesnom subjek- put upotrebljava Johann Baptist su nam da je sve dozvoljeno. U tom zbirci ~lanaka naslovljenoj Postme- nog zaokreta. Prije svega, po Bar- tafizi~ka misao odredio ~etiri temelj- tu, egzistencijalnim zna~ajkama Metz u kontekstu dijaloga izme|u je smislu teologija pro{la goleme ku{- thovu mi{ljenju kraljevstvo Bo`je tog subjekta ili, ukratko re~eno, s kr{}ana i marksista, pri ~emu je na- nje, a budu}i du{obri`nikom na gibanja u razvoju filozofije dva- nije vi{e snaga koja pokre}e svijet, desetog stolje}a. Na tom tragu Gi- naglaskom na slu{atelju rije~i. Bul- mjera bila ukazati na poku{aj redefi- upravo je ona ponijela najve}i teret u nego se Bog svijetu i ~ovjeku javlja tmann, kojeg ina~e smatraju jed- niranja odnosa Crkve i svijeta. Poli- nastojanju da prona|e tragove huma- bellini izlu~uje ~etiri pravca u ovo- kao deus absconditus ili onaj posve stoljetnoj teologiji koji su kao cjeli- nim od najve}ih prou~avatelja No- ti~ka teologija imala je negativnu za- nog u zvjerinjaku proteklog sto- Drugi. Pojam Drugosti {to ga Barth vog zavjeta u dvadesetom stolje}u, da}u izmjene shva}anja religije kao lje}a. Z

preostaje je listanje leksikona i traènje bio- ~ila su o velikoj sakuplja~koj strasti. Jer osim podcjenjivanje. Jednako je u~vrstio i sumnju u autora, razigrale i minijature va{eg pisca. @eljno grafskih i povijesnih podataka. Polako shva- jedne prozne knjige, odnosno zbirki aforizama njenu literarnu potentnost. Zamisao da se javna zobljete kalambure, paradokse, aluzije. Me|u- }ate da ste suo~eni sa stotinjak stranica tek- (uz Miraz s otrovom, koje je nadopunjeno izda- djelatnost likova u~ini samo okvirom za tamne tim, putovanje odmi~e, a vas i dalje, umjesto sta koji vas moè dirnuti predano{}u, ali vas nje kod nas prevedenog Otrova i protuotrova, tu strane njihovih privatnih ìvota odluka je koja o~ekivanog vatrometa, tek tu i tamo do~eka poje i zbirka beogradskih aforizama Kameleoni su vam vra}a vjeru u mogu}nost za~e}a knjièvnog neka praskalica. Rezignirano zaklju~ujete kako trenuta~no crveni) na popisu se nalaze Make- djela. Zadovoljno pratite kako se hladno}a pri- bockava igra rije~ima nije uspjela zapjenu{ati donske bajke, Srpske bajke (hrvatske bajke pre- kupljenih podataka otopljava slutnjama i ma- povr{inu teksta ni{ta od prièljkivane borbe Prskalica umjesto veo je s V. Milakom) i zbirka pu~kih komedija sa {tom. Temperatura osjetno raste, situacija po- s morem uzburkanih zvukovnih i misaonih sklo- slavenskog Balkana. înjenicu da je autor dok- staje prisnija. Temperatura i dalje raste, situaci- pova, ni{ta od valova uznemirenosti koji u usti- torirao na temu bosansko-hercegova~kih sevda- ja postaje pateti~na. Zbog solidarnosti s pi{~e- ma ostavljaju gorak okus soli. vatrometa linki imate na umu dok se u knjizi Smrt u Trstu vim namjerama poku{avate uìvati u sve ~e{}im suo~avate s manjkom libidinalne energije toplotnim udarima. U pri~i Smrt u Trstu tako se, Na kraju spremno pristajete pohvaliti auto- Povremene jezi~ne i misa- duh lirske poezije i bajke ovdje je da razblaùju- iako nemate pojma da je znameniti povjesni~ar rovu namjeru da o ìvotopisima progovori ìvo- one iskre nisu dostatne }e djeluju na zalutale pikantne detalje. anti~ke umjetnosti J. J. Winckelmann sin obu}a- pisno. Manje spremno pristajete potvrditi da je da ovo {armantno, ali bera, pretvarate u njegova razdraganog suputnika èljena ìvoto-pisnost zaìvjela. Prisje}ate se Aforizmi i sakuplja~ke strasti odlazite u posjet jadnom {uci i u njegovoj kako ste, nakon obe}avaju}e {arolikosti prve zazleno djelce trgnu iz bijednoj kolibici melankoli~no zagledate posto- pri~e rastere}ene povijesnih analogija, bili pre- njegova uspavljuju}eg ri- Aforisti~ke sposobnosti autora ipak vam uli- larski stoli}, bri{ete balavi nosi} djevoj~ici i iz pu{teni sve blje|im i blje|im tonovima, kako se tma jevaju najvi{e povjerenja. Jedan aforizam Wolf- ku}ice kona~no otperjate pjevaju}i. niste imali za {to uhvatiti dok ste iz lirizma kli- ganga Eschkera kao uvod u analizu teksta: Ni{ta Povijesne analogije nerazrije{eno umor- zili u sentimentalizam, a autor vam poku{avao nije imao da kaè. Zbog toga je pisao. Kao Andreja Gregorina stvo J. J. Winckelmanna u Trstu 1768. godine dokazati napadnu sli~nost politi~kih zbivanja u ugledni znanstvenik autor knjige Smrt u Trstu povezano je s postupcima tajne policije DDR-a u Stormovo doba s ovda{njom aktualnom situaci- Wolfgang Eschker, Smrt u Trstu, s sigurno ima dosta toga re}i, a ipak pi{e. I to o êhoslova~koj 1968. godine, a odnos Teodora jom. Knjiga je pred va{im o~ima atrofirala i, po- njema~koga preveo Zlatko Crnko- ìvotima znanstvenika i aforisti~ara Georga Storma prema Bismarckovoj ujedinjenoj Nje- put Winckelmannova tajanstvenog predmeta, vi}, Durieux, Zagreb, 1999. Christopha Lichtenberga, povjesni~ara umjetno- ma~koj sa zbivanjima vezanim uz pad Berlin- postala laka, bezobli~na. No zato vam je postala sti Johanna Joachima Winckelmanna i pjesnika i ao ~itatelja radovala vas je spoznaja skog zida predstavljaju va{eg pisca kao do- jasnija autorova tvrdnja da je inflacija zahvatila novelista Teodora Storma. Dok iz svake pri~e da knjige vode knjigama. îm ste o nji- brog poznavatelja dru{tvenih prilika i humanu i knjièvnost jer da bi iskazali jednu jedinu mi- proviruje niz podataka upe~atljivo demonstrira- K ma po~eli pisati kritike uvidjeli ste da osobu. Tu spoznaju poku{avate imati na umu sao, mnogi autori pi{u ~itave romane. Za neke je ju}i kolekcionarsku po`rtvovnost pisca, vama je to nije uvijek razlog za veselje. Jer dok vas je ne}e zabljesnuti misaono{}u. A budu}i da ste kada tijekom putovanja naletite na ovako osvje- aforizam zaista prava mjera. pruèna prilika da, umjesto u hvatanju vrluda- knjiga Borivoja Radakovi}a odvela knjigama Ja- putnik koji putuje, a ne turist koji ide na ljeto- àvaju}e re~enice: Sve se vra}a u valovima. Sad vih motiva, sudjelujete u mnogo uzbudljivijim mesa Joycea, Georgea Orwella, Charlesa Bukow- vanje, ào vam je vremena koje se pretvara u je upravo onako kao {to je ve} bilo i kao {to }e I u ime te mjere po posljednji se put prisje- pothvatima. Na primjer, u propitivanju solidno- skoga, knjiga Mire Gavrana odvela vas je knji- i{~ekivanje kraja. Wolfgang Eschker njema~ki je opet jednom biti. }ate sljede}eg aforizma Wolfganga Eschkera: I sti izjava zar zaista Winckelmannova tzv. gama Mire Gavrana. I sada se zdvojno pitate: slavist i etnolog koji je osim u Njema~koj i Au- za bljeskom duha ponekad slijedi grom. A pone- »najdraà pjesma« nije ona koju je napisao kuda }e vas odvesti knjiga Wolfganga Eschkera striji studirao i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ra- kad, o~igledno, i ne. Povremene jezi~ne i misao- Paul Gerhard, »Pjevam ti du{om i tijelom, Gos- O ìvotopisima ìvopisno Smrt u Trstu? I prije nego se sna|ete autor vas dio u Goethe institutu u Göttingenu, Nancyju i ne iskre nisu dostatne da ovo {armantno, ali be- pode, od svega srca!«, nego »Svjetlo i sjaj jar- usmjerava u smjeru suprotnom od smjera vo`nje Beogradu, a od 1995. godine obavlja funkciju I dok vremenskoj kombinatorici priznajete zazleno djelce trgnu iz njegova uspavljuju}eg ri- kog sunca«, pjesma Christiana Scrivera (2. 1. trojica njema~kih znanstvenika i umjetnika ravnatelja iste institucije u Zagrebu, pisac kod dobronamjernost, u jezi~nim domi{ljajima traì- tma. Zato ako niste pisac koji puno pi{e pa mu 1629-5. 4. 1693), pastora Sv. Jakova u Sten- 18. i 19. stolje}a u pet se kratkih pri~a naiz- koga je istraìva~ka è| za znanjem... uvijek te utjehu. Sa zadovoljstvom zapaàte kako su prijeti Smrt u Naraciji, nego ~itatelj koji moè dhalu? mjence niù pred va{im o~ima. Dok u nesinkopi- ja~a i od najsmionije ma{te. Popis Eschkerovih pozitivne vibracije, {to ih aforizmi jo{ od 18. birati mjesto svoje literarne smrti, radije izabe- ranom ritmu klizite kroz vrijeme jedino {to vam knjiga nehotice vam u sje}anje priziva sljede}i Autor je u vama uspio u~vrstiti uvjerenje stolje}a {ire njema~kim jezikom preko Lichen- rite Veneciju tamo se barem ne umire od do- autorov aforizam: Njegova sabrana djela svjedo- kako èstina njegove sakuplja~ke strasti nije za berga, Heinea, Nietzschea, Karla Krausa i drugih sade. Z 40 zarez II/24, 3. velja~e 2.

jednog umjetni~kog djela: smrti, tome kako se suo~iti s njima. Po- ne da bismo im se sklanjali s puta ovaj zemljani lonac i putuje{ u ro|enju, usamljenosti i kako ~inje se diskutirati. To je smisao i izbjegavali ih. Zlo nije neka sra- zemlju u koju te vodi Bog. ljudi s tim izlaze na kraj. Drugi demokracije. mna zabluda koja mora biti isko- Pokojnici su u nama, oni utje- seminar bio je za grupu od skoro rijenjena. Ono je tu da bi cijelo ~u na na{e odluke. Oni su ti koji dru{tvo bilo prisiljeno sazrijevati. nam daju snagu ìvjeti dalje. A Svatko se mora suo~iti s tim, mi smo, ponavljam, stvorili jedno Monoview: Peter Sellars, kazali{ni redatelj onoliko direktno i temeljito koli- dru{tvo u kome smo sve u~inili ko je to uop}e mogu}e. Onda }e da izbjegnemo suo~avanje sa se i ìvot po~eti mijenjati. Pre- smr}u. Jedno materijalisti~ko dod`ba da zlo moramo izolirati, dru{tvo u kome ljudi vjeruju da uni{titi i istrijebiti, kao bismo na- je svijet samo ono {to se moè vi- kon toga mogli biti prosvijetljeni, djeti i uhvatiti. To ve} i stoga Kultura je po meni je strahovito puritanska. nije to~no jer su i ovaj stol i ova ~a{a zapravo samo energetska po- @ivot i nakon smrti lja, puna elektrona. Ali dobro: svatko od nas morat }e na kraju kontekst u Ne vjerujem da ìvjeti na ovoj priznati da najva`nija iskustva Zemlji donosi bilo kakvu pred- na{eg ìvota nisu bila u vezi s nost. Ne vjerujem da je za neko- predmetima oko nas. ga bolje ìvjeti duè. Ako bih sutra morao umrijeti, ne bih u~inio Zlo ljudske prirode kojemu niti jedan jedini poku{aj da pro- duìm svoj ìvot. ôvjek je za U Los Angelesu imamo sada samo jedan odre|eni vremenski muzej posve}en holokaustu, na- raspon na Zemlji kako bi u~inio zvan Muzej tolerancije. Reklamira- ono {to mora u~initi. Istovreme- ju ga plakatima na kojima pi{e: ìvimo . no uvjeren sam u dalji ìvot i na- Zlo se doga|a kada dobri ljudi {ute kon smrti. Ljude u Muzeju pitao sam iro- Donosimo ulomke razgo- {esto studenata s razli~itih fakul- Politi~ki anga`man je po meni ni~no: »Oprostite molim vas, vora s Peterom Sellarsom, teta na temu zatvor. Svi tekstovi, su{tinski sastavni dio povijesti Primarne oznake ovog ìvota moète li mi mo`da re}i tko su ti koji su se ~itali i o kojima se raz- umjetnosti. Ja sam odrastao uz su iluzije i patnje. To moramo dobri ljudi? Bilo bi zaista lijepo objavljenog u ~asopisu govaralo, nastali su u zatvoru. Eshila, Dostojevskog i Brechta. Lettre International iz shvatiti i moramo se pomiriti s znati tko smo mi, moèmo li Pored ostalih na listi bili su Utje- Autore koji neprestano izraàva- tim da nikada ne moèmo zavr{i- mo`da dobre ljude prepoznati po 1999. ha filozofije od Boetija i Grobnica ju svoju potresenost time {to su ti vlastiti ìvot. Na{e ìvotno dje- tome {to ne hodaju uokolo s ku- za Borisa Davidovi~a Danila Ki{a. svi ljudi kadri u~initi jedan dru- lo zavr{it }e netko drugi kasnije. kastim krièm na rukavu?