Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Namba 2146 Oktoba 29 - NovembaWantok 4, 2015 28 pes National Fisheries OHE TVET Nupela hai Authority Listing i stap skul bai kisim bilong Novemba isu insait... nem bilong i stap insait... Saplimen insait: memba i dai - P7,8,21,22 P9,10,19,20 P11,12 P4

PRAIM Minista Peter O’Neill i tok gavman i stap strong na i no gat wanpela senis bai kamap longPM: gavman bikos Pipols Gavman Nesenel Kongres stap strong (PNC) pati i holim 61 memba na tu. Olgeta gavman minista na bek bensa bilong ol Strongpela bilip! kolisen patna i stap baksait long sapotim O’Neill- Dion gavman tasol. Mista O’Neill i bin mekim dispela toktok long Mande moning long Pot Mosbi long kliaim tingting bilong planti ol manmeri husat i bin ting Oposisen bai senisim gavman na lida bai kamap nupela praim minista. Long Tunde apinun taim ol memba i sindaun long Palamen, Oposisen i no bin muvim Mosen ov no Konfidens egensim gavman. Moa long 2, 000 manmeri wantaim kar i bin wet arere long get bilong Palamen Haus long lukim sapos Oposisen bai tru tru muvim mosen bilong senisim gavman na rausim gavman bilong O’Neill. Tasol no gat wanpela mosen i bin kamap long Tunde apinun. Long Mande, Mista Polye i bin tokim ol nius manmeri olsem Oposisen i stap strong long senisim gavman. Vanimo-Green Memba Belden Namah, Oro Gavana Garry Juffa na Bulolo Memba i bungim tingting wantaim Polye na ol i stap redi tasol long rausim gavman. Tasol 16 mun tasol i stap long nupela ileksen i kamap long yia 2017 na tu Oposisen i no nogat namba long rausim gavman. Asde na hap asde 8-pela memba bilong Oposisen tasol i bin sindaun long Palamen miting. Na long plua bilong Nesenel Palamen stret, ol i no bin mekim wanpela samting long muvim mosen bilong senisim gavman. Praim Minista O’Neill i tok ol memba bilong Oposisen na ol arapela NGO manmeri, husat i strong long senisim gavman, i no bin mekim PNC Pati bilong Praim Minista Peter O’Neill i holim strong 61 memba olgeta. Piksa i soim ol ki man bilong PNC Pati (long lephan), wanpela gutpela samting long kirapim dispela kantri na ol i hangre long pawa. Hausing Minista Paul Isikiel (Markham), Deputi PNC Pati lida na Fiseris Minista (Tewai-Siasi), Fainens Minista James Marape (Tari-Pori) na Deputi Palamen Spika (ekting Spika) Aide Ganasi i redi long go insait long Palamen miting asde apinun. I go moa long pes 2... Poto Nicky Bernard. P2 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 nius Distrik i redi long hostim Intanesenel investa YANGORU-SAUSSIA Distrik long PNG Pawa long pinisim dispela 12 Is Sepik provins i wok hat long kilomita Pawa Lain Projek long redi long hostim sampela ol in- Kusaun (Sepik Haiwe) i go long tanesenel investa olsem Kuala Nagam Adventis Hai Skul na Dipat- Lumpur Kepong bilong Malaysia men bilong Works long pinisim 28 kilomita Nagam i go long Urimo rot husat i sainim Het bilong Agri- na Yarima Bris we bai op long pinis men wantaim Sepik Plein Spesol bilong neks yia. Ikonomik hap. Em i tok PNG Pawa i pinisim Ol Israel LR Grup husat em nara- wanpela sevei long ranim pawa pela intanesenel investa bai klostu lain long Yekimbole i go long Kini- pinisim ol plen bilong en long sta- ambo long redi long LR Grup bilong tim wanpela kakaruk na rot bilong Israel i go pas long kamapim kaikai na kakau divelopmen insait long Spesel Ikonomik zon o hap kakaruk na fesiliti na faktori bilong (SEZ). kaikai. ‘Distrik bai i opim wanpela nu- Gavman bai i givim tenda bilong pela bris 'Yarima’ bai i kamap rot i Yangoru Mobail Polis Bareks long go inait long Sepik Plein hap long wik i kam wantaim wok long bareks neks mun. Wanpela wara saplai long statim bipo long yia i pinis. projek i kamap long mani mak ‘Long olgeta infrastraksa bilong olsem K6 milien bai i pinis long ol dispela bikpela divelopmen ol len neks tupela wik na redi bilong Yarima bris i pinis. mobelaisesen, stretim rot, bildim komisining long Yangoru stesin,’ distrik haus sik, nupela ol skul, ki- ‘Yangoru Stesin, hetkwata bilong Dispela 7 kilomita rot long Kwak- bilong distrik long baim wanpela Minista Maru i tok. rapim wanpela benk na supamaket distrik i divelop na kamap olsem wie (Sepik Haiwe) i klostu long trensmita long putim long Holik Em i tok Water PNG i putim wara tu i bai kamap. taun wantaim ol rait sevis olsem pinis tu,’ Minista Maru i tok. viles long salim aut signel bilong wel we bai i pinisim straksa bilong Ol dispela sevis bai karamapim haus bilong ol pablik seven na Long wankain taim, ol toktok i EMTV i go long Distrik long Dis- ol rot long saplaim wara pipel na ol ol nid bilong ol pipel bai i inves, ol praivet sekta investa. kamap wantaim EMTV na Telikom emba. woklain bilong ol na ol pipel. fasiliti insait long Yangoru stesin. Minista Maru i tok tenkyu long Madang provinsal Woks redi long stretim Madang-Lae haiwe MADANG Provinsal Woks ol i mas wokim Mista Sitapai i bin go givim Ol asples Dipatmen i tokaut olsem em hariap bipo long toktok na tokaut long plen bai givim moa luksave long pinis bilong dis- bilong em long Madang kampani i stretim Madang-Lae haiwe pela yia. Semba ov Komes na Indas- rot na stretim tupela bris we Mista Sitapai i tri na tu wantaim Ramu kisim kontrak i bin bagarap long stat blong tok em i wokim NiCo Menesmen (MCC). Tony Sapan i raitim dispela yia. pinis wok-mak Insait long wanpela miting Nupela Madang provinsal plen na i save bilong em las Trinde wan- OL kampani bilong PNG, Nu Woks Menesa, John Sitapai pinis long taim ol menesmen bilong Ailan na Lihir i bin kisim planti i tokaut long dispela bihain wanem ol samt- Ramu NiCo Menesmen long ol kontrak bilong long Nesenel Seketeri bi- ing em bai (MCC), Mista Sitapai i tok saplaim ol samting na givim long Woks, David Wereh i nidim long stre- amamas long Kampani long sevis we kos bilong ol inap makim em long lukautim tim Madang- helpim Ramu NiCo i givim long manik long wok insait long provins. Lae haiwe na tu long yusim ol masin bilong K312,022,866. Mista Sitapai i bekim stretim gen en long stretim sampela Ol dispela kontrak bai go askim bilong Memba bilong Aumia na seksin bilong rot we i Stat bilong wok we Ramu NiCo yusim masin bilong en yet long stretim rot long Lihir Gol Main na wok Usino-Bundi, Anton Yagama Wasigo bris. Ol bagarap long Madang-Lae bagarap long Iguruwe long Madang-Lae haiwe. Poto: James G. Kila bai kamap insait long 6-pela long niuspepa ripot las wik dispela wok em haiwe. mun, namel long mun antap, we em i askim Woks olsem Madang provinsal wok wantaim plen long i tok i ken kisim wanpela Ramu NiCo i bin yusim ol Janueri i go long mun Jun Dipatmen na Nesenel Gav- Woks tasol bai no inap givim Nesenel Gavman long mun olgeta long pinisim. masin na wokman bilong en long neks yia. man long hariap long stretim wokim olgeta wok. Em i givim mani long wokim wok. Long nau yet, Mista Sita- long stretim rot we i bagarap Long dispela mani, ol kam- Madang-Ramu haiwe bikos nidim sapot tu long ol Mista Sitapai i tok long las pai i tok em i wok long mit- klostu long Kawawar maket, pani bilong ol narapela kantri dispela pablik rot i go provinsal lida na ol lain pa- yia ol i kisim K1.5 milien long ing wantaim ol Madang na tu ol eria arere long Naru i kisim K76,617, 895 taim ol bagarap stret. Moa long en, pagraun i stap arere long wokim ol imejensi wok na provinsal lida olsem Gavana we bikpela tait i bagarapim. kampani bilong PNG yet, Niu tupela bris long Aumia haiwe. dispela mani em pinis. Jim Kas, Provinsal Edmin- Kampani i stretim tu wan- Ailan na Lihir i bin kisim klostu long Naru i bagarap Em i tok taim em i kisim Olsem na nau Seketeri bi- istreta, Daniel Aloi ol bikpela pela eria long Iguruwe em i K235, 404, 931 bilong ol dis- yet stat bilong dispela yia dispela wok olsem Madang long Woks Dipatmen i givim bisnis haus long Madang na bagarap stret na i wokim ol pela kontrak long saplaim ol 2015. provinsal Woks Menesa, em em wok long karimaut wok ol stekholda long provins ston banis long kontrolim samting na sevis i go long Mista Sitapai i tokaut i stat wokim pinis ol pepa long stretim ol rot na dispela long kisim sapot bilong ol. ron bilong wara i go daun. dispela projek. Long 2014 kampani i givim Ol provins tok tenkyu long Nesenel ol kontrak i kos K747, 228, 76 i go long ol kampani bi- PM: Gavman stap strong Petrolium na Ges Kampani long ol narapela kantri na K53,391,829 tasol i go long Tasol em i tok, ne- o i lus em i bikpela Frieda Sila Kana ol asples na PNG kampani senel gavman i mas samting long ol. Tasol I kam long pes 1... i raitim long saplaim ol samting na tokaut klia olsem kantri i long PNG yumi ting sevis i go long dispela projek. “Ol i laik mekim • kisim planti dinau wok long lukim planti ENGA Gavana, Sir kisim taim na ol i mas olsem wanpela laip Ol i tokaut long dispela in- wanem stret. Ol i no mani ausait; bikpela senis na ol Peter Ipatas wantaim askim ol intenesenel tasol em i no bikpela sait long namba wan ripot gat wanpela han mak • mekim nabaut na i pipel i amamas long tupela Ekting edmin- patna long kam insait samting. Em i trupela long painimaut bilong Dipat- bilong ol long dispela no menesim dispela gavman bikos istreta bilong Hela na na helpim kantri. Em i tok long ol ples i stap men bilong Tred na Komes kantri. Ol laik mekim ikonomi bilong gavman i wok long; Sauten Hailans i tok tok samting olsem longwe tru long bus o na Indastri i go insait long wanem kain samting i kantri gut; • kirapim planti tenkyu long Kumul 200,000 pipel bilong solwara,” em i tok. bisnis divelopmen, saplai na kam insait long • paulim ol nupela rot na bris Petrolium long givim Enga nau i stap long “Helpim bilong yupela wok bilong baim ol samting kantri?”Mista O’Neill i papagraun na projek; K150,000 long wan bikpela hevi. em i gutpela tru na long Lihir Gol Main. askim. kantri taim em i no • kamapim fri helt wan provins bilong ol Em i tok, strongpela mipela hop olsem ol Dispela painim aut ol i Tasol Mista Polye i tok stret long LNG na medikel sevis long helpim ol pipel san i kilim ol rop bilong narapela kampani tu bai wokim long lukluk long wok strongim kona na tok mani; insait long kantri; long kisim kaikai na ol kaukau, na taim liklik lukim na bihainim pasin ol lain i go pas i lukautim ol Oposisen bai rausim • mekim planti ol • givim fri edukesen wara bilong taim hangre ren i pundaun em i yupela i mekim.” Sir hevi long putim long rekot O’Neill bikos aninit paul pasin; na long ol pikinini; i kamap long strongpela mekim olgeta kaukau i Ipatas i tok. wanem ol i painim long wei ol long lidasip bilong en, • mekim ol arapela • stretim ol lo na san bilong El Nino. sting. Em i tok helpim Sir Ipatas i tok gav- i wokim bisnis long Lihir Ailan O’Neill wok long; pasin nogut we oda asua insait Sir Ipatas i tok tenkyu bilong Kumul Petrolium man bilong em i bin wantaim kampani i ranim • giamanim kantri praim minista i no long olgeta hap long dispela helpim we kampani em i kam long askim ol Australia na projek, Nu Kres Maining Lim- na pipel planti inap long mekim. bilong kantri; na bai go long ol lain i rait taim. Nu Silan long helpim itet, na ol lenona kampani i taim; Tasol O’Neill i tok • kirapim ikonomik kisim bagarap long ol “Long Australia, USA tasol ol i laikim nesenel kisim helpim long dispela • brukim planti lo taim em i kamap divelopmen long distrik bilong Kandep na na ol arapela kantri, gavman long tok orait wok. bilong kantri; praim minista, kantri i PNG. Laiagam. taim wanpela man i dai pastaim. nius Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok P3

