PROSTOR POSEBNI OTISAK/ 238-253 Znanstveni Prilozi Ivan Mlinar Sandra Smiljaniæ

24 [2016]2[52] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBANPLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM UDK | CODEN PORREV ISSN 1330-0652 7-12 [2016] 131-308 24 [2016]2[52] OF ARCHITECTURE FACULTY OF ZAGREB, UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE UDC

71/72 PROSTOR POSEBNI OTISAK/ 238-253 Znanstveni prilozi Ivan Mlinar Sandra Smiljaniæ

Scientific Papers SEPARAT UDK 711.433:791.43”19/20” Pregledni znanstvenièlanak filmovima u znanstvenofantastiènim Uloga grada OFFPRINT UDC 711.433:791.43”19/20” Subject Review Movies in ScienceFiction The RoleoftheCity 238

Sl. 1. Dominantna obilježja gradova u znanstvenofantastiènim filmovima: 1 - Metropolis - Mega City One, Dredd (2012.) 2 - Grad-stroj - Space Station V, 2001: A Space Odyssey (1968.) 3 - Degenerativni grad - Los Angeles 2019., Blade Runner (1982.) 4 - Regresivni grad - Snowpiercer (2013.) 5 - Virtualni prostor - The Matrix (1999.) Fig. 1 Predominant features of cities in sci-fi movies: 1 - Metropolis - Mega City One, Dredd (2012) 2 - City-machine - Space Station V, 2001: A Space Odyssey (1968) 3 - Degenerative city - Los Angeles 2019, Blade Runner (1982) 4 - Regressive city - Snowpiercer (2013) 5 - Virtual space - The Matrix (1999)

1 2

3 4

5 PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers 24[2016] 2[52] 239

Sandra Smiljaniæ, Ivan Mlinar

Sveuèilište u Zagrebu University of Zagreb Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 [email protected] [email protected] [email protected] [email protected]

Pregledni znanstveni èlanak Subject Review UDK 711.433:791.43”19/20” UDC 711.433:791.43”19/20” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02. - Urban and Physical Planning Èlanak primljen / prihvaæen: 20. 10. 2015. / 8. 12. 2016. Article Received / Accepted: 20. 10. 2015. / 8. 12. 2016.

Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima The Role of the City in Science Fiction Movies

film movie grad city vizije gradova visions of cities znanstvena fantastika science fiction znanstvenofantastièni filmovi science fiction movies

U radu se prezentiraju i propituju tehnološke, kulturološke, sociološke, filo- This paper explores the technological, cultural, sociological, philosophical and zofske i psihološke znaèajke ljudskog staništa kroz analizu gradova kao psychological features of a human habitat through an analysis of cities as key kljuènih protagonista narativa znanstvenofantastiènih filmova. Gradovi se u science fiction movie protagonists. Cities in this genre fall into several catego- tom žanru mogu podijeliti po svojim dominantnim obilježjima na metropolise, ries depending on their predominant characteristics: the metropolis, degene- degenerativne gradove, regresivne gradove, gradove-strojeve i virtualni pro- rative city, regressive city, city-machine and virtual space. Sci-fi movies are a stor. Znanstvenofantastièni filmovi vrijedan su izvor razumijevanja, kritike i valuable source of understanding, criticism and inspiration for contemporary inspiracije suvremenoga društva i grada. society and the city. PROSTOR 240 2[52] 24[2016] 238-253 S. SMILJANIÆ, I. MLINAR Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD broda kroz prvi kadar, konzultiranjem znanstvenika i napredcima postignutim u podruè- INTRODUCTION ju specijalnih efekata. U ovom su èlanku analizirani znanstveno- fantastièni filmovi pretežito nove generacije, snimljeni nakon 1968., u kojima je sveobu- hvatna vizija svijeta, prostora i vremena koji nastanjuju sastavni dio atmosfere i radnje filma.6 Ta vizija nije nužno uspješna nado- gradnja suvremenoga svijeta, ali je uvijek po- zornosti vrijedna kritika društva, prostora i vremena, pa tako i suvremenoga grada. U službi narativa znanstvenofantastiènih filmova gradovi buduænosti postaju staništa i odraz današnje vizije distopijskog odnosno utopijskog društva. Kultni su znanstvenofantastièni filmovi neo- djeljivi od okruženja u kojima se odvija radnja pa je tako vizija kišnoga i vertikalnoga Los Angelesa 2019. sinonimna s Blade Runne- rom, Gigerov7 biomehanièki svijet s Alienom itd. Iako je radnja znanstvenofantastiènih filmova smještena u buduænosti, za snimanje se uz imaginarne gradove nerijetko koriste i postojeæi gradovi i graðevine, na koje je zatim nadograðena futuristièka estetika8 uko- rijenjena u prepoznatljivom, èineæi je tako vjerodostojnijom u oèima publike. Grad u znanstvenofantastiènim filmovima èesto je nanstvena fantastika je žanr koji su mnogi Z simptomatièan za moralno stanje društva, a pokušali definirati, ali nakon rasprava, uklju- èujuæi i onih na kojima je postavljeno pitanje jedna je od njegovih uloga brzo i jasno vizual- je li to uopæe žanr ili jednostavno setting na- no determiniranje politièkog i klasnog susta- rativa, konaèna definicija ne postoji.1 Upravo va svijeta koji prikazuje uporabom prepo- njegova širina i sposobnost da apsorbira u znatljivih i opæeprihvaæenih simbola. sebe sve ostale žanrove dovela je do brojnih 2 potkategorija , pa i èinjenice da je to jedan od 1 Suvremeni je znanstvenofantastièni film radi stvara- najdugovjeènijih žanrova.3 nja profita orijentiran prema široj filmskoj publici pa se stoga izbjegavaju precizna žanrovska odreðenja pri ogla- Znanstvenofantastièni film postao je popula- šavanju. „...Znanstvenofantastièan film zapravo ne pripa- ran 1950-ih zbog amerièkih napora da poša- da istoj instituciji kao i znanstvenofantastièna književ- lju prvog èovjeka na Mjesec, a pravi prodor u nost.” [Giliæ, 2007: 79-82] 2 Primjerice - znanstvenofantastièni horror (Alien), ko- popularnu kul turu dosegnut je krajem 1970-ih medija (Dark Star, The Sleeper), film noir (Blade Runner, filmovima poput Close Encounters of the The Terminator, Dark City), akcijski filmovi (Mad Max, Third Kind (1977.), Star Wars4 (1977.) i Alien Planet of the Apes, 12 Monkeys, I Am Legend), distopijski (1979.). filmovi (A Clockwork Orange, Children of Men, Equili- brium) itd. Poveznica veæine znanstvenofantastiènih fil- 3 Giliæ, 2007: 81 mova jesu vizionarski tehnološki napredci i 4 Lucasov Star Wars danas je poznat pod nazivom Star njihove sveobuhvatne kulturološke, socio- Wars IV: The New Hope (1977.) i prvi je dobitnik Oscara za loške, filozofske i psihološke posljedice kroz najbolje vizualne efekte nakon ponovnog uvoðenja ove kategorije 1977. koje se preispituju etiènost i empatija kao srž 5 Uporaba CGI-a (computer-generated imagery / kom- ljudskog biæa. Ovaj je žanr oduvijek vezan za pjutorski generirane slike), VFX-a (vizualni efekti), zelenog napredak tehnologije5 i kontroverznost njezi- platna, matte painting itd. [Binns, Corey, 2008.] na udjela u snimanju i postprodukciji filmova. 6 Istraživanje je dio znanstvenog projekta Heritage Ur- Shodno tome, redatelji zauzimaju razlièita banism - Urban and Spatial Planning Models for Revival stajališta, a time i pristupe snimanju filmova and Enhancement of Cultural Heritage [HRZZ-2032] koji se provodi na Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagre- kroz korištenje maketa, modela, zelenog bu pod vodstvom akademika Mladena Obada Šæitarocija, platna itd. Odlièan prijam filma 2001: A Space a financira ga Hrvatska zaklada za znanost. Odyssey (1968.) kod publike svrstao ga je 7 Hans Rudolf Giger (1940.-2014.) bio je švicarski nad- meðu blockbustere i oznaèio prekretnicu za realist. Studirao je arhitekturu i industrijski dizajn u Zü- žanr, te omoguæio novu generaciju znanstve- richu. Alejandro Jodorowsky zaslužan je za Gigerov proboj u podruèje filmske umjetnosti. Angažirao ga je na svojemu no fantastiènih filmova obilježenih uporabom nikad snimljenom projektu Dune (po romanu Franka Her- klasiène glazbe, nadlijetanjem svemirskog berta). Gigera je zatim za oblikovanje izvanzemaljca u filmu PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima S. SMILJANIÆ, I. MLINAR 238-253 24[2016] 2[52] 241