« gom. Zato volim Mozarta, Mon- Rob Riemen Kao {to }e i njegov ìvot prihva- Ho}u re}i, ljudska priroda je Budèt Ministarstva pravosu|a teverdija, Shakespearea, êhova. titi netko tre}i. Zapravo, mi i ne- sposobna za nesagledivo dobro i vijet Petera Sellarsa je svi- Ne poznajem ne{to {to nije poli- Ovu temu doveo sam i u vezu mamo vlastiti ìvot. Mi smo tu za nesagledivo zlo. Svatko od nas jet kazali{ta. Za njega to je ti~ko, {to ne bi vodilo u tom S s prora~unom Ministarstva za na Zemlji kako bismo ne{to pri- kod svakog ~ina mora se iznova mjesto gdje se publika ja~e smjeru. Politika se ne smije pro- pravosu|e Sjedinjenih Dràva i s donijeli ìvotu drugih, to je jedi- odlu~iti za jedno ili drugo. Ali za- nego bilo gdje drugdje moè matrati kao izolirani fenomen, i onim {to on govori o na{em dru{- na osnova na{e egzistencije. {to se odlu~ujemo za jedno, a ne konfrontirati s esencijalnim pita- sasvim je izvjesno da se nije nu`- tvu. U sljede}ih deset godina za Mozart je umro mlad i u o~a- za drugo? Ne moè se naime ne- njima ~ovjeka i dru{tva. Kazali{te no upu{tati u svijet politike. Sva- 30.000 milijuna dolara gradit }e janju, uvjeren da je njegov ìvot koga obvezati da stvara lijepo ili je tako|er jedno mjesto sje}anja, kodnevna politi~ka praksa sva- se novi zatvori. Tako je pravosu- bio jedan proma{aj. A ono {to je da bude dobar. Nemogu}e je na- mjesto gdje se neprolazna aktual- kim je danom sve vi{e zatrovana. |e jedini sektor koji }e dobiti vi{e stvorio bilo je svakako vi{e nego metnuti nekome da vodi isprav- nost velikih djela moè uvijek Politika postaje interesantna novca, dok se za izgradnju stano- dovoljno. Ja sam beskrajno za- niji ìvot ili da bude velikodu{an. iznova doìvjeti. Na kraju kazali- tek kad se dovede u vezu s veli- va, za obrazovanje i zdravstvo hvalan da nakon sedam generaci- Na takve oblike ljubavi nikoga se {te je i mjesto gdje je mogu}e po- kim pitanjima bivstvovanja, o sredstva smanjuju. Istovremeno ja mogu s velikim uspjehom ne moè prisiliti. Za{to je onda kazati geste i slike, koje su ina~e ~emu se zapravo u politici uvijek je u Kaliforniji Amandman 184 izvoditi njegove opere i to tako netko pun ljubavi i velikodu{an? rije~ima neuhvatljive. i radi. Grci su izmislili teatar, da uzdignut na razinu zakona. To kako se to u njegovo vrijeme nije Zato {to mu je netko drugi ve} bi u svojim tragedijama mogli Debata o kulturi zna~i da netko tko je po tre}i put moglo ni zamisliti. Ali on je posi- poklonio ljubav i bio velikodu{an progovoriti o op}e vaè}im pita- uhap{en, nikada vi{e ne moè jao sjeme. A o tome se i radi: sija- prema njemu. Takvi ~ini omogu- Fakultet na kojem predajem njima i temama. Sve ono ~ega se biti pu{ten na slobodu. Prije ~eti- ti. Kasnije }e ono rasti. Oni koji }uju nam da volimo i da budemo zove se Svjetska umjetnost i kul- mi naj~e{}e pla{imo, oni su pre- ri tjedna jedan 24-godi{njak, koji vi{e nisu tu ìvjeli su ne samo za ~estiti. tura. Na{e je osnovno stajali{te to~ili u jezik. Mi ne moèmo ra- je ukrao komad pizze, za preosta- sebe, nego i za nas. Isto to vaì i za ljepotu. Lijepo da sve umjetnosti i kulture morali dio svog ìvota nestao je iza re- zumjeti o ~emu se u politici radi Nakon smrti ìvot nekog po- moè dirnuti samo onog koji u ju biti shva}ene u globalnom {etaka, a gra|ani pla}aju 30.000 dok se, na primjer, ne suo~imo s znatog ~ovjeka postaje nam jo{ sebi nosi jednu duboku ùdnju kontekstu i da se ne moè disku- dolara godi{nje da bi ga se moglo pitanjem za{to k}i u Elektri misli va`niji. Dobivamo jedan o{triji za njom, on je traì pa je mo`da i tirati o umjetnosti prije nego {to dràti tamo. Za to vrijeme tamo da njena majka mora umrijeti. pogled na njega i na to {to treba- na|e. U traganju za ljepotom se odrì jedna debata o kulturi. ne postoje nikakvi programi Ovo suo~avanje radikalizira na{e mo ~initi kako bismo svoj ìvot svaki ~in ljepote jedna je stopa, Kultura je kontekst u kome ìvi- obrazovanja niti novac za sport- politi~ko shva}anje i ~ini da poli- usmjerili na odre|eni na~in. Du- jedno ishodi{te. To je stvarno mo: kako se ljudi obla~e, {to ske prostore i terene, tako da se tika prestaje biti samo jedan zgo- boko smo dirnuti kada je ne{to tu umjetni~ko djelo, kao {to su i po- jedu, kako doìvljavaju svoje tije- on ni tjelesno ni duhovno ne dan na~in da se utu~e vrijeme. U {to nas inspirira, i to upravo sto- stupci svetih ljudi koji nas inspi- lo, svoje religiozne ideje. Umjet- moè dalje razvijati. svom cjelokupnom radu, u svim ga {to tog ~ovjeka ne moèmo riraju. Na{ svijet je tako strahovi- nost je destilat kulture, jedna kri- Dva nova zatvora u Kaliforniji svojim kazali{nim i opernim pro- vi{e vidjeti u svakom trenutku. to ruàn, gdje moèmo na}i je- stalizirana forma koja omogu}uje i Koloradu su jedinstvena. U nji- dukcijama nastojim pokazati Usprkos tome, mi ga osje}amo i dan bolji? Jedan svijet u kome bi- da se ljudima u~ine bliìm oni ma zatvorenici nemaju priliku nikako politi~ke aktivnosti i odluke ta njegova prisutnost je svjetlo i smo ìvjeli onako kako bismo to te{ko uhvatljivi elementi jedne kada vidjeti ni jednog ~ovjeka, odre|uju ìvot ljudi te kako poli- izvor nepresu{ne inspiracije. Tu rado htjeli. Jedan svijet koji bi- takve kulture. budu}i da je sve automatizirano. ti~ke aktivnosti moraju uvijek Ljudi jednostavno ne èle biti mjerene ve}im, va`nijim vri- nam je ne{to dano. smo èljeli dati svojoj djeci. Ta- Osim toga, zatvor je jedna sa- kav svijet je mogu}e na}i samo u shvatiti da je kultura upravo ono svim zatvorena gra|evina. Ti lju- jednosnim sistemima. Budizam, ali i Platon i Monta- {to se ne moè niti prodati niti igne u~e nas da se ìvot moè ì- traganju za ljepotom. Lijepo nas di zaista deset godina ne vide Kulturne manjine podsje}a da postoje i neke druge kupiti. Ona je mnogo vi{e od sunce. Zato~enici u Kaliforniji vjeti samo ako smo svake minute toga. Ali da se uporno poku{ava svjesni smrti. Ta vrsta svijesti mogu}nosti, i zahvaljuju}i tom tuìli su dràvu zbog toga. Prije Ve} neko vrijeme interesiraju osvrtanju i na jedan drugi svijet, kulturu sabiti u zakone ekonom- ~etiri mjeseca sudac je donio od- me kulturne manjine i na~ini oboruàva nas za ìvot. U na{oj skog sistema, moèmo dan i no} kulturi to sve nije normalno, o lijepo mijenja na{u misao i na{e luku da postoje}i zakon ne daje kako su ti narodi razvili rituale djelo. vidjeti na televiziji stalno bom- osnovu da se takva institucija kako bi izlazili na kraj s najbolni- tome se ne govori. Stoga ja rado bardiranje hollywoodskim pro- ozna~i kao okrutna i neljudska, jim iskustvima ìvota. U dobi putujem u Tibet, ili posje}ujem Govoriti zna~i komunikaciju dukcijama katastrofalnih rije~ osim mo`da za du{evno oboljele. kad djeca postaju u pravom smi- Aboridìne ili Maore, jer u jed- zaista nije pretjerana izraàj- Ukratko na{e dru{tvo postalo je slu destruktivna, dakle u puber- nom ve}em dijelu svijeta jo{ po- Andrej Tarkowski, ruski maj- nih formi. u me|uvremenu tako nasilno i tetu, mi ih uhi}ujemo, spremamo stoje rituali koji pomaù ìvjeti s stor filma, jedna je od najva`nijih Pro{log semestra odrào sam okrutno da su izolacija, zato~e- iza re{etaka ili ih {aljemo u radne mrtvima. Prije nego {to se kr- osoba u mom ìvotu. Neke nje- dva seminara: jedan o nevidlji- ni{tvo, bespomo}nost kao i logore i na taj na~in militarizira- {}anstvo tako masovno pro{irilo gove filmove potpuno sam pri- vom svijetu za jednu malu grupu poricanje istih istovremeno mo tu situaciju. Na jedan agresi- kao {to je to sada, bilo je i ono jo{ mio u sebe. Istovremeno sam u studenata. Studentima se pri~a centralne metafore za cjelokupni van na~in ova se djeca ka`njavaju sposobno za to. U njegovoj jezgri situaciji da ne mogu ponavljati sve mogu}e o bojama, linijama, dru{tveni razvitak, koji je za i izop}uju. U razli~itim tradicio- radi se o uzeti i jesti: znati da je njegov rad. Na{e dru{tvo nema oblicima, ali rijetko o sadràju mnoge njihove gra|ane postao nalnim afri~kim plemenima nor- tijelo Krista u tebi; ti jede{ njega. interesa za Tarkowskog, a ja ra- svakodnevna realnost. malno je da se djeca u toj dobi To je najvi{a razina fizi~ke iden- dim u jednom kulturnom miljeu pona{aju tako. Tamo postoje pra- tifikacije s nekim tko vi{e nije tu, Los Angeles kojemu je nje- perni i kazali{ni redatelj Politi~ki anga`man stari rituali protiv destruktivnog a u isto vrijeme ipak jest, jer on gov svijet srednjovjekovnih ikona O Peter Sellars profesor je Ne mogu shvatiti da se ljudi pona{anja kojima se takva pona- dobiva tvoje tijelo. Moè{ li za- potpuno stran. Za to {to je u ì- Fakulteta za svjetsku ne èle baviti politikom. Kako {anja integriraju u socijalnu mre- misliti koju su snagu imali ti ritu- votu i djelu Tarkowskog za mene umjetnost i kulturu na netko moè ne biti svjestan svije- ù. [to ne zna~i da tamo ne po- ali dok su jo{ bili novi? Koju su tako va`no, ja sam morao na}i UCLA-i, zatim umjetni~ki sata oko sebe? Svatko ipak vidi {to stoje napetosti i konflikti. Ja uop- snagu imali prije nego {to je kr- jednu sasvim drugu izraàjnu vjetnik tamo{nje Filharmonije se u njemu doga|a, pa se mora }e ne mislim na utopiju, gdje su {}anstvo poprimilo taj gigantsko formu. i umjetni~ki ravnatelj Los An- jednom upitati: Imam li ja to slu- svi mili i dragi, gdje je sve dobro prazni, institucionalizirani izraz? U njegovu radu, kao i kod to- gelos Festivala, velikog interna- ~ajno danas lo{ dan ili su to ve}i, i gdje se na miru moè ~ovjek U ìdovskoj tradiciji postoji Pas- liko drugih velikih umjetnika, je- cionalnog, interkulturalnog i socijalni problemi koji stvaraju opustiti. Po meni, to je jedna ne- ha, praznik sje}anja na izlazak iz zik je sredi{nja tema. Njegov au- interdisciplinarnog festivala u takvo stanje. Ne preostaje ni{ta bulozna ideja. Ja ne vjerujem u Egipta u obe}anu zemlju. To je tobiografski film Ogledalo po~inje jednom gradu u kome se go- drugo, nego na kraju razmisliti o to. Konflikti i zlo moraju postoja- ista vrsta rituala, u kojoj fizi~ki s jednim mladim mucavcem koji, vori stotinu jezika. tim socijalnim problemima i o ti da bismo ne{to u~ili iz toga, a doìvljava{ putovanje svojih pre- nakon {to je izlije~en hipnozom, daka, ritual u kome i ti napu{ta{ kaè: E sad mogu govoriti. U ne- zarez II/24, 3. velja~e 2. 41 vjerojatno lijepom zavr{etku nje- Religija u sekulariziranom isto i pravocrtno te}i. Forme koje soko privilegiranog dru{tvenog samo jedan njegov komad, koji gova posljednjeg filma @rtva je- svijetu su podsje}ale na gotiku, izgubile sloja, dok je ta ista elita prema ~i- dokazuje njegovu religioznost, i dan je mali dje~ak taj koji prvo su se. Dobili smo ogromne gra- tavim narodima bila krajnje na- naravno njegove pjesme, koje za nije mogao govoriti, ali sada pita: Kako izraziti svoje religiozne |evine, kao {to su to obje enor- silna. Malo kasnije izbio je Drugi njegova ìvota nisu objavljivane. »Na po~etku bija{e rije~, za{to ideje u jednom potpuno sekulari- mno velike zgrade Svjetskog tr- svjetski rat. Umjetnost nije bila tata?« ziranom svijetu? U jednom dru{- govinskog centra u New Yorku: samo bespomo}na naspram fa{iz- Fasciniraju}e je vidjeti kao [to zna~i jezik? [to zna~i: »I tvu u kojem je religija ili na pod- simboli nove religije. ma, u mnogom pogledu ona mu Brecht, ali i Majakovski tih godi- Bog re~e«, ako ve} »na po~etku smijeh ili oru`je za iskori{tavanje Da je Igor Stravinski imao je utrla put. na nastoje mo}, ljepotu i moralnu bija~e rije~«? Govoriti zna~i ko- ljudi. U jednom dru{tvu u kojem hrabrosti 1930. godine iznad svo- Stravinski je apsolutno domi- snagu religiozne umjetnosti inte- munikaciju, ona je obostrana. religija ili mu~i ljude ili ih ~ini je Psalmima posve}ene simfonije na- nirao u mondenim salonima ono- grirati u poku{aj izgradnje novog Ne{to iznutra dijeli se sa svije- arogantnim. Kako izraziti svoj re- pisati Ad majorem Dei gloriam ga doba, gdje je umjetnost na dru{tva, koriste}i istovremeno je- tom oko sebe. A u tome i jest bit ligiozni identitet tu, gdje svakod- u ve}u slavu Boga i time pri- kraju bila samo dekoracija lijepog zik marksizma i materijalizma, stvaranja, kreativnosti. Stvarala~- nevno imate ove ogromne zgrade znati da je i on kao i svi veliki ìvota. Stravinski je bio sredi{nja budu}i da nisu smjeli odati svoju ki ~in nosi nas izvan nas samih, k oko sebe. kompozitori religiozan, za mene figura svih sve~anosti i da se religioznost. U njihovoj lirici o~i- ne~emu drugom, k Svemiru, Povijest nebodera po~inje kao je zadivljuju}e. Bach je pisao re- upravo on, u sredi{tu tog svijeta, tuje se njihova borba za pomire- drugim ljudima, drugim bi}ima. poku{aj modernog poslovnog svi- ~enicu iznad svake svoje kompo- u tom povijesnom trenutku, usu- njem izme|u èlje da grade nove Kreativnost je po meni na~in jeta da izgradi nove katedrale. zicije, ali Straviski je ìvio u jed- dio priznati: »Zapravo ja radim katedrale i otpora prema forma- govora, kristalizacija jednog isku- Ako promatramo prve nebodere nom sasvim drugom svijetu. ne{to sasvim drugo«, za mene je ma koje je razvila religija. Ta stva. Ono je jedna ponuda, a Luisa Sullivana, njihova pronala- Dvadesete i tridesete godine zaista zadivljuju}e. Brecht nikada borba mo`da je tipi~na i za moè se tek onda govoriti kad se za~a, onda do u najsitnije detalje ovog stolje}a po meni su naj- nije imao hrabrosti re}i koliko je mene. Z ìvjelo, kad se ne{to doìvjelo. vidimo goti~ke gra|evine: kate- mra~niji period europske umjet- zapravo bio religiozan, premda je Samo onaj tko je ìvio, ima nam drale novca. Ali kao {to je to uvi- noti. Ona je u to vrijeme fukcio- to za njega, vje~itog autsajdera, {to i re}i. jek u komercijali, sve mora biti nirala samo kao zabava jednog vi- bilo mnogo jednostavnije. Postoji Prevela Nevenka Gali}

