HRVATSKI NEOVISNI NAKLADNICI Jesmo li izdali knjigu? Pi{u i govore: Jesmo li Albert Goldstein, izdali knjigu? Du{anka Profeta e postoji pouzdano mjerilo kojim bi se u postocima mo- glo izra~unati koji je segment hrvatske kulture najja~e de- N vastiran desetogodi{njom vladavinom HDZ-a. Filma{i ~upaju kosu nad gospama i ~etverore|em, likovnjaci pla~u nad ~u- dima hrvatske naive i podizanjem spomenika zbog kojih se preo- ravaju gradski parkovi... Pri~a o knjizi i jeziku dijeli istu sudbi- nu. [to se jezika ti~e, dovoljno govori ~injenica da je u sabor- skoj Komisiji za jezik jedno vrijeme sjedio Vice Vukojevi}, vje- rojatno po kazni. Nakon [kegrine definicije da je knjiga »ono izme|u korica« bilo je jasno da je jedini tiskani list papira koji Boris Beck, Nenad zanima vladaju}e strukture onaj plavi~asti, s likom Klare Schu- mann. Kronologija propasti izdava{tva po~inje kao i sve kronologije propasti u ovoj zemlji pretvorbom, ~iji su se rezultati vidjeli od- mah: u knji`arama Mladosti umjesto knjiga stajala je profitabilnija roba igra~ke, lonci i pelene. Broj knji`ara pada vrtoglavom brzi- nom, pa danas u Hrvatskoj postoje i ~itavi gradovi bez ijedne knji- i `are. Znanstvena literatura tiska se rijetko, jer je naj~e{}e rije~ o knjigama ~ija je proizvodnja skupa, a tr`i{te malo, te su za takva iz- danja potrebne dr`avne subvencije, koje se godinama ~ekaju i naj- ~e{}e ne do~ekaju. d e Po~etkom devedesetih osnivaju se male nakladni~ke ku}e koje ~itavo desetlje}e opstaju na ~istom entuzijazmu i energiji vlasnika, a oni pak oda{ilju brojne apele, daju do iznemoglosti izjave za tisak Popovi}, Branko o tome kako }e knjiga nestati ne promijeni li se dr`avna politika i odnos prema knjizi. Nakon osam godina trud je urodio plodom: od 1. sije~nja 1998. godine na knjigu se pla}ao PDV od dvadeset i dva posto {to je, prema [kegrinim rije~ima, najbolji na~in da se izda- y va{tvo revitalizira, jer »}e svaka kuna poreza na dodanu vrijednost z pla}ena za knjigu biti stostruko vra}ena«; izjava mudro{}u, a i re- zultatima, sli~na onoj da }e Hrvati izgraditi stariji i ljep{i Stari k a most. Paradoks doma}eg izdava{tva devedestih i{~itava se iz ~inje- nice da je ve}ina prevo|enih i u svijetu cijenjenih autora objavlje- na u malim, neovisnim izdava~kim ku}ama, dok su se od dr`ave sponzorirane institucije bavile tiskanjem djela Franje Tu|mana i Zlatka Canjuge, promovirale Maruli}a i ulagale novac u megalo- manske projekte poput Stolje}a hrvatske knji`evnosti. Politika dr`av- nog otkupa knjiga za javne knji`nice vidljiva je na policama tih ^egec, Slavenka knji`nica na kojima naj~e{}e nije mogu}e na}i niti jednu Jergovi}e- vu knjigu ili knjigu Slavenke Drakuli}, ali mo`ete posuditi nekoli- ko primjeraka Maje Freundlich. Pad kupovne mo}i stanovni{tva te smanjenje tr`i{ta nakon osa- mostaljenja Hrvatske ekonomski su razlozi koji su uz dr`avni ne- mar rezultirali stanjem, u kojem se naslov prodan u vi{e od pet stotina primjeraka mo`e smatrati bestsellerom. No postoji jo{ jed- no, ne manje va`no pitanje, o kojem nismo skloni razgovarati iz ra- znih