GRAD U ZNANSTVENOFANTASTIÈNIM FILMOVIMA CITY IN SCI-FI MOVIES Louis Lumire9 shvatio je da je èovjekova znatiželja usmjerena prema odrazu stvarnosti, odnosno prema njenoj slici.10 Tehnike osvjetljenja, moguænost krupnog plana, mon- taža prostora, ali i vremena, te objektivnost kojom kamera ‘gleda’ grad, na naèin na koji mi ne možemo - pomažu nam vidjeti grad na potpuno nov naèin. „Sve je ovo sažeto u Be- njaminovom pojmu kamere kao sprave koja 11 otvara optièko nesvjesno.” Odnos snimlje- 1 2 nog filma sa stvarnošæu kompleksan je i za- nimljiv u tome što èesto prezentira nama po- Sl. 2. Utjecaj znanstvenofantastiènih filmova znato kroz velièanje i uzdizanje stvarnoga. redni protagonisti, pridajemo im znaèenje koje dotad za nas nisu imali. Dakle, radi se o na arhitekturu: Kao što Morin napominje12, film veæ sadrži i 1 - Death Star, Star Wars: Episode VI prošlost i sadašnjost, njegova je temporal- obostranom utjecaju koji osim vizualne ko- - Return of the Jedi (1984.) nost izmišljena procesom montaže. Skok u relacije snažno rezonira socijalnu tematiku. 2 - RAK konvencijski i izložbeni centar, OMA, 2007. Impresivna vizija i prikaz Grada buduænosti15 Fig. 2 Influence of sci-fi movies on architecture: buduænost lak je korak za publiku kojoj u filmskom klasiku Fritza Langa Metropolis 1 - Death Star, Star Wars: Episode VI objektiv kamere i sadašnjost èini drukèijom, (1927.) inspirirana je 1920-ih neboderima i - Return of the Jedi (1984) tuðom i zanimljivijom. 2 - RAK convention and exhibition center, OMA, 2007 ozraèjem New Yorka. Mraèna vizija buduæno- Ideja dvostrukoga ili onoga Drugoga13, bilo sti snimljena je pod utjecajem industrijaliza- alter ega ili Grada, kolektivni je doživljaj koji cije, masovne proizvodnje i Grada kao mjesta je zajednièki svim ljudima. Ta dvostrukost otuðenja.16 doseže vrhunac idejom o paralelnim svjeto- S gotovo simultanim nastankom filmske um- vima i civilizacijama, najbolje proživljavana jetnosti i onoga što se danas naziva moder- kroz znanstvenofantastiène filmove, gdje se nim gradom - osjeæaj rascijepljenosti, decen- udružuje s mistifikacijom svemira. Posuðiva- tralizacije i prividne besciljnosti samoga gra- nje se odvija u oba smjera, pa tako mnoge da prenesen je kroz moguænost kadriranja i suvremene graðevine imaju svoje filmske 14 montaže na film. Sjedinjene Amerièke Države prethodnike (Sl. 2.). izvorna su verzija moderniteta17 kojeg su uto- Danas neminovno povezujemo odreðene trgo- pijski potencijal mistificirali filmovi koji æe se ve ili ulice s filmovima u kojima su oni spo- ubrzo okrenuti dihotomskoj prirodi grada.18 Nakon optimistiènih znanstvenofantastiènih Alien (1979.) angažirao Ridley Scott. Oscarom za vizualne filmova 1950-ih, kada su ljudi svojim istraži- efekte nagraðen je 1980. za rad na Alienu. [Giger, 2007.] vanjima i znatiželjom dotaknuli druge plane- 8 Primjer je Dubrovnik kao kulisa za film Star Wars: Epi- sode VII (2017.). te, veæ 1960-e najavljuju mraèniji ton potak- 9 Braæa Lumire, Auguste i Louis, izumili su 1896. kine- nut Hladnim ratom i idejom infiltracije. matograf i autori su prvoga filma. U daljnjem razvoju žanra uslijedila je vizuali- 10 Morin, 2005: 14 zacija aktualnih strepnji i nadanja.19 Klasna i 11 Clarke, D., 1997: 3 12 Edgar Morin (1921.) francuski je filozof i sociolog, te genetska segregacija èeste su teme znan- emeritus direktor istraživanja u francuskomu Centre Na- stvenofantastiènih filmova. Film Children of tional de la Recherche Scientifique i predsjednik Associa- Men (2006.) predvidio je migracijsku krizu i tion pour la Pensée Complexe. [Morin, 2005.] zatvaranje granica države. Ista premisa po- 13 Morin, 2005: 22-25, 38 novljena je s ultimativnim migrantima, izvan- 14 Casa de Musica arhitekta Rema Koolhaasa èesto se usporeðuje s Metabunkerom koji su projektirali Jodorow- zemaljcima, u filmu District 9 (2009.), gdje se sky i Moebius poèetkom 1980-ih. Mnogi su takoðer pri- segregacija odvija na razini grada odnosno mijetili sliènost OMA-ina projekta UAE - novog sjedišta u geta. U filmu Dredd (2012.) podjela se svodi Dubaiju sa Zvijezdom smrti iz Star Wars-a. [*** 2013.] na èetvrti, a zatim i na graðevine u kojima 15 Grad napisan velikim slovom podrazumijeva viziju grada buduænosti. zauzimanje vrha predstavlja superiornu po- 16 Walter Benjamin (1892.-1940.) prvi je pisao o utjeca- ziciju. U filmovima Blade Runner (1982.) i ju masovne proizvodnje, moderniteta i industrijalizacije te Elysium (2013.) podjela ide korak dalje - na prepoznao film kao medij masovne, tj. kolektivne konzu- one koji ostaju na Zemlji i one koji žive u macije. [Benjamin, W., 1936: 129-132; Shiel, Fitzmaurice, 2011: 1] izvanzemaljskim kolonijama. 17 Clarke, D., 1997: 6 Žanr znanstvene fantastike èesto otvara etiè- 18 Noir filmovi 1940-ih oslanjali su radnju na poroènost i ka i metafizièka pitanja. Jedan od najpozna- dekadenciju amerièkoga grada. [Clarke, D., 1997: 85] tijih antijunaka filmova 1970-ih jest Alex iz 19 Vizije gradova buduænosti u amerièkim filmovima bile su 1980-ih i 1990-ih univerzalno mraènijeg tona. [Beard, filma A Clockwork Orange (1971.) u kojem se 1998: 1] propituje neophodna moguænost izbora iz- PROSTOR 242 2[52] 24[2016] 238-253 S. SMILJANIÆ, I. MLINAR Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1 2

Sl. 3. Metropolisi: meðu dobra i zla te je li èovjek koji više nema METROPOLIS 1 - Le Corbusierov plan Voisin za Pariz (1925.) moguænost takvog izbora i dalje èovjek. Film 2 - Mega City One, Dredd (2012.) METROPOLIS Fig. 3 Metropolis: Gattaca (1997.) problematizira moguænost 1 - Le Corbusier’s plan Voisin for Paris (1925) podjele ljudi na genetski superiorne i infe- Metropolisi znanstvenofantastiènih filmova 2 - Mega City One, Dredd (2012) riorne, što utjeèe na ekskluzivnost pojedinih jesu milijunski gradovi koji su prostorno i kla- prostora, dok se u filmu The Island (2005.) sno fragmentirani. S obzirom na to da je Grad postavlja pitanje etiènosti kloniranja i segre- u službi narativa filma kojem odgovaraju sce- gacije klonova u izolirane komplekse. 2001: A nariji konfrontacije, vizija Grada najèešæe je Space Odyssey (1968.) i Blade Runner (1982.) distopijska. Uvodni kadrovi filmova posveæe- dotièu se duše i identiteta umjetne inteligen- ni su upravo Gradu. cije. Žižekovim rijeèima: „...opasnost nije u tome da se kinematografija ne shvati ozbilj- Primjer je film Children of Men (2006.), gdje u no, veæ da se fikcija kinematografije ne shvati uvodnim scenama filma bomba eksplodira na ozbiljno”.20 ulici Londona. Grad, izmeðu ostalog, identifi- ciramo po kupoli katedrale sv. Pavla koja je u Tema otuðenja je druga strana modernistiè- kadru. Meðutim, on je zagaðen smogom, za- kih nastojanja da sagrade utopijski grad. U trpan smeæem, britanska je zastava redizajni- Blade Runneru (1982.) protagonist Deckard rana, a po reakcijama ljudi išèitavamo da su na putu do svoga stana u neboderu nikad ne eksplozije uèestala pojava. Svi vizualni i susreæe drugog stanara, a takav stupanj izo- zvuèni podražaji govore nam da je posrijedi lacije u visokobirokratiziranom društvu po- vizija Londona buduænosti, a zatim titlovi to stignut je u filmovima Terryja Gilliama Brazil potvrðuju - godina je 2027. Upravo po stup- (1985.) i The Zero Theorem (2013.), gdje se nju urbanizacije, korištenju postojeæe arhi- spas nazire u snovima odnosno virtualnoj tekture, isticanju graðevina (religijskih, kor- stvarnosti. U popularnoj je kulturi najpozna- porativnih, policijskih), kolièini ozelenjenih tiji primjer Le Corbusierova plana Voisin iz prostora, buci i kakvoæi prirodnog svjetla - 1925. za Pariz21, a takva repetitivnost i unifor- išèitavamo geografsku i vremensku lokaciju, miranost grada na filmskom platnu upuæuje te tehnološku, kulturološku, sociološku, filo- na birokratsko društvo koje stremi k ukidanju zofsku i psihološku sliku društva koje ga je individualnosti (Sl. 3.). Modernistièka arhi- izgradilo. tektonska nastojanja da sistematiziraju svijet Metropolisi su iskrivljene vizije postojeæih i dovedu do ureðenog i pravednog društva u gradova, vizualizirane strepnje ili nadanja za filmovima korištena su kao izvor moralne de- buduænost. generacije i potlaèenosti22, ujedno nijemo komentirajuæi impotentnost arhitekture glede sociološke transformativnosti. Gradovi u 20 Žižek, 2008. 21 Još 1920. Le Corbusier daje prijedlog Grada nebodera znanstvenofantastiènim filmovima osigura- sa 60-erokatnicama visokim 220 m i meðusobno udalje- vaju kontekst i autentiènost radnji te prikazu- nim 250-300 m unutar prostranih parkovnih površina. [Le ju oprostoreni kulturološki doseg ljudi koji ih Corbusier, 2006: 42] nastanjuju. 22 Primjeri filmova gdje je modernizam kontrastiran s moralnim propadanjem i opresivnim sustavom jesu: A U ovome se èlanku prati, ilustrira i potencira Clockwork Orange (1971.), THX 1138 (1971.), Logan’s Run narativ filma isticanjem jedne ili više odreðe- (1976.), Escape From New York (1981.), Brazil (1985.), Mi- nority Report (1999.), Equilibrium (2002.), Aeon Flux nih znaèajki prostora i vremena koje dosad (2005.) i Dredd (2012.). nisu bile kategorizirane, ali se nakon sustav- 23 Morin, 2005: 22, 28, 38, 41 ne analize mogu razvrstati prema svojim do- 24 Philips, 2005: 146 minantnim obilježjima u pet prepoznatljivih 25 Zgrada Marine County Civic Centre arhitekta Franka kategorija (Sl. 1.). Lloyda Wrighta PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima S. SMILJANIÆ, I. MLINAR 238-253 24[2016] 2[52] 243