tu|im imenom imenom mr- Iza uzbudljivih knjiga Ruth Knjige pod imenom Barbare Tako istinu o Candlessu isto- tvog dimnja~arevog sina iz svog Rendell, kako to obi~no biva, kri- Vine kritika rado zove »psiholo{- vremeno preturaju dvije ène, ipswichkog susjedstva. Nitko ne je se vrlo obi~an i miran ìvot. kim trilerima misterije«, ~esto su majka i k}i. Jedna, koja zna jezivo zna ni{ta o njemu prije dvadesete Knjièvnica se rodila pod ime- situirane u neobi~ne i izglobljene nali~je pi{~eva lika, ali mu ne zna ambijente i katkad u pro{lost (- uzrok i izvor i druga, koja bi mo- Astas Book, recimo, 1905, me|u gla na}i uzroke i izvor, ali ne zna skandinavskim imigrantima). Sa- {to traìti jer je ìvjela u iluziji da mog Dimnja~arevog sina mogli bije njena obitelj bila sretna. U toj Izvrsna psiholo{ka smo, me|utim, prije nazvati »psi- obiteljskoj minijaturi Ruth Ren- holo{kom detekcijom«. Jer, te- dell se iskazuje gdje je najja~a: meljna radnja romana jest jedan kao rafinirani, studiozni analiti- detekcija istra`ni, detekcijski proces, ali ~ar dru{tvene i psihi~ke deforma- detekcija bez zlo~ina i po~initelja, cije. Vine, odnosno Rendell je godine. Ne moè prona}i njego- detekcija kojom se treba do}i do Dru{tvene, jer za Rendellovu ponajprije pisac psiholo{- vu obitelj, a podaci o radu i obra- odgovora o identitetu umrle oso- nema izolirane izopa~enosti psi- kih romana, ali li{enih zovanju koje ima la`ni su. Sarah be. he. I pri~a o Candlessu skop~ana }e se, suo~ena sa stra{nom zago- Bilo bi pogre{no ovu ~udesnu je s analizom konzervativnog mo- antipati~nog instrumen- netkom, prihvatiti jedinog izvora knjigu svesti na igru zagonetke i rala Engleske ~etrdesetih i pede- tarija modernizma i koji ima: o~eve proze. odgonetke i razgibavanje vijuga, setih, ili eto, otkrijmo i to s kilometarskih unutra{njih Od skup{tine teniskog kluba do ba{ kao {to Chimney Sweepers Boy tretmanom homoseksualaca. monologa psiholo{ke detekcije sasvim sigurno nije knjiga o knji- Njena istraìteljica, suvremena i èvnosti, roman u kojem se na liberalna naobraèna èna, uronit Jurica Pavi~i} Dimnja~arev sin je, odmah ka- bilo kakav na~in tematizira odnos }e u zagu{ljivi i represivni ambi- ìmo, jedna od najboljih fikcio- biografskog i bibliografskog, ì- jent poratnog morala i njegovih Barbara Vine, Dimnja~arev sin, nalnih knjiga prevedenih pro{le vota i pi{~evih knjiga. Sam Can- stra{nih posljedica. Mozaik knjiga, Zagreb, 1999. godine na hrvatski, i {teta je {to dless u knjizi je gotovo pa glavni Ali Rendell nije ponajprije so- ovaj veli~anstveni roman nije u negativni lik, a istraìteljica, k}i cijalni pisac, nego ipak pisac ka- ozitivisti~ka je knjièvna nas dobio primjereniji odjek. A Sarah, tek je arbitar u drami ko- kritika i znanost, kako to raktera. Njene dvije dosad preve- P Barbara Vine, autorica ove nevje- joj je u centru sasvim drugi lik: dene knjige knjige su o devijan- znaju i bruco{i, svojom rojatno dobre knjige, postoji ono- nom Ruth Grasesman u provin- njena mati. omiljenom rabotom dràla pro- tnim psihama koje Rendell ra{- liko koliko postoji i Gerald Can- cijskom South Woodfordu, a i ~lanjuje kao àblje utrobe, bez nalaènje izvora za likove, motive dless: rije~ je samo o heteronimu. danas ìvi u provinciji Suffolk. Vrtoglavo sloèno {tivo za ~ita- i sadràj knjiga u ìvotu pisaca. teljski uìtak osude, pedantno i s gotovo inè- Iza ovog »autora« krije se zapravo Po majci je [ve|anka i te~no go- njerskim interesom, ispituju}i Poistovje}uju}i pitanje kakvo je vori {vedski i danski. »Najuzbud- Ruth Rendell, najve}a preostala Egoizam i moralna bijeda veli- kako nastaju nakaze, kad je i gdje {to? i kako je ne{to nastalo? tradicio- ljiviji« doga|aj profesionalne ka- kneginja angloameri~ke ànrov- kih ljudi ~esta je umjetni~ka netko pogrije{io i je li (a naj~e{}e nalna je znanost prekapala ìvote rijere Ruth Rendell ti~e se njenih ske proze i knjièvnica koja u nas tema, po~ev{i od Ujaka Vanje do nije) moglo biti druk~ije. înje- pisaca traè}i u susjedstvu, rod- po~etni~kih novinarskih dana. tek pomalo postaje javno dobro, Wilderove Fedore. Dimnja~arev sin nica {to se stidi svoje nepismeno- bini, davnim ljubavima pisaca, Tada je, navode uvijek njene bio- a na Zapadu je kultni autor. knjiga je u toj tradiciji, ali stra{nisti njenu }e mra~nu junakinju novinskim napisima i op}im do- grafije, objavila izvje{taj s godi{- Ruth Rendell hrvatska publi- ja i è{}a. Njena junakinja Ursula dovesti do toga da postane vi{e- ga|ajima izvori{ta knjièvnih nje skup{tine amaterskog teni- ka ponajprije poznaje preko audi- osoba je koja je poloìla sre}u i struki ubojica dobrih ljudi. Dru- motiva. Takva je metoda nazvana skog kluba s koje je oti{la prije ovizualnih ekranizacija. Posljed- ìvot na odar veli~ini, naivno gog junaka posesivna }e majka biografskom kritikom i s vreme- kraja zbog novinskog deadlinea. njih smo mjeseci na HTV-u gle- upala u klopku. Kao mlada i ne- dovesti do toga da postane pato- nom je dospio na lo{ glas. Glavni govornik je me|utim dali seriju kratkih filmova po nje- vina provincijalka udala se za na- lo{ki davitelj, a zlo~ine }e aktivi- Da bi se takva biografska kriti- umro od kapi, a mlada novinarka zinim pri~ama. Pedro Al- dolaze}u knjièvnu vedetu i rati puki slu~aj: ~injenica da su ka podvrgla znanstvenom testu koja je uredno izvijestila o njego- modóvar nedavno je po njenom upropastila svoj ìvot. îm mu je mu djeca ukrala lutku na kojoj je opovrgljivosti, trebalo bi zamisli- vu govoru, pala je kao `rtva »Ron romanu snimio La carne tremula rodila djecu, Gerald je za nju iz- dotad praznio psihopatolo{ke poti opre~nu situaciju. Biste li mo- Brown sindroma«, dala ostavku i (@ivo meso), a Claude Chabrol je gubio interes, ~ak i fizi~ki. Pod- rive. I nakaza iz ove knjige, Can- gli uzeti golemi prozni opus zauvijek napustila novinarstvo, 1995. godine vrlo slobodno i kon- cjenjivao ju je, psihi~ki je kinjio i dless, egoist je, pomalo sadist i plodnog pisca i na osnovi njega na sre}u po knjièvnost. Za svoje genijalno adaptirao autori~inu poniàvao. Koristio ju je kao dak- lo{ ~ovjek, ali ~ovjek kojeg je kao rekonstruirati ako ne stvarni, romane Ruth Rendell dobila je Presudu u kamenu pod naslovom tilografa i sprema~icu. Kao inteli- limenku zgnje~io pritisak sredine onda barem njegov mogu}i ìvo- pregr{t nagrada, uklju~uju}i jed- Cérémonie (Izvr{enje). Sama Ren- gentniji i {armantniji iskoristio je i stra{ni otpor u obitelji. Ali pri- topis? Dakako da je takav pokus nog Edgara i ~etiri Zlatna bodeà dell spada u one apsurdno pro- njenu krhkost i preoteo joj naklo- ~u Dimnja~areva sina ne pri~a on, nemogu}, jer nema osobe koja (Golden Dagger), {to je najve}a duktivne autore kakve poznaje nost djece o kojoj se posesivno nego njegova `rtva, i time se ro- plodno i kontinuirano djeluje jav- britanska nagrada za krimi}. Po- ànrovska tradicija. Ro|ena gotovo sam brinuo. Djevojke su man otkida od puke humanisti~- no, a za javnost je neispisan list, stala je i plemi} i ~lan Gornjeg 1930, prvi je roman tiskala kao odrasle oboàvaju}i oca, a bile su ke libertinske àlopojke i postaje neznanac bez osobnog ìvotopi- doma, a za svoj grb odabrala je zrela èna, tek 1964. godine. ravnodu{ne spram majke koja je, vrtoglavo sloèno tkivo, puno pro sa. bijelog medvjeda, {to nije ~udno Ipak, stigla je do danas objaviti uvijek po strani, u sebi kupila i contra, ba{ kakav je u stvari i ì- Pokus poput ovog na neki je zna li se da je uvjereni ekolog i pedeset tri knjige proze, od ~ega gor~inu. Gor~inu koja je bila tim vot. na~in tema knjige Dimnja~arev sin vegetarijanac, ali i kr{}anski soci- ~etrdeset devet romana, i to ~etr- stra{nija {to je sve izvana izgleda- Ako Rendell/Vine po ne~emu (Chimney Sweepers Boy) Barbare jalist. deset kao Ruth Rendell, a devet lo savr{eno: pisac je bio omiljen jest ànrovski pisac, to je po tome Vine. U ovom romanu jedna je Sam pseudonim Vine Ruth kao Barbara Vine. U devetnaest ~ovjek, zauvijek posjedovao na- {to joj se knjiga ~ita nadu{ak, a od junakinja Sarah, razmaèna i Rendell po~ela je koristiti kasno, romana glavni je junak njezin klonost djece i znanaca, knjièvni ~itatelj juri{a iz stranice u strani- obrazovana k}i slavnog pisca i vi- a prvi roman koji je tako potpisa- stalni lik policajac Reg Wexford. su ga krugovi uzdizali, prijatelji cu gonjen uìtkom i èljom da sa- {estrukog bookerovca Geralda la bio je A Dark Adapted Eye iz U nas su joj prevedene samo tri voljeli, a stra{an jaz izme|u su- zna {to je stvarno bilo. Pa ipak, Candlessa. Nakon {to joj otac 1986. godine. Stvarni autor Vine- knjige, sve tri u Mozaik knjizi. pru`nika nikad nije frcnuo sva- Rendell je ponajprije pisac psiho- umire od srca u svojoj ladanjskoj knjiga nikad nije skrivan od ~ita- Dvije su potpisane kao Rendell i |om ili fizi~kim obra~unom, tek lo{kih romana, ali psiholo{kih roku}i, Sarah dobiva od o~eva izda- telja. Bolji poznavatelji njenog spadaju u njene zrele radove iz ledenim, bezgrani~nim prezirom. mana li{enih antipati~nog instru- va~a ponudu da napi{e njegovu opusa tvrde da je heteronim iz- sedamdesetih: Demon u mojoj zjeni Ursula je `rtva koja se ~ak ne mentarija modernizma i kilome- biografiju. O o~evoj pro{losti pri- mislila da bi svoje »ozbiljnije« i Presuda u kamenu upravo ona moè nikom ni potuìti, koja tarskih unutra{njih monologa. je knjièvne afirmacije, stabilnog knjige odvojila od onih vi{e àn- knjiga koje se prihvatio Chabrol. nema ni naklonost svoje djece i Na~in na koji pomiruje neizreci- braka i obitelji zna malo, a mno- rovskih. Sli~no kao i kod Graha- Tre}a je ova o kojoj pi{emo, koja mora, nakon {to ju je suprug vu suptilnost u tvorbi likova, prigo vi{e od toga ne zna ni njena ma Greenea ta distinkcija se na Dimnja~arev sin. Rije~ je o sasvim usre}io, smr}u hiniti tugu i su- povjeda~ku umje{nost i uìvala~- majka Ursula. Knjièvnikova k}i osnovi poznatih nam knjiga te{ko novoj knjizi iz 1998. godine koli- djelovati u uzdizanju i slavljenju ki, populisti~ki suspens ~ini nje- bacit }e se na istraìvanje i otkriti brani: uostalom, tri u nas preve- ko nam je poznato i posljednjoj preminulog diva: i to je najstra{- nu knjièvnost velikom, velikom zapanjuju}u nisku zagonetki. dena romana posve su podjedna- pisanoj pod prezimenom Vine. nija, posthumna kazna koju joj je na na~in kako su veliki tek malo- Njen je otac cijeli ìvot ìvio pod ko ne-ànrovski. mu` namijenio. brojni pisci. Z 42 zarez II/24, 3. velja~e 2.