razloga. Pitanje glasi: ima li u Hrvatskoj kriti~ne mase ~itate- lja neophodnih za odr`avanje izdava{tva primjerenog jednoj maloj europskoj dr`avi? Odgovor jo{ uvijek ne znam, ali se pone~eg sje- }am. Sje}am se, na primjer, fotografije snimljene u Pragu, po~et- kom sedamdesetih godina. Na fotografiji je duga~ka kolona ljudi koji ~ekaju otvaranje knji`are kako bi kupili netom iza{lu knjigu. Drakuli} Kolone kojih se sje}am iz djetinjstva uglavnom su bile za kavu, de- terd`ent ili banane iz vremena ekonomske reforme Milke Pla- ninc.KTX Jesmo li izdali knjigu? Priredila Du{anka Profeta stranice 21-28 ISSN 1331-7970 dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja zagreb, 3. velja~e 2000, godi{te II, broj 24 cijena 10,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit Razgovor: Hrvoje Kraljevi}, ministar znanosti Vrijeme inventure stranice 8-9 Kritika Hrvatska moderna povijest O Du{anu Biland`i}u pi{e Danja [ilovi} Kari} stranice 12-13 Likovnost: Muzej nove strukture Tihomir Milovac stranica 19 Nata{a Govedi}: Konstrukcija »tipi~nog« Balkanca stranica 32 Peter Sellars, kazali{ni redatelj Kultura je kontekst u kojem `ivimo stranice 40-41 LA LOTTA CONTINUA! SU^ELJAVANJA PREDSJEDNI^KIH KANDIDATA Dejan Kr{i}, Nata{a Govedi}, Tihomil Radja stranice 3, 6-7, 11 2 zarez II/24, 3. velja~e 2. Pripustimo li si antikvarijat kao gdje je {to `ivo bi}e u kojem svaka natisnuta knjiga na polici di{e i ima svoje mjesto, obuzet }e nas potraga za logikom struktura. Jednako tako, nizanjem vrlo Zarezi , kratkih i pro~i{}enih pri~a, ovaj Info: sije~anj 2000. Dina Puhovski, Du{anka, Profeta, Iva Ple{e, Katarina Luketi} 4 Antikvarijat izaziva ponovno Pakt o stabilnosti, Divna ]ori} 4 postavljanje stvari na svoje mjesto. Dani bioetike Hrvoje Juri} 10 Odmi~u}i kroz knjigu ~itatelj U `ari{tu: predsjedni~ko su~eljavanje naslu}uje sve kompleksniji, slojevi- , tiji i sveobuhvatniji svijet kojeg La lotta continua! ,Dejan Kr{i} 3 tvore ove epizode. Uz malu pomo} prijatelja Grozdana, Cvitan 5 Naslanjaju}i se na alephovski, ali i Razgovor s Dra`enom Budi{om, Nata{a Govedi} 6 na harmsovski suvremeni svijet Razgovor sa Stipom Mesi}em Nata{a, Govedi} 7 kulture i znanosti, Antikvarijat se Tko se boji Mesi}a, boji se i Budi{e Tihomil Radja 11 otvara kao prostor izazova - pul- Kultura, znanost, politika siraju}eg sabiranja i rasapa. , Grafika i nova vlast Pavle Kalini}, 5 Katarina Ma`uran Jure{i}, Razgovor s Hrvojem Kraljevi}em: Vrijeme inventure, Davorka Vukov Coli} 8-9 urednica Biblioteke 90 stupnjeva Kuda idu nevladine organizacije, Bojan Munjin 10 O oblacima i promjenama Katarina, Luketi} 11 Hrvatska moderna povijest Du{ana Biland`i}a Danja [ilovi} Kari} 12-13 Antikvarijat od ovog , tjedna u izabranim Razgovor Ivana Prpi}a i Vuka{ina, Pavlovi}a Omer Karabeg 14-15 ]eranje do Stambola Biljana Srbljanovi} 16 knji`arama Likovnost , Razgovor s Lórándom Hégyjem, Evelina Turkovi} 16-17 Onufri 99 Nata{a, Ili} 18 Muzej nove strukture Tihomir, Milovac 19 Inventura umjetnosti stolje}a, Rosana Ratkov~i} 20 Poruka kraja poruke Radmila, Iva Jankovi} 20 Od {estara do identiteta Mirko Petri}, 29 Improvizacije i skulpturiranje dru{tvene svijesti Rade Jarak 29 Kazali{te , Splitski milenijski akvarel, Filip Krenus 30 U spomen Gumbeku Dragutin, Lu~i} 31 Konstrukcija »tipi~nog« Balkanca, Nata{a Govedi} 32 Razgovor s Peterom Sellarsom, Rob Riemen 40-41 Berlin za po~etnike Damir Ma|ari} 43 Film , Nje`na pri~a o djetinjstvu Nikica Gili} 31 Glazba , Slu{ati bez straha Zrinka Mati} 33 Kritika , Sociolo{ka i politolo{ka slika Hrvatske, Du{an @ubrini} 34 Kronika mra~nih godina, Norman Manea 35-36 Bijesne `ene no}i ,Miroslav Mi}anovi} 37 Me|u krajnostima Vedrana, Martinovi} 38 Teolo{ke obratnice Vi{eslav, Kirini} 39 Prskalice umjesto vatrometa Andreja, Gregorina 39 Izvrsna psiholo{ka detekcija, Jurica Pavi~i} 41 Po~etak i metoda Jean-Claude Poizat 45 Slovenska knji`evnost , An|eli , Brane Mozeti~ 42 Basne Uro{ Vo{njak 46 Reagiranja , ^injeni~ni i interpretacijski propusti Damir Radi} 46 Zarezi , Ukratko: knjige i ~asopisi Du{anka Profeta, Mirna [oli}, Dragan Koruga, Rade, Jarak, Filip Krenus 44-45 Eurozarezi Sr|an Raheli}, Gioia-Ana Ulrich 47 Predstavljamo fotografe Vladimira Spindler 48 TEMA BROJA: JESMO LI IZDALI KNJIGU? priredila: Du{anka Profeta ve} od , 120.000 kn Jesmo li izdali knjigu? Du{anka Profeta 21 Razgovor s Albertom Goldsteinom: , Knjiga kao strate{ki cilj svake kulture Du{anka Profeta 22 , Najpovoljniji uvjeti kreditiranja [to je knjiga Hrvatskoj Hrvatski neovisni nakladnici 22 , Banzaiiii! Boris Beck 23 bez jamaca na 3, 4 i 5 godina , Apel za spas knjige i knji`evnosti Dru{tvo hrvatskih knji`evnika 23 Razgovor s Nenadom Popovi}em: , Va`no je ne zvati se Ljubomir Du{anka Profeta 24-25 Razgovor s Brankom ^egecom: , Ne `elimo proizvoditi knjige za skladi{te Du{anka Profeta 26-27 Razgovor sa Slavenkom Drakuli}: , U Hrvatskoj kao da me nema Andrea Zlatar 28 RAKITJE - Stari hrast 29 - Tel. 33 73 141 Tel/fax. 33 72 163 zarez II/24, 3. velja~e 2. 3 samo u svojevrsnoj ucjeni i izbor- vatskog dr`avotvorstva apsolutno no va`ne igre i igrice politi~ke kla- vo kao apsolutnu vlast, a sada nam noj prevari jer paket-aran`man neprihvatljivo jest ideja da ja kao se, a sve bi to uslijedilo relativizira- to isto govori i pobjedni~ka oporba!? nikad nije bio spominjan u parla- pojedinac, kao gra|anin, kao ljud- njem jedne velike izborne pobjede, sko bi}e naprosto a ne tek kroz mentarnoj kampanji rije~ o me- odnosno pobjedom nekoga drugo- Kad Ra~an upozorava da umje- ga, a ne Dra`ena Budi{e na pred- sto Tu|mana ne izaberemo nasmi- sjedni~kim izborima«, [najder za- je{enog Tu|mana, on je u pravu, boravlja da odricanje od partiku- samo se o~igledno razilazimo u larnog sadr`aja (»beskrajna proce- duralna natezanja, parlamentarne shva}anju tko je Tu|manu bli`i!? krize, igre i igrice politi~ke kla- Ne mo`e nam ne biti sumnjivo kad La Lotta continua! se...«) za ra~un Stvari (»paket pro- vidimo tko sve na razli~ite na~ine mjena«), na koncu vodi do gubitka druka za Budi{u. Zvonimir [epa- Demokratski izbori su hanizmu ideolo{ke obmane koji }e pripadnost nekoj nacionalnoj ili et- same Stvari, tj.