Još je 70-ih godina prošloga stoljeæa nasluæe- na prijetnja koja æe naslijediti onu nuklearnu, a to je prijetnja ekološke katastrofe uzrokova- ne prenapuèenošæu Zemlje i gradova. Film Soylent Green (1973.), u kojem vlada žive hra- ni mrtvima, vrlo mraèno prikazuje posljedice prenapuèenosti za New York i njegove stanov- nike. Logan’s Run (1976.) predlaže naizgled utopijski metropolis pod zaštitom kupole, gdje je populacija kontrolirana obrednim ubi- janjem ljudi kad navrše trideset godina. Velika podruèja metropolisa èesto izmièu mo- guænosti kontrole pa dolazi do zoniranja Gra- da. Protivnici zamišljenoga buduæeg sustava smješteni su na rubnim dijelovima metropoli- 1 sa (Equilibrium, 2012.), u pojedinim sektori- ma (Dredd, 2012.), zauzimaju èitave dijelove grada (Escape from New York, 1981.) ili im je zabranjen pristup gradu (Children of Men, 2006.). Film Stalker (1979.), primjerice, pred- viða povratak napuštenim industrijskim zo- nama. Protivnici su èesto rezultat klasne se- 2 3 gregacije, nezaposlenosti i imigracije, koje su diskriminativno organizirane na razini grada. cija, golemi javni prostori namijenjeni odr- Sl. 4. Totalitaristièki gradovi: žavanju govora i sveprisutni vizualni elemen- 1 - The Hunger Games (2012.) Daljnja segregacija prelazi s mjerila èetvrti na 2 - Brazil (1985.) vertikalnu segregaciju unutar zgrada. ti vlasti. Poznati su primjeri (Sl. 4.) filmovi 3 - Equilibrium (2002.) Brazil (1985.), Equilibrium (2001.), THX 1138 Fig. 4 Totalitarian Cities: Anonimnost i otuðenost ovih gradova pone- (1971.) i The Hunger Games (2012.). Indivi- 1 - The Hunger Games (2012) kad je sadržana i u njihovim imenima poput 2 - Brazil (1985) dualnost je potpuno suzbijena u birokratizi- 3 - Equilibrium (2002) „Mega City One” iz filma Dredd (2012.). Ma- ranom svijetu filma Brazil (1985.), do te mjere njak identiteta i zajedništva vizualno je po- da se službenik Sam Lowry u komiènoj sceni stignut naizgled beskonaènom repetitivnošæu bori za komad uredskog stola koji dijeli s ne- modernistièkog urbanizma koji nalikuje Le poznatim èovjekom u susjednom odjeljku. U Corbusierovu planu Voisin iz 1925. za Pariz. Lucasovu filmu THX 1138 (1971.) supresiv- Promet najèešæe teèe po brojnim komplek- na buduænost zanijeèe èovjekovu spolnost i snim i naizgled kaotiènim sustavima vertikal- opæu razlikovnost u sterilnim i anonimnim bi- nih i horizontalnih mreža. Morin objašnjava jelim modernistièkim prostorima.25 Kompleks svojstvo Drugoga u fotografiji koja se odnosi koji u filmu The Island (2005.) karakterizi- i na film, koji sadrži i ono èega nema, odno- ra slièan prostorni koncept dom je klonova sno ono što mi projiciramo na njega, a u ovim 23 koji su ne samo prostorno veæ i odjevno i ime- sluèajevima to su naše strepnje. Uèestala nom lišeni identiteta i životne svrhe izvan one tema fragmentacije metropolisa takoðer se donora. odlièno nadopunjava s medijem filma, mo- guænosti kadriranja i montaže. U znanstvenofantastiènim filmovima bijela boja gotovo uvijek sugerira vrlo mraèno na- Rigorozni policijski nadzor èesto je zamije- lièje naizgled ureðenoga društva. njen kontrolom pomoæu prisilne uporabe droga. Kubrick kroz institucionalno lijeèenje mladog zloèinca Alexa u filmu A Clockwork DEGENERATIVNI GRAD Orange (1971.) problematizira pitanje lišava- DEGENERATIVE CITY nja èovjeka slobode odluèivanja, a odabirom arhitekture ponovno se dotièemo teme kla- U ovome se èlanku pod pojmom degenerativ- sne segregacije. Za Alexov je dom Kubrick ni grad smatra grad koji stagnira i odumire. svjesno odabrao tada najveæi londonski arhi- Naravno, najèešæe je rijeè o metropolisu jer tektonski projekt Thamesmead, kojemu je cilj on predstavlja najdramatièniju kulisu za takav bio smanjiti socijalnu segregaciju i nemire, dogaðaj. Razlozi napuštanja grada jesu eko- ali je u toj ideji potpuno podbacio.24 loške prirode (Elysium, 2013.; Interstellar, Kontrola velike populacije pomoæu prisilne 2015.) i društvene segregacije, što dovodi uporabe droga kao korektivne društvene do fragmentacije i naposljetku rasapa grada mjere - tema je totalitaristièkih metropolisa. (Escape From New York, 1981.). Tip metropolisa koji uspješno preuzima zna- Najcjelovitija slika degenerativnoga futuristiè- kove Rimskoga Carstva i nacistièkoga režima koga grada, ili futuristièkoga grada uopæe, karakteriziraju graðevine kolosalnih propor- jest ona Los Angelesa u Blade Runneru (1982.). PROSTOR 244 2[52] 24[2016] 238-253 S. SMILJANIÆ, I. MLINAR Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima Znanstveni prilozi | Scientific Papers

pravo tuða, a Grad jer je fragmentiran do toè- ke gubitka cjelovitosti. Pitanje sjeæanja i us- pomena kao središnje karakteristike èovjeka korespondira s nataloženim slojevima Grada koji svjedoèe kratkotrajnosti arhitektonskih epoha30 (Sl. 5.). Raznolikost uzoraka i tipolo- gija daje sliku o dugom razdoblju nastanka Grada koji se raslojava. Glavni protagonist Deckard živi na 97. katu31 u stanu inspirira- nom Wrightovom32 kuæom Ennis s majanskim uzorcima33, iz èega je vidljiva veza s prošlošæu s kojom se Deckard teško oprašta. Tyrell kor- 1 poracija, koja dizajnira i prodaje androide, locirana je u enormnoj piramidalnoj graðevi- ni. Atrij zgrade Bradbury34, u kojoj živi gene- tièki inženjer s èeliènim ornamentalnim stubi- štem, asocira na dane blagostanja koji su davno prošli, zgrada je napuštena i prokiš- njava - i znak je sveopæe indiferentnosti i kontinuiranog propadanja.

REGRESIVNI GRAD EGRESSIVE ITY 2 3 R C Regresivni grad i buduænost vezani su za post- apokaliptiène filmove. Dvije verzije filma The Day the Earth Stood Still (1951. i 2008.) odlièan su kronološki pokazatelj onoga što kao èovje- èanstvo smatramo najveæim prijetnjama pre- življavanju - isprva nuklearno uništenje, a zatim prijetnja ekološke katastrofe.35

26 Syd Mead (1933.) školovao se na Art Centre School u Los Angelesu. Radio je u Ford Motor Company, a dizajn prijevoznih sredstava i dalje je podruèje djelovanja po kojem je najpoznatiji. Otvorio je 1970. studio Syd Mead 4 Inc. koji je primarno orijentiran na ilustriranje knjiga i kata- loga, a zatim i na izradu arhitektonskih vizualizacija. Od 1979. sudjeluje u izradi filmova kao što su Star Trek: The Sl. 5. Degenerativni grad: Vizualni je identitet osmislio Syd Mead26, a Motion Picture, Blade Runner, TRON, Aliens, Mission Im- 1 i 4 - Blade Runner, Los Angeles, 2019. jedan od naèela dizajna temeljio se na ideji possible 3 i Elysium. [sydmead.com/v/12/biography] 2 - Deckardov stan 3 - kuæa Ennis, Frank Lloyd Wright da je film ujedno 40 godina u buduænosti i 40 27 Carper, 1997: 185 Fig. 5 Degenerative city: godina u prošlosti.27 Spomenuti vizualni 28 ‘Used future’ ili ‘korištena buduænost’ je pokret koje- 1 and 4 - Blade Runner, Los Angeles, 2019 identitet oslanjao se na art deco i koncept mu je cilj stvoriti sliku buduænosti kao korištene i zbog 2 - Deckard’s apartment 28 toga gledatelju stvarnije. Filmovi koji su koristili takav pri- 3 - Ennis House, Frank Lloyd Wright used future , a èesto se naziva i retrofuturi- stup jesu Star Wars (1977.) i Brazil (1985.) jer su se autori zam. Horizontalnost i osunèanost Los Ange- u njima htjeli odmaknuti od vizualnog identiteta filma lesa, njegove glavne znaèajke, suprotstavlje- 2001: A Space Odyssey (1968.). ne su trajno mraènoj i kišnoj vertikalnosti 29 Sobchack, 2004: 83 sliènoj New Yorku. Razlog odabira Los Ange- 30 Yuan, 2004: 102 lesa objašnjava V. Sobchack: „S obzirom da 31 Benjamin, A., 1994: 23 se postmodernistièki grad doživljava kao 32 Frank Lloyd Wright (1867.-1959.) bio je amerièki arhi- grad bez centra - ili je sav centar ili je decen- tekt koji je stavljao ljudskost i èovjeka u središte svih traliziran, raspršujuæi sadržaje u svim smjero- svojih projekata. Njegove graðevine i kuæe pojavljuju se u 29 velikom broju filmova, a njegov najzastupljeniji projekt u vima...”. Život se odvija na ulicama gdje rije- sferi znanstvene fantastike jest Marin County Civic Center, ke ljudi teku u nepreglednim smjerovima. sagraðen 1962., a korišten u filmovima THX 1138 (1971.) i Agresivni i blještavi neonski prostori, veæi- Gattaca (1997.). [Brooks Pfeiffer, 2004: 1-15] nom reklamni, prostiru se po proèeljima. 33 Kuæa Ennis sa svojim je prostornim odnosima odmak Stalni audio oglasni napadi ukljuèuju onaj o od Wrightova stavljanja èovjekova mjerila u prvi plan. Pre- dimenzioniranost je naglašena reljefnim betonskim bloko- napuštanju Zemlje u korist Off World koloni- vima koji se penju iznad visine prozora. [Brooks Pfeiffer, ja koje obeæavaju bolji život. Zemlja je prepu- 2004: 47] štena marginaliziranim i društvenim izgnani- 34 Zgrada Bradbury sagraðena je 1893. u Los Angelesu. cima, ljudima koji iz sentimentalnih ili finan- 35 Horvat, 2008: 29-40 cijskih razloga ostaju. Androidi i Grad bore se 36 U filmu The Matrix (1999.) Morpheus kaže Neu: „Do- za identitet - prvi jer su njihova sjeæanja za- brodošao u pustinju stvarnosti.” PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima S. SMILJANIÆ, I. MLINAR 238-253 24[2016] 2[52] 245

