Eötvös Loránd Tudományegyetem Bölcsészettudományi Kar
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Eötvös Loránd Tudományegyetem Bölcsészettudományi Kar DOKTORI DISSZERTÁCIÓ WALKÓ ÁDÁM SUVREMENA HRVATSKA KRATKA PRIČA A KORTÁRS HORVÁT KISPRÓZA Irodalomtudományi Doktori Iskola Kulcsár Szabó Ernő Szláv irodalmak Program Milosevits Péter Dr. Nyomárkay István CMHAS., professor emeritus Dr. Virág Zoltán PhD., habilitált egyetemi docens Prof. Dr. Helena Sablić Tomić, egyetemi tanár Dr. Milosevits Péter DSc., habilitált egyetemi docens Dr. Vig István PhD., habiltált egyetemi docens Dr. Kiss Szemán Róbert Dr. Heé Veronika Prof. Dr. Lukács István, egyetemi tanár SADRŽAJ I. UVOD – MAMIHLAPINATAPEL....................................................................................... 3 II. KRATKA PRIČA – „PASTORČE KNJIŽEVNE ZNANOSTI“...........................................5 II. 1. DEFINICIJE I OBILJEŽJA............................................................................5 II. 2. URBANOST.................................................................................................13 II. 3. INTERMEDIJALNOST................................................................................26 III. KORIJENI SUVREMENE KRATKE PRIČE U HRVATSKOJ.......................................37 III. 1. FANTASTIČARI...........................................................................................37 III. 2. PROZA U TRAPERICAMA..........................................................................45 IV. KRATKA PRIČA OSAMDESETIH GODINA – „VREMENA SU TEŠKA ALI MODERNA“...........................................................................................................................52 IV. 1. ČASOPIS I BIBLIOTEKA QUORUM......................................................52 IV. 2. PROZA QUORUMAŠA..............................................................................55 IV. 3. GARACZI I HAZAI – DVA MAĐARSKA QUORUMAŠA.....................77 V. KRATKA PRIČA DEVEDESETIH GODINA – GODINE RATA I RAZDOBLJE TRANZICIJE............................................................................................................................81 V. 1. KRATKA PRIČA U PODRUMU................................................................81 V. 2. PLURALIZAM KONCEPCIJA I DISPERZIJA ČASOPISA......................85 V. 3. KRITIČARSKA SCENA KAO PODLOGA ZA KRATKU PRIČU U NOVOM TISUĆLJEĆU..........................................................................................................92 VI. SENZIBILITET INFORMACIJSKOG DRUŠTVA U KRATKOJ PRIČI.......................95 VI. 1. FESTIVAL ALTERNATIVNE ILI A – KNJIŽEVNOSTI – FAK.............95 VI. 2. EVENTUALISTI..........................................................................................98 VII.. RAZNOLIKOST ŽANRA U ANTOLOGIJAMA EROTSKIH KRATKIH PRIČA....101 VIII. ZAKLJUČAK – DRUGA RENESANSA KRATKE PRIČE?.....................................116 IX. BIBLIOGRAFIJA............................................................................................................118 - 2 - I. UVOD – MAMIHLAPINAPATEL Mamihlapinatapel. Od Krešimira Bagića sam čuo ovu čudnu i mističnu riječ, koju sam kasnije i u pisanoj formi sreo. Po Guinessovoj knjizi svjetskih rekorda, ova je riječ iz Tierra de Fuega najjezgrovitija od svih ostalih. Na jeziku Yahgana to pripovijeda zapravo kratku priču: dvoje se gleda u oči, oboje se pritom nadaju da će onaj drugi započeti željenu igru, ali oboje oklijevaju. Ovaj rad se ne može ipak sastojati od jedne riječi kada je cilj prikazivanje suvremene hrvatske kratke priče. Treba bezbroj riječi da bi se obuhvatila složena povijest, raznolikost oblika, široki izbor pripovijedačkih postupaka, beskonačnost kvantitativne varijabilnosti i jedinstvo dojma. Ovaj rad pokušava deskriptivno i dijakronično prikazati oblike i odlike kratkopričaške produkcije u Hrvatskoj od pojave njenog postmodernog (suvremenog) oblika. Viktor Žmegač određuje četiri kriterija za detaljan opis nekog književnog stanja: životna dob, kontinuitet, paradigmatičnost i primordalitet. Ali kako da primjenimo ove kriterije kada već ni sam naziv predmeta promatranja nije jednoznačan ili dosljedno upotrebljen? Već iz drugog poglavlja se vidi da ni književna znanonst nije složna oko pojma kratke priče, mogle bi se voditi rasprave u nedogled o kratkoći kratke priče, pričati danima o tome što znači „priča” i što se sve može smatrati pričom. Nije ni književna genologija razriješena – po nekima je vrsta, drugi misle da je podvrsta, opet drugi da nije uopće postojeća forma, jer je svaka kratka priča novela. Je li moguće ovakvu gipku kategoriju uopće sustavno promatrati ili bi se trebalo pojedinačno, svaku kratku priču tretirati kao mikrokozmos koji je jedinstven i neponovljiv? Teorijska svijest, naravno, ne dozvoljava takve dvojbe. Bit i opravdanje njezine