Misli{ da }e{ ga jo{ vidjeti? ga, davio me i derao se kao op- |a. Jer moè{ nastaviti. Krv se mi se po~ele tresti. ûo sam ne- Kad bih znao da ne}u vi{e me sjednut. Jesam li lud, {to mislim zgru{a, odveè{ ga, oslobodi{ mu {to sasvim blizu. Vrebao sam, {u- ne bi bilo. tko sam ja, sko~io je po no` i pri- o~i, zagrlite se i zna{... ljao se u tom smjeru, sve dok ni- A on, misli li on na tebe? jetio mi njime. Jesam li tukao i Gdje je sad?... Nigdje... Ubija- sam vidio dva tipa kako se vatre- druge, tu~em li svoju ènu? No, ju me slike da je s nekim. Ne no tuku. Nije mi se ~inilo uzne- je li tako? I koliko }e vremena jo{ mogu spavati, sanjati kako leì miruju}im. Morao bih potraìti ~ekati? Neka kaèm tko }e ostati kraj mene. Jana. Vjerojatno je jo{ dalje. Po sam. Sada, ovaj tren. Dovukao je Onaj je momak do{ao sam? grmovima je bilo ìvahno. Svaki do mene telefon. Da. puta kad bih nekoga primijetio, Zovi, sad joj kaì! Javio vam se? trgnuo bih se. Je li ono Janova Okrenuo je broj, gurao mi je Ne znam je li bilo {to i prije noga, je li mo`da tamo odostrag? An|eli slu{alicu na toga. Mo`da je Jan s njim koketi- Polako sam napredovao. Iza ma- (ulomak iz istoimenog uho, no` pod rao. Ne znam. Uvijek je ne{to ra- loga drveta ukazala se glava bu- romana) vrat... Nisam dio iza mojih le|a. Da me razlju- bulji~avog. Saginjala se. Moja se shva}ao, kao da ti? Uglavnom da. osjetljivost jo{ poja~avala. Jedva Brane Mozeti~ nije bilo stvar- Jesi umoran? sam disao. Polako sam mu dola- no. Bacio je slu- Malo. zio iza le|a. Bila su ìvahna, isto I. {alicu, tukao êsto ste i{li na more... tako bubulji~ava. Oko vrata su me, bacio se na More tako smiruje. Duboko mu bile dvije noge, tako poznate. Razumjeli ste optu`bu? mene, a onda je, nepregledno. Hodamo pla- Stao sam na par sekundi, a onda Da. sve ja~e navalji- òm, drìmo se za ruke, za kupa- pogledao oko sebe. Ruke su se Imate {to dodati? vao na mene. ~e je jo{ prehladno. Legnemo na stegle i zgrabile kamen. Bio je te- Ne. Svukao me i veliku stijenu, dosa|ujem mu. àk, iako u tom trenutku ne pre- Sud je odlu~io da vas pregleda prodro u mene. Pjevam mu nekakvu pastirsku teàk. Prilazio sam bliè, o~ima vje{tak i dâ svoje mi{ljenje. Tek Kao da se ni{ta pjesmu o ovcama i pastiru koji je uprtih u ona le|a {to su se sagi- nakon toga mo}i }e nastaviti s ranije dogodilo. zaspao. I on stvarno zaspi. Odem njala prema naprijed. Bio sam tik dom. Kad je svr{io, do mora, promatram sav taj ì- iza njega, ispod njega bio je Jan, Otvaranje i zatvaranje vrata. stisnuo sam se k vot, valove, kao da nema kraja. gr~evito ga je grabio rukama, Svjetlo je jako slabo. Jedva mogu njemu... bilo mi Zove me, okrenem se i vidim okretao glavu, `mirio, a ja sam vidjeti lice pred sobom. Kao da je je tako lijepo... kako me gleda, kako mi ma{e da digao kamen i spustio ga na onu samo slika ili videosnimka koji ti- ali vi{e nije bilo do|em k njemu. glavu, tako znojnu, tako suvi{nu. tra. Svako malo ne{to govori. isto... i kasnije Skuìl sam da te nema, pa sam Pao je, sru{io se naprijed, Jan je Stroj koji èli saznati sve. Kako vi{e nije bilo se probudil. otvorio o~i i iznena|eno buljio u bi mogao sastaviti sliku. Sliku kao ranije, bilo To govori tako toplo. Kao da mene. Nije shva}ao, ali se ipak koja se ne moè sastaviti. Jer je sve manje, je na moru topliji, kao da ga sol iskobeljao ispod tipa tako da sam nema nikakve logike, nikakvog dok nije i toga smek{ava. mogao uzeti kamen i ponovno ga reda, uzroka, posljedica, samo je nestalo. Mo`da Mrzio sam pederske plaè. udariti po glavi. Cijedio se gnoj, mozaik od komadi}a koji ne idu je na{a pri~a i Sve one tipove koji nisu mogli mije{ao s krvlju, mali se nije mi- skupa; razli~itog su oblika, od ra- zapo~ela no- biti na miru, nego su stalno ho- cao, samo je jo{ jedva ~ujno ste- zli~itog materijala, stapaju se, èm. Tjedan dali gore-dolje i natezali svoje njao. Jan je sjeo pokraj i samo bu- tuku, gube, razli~itih su brzina... dana prije nego kur~eve kako bi im izgledali {to ljio. Mislim da sam jo{ nekoliko Htjela bih da pri~a{. Ne. Njemu je pro{lost nestala {to sam ga upoznao dva su mi duìma... Ne kaèm da me nisu puta udario, onda se digao i od- [to? me|u prstima. Poput pijeska. tipa, na ulici, stavila no` pod zanimali, tek tako, iz radoznalo- makao. Kao da se sve to dogodilo Ono {to ti se ~ini va`nim. Ho}e{ mi pri~ati o njemu? grlo, istina manji no`. Uzeli su sti. Ali samo na kratko. Jer nisam samo u nekom filmu. Znao sam Nema smisla. Htio bih zabora- Ne znam. Ne znam {to bih re- mi sav novac. Ionako ga nije bilo ni{ta traìo. Vjerojatno zbog da moram obrisati ruke. Spustiti viti. kao. puno. toga. Ali mi se stalno ~inilo kako se na plaù, u more, na valove. Samo tako moè{ i}i naprijed. A kad bih ti ja pomagala? A Jan? Pri~aj o Janu. on ne{to traì. Na svakom peder- Kad sam doplivao natrag, Jan je Kamo naprijed? Nema toga. Boli... To tako boli... Leì obasjan svjetlom svije}e. skom mjestu. âk i na drugim bio tamo. Tih. Nepomi~an. Oti{- Kao ni natrag. Kao ni ni~ega. Smiri se. Polako. Gle, njegovo Ja sjedim na njemu. Ima zaveza- mjestima. To me kod tipova uvi- li smo bez rije~i. U autu se sti- Jan? lice... ne o~i. I ruke, iznad glave. Po pr- jek smetalo. Kad bih se ja malo snuo uz mene. Jako dugo, do [to je s njim? Najprije je bilo glatko. Dodi- sima mu rastapam vosak svije}e. zajebavao, znao sam da se zajeba- ku}e i sve do jutra nitko nije ni- Voli{ li ga? rivao sam ga prstima i tijelo mi se Svaki put zadrhti. Ne zna kamo vam. Za drugoga sam uvijek mi- {ta rekao. O tome smo razgovara- Ne znam. Te{ko mi je kad ga jeìlo. Gledao sam ga dok je spa- }e pasti vru}a kap. Kad se stvrd- slio da je ozbiljno, da bi stvarno li tek nekoliko mjeseci kasnije. nema. Nedostaje mi. vao... Mazio ga... Ljubio... ne, stisnem koù i vosak se odli- ne{to èlio i da sam ja suvi{an. Ovo prvi put ~ujem. Kad je to Sad ga ve} dugo nisi vidio. A onda? jepi. Onda uzmem no`. Sje~ivom Dok me vukao po svim tim bilo? Dva mjeseca. Postajalo je sve grublje. Imao mu prolazim nje`no od ramena stijenama osje}ao sam kako po- Nije va`no. Niti gdje, niti Misli{ li na njega? je sve vi{e dlaka. Mislim da se do pupka. Vi{e puta prelazim stajem lo{e raspoloèn, ìv~an. kada, niti za{to. Bilo je jednom i Samo na njega. Ali, kad bi on mijenjao. âk i kad bi se brijao njegovim tijelom. Mislim da se Gledao je na sve strane, ~inilo mi toga vi{e nema. bio tu po~eo bi mi dosa|ivati. svako jutro, popodne je opet bio boji. se nekako suvi{e ìvahno. I{li Mu~i te sje}anje na to? Postao bih nervozan, ne{to bi me hrapav. Gulio se. Ranio si koù. Ne vi{e, ne vi{e, ponavlja. Bo- smo skroz do kraja, pa onda opet Ne toliko sje}anje. Nego to smetalo. Po~elo bi boljeti. îtavo mu se lice mijenjalo. Po- jim se da me ne poreè{. natrag. Pro{li smo ve} nekoliko {to se ne znam savladati. U meni Zar sada ne boli? stajao je sve grublji. Ne slu{am ga. Gledam to tije- slobodnih stijena, ali nije se mo- se sve uzbudi i samo se tako Boli. Jako. Kad kaèm no`, {to vidi{? lo koje me tako privla~i, i no` gao odlu~iti. Kona~no je izabrao mogu smiriti. I{~istiti sve {to se Njegove rezove po licu. Oìlj- koji ide preko trbuha, i odjed- jednu, posve neprimjerenu i ne- nakupilo. rane Mozeti~ ro|en je ke koje sam lizao... No`... Bojim nom mi do|e da ga zarijem, du- prirodnu. Bila je upravo tamo Jesi li zapravo mislio udariti 14. listopada 1957. u se noà... Guy drì u ruci veliki boko, duboko. Prestra{im se, ba- gdje je leàlo najvi{e frajera. Od- Jana? BLjubljani. Nakon studi- kuhinjski no`, stavlja mi ga za cim no` na pod, legnem i {utim. mah je sko~io u vodu. Pa opet Ne znam. Mo`da bi to bilo ja komparativne knjièvnosti u vrat i vi~e, bijesan je. Sve je pro- Iznenadila me ta dra` da ga zako- van, na stijenu s koje se moglo bolje. Ali, ipak ne. Mislim da ni- Ljubljani dodatno se obrazo- valilo iz njega. Sve te godine ~e- ljem... Nije dobro imati noève u skakati. Njegovo mi je pona{anje sam mogao zamisliti ìvot bez vao na pari{koj Sorbonnei. kanja, sve njegove skrivene laì, blizini. Kad bismo se sva|ali, sa- postalo sumnjivo. Pred kim se od njega. Danas je slobodni pisac i pre- sakrivanja, mr`nja prema meni krio bih uvijek sve ve}e noève, svih tih tipova {to su okolo leàli Jesi li zadovoljan svojim ìvo- voditelj. Ure|uje knjièvne jer dolazim i odlazim, a ne moè ~ak i manje, da ne bi koga privu- po~eo producirati? Poput nekog tom? zbirke Aleph i Lambda, a u cen- mi se oduprijeti. Iako se voli pra- kli. pijetla. Kao da me nema. Prolazi- Ne znam. Kao da ga èlim tru za slovensku knjièvnost viti hladnim, suzdrànim i pa- Govorio je, zapravo puno je li su sati, on se pravio da je sam, uni{titi. Kao da uop}e nije vrije- skrbi o promociji slovenske metnim. Ne znam je li do{ao puta rekao da }e me zaklati. Ali kao da je sasvim slu~ajno do{ao dan. Jer kamo sve to vodi... nika- knjièvnosti u svijetu. Objavio onako kao i ina~e. Jako kasno. on je ionako sva{ta govorio. na plaù s nekim znancem. Mo`- mo. Bez veze. je vi{e knjiga poezije, izme|u Rekao sam da }u ispe}i pala~in- Da, ~ak je i pripremio no`. da bi to mogao biti onaj bubulji- Boji{ li se smrti? ostalih Pesmi in plesi/Pjesme i ke. Volio sam pe}i pala~inke. Mi- Zavio ga u papir, spremio ga u ~avi momak koji je lijeno leào u Da, jako. Uop}e je ne razumi- plesovi 1982, Modrina doti- slim da ih nije bilo puno. Kao da svoj ruksak da ode k meni i zako- hladu? Malo vjerojatno. Sunce je jem. Ne mogu shvatiti da me ka/Modrina dodira 1986, Zakli- je bilo ne{to u zraku. Guy ih je lje me. Onda, kad smo se prvi zalazilo, tipovi su postajali ìvah- jednom vi{e ne}e biti. Da vi{e njanja 1987, Mreà 1989, Obse- `vakao, ja sam ga pitao jesu mu puta potukli. Ne znam zbog niji, hodali naokolo. Jan mi je ne}u mo}i misliti, osje}ati... To denost/Opsjednutost 1991. (slo- dobre. Hladnije nego {to sam ~ega. Samo ga vidim kako je bije- pri{ao i rekao da ide u grmlje, mi je stra{no. Za nekog iksipsilo- vensko-francusko izdanje), Pe- o~ekivao rekao je da. Dao je san, kako samo sik}e, kako mu je potjeralo ga je. Uzeo je papir i na posve mi je svejedno. Uop}e smi za umrlimi sanjami/Pjesme komadi} ma~ki koja mu se mota- to prva misao... popeo se na brijeg, preko trave i nemam nikakvih osje}aja. Onaj za umrlim snovima 1995, Metu- la oko nogu. Rekao sam mu da je Boji{ se noèva? jo{ dalje. Gledao sam ga kako od- tamo kao da je i zasluìo smrt. lji/Leptiri 1999. Njegove krat- ma~ka ve} jela. Gurala je {apom U tu|im rukama. I u svojim mi~e. âk sam i {etao u istom Iako ne znam za{to, ~emu. Bilo ke pri~e Pasijon/Pasion objav- taj komadi} i vidio sam da je sita. jer su previ{e privla~ni. Tako je smjeru, tako da me ne primijeti i kakva krivnja bila je samo u mo- ljene su 1993, a roman Ange- Vidi{ da samo brlja. brzo, samo te ponese... Polako re- pravio se da me spopala ista gro- joj glavi. Zapravo sam bio sam li/An|eli 1996. godine. Uredio On i dalje nastavlja. zati, ljupko, kao jezikom, i sna`- znica kao i ostale. Pribliàvao mi kriv jer sam stvari tako shva}ao. je dvije antologije homoeroti~- Nek se malo igra. no zamahnuti ili ga polako, posve se neki frajer i na brzinu me Umjesto da sam pu{tao da prola- ne literature te antologiju su- Moje pala~inke! Prestani, za- polako utiskivati sve dublje, do zgrabio rukom me|u noge. Laga- ze pokraj mene. Ali to je tako te{- vremene slovenske poezije. urlao sam. dr{ke... Hropac... stenjanje... I no sam se odmakao i napravio ko, te{ko je nau~iti biti nezainte- Priredio je izme|u ostalih, A. On opet, jo{ ve}i komadi}. kao da si time sve rije{io? par koraka kako bi shvatio da me resiran... Sjedio bih kraj mora i Rimbauda, J. Geneta i M. Fo- Za{to nisam radije zgrabio ta- Kao da si ne{to zavr{io. Ili je ne zanima. Onda je u travu zaga- gledao ga, dugo, ~itavu vje~nost, ucaulta. Za svoj rad primio je njur. O{amario sam ga tako da je netko drugi zavr{io. Sa ìletom je zio bubulji~avi i jako se ùrio. dok nije nastupio mir, potpuni vi{e nagrada, izme|u ostalih i zinuo od ~uda. Prvi put. I zadnji. druk~ije. Ni{ta ne zavr{ava. Na- Neopazice sam ga pratio. Na sre- mir... Z Bilo mu je dosta. Njega, pa da pravi rezove, iscuri malo krvi, }u more je bilo glasno, tako da se europsku nagradu FALGWE. Sa slovenskoga prevela Jagna Poga~nik Roman An|eli uskoro izlazi u netko tu~e. Planuo je na mene, mami te da ju poliè{, oprezno, nije ~uo {um trave. Zaustavio prijevodu na njema~ki. gurnuo me prema kau~u, na nje- vrlo oprezno. To mi se vi{e svi- sam se kod prvog grma. Srce mi * Roman An|eli Brane Mozeti~a izlazi u iz- je lupalo, znojio sam se, noge su danju Meandra po~etkom velja~e. zarez II/24, 3. velja~e 2. 43