1 2

3 4

5 6

U znanstvenofantastiènim filmovima Grad i nalazi se usred pustinje, stvarne i moralne.36 Sl. 6. Preobrazbe postojeæih gradova: civilizacija sinonimni su pojmovi. Ideja o Gra- Naselja se imenuju po industriji kojom se sta- New York u znanstvenofantastiènim filmovima: 1 - Planet of the Apes (1968.) du ili moguænost postojanja Grada mogu novnici bave, a grade se uokolo dragocjenih 2 - Fifth Element (1997.) predstavljati nadu u prosperitetnu buduæ- izvora nafte i vode. Klasne segregacije u re- 3-4 - I Am Legend (2007.) nost. Uništenje grada buduænosti sinonimno gresivnim gradovima dosežu vrhunac, a te- 5 - The Matrix (1999.) melje se na pravima steèenim roðenjem. U 6 - Mega City One, Dredd (2012.) je s uništenjem civilizacije i njenim vrijedno- Fig. 6 Transformation of the existing cities: stima. U The Matrixu (1999.) i I Am Legend filmu The Matrix (1999.) postoje dva prostora New York in sci-fi movies: (2007.) uništeni odnosno napušteni New i svijeta, onaj virtualni i stvarni. U stvarnom 1 - Planet of the Apes (1968) York element je šoka koji nas povezuje s rad- svijetu veæina je ljudske rase porobljena, a 2 - Fifth Element (1997) ljudi su postali usjev koji se bere. Grad Zion je 3-4 - I Am Legend (2007) njom filma. 5 - The Matrix (1999) posljednji grad ljudi, utoèište smješteno u 6 - Mega City One, Dredd (2012) On je najbolje iskorišten za kul minaciju rad- blizini Zemljine jezgre. Grad svjedoèi o po- nje u filmu Planet of the Apes (1968.). Hodaju- vratku èovjeka u špilju iz koje se nada ponov- æi obalom mora, odbjegli astronauti nailaze na no iziæi. glavu Kipa slobode i shvaæaju da je ono što Jedan od originalnijih filmova koji se mogu su oni smatrali stranim svijetom kojim vlada- svrstati u regresivni futurizam jest Snowpier- ju majmuni zapravo Zemlja. Ovdje nestanak cer (2013.). Film je koncipiran na ideji da je New Yorka dramatièno ukazuje na nestajanje Zemlja ušla u ledeno doba i jedini preživjeli naše civilizacije (Sl. 6.). ljudi jesu oni koji su se ukrcali u Snowpiercer, U postapokaliptiènim filmovima Mad Max 2 vlak koji je na kontinuiranom putu oko Zemlje. (1981.), Waterworld (1995.) i Mad Max: Fury Unutar vlaka - Grada stvorio se klasni sustav Road (2015.) ideja o postojanju Grada jest koji poèinje prednjim dijelom vlaka i strojar- razlog kontinuiranog kretanja protagonista nicom, a nastavlja se sve do posljednjeg va- koje potraga za resursima prisiljava na no- gona s ilegalnim putnicima. Prostorni kon- madstvo. Postindustrijski svijet Mad Maxa cept ponovno je vezan za onaj klasni. Svaki PROSTOR 246 2[52] 24[2016] 238-253 S. SMILJANIÆ, I. MLINAR Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima Znanstveni prilozi | Scientific Papers

prièa isprièana u povijesti znanstvene fantastike svrstava ovaj film meðu najveæa postig- nuæa filmske umjetnosti. Jedan od brojnih kultnih vizualnih detalja filma 2001: A Space Odyssey jest svemirska postaja Space Station V koja orbitira oko Zemlje. Dva velika koluta promjera 300 metara spojena su središnjom osovinom, a okreæu se oko vlastite osi približnom brzinom 1 rpm40 uz glazbenu pratnju valcera Na lijepom pla-

37 Stanley Kubrick (1928.-1999.) bio je amerièki redatelj, scenarist i producent roðen u New Yorku. Radio je kao fotograf za èasopis „Look”, nakon èega postaje redatelj poznat po potpunoj kreativnoj kontroli, posveæenosti detaljima, razlièitosti žanrova i dugim razdobljima izmeðu snimanja filmova. Neki od njegovih kultnih filmova jesu: Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb (1964.), The Shining (1980.) i Full Metal Jacket (1987.). [Philips, 2004.] 38 Hughes, 2014: 89 39 Arthur C. Clarke (1917.-2008.) bio je nagraðivani bri- tansko-šrilanski pisac znanstvene fantastike. Školovanje je završio na King’s College u Londonu, a tijekom Drugoga svjetskog rata bio je borac RAF-a. Poznat je po romanima Childhood’s End (1953.), Rendezvous with Rama (1972.) i The Fountains of Paradise (1979.). [Clarke, A.C., 2010.] 40 2001.wikia.com/wiki/Space_Station_V; 1 rpm (rotation per minute), rotacija u minuti oko vlastite osi 41 Kompozicija prati graciozno kretanje svemirske postaje i umanjuje dojam èudnog i sablasnog svemira. [Phi- lips, 2004: 110] 42 U znanstvenofantastiènim filmovima 1950-ih radnja je bila vezana za izvanzemaljce, a kod publike realistièan prikaz svemirskih pothvata pokazao se uspješnim tek s filmom 2001: A Space Odyssey (1968.). [Hughes, 2014: 83] 43 Knjiga je tiskana u Njemaèkoj 1929. pod nazivom Das Problem der Befahrung des Weltraums. „Godine 1928. eu- ropski inženjer Herman Potoènik Noordung predvidio je i oblikovao orbitalnu svemirsku postaju, koja bi bila sa- graðena na Zemlji i potom u dijelovima, tijekom više leto- va, otpremljena u orbitu gdje bi bila sastavljena.” Me- ðunarodna svemirska postaja, ISS, sagraðena je po Noor- dungovoj zamisli. [Noordung Potoènik, 2004: 5, 7] 44 Noordung Potoènik, 2004: 13-16, 139-154 45 endurance.interstellarmovie.net/ Sl. 7. Regresivni grad: Snowpiercer (2013.) vagon unutar Snowpiercera ima svoju funkci- 46 Postaju je oblikovao Mihail Romadin. Fig. 7 Regressive city: Snowpiercer (2013) ju - od škole, akvarija, bazena, kluba pa na- 47 1975 NASA Summer Study je istraživanje provedeno dalje. Iako je koherentnost i funkcionalnost u suradnji sa Sveuèilištem Stanford. Stanfordov torus je takva sustava upitna, on je vrlo jasna slika glavni oblik proistekao iz istraživanja moguæih oblika sve- opresivnoga i zatvorenoga sustava (Sl. 7.). mirskih kolonija. Zakljuèeno je da su ljudi dosegnuli stupanj znanja dostatan za kolonizaciju svemira. [www.nss. org/settlement/space/stanfordtorus.htm] GRAD-STROJ - SVEMIRSKA POSTAJA 48 Wink Winkler zakljuèio je da je idealna rotacija 1 rpm (rotation per minute) pa je promjer Stanfordova torusa ILI KOLONIJA narastao na nešto više od jedne milje (približno 1700 metara), dok je O’Neillov cilindrièni oblik, koji je raèunao CITY-MACHINE - SPACE STATION s 3 rpm, trebao imati promjer od približno 190 metara. OR COLONY [Heppenheimer, 1978: 152-160] 49 U filmu Blade Runner oni koji su ostali na Zemlji ug- U kinima je 1968. poèelo prikazivanje filma lavnom su pripadnici manjina, ljudi slabijeg obrazovnog i 2001: A Space Odyssey (1968.) redatelja Stan- ekonomskog statusa. Tijekom filma mogu se èuti razglasi leya Kubricka37, nakon više od dvije godine koji pozivaju ljude da se presele u neku od kolonija i napu- ste ekološki devastiranu Zemlju. postprodukcije.38 Scenarij su napisali Stanley 39 50 Amerièki fizièar Gerard Kitchen O’Neill objavio je Kubrick i Arthur C. Clarke. Uporaba klasiène 1976. knjigu The High Frontier: Human Colonies in Space u glazbe, nadlijetanje svemirskog broda kroz kojoj predstavlja svoje prijedloge koloniziranja svemira. prvi kadar, konzultiranje znanstvenika i na- 51 Prvi se put pojavljuje u nastavku Star Wars V - The predci postignuti u podruèju specijalnih efe- Empire Strikes Back (1980.). kata obilježavaju filmove koji slijede. Èista 52 „Morel’s Invention donosi filmski mit: apsorbiranje arhitektura svemirskih letjelica, posveæenost èovjeka u svemir kopija tako da je u konaènici spašen i saèuvan onakav kakav je. Na taj naèin nam pokazuje da minucioznim detaljima, kadriranje fotograf- je latentni mit filma sam po sebi varijanta imaginarne skog oka Stanleya Kubricka i najambicioznija besmrtnosti.” [Morin, 2005: 44] PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima S. SMILJANIÆ, I. MLINAR 238-253 24[2016] 2[52] 247