PNGNupela bai gat nupela polisi lo na lo bilongbilong“Gavman i nauofso wok long glasim maining na long Kenada, Nautilus projek Minerals i ki- bailong kamap kamap na em i no sori long ol larim ol maining na petrolium projek i sekim Ofso Maining Polisi . Sapos ol rapim dispela ofso maining projek pipel husat bai kisim bikpela hevi kamap antap long solwara. i wanbel long dispela polosi, ating long solwara bilong Nu Ailan na Is Nu taim main i bagarapim solwara, pis Nem bilong dispela kain ol projek dispela polisi bai redi bipo long dis- Briten o Bismak Si. na ol arapela samting insait long sol- em i ofso projek. Ofso projek i save pela yia i pinis,”Mista Himata i tok. Gavana bilong Oro Gary Juffa i tok wara. kamap long solwara, i no long graun. Em i tok gavman i nau wok long PNG i nogat wanpela lo long larim dip “Nogat wanpela divelop kantri i Namba wan ofso mainin projek i yusim Maining Act 1992 long kirapim si maining projek i kamap tasol Sol- save kamapim dispela kain sibed laik kamap long PNG em i Solwara 1 dispela Solwara 1 projek tasol sam- wara 1 Projek i wok long go het yet maining tasol long PNG gavman i dip si maining projek. Tasol long pela ol samting bilong dispela kain bikos gavman i tok orait long en. wok long larim dispela kain projek i ranim o long larim ofso maining na ofso projek i no stap long dispela lo. “Yumi nogat lo na polosi long dis- kamap,”Mista Juffa i tok. petrolium projek i kamap long PNG, i “Maining Act 1992 em i lo bilong ol pela kain maining projek. Solwara 1 Em i tok strong egensim Solwara 1 no gat wanpela lo o polisi i stap. maining projek insait long kantri tasol em i wanpela projek we em i ken projek bikos dispela projek bai Seketeri bilong Dipatmen ov Min- dispela lo i toktok long ol maining pro- kamapim birua long solawara na bagarapim ol samting long solwara, eral Polisi na Jiohajad, Sharach Hi- jek i save kamap antap long graun kilim dai ol pis na arapela samting bi- pis bai dai, solwara bai miks wantaim Oro Gavana Garry Juffa i mata i tok PNG bai gat nupela lo na tasol – i no long solwara,”em i tok. long wara,”Gavana Juffa i tok. kemikol na kilim dai ol samting, na ol pait egensim Solwara 1 dip polosi bilong kirapim ofso mainin pro- Maski kantri i no gat lo na polisi bi- Gavana Juffa i tok gavman i wok manmeri i stap arere long Bismak si mainin projek. jek neks yia. long ofso risos projek, kampani bi- long hariapim dispela maining projek solwara bai kisim bikpela taim. Simbu Provinsal Gavman pre na monitarim hevi bilong El Nino – Gavana Kool Frieda Sila Kana i raitim

GAVANA bilong Simbu Provins, Noah Kool i tok gavman bilong em i no stat yet long bringim sampela kaikai helpim long ol pipel long provins bikos em i gat bikpela provins i gat moa populesen long hailans rijon i winim ol narapela. Em i mekim dispela toktok long taim bilong kisim tok promis bilong K150,000 we Kumul Petrolium na Ges Kam- pani i givim long 5-pela hailans provins long las wik Fraide. Mista Kool i tok ol open memba bilong provins i wok long tromoi mani long helpim ol pipel bilong ol long ol distrik long ol mani ol yet i painim, tasol olsem provins em i no laik long mekim wanpela samting bikos i no gat mani bilong disasta rilif i stap long baset bilong provinsal gavman. “Nau yet ol pipel i kisim taim long olgeta hap kona tasol mi pret long statim wok na kirapim tingting bilong ol pipel long tingim gavman tumas na bai ol i no ken traim helpim ol yet pastaim. Mipela i pre tasol na monitarim dispela hevi stap na larim ol pipel i stap long wanem liklik samting ol i kaikai na i stap na mipela i wok long was long wanem plen bai mipela i bihainim,” Mista Kool i tok. Em i tok i gutpela long ol opisa bilong Nesenel Disasta Opis i mas go long ol provins na sekim ol ples i bagarap na putim mak long wanem kain helpim bai ol inap long givim bikos ol bai givim edvais long gavman we bai givim gutpela mani mak long wokim disasta rilif. Em i tok, mani nau ol i gat em bilong mekim ol wok divelopmen na i no gutpela na i nos- tret long yusim long disasta rilif. Gavana Kool i tok las baset ol minista bilong gavman i kisim bikpela hap bilong en, olsem na ol provins i no kisim bikpela mani tumas long kain wok olsem. Em i tok gavman i gat kes flo problem olsem na ol bai wet na lukim sapos baset bilong dispela mun bai inap long helpim long disasta rilif. “Bikpela samting em mipela i mas gat inap long helpim ol pipel i gat bikpela samting long laip olsem wara na kaikai. Ples i drai bikos i no gat wara. Olsem na mipela i ting olsem bringim wara saplai long ol pipel long ples wantaim sampela bek plawa na rais bai helpim long wei we em i no inap putim hevi long gavman long sait bilong mani tumas,” Mista Kool i tok. “Mipela i pre na God bai soim mipela rot long mekim samt- ing. Mi askim ol sios long pre na wet long God bai bekim. Sapos ol pikinini bilong Israel i wokabaut long ples nating we i no gat ren, na no gat wara inap 40 yia, na ol i pre na God i givim ol wara na kaikai, mi ting tripela mun o 6-pela mun em i no longpela taim tumas long God i mekim samting,” Mista Kool i tok. Gavana Kool i tingting long kisim dispela K150,000 long Kumul Petrolium na Ges Kampani na putim i stap na yusim long mekim sampela wok redi long bihain taim. Namba wan em wara saplai na bihain ol kaikai bilong ol pipel inap long taim ren bai kam gen. Kumul Petrolium Kampani menesmen na bod i bin tokim ol nius lain long las wik olsem dispela mani em bai ol I baim stret long ol kampani we bai saplaim ol kaikai na ol sevis bi- long rilif. Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 P4 edukesenlokolnius InterOil drilin rig i go pinis long Galp Provins INTEROIL i tok em i salim wanpela Dispela rig em bilong Hai Atik “Dispela rig bai kamapim wok strong long kampani i mas mekim stap long narapela provins. Em i drilin rig i go pinis long Elk-Antelope Eneji Sevis na ol bai yusim long apraisel long larim InterOil i go het LNG plent na refaineri insait long mas stap long provins bilong projek sait long Galp Provins. drilim Antelop-6 dis yia. Taim ol i yet long kirapim namba tu LNG Galp provins yet. mipela yet,”Mista Kavo i tok. Dispela rig bai kirapim ol wok mekim dispela wok drilin, ol bai long PNG, Papua LNG Projek. Dis- Tasol InterOil na Total SA i bin Mista Kavo i tok Galp provins em apraisal long petrolium retensen pulim i kam ausait ol wel, ges na pela LNG Projek em i komitmen bi- tokim gavman olsem ol i laik i wanpela tarangu provins insait laisens (PRL) 15. wara i stap aninit long graun. long mipela long PNG,” Dokta kamapim LNG plent bilong dispela long PNG we i nogat ol gutpela PRL 15 em i join vensa bilong In- Ol petrlolium ensinia bai sekim Hession i tok. nupela ges projek Sentral Provins gavman sevis na ol papagraun, terOil na Total SA, we tupela kam- wara, wel na ges i stap aninit long Tasol ol papagraun na Galp klostu long plent sait bilong PNG manmeri na provinsal gavman i luk- pani bai kirapim namba tu LNG graun na painimaut hamas ges o Provinsal gavman i no wanbel long LNG Projek bilong ExxonMobil. save olsem dispela projek em i projek insait long kantri. wel i stap aninit long graun. dispela projek i laik kisim ges i go Ol papagraun na provinsal gav- wanpela sans tasol we ol i ken Pastaim nem bilong dispela LNG InterOil Sif Eksekyutiv Opisa aut taim nupela plen bilong dispela man i tok LNG plent bilong ges i yusim long kirapim ples bilong ol na projek em i bin Galp LNG tasol long Dokta Michael Hession i tok dispela projek i laik kirapim refaineri klostu kam long Galp provins i mas stap larim manmeri bilong Galp yet i dispela yia, ol i senisim i go long rig bai hariapim ol wok bilong long Pot Mosbi. long Galp provins yet. wokmani na kisim ol arapela bene- Papua LNG Projek. kamapim LNG long galp provins. Galp Gavana Havila Kavo i “Mipela i les long LNG plent i fit.

