Plemićko Društvo Zagrebačke Županije Za Vladavine Žigmunda Luksemburškoga (1387.-1437.)
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies Sveučilište u Zagrebu HRVATSKI STUDIJI Suzana Miljan PLEMIĆKO DRUŠTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA VLADAVINE ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOGA (1387.-1437.) DOKTORSKI RAD Zagreb, 2015. University of Zagreb CENTRE FOR CROATIAN STUDIES Suzana Miljan NOBLE SOCIETY OF THE COUNTY OF ZAGREB DURING THE REIGN OF SIGISMUND OF LUXEMBURG (1387-1437) DOCTORAL THESIS Zagreb, 2015 Sveučilište u Zagrebu HRVATSKI STUDIJI Suzana Miljan PLEMIĆKO DRUŠTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA VLADAVINE ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOGA (1387.-1437.) DOKTORSKI RAD Mentor: dr. sc. Damir Karbić Zagreb, 2015. University of Zagreb CENTRE FOR CROATIAN STUDIES Suzana Miljan NOBLE SOCIETY OF THE COUNTY OF ZAGREB DURING THE REIGN OF SIGISMUND OF LUXEMBURG (1387-1437) DOCTORAL THESIS Supervisor: Damir Karbić, PhD Zagreb, 2015 Podaci o mentoru Damir Karbić rođen je 16. studenog 1962. u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu, gdje je i diplomirao dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1988. godine. Magistrirao je 1994. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti te na istom fakultetu odslušao doktorski studij iz srednjovjekovnih studija i u siječnju 2000. obranio doktorsku disertaciju “Šubići Bribirski. Povijest jednog hrvatskog plemićkog roda” (mentor: prof. dr. János M. Bak). Od 1988. zaposlen je na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2007. voditelj je projekta Latinički izvori, studije i pomagala za društvenu i gospodarsku povijest koji se izvodi na istom Odsjeku. Od 15. ožujka 2011. upravitelj je istog Odsjeka. U svom znanstvenom radu prvenstveno se bavi društvenim i političkim odnosima u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Dalmaciji te izvorima za hrvatsku srednjovjekovnu povijest. Tijekom doktorskog studija u Budimpešti je u suradnji s prof. dr. Jánosom M. Bakom održao dva jednosemestralna seminara o povijesti plemstva u srednjoj Europi (Nobility in Medieval Central Europe, šk. god. 1997./1998. i Nobility in Central Europe, šk. god. 1999./2000.) te bio koordinator međunarodnog znanstvenog projekta Nobility in Medieval and Early Modern Central Europe. A Comparative Study in Social Structure (1996.-1999.). Od školske godine 2001./2002. do 2008./2009. predavao je predmet Opća povijest srednjeg vijeka na Studiju povijesti pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. član je uredništva časopisa Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od ožujka 2011. zamjenik glavnog urednika istog časopisa, akademika Tomislava Raukara. Od 2003. član je uredništva časopisa Central Europe (London), od 2004. časopisa Povijesnog društva Križevci Cris (Križevci), a od 2009. časopisa Povijesni prilozi (Zagreb). U koautorstvu s drugim znanstvenicima priredio je više zbirki izvora, a autor je i većeg broja znanstvenih radova. Njihov potpun popis dostupan je preko portala Hrvatske znanstvene bibliografije (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=164445). Sažetak Tema ove doktorske radnje je plemićko društvo Zagrebačke županije za vrijeme vladavine Žigmunda Luksemburškog (1387.-1437.). Teritorij je izabran jer je riječ o relativno velikoj županiji na rubu kraljevstva, na prostoru međusobnog utjecaja ugarskog i hrvatskog prava, običaja i struktura, koja dosad nije bila predmetom monografske obrade. Vrijeme vladavine Žigmunda Luksemburškog odabrano je zbog činjenice da je riječ o jednom od zadnjih europskih viteških vladara srednjovjekovlja, čija vlast na hrvatskom povijesnom prostoru traje pedeset godina. Analiza plemićkog društva Zagrebačke županije usmjerena je na identifikaciju plemića koji su ondje živjeli, prikazivanje njihovog djelovanja, načina života i struktura, metodologijom prozopografije, kvalitativne i kritičke analize, uz korištenje metoda arhonotologije i genealogije. U analizi se isto tako koristi metodologija običajne geografije. Krajnji rezultat donijet će osnovu za kasnija istraživanja plemstva srednjovjekovne Slavonije i Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Ključne riječi: Zagrebačka županija, plemstvo, Žigmund Luksemburški, 14.