vene. Da li }e tako ostati ne znam, ali bolje bi bazno{}u, znanjem i èljom da grad pokaè jo{ besmislenije kada ubojica sazna da je ubio bilo da ostane! strancu i neznancu u {to boljem svjetlu, a to ~ovjeka, ali ne i politiku koju je on vodio jer Zidovi koji gu{e ostali su u domovini, u mu je i uspjelo i ne samo to! Rije~ po rije~, i nju partija nastavlja. Partija kao naredbodavac, onoj u koju me je vratio moj otac. Ne znam da na{li smo se. Spomenuta je Postojnska jama, kao stroj za mljevenje mesa, ili kako iskoristiti li mogu bez nje, za sada ne. Ne da ne bih mo- Lipica u Istri, otok Krk, neka mjesta na otoku, ~ovjeka i odbaciti ga! To ili otprilike to je Sar- gao drugdje ìvjeti, srednja Dalmacija, i ljetovanja koja su bila lije- tre! to ne! Ali mnogo pa, ali koja je rat prekinuo. Poku{ao sam ga To su prljave ruke, koje dobiju zadatak od toga pro{log, kao u uvjeriti da je rat pro{ao, a da je na{e more i da- partije, dvoume se, ali pripadnost ideologiji, ta muzeju, ostalo je u lje lijepo! Govorili smo zapravo o nekada, o pripadnost majci partiji, poteè obara~ i ubija Berlin za po~etnike toj domovini. Nije ovome danas nismo, odnosno ono je bilo obavi- ta lica: Hoederer, Hugo, Jessica, Louis, Slick, da sje}anja ne osta- jeno ratom i razaranjem, uni{tavanjem i stra- Georger, te Karsky, lutke su na koncu samog ju, ma gdje bili, ma hom. Sartrea, ali u predstavi koju je reìrao Frank Mladi kazali{ni redatelj Damir gdje i{li, ali zar ~uvar muzeja napu{ta svoj Drugi utisak koji me je osupnuo, u trenutku Castorf nije tako. On, Frank Castorf, iskoristio Ma|ari}, na stipendiji u Berlinu, pra{ni, mili, dragi, odvratni, ogavni muzej? kada sam poku{ao pogoditi put do kazali{ta je dramski tekst J. P. Sartrea Prljave ruke za Naravno da ne! On ostaje u njemu dok i sam Carousel, mjesta gdje }u provesti idu}a 82 svoje tuma~enje svijeta uprljav{i pritom ruke, u tri fragmenta pripovijeda o ka- ne postane eksponat ili ga ne izbace, kao suvi{- dana hospitiraju}i bio je pogled na pasja govna, ili mo`da ne!? zali{tu, politici, o sebi i dakle, nu stvar. i to doslovno, bez uljep{avanja! Zasigurno ne bih nikada o~ekivao da }e me o nama U taj }u se muzej umrlih i ìvih vratiti jer Ulica ne duà od par stotina metara bila je povijest nekada{nje Jugoslavije susti}i u Berli- dio rana je izlije~en, osjetljivost je zaboravljena, zasuta pasjim izmetom, trebalo je paziti da se nu, na daskama jednog kazali{ta, ne tako bru- dio energije je vra}en, i treba poku{ati ponov- ne zagazi u te male hrpice govana koje su osta- talno. Damir Ma|ari} no, osim ako Berlin ne otvori svoja usta i ne vili ku}ni ~etverono`ni ljubimci, a koje njihovi proguta me, tada nema povratka, tada se ostaje, vlasnici nisu pokupili, nego ostavili da mi drugi Knjiìca Radovana Karadì}a Pretpovijest odnosno ide i vra}a, ide i vra}a. u njih ili zagazimo, ili da ih gledamo, ili u topli- Za razliku od male, uske, bolesne domovi- jim danima osjetimo miris tih sme}kastih pa- Prva nelagoda, ili iznena|enje na samom Opisivati Berlin, kako? Nema potrebe! Za ne, u kojoj je mjera stvari mali jad i mala zavist, sjih nakupina! ulazu, pri kupovini programske knjiìce, uz po~etak, tih dana, padao je snijeg kao u nekoj ovdje, tu u Berlinu, kao da toga nema, bar na Rekli su mi, u {ali, ali u svakoj {ali ima i zbi- koju sam, a koja je zapravo jedan plakat, dobio sentimentalnoj, petpara~koj pri~i. Padao je, prvi pogled! lje, da ima vi{e pasa nego Berlin~ana, i da je ve- malu knjiìcu pjesama Radovana Karadì}a. bilo je hladno, nalazio sam se u tom gradu, ve- Vratimo se mome ocu. On je vjerovao u lik problem pasjeg izmeta, da se o njemu dis- Lik, u negativu doktora Karadì}a, gleda s te likom, prevelikom, zahvaljuju}i stipendiji, te svoju domovinu, tada 1965. godine, da li ja vje- kutira, sva|a, polemizira, ali rje{enja nema! To male knjiìce, unutra, na prvoj stranici s neko- zemlje, Njema~ke, u kojoj sam jednom bio, rujem u nju? Iskreno re~eno ne znam, postoji da rje{enja nema vidim po berlinskim ulicama! liko re~enica Petera Handkea o poeziji doktora davno, davno, kao dijete s ocem, majkom. skepsa, skep- U kafi}u Karadì}a, a zatim pjesme na srpskom i nje- Osje}am se slobodno, oslobo|eno, lako, u sa pred glu- kazali{ta Ca- ma~kom, a prva pjesma nosi naslov Sarajevo, tom nepoznatom gradu, gdje me nitko ne zna, po{}u, nisko- rousel, na druga Opasan san, pa Kalemegdan, sve u svemu gdje tumaram ulicama, gledam u lica ljudi koja {}u, jadom sre}u nije desetak pjesama, kao dokaz da je doktor pje- su nijema, nezainteresirana. Putujem podze- koji se zove bilo pasa, snik mo`da ~ovjek. politika, a taj koliko vidim mnom i nadzemnom èjeznicom s ljudima koji U prvoj pjesmi Sarajevo, govori: se ne guraju, prometom koji tiho obavlja svoju jad je uprljao nitko ih ne svakida{nju funkciju, besprijekorno prebacuju- sve du{e, ili dovodi, a pi- }i ljude s jednog mjesta na drugo. I to savr{e- bar ve}inu. tanje koje je ...Spokoj. êta oklopnih topola no! Zapravo ni to nije va`no, potpuno neva`no Iz ljudi, zatim uslije- u sebi mar{ira u vis. Agresor u svemu tome. Sje}am se oca kojeg nema, koji normalnih dilo bilo je o vazduh po na{im du{ama kola ljudi, stvorio mojoj domo- je svoj ìvot ìvio za domovinu, za ono {to je on i ~as si ~ovek a ~as vazdu{ni stvor. smatrao domovinom, umro je u domovini, je zombije vini. Hauke Ja znam da je sve ovo priprema jauka: dav{i ìvot za nju, na svoj romanti~an, zaneseni koji se prodaje kao i tak- na~in. Ali to nije pri~a o njemu, odnosno ne bi ju, koji se ku- sist htio zna- {ta sprema crni metal u garaì? trebala biti, o tom ~ovjeku s mnogo strasti, iako puju, koji mi- ti kako je to Gle kako strah pretvoren u pauka druk~ijem od mnogih oko njega! Sada to znam, jenjaju svoja kod nas, {to po svome kompjuteru odgovor traì. tad to nisam znao. Spoznajemo li ìvot tek gledi{ta. To se to dogodi- kada umre ili nestane, ili je to samo uljep{ava- je bila ta lo, za{to se nje pro{losti? Ne znam, nije ni va`no, zar ne!? nova katedra- to dogodilo, To je pjesnik nad gradom koji gori, ne{to Vratimo se Berlinu, zimi, slobodi, Njema~koj, la duha, potkupljivost, prodanost. zar se moralo dogoditi, zar nije moglo druk~i- poput Nerona, samo {to to Frank Castorf i Pe- u kojoj sam opet bio nakon dugog vremena, na- Sada, kada sam tu, u tom gradu, s ljudima je? Pitanja i pitanja, na koja ni sam nisam, ni ter Handke ne vide, brane}i njega i njegovu kon vremena dje~a{tva, odrastanja, bivanja koji brinu normalne ljudske brige, koji {tede, nemam, niti mogu imati odgovor, niti sam ga politiku, u drami koja nosi naslov Prljave ruke. Dakako da je prljavo sve, i politika doktorova, i odraslim i ozbiljnim kada se ìvot i sve oko nje- koji se ne razbacuju markama, jer ih te{ko stje- imao, ali poku{ao sam odgovoriti, poku{ao rat, i ubijanje, i logori, i silovanja i genocid, i ga uzima ozbiljno, radi ozbiljno, ìvi ozbiljno. ~u, sada tu, nadam se da }e se tamo kamo se sam, da li sam uspio ne znam, jer ni sebi ne Arkan i Ratko Mladi}, i na{i i njihovi, a onda se @ivot je ozbiljan. @ivot nije nikada {ala ili lakr- trebam vratiti stanje duha promijeniti, da }e se mogu odgovoriti na mnoga pitanja. to prljavo na pozornici Volksbühne, u Berlinu, dija zar ne? [ala ili lakrdija? Tada kada sam izvu}i iz blata, iz kala, iz niskosti, samo to. Pitanja. brani kazali{nim sredstvima. znao, kada sam bio neozbiljan, dogodila se {ala Tada ne}u na grobu svoga oca morati govo- Ostala su iza mene. Sutradan je bila tehni~- ili lakrdija? O da, one! Jer ja sam zgrije{io, riti o tome kako je njegova, kako je moja domo- ka, odnosno scenografska proba komada na Castorf gura u usta Hoederera rije~i Ratka mene su zbog grijeha ganjali, izbacili na ulicu, vina skupina bijednika, o~ajnika i lopova, kako kome hospitiram. Gradili su scenu za tekst He- Mladi}a i Radovana Karadì}a. On uzvikuje da ulice koje su odjednom postale pretijesne, je u njoj besmisleno ìvjeti jer se nema za {to inricha Bölla Izgubljena ~ast Katarine Blum, od- sada Srbi nemaju saveznika, Hrvati imaju Nje- me|u ljude koji su utihnuli. ìvjeti, jer su sve vrijednosti izopa~ene, jer je nosno pripovijest koju je za scenu prilagodila ma~ku. Govori da su u Prvom i Drugom svjet- Ja sam se {alio, to je {ala, a oni su {utjeli, va- sve u rukama izopa~enih. Margarethe von Trotta. Dogovaralo se kako }e skom ratu imali saveznike, sada kada ih trebaju dili su ne{to iz dèpova, noève, uàd, ili? Oni Nadam se! scena izgledati, kako }e u njoj glumiti. Premije- nemaju! Uvijek smo bili saveznici kad su nas su bili tihi, moj krug, krug ìvota, postajao je ra bi trebala biti 22. oùjka u kazali{tu Carou- trebali. Tako }e biti opet, u Tre}em svjetskom sve uì. Zraka je bilo sve manje. Ogra|ivali su Dolazak i prvi utisci sel, ali o tom kazali{tu, o njegovu ìvotu i pred- ratu! moj prostor ìvota ciglama, polako, ja sam ne- Prvi utisci! Berlin, metropola Europe, glav- stavama u posebnom tekstu, jer to zasluùju. A do tada trebamo imati svoju malu, jaku stajao. Ponekad ~ovjek ni ne zna da nestaje, sani grad, najve}e gradili{te, novi Europski cen- Prljave ruke vojsku, da se obranimo, uzvikuje Hoederer. zna to ili kad umre ili kad ode, recimo, do Ber- tar! To sve i mnogo toga jo{ vrzmalo mi se po Govori se o napu{tanju dvadeset gradova gdje lina! A bolje i to nego spoznati nestajanje na glavi. Izgubljenost u zra~noj luci prije polijeta- Toga dana sam krenuo, to mi je posao, u ka- su Srbi ve}insko stanovni{tvo, citira se Ratko drugi na~in, jer tu povratka nema, zar ne?! nja, udaranje srca, nemir, posljednji pogledi zali{te! Zato sam tu, u Berlinu, da vidim {to Mladi}: »Za nas Srbe nema ve}e sramote nego Povratak, ta rije~ obiljeìla je ìvot mog oca, prema onima koji ostaju, koje ne}u vidjeti tri kazali{ta nude! Koji posao, zar ne? Mi koji se da nas bombardira nekakav Nizozemac. Ja poj- povratak, on se vra}ao, odnosno vratio je mene, mjeseca. bavimo kazali{tem zapravo smo izumrli ljudi, ma nemam koga bi Nizozemska mogla bom- svoju obitelj u domovinu, tada kao i sada Hr- Let. mi smo ljudi 19. stolje}a, relikti ne~ega {to je bardirati, ~ak ni Dansku, ali oni su se usudili vatsku. @elio je da odrastem u Hrvatskoj, a to Spu{tanje u Münchenu. pro{lo! Kombinacija daska, tekst, glumac, pu- da bombardiraju Srbiju. Njihov jadan Van den odrastanje u Hrvatskoj po~elo je 1965. godine, Let. blika, danas to izgleda tako staro, pra{njavo, u Broek u~inio je velike zlo~ine i ima veliki udio za njega i za mene, jer sam krenuo u {kolu do- Spu{tanje u Berlinu. Zra~na luka Tegelhof. odnosu na svu tehniku koja hrani ljudska srca, u raspadu biv{e Jugoslavije.« Uz to na sceni je {av{i direktno iz Njema~ke, u kojoj nije èlio Treba li kazati ogromna, nepregledna, hladna. du{u i mozak: film, tv, video, Internet, ima li izvje{ena zastava biv{e Jugoslavije, preko zvu~- ostati, nije èlio da njegov sin odrasta u tu|oj Nikog nema, nitko me ne ~eka. Neke mutne jo{ toga? Zasigurno ima, nadolazi, ali {to je nika ide glas J. Broza Tita, na nekom kongresu, zemlji. Tada 1965. godine, za sve one koji to ne upute koje su mi dane preko telefona o podze- ljep{e od mra~ne dvorane s glumcem i publi- da bi slu{aju}i taj govor Hoederer, kao glasno- znaju, Jugoslavija je jo{ postojala! Moj otac se mnoj i nadzemnoj èljeznici odjednom nestaju kom?! govornik ideja Karadì}a i Mladi}a, uzviknuo: vratio, ja sam se vratio, obitelj se vratila, jer je iz glave, ostaje samo panika kako sti}i do grada, Zapravo ni{ta! I tako sam se te ve~eri, sni- »Stari opet si imao pravo!« Tako se nedavna i èlio da odrastem u Hrvatskoj, da ne zabora- do dogovorena mjesta gdje me ~ekaju. Ako za- je`ne i prohladne, na{ao pred ogromnom zgra- pro{la povijest, povijest koja nas je obiljeìla, vim jezik, da ne izgubim domovinu. kasnim?! dom Volksbühne, na Trgu Rose Luxemburg. nas s podru~ja jedne nestale dràve i jedne na- Tada. Naravno, tu je taksi, ~eka, vreba, mami kao Zgradom koja je o~igledno gra|ena u doba stale, pokazuju na daskama kazali{ta u gradu Sada, kada sam pola svoga ìvota proìvio u najpouzdanije prijevozno sredstvo novoprido{- socijalizma, sa svojom mje{avinom drva, mra- Berlinu. Prljave ruke, Sartre i Castorf koji je zemlji koje nema, pa u njegovoj onda{njoj Hr- log do{ljaka koji ne zna ulice, koji apsolutno ne mora, stakla, s pompozno{}u i veli~inom, te iskoristio dramu da pokaè kako zlo~in nije zlo- vatskoj, i deset godina u »stvarnoj« Hrvatskoj, zna grad i koji je pouzdano i sigurno izgubljen. o~iglednom ru`no}om. ~in, kako zlo~inci nisu zlo~inci, odnosno da svi- onoj koju sada imamo, a imamo zemlju koja to I tu dolazimo do prvog ugodnog iznena|enja u Bez obzira na sve to, Volksbühne je jedno jet grije{i u procjeni njihova zlo~ina. To glumci i nije, zemlju bez i~eg vrijednog, zemlju koja je vidu taksista, osim da je vo`nja na kraju progu- od najinteresantnijih kazali{ta u Berlinu danas, rade sugestivno, oni su odli~ni, i Castorf je od- iz obe}ane zemlje pretvorena u sramotu, u ru- tala blizu 50 DM. Predstavio se kao Berlin~a- i to uz Berliner Ensemble koji od nedavno vodi li~an redatelj, ima u toj predstavi jedan genija- lan momenat s kontrabasom, kada preko kon- glo, u kojoj se sve moglo i moè kupiti, a naro- nin, ro|en u zapadnom dijelu, koji je po~eo kao Claus Paymann te Schaubüne na ~ijem je ~elu trabasa pjevaju}i Hugo i Hoederer zavode Jes- ~ito ljudi i ideje. zidar, rade}i na normu, a sada je eto voza~ tak- mlada ekipa koju vode Thomas Ostermeier i sicu, svako na svoj na~in. Predstava ima {irine, Sada sam opet u Berlinu, u zemlji u kojoj sija. I ima vremena, ~ita novine, i informiran je Sasha Waltz. ima ritma, pokazuju se sve tehni~ke mogu}no- sam nekada bio, iz koje sam se vratio da bi o svemu. Zapravo se vo`nja od Tegelhofa do O tome kasnije, sada smo pred zgradom sti kazali{ta, predstava je bila rasprodana, kao imao domovinu. stana u kojem stanujem pretvorila u malo po- Volksbühnea, u kojoj igraju Prljave ruke J. P. uostalom i sve kazali{ne predstave u Berlinu Tako je èlio moj otac. Hvala mu. kazivanje znamenitosti grada Berlina, od parla- Sartrea, i to od 1998. godine. Prljave ruke. Pro- menta do muzeja, znamenitih ulica, do novih ~itamo li to, mislimo na sva{ta, zar ne? Prljave koje iole vrijede. Ali, ostao je gorak okus, ostale Sada mi se jedna zemlja, zapravo jedan grad su te prljave ruke, koje su htjele obraniti zlo~in, otvorio, da bi zacjeljele rane koje mi je zadala gra|evinskih poduhvata koji su istina pri kraju, ruke: prljave od rada, od blata, od pepela, zno- jer je ipak pro{lo deset godina od ru{enja zida. ja, krvi, dodira, ubijanja, saka}enja, mu~enja. zlo~ince, ne znaju}i ili ne htiju}i znati u {to se domovina, ili grupa ljudi koji su je predstavlja- upu{taju. li? Ali to je njima isto, oni to jesu: domovina! Osim toga, kada smo svratili temu na kaza- Ruke! Koji li je raspon i mogu}nost tih Te rane koje i nisu velike, mo`da ni duboke, li{te, svrhu mog dolaska i bavljenja u njegovom ruku! Od do, nema granice, odnosno granica je A na kraju plakat za predstavu, ogroman, s govore o osjetljivosti ljudskog bi}a, govore o Berlinu, pokazao je iznimno poznavanje kaza- u nama samima, te{ko je kada je prekora~imo govorima doktora Karadì}a, generala Mladi}a, ne~emu {to ima veze s postojanjem, sa ìvo- li{ne scene. Nabrajaju}i kazali{ta koja su po ili kada nas drugi natjeraju na to! s likovima svih aktera ratne drame, povijesnih tom. Taj odlazak je povratak na po~etak, i na njemu relevantna u Berlinu, do toga da me je Vidjeli smo unazad deset godina {to su u aktera, plus Arkan, koji viri iz kuta, kao i Milo- neki je na~in omogu}io ìvot. upoznao da je ju~er, dakle dan prije mog dola- stanju u~initi ruke, kako obi~na ~ovjeka tako i {evi}. Naravno i Plav{i}ka, Izetbegovi} i Tu|- @ivot koji se sastoji od: spavanja, pisanja, ~i- ska, bila premijera u Berliner Ensembleu, i to onih koji se smatraju politi~arima i vo|ama na- man. tanja, rada, od ìvota samog, u kome nema cr- Brecht-Akte, napisao i reìrao George Tabori. roda. Na kraju glupavo je konstatirati kako je naj- nog otrova niskosti, izdaje, tuposti, u kome Po njegovom, premijera nije ba{ najbolje pro{- Ruke zar ne? U ve}ini slu~ajeva prljave i ne teè pobje}i od vlastitih govana, kad te susti- nema smrti. la, tako pi{u i novine, ali se od ~elnog ~ovjeka samo ruke, ve} i sve u ~ovjeku! gnu ~ak tu u Berlinu, gdje zapravo taj smrad i Berlin je velik grad osamdeset puta {ezdese- Clausa Peymana moè o~ekivati dosta toga, ka- Kada je Sartre pisao dramu, pisao je politi~- ta prljav{tina toj publici i ne govore puno, ~ista tak kilometara u promjeru, u njemu se da disa- zao je. ki pamflet, pamflet o zadatku, o tome kako ubi- egzotika. Mene je podsjetio, meni je govorio, ti, ima zraka za sve crne, bijele, ùte, plave, cr- Tako je moj taksi voza~ zapravo otvorio ti ~ovjeka koji druk~ije misli, uprljati ruke, jer bilo je ~udno, bilo je bljutavo, bilo je pora- prva mala vrata{ca grada Berlina, svojom lju- to ubojstvo samo po sebi besmisleno, postaje zno. Z 44 zarez II/24, 3. velja~e 2.