vom Dunavu Johanna Straussa II.41 A 2001: A Space Odyssey nije prvi film koji upotrebljava ovaj tip orbitalne postaje. Prije njega, kružna rotirajuæa postaja korištena je i u filmu Con- quest of Space (1955.).42 Kao i veæina izuma korištenih u znanstvenofantastiènim filmovima, oblikovanje orbitalne postaje potjeèe iz znanstvenih istraživanja i publikacija. Her- man Noordung Potoènik objašnjava u knjizi Problem vožnje svemirom43 da se kružna roti- rajuæa postaja uporabom centrifugalne sile može oteti utjecaju Zemljina gravitacijskog polja i samostalno navigirati.44 Noordung Po- toènik dao je primjer kružne rotirajuæe postaje promjera 30 metara kojoj je potrebno osam sekunda da se okrene oko vlastite osi, pri 1 2 èemu u prstenu nastaje centrifugalna sila jednaka sili teži na Zemlji. Nedavni primjer korištenja takve forme jest svemirski brod Endurance iz filma Interstellar (2014.), koji s promjerom od 60 metara napravi 5,6 okretaja oko svoje osi unutar jedne minute.45 Istraži- vaèka postaja kružnog oblika u filmu Solaris (1972.) koristi klaustrofobiènost interijera postaje za razvoj narativa i stvaranje vizualne korelacije izmeðu repetitivnosti prostora postaje i halucinacija46 (Sl. 8.). Oblikovanje koje je isprva zamišljeno za kon- strukciju svemirskih postaja uskoro je primi- jenjeno i na oblikovanje svemirskih kolonija. NASA je 1975. organizirala ljetno istraživanje koje je okupilo interdisciplinarne struènjake 3 4 kojih je cilj bio osmisliti realistiène svemirske kolonije.47 Stambeni je dio smješten na vanj- skom kolutu gdje je utjecaj centrifugalne sile loških katastrofa. Oblikovanje kolonija teme- Sl. 8. Gradovi-strojevi - svemirske postaje lji se na ideji O’Neillova cilindra.50 Prièa o ge- ili brodovi: najsnažniji, a umjetna gravitacija jednaka je 1 - Noordung Potoènik: kolo za stanovanje onoj na Zemlji. Broj okretaja po minuti tako- neracijama dviju obitelji, patriotizmu i srži 2 - Space Station V, 2001: A Space Odyssey (1968.) ðer odreðuje promjer kolonije, a u modelu èovjeka, zbog svih tehnoloških napredaka i 3 - svemirska postaja iznad planeta Solaris, inovacija, svoje žarište usmjeruje na ruralnu Solaris (1972.) koji se pokazao najuspješnijim - Stanfordo- 4 - svemirski brod Endurance, Interstellar (2014.) 48 farmersku kuæu i njen trijem kao temelj ame- vu torusu - on iznosi približno 1700 metara. Fig. 8 City-machine - space stations Svemirske kolonije planirane su za 10.000 rièkog identiteta. Cloud City, svemirska po- or spacecraft: ljudi, a urbanistièki se oslanjaju na široke par- staja-grad koja levitira iznad planeta Bespin, 1 - Noordung Potoènik - the wheel-shaped dwelling kovne poteze, dok su kuæe veæinom tipske, jedan je od vizualnih potpisa serijala Star space station Wars.51 Formom podsjeæa na zvrk, njezin je 2 - Space Station V, 2001: A Space Odyssey (1968) bijele dvokatnice, a èesto se pribjegava tera- 3 - Space station above the planet Solaris, sastoj izgradnji. Osim prirodnih zakona koji gornji dio elegantan disk s dvjema linijama ot- Solaris (1972) su utjecali na formu kolonija, u obzir su uzete vora. Postaja-grad je dom približno 4.500.000 4 - Space station Endurance, Interstellar (2014) i psihološke potrebe ljudi poput pružanja stanovnika, a njezina modernistièka bjelina i osjeæaja prostranosti, dok se istodobno mora blještavilo služe doèaravanju blagostanja osigurati moguænost nesagledavanja èitave grada koji je financijski i politièki neovisan od kolonije odjednom. Predviðeni bi visoki stro- utjecaja Carstva. povi kolonije zbog velike udaljenosti od tla Iako su gradovi znanstvenofantastiènih fil- stvorili osjeæaj otvorenog prostora (Sl. 9.). mova uglavnom distopijski, u gradu-stroju Umjetnièki centar „Grad umjetnosti i znano- naziru se tragovi utopizma. Nada se proteže sti” u Valenciji, arhitekta Santiaga Calatrave, od svemirskih kolonija (Interstellar, 2015.) prepoznat je u filmu Elysium (2013.) kao jed- koje æe nas odvesti do novih planeta pa do no od futuristièkih središta svemirske koloni- posljednjih Zemljinih šuma koje lutaju svemi- je 2154. Klasna segregacija zastupljena je rom (Silent Running, 1972.). Mit i besmrtnost kroz privilegirane koji žive u svemirskoj po- svemira koji u znanstvenofantastiènim filmo- staji i onima koji su ostali na Zemlji.49 Radnja vima ostaje utoèište, ali i mjesto apsolutnog u filmu Interstellar (2014.) odvija se približno razvitka èovjeka (2001: A Space Odyssey, izmeðu 2070-ih i 2150-ih, kada su izgraðene 1968.), ovdje se povezuje s latentnim mitom svemirske kolonije koje su korištene kao pri- kinematografa - besmrtnošæu52, što možemo vremeni gradovi i prijevozna sredstva nakon protumaèiti kao jedan od razloga dugotrajno- što je Zemlja postala nenastanjiva zbog eko- sti žanra. PROSTOR 248 2[52] 24[2016] 238-253 S. SMILJANIÆ, I. MLINAR Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1 2

3 4

Sl. 9. Gradovi-strojevi - svemirske kolonije: VIRTUALNI PROSTOR i svijeta, arhitektonska i upravna, jest hijerar- 1-2 - Stanford Torus hijska, što je u prirodi konstrukcije videoiga- 3-4 - Svemirska kolonija Elysium, Elysium (2013.) VIRTUAL SPACE 5 - Svemirska kolonija Cooper station, ra. Virtualni prostor skriva u sebi dualizam Interstellar (2014.) zatvorenog i fizièki skuèenog prostora koji, s TRON (1982.), a poslije i film The Last Star- Fig. 9 City-machine - space colonies: druge strane, ima potencijal beskonaène re- fighter (1984.), ispunio je mnoge djeèaèke 1-2 - Stanford Torus generacije i stvaranja prostora (Sl. 10.). 3-4 - Space colony Elysium, Elysium (2013) snove o ulasku u virtualni prostor i svijet. To 5 - Space colony Cooper station, Interstellar (2014) je prostor koji se dijeli na pojednostavljen od- The Matrix (1999.) je film koji je podložan broj- nos dobra i zla, koji se odigrava po pravilima nim èitanjima i mnoge ga filozofske struje pri- kompjutorskih igara. Ovaj virtualni prostor svajaju. U njegovu virtualnom prostoru, koji predstavljen je pomoæu neonskih svjetala i je stvoren da ljude drži u zatoèeništvu, pravi- mrežastog sustava koji asocira na njegove la fizike ne vrijede za one koji su svjesni nje- dvodimenzionalne zaèetke. No, ni on ni njegove prave prirode. Spoj virtualnog i stvar- gov nastavak TRON: Legacy (2010.) ne odmi- nog prostora je biomehanièki, a ljudi su nau- èu se od stvarnosti, oni su jednostavno njena èili promatrati prostor na radikalno drukèiji zrcalna slika. Oštre i elegantne linije virtual- naèin kao fleksibilan i bestežinski, suprotno nog prostora interpretirane su odabirom èiste pasivnosti ostalih ljudi koji su nesvjesno pri- kljuèeni na Matrix kao izvor energije strojevi- modernistièke arhitekture, a uporabom led 53 svjetla prostor je dodatno ohlaðen do razine ma. U ovome filmu virtualni je prostor do- kompjutorske grafike. Nedostatak Sunèeve svjetlosti èini ovaj prostor tuðinskim, a za 53 Robertson, 2003: 22; „Stoga, kad se (neki od) ljudi njegov novi vizualni i arhitektonski identitet ‘probude’ iz svoje uronjenosti u virtualnu realnost koju kontrolira Matrix, to buðenje nije otvaranje širokog pro- zaslužan je redatelj Joseph Kosinski, koji je stora izvanjske realnosti, veæ prije svega strašna realizaci- po struci arhitekt. Struktura takvoga prostora ja tog zatoèeništva...” [Žižek, 2008: 158] PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima S. SMILJANIÆ, I. MLINAR 238-253 24[2016] 2[52] 249

slovno zatvor uma koji lišava èovjeka slobode svih vrsta. U filmu The Zero Theorem (2013.) virtualni je prostor izvor socijalizacije i užitka, a s druge strane potencijalni zatvor. Virtualni prostor zasad se doživljava kao fi- zièki prostor uma, za koji su usko vezani kla- ustrofobija i bojazan od zatoèeništva, a koji je u filmu Inception (2010.) ishod manipulira- nja èovjekovim umom.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION 1 U èlanku se prezentiraju tehnološke, kulturo- loške, sociološke, filozofske i psihološke zna- èajke ljudskog staništa kroz analizu gradova kao bitnih protagonista narativa znanstve- nofantastiènih filmova. U filmu Metropolis (1927.) prikazana je prva vizija grada u znan- stvenofantastiènom filmu u kojoj dominiraju neboderi i kompleksni prometni sustavi. Da- našnje vizije grada buduænosti u znanstveno- fantastiènim filmovima nisu se znatno promi- jenile od prvih vizija, ali su postale slojevitije 2 glede analize uzroka i posljedica njihovih na- stajanja i, èesto, propadanja. Filmovi koji su uslijedili nakon Metropolisa, a oslanjali su se na velike setove - Just Imagine (1930.) i Things to Come (1936.) - doživjeli su neus- pjeh kod publike. Slijedi razdoblje jeftinijih filmskih serijala o akcijskim junacima, susre- tu s izvanzemaljcima i èudovištima. Era filmova o istraživanju svemira poèinje 1950-ih, a znanost i kompleksnost osmišljavanja gradova i tehnologije buduænosti doživjela je afir- maciju u filmu 2001: A Space Odyssey (1968.), kojim je napravljen velik korak prema realiz- mu u znanstvenofantastiènim filmovima. U 1980-im poèinje razdoblje mraènijih vizija bu- 3 duænosti koje se protežu do danas. Gradovi buduænosti reflektiraju strahove proizišle iz današnjih nesigurnosti. Metropolisi se oslanjaju na urbanistièka rje- Sl. 10. Virtualni prostor: šenja modernistièke arhitekture, èije su ideje 1 - TRON (1982.) 2-3 - TRON: Legacy (2010.) Edgar Morin i Walter Benjamin prepoznaju o stvaranju ureðenoga i kohezivnoga dru štva svojstvo kritike sadržane u objektivu kamere, Fig. 10 Virtual space: neslavno propale. Iz znanstvenofantastiènih 1 - TRON (1982) a s obzirom na to da èovjek gleda film iz per- filmova možemo išèitati da je arhitektura Gra- 2-3 - TRON: Legacy (2010) spektive kamere, on takoðer postaje kritièar da sustav koji je pogodan upravo za ono su- koliko i sudionik spektakla. Te su uloge oso- protno, odnosno fragmentaciju, najèešæe u bito pogodne u kontekstu znanstvenofanta- smislu klasne segregacije. Bazna, ulièna, od- stiènog žanra, koji je kritika našega društve- nog ureðenja. Arhaièni mit o Drugom èovjeku nosno horizontalna podjela stvara se u odno- i Gradu još i danas zanima gledatelje. Kate- su na centar, gdje svaki sljedeæi perimetar gorizacija gradova u znanstvenofantastiènim predstavlja niži društveni sloj (Logan’s Run, filmovima pomaže nam u detektiranju instru- 1976.; Dredd, 2012.). Segregacija po vertika- menata koji se koriste za postizanje željene lama nebodera ista je kao u današnjemu atmosfere i vizije buduænosti. Arhitektura se stvarnom gradu (Sl. 3., 4. i 6.). koristi kao alat kritike državnih tijela koja ar- Degenerativni grad ima upravo suprotan pro- tificijelno pokušavaju stvoriti utopijska odno- ces, a to je rasap centra kao glavnoga kohe- sno ureðena društva. zivnog tkiva društva. U Blade Runneru (1982.) Kako se u èlanku predlaže, gradovi u znan- svjedoèimo gotovo geološki prezentiranim stvenofantastiènim filmovima mogu se podi- povijesnim slojevima arhitekture koji se na jeliti po svojim dominantnim obilježjima na vrlo banaliziran naèin, u sklopu kritike dru- metropolise, degenerativne gradove, regre- štva, recikliraju za znakove moæi Los Angele- sivne gradove, gradove-strojeve i virtualni sa buduænosti. Cikliènost i smjena društava i prostor (Sl. 1.). gradova postignuta je upravo kolažiranjem PROSTOR 250 2[52] 24[2016] 238-253 S. SMILJANIÆ, I. MLINAR Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tabl. I. Glavna obilježja gradova u znanstvenofantastiènim filmovima Table I Main characteristics of the cities in sci-fi movies