biti jest da stalno traži odgovore, i koliko je širok smisao upitnog predmeta, toliko široko se i teorija treba naprezati, čak i do Diogena, ako treba. Od četiri kriterija ovaj rad stavlja naglasak na kontinuitet i paradigmatičnost, jer je ta dva aspekta moguće što šire naprezati, a razdoblje od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća do danas to i zahtijeva. A kontinuitet postoji u suvremenoj kratkoj priči, to dozvoljava da priču Pavla Pavičića iz 1973. i prvi hrvatski hypertekst s početka novog tisućljeća također smatramo suvremenim, postmodernim, a to su urbanost i/ili intermedijalnost. Paradigmatičnost unutar proznog korpusa datog perioda se mijenja uz svaki model, svaki prepoznatljivi koncept se drugačije tretira: sedamdesetih fantastičarska kratka priča je periferna pojava, osamdesetih je kratka priča quorumaša genološka nositeljica, devedesetih se kratka priča kritičkog mimetizma nalazi u centru, a nakon drugog milenija postaje središnji medijski fenomen. - 3 - Tijekom promatranja sam se stalno susretao s tom ambivalentnim labavošću da se ne zna točno što se pojmom kratke priče može smatrati i zašto. Ova otvorenost ujedno uvjerava i u istinsku bit kratke priče: stalno se mijenja, ovisno o vremenu/prostoru i senzibiliztetu autora. Zato je su ovaj rad uvršteni kod svakog promatranja i sociološki, kulturološki, a ponekad i filozofsko-politički aspekti analize. Rad povlači paralelu između poetike kratke priče quorumaša i koncept kratkih priča dvaju mađarska autora iz osamdesetih, te između književnog položaja i statusa tadašnje hrvatske i mađarske kratke priče. Bez uključena izvanknjiževnih aspekata osim pojedinačnih analiza pojedinih tekstova ništa se ne bi postiglo, i onda bi se rad stvarno sastojao, ne od jedne riječi, već jedne rečenice: ne postoji kratka priča, samo kratke priče. Zato su u ovaj rad uvršteni tijekom promatranja i sociološki, kulturološki, a ponekad i filozofsko-politički aspekti analize, te postavljanje pitanja o mogućnostima književnih istraživanja i kritika u promijenjenom društveno-ekonomskom okruženju, s posebnim pozorom na strukturalne promjene unutar tiskanog i elektroničkog medija. - 4 - II. KRATKA PRIČA KAO „PASTORČE KNJIŽEVNE ZNANOSTI” II.1. DEFINICIJE I OBILJEŽJA Reci, kako je bilo? Tako nastaje priča. Ona je odgovor na pitanje. Zar tako? Je l’ tako? Stvarno? Šta kažeš? Je l’ si ti baš video? Čuo si? To se tebi desilo, tebi? A onda? Šta posle? Pa kako se sve to završilo? Jara Ribnikar-Niko ne živi bez priče Na recentnoj književnoteorijskoj i kritičarskoj sceni kratka priča još nije jednoznačno ili terminološki definirana i žanrovski istraživana na pregledni način, te dolazi do dužih polemiziranja ili neodlučnosti već oko obrazloženja sintagme kratka priča. Šarena varijabilnost rabljenih termina za opis kratkog proznog izraza u engleskom znanstvenom diskursu koji se manje-više koriste kao sinonimi, ukazuje također na labilnu i nedostatnu sliku o definiciji termina takve otvorene i gipke književne kategorije. Zanimljivo je pregledati u različitim jezicima heterogenost naziva kojima se pokušavalo opisati, ili štoviše – s obzirom na savitljivost i supostojanje bezbroj individualnih koncepcija u proznim ostvarenjima – uloviti metodološkim i teorijskim akrobacijama ovu književnu pojavu. Sljedeća tabela, koja sadrži i neke ostale prozne forme, pruža pogodni sažetak usporedbe. 1. Nazivi različitih proznih oblika u različitim jezicima tale, story, tale, short short story, Engleski (hi)story novel plot short story short story Španjolski historia cuento novela novela - novella, Talijanski storia racconto romanzo noveletta, situazione vicende nouvelle, Francuski historie conte roman récit court récit Njemački Geschichte Erzählung Novelle Roman Kurzgeschichte, Skizze короткий история, pассказ, Ruski рассказ, роман новелла сказ повесть повесть priča, pripovijetka, novela, (kratka) kratka priča, Hrvatski roman pripovijetka pripovijest kratka priča crtica, noveleta történet, rövidtörténet, Mađarski elbeszélés novella regény elbeszélés kispróza - 5 - Za naš predmet promatranja su od osobite važnosti četvrti i posljednji stupac koji se odnose na razne književne nazive novele/kratke priče i suvremene kratke priče. Sam termin short story je prvotno nastao u S.A.D.-u, pritom misleći na novele E.A. Poa, W. Irvinga, N. Hawthorna i dr., označavajući tipični američki novelistički oblik modernizma, s velikim utjecajem američkog folklora i usmenog pripovijedanja, a za taj oblik kratke proze u europskom znanstvenom diskursu se koristi riječ novela (lat. novellus – nov). Prvobitno, u doba cara Justinijana latinska riječ u pravnom žargonu značila je „novi dio“,“novinu“ koja se dopisuje već napisanom kodeksu, a kao oznaka za književnu vrstu se počinje koristiti u ranoj talijanskoj renensansi, od Boccacciova Dekamerona, što je Geoffrey Chaucer preuzeo