I gat sistem i stap long Nupela hai skul bai kisim painim stil pasin long eksem – Kuman nemOLPELA memba bilongbilong memba ina nemdai bilong em mas stap OL stilman i salim aut ol Minista Kuman i tok dis- Yangoru-Sausia long Is yet long givim gutpela tingt- eksem pepa i go long pablik pela senis ol i mekim long ing long ol sumatin long Sepik, John Jaminan, i dai long taim bilong eksem ol- edukesen sistem i kamapim na ol i karim bodi bilong mekim gut long skul bikos geta yia, na dispela painim i plen bilong ol sumatin long em i go long ples bilong en. em i bin skoim namba wan kamapim bikpela wari na ol i senis na long kisim save na Memba bilong Yangoru- mak long PNG long Gret 10 mas stretim long sistem. ol trening institusen bai ol i Sausia distrik nau na Minista long taim bilong em, na em i “Olsem Minista mi i skelim mekim gut long save bilong bilong Tred Komes na Indas- kisim skolasip bilong skul ol wari bilong Dipatmen bi- ol. tri, Richard Maru, i karim long Australia,” Minista Maru long mi, ol papamama, ol “Long dispela yia, mi tokim bodi bilong Mista Jaminan i i tok. bikpela institusen, na ol Dipatmen bilong mi long go long ol pipel bilong en Em i bin kamap namba stekholda bilong mipela karim aut ol eksen long long Nimbihu viles long Wes wan PNG sitisen long kamap wantaim ol pablik,” Minista painim aut ol kain pasin Yangoru long las wik Fraide het bilong PNG Nesenel In- bilong Edukesen, Nick nogut bilong stil long eksem, ol i planim em. telijens Ogenaisesen bihain Kuman i tok. tasol i hat long save long tu- Ol pipel i mekim dispela pela sosel midia na bikpela Minista Maru i tok aut long long indipendens na winim pasin long insait i bagarapim midia,’ Minista Kuman i tok. Yangoru olsem nupela Wes olgeta memba bilong Yan- ol save na strong bilong ol Em i tok moa olsem Dipat- Yangoru hai skul we ol i goru-Sausia long karimaut ol sumatin,husat i resis long men bilong Edukesen i gat wan wan klas na ol skul long bildim long Nindipari bai ol i sevis wantaim K50, 000 kwaliti kontrol long painim kolim ‘Jaminan Memoriel Hai tasol long Distrik Sevis Im- divelopim tingting bilong ol. Husat i stil long taim bilong aut stil pasin na mekim save Skul’ long tingim em. pruvmen Program (DSIP) eksem i no mekim gut long ol long husat i stil. Minista Maru i tok, Leit long yusim long wanpela yia. yet na ol narapela sumatin, Minista i tok ol dispela John Jaminan i wanpela “Ol rot, skul, liklik haus sik, ol papamama, na ol bikpela kwaliti kontrol rot i stap pinis man i no save pret, em i bris, na ol helt senta i stap institusen we i gat liklik spes. long rot bilong makim ol save tingting long mekim yet bai i soim han mak bilong Nau ol sumatin i mas save olsem gavman i putim pepa, putim was long intenal samting kamap na em wan- ol bikpela mani long edukesen na ekstenal mak na sekyuriti pela lida i no save tingim em Long wankain taim, ol bilong kisim gutpela save na long stat long raitim eksem yet. Em i bin holim sia bilong pipel long Yangoru-Sausia long kamapim gutpela sin- inap long taim bilong bungim daun bilong ol sumatin bi- Helt na Hausing Minista long distrik long Is Sepik provins i eksem na salim go aut. taim bilong Chan na Wingti tok bikpela tenk yu long gav- hain. Stil pas long eksem em i Long dispela kwaliti kon- gavman long tupela tem bi- man na Praim Minista Peter wanpela kriminel ekt, na ol trol rot, Edukesen Dipatmen long em olsem memba bi- O’Neill long go pas long Ol i karim bodi bilong Leit John Jaminan. dispela pipel husat i gat evi- i ken painim aut sans bilong long Yangoru-Sausia distrik. givim wanpela stet haus krai dens i mas ripot hariap long stil long eksem long 23,200 Minista Maru i tokim ol long namba wan pikinini man Gret 12 sumatin husat i sin- John Jaminan pastaim na bi- pinis long distrik bilong ol. ol Stended Opisa long ol pipel bilong em olsem, i no bilong ol na long karim bodi i daun long eksem bilong ol hain long em long 40 yia “Em i narapela kain man provins we bai mekim save bin gat wanpela lida olsem go long ples. long ol. long dispela yia. Kumul Petrolium helpim 5-pela Hailans Provins KUMUL Petrolium Jeneral Menesa bi- kain taim olsem. Holdings, nesenel oil long kampani Shared, “Mipela i bihainim ol na Ges Kampani i bin Luke Liria i bin stap disasta ripot we ol givim K750,000 i go long makim maus bi- atoriti i givim long long 5-pela provins long Menesing mipela na wantaim long hailans rijon husat Dairekta, Wapu Sonk sevei bilong mipela i bin kisim bikpela taim na ol Bod ov Dairekta i yet, mipela i luksave nogut long El-Nino o tok olsem, ol dispela olsem ol dispela 5- bikpela san. mani em Kumul pela hailans provins i Ol 5-pela provins em Petrolium bai putim i kisim bikpela taim stret long Westen Hailans, go long ol bisnis haus long El Nino. Olsem na Enga, Sauten Hailans, we ol i makim o we ol helpim bilong mipela Hela na Simbu. Ga- provinsal gavman yet i bai go wantaim vana bilong Enga, Sir makim, na provinsal wanem kain rilif helpim Peter Ipatas na Ga- disasta na imejensi em ol narapela lain vana bilong Simbu, komiti bai go kisim ol stekholda bai givim Noah Kool wantaim samting we ol pipel i long helpim ol komyu- Ekting Edministreta bi- nidim. Ol bai i no inap niti husat i kisim long Sauten Hailans long givim mani nating bagarap,” Mista Sonk i Provins, Joe Kaio na i go. tok. Ekting Edministreta bi- Long wanpela midia Em i tok wan wan long Hela, William riles Misata Wapu provins bai kisim Bando i bin stap long Sonk i tok olsem (L-R) Taim bilong kisim sek – Peter Misinyaki – Disasta Rilif Kodineta bilong Enga Provinsal Gavman, Gavana kisim dispela mani, Kulum Petrolium K150,000 stret long ol Noah Kool bilong Simbu Provins, Jeneral Menesa Shared bilong Kumul Petrolium kampani, Gavana Sir Peter long opis bilong Kumul olsem Nesenel Oil kampani saplaia bilong Petrolium Holdings Kampani, i gat wok ol samting olsem Ipatas, Enga Provins, Ekting Edministreta Hela Provins, William Bando, Ekting Edministreta, Joe Kaio, Sauten long Pot Mosbi. long helpim kantri long kaikai na wara. Hailans na Profesa Benedict Yaru, wanpela dairekta bilong bod. Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok heltnius P5