Naslov filma Godina Redatelj(i) Scenarist(i) metropolis degenerativni grad regresivni grad grad-stroj virtualni prostor 1. 2001: A Space Odyssey 1968. Stanley Kubrick Stanley Kubrick, Arthur C. Clarke ´ 2. Planet of the Apes 1968. Franklin James Schaffner Michael Wilson, Rod Serling, Pierre Boulle (roman) ´ 3. A Clockwork Orange 1971. Stanley Kubrick Stanley Kubrick, Anthony Burgess (roman) ´ 4. THX 1138 1971. George Lucas George Lucas, Walter Murch, Matthew Robbins ´ 5. Silent Running 1972. Douglas Trumbull Deric Washburn, Michael Cimino, Steven Bochco ´ 6. Solaris 1972. Andrei Tarkovsky Fridrikh Gorenshteyn, Andrei Tarkovsky, Stanislaw Lem (roman) ´ 7. A Boy and His Dog 1975. L. Q. Jones L.Q. Jones, Harlan Ellison (roman) ´ 8. Logan’s Run 1976. Michael Anderson George Clayton Johnson, William Francis Nolan, David Goodman ´ 9. Star Wars 1977. George Lucas George Lucas ´´ 10. Alien 1979. Ridley Scott Dan O’Bannon, Ronald Shusett ´ 11. Stalker 1979. Andrei Tarkovsky Boris Strugatskiy, Arkadiy Strugatskiy ´ 12. Star Wars: Episode V - The Empire Strikes Back 1980. Irvin Kershner George Lucas, Lawrence Kasdan, Leigh Brackett ´´ 13. Escape From New York 1981. John Carpenter John Carpenter, Nick Castle ´´ 14. Mad Max 2 1981. George Miller George Miller, Terry Hayes, Brian Hannant ´ 15. Blade Runner 1982. Ridley Scott David Webb Peoples, Hampton Fancher, Philip Kindred Dick (roman) ´´ 16. TRON 1982. Steven Lisberger Steven Lisberger, Bonnie MacBird ´ 17. Star Wars: Episode VI - Return of the Jedi 1983. Richard Marquand George Lucas, Lawrence Kasdan ´´ 18. Brazil 1985. Terry Gilliam Terry Gilliam, Tom Stoppard, Charles McKeown ´ 19. Aliens 1986. James Cameron James Cameron, David Giler, Walter Hill ´´ 20. They Live 1988. John Carpenter John Carpenter, Ray Nelson (kratka prièa) ´ 21. Akira 1988. Katsuhiro Otomo Katsuhiro Otomo, Izô Hashimoto ´ 22. Total Recall 1990. Paul Verhoeven Ronald Shusett, Dan O’Bannon, Gary Goldman, Jon Povill, ´ Philip Kindred Dick (prièa) 23. Judge Dredd 1995. Danny Cannon William Wisher, Jr., Steven E. De Souza, Michael De Luca (prièa) ´ 24. Kôkaku Kidôtai / Ghost in the Shell 1995. Mamoru Oshii Kazunori Itô, Masamune Shirow (strip) ´ 25. Twelve Monkeys 1995. Terry Gilliam Chris Marker, David Webb Peoples, Janet Peoples ´´ 26. Waterworld 1995. Kevin Reynolds Peter Rader, David Twohy ´ 27. The Fifth Element 1997. Luc Besson Luc Besson, Robert Mark Kamen ´ 28. Dark City 1998. Alex Proyas Alex Proyas, Lem Dobbs, David Samuel Goyer ´´ 29. The Matrix 1999. The Wachowski Brothers The Wachowski Brothers ´ 30. Minority Report 1999. Steven Spielberg Scott Frank, Jon Cohen ´ 31. Artificial Intelligence: AI 2001. Steven Spielberg Brian Adliss, Ian Watson ´ 32. Equilibrium 2002. Kurt Wimmer Kurt Wimmer ´ 33. Appurishido 2004. Shinji Aramaki Masamune Shirow, Haruka Handa, Tsutomu Kamishiro ´ 34. The Chronicles of Riddick 2004. David Twohy David Twohy, Jim Wheat, Ken Wheat ´´ 35. Æon Flux 2005. Karyn Kusama Phil Hay, Matt Manfredi, Peter Chung ´ 36. Children of Men 2006. Alfonso Cuarón Alfonso Cuarón, Timothy J. Sexto, David Arata, Mark Fergus, Hawk Ostby, ´´ Phyllis Dorothy James (roman) 37. I Am Legend 2007. Francis Lawrence Mark Protosevich, Akiva Goldsman, Richard Matheson ´´ 38. Pandorum 2009. Christian Alvart Travis Milloy ´ 39. TRON: Legacy 2010. Joseph Kosinski Edward Kitsis, Adam Horowitz ´´ 40. Dredd 2012. Pete Travis Alex Garland, John Wagner, Carlos Ezquera ´´ 41. The Hunger Games 2012. Gary Ross Gary Ross, Suzanne Collins, Billy Ray ´ 42. Snowpiercer 2013. Joon-ho Bong Joon-ho Bong, Kelly Masterson ´´ 43. Man of Steel 2013. Zack Snyder David Samuel Goyer ´´ 44. Elysium 2013. Neil Blomkamp Neil Blomkamp ´´ 45. Star Trek Into Darkness 2013. Jeffrey Jacob Abrams Roberto Orci, Alex Kurtzman, Damon Lindelof ´´ 46. X-Men: Days of Future Past 2014. Bryan Singer Simon Kinberg ´ 47. Interstellar 2014. Christopher Nolan Christopher Nolan ´ 48. Mad Max: Fury Road 2015. George Miller George Miller, Brendan McCarthy, Nick Lathouris ´ PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima S. SMILJANIÆ, I. MLINAR 238-253 24[2016] 2[52] 251