tematski dijeli na dva dijela: prvi vara za njega neuobi~ajenim na- obuhva}a ~lanke o usmenoj knji- Eseji cionalisti~kim i mitomanskim je- èvnosti, dok je drugi autobio- zikom. Njegovo insistiranje na grafski intoniran, posve}en prija- mitu o `rtvi kao konstitutivnom teljima i obitelji autorice. Usme- elementu suvremenog bo{nja~- nom knjièvno{}u se izraàva po- kog identiteta, jednako kao i valj- âsopisi vijest ~esto puta druga~ija od ofi- da samo neodmjereno sro~ene cijelne povijesti, a to je i podru~je sintagme poput »srpske i hrvat- gdje se povijest susre}e s folklo- ske kontaminacije bosanskih kra- ristikom, jer i same postmoderni- jeva«, nekima bi mogli posluìti sti~ke teorije i tzv. novi histori- kao jo{ jedan prilog u dokaznom zam donose interes za malog ~o- postupku protiv suìvota u Bo- vjeka povijest vi|enu odozdo, sni. Na sre}u Mahmutefendi} je ~ime se bri{e granica izme|u hi- ~esto u kontradikciji sam sa so- storiografije i knjièvnosti (O pri- bom, pa u knjizi nalazimo i po- ~ama i povijesti). Takve pri~e do- sve suprotno intonirane poruke bile su svoju va`nost pogotovo {to samo dokazuje da su proble- tijekom i nakon rata, a njihov su- mi s kojima se bo{nja~ki i ostali vremeni oblik su pri~anja svjedo- bosanski intelektualci hvataju u ko{tac suvi{e kompleksni za in- Knjièvna smotra, ~asopis za svjetsku ka koji su proìvjeli strahote, a knjièvnost, godi{te XXXI/1999, br. ~injenice prisutne u njima bitne stant-analize i olaka rje{enja. 112-113 (2-3), glavni urednik Dali- su u uobli~avanju zbilje i ne U zaklju~ku recimo jo{ da ova bor Blaìna uklapaju se u obi~ne folklorne knjiga ne predstavlja vrh Ma- ànrove. Kao i umjetni~ka knji- hmutefendi}eve literature (iako Du{anka Profeta èvnost, tako su i usmene pripo- bi svojim krleìjanskim zanosom vijetke metanarativne; za njih su nekoga mogla zavesti), te ne bi osljednji pro{logodi{nji bilo zgorega da ga ~itatelji upo- vrlo bitni ~esto zanemareni in- broj Knjièvne smotre veli- Sead Mahmutefendi}, Veliki i mali znaju i preko njegovih romana. P tertekstualni odnosi jer se matri- kim je dijelom obljetni~ar- ljudo`deri, (bacchanalia moderna), Rije~ je, naime, o piscu i ~ovjeku ca pri~e prenosi s pripovjeda~a ski. Prvi je temat posve}en dvje- Kolumne i eseji, Biblioteka Novo Pi- koji je sli~no kao i zlosretne zana pripovjeda~a koji je dalje uo- smo, Sarajevo, 1999. stotoj godi{njici ro|enja Johanna jednice koje naseljavaju Bosnu i bli~ava svojom kreativno{}u Wolfganga Goethea, a uredio ga Hercegovinu u potrazi za identi- Quorum, ~asopis za knjièvnost, broj je Viktor @mega~. Me|u pod- (Pri~anje o pri~ama) i upu}uje na Dragan Koruga tetom, a kako se s ove strane Une 4/1999, ure|uju Roman Simi} i Mi- sjetnicima na Goethea objavljena lokalne osobitosti, na kontekst, roslav Mi}anovi} ead Mahmutefendi} (ro- tom zemljom izgleda vi{e ne hra- su i dva govora, Valéryjev Govor tradiciju i ànr iz kojeg je proi- |en u Sarajevu 1949. godine mitovi i topovi, bio bi red da za{la. Takvim preno{enjem pri~a S Z Du{anka Profeta u Goetheovu ~ast odràn na Sor- ne) pisac je ~iji je opus, se o njoj {togod i pro~ita. bonnei 1932. godine, u povodu i njihovim stvaranjem o~ituju se iako najve}im djelom nastao i aspravljala sam prije neko- obiljeàvanja stote obljetnice pje- i multikulturalne veze u koje su objavljen u Hrvatskoj, doma}oj R liko dana s prijateljicom o snikove smrti, te Eliotov govor ljudi ulazili posredstvom trgovi- javnosti gotovo nepoznat. S izu- tome {to treba, a {to ne Goethe kao mudrac odràn 1955. ne, ratova ili putovanja, a koje su zetkom antologije 22 u hladu Da- treba ~uvati od svih periodi~kih godine na Hambur{kom sveu~i- interesantne kako zbog povije- libora [imprage i Igora [tiksa, Poezija publikacija koje ovako ili onako li{tu, u povodu dodjele knjièvne snih razloga tako i zbog preno{e- njegovog imena nema niti u jed- stignu u na{ dom. Pitanje je tre- nagrade koja nosi pjesnikovo nja strukturalnih karakteristi~no- noj recentnijoj inventuri suvre- ba li ~uvati cijele brojeve, pri- ime. Oba govora zanimljiva su sti pripovijedanja iz jedne sredi- mene prozne produkcije, a nje- mjerice Ferala, ili samo ono {to ne samo zbog toga {to o velikom ne u drugu. Usmene pripovijetke govi romani, me|u kojima se iz- }e »jednom sigurno trebati«, i pjesniku govore tako|er veliki su ono {to nas vezuje uz prostor dvajaju Kelvinova nula, Ribe i jed- dok smo po pitanju politi~kih pjesnici, nego i zato {to podsje}a- Mediterana i pribliàva i udalje- nooki Jack, te Zezanje Salka Pirije, tjednika postigle konsenzus (~u- ju da prigodni govori u slavu pi- nijim civilizacijama (Mediteranski nisu nai{li na kriti~ki odjek. U pati zanimljivo i bacati ostatak), saca ne moraju biti dosadni, {u- aspekt usmene hrvatske knjièvno- me|uvremenu Mahmutefendi} oko knjièvnih ~asopisa, smo se plji i prazni, a takvih smo se posti). Sredi{nji esej ove zbirke, se iz Rijeke vratio u rodno Sara- posva|ale. Njezina je teza da bi sljednjih godina naslu{ali. O Go- svojedobno objavljen u Erasmusu jevo, pa je, ~ini se, propu{tena dobar dio ~asopisa tako|er mo- etheu jo{ pi{u Viktor @mega~, (1995, 10), esej je o politi~koj zlo- prilika da se ovaj, valja re}i plo- gao mirne du{e zavr{iti u sme}u Dieter Borchmayer i Marijan upotrebi narodne knjièvnosti dan, pisac aktivnije uklju~i u zbi- jer }e se zanimljivi dijelovi sigur- Bobinac. Drugi slavljenik jest (Uporaba narodne pjesme) koja vanja na knjièvnoj nam sceni. no prije ili kasnije pojaviti uknji- Aleksandar Sergejevi~ Pu{kin, iskori{tava fleksibilnost narodnih U knjizi kolumni i eseja Veliki èni, a nezanimljivi (ponekad ~i- slavi se dvjestota godi{njica ro|e- pjesama, transformaciju iz kultu- i mali ljudo`deri Mahmutefendi} tavi brojevi) gutaju ìvotni pro- nja, a temat je uredila Magdalena re u kulturu i poku{ava utvrditi progovara o problemima sumor- stor i prijete alergijom na pra{i- Medari}. Uz urednicu o Pu{kinu njihovu originalnost na temelju ne hrvatske i bosanskohercego- nu vlasnika u ne tako dalekoj bu- pi{u Catriona Kelly, Omry Ro- nacionalne pripadnosti, pronalazi va~ke zbilje devedesetih s nagla- nen, Josip Uàrevi}, a ne{to neo- du}nosti. Ja se te{ko odvajam od u usmenoj tradiciji dokaze zlo~i- skom na problemu bo{nja{tva i bjavljenih prijevoda Pu{kinovih bilo ~ega {to je formatom barem na i divlja{tva jednog naroda nad bosanstva kojim su na ovaj ili stihova potpisuje Ratko Ventu- nalik knjizi, pa sam sretna kad se drugim i tako poti~e stvaranje onaj na~in bili zaokupljeni mno- rin. Knjièvna smotra u nastavku Maja Vidmar, Akt, izbor Radoslav pojavi broj za koji imam vi{e no predrasuda i {irenje mr`nje. Au- gi, pa i najnegativniji, likovi s ov- donosi radove Simone Deli} i Dabo i Maja Vidmar, preveli sa slo- dobar razlog ~uvanja i arhivira- torica tomu pridaje posebnu va`- da{njih javnih pozornica. Sku- Valentine Gulin Zrni}, predstav- venskog Radoslav Dabo i Branko nja. Ovaj broj Quoruma, na pri- nost upravo stoga {to je to ~esto pljeni tekstovi, me|utim, oscili- êgec, Meandar, Zagreb, 1999. ljene na me|unarodnom simpo- bilo iskori{tavano na zara}enim raju u svojim dosezima i to u {i- mjer. U arhivu ulazi zbog: Jergo- ziju Gdje po~inje Mediteran, odrà- stranama Balkana, ~iji su reìmi rokom spektru od onih koje bismo Rade Jarak vi}eva eseja o pisanju (Nije lijepo nom 1998. godine na Krku. U u svrhu ideologije ~esto traìli mogli potpisati do onih koji nam pisati), ~etvrtog nastavka Kratke rubrici Prijevodi objavljeni su z pomo} kod nas sve popri~e Commonwealtha (zastupljeni idu na ìvce. U ovim prvim Ma- posthumno Mali}evi prijevodi i hmutefendi} se pokazuje kao lu- znatije Trubarjeve fondacije autori Margaret Atwood, Martin uvod u djelo Jana Kochanow- U objavljen je izbor iz pje- Amis, Nadine Gordimer, Louis cidan erudit i intelektualac, priu- skog. Ostali autori objavljeni u ~eni fenomenolog koji je kroz sni~kog djela slovenske pjesniki- de Bernières i Edna OBrien; ovom broju jesu: Berislav Maj- nje Maje Vidmar. Mora se pri- uredili Dragan Koruga i Igor novo vi|enje starih stvari spre- hut, Jelena [esni}, Zoran Mra- man i sposoban iskazati jasan znati da unato~ kratko}i stihovi [tiks), pjesama Sa{e Skenderije i kuì}, Branka Brleni} Vuji}, stav prema zlu koje je sna{lo ove Maje Vidmar posjeduju skrivenu natuknice Hermeneutika, Histori- Mirjana Poli} Bobi}, Marija Pa- prostore zadnjih godina, jednako magiju, skriveni poetski zanos. Ta cizam Vladimira Bitija, te cijele pra{arovski, Irena Luk{i} i Du{- kao i prema svakom obliku pri- se svojevrsna alkemija rije~i mani- rubrike Off-line koju potpisuje ko Ke~kemet. Umjesto zaklju~ka mitivizma i isklju~ivosti koji vla- festira u kratkom bljesku jezi~- Robert Mlinarec, a u njoj dvjema lijepo je da je Knjièvna smotra daju sredinama kojima se kre}e. nog salta, u neo~ekivanim nadre- prevedenim pjesmama predstav- po~ela kona~no poprimati (ili na- S druge strane, iz sli~ne se po- alisti~kim spojevima jezi~kih iga- lja Joseba Sarrionandia i Bragi novo stjecati) karakteristike ~aso- zicije zna upustiti u komentare ra. Pjesma je orgazam znakova, Ólafssona. Nekako slutim da }e pisa za svjetsku, a ne samo ili go- pojavnosti koji ne zasluùju ni da pi{e na jednom mjestu autorica. se sve {to sam nabrojala na}i u tovo samo za isto~noslavensku knji- se registriraju ili pak u politolo{- Poetska se lucidnost osje}a na ra- Z ponekoj antologiji, leksikonu ili èvnost. ke analize kojima novinska kolu- zini pridjeva, koji su, zapravo, zbirci poezije, no ~asopis ~ini i mna ili literarizirani esej ànrov- sloènice i unutar svoje strukture ono {to ne}e u}i u druge knjige, a ski nisu adekvatni. Najbolji pri- nose zametak apsurda (na pri- moglo bi zatrebati. Temat o Jea- mjer za to je tekst poetski simpa- mjer: mrtvoudni, mnogokapna, ponu Baudrillardu koji je priredio ti~nog naslova Etnos i ethos: bu- vijesnoopisan, iznadponoran). Us- Vi{eslav Kirini}, na primjer. Folklo- du}nost u retrovizorima ili pod du- poredno s pridjevima, imenice su Koju pak kritiku (Tomislava gim svjetlima pretenciozno pod- jednostavne, ~esto vezane ri- Bogdana, Tvrtka Vukovi}a, Ro- naslovljen Manihejsko i pluralisti~- mom, ali ponekad potpuno izvan berta Bebeka, Nevena U{umovi- ristika upori{te u narodnoj tradiciji i ko kod Bo{njaka, Antropolo{ki esej. smislenog konteksta. Rima je jo{ }a ili Ivana Babi}a), pjesmu (Lu- Maja Bo{kovi}-Stulli, O usmenoj tra- kulturi. Posljedice tih reìma im- jedna od pjesni~kih konvencija diciji i ìvotu, Konzor, Zagreb, 1999. U tom tekstu Mahmutefendi}, cije Stama}, Ivana Hercega ili plicitno se prikazuju u autobio- raspravljaju}i o problemu identi- kojima se ova pjesnikinja poigra- Drage Glamuzine) ili prozu (Ve- Mirna [oli} grafskom dijelu knjige o obitelji i teta bo{nja~ke nacije u novona- va dovode}i je skoro do izopa~e- selina Gatala, Roberta Mlinarca, progonima @idova (Sudbina moje stalim poslijeratnim daytonskim nja. Rima, smisao, fabulacija, Igora Rajkija, Dragana [imovi}a usmenoj tradiciji i ìvotu obitelji), te sje}anju o predratnoj okolnostima, preuzima neke ek- o~ekivanje ~itatelja i sve ostale ili Zorana Feri}a) sa~uvati, pita- zbirka je ~lanaka Maje generaciji mladih ljudi i njiho- skluzivisti~ke teze iz jednoga di- konvencije doìvljavaju u ovoj nje je osobnog ukusa i afiniteta, a O Bo{kovi}-Stulli iz razli~i- vim razmi{ljanjima obiljeènim jela bo{nja~ke javnosti te progo- poeziji drasti~ne preinake. îni ti se odvajkada razlikuju. Z tih ~asopisa i publikacija koja se Krleòm. Z se da je ~itav poetski postupak, zarez II/24, 3. velja~e 2. 