“I kam long Pacific International Hospital Port Moresby” PIHPh: 311 3000 Saveman and 799 88000 Textline 7155 8866 Website: www.pih.com.pg Nius Radiology Services at PIH – Pioneers in Radiology The Radiology Services at Pacific Interna- quired or an MRI is needed depends upon tional Hospital stands at the pinnacle in what part of the body needs to be examined offering the full spectrum of diagnostic and why the examination is being carried out. and therapeutic radiology services. Advantages for CT and MRI include Manned by certified and trained radiolo- Faster scanning gist and subspecialist physicians, we are Higher resolution images. the first and only hospital to have the Decreased X-ray exposure. (The average most cutting-edge diagnostic imaging fa- CT scan today exposes patients to less radi- cilities such as CT scan, MRI and Cardiac ation than what airline passengers receive on Cath Lab services in the country. long flights.) The Radiology Services are highly special- Non-invasive techniques ized striving to meet all patient and clinician No hospitalisation needs in diagnostic imaging and image- Talking about their separate benefits guided therapies. MRI is performed to evaluate: The beautifully designed patient care envi- l Organs of the chest and abdomen—in- ronments have been instrumental in enhanc- cluding the heart, liver, biliary tract, kid- ing the patient experiences with more neys, spleen, bowel, pancreas and comfort and ease. Some of the services of- adrenal glands. fered are: l Pelvic organs including the bladder and l Imaging Suite the reproductive organs such as the l Philips 1.5Tesla Magnetic Resonance uterus and ovaries in females and the Imaging (MRI) Scanner prostate gland in males. l Philips 64 Slice Computed Tomography l Blood vessels (including MR angiogra- (CT )Scanner phy). l Musculoskeletal Imaging (X-ray) l Lymph nodes. l Ultrasonography / Ultrasound l Causes of pelvic pain in women (e.g. fi- l Neuroradiology broids, endometriosis) l Colour Doppler A CT scanner uses X-ray beams for taking pictures. It can provide detailed information about l Suspected uterine abnormalities in l Mammography the body. Photo: PIH Media women undergoing evaluation for infer- l Conventional Radiography tility. l 2 fulltime radiologists Benefits of MRI and CT Scan injury, broken bones and spinal damage l Tumours of the chest, abdomen or l State-of-the-art diagnostic imaging andr MRI Scan (Magnetic Resonance Imaging) are seen more efficiently. pelvis. imaging-guided therapies and CT Scan (Computerised Tomography) l Normally for any abdomen and pelvis l Malformations of the blood vessels and l Picture archiving and communication both are two different types of imaging meth- scan, a CT is the benchmark over an inflammation of the vessels (vasculitis). system (PACS) enabled radiology suites ods used by doctors to see inside your body. MRI. Both the techniques create high quality im- A CT exam may be done in order to assess Why choose PIH? ages of the entire internal structure of the MRI Scan particularly when other types of examination, Advance technology now in your own body that is seen on a computer screen, MRI scans use powerful magnetic fields such as X-Ray, USG or physical examination country helping doctors to understand the condition and radio frequency pulses to produce de- are not conclusive. When it comes to imaging services, it is im- of your organs. tailed pictures of organs, soft tissues, bone l Pinpoints the location of a tumour, infec- portant for the procedure to be done right – CT Scan and other internal body structures. tion or blood clot the very first time. When you choose PIH, A CT scanner uses X-ray beams for taking Differences between normal and abnormal l Guide procedures such as surgery, you are receiving images completed fast and pictures. It can provide detailed information tissue is often clearer on an MRI image than biopsy and radiation therapy most importantly accurately. about the body, including the head (brain and on a CT. There is no radiation involved in an l Detect and monitor diseases and condi- its vessels, eyes, inner ear and sinuses), MRI scan, it can be a noisy exam and takes tions such as cancer, heart disease, lung Well Qualified Staff chest (heart and lungs), skeletal system longer than a CT. nodules and liver masses Here at PIH, we offer our patients the latest (neck, shoulders and spine), pelvis and hips, l Monitor the effectiveness of certain treat- and most advanced equipment, as well as reproductive systems, bladder and gastroin- Doctors will ask for an MRI scan ments, such as cancer treatment the most highly trained radiologists and tech- testinal tract. l To see your tendons and ligaments’ l Detect internal injuries and internal nologists. At PIH, you are receiving the best Doctors will ask for a CT scan l The spinal cord also can be seen better bleeding healthcare in the nation. Our remarkable l To diagnose a muscle or bone disorder on an MRI image, since the density of medical staff, healthcare professionals set a or look for tumours, these structures and tissues are more If any question or doubt arises one should feel standard of excellence. l A fracture or a blood clot. defined. free to put it in front of the doctors. To set-up PIH hopes to be the hospital of choice for l Bleeding in the brain, especially from an For women, inform your physician or the ra- an appointment to meet our doctors at PIH call everyone in need and is determined in deliv- injury, can be seen better on a CT scan diology technologist before any scans if 79988000. We are currently offering 20% dis- ering the best to all. than an MRI. there is any possibility you are pregnant. count on MRI till 22nd November 2015. Call l If you are in an accident, organ tear and The question of whether a CT scan is re- 70296170 for more details on the offer. Be part of the top-tier facility of your profession!!

Nurses, Midwives, and CHW welcome to apply send your CV to [email protected] or text 7155 8866 P6 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 nius NBPOL i kisim taim long El Nino 2017 Ileksen WANPELA ripot i kam long taim strongpela san i stat long Ramu na Markham veli i apim nid bilong maket bilong kempen i stat Kantri Menesa bilong Nu kamap. Liklik ren tasol i kam save gat sampela taim bilong ol yet. Briten Pam Oil Limited olsem na kampani i no planim strongpela san na i no save El Nino i bringim hevi long ol pinis long Grup, Robert Nilkare i bin planti pam diwai hariap na ol gat ren insait long wan wan lokal komyuniti, ol helt senta tokaut olsem strongpela bikpela wantaim ol liklik diwai i yia, tasol nau long dispela yia na skul we i save kisim wara Nu Ailan san nau bilong El Nino i wok no kamap gut.” dispela strongpela san i winim bilong ol long ol wara tenk na long soim kain mak nogut Mista Nilkare i tok, sapos drai sisen bilong 1997. Nau ol long ol liklik wara we i drai ol- Tony Sapan i raitim olsem i bin kamap long 1997 ren i kam nau, bai ol krop i i nidim ren long planim ol suga geta pinis. Em i wok long na 1998 taim bikpela san i kamap orait liklik 18-24 mun bilong 2016 bikos ol i wok long putim hevi long ol risos we TWENTI wan mum bipo long 2017 Nesenel Ileksen, bin draim ples na strongpela bihain long El Nino. Em i tok havestim suga nau. mipela i pait strong long kilim kempen bilong Namatanai na Nu Ailan rijinol sia i stat win i rausim ren. tu olsem, wantaim dispela Wanpela stori i orait liklik em ol paia long inapim singaut bi- pinis wantaim ol kar na banana bot ol i givim aut na Nu Britein Pam Oil Limited san, sampela longlong man i long Ramu Egri Indastri Lim- long ol binis maket. ol miting long toktok politik i stat pinis. Grup em i wanpela bikpela wok long kukim paia na ited i putim bikpela mani i go Mista Nilkare i tok em bai kampani i gat planti Papua Ni- kamapim narapela hevi long ol insait long banis kau long stap gutpela tru sapos Nesenel Walter Schnaubelth, kendidet i bin lus long Na- ugini wokman na wokmeri. Em oil pam na suga na ples bilong sambai long ol kain taim Gavman inap long givim sam- matanai sia na Ian Ling Stuckey kendidet i bin lus i karamapim bikpela hap mak ol kau banis. olsem. RAIL i yusim ol samting pela helpim long Egrikalsa long resis long 2017 Nesenel ileksen i stat pinis long bilong graun inap long Ol paia i wok long kamap in- i kamap long ol narapela kam- sekta long fiul, marasin bilong kempen bilong ol. 136,000 hekta we 82,000 sait na ausait long ol estet i pani bilong en long suga na oil groim ol krop na long banisim Schnaubelth i givim aut pinis moa long 40 kar na hekta i gat ol oil pam diwai; kamapim bikpela bagarap pam wok long bungim ol ol lokal indastri olsem suga trak na banana bot i go long ol pipel insait long sam- 6,000 hekta em i stap long long ol pam, suga, kau na long molas na Pam skin long putim long ol kain disasta olsem bi- pela hap bilong Namatanai ileksen, taim Ling RAMU sugar na 9,000 hekta ol smolholda komyuniti wok tu. moa gris long ol kau banis. hain long El Nino, long helpim Stuckey i stat bungim pinis ol sapota long ailan bi- kamapim RAMU na NU- Bikpela mani wok long go long Wantaim gras long kau banis, ol pipel. long en long Limus long New Hanover, long tokim ol MUNDO kau mit. stretim ol hevi bilong paia long ol kau i kaikai gut na bai inap Gavman i mas banisim na long rot em i laik resis long ileksen long 2017. Mistra Nikare i tok, “Ol ples yusim ol ikwipmen we ol i stap gut long winim dispela lukautim ol praimeri indastri Ol ripot i kam long Sentrel Nu Ailan i tok wok bilong mipela long Wes yusim long bringim wara long taim bilong strongpela san. long PNG i ken gat strongpela Schnaubelth i putim pinis hap bilong en long kempen Nu Briten, Ramu, Higaturu, wok bilong kampani tasol ol i Suga na bulibif mit i gat sastenebol ikonomi bilong bi- long givim aut ol trak i go long ol pipel bilong Amba, Milen Bei na Poliamba i no wok long yusim long kilim bikpela mak yet long Ramu hain taim. Kabil na Lamasong viles tim Ling Stuckey i singautim kisim bikpela ren stat long Jun paia. Egri Indastri Limited na bai in- pinis sampela miting wantaim ol sapota bilong em long ileksen long 2017. I gat pinis wanpela retpela ten sita lenkrusa na MP Yagama laikim gavman stretim tupela bris hariap wanpela banana bot i kam long Walter Schnaubelth long Lihir Ailan na ol sapota bilong Ling Stuckey long James Kila i raitim nau i wok long kisim hat taim Dispela tupela bris i slip i long ol i go aut long PNG Lihir Ailan i kamap pinis long sampela long ol miting tru bikos rot i bagarap stret na stap yet bikos nau em drai yusim Madang-Ramu haiwe. bilong em long Limus Ailan. MEMBA bilong Usino-Bundi, tupela bris we i bin bagarap sisen, tasol taim ren i pundaun Tasol dispela rot bai bungim Tupela man ya i plen long resis long Namatanai Anton Yagama i no amamas namel long dispela rot em na wara i tait ol manmeri na bikpela hevi stret taim ren Open sit em memba bilong Namatanai, Byron Chan, tru na i tok olsem Nesenel Woks Dipatmen i no stretim trefik bai bungim bikpela hevi sisen i kam. i holim na Nu Ailan rijinol sia em papa bilong em, Ga- Gavman na Woks Minista i yet. stret. Mista Yagama i tok em wok vana Sir , i holim. pasim ai stret long Madang- Dispela tupela bris em Mista Yagama i tok em i no bilong Nesenel Gavman na Ramu haiwe na i no stretim tu- Omeya klostu long Walium na amamas stret long wanem Ne- Woks Dipatmen long stretim ol pela bris we i bagarap long Wasigo we i stap pastaim long senel Gavman na Woks Dipat- rot na bris, tasol ai bilong Gav- Ol setelmen mas stat bilong dispela yia. Naru long Madang-Ramu men i no lukluk long stretim man mas pas tru na em i no wokim wanpela samting long MP Yagama i mekim bikpela haiwe. dispela tupela bikpela bris we lukautim wara i ken bringim hat taim stret fiksim tupela bris long askim i go long Nesenel Woks Em i tok ol pipel bilong em Tony Sapan i raitim taim ren i pundaun gen. Madang-Ramu Haiwe. Dipatmen na Madang provin- long Usino-Bundi na ol pablik Em i tok Madang i gat ol Em i tokaut tu olsem taim OL i singaut long ol setla long Karanas Setelmen i sal Woks Dipatmen wantaim na bisnis haus husat i yusim bikpela bisnis i stapolsem Aumia bris i bin bagarap bihain no longwe long Lihir Main, long yusim gut wara ol i Woks Minista long stretim Madang-Ramu Haiwe bai Ramu NiCo Projek, Marengo long bikpela tait-wara Ramu kisim i kam long wara saplai bilong main sapos ol i hariap Madang-Ramu rot na bungim hevi taim ren i pun- Maining, Pacific Marin Indas- NiCo main long Kurumbukari i laik go het long yusim dispela wara long dispela bris. daun gen bikos Gavman i no trial Zon, RD Tuna Fektori, bin kisim hatpela taim stret taim bilong bikpela san. Mista Yagama i no amamas wokim wanpela samting long British American Tobacco na bikos ol i save ol saplai bilong Ol i tokim ol long yusim baket long pulimapim olsem ol lain yusim Madang- stretim na wokim nupela wara bilong waswas, wasim klos na kuk. Globe Manufacturing kampani ol masin pats i kam olsem long Na no ken larim tep wara i ran nating bikos dis- Ramu Haiwe na olsem bisnis Aumia bris na Wasigo bris. bikpela sip bris long Lae. we i save saplaim ol prodak bi- pela bai i mekim ol i no yusim gut wara em bai ol i nogat sapos dispela taim bilong bikpela sn i go het. Taim ol i toktok long ol long bung ol i save holim wan wan wik, wanpela lida i singaut long ol long tingting gut long we ol i yusim wara olsem bai olgeta pipel i stap long dispela setelmen i ken kisim helpim long en. Karanas setelmen em i stap namel long Lihir Main na Londolovit taun i gat moa long 300 pipel i stap long en i kam long klostu olgeta provins insait long kantri.