Grada koji sljedeæi korak vidi u naseljavanju Literatura Filmovi svemira (Sl. 5.). Bibliography Movies Regresivni grad i buduænost vezani su za post apokaliptiène filmove. Mad Max (1979.) najavljuje potpuni civilizacijski rasap zbog ratova za gorivom koji æe rezultirati fragmen- tacijom društva i nestajanjem gradova. Na- seobine pružaju elementarnu zaštitu i zajed- ništvo okupljenih stanovnika oko rijetkih prirodnih resursa. Èovjek se vraæa nomadstvu, 1. Beard, J. (1998.), Science Fiction Films of the 1. Abrams, J.J. (2013.), Star Trek Into Darkness, arhitektura je mobilna i privremena, a pojam Eighties: Fin de Siécle Before Its Time, „Journal Paramount Pictures; Skydance Productions; Grada je simbol nove civilizacije i poèetka. of Popular Culture”, 32 (1): 1-13 Bad Robot; Auckland Audio, USA Sav civilizacijski trud okupljen u Gradu - 2. Benjamin, A. (1994.), At Home with Replicants, 2. Allen, W. (1973.), The Sleeper, Gamma Knife društveno ureðenje, ljudska sloboda, tole- „Architecture and Film - Architectural Design”, Films, USA rancija i kultura - nestao je njegovim fizièkim 64 (11/12) 3. Alvart, C. (2009.), Pandorum, Constantin Film propadanjem (Sl. 7.). 3. Benjamin, W. (1936.), Umjetnièko djelo u raz- Production; Impact Pictures, D; UK Gradovi-strojevi utopijski su pandan distopij- doblju tehnièke reprodukcije, u: (1986.), Este- 4. Anderson, M. (1976.), Logan’s Run, Metro- tièki ogledi [ur. Mikecin, V.; Petroviæ, A.], Škol- -Goldwyn-Mayer, USA skim Zemljinim gradovima. Svemir i dalje do- ska knjiga: 125-151, Zagreb življavamo kao prostor Drugoga, boljega svi- 5. Aramaki, S. (2004.), Appurishido, Appleseed 4. Binns, C. (2008.), How to Make a Digital World, Film Partners, J jeta. Oblikovanje kružnih postaja definirano „Popular Science”, 272 (5): 58-59 je zakonima fizike, gdje je uloga arhitekture 6. Besson, L. (1997.), The Fifth Element, Gaumont, F psihološka. Prisutni su arhetipski primjeri 5. Brooks Pfeiffer, B. (2004.), Frank Lloyd Wright 7. Blomkamp, N. (2013.), Elysium, TriStar Pictu- 1867-1959. Building for Democracy, Taschen, res; Media Rights Capital; QED International; stanovanja unutar kolonija, koji su u službi Köln nostalgije kao sredstvo utjehe (Sl. 8. i 9.). Alpha Core; Simon Kinberg Productions; Genre 6. Carper, S. (1997.), Subverting the Disaffected Films; Sony Pictures Entertainment, USA Virtualni je prostor u znanstvenofantastiènim City: Cityscape in Blade Runner, u: Retrofitting 8. Bong, J. (2013.), Snowpiercer, SnowPiercer; filmovima shvaæen kao oprostorenje uma. Za Blade Runne [Kerman, J.B.], Wisconsin Press, Moho Film; Opus Pictures; Stillking Films; CJ En- njega su vezani pokušaji apstrakcije fizièkog 185-193, London tertainment, ROK; CZ; USA; F prostora, koji ipak ostaje unutar prepoznatlji- 7. Clarke, D. (1997.), The Cinematic City, Routled- 9. Butler, D. (1930.), Just Imagine, Fox Film Cor- ve strukture današnjega gradskog tkiva. Èak ge, London poration, USA i elementi prijelaza izmeðu fizièkog i virtual- 8. Clarke, A.C. (2010.), Childhood’s End, Pan Mac- 10. Cameron, J. (1986.), Aliens, Twentieth Century nog prostora zadržavaju poznate elemente - Millan, London Fox Film Corporation; Brandywine Productions; u Matrixu (1999.) je to željeznièki terminal. 9. Giger, H.R. (2007.), HR GIGER, Taschen, Zagreb SLM Production Group, USA; UK Iako je primarno shvaæen kao prostor besko- 10. Giliæ, N. (2007.), Filmske vrste i rodovi, AGM, 11. Cannon, D. (1995.), Judge Dredd, Hollywood naènih moguænosti, zatvorenost njegovog Biblioteka Sintagma, Zagreb Pictures; Cinergi Pictures Entertainment, USA sustava stvara osjeæaj klaustrofobije koja je 11. Gössel, P.; Leuthäuser, G. (2007.), Arhitektura 12. Carpenter, J. (1974.), Dark Star, Bryanston Pic- dodatno naglašena mraènim tonovima vir- 20. stoljeæa, Taschen/VBZ, Zagreb tures; Jack H. Harris Enterprises; University of Southern California, USA tualnoga Grada (Sl. 10.). 12. Heppenheimer, T.A. (1978.), Colonies in Space, Warner Books, London 13. Carpenter, J. (1981.), Escape From New York, Gradovi u znanstvenofantastiènim filmovima 13. Horvat, S. (2008.), Buduænost je ovdje. Svijet AVCO Embassy Pictures; International Film In- jesu arhitektonsko i kulturološko nasljedstvo distopijskog filma, Hrvatski filmski savez, Zagreb vestors; Goldcrest Films International, UK; USA 14. Carpenter, J. (1988.), They Live, Alive Films; sadašnjosti, a ujedno i njena kritika. U filmo- 14. Hughes, H. (2014.), Outer Limits, I.B. Tauris, Larry Franco Productions, USA vima je uporabom mnogobrojnih znakova New York 15. Castle, N. (1984.), The Last Starfighter, Lorimar grada, odabirom tehnologije i tipologije te 15. Le Corbusier (2006.), Ka pravoj arhitekturi, Film Entertainment; Universal Pictures, USA kadriranjem objedinjeno znanje mnogih stru- Graðevinska knjiga, Beograd 16. Cuarón, A. (2006.), Children of Men, Universal ka èiji je cilj potaknuti strah ili nadanja pu- 16. Morin, E. (2005.), The Cinema, or the Imaginary Pictures; Strike Entertainment; Hit&Run Pro- blike. Kategorizacija gradova u znanstveno- Man, University of Minnesota Press, Minneapolis ductions, USA; UK fantastiènim filmovima u ovome je èlanku re- 17. Philips, G.D. (2004.), Stenli Kjubrik, Hinaki, 17. Derrickson, S. (2008.), The Day the Earth Sto- zultat nastojanja analiziranja razvoja Grada Beograd buduænosti. Taj Grad može biti shvaæen kao od Still, Twentieth Century Fox Film Corpora- 18. Potoènik Noordung, H. (2004.), Problem vož- tion; 3 Arts Entertainment; Dune Entertainment Drugi Grad, nalièje današnjega grada ili upo- nje svemirom, Labin Art Express, Labin III; Earth Canada Productions; Hammerhead zorenje. Metropolisi su glavna okosnica ove 19. Robertson, B. (2003.), The Matrix Resolution, Productions, USA, CAN podjele jer predstavljaju najdramatièniju kuli- „Computer Graphics World”, 26 (12): 22-28 18. Gilliam, T. (1985.), Brazil, Embassy Internatio- su za razvoj narativa. Razvoj, postupni rasap, 20. Shiel, M.; Fitzmaurice, T. (2011.), Cinema and nal Pictures, UK uništenje ili napuštanje Grada sinonimni su s the City: Film and Urban Societies in a Global 19. Gilliam, T. (1995.), Twelve Monkeys, Universal civilizacijskim razvojem. Filmovi upuæuju kri- Context, Wiley-Blackwell, 1-18, London Pictures; Atlas Entertainment; Classico, USA tiku transformabilnoj nemoænosti moderniz- 21. Sobchach, V. (1999.), Cities on the Edge of Time: 20. Jones, L.Q. (1975.), A Boy and His Dog, LQ/JAF, ma, a optimizam pripisuju gradovima-stroje- The Urban Science Fiction Film, u: Alien Zone II: USA vima u svemiru, u kojem brojni autori vide The Spaces of Science Fiction Cinema [ur. Kuhn, 21. Kershner, I. (1980.), Star Wars: Episode V - The naš scenarij odlaska. Znanstvenofantastièni A.], Verso Books: 123-143, Brooklyn, NY Empire Strikes Back, Lucasfilm, USA filmovi vrijedan su izvor razumijevanja, kriti- 22. Žižek, S. (2008.), Pervertitov vodiè kroz film, 22. Kosinski, J. (2010.), TRON: Legacy, Walt Disney ke i inspiracije suvremenoga društva i grada Biblioteka Tvrða, Zagreb Pictures; Sean Bailey Productions; LivePlanet; kao njegove prostorne manifestacije. 23. *** (2013.), CLOG : Sci-fi, CLOG, New York Prana Studios, USA PROSTOR 252 2[52] 24[2016] 238-253 S. SMILJANIÆ, I. MLINAR Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima Znanstveni prilozi | Scientific Papers

23. Kubrick, S. (1968.), 2001: A Space Odyssey, 48. Spielberg, S. (1982.), E.T. the Extra-Terrestrial, 10. http://www.nss.org/settlement/nasa/70sArt/ Metro-Goldwyn-Mayer; Stanley Kubrick Produc- Universal Pictures; Amblin Entertainment, USA Torus_Cutaway_AC75-1086-1_1920.jpg tions, USA; UK 49. Spielberg, S. (1999.), Minority Report, Twen- 11. http://www.nss.org/settlement/space/stan- 24. Kubrick, S. (1971.), A Clockwork Orange, War- tieth Century Fox Film Corporation; DreamWor- fordtorus.htm ner Bros.; Hawk Films, USA; UK ks SKG; Cruise/Wagner Productions; Blue Tulip 12. rebloggy.com/post/art-concept-art-art-direction 25. Kusama, K. (2005.), Æon Flux, Paramount Pictu- Productions; Ronald Shusett/Gary Goldman; -set-design-production-design-snowpiercer-con- res; Lakeshore Entertainment; Valhalla Motion Amblin Entertainment, USA cept-s/90405856395 Pictures; MTV Films; MTV Productions; Colossal 50. Spielberg, S. (2001.), Artificial Intelligence: AI, 13. thane62.wordpress.com/2015/08/27/snow- Pictures, USA Warner Bros.; DreamWorks SKG; Amblin Enter- piercer/comment-page-1/ 26. Lang, F. (1927.), Metropolis, Universum Film, D tainment; Stanley Kubrick Productions, USA 14. thewhereblog.blogspot.hr/2009/04/review- 27. Lawrence, F. (2007.), I Am Legend, Warner 51. Tarkovsky, A. (1972.), Solaris, Creative Unit of -buckminster-fuller-at-mca.html Bros.; Village Roadshow Pictures; Weed Road Writers & Cinema Workers; Kinostudiya „Mos- 15. www.dezeen.com/2007/05/11/rak-convention- Pictures; Overbrook Entertainment; 3 Arts En- film”; Unit Four, USSR and-exhibition-centre-by-oma tertainment; Heyday Films; Original Film, USA 52. Tarkovsky, A. (1979.), Stalker, Kinostudiya 16. www.flickr.com 28. Lisberger, S. (1982.), TRON, Walt Disney Pro- „Mosfilm”, USSR 17. www.fondationlecorbusier.fr/corbuweb/mor- ductions; Lisberger/Kushner, USA 53. The Wachowski Brothers (1999.), The Matrix, pheus.aspx?sysId=13&IrisObjectId=6159&sysL 29. Lucas, G. (1971.), THX 1138, American Zoetrope; Warner Bros.; Village Roadshow Pictures; Grou- anguage=en-en&itemPos=2&itemCount=2&sy Warner Bros., USA cho II Film Partnership; Silver Pictures, USA; sParentName=Home&sysParentId=65 30. Lucas, G. (1977.), Star Wars, Lucasfilm; Twen- AUS 18. www.imdb.com tieth Century Fox Film Corporation, USA 54. Travis, P. (2012.), Dredd, Reliance Entertain- 19. www.nss.org/settlement/nasa/70sArt/Torus_ 31. Marquand, R. (1983.), Star Wars: Episode VI - ment; IM Global; DNA Films; Peach Trees; Re- Exterior_AC76-0525_900.jpg Return of the Jedi, Lucasfilm, USA liance Big Entertainment; Reliance Big Pictures; 32. Menzies, W.C. (1936.), Things to Come, London Rena Films, UK; USA; IND; RSA Izvori ilustracija Film Productions, UK 55. Trumbull, D. (1972.), Silent Running, Universal 33. Miller, G. (1981.), Mad Max 2, Kennedy Miller Pictures; Trumbull/Gruskoff Productions, USA Illustration Sources Entertainment; Kennedy Miller Productions, AUS 56. Twohy, D. (2004.), The Chronicles of Riddick, Sl. 1. 1 - kadar iz filma Dredd (2012.); 2 - kadar iz 34. Miller, G.; Ogilvie, G. (1985.), Mad Max Beyond Universal Pictures; Radar Pictures; One Race filma 2001: A Space Odyssey (1968.); 3 - ka- Thunderdome, Kennedy Miller Productions, AUS Productions; Primal Foe Productions, USA dar iz filma Blade Runner (1982.); 4 - kon- 35. Miller, G. (2015.), Mad Max: Fury Road, War- 57. Verhoeven, P. (1990.), Total Recall, Carolco Pic- ceptualni crtež vlaka iz filma Snowpiercer ner Bros., Kennedy Miller Productions, Village tures; Carolco International N.V., USA (2013.) thane62.wordpress.com/2015/08/ Road show Pictures, AUS 58. Wimmer, K. (2002.), Equilibrium, Dimension 27/snowpiercer/comment-page-1/; 5 - ka- 36. Nolan, C. (2014.), Interstellar, Paramount Pictu- Films; Blue Tulip Productions, USA dar iz filma The Matrix (1999.) res; Warner Bros.; Legendary Pictures; Lynda Sl. 2. 1 - kadar iz filma Star Wars: Episode VI - Re- Obst Productions; Syncopy, USA; UK; CAN 59. Wise, R. (1951.), The Day the Earth Stood Still, Twentieth Century Fox Film Corporation, USA turn of the Jedi (1984.); 2 - www.dezeen. 37. Oshii, M. (1995.), Kôkaku Kidôtai / Ghost in the com/2007/05/11/rak-convention-and-exhi- Shell, Bandai Visual Company; Kôdansha; Pro- bition-centre-by-oma duction I.G., J Sl. 3. 1 - www.fondationlecorbusier.fr/corbuweb 38. Otomo, K. (1988.), Akira, TMS Entertainment; /morpheus.aspx?sysId=13&IrisObjectId=61 Akira Committee Company Ltd.; Bandai; Kô- 59&sysLanguage=en-en&itemPos=2&item dansha; Mainichi Broadcasting System; Sumi- Count=2&sysParentName= Home&sysPa- tomo Corporation; TMS Entertainment; Toho rentId=65; 2 - kadar iz filma Dredd (2012.) Company, J Sl. 4. 1 - kadar iz filma The Hunger Games (2012.); 39. Proyas, A. (1998.), Dark City, Mystery Clock Ci- Izvori 2 - kadar iz filma Brazil (1985.); 3 - kadar iz nema; New Line Cinema, AUS; USA filma Equilibrium (2002.) 40. Reynolds, K. (1995.), Waterworld, Universal Sources Sl. 5. 1, 2, 4 - kadar iz filma Blade Runner (1982.); Pictures; Gordon Company; Davis Entertain- 3 - Brooks Pfeiffer, 2004: 47 ment; Licht/Mueller Film Corporation, USA Sl. 6. 1 - kadar iz filma Planet of the Apes (1968.); 41. Ross, G. (2012.), The Hunger Games, Lionsgate; 2 - kadar iz filma Fifth Element (1997.); 3-4 Color Force, USA - kadar iz filma I Am Legend (2007.); 5 - 42. Schaffner, F.J. ( 1968.), Planet of the Apes, kadar iz filma The Matrix (1999.); 6 - kadar APJAC Productions; Twentieth Century Fox Film Internetski izvori (rujan 2014.) iz filma Dredd (2012.) Corporation, USA Internet Sources (September 2014) Sl. 7. 1 - kadar iz filma Snowpiercer (2013.); 2-3 43. Scott, R. (1979.), Alien, Brandywine Productions; - rebloggy.com/post/art-concept-art-art-di- Twentieth Century Fox Productions, USA; UK 1. 2001.wikia.com/wiki/Space_Station_V rection-set-design-production-design-snow- 44. Scott, R. (1982.), Blade Runner, Ladd Com- 2. Endurance.interstellarmovie.net piercer-concept-s/90405856395 pany; Shaw Brothers Warner Bros.; Blade Run- Sl. 8. 1 - http://dodlithr.blogspot.hr/2013/10/ro- 3. http://dodlithr.blogspot.hr/2013/10/rotating- ner Partnership, USA; HK; UK tating-wheel-space-stations.html; 2 - kadar -wheel-space-stations.html 45. Singer, B. (2014.), X-Men: Days of Future Past, iz filma 2001: A Space Odyssey (1968.); 3 - Twentieth Century Fox Film Corporation; Mar- 4. http://endurance.interstellarmovie.net/ kadar iz filma Solaris (1972.); 4 - Enduran- vel Entertainment; TSG Entertainment; Bad Hat 5. http://filmmakeriq.com/2014/05/sci-fi-since- ce.interstellarmovie.net Harry Productions; Donners’ Company; Inge- -1902-a-supercut/ Sl. 9. 1 - www.nss.org/settlement/nasa/70sArt/ nious Media; Down Productions; Mel’s Cite du 6. http://nymag.com/thecut/2014/07/most-femi- Torus_Exterior_AC76-0525_900.jpg; 2 - Cinema, USA; UK nist-moments-in-sci-fi-history.html http://www.nss.org/settlement/nasa/70s- 46. Snyder, Z. (2013.), Man of Steel, Warner Bros.; Art/Torus_Cutaway_AC75-1086-1_1920.jpg; 7. http://sydmead.com/v/12/biography/ Legendary Pictures; Syncopy, USA; CAN; UK 3-4 - kadar iz filma Elysium (2013.); 5 - kadar iz filma Interstellar (2014.) 47. Spielberg, S. (1977.), Close Encounters of the 8. http://www.bfi.org.uk/news-opinion/news-bfi Third Kind, Columbia Pictures Corporation; EMI /announcements/bfi-takes-giant-leap-sci-fi- Sl. 10. 1 - kadar iz filma TRON (1982.); 2-3 - kadar Films; Julia Phillips and Michael Phillips Produc- -days-fear-wonder iz filma TRON: Legacy (2010.) tions, USA 9. http://www.bfi.org.uk/sci-fi-days-fear-wonder Tabl. I. Autori PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Uloga grada u znanstvenofantastiènim filmovima S. SMILJANIÆ, I. MLINAR 238-253 24[2016] 2[52] 253 Sažetak Summary