45 skupa s tradicijom, na neki na~in ce; logomanijak Willy umire za- mno{tvo detalja iz ìvota Virgi- izopa~en, {to je ~est rezultat u pljusnut morem rije~i dok njegov nije Woolf i njezina romana, djelima postmodernih autora. ljubimac razmi{lja o metafizi~- Cunningham isprepli}e tri para- Rezultat je odre|ena alkemija je- kim pitanjima poput onog vje~- lelna svemira pri~e o tri ène zika, promjena i preobrazba upi- nog idu li ku}ni ljubimci u nebo te, po uzoru na predloàk, nara- sana izravno u jezik, u registar odnosno ono {to Willy naziva ciju ograni~ava na jedan dan: Simbolnog. Na taj na~in poezija »Timbuktu«. Virginia Woolf, u ~udu {to su je Maje Vidmar, izuzetno lucidna i Auster u svojoj ina~ici Don njezini demoni toliko dugo osta- svjeà na momente, pridonosi u Kihota i Sancha Panse opasno vili na miru, zapo~inje rad na isto vrijeme dekonstrukciji odre- koketira sa sladunjavim ki~om, Gospo|i Dalloway; mlada Ameri- |enih jezi~nih konvencija i nor- no njegov ga jednostavni stil ve- kanka Laura Brown, koju gu{i mi, ali i mistifikaciji obi~nog }inom spa{ava. Pse}i humor pun sku~eni obiteljski ìvot u losan- unutar pomicanja i pokretanja jeftinih {toseva i igre rije~i |eleskom predgra|u 1949. godi- vlastite jezi~ne mehanike. Uz po- (God/dog ili Satan/Santa) ve}inom ne, bori se s vlastitim tihim o~a- hvalu autorici, trebalo bi na kra- je parodija pse}ih uloga u ame- jem nedostojnim samoubojstva; ju, po prirodi stvari pohvaliti i ri~kim serijama. Jednostavni se Clarissa Vaughan u dana{njem prevoditelje. Z lik ironi~nog psa-komentatora New Yorku prire|uje zabavu za koji, izme|u ostalog, komentira svog nekada{njeg ljubavnika, pje- gazdine literarne aspiracije, na- snika Richarda Browna koji umi- dovezuje na naj~udniju (i najma- re od AIDS-a, {to je ujedno kon- Proza Baltimoreu gdje Willy i Mr. nje poznatu) knjigu Virginije trapunkt uvodu koji opisuje Vir- kad }e zasko~iti svoj plijen. The Paul Auster, Timbuktu, Faber and Bone traè umirovljenu srednjo{- Woolf Flush koja govori iz per- ginijino samoubojstvo. Clarissa Hours, ispri~an rasko{nim, sve- Faber, London, 1999. kolsku nastavnicu koja je Willyja spektive {panijela Elisabeth je poznata knjièvna urednica opaàju}im stilom Virginije Wo- poticala u njegovim knjièvnim Browning. No svijet u koji je na- koja je osamnaest godina ìvjela olf, istovremeno je himna i epitaf Filip Krenus ambicijama. Willy umire, ali pri- kon Willyjeve smrti ba~en Mr. sa svojom ljubavnicom. Ti detalji svijesti te ljepotama i gubitku Bone vrlo je mra~an; uvukav{i se koji se u nju urezuju. ako se Paul Auster u poje toga èli na}i novi dom svome izvanredno se poklapaju s inte- pod krzno psa lutalice, Auster je Cunningham tako iz ~etiri bli- sljednje vrijeme vi{e okre- psu te svoju rukopisnu ostav{ti- lektualnim, seksualnim i umjet- zauzeo jedinstveno motri{te iz stava djeli}a zasebnih pri~a o K nuo filmu (napisao je scenu, koja je pohranjena u ormari- ni~kim labirintom Bloomsburyja kojeg ljudske okrutnosti te ne{to narije za i ) }u na autobusnom kolodvoru, literarnom pra{umom zbije- dva izmi{ljena lika, spisateljici i Dim Lulu on the Bridge nje`niji osje}aji poprimaju gro- ne za~u|uje odabir ~apli- ostaviti u pravim rukama. nom pod krov londonskog stakle- njezinu romanu stvara kalei- filmi~ne teskne razmjere Swiftova Brob- novske teme skitnice i njegova Iako ovako prepri~ana radnja nika. doskop u kojemu ti komadi}i ne- dignanga. Z psa za njegov najnoviji roman zvu~i vi{e kao predloàk za jo{ je- Cunninghamov trio ènskih prekidno stvaraju zapanjuju}e Timbuktu. Me|utim, iskustva be- dan film sa {kotskim ov~arima, likova provodi glavnu temu tihe sugestivne kompozicije, podsjet- Michael Cunningham, The Hours, nike da umjetnost ne spada samo sku}nika Willyja G. Christmasa upravo je otklon koji se postiè Fourth Estate, London, 1999. glorifikacije trenutka. Virginijina promatrana su kroz o~i psa hladnim pse}im pripovjeda~em i Cunninghamova Clarissa pri- u svijet predmeta. The Hours slavi trajne vrijednosti Virginijine slagalice velikog broja neprepo- gotovo potpuno osloba|a senti- Filip Krenus tom su svjesne kako }e se njihova znatljivih pasmina Mr. Bonea. mentalnosti. Kao {to se moglo èlja da svom muù/prijatelju proze: pitanja koja je postavila Willy, sredovje~ni {izofreni~ar i osjetiti i u njegovim prethodnim ako je Michael Cunnin- prirede savr{enu zabavu mnogi- odnose se i na dana{njicu. Uspr- nekada{nji student na Columbiji romanima (od kojih je Stakleni gham preuzeo radni nama ~initi jalovom i trivijalnom. kos o~aju, boli i skora{njoj smrti, koji je svoje prezime promijenio grad, prvi dio proslavljene Njujor- I slov romana Virginije Wo- No Clarissa Vaughan to utaplja- najjednostavniji doga|aji, poput nakon {to mu je iz televizora pro- {ke trilogije, nedavno iza{ao u hr- olf Gospo|a Dalloway, njegov tre}i nje u iskri~avoj obi~nosti smatra jutarnje {etnje ili ukra{avanja ro- govorio Djed Mraz, krstari ulica- vatskom prijevodu) Auster je ce- prozni uradak The Hours (Sati) jedinim preostalim izborom; o~aj |endanskog kola~a, mogu u jednom svijetlom trenutku biti doma od smrti svoje majke prije ~e- rebralni pisac koji se ~itatelju vrlo se brzo osloba|a okvira osu- i tupost i tako podrhtavaju ispod Z tiri godine. Roman zapo~inje u obra}a kroz sloène misaone igri- vremenjenog klasika. Evociraju}i tanke mrene stvarnosti ~ekaju}i voljni, savr{eni.

vanje na proturje~nost ili ~ak menskim »vrijednostima«. I jo{ nostima koja ljudsku dru{tvenu me« kako totalitarnih, tako i libe- aporiju koje bi samu misao stavi- radikalnije, treba primijetiti da egzistenciju teì svesti na lik me- ralnih dru{tava. Jedna se sastoji le pred vlastite granice? se s uspostavom politike koncen- hani~kog funkcioniranja usmje- u svo|enju ~ovjeka na status dje- tracijskih logora nadvio mrak renog prema biolo{kim potreba- latne ìvotinje, a druga u formu- nad uvjetima inteligibilnosti sva- ma proizvodnje, potro{nje i raz- liranju apsolutne norme dru{- kog politi~kog djelovanja uop}e. mnoàvanja. tvenog tijela, koja bi poku{ala Otud ~injenica da je misao Mogli bismo tako re}i da ostvariti situaciju u kojoj tehno- Hanne Arendt istovremeno po- Hannah Arendt razvija fenome- znanstvena mo} upravlja dru{- Po~etak i metoda zvana odgovoriti dvama zahtje- nologiju ljudskog djelovanja koja tvom. Zapravo obje tendencije vima: otkriti po~etak i izmisliti se sastoji u mjerenju ~ovje~an- koje su svojstvene modernim Originalnost je Hannah metodu za promi{ljanje politike. stva u funkciji tipa dru{tva koje dru{tvima ukazuju na destituciju Po~etak i metoda: studija Etien- ono svojim aktivnostima uspo- politi~kog koje je zami{ljeno kao Arendt {to je nazna~ila nea Tassina navodi da su to dvi- stavlja. Naime, ~ovje~anstvo se uspostava zajedni~kog svijeta: »totalitarne sheme« kako je klju~ne rije~i djela Hannah ni u jednom od slu~ajeva ne po- one bri{u ljudsku pluralnost. totalitarnih, tako i liberal- Arendt, one koje bez sumnje javljuje u obliku ~injenice koja je Tako ta dva »politi~ka« oblika predstavljaju njegove klju~ne vidljiva sama po sebi jer ono ni- uni{tavaju upravo politiku kao nih dru{tava koncepte. Kako Tassin podcrta- kad nije u prirodi postojanja, ve} namjeru kojom dru{tvena egzi- va, biv{a Heideggerova u~enica djelovanja: zbog toga se dru{tve- stencija nadilazi samu sebe u ci- Jean-Claude Poizat iznosi {to bi po njezinu mi{ljenju nost svojstvena ljudima moè lju uspostave zajedni~kog svije- Etienne Tassin, Le trésor perdu, trebalo predstavljati sredi{nje pi- shvatiti samo oblicima njihovih ta: obje teè svo|enju sociopoli- Hannah Arendt, lintelligence de lac- tanje filozofije poslije Drugog djelatnosti, njihovih na~ina djeti~kog postojanja ~ovje~anstva tion politique, Payot, Paris, 1999. svjetskog rata, pitanje koje nas lovanja. Te razli~ite na~ine od- na jedinstvo biolo{ke vrste. Dru- prisiljava da se smjestimo u ho- nosa prema svijetu predstavljaju gim rije~ima, osu|uju}i moder- e|u razli~itim studijama rizont moderniteta. na neki na~in »egzistencijalci« nu pojavu masovnog dru{tva, posve}enim izu~avanju To pitanje predstavlja propi- koji su u nekom smislu bliski bilo to u obliku nacionalsocijali- M Hannah Arendt, a koje tivanje o »mogu}nostima post- Heideggeru, s tim {to se oni ti~u sti~kog reìma ili otu|enja kapi- trenutno iznova pobu|uju odre- totalitarne politi~ke filozofije«. ljudi ~iji je uvjet pluralnost: dje- talisti~kog dru{tva, Hannah |eno zanimanje, valjalo bi osobi- U nekom su smislu obje ove Daleko od toga da odbijemo »ra- lovati, proizvoditi, raditi, to su Arendt autenti~no kozmopolit- to istaknuti najnoviju knjigu Eti- hipoteze jednako istinite. Nai- zumjeti nerazumljivo«, ako èli- temeljni modaliteti prema koji- skoj koncepciji koju brani su- ennea Tassina koju je izdala izme, ako se Hannah Arendt u mo biti na visini radikalne novima naginje ~ovje~anstvo. protstavlja upravo pro{irenje na dava~ka ku}a Payot u sklopu svom djelu mjerila hitnom neop- ne koja je svojstvena totalitar- Mjerilo politi~kog djelovanja planetarnoj razini jednog mode- svoje biblioteke Kritika politike. hodno{}u promi{ljanja politike, nom fenomenu, prisiljeni smo postaje, dakle, sredi{nje pitanje la funkcionalne organizacije (po- Ova knjiga, naime, pruà isto- to je prije svega bilo zbog toga elaborirati novi na~in pristupa mi{ljenja. Radi se o shva}anju znata »mondijalizacija«). dobno sinteti~ki i iznimno du- {to se na{la suo~ena s jednim od politi~koj misli. I obratno, ne na~ina na koji na{a djela, pod najekstremnijih iskustava poli- moèmo pobje}i od potrebe da uvjetom pluralnosti koja karak- Na taj na~in, a da zapravo ne binski pristup obilnom djelu fi- napu{ta u potpunosti klasi~nu fi- lozofkinje, politologinje i novi- ti~ke povijesti ~ovje~anstva, s uzmemo u obzir radikalnost terizira ljudsko postojanje, uspi- iskustvom koje je po njezinu mi- onog {to je zapo~elo s modernim jevaju uspostaviti zajedni~ki svi- lozofsku problematiku koja se narke Hannah Arendt. Tassino- ti~e politi~kog pitanja »najboljeg va studija na taj na~in omogu}u- {ljenju »srce dvadesetog stolje- dobom i {to se iskristaliziralo u jet. I obratno, valja shvatiti {to u }a«: totalitarnim iskustvom. Ali totalitarizmu ako èlimo da me- uspostavi zajedni~kog svijeta po- reìma«, ali i znaju}i nepovrat- je izraàvanje dubokog jedinstva nost modernog dolaska razo~ara- pogleda koje je poticalo tu mi- ono {to u njenim o~ima totalita- todi~ka misao ostane djelotvorna vezuje pluralnost svojstvenu svi- rizam ~ini ekstremnim isku- kako bi obuhvatila ljudsku real- jetu, to jest na{a djela. Ali to nog svijeta, znaju}i u kojoj je sao. mjeri tradicija za nas jo{ samo Takvo ~itanje na svjetlo dana stvom, grani~nom situacijom nost. mjerilo je upravo »briga za svi- dru{tvene i politi~ke egzistencije Postupak }e se onda sastojati jet« koja je svojstvena djelovanju »izgubljeno blago«, Hannah iznosi dvostruku strukturu te Arendt u isto vrijeme optuùje misli u kojoj se neprestano ispre- ~ovje~anstva, upravo je ~injenica da se s jedne strane prevladaju i daje njezinu ideju, ali je to i da je taj tip reìma svojom »poli- aporije tradicionalne filozofije za sam svijet definiran kao ono {to tiraniju filozofije ideja (ideali- pli}e »doga|ajni«, odnosno na zam) i radikalni relativizam (poneki na~in historijski, te siste- ti~kom« praksom (ako jo{ moè- koju Platon predstavlja idealni ljudi uspostavljaju u zajedni~- mo koristiti taj pojam) stavio primjer, ali i one fenomenolo{ke kom pluralnom djelovanju. zitivizam). Naime, ~ovjek je matski postupak. Bi li dakle inte- mjera smisla i vrijednosti stvari ligencija politi~kog djelovanja to~ku na uvjete zahvaljuju}i ko- (Husserla, ali i Heideggera): jer Tako samo istinsko politi~ko jima je uop}e mogu}a svaka obje su zaraène likom teorij- djelovanje omogu}ava uspostavu koje ga okruùju samo u mjeri u tako zahtijevala da se rasvijetle kojoj je i on sam po mjeri svijeta ta oba toliko proturje~na pojma ljudska, dru{tvena i politi~ka eg- skog mislioca koji se drì podalje zajedni~kog svijeta, ali i jedino zistencija. od rasprava javnog mnijenja koje djela kojima je cilj zajedni~ki svi- koji uspostavlja: »Mjera je ono filozofskog, ili bolje re~eno feno- {to su ljudi sami kad djeluju a ne menolo{kog promi{ljanja, i poli- A ne radi se samo o ~injenici prezire i radije se okre}e prema jet mogu se nazvati politi~kima. da je ta politi~ka praksa svojim ~istoj kontemplaciji istinskih Upravo je to razlog zbog ko- ne{to izvanjsko poput zakona, ili ti~ke analize? Ili pak u toj neo- ne{to iznad ljudi poput ideja« bi~noj, ako ne i ne~istoj mje{avi- ekstremnim i sistematskim nasi- ideja. Postupak }e se isto tako jega politi~ka misao mora izbje}i ljem suprotstavila odbijanje sastojati od toga da s druge stra- dvije zamke koje karakteriziraju (Hannah Arendt, Filozofija i poli- ni izme|u teorije i promatranja tika). Z prakse, te izme|u filozofije i po- odre|ene tradicije zapadnja~ke ne ne upadnemo u objektivisti~- moderno doba: originalnost je litike, radije valja vidjeti ukazi- misli prema kojoj je egzistencija ku i funkcionalisti~ku predrasu- Hannah Arendt {to je po tom pi- ~ovje~anstva ure|ena bezvre- du svojstvenu dru{tvenim zna- tanju nazna~ila »totalitarne she- Preveo s francuskoga Sr|an Raheli} 46 zarez II/24, 3. velja~e 2.