Kaunim ol manmeri long Karanas Setelmen Tony Sapan i raitim

OL i askim ol lida bilong ol pipel i stap long Karanas Setelmen namel long Lihir Main na Londolovit taun long givim nem na namba bilong ol pipel bilong ol husat i stap long dispela setelmen. Wantaim helpim bilong Viles Kot Opis bilong Ni- mamar LLG, ol i askim ol lida bilong ol dispela grup long givim nem na namba bilong ol pipel i go long ol lida bilong setelmen , na em bai helpim ol long lukautim dispela setelmen. Olsem ol setalmen long ol narapela hap bilong kantri, Karanas Setelmen iron long wok wantaim bilong ol setla long gat bel isi na gutpela sindaun na i gat lo na oda. Askim i bin go long ol lida bilong ol dispela grup long givim ol nem na namba bilong ol pipel bilong ol. Ol i givim long Sande nait insait bung bilong ol Wasigo bris klostu long Naru riva i stap bagarap yet na nogat bris nau. we ol i save holim insait long wan wan wik long luk- Poto: James Kila luk long ol rot we dispela setelmen i ran long en. tunaforum Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok P9 Strengthening cooperation for sustainable management and development of tuna resources

By Veronica Hatutasi cent World Bank study, the esti- with emphasis on the profitable mated catch value of tuna in our re- &sustainable management of the A SUCCESSFUL conference on gion stands at US$2.4 billion. industry, the value of fishery in the tuna was held in Nadi, Fiji from “The questions that need to be Pacific Island countries and how September 22-23 which saw asked are; what portion of this the island countries manage and about 400 participants from the value is realised within our region? sustain the fish stocks. Western and Central Pacific, Are we only going to sell access “We need to be very careful of Australia, New Zealand, Canada, rights and fishing days, or do we the tuna stock by not taking too members of the European Union need to also support our people, much, but at a manageable level. (EU), Asia, and the Americas, our industries to also go into fish- “The message to the major plac- congregate and discuss tuna- ing? What about processing of ers in the Western&Central Pacific nomics issues at the Sofitel Re- these catches within our region? regions, Fiji, PNG and Solomon Is- sort Hotel. How can the Pacific Island coun- lands is for the respective govern- PNG with almost 200 delegates tries, as custodians of the re- ments to give the support needed representing the national and sources also participate in fishing, and focus more on tuna as a tool provincial fisheries, the National processing and trading of the tuna for economic development, Profes- Fisheries Authority (NFA), relevant resource? Mr Naiqamu asked. sor Hurry said. government departments, busi- He said that with the current Day two saw presenters from Eu- nesses and industries into fisheries challenges faced by the global tuna rope, the Americas. Asia and the had the largest contingent at the fishing industry with low catch rates Middle East emphasising on mar- 5th Pacific Tuna Forum. kets, labelling, brands, EU yellow The Pacific Tuna Forum is a bi- card issuance, technology, monitor- annual event initiated by PNG and ing and traceability in the West Pa- held its 1st conference in Port cific. Moresby, in 2007 with the main aim The chairpersons emphasised of getting together the Pacific Is- social responsibility and the need land countries who produce 50 per- for more awareness on fisheries is- cent of the world tuna catch, to sues discussed at such forums. work in cooperation to participate The Yellow Card system which and benefit from the global tuna has seen being issued mostly to fishing industry, develop appropri- countries in the Pacific region by ate management, marketing and the European Union (EU) was seen sustainability measures for the fu- as a warning to be taken heed of as ture, research and to establish vi- in the long term, the stringent rules able fishing processing plants in applied by the EU in terms of sani- the region. tation, sustainability & traceability & This year’s forum theme catch legality, greatly benefits the was:Achieving Optimal Economic Pacific Island countries who are Benefits Through Sustainable Tuna given first preference to market Management and Development. their tuna in the EU member coun- The two forum days presented tries markets. an excellent opportunity for all par- Advances in technology is an- ticipants and among others, those other new area which is now being interested in the largest tuna fish- applied for sustainability in fish- eries in the world to hear first hand eries, monitoring &surveillance in from vessel operators, traders, the Western Pacific, bringing in processors and regulators about positive impacts on the industry, what is happening globally in the the summary stated. tuna world. Meanwhile, National Fisheries The main messages and con- Authority (NFA) Managing Director, cerns generally echoed throughout the forum for small Pacific Island John Kasu in the forum's closing nations were, “the need to work to- FORUM VIPs: (L-R) Professor Glen Hurry, Partner at MRAG Asia Pacific, Australia was one of the 5th Pacific Tuna remarks stated that fisheries is a gether and also with those that Forum Chairpersons, Dr Abdul Basir Kunhimohamed, Director-INFORFISH, Mao Zeming, Minister for Fisheries and very important sector for the Pacific have investments in our region in Marine Resources, PNG, Osea Naiqamu, Fiji's Minister for Fisheries&Forests, Jacqueline Alder, Food& Agriculture Or- Island nations, and open and frank sustainable management and de- ganisation, Rome-Italy and John Kasu, Managing Director, National Fisheries Authority, PNG. discussions regarding the indus- velopment of tuna resources in Photo: Veronica Hatutasi try's sustainability, management their respective communities and and development will greatly help countries, to strengthen the moni- the industry in the region to move together with those that have in- been mere spectators in the World toring and surveillance programs in being experienced, paying higher forward. the region through broader cooper- vestments in our region, our vari- Tuna forums, but with the access fees and selling their ous government agencies, NGOs PNG initiated Pacific Tuna For for PNG alone, Tuna re- ation with regional partners, and to catches at depressed world prices, sources particularly is the main rev- establish processing plants for our and our LLG's and communities to Forum since 2007, the importance a restructure of the whole industry share ideas and address issues of of the Pacific Islands is beginning enue earner for the fisheries sector fish to be processed in our coun- is needed in terms of a reduction in in country and recently, NFA paid tries and region.” concern to the sustainable man- to be recognised. the number of distant water fishing agement and development of the Meanwhile, Fiji's Minister for K25 million in dividends to the na- In his opening address, Fisheries nations vessels that fish in our re- tional government. and Marine Resources Minister, tuna resources. Fisheries &Forests, Osea gion as well as the overall number “We need to work together so Naiqamu, echoed the same senti- While acknowledging Fiji for Mao Zeming, emphasised the need of fleets. hosting a very successful event as for regional cooperation in sustain- that we, as Pacific Island countries ments, stressing the importance of He stated that with these con- can increase the level of our partic- tuna not only as food security for well as the input by the Forum Fish- ably managing our tuna resources cerns, the recent Pacific Islands eries Secretariat, regional organi- and to also have our raw materials ipation in the various stages of the the Pacific Islanders, but is also a Forum Leaders Summit held in value chain in the tuna fishing and part of the island communities cul- sations and INFORFISH, Mr Kasu processed on shore. Port Moresby last month adopted a said the next forum will be hosted “We need to work together to processing industries. By taking tural heritage and way of life, not roadmap for sustainable fisheries. this approach, we can create em- forgetting the economic benefit it by PNG, and will be held in Port have better control in not only the At the conclusion of the two days Moresby in 2017. sustainable management of our ployment opportunities for our peo- brings. Nadi forum, conference chairper- ple, be it on fishing vessels, “Tuna is a very important re- The PNG delegates were en- tuna resources, but also in formu- sons, Phil Roberts and Professor couraged &challenged by Fiji's lating policies that would encour- processing plant or as marketing or source in this region which pro- Glen Hurry, gave a brief summary business executives,” Minister vides a sustainable protein source Deputy Secretary for Fisheries and age the processing of these tuna with the following highlights: Forests, Sanaita Naqali, on what resources within our region. We Zeming said. for our people and an instructive The forum was a success, with He said that for far too long, the value to our cultural heritage and they were taking back to PNG and need to build our competitiveness very open and frank discussions on also, their contribution to assist the around our tuna resources. Western and Central Pacific region way of life for our islandcommuni- the industry which saw the first day which is the home of half or 50 per- ties,” Mr Naiqamu said. region on the management and “We recognise the importance of giving a chance to the majority of sustainability of the tuna industry. working together ans also, to work cent of the world tuna catch have He said that according to a re- presenters from the Pacific region P10 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 tunaforum Sustainable Tuna Management and Development in PNG– 2015 Update By John Kasu, Managing Director, National Fisheriesauthority, September 22, 2015, Sofitel Hotel, Nadi,Fiji.