-15. stoljeće, društvena povijest Summary The main topic of this doctoral thesis is the noble society of the county of Zagreb during the reign of Sigismund of Luxembourg (1387-1437). That territory was chosen because the county in question is not too big and it is situated at the edge of the Kingdom, in the area between the influences of Hungarian and Croatian law, customs and structures, and which, until present, was not the topic of a monograph. The reign of Sigismund of Luxembourg was chosen because it was one of the last chivalrous rulers of the Middle Ages, whose reign in the Croatian historical area lasted for fifty years. The analysis of the noble society of the county of Zagreb focuses on identification of nobles which resided there, depicting their activities, way of life and structures by using the methodology of prosopography, qualitative and critical analysis, combined with the methods of archontology and genealogy. Also, the method of customary geography will be used. The final result will provide a good basis for further research of nobility in medieval Slavonia and Kingdom of Hungary-Croatia. Key words: the County of Zagreb, nobility, Sigismund of Luxembourg, the fourteenth-fifteenth century, social history SADRŽAJ 1. Uvodne opaske i teritorijalni opseg županije..........................................................................1 2. Metodologija, izvori i literatura..............................................................................................8 3. Plemićko društvo Zagrebačke županija za vladavine Žigmunda Luksemburškog...............23 3.1. Struktura plemstva Zagrebačke županije...............................................................23 3.2. Vrste posjeda i načini posjedovanja.......................................................................32 3.3. Struktura obitelji.....................................................................................................77 3.3.1. Obiteljski i rodovski odnosi.....................................................................77 3.3.2. Ženidbene strategije i socijalna mobilnost..............................................86 3.3.3. Nasljedno pravo i položaj žena................................................................96 3.4. Službenici i sustav familijara...............................................................................126 3.5. Odnos prema kruni sv. Stjepana i lokalnoj zajednici...........................................155 3.5.1. Odnos prema kruni................................................................................155 3.5.2. Odnos prema banskoj vlasti (regnum Slavonie)....................................186 3.5.3. Županijski dužnosnici (župan, podžupani, plemićki suci, zemaljski župani i pristaldi).............................................................................203 4. Zaključak.............................................................................................................................218 5. Dodatak. Rodoslovlja plemićkih obitelji Zagrebačke županije za vladavine Žigmunda Luksemburškog................................................................................................223 6. Popis izvora i literature.......................................................................................................263 6.1. Popis izvora..........................................................................................................263 6.2. Popis literature......................................................................................................265 7. Životopis.............................................................................................................................274 1. Uvodne opaske i teritorijalni opseg županije Tema ove doktorske radnje je plemstvo Zagrebačke županije za vrijeme vladavine Žigmunda Luksemburškog. Srednjovjekovnu su Slavoniju u tome trenutku sačinjavale tri veće županije – Zagrebačka, Križevačka i Varaždinska (koja je činila Zagorsko kneštvo, u privatnim rukama obitelji Celjski), uz dodatak manje Virovitičke (koja je bila privatan posjed kraljice). Oba djela su na jednak način utjecala na odabir ove teme. Područje srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, a onda posljedično i kraljevstva Slavonije, spada u zemlje tzv. brojnog plemstva, jer ono brojčano zauzima do oko 3-5% populacije (za razliku od zemalja kršćanskog zapada gdje je broj puno niži) i odigralo je jednu od najvažnijih uloga u društvenom i političkom životu.1 Temu ove radnje odredilo je više faktora. Početna ideja bila je raditi ranu povijest obitelji Zrinski, od početaka u Slavoniji do Mohačke bitke. Ideja je to bila moga mentora budući da bi bio simbolički i realni nastavak njegovog istraživanja o Šubićima Bribirskima. Sukladno tome, počeli smo priređivati građu za njihov diplomatarij.2 Rezultati su pokazali da je, protivno očekivanome, visok bio postotak sačuvanih isprava za područje Pounja. Zbog kasnijih osmanlijskih haračenja, očekivali smo manje podataka. Ujedno, ti su podaci ocrtali živahan suživot sa susjedima, kao i odnose među određenim članovima obitelji. Ti i ostali podaci o donjem području županije uklopljeni su u ovaj rad. Ideja za rad na plemstvo jedne županije iskristalizirala se iz