Sova (nakon reforme, sljede}eg dana) zaslijepljena ostaje Vrijeme luduje. nijema. Majmunova mladun~ad stvarala~ki tu~e po loncima Mi{ (zlo~esto): Po bijelom danu ne vidi istinu! nasred raskri`ja. Nauk prvi: Ponekad je mudro {utjeti. Stvara novi glazbeni val. Nauk drugi: Ponekad je bolje ni{ta ne vidjeti. Nauk: Problemi ne dolaze sami od sebe! Napomena: Ponekad vidi{ istinu tek kada se ugase re- Savjet: Usmjeravajte mlade u prometnike... flektori... Psst! Basne Stvarala{tvo Kornja~a (srednjih godina): Ve} sto godina lutam po svijetu, a nisam na{la pravdu! Uro{ Vo{njak Majmun (majmunski), nasred raskri`ja. Aligator, sav slinav: Tko traì, taj na|e... S transparentom: Omogu}ite stvarala{tvo mladun~adi! Sretni slu~aj (za sada sitog aligatora). Lukava Promet umrtvljen. Rasplet: Rije{en dvostruki problem. Lisica (lukavo) pod stablom obe}ava svraki ljep{u bu- Slon, s visine: Nevjerojatno! Oslobodite cestu! Savjet: Pogledajte oko sebe, prije nego po~nete gun|a- Lav (premda je vlast) upla{en sklapa kompromis s maj- ti! Z du}nost. Sa slovenskoga prevela Anamarija Paljetak Svraka (na grani) nema previ{e povjerenja. munom. Lisica (blago): Glasaj za me, ne}e ti biti ào! Svraka, sita govori: Kraaa (glasuje za lisicu)... Sir padne u lisi~inu nju{ku. Pouka prva: Odluka je bila dragovoljna! NAGRADNA KRI@ALJKA Pouka druga: Tko ima u kljunu, nema u glavi. Zaklju~ak: Razmisli prije nego otvori{ kljun... Uvjetna Prvi pu` (besku}nik) na|e praznu ku}icu i useli se u nju. Drugi pu` (s novom ku}icom): To je moja stara ku}ica! Drugi pu` tuì prvog puà. Naivnost (naivno): Zakon {titi siroma{ne! Vrijeme prolazi, polako. Drugi pu` dobije presudu. Prvi se pu` mora iseliti. Pouka {uti. Uvjetno je osu|ena... [kolska Sova (u~iteljica): U stara vremena bilo je lijepo. Mi{, {teto~ina: Potrebna je reforma {kolskog programa!

înjeni~ni i interpretacijski propusti Uz temat Pojmovnik hrvatske kulture 90-ih, Zarez, 21-22, 23. prosinca 1999. Damir Radi} mislili ste i uredili zgodan temat (Pojmovnik hrvatske kulture 90-ih) za posljednji pro{logo- S di{nji broj, no u prilozima dvojice va{ih suradnika do{lo je do ~injeni~nih, odnosno interpretacijskih propusta na koje vam skre}em pa`nju. U natuknici Domovinski rat Borisa Becka kaè se, me|u ostalim: »Bre{anov film Kako je po~eo rat na mom otoku gledalo je 100.000 ljudi u kinima...«. Rije~ je o neto~nom podatku; Bre{anov je film naime vidjelo preko tristo tisu}a ljudi za vrijeme redovne kinodistri- bucije. Dalje, u natuknici Srpskohrvatski istog autora navodi se sljede}e: »...iza{ao iz slu`bene uporabe u Hrvat- skoj«, te se tonom teksta sugerira da je slu`bena upo- treba srpskohrvatskog do 1990. godine bila u Hrvat- skoj {iroko rasprostranjena. Ona je me|utim, koliko je meni poznato, uglavnom bila ograni~ena na JNA i djelomi~no miliciju (velikoj ve}ini hrvatskih Srba mate- rinski je jezik bio hrvatski, {to su i oni sami, barem sude}i po mom iskustvu, izraàvali prilikom popisa stanovni{tva 1991. godine), a apsolutnu dominaciju imala je hrvatska standardna (knjièvna) varijanta, ~iji je slu`beni naziv u Hrvatskoj jo{ od po~etka sedamdesetih godina, kao {to vam je poznato, bio hrvatski ili srpski jezik. Napokon, Jurica Pavi~i} u natuknici Sveto ime kaè i sljede}e: »Franjo ni ovom prilikom nije uspio oti}i dalje od imitiranja austrijske provincije: takvo klupsko ime (misli se na nogometno ime Croatia kao pandan nogometnom imenu Austria, op. D. R.) pojava je opa- èna u Salzburgu i Klagenfurtu.« Istina je me|utim da takvo ime nije zapaèno samo u austrijskoj provinciji, nego se javlja i u samom srcu biv{e Habsbur{ke Mo- narhije, Be~u. Naime najpoznatiji je austrijski nogo- metni klub, uz Rapid, Austria iz Be~a, (Sturm, koji je Kupon zadnje dvije godine igrao u Ligi prvaka, afirmirao se Rje{enja s nagradnim kuponom poslati tek osamdesetih godina), iz ~ega mogu proiza}i i dru- u redakciju do 12. velja~e 2000, a ime ga~iji tonovi od onih koji su sugerirani u natuknici dobitnika bit }e objavljeno u sljede}em npr. da se nije imitirala provincija, nego centar. To broju 17. velja~e 2000. Frizerski salon vjerojatno ne mijenja puno na stvari jer kompleksa{ko imitiranje u svakom slu~aju ostaje, no za{to stvari ~ini- Leonardo poklanja bon u vrijednosti od ti gorima nego {to jesu i tako slijediti obi~aje onih koje 300,00 kuna. Izvla~enje nagrada se kritizira. 14. velja~e 2000. Uz najbolje èlje za dugo i uspje{no izlaènje, kao i za isplatu zaostalih honorara. Z 4 zarez II/24, 3. velja~e 2. 47

pedagog Stern, ro|en u Ukrajini, nagradu je dobio zbog izuzetne i »potpune« umjetnosti te za zasluge u pedesetogodi{njem pedago{kom radu s mladima diljem svijeta. Po- Sr|an Raheli}/Gioia-Ana Ulrich larna se nagrada od 1992. svake godine dodjeljuje glazbeniku s podru~ja rocka i jazza te jednome Francuska glazbeniku klasi~ne glazbe uz iznos od milijun {vedskih kruna (oko de- Patrice Chéreau snima u Londonu vetsto dvadeset tisu}a kuna). Do dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja sada su nagra|eni umjetnici poput Patrice Chéreau, dobitnik Cesara Stevieja Wondera, Eltona Johna, za 1999. godinu (za film Oni koji ne adresa uredni{tva: Hebrangova 21, Zagreb Brucea Springsteena, Eltona Joh- telefon: 4855 449, 4855 451 vole i}i }e vlakom, reìrao je izme|u na, Paula McCartneyja, Pierrea ostalog i film Kraljica Margot i kaza- Bouleza, Ravija Shankara i Mstisla- fax: 4856 459 li{nu predstavu U samo}i pamu~nih va Rostropovi~a. [vedski kralj Karl e-mail: zarezªzg.tel.hr polja), zapo~eo je u sije~nju u Lon- Gustaf 15. }e svibnja u Stockhol- uredni{tvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati donu snimanje svojeg novog filma mu uru~iti nagrade Bobu Dylanu i nakladnik: Druga strana d.o.o. ra|enog po predlo{ku Hanifa Ku- Isaacu Sternu. (G.-A. U.) reishija. Izjavio je da se odlu~io na za nakladnika: Boris Maruna snimanje u Londonu i na engle- poslovna direktorica: Marcela Ivan~i} skom jeziku kako bi ostao vjerniji glavna i odgovorna urednica: Andrea Zlatar stvarnim mjestima zbivanja radnje, zamjenik glavne urednice: Dean Duda ali i poticanju razvoja europskog Velika redaktori: Boris Beck, Dragutin Lu~i} Luce filma. Naslov je filma Intimacy, a u njemu glume Mark Rylance, Kerry Britanija redakcijski kolegij: Fox, Timothy Spall i pjeva~ica nardo Bertolucci i Ken Loach. Or- Grozdana Cvitan, Nikica Gili}, Nata{a Govedi}, Giga Marianne Faithfull. Film govori o ganizatori su izjavili da je kino Povrat originalnih skulptura u Gra~an, Agata Juniku, Pavle Kalini}, Vi{eslav Kirini}, èni koja posje}uje jednog mu{kar- »najpopularniji medij i koji najbolje Partenon Branimira Lazarin, Katarina Luketi}, Jurica Pavi~i}, Iva ca svake srijede poslijepodne, moè mobilizirati javnost na teme Ple{e, Du{anka Profeta, Dina Puhovski, Sr|an Raheli}, kao {to su rasizam i po{tivanje pra- Elgin Marbles skupina je gr~kih isklju~ivo zbog seksa. Oni nikada skulptura iz 5. stolje}a prije Krista Sabina Sabolovi}, Ana Schmidtbauer, David [porer, ne razgovaraju... Ako je seks na~in va ~ovjeka«. Oni èle da kino stvori i Europu gra|ana, a ne samo Euro- koje su se nalazile na Partenonu i Igor [tiks, Davorka Vukov Coli} susreta i upoznavanja dvoje ljudi, koje je Thomas Bruce, grof od El- {to oni znaju jedno o drugom? pu jedinstvene valute, budu}i da su grafi~ki urednik: @eljko Zorica sve europske zemlje suo~ene s pro- gina (1766-1841), po~etkom 19. lektura: Marko Plavi} Chéreau procjenjuje da }e u Engle- stolje}a o{te}ene prenio iz Atene u skoj film biti prihva}en kao blemom integracije imigranata, tajnik redakcije: Sr|an Raheli} porastom rasizma i rastom popu- London. Britanski muzej trebao bi »tipi~no francuski uradak«, dok }e priprema: Kolumna d.o.o., Zagreb larnosti stranaka ekstremne vratiti Gr~koj polovicu skulptura, ga Francuzi vjerojatno smatrati napraviti kopije dijelova koji nedo- tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a »vrlo engleskim«. (S. R.) desnice. Izazov novog tisu}lje}a je stvaranje Europe jednakosti i soli- staju i razmjenjivati se s Grcima darnosti. Datum 21. oùjka svakih nekoliko desetlje}a. Pomalo Tiskanje ovog broja omogu}ili su odabran je zato {to je to Svjetski kontroverznu ideju predloìo je je- Institut Otvoreno dru{tvo Hrvatska dan borbe protiv rasizma. (S. R.) dan od vode}ih britanskih Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Njema~ka stru~njaka za kiparstvo, John Lar- Camille Pissarro, Staatsgalerie Stut- son. Istaknuo je kako se sva|a ne tgart, do 1. svibnja 2000. moè nastaviti u nedogled i kako je kompromis jedini mogu}i nastavak Camille Pissarro (1830-1903) sma- [vedska za razrje{enje postoje}e situacije. tra se jednim od najutjecajnijih Stoga predlaè da se Grcima vrati umjetnika francuskoga impresio- Nagrada Sternu i Dylanu polovica kopija i originala, a da nizma koji se usprkos tome do Akademija za Muziku u Stockhol- ostatak ostane u Londonu. Na Par- danas nalazi u sjeni svojih slavnih mu dodijelit }e Isaacu Sternu i tenonu gotovo da i nema skulptura, Cijene oglasnog prostora kolega Moneta, Renoira i Gaugui- Bobu Dylanu {vedsku Polarnu na- a Larsonov je prijedlog na Parte- 1/1 stranica 4500 kn na. [tutgartska Dràvna galerija, gradu za dostignu}a na podru~ju non vratiti kopije skulptura. nakon izlo`bi Johanna Heinricha Skulpture postoje oko dvije i pol ti- 1/2 stranice 2500 kn Füsslija i Paula Gauguina, nastavlja su}e godina, no to ne zna~i da }e i 1/4 stranice 1600 kn sa ciklusom posebnih izlo`bi o dalje opstati. Konzervator Larson 1/8 stranice 900 kn umjetnosti 19. stolje}a. Po prvi put tvrdi kako }e ljudi morati shvatiti u Njema~koj Stuttgart je napravio da se originali moraju ~uvati u za- retrospektivu u kojoj predstavlja tvorenome prostoru te da }e se sve stvarala~ke faze istaknutoga posjetitelji morati naviknuti na ko- PRETPLATNI LISTI] umjetnika, od ranih radova i im- pije. Laserska tehnologija danas je izrezati i poslati na adresu: presionizma do toliko uznapredovala da se identi~- neoimpresionisti~koga kasnog stila. ne kopije partenonskih skulptura Izlo`ba sadrì oko devedeset ekspo- mogu reproducirati i zamijeniti za nata me|u kojima se nalazi nekoliko milijuna funti. Larson na- {ezdeset slika te trideset crteà, pa- vodi primjer rimskoga friza iz 1. dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja stela, gva{eva i grafika iz vremena stolje}a koji je pohranjen na zatvo- 10000 Zagreb, Hebrangova 21 izme|u 1856. i 1903. godine. U sre- renom i ~ija je reprodukcija @elim se pretplatiti na za ez: , r di{tu izlo`be nalazi se slika napravljena u razdoblju od desetak 6 mjeseci 120,00 kn s popustom 100,00 kn dana, za tisu}u osamsto funti. Ko- , velikoga formata pod nazivom Vr- 12 mjeseci 240,00 kn s popustom 200,00 kn tlar (1899) koja je od 1901. godine piju izra|enu od mramora nije Kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove te vlasni{tvo [tutgartske galerije i mogu}e razlikovati od originala te odrediti godinu njezina nastanka. studenti i u~enici mogu koristiti popust: koja pripada rijetkim kasnim Pis- , sarroovim djelima koja prikazuju Laserska tehnologija morala bi se 6 mjeseci 85,00 kn , jedan jedini veliki lik. (G.-A. U.) primjenjivati kod ve}ine zna~ajni- 12 mjeseci 170,00 kn jih spomenika i trebala bi postati Za Europu godi{nja pretplata 100.- DEM, za ostale standardnim postupkom, jer foto- kontinente 100,00 USD. glazbe. Pedesetosmogodi{nji ame- grafije nisu dovoljne. ri~ki pjeva~ i kompozitor Bob Glasnogovornik Britanskoga muzeja PODACI O NARUÎTELJU [panjolska Dylan progla{en je jednim od naj- tvrdi kako je vra}anje skulptura ime i prezime: ______ve}ih rockumjetnika dana{njega Gr~koj u nadle`nosti politi~ara, bu- Jorge Semprun predsjednik festi- du}i da se one jo{ uvijek nalaze u adresa: ______vala o ljudskim pravima vremena. Sedamdesetdevetogodi{- Z nji volinist i slavni glazbeni vlasni{tvu Muzeja. (G.-A. U.) [panjolski pisac Jorge Semprun i telefon/fax: ______nekoliko europskih redatelja uùr- bano rade na organizaciji vlastoru~ni potpis: ______europskog filmskog festivala koji }e Uplate na ìro-ra~un kod Zagreba~ke banke: biti posve}en ljudskim pravima, a 30101-601-741985. Kopiju uplatnice priloìti listi}u. odràt }e se 21. i 22. oùjka ove godine u pet europskih gradova: Lilleu (Francuska), Barceloni ([panjolska), Münchenu (Njema~ka), te u jednom talijanskom i jednom bri- tanskom gradu koji jo{ nisu odre|eni. Pokrovitelji manifestacije u tim }e zemljama biti Bertrand Tavernier i Claude Lelouch, Pedro Almodóvar, Wim Wenders, Ber- 48 zarez II/24, 3. velja~e 2. predstavljamo

Vladimira Spindler Ro|ena 2. o`ujka 1976. Unatrag tri godine profesionalno radi i `ivi od fotografije. ,Spindler