Briefs: 1-CURRENT STATUS AND CHALLENGES FACING SUSTAINABLE TUNA MANAGEMENT AND DEVELOPMENT IN PNG: PNG FISHERIES WATERS: Command17% of the world tuna catch, 33% of WCPO tuna catch, 52% of PNA tuna catch.

Current Status: PNG is not only home to major fishing FORUM HEAVIES: Part of the main players of the 5th Pacific Tuna Forum including Fiji's Deputy Secretary for Fisheries and Forests, ground, but ALSO becoming a major tuna Sanaita Naqali,NFA MD, John Kasu, INFORFISH Director, Dr Abdul Basir Kunhimohamed and SPC’s Principal scientist, Shelton Harley. processor and a fishing state. CURRENT OUTLOOK does not seem all that rosy vessels to be either PNG flagged or 1- Total tuna catch estimate for 2014 fell by Foreign Flagged and 42% to 297,178.82mt; 4- Tuna processing plants are encouraged 2- El Nino phenomenon, expecting further to increase their levels of processing fall in tuna catches in 2015; capacities with fishing licences to be 3- A total of 203 vessels were active in reviewed to reflect processing 2014; 23 were long-line and 193 purse capacities. seine vessels with 13 of the purse seine EU issuance of yellow flag vessels flying PNG flag; In June 2014, the European Union issued 4- Purse seine vessels fished a total of yellow flag to PNG for following reasons: 16,383 days in PNG under the vessel 1- Conservation and Management day scheme; 13 PNG flagged vessels Measures; used 2,944 days; PNG chartered 2- Legal and Administrative Framework; vessels with 4,532 days and foreign 3- Compliance Scheme: MCS Measures access topping with 8,907 days fishing and Traceability; and searching in PNG waters; 4- Improvement in the implementation of 5- 2015 has seen Archipelagic Waters (AW) the Catch Certification Scheme. days reduced to 5,500 from previous 8- PNG has committed vast amounts of 10,000; resources to addressing these issues 6- 5 tuna processing plants are in and has undertaken following reforms: operation, all operating well below their 1- Review of National Fisheries full processing capacities and with REGISTRATION TIME: Kule’en Hamou from the Manus Provincial Government was among the Management Act; around 15,000 employees, 2- Review of National Tuna Management PNG delegates during registration. 7- 1 new tuna processing plant to be Plan; opened at the last quarter of 2015; 3- Development of National Plan of Action 8- EU issued yellow card to PNG; for Illegal, Unreported and Unregulated 9- PNG remains committed to building a Fishing, sustainable tuna industry – progressively 4- Enhanced port monitoring, CDS and requiring and eCDs and fishing licences to be linked to processing 5- Flag CDS to facilitate flag state capacities compliance of PNG development STILL MANY CHALLENGES partners. 1- High costs of production in comparison to competitors in the Philippines and Integrated Fisheries Information & Thailand; Management System (IFIMS 2- Duty free status of exports to EU, no • NFA have made large investments in longer exclusive, also available to technology; competitors; • Promotes Real Time Electronic 3- Road to building a sustainable and Reporting competitive tuna processing industry in PNG and for that matter in our region is 3. CONCLUSION &WAY FORWARD FOR never easy; SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF 4- Competitors lower costs of production, TUNA FISHERIES IN PNG closer proximity to the EU and thereby Way forward for PNG and the region lower freight costs enables them to be in 1- Continuing investments in fisheries a much stronger position and management tools and systems and in 5- Only one real advantage - tuna our people to be able to better manage resource. our fisheries resources for the optimum benefits of both the present and future • PNG Catch = 580.000 M/T PARTICIPANTS: Some of the participants during the session. generations; • Currently 37.000 M/T whole tuna is 2- Work with our respective tuna cleaned & canned for export (6%) processing industries and all stakeholders to strategically invest in for suppliers to make it attractive for MANAGEMENT, IUU ISSUES ANDEU European Union Market areas that can improve our supply chains suppliers to improve services; ISSUANCE OF YELLOW CARD TO and our competiveness and 3- Establishment or strengthening of PNG: • Almost 70 percent of PNG’s canned tuna 3- Explore options under such support services; 1- All catches within Archipelagic Waters to goes to Germany, UK- 16 percent, arrangements such as the PNA VDS to 4- More shipping lines and favourable be processed in PNG; Netherlands- 12 percent, Belgium- ensure that tuna that is caught within the freight rates and 2- VDS allocations for Archipelagic Waters 5percent, France-5 percent and others- waters of our region, landed and 5- Creation of employment and spinoff issued to tuna processors who will then 5 percent. processed in our region will cost less to opportunities. allocate to their fishing vessels or Total 19,535 M/T in 2012 regionally based processors and that associated fishing vessels; Benefits any tuna that is taken whole from our 2. POLICY CHANGES THAT THE GoPNG 3- By end 2016, there will no longer be 1- Foreign exchange earnings; region to processors outside of our HAS TAKEN TO ADDRESS FISHERIES locally based foreign flagged vessels. All 2- Larger user of utilities making it attractive region will be far more costly. merisios Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok P13