The Role of the City in Science Fiction Movies

There have been numerous attempts to define sci- The city in sci-fi movies is often symptomatic of the mentation of the society and complete disappear- ence fiction as a genre. It has long been debated if society’s moral values. One of its roles is to clearly ance of the cities. The man returns to his nomadic sci-fi is a genre at all or if it is to be considered just and quickly demonstrate the political system or so- roots, architecture is temporary and mobile while a narrative setting. After all, no conclusive defini- cial classes of the world by means of recognizable the concept of the City symbolizes new beginnings tion exists. It is precisely its breadth and ability to and widely accepted symbols. Segregation, wheth- and new civilizations. absorb all other genres that gave rise to its numer- er it is class-based, genetic, or spatial, is a common The city-machine is a utopian counterpart to the ous subcategories. However that may be, the fact theme of sci-fi movies. dystopian cities on Earth. The Universe is still expe- is that it has remained one of the most enduring The sci-fi cities offer spatial settings for the cultural rienced as a space of some Other, better world. The movie genres. achievements of their dwellers. They provide the formation of the circular stations is defined by the Science fiction movie became popular in the 1950s context of the plot and assure its authenticity. Sci- laws of physics with architecture playing a psycho- due to American efforts to send the first man to the fi genre often addresses ethical and metaphysical logical role. Moon. However, its major breakthrough in popular issues. In this article the narrative is followed and Virtual space in sci-fi movies is understood as a culture happened in the late 1970s. The common illustrated by highlighting one or more of the spe- spatial setting of the human mind. It results from thread running through the majority of science fic- cific characteristics of space and time which have the attempts to turn the physical space into an ab- tion movies are visionary technological advances not been categorized so far. However, an in-depth stract entity, which, however, still remains within and their comprehensive cultural, sociological, analysis reveals that they can be categorized into the recognizable framework of today’s urban fab- philosophical and psychological effects through five clearly recognizable groups based on their pre- ric. Although it is primarily conceived as a space which it is possible to examine the ethics and em- dominant characteristics. with limitless possibilities, the self-containment of pathy as the core of the human being. Cities in sci-fi movies can thus be subdivided into its system creates a claustrophobic atmosphere The genre itself has always been associated with the five distinct groups: the metropolis, degenerati- which is additionally emphasized by the dark tones advancement of technology and the controversial ve city, regressive city, city-machine, and virtual of the virtual City. issue of its share in the filming and post-production space. Cities in sci-fi movies on the one hand represent an of movies. The movie 2001: A Space Odyssey (1968) The metropolis relies on the urban solutions de- architectural and cultural legacy of the present was a real breakthrough in the genre’s history as it rived from Modernist architecture whose ideas re- time while on the other they express critical voice was the first movie that initiated a new generation of garding a structured and coherent society have against it. The use of numerous urban signs, the sci-fi movies using some new elements such as: largely been dismissed. Sci-fi movies clearly show selection of technology and typology, and framing classical music, a spacecraft flying over in the mov- that the architecture of the City forms a system result from an integration of the expert knowledge ie’s first frame, consultations with scientists and which seems quite appropriate to an opposite con- from various disciplines with the aim to instill fear advances made in the field of special effects. cept, i.e. fragmentation, most commonly in terms or arouse hope in the audience. This article examines a new generation of sci-fi of social class segregation. The classification of the types of cities in sci-fi mov- movies made after 1968 in which a global vision of The street-based, i.e. horizontal division is created ies in this article is an attempt to analyze the devel- the world, space and time is a part of the movie’s in relation to the city center where each subse- opment of the City of the future which can be un- atmosphere and the plot. This vision is not neces- quent perimeter represents a lower social class. derstood as the Other City, the flip side of the con- sarily a successful upgrade of the contemporary Vertical segregation in high-rise blocks follows the temporary city, or a warning. The metropolis type is world but it always provides critical insight into the same pattern as in today’s cities. the main backbone of this classification since it society, space, time, and, consequently, the con- The degenerative city is representative of an en- represents the most dramatic backdrop for the de- temporary city. tirely opposite process in terms of disintegration of velopment of a narrative. In sci-fi narratives, the cities of the future become the city center as the main cohesive force of the Development, gradual disintegration, destruction the habitats. They reflect a contemporary vision of society. The cyclical nature of the relation between or abandonment of the City are synonymous with a dystopian and utopian society. The cult sci-fi the society and the city is achieved precisely by a the development of human civilization. Movies movies are inseparable from their settings. Al- collage pattern of the City whose next stage of de- level their criticism against a transformable impo- though the stories are set in the future, filming of- velopment is seen in the context of the human col- tence of Modernism. By contrast, they view the ten takes place, besides imaginary cities, in the onization of the universe. city-machine from an optimistic perspective as our existing cities and buildings which are upgraded The regressive city is associated with the post- future destination. Sci-fi movies are a valuable with futuristic aesthetics rooted in some recogniz- apocalyptic movies that forecast the complete source of understanding, criticism and inspiration able elements that render them more authentic. downfall of human civilization resulting in the frag- for the contemporary society and the city. SANDRA SMILJANIÆ IVAN MLINAR

Biografije Biographies

SANDRA SMILJANIÆ bavi se struènim i znanstvenim SANDRA SMILJANIÆ is a part-time assistant at the radom te sudjeluje u nastavi na Arhitektonskom Faculty of Architecture of the University of Zagreb. fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu kao honorarna asi- She is engaged in teaching as well as professional stentica. and research work. Dr.sc. IVAN MLINAR je profesor na Arhitektonskom IVAN MLINAR, Ph.D., professor at the Faculty of Ar- fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, na kojem se bavi chitecture in Zagreb. He is engaged in teaching as nastavnim, znanstvenim i struènim radom. Kao well as scientific research and other professional znanstveni savjetnik i ovlašteni arhitekt autor je i activities. As a senior scientist and licensed archi- koautor znanstvenih knjiga i èlanaka, te struènih tect he is the (co)author of several books and sci- èlanaka, planova, projekata i studija. entific papers, plans, projects, and studies.