Yut, Meri na RSKMC bai holim top gospel Famili Pastor Barbara Lunge

regeREV. SIONE Kami Memorial konset long Novemba Church (RSKMC) bai holim Wol Woa 3 wanpela konset bilong Christafari, em i wanpela top rege gospel ben, insait long tupela nait long em i stat Novemba 7 na 8 ausait long haus lotu bilong RSKMC Yunaitet Sios long Mosbi. pinis Christafari i bin kamap long NAMBA 3 bikpela pait long graun (Wol Woa 3) 1990 na em i save singim ol em i kirap pinis na nau em i wok long go strong song i sori long pasin na laip bilong odein minista Mark moa long ol Midel Is kantri. “Tansoback” Mohr (I kampa Yumi save tok profet bilong Mesaiah i toktok long Okoba 23, 1971), na em long taim bai pinis long graun na em i tok, i wanpela tanim bel Kristen “Yupela harim nois bilong ol bikpela pait, na man na em i bon long yupela bai i harim tok win long ol bikpela pait i America. Inap long taim em i kisim kamap. Orait yupela lukaut. Yupela i no ken mak bilong 17 krismas, Mohr i kirap nogut. Ol dispela samting i mas kamap, bin wanpela bilong ol tasol las de i no yet.” Matyu 24:6 Rastafarian olsem na namba wan tingting bilong Christafari Ol bikpela pait bai soim piksa bilong Bikpela em bilong strongim Kristen Taim Nogut (Tribulation). Dispela taim bai yumi RSKMC Yut Felosip memba redi long selebretim 25 yia eniveseri. Hia ol i wok long salim bilip i go long olgeta pipel, em lukim planti blut i kapsait long wanpela kain mak ol Rastafarian tu. ol tiket bilong konset long Sande 18 Oktoba – Poto: RSKMC Midia Ministri Dispela ben nau i wok long we bipo, bipo ol man i no save lukim, moa mekim wanpela raun i go long bagarap yet bai i kam. Planti kantri bai go insait kantri, tasol ol i no tokaut long konset em bai kamap olsem aninit long 5-pela krismas bai ol kantri bilong Melanesia long nem bilong ol dispela ples yet. wanpela hap bilong RSKMC go nating. Ol i salim ol tiket long dispela pait. Long bikpela taim nogut bai Pasifik Ailans na em bai Em bai lusim Solomon Ailan 25 yia eniveseri selebresen we long edministresen opis bilong kamap tasol bai i gat tupela bikpela pait – wan- kamap long Solomon Ailans bilong go long Fiji olsem las ol i bin statim long Sande sios yet long 9 klok moning i pela Wol Woa bai kamap long stat bilong Bikpela long stat bilong Novemba. kantri bilong Melanesa long Oktoba 18, 2015. go 5 klok long olgeta de long I luk olsem Christafari bai go Taim Nogut, na narapela long pinis bilong em bai lukim pastaim long em Ol i salim tiket bilong konset wik na long Sande em hap pas lukluk raun long ol arapela Bikpela taim nogut. i go bek. long K30 long wanpela man 8 i go 12 klok belo taim long senta taim em i stap long Long Pot Mosbi, dispela long wan wan nait. Ol pikinini taim bilong lotu. Bikpela pait bilong Armageddon bai kamap long Israel. Nau dispela pait i stap namel long Syria na ol lain strongpela Islam namel long ol Goroka Katolik Daiosis holim bai-enuel Konprens bilong ol man yet. Planti tausen pipel i pret long dispela pait na Bomai D Witnes namba wan wik bilong dispela kain kibung tu- famili na komyuniti i na tu ol i komyuniti lida ol i ranawe i go long Yurop olsem ol refuji long na olsem wanpela ejen i raitim mun Oktoba. pela yia i go pinis. nidim ol Katolik man painim helpim. Pait i kirap tu long Israel namel Dispela konprens i bi- Konprens i kamapim long kisim bilip bilong ol bilong kamapim senis. OLSEM ol wasman, long ol man nating insait foram we ol Katolik man i go ausait long famili na Husat man i no inap long ol lain Jew na ol pipel bilong Palestin. Na yumi gat wok long givim long sios we ol i save inap long kam bung haus lain na sios i go long kamapim ol dispela dispela pait bai go bagarap yet. gutpela tingting na tok mekim wok bilong sios. wantaim, toktok i go i long ol komyuniti na so- pasin long laip bilong Ol pait bai kilim wanpela 4 hap bilong ol man- stia’ em bin het tok bi- Dokta Gerard Saleu na kam na serim aidia wan- saiti. em orait, em bai mekim meri long graun. “Mi lukluk gen, na mi lukim long dispela namba tu Martin Waingal i bin go taim gutpela tingting Gavana bilong Isten hevi bilong famili na wanpela yelopela hos. Na man i sindaun long baienuel Katolik Man pas long dispela kon- long kisim moa wok long Hailans, Julie Soso, i Konprens we i bin prens wantaim ol stretim ol hevi bilong pasim toktok bilong em komyuniti i go bikpela em, nem bilong en Dai. Na Ples bilong ol man i kamap long Goroka wankain tingting man in- komyuniti. long taim em i opim dis- na bai em i no inap long dai pinis, em i bihainim Dai i kam. Ol i givim long pinis bilong mun sait long Goroka Daio- Ol divelopmen na pela kibung olsem ol helpim ol long daunim ol strong long tupela long tilim olgeta manmeri long Septemba i go long sis. Ol i bin statim sosel salens long ol man i het bilong famili, dispela hevi. 4-pela lain na long kilim i dai wanpela bilong ol dispela lain. Tupela bai i kilim ol manmeri i dai long bainat, na tupela bai i mekim taim bilong bikpela hangre i kamap na kilim ol i dai, na tu- Seim seks na pamuk i no stret pela bai i mekim ol bikpela sik i kamap na kilim ol i dai, na tupela bai i salim ol wel abus bilong I gat tok win i stap olsem, long em i tokim em long i no ken long bun na mi bilong mi husat i laik kamapim lo long graun i go kilim ol i dai.” Kamapim Tok Hait 6:8 . dispela wik Novemba las brukim marit na mekim pasin olsem na bai mi kolim em meri palamen. Wanem as tingting Dispela pait em i pait namel long ol Kristen na sisen bilong Palamen gavman pamuk. Tru pasin pamuk i tok na tupela wanpela bodi tasol. tru ol BOC na Spika long ol Muslims, ol wait i pait wantaim ol blak pipel, bai kamapim wanpela lo long klia olsem, pamuk em sin Eve i kamap meri bilong rausim totem pos na putim man pait wantaim meri. Dispela i makim taim bi- tok orait long pasin pamuk na tasol, maritim man-man na Adam na kamapim famili. Nau KJV Baibel long haus pala- seim seks marit olsem man meri-meri em i no stap long olsem wanem, sapos man i men? Ansa bilong dispela i long graun i pinis, na olgeta em satan tasol i ki- –man na meri-meri. Buk tambu na em rong olgeta. marit long man na bai tupela i olsem, bilong kamapim lo long rapim. Em i olsem wanem? Dis- Em ol lida bilong yumi i laik go ken kamapim pikinini o nogat? pasin pamuk na mekim man i Long Jon 10:10 i tok, “Stilman i no save kam pela lo i stap long Buk Tambu egensim oda bilong Kriesin o Lukim ol palamenterien i ken marit long man na meri i long mekim narapela samting. Nogat. Em i kam bilong God o gavman bilong God. laik mekim bikpela asua na ken marit long meri. Dispela bilong stilim ol sipsip na bilong kilim ol i dai na yumi i laik kopim lo bilong ol Long Genesis 2: 7-24 em dispela asua i laik winim stret em pasin bilong Satan stret na bagarapim ol. Tasol mi, mi kam bilong ol i ken narapela Kantri? Tru pasin stori bilong Adam na Eve o God. satan nau i kontrolim ol lain kisim laip, na bilong laip i ken pulap tru long ol.” pamuk em i stap long Baibel man na meri, i no Adam- I gutpela sapos ol i ken i go husat i go pas long dispela na dispela em i sin. Long Adam o Eve-Eve God i antap long mun na mekim dis- pasin doti na hambak. Tait wara bilong pasin nogut i kam antap tru olpela mama lo bilong sios, kamapim man na meri i gat as pela sinful laip.Yumi i no laik Lukim taim Adam na Eve i na yumi ol Kristen bilip man na meri i mas kirap Moses i kisim long han bilong tingting. Em bilong kamapim lukim dispela kain enimal long sakim tok na kaikai prut bilong na litimapim standet bilong God long daunim na God long Mt Sainai, namba 7 pikinini long inapim plen bi- Papua Niugini. Yumi les long diwai i gat laip, tupela i sem bagarapim wok bilong devel. Ritim long Aisaia lo i tok, yu no ken mekim long God. lukim dispela kain sik sosaiti pipia stret long ai bilong God. 59:19 pasin pamuk. Em i no tok yu Taim God i kamapim man insait long kalsa na gutpela Olsem na sapos ol memba i ken pamuk, nogat! Em i tam- pinis na bihain em i kamapim Kristen pasin na sindaun bi- kamapim dispela lo bai Toksave: Sapos yu gat wari, tingting planti, buim yumi long Adaltri. Em i meri na em i salim i kam long long yumi. kamapim bikpela sem long yu ken ringim mi na bai mi helpim yu. Raitim pas soim yumi klia olsem, em i sin poroman wantaim Adam na I gutpela ol memba i mas i sios i sanap bung na pait long long dispela adres na fon namba. Barbara na yumi bagarapim haus holi Adam i tok, em i poroman tru kam na kisim tingting long ol ol pasin nogut na lo nogut i Lunge, ROGIM, P.O. Box 3063. Boroko. NCD. o bilong God. bilong mi bun bilong em i lida man bilong yumi sios pas- laik kamap long Kantri bilong ring long 79638276 o salim email long: Long Santu Mak 10:19 kamap long bun bilong mi na taim na tu, sios yumi i no ken yumi PNG. Jisas i stori wantaim wanpela mit bilong em i kamap long mit moa pasim maus long dispela Rise for the good of our [email protected] man i gat planti samting na bilong mi. God i wokim em kain bikhet bilong ol memba Christian faith. P14 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 laipstail O’Neill amamas

OL ami soldia husat i save werim long PNGDF i bin sevim laip bilong yunifom bilong kantri, i bin ol manmeri i stap long dispela bot longpasim tok na promis long lukau- PNGDF .” tim kantri bilong yumi na was “Ol ami i bin holim ol dispela long olgeta pipel. raskol man na kalabusim ol. Dis- Wok bilong ol em long lukautim pela em i wanpela gutpela wok laip bilong yumi, lukautim kalsa bi- PNGDF i save mekim long sevim long yumi, na lukautim ol risos bi- laip bilong ol manmeri taim ol i long yumi. painim birua na hevi,”Mista O’Neill i Praim Minista Peter O’Neill i tok. makim maus bilong olgeta piple bi- Long mun Septemba, PNGDF i long dispela kantri na mekim dis- bin helpim gavman bilong Indone- pela toktok taim em i amamas long sia taim ol rebels bilong Wes lukim 28 nupela kedet opisa bilong Papua i bin kisim na haitim tupela PNG Difens Fos i pasaut las wik man Indonesia. Fraide long Igam Bareks, Lae. “Dispela i bin wanpela hatpela Ol i bin kisim kedet opisa trening samting tasol ol ami bilong yumi i long 18 mun n alas wik Fraide ol i bin go insait long bus long PNG-In- pas aut long kamap kedet opisa Mista O'Neill i givim awot long Most Autstedin Kedet Roy Dick. donesia boda na kisim bek dispela long PNGDF. tupela man Indonesia.” “Mi makim maus bilong 7.5 mi- “Dispela i soim olsem PNGDF i lien manmeri bilong Papua Niugini ken mekim ol bikpela samting we ol long tok tenkyu long yupela i pas narapela ami bilong sampela di- aut na i redi long sevim kantri bi- velop kantri i save mekim. Mi bilip long yumi,”Mista O’Neill i tok. strong long ami bilong yumi,”Mista Mista O’Neill i tok gavman i ama- O’Neill i tok. mas long ol dispela nupela ami Praim Minista i tok PNGDF i save opisa i pasaut na dispela i mekim ol helpim gavman long kirapim nupela femili na komyuniti tu long amamas rot na bris na tu helpim ol manmeri wantaim. taim hevi i bungim ol. “Yupela i mekim ol famili na “Graun guria, hai wara, wara tait, komyuniti bilong yupela i amamas. strongpela win na sampela o dis- Bikpela samting kantri i amamas asta i save kamap taim, PNGDF i stret. Mi makim maus bilong gav- save stap redi long helpim gavman man long tok tenkyu long sevis na na sevim laip bilong manmeri.” komitmen yupela i mekim long wok “Gavman i laikim PNGDF long wantaim gavman long lukautim mekim dispela nambawan wok ol i kantri bilong yumi,”Mista O’Neill i save mekim. Dispela em i sevis ol tok. ami manmeri i tok promis long Praim Minista i tok ol pastaim Mista O'Neill i komisenim Roy Dick olsem Seken Lefeten. givim bek long kantri na pipel bilong gavman i no save luksave gut long PNG.” nambawan wok ol ami i save “Mi amamas long kam tokim yu- mekim long lukautim laip na risos pela olsem PNG bai holim planti ol bilong PNG. bikpela kibung we ol biknem wol “Mipela i save gavman i no save lida bai kam long harim dispela ol luksave long ol nids bilong yupela. miting long PNG.” Ol haus na arapela living kondisen “Dispela ol miting em ol APC- bilong yupela i no stap gut. Dispela Pasifik Lidas Samit na FIFA Unda i mekim na disiplin i no bin stap 20 Womens Wol Kap. Tupela wan- long difens fos bilong yumi. Tasol taim bai kamap long yia 2016. dispela gavman i wok long stretim “Long yia 2017 PNG bai hostim dispela ol asua ol bipo gavman i bin Ragbi Lig Wol Kap. Long yia 2018, mekim,”em i tok. PNG bai hostim APEC Lidas Mit- “Gavman i nau wok long kirapim ing long Pot Mosbi.” gen ol olpela bareks na stretim gen “Long dispela olgeta miting, ol haus na bareks bilong ami, klinim sekyuriti em i namba wan samting wokples bilong ol na i no long taim na mipela i bilip long yupela olsem dispela bai apim nem bilong difens yupela bai mekim gut wok long fos bilong kantri.” lukautim ol manmeri na lida bilong Tasol Mista O’Neill i tok dispela i wan wan kantri husat bai kam long tok dispela em i no isipela wok. Em Mista O’Neill i komisenim wanpela meri tasol, Opisa Kedet Georgina Tebegetu. PNG long ol dispela kibung,”Mista bai nidim mo taim long pisim ol wok O’Neill i tok. gavman i mekim long kirapim gen Mista O’Neill i tok em i bilip difens fos. “Mipela i laikim ol ami manmeri long dispela nupela lo, gavman bai kantri. strong long ol ami manmeri bilong “Mi askim yu long sapotim gav- na famili bilong ol long kisim gut ol kirapim PNGDF hausing skim bi- “Mi tingim tupela samting. Wan- PNGDF na em i bai no inap lus man long mekim dispela ol wok. benefit o gutpela samting long wok long ol ami na ol ami bai gat haus pela em long mun Ogas dispela yia tingting long stretim ol samting long Gavman i givim yu komitmen long difens taim ol i laik lusim ami na long stap na lukautim famili bilong we ol PNGDF ami i bin helipim apim nem na standet bilong senisim difens fos. Gavman i luk- statim nupela laip,”Mista O’Neill i ol taim ol i ritaia o pinis long wok. sampela ol wokman long wanpela PNGDF. save long ol wok em bai mekim tok. Mista O’Neill i tok i gat planti gut- fising bot we ol raskol i bin hen- “Gavman i putim ai ong yupela. aninit long 2013 Difens Fos Wait Em i tok Palamen i pasim pinis pela samting PNG Difens Fos i bin sapim na holim ol.” Gavman i luksave long Pepa.” benefits riviu act long larim gavman mekim we gavman i amamas tru “Ol i bin painim birua long sol- yupela,”Praim Minista i tok. i lukautim ol ami manmeri. Aninit long ami manmeri bilong dispela wara tasol laki tru ol ami na nevi bi- P16 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 wolnius Oscar Pistorius: Ukraine: Lukim ol pait ausait Papa bilong Reeva Steenkamp long Kiev palamen i laik pasim tingting bilong em long dai bilong pikinini bilong em

Stori: news.com.au haus we em i no inap lusim we bai lukim em i go long haus na i go ausait nating. kalabus inap 15 yia. PAPA bilong gelpren bilong Insait long 6 mun kot bi- “Taim olgeta dispela kot i Oscar Pistorius i tok long long en, em i tok em i bin pinis bai mipela i ken gat taim wanpela intaviu long Sande sutim Steenkamp, wanpela long malolo,” Barry Steen- olsem em i laik bungim dis- meri model na greduet bilong kamp i tok long stet apil. pela Paralimpik etlit long lo, wantaim wanpela pistol “Em bai mekim planti bi- traim na pasim tingting bi- we em i bin putim aninit long long mipela long pasim, gut- long em long dispela man i bet bilong em, bikos em i ting pela o no gut em bai wankain Ol protesta i stap ausait kilim i dai pikinini meri bi- em wanpela stilman i kam in- tasol.” Em i tok. long palamen haus. long en. sait long haus. Pistorius, em wanpela Pistorius i bin kamaut las Toktok bilong Pistorius i ka- disebel man we ol i katim lek wik bihain long wanpela yia maut na stap long parol em bilong em tupela taim tasol Svyatoslav Khomenko Ol lain i mekim nois i no baksait tasol long ol. em i stap long kalabus long ol i no bin tokaut long pablik, em i sempion rana bilong BBC Ukrainian, Kiev planti tumas na i bin ol yang- Mi lukim sampela polisman em i sutim i dai Reeva Steen- tasol ol i bin tok olsem em i 2012 London Olimpik, na ol i pela man tasol, planti bilong ol na wanpela paiaman i pun- kamp taim Reeva i bin stap ken bung wantaim ol papa na bin hait tasol na larim em i go PLANTI handet ektivis i wok i karamapim pes bilong ol. Ol i daun long graun, na sampela insait long wanpela toilet long mama bilong Steenkamp ausait long las wik Mande. long tok Pait klostu long statim pait wantaim polis, tasol ranawe long dispela hap, na slip rum bilong tupela long sapos em i laik mekim olsem. Ol i laik haitim em long ai bi- Ukraine Palamen haus long ol narapela tu i sapotim ol. i wokabaut krungut i go. Mi moning taim bilong Valen- “Bilong wanem bai mi sori long midia na nau em i stap moning taim tu. Ol protes lain i pulim ol lukim ol blut i kapsait olsem tain’s De long 2013. Dua bi- long em?” Barry Steenkamp wantaim kandre bilong en Pastaim tru em i bin orait, polis i go longwe long lain bi- wara klostu long banis bilong long toilet em i bin pas long i tok, wantaim ai wara taim long Pretoria. bihain long ol MP i vot long long ol yet. Ol i paitim ol na haus palamen. dispela taim. em i stap long haus bilong Mama bilong Reeva, June draf bil we ol ektivis i wok kisim ol helmet na sil bilong Planti polisman i luk olsem “Mi ting olsem mi bai go famili bilong em klostu long i tok em i laikim Pistorius long long protes long stopim. ol. I no longtaim nau klostu ol i kisim bikpela bagarap. klostu long em wanpela taim Port Elizabeth we em i save save olsem, ”em i bagarapim Mi wok long kisim nius bi- 12-pela yangpela man nau i Pait i slek liklik bihain long sapos mi yet inap long toktok trenim ol hos bilong resis. laip bilong mipela.” “Mi laikim long vot insait long palamen. gat wankain ol samting bi- dispela. wantaim Oscar,” Barry Steen- “Mi tingting tasol long mi yet tasol long em i mas luksave Tasol sampela minit bihain long pait olsem ol polis. I gat sampela moa pairap i kamp, i tokim Saut Afrika M- — man, yu kamapim dispela long wanem samting em i long spika i pasim sesen, mi Mi no lukim gut husat i bin kamap, na olgeta lain i luk Net TV sanel. hevi long yu yet na yu laki stilim long laip bilong mipela,” harim ol nois i kam long ausait tromoi namba wan smuk olsem ol i pret long wanem “Ating bai mi no inap mekim long dispela kain taim bilong em i tok. klostu long palamen haus. Mi grenet bikos smuk i kam long samting i kamap. wanpela toktok. Mi bai lukluk mekim save ol i givim yu.” June Steenkamp i tingting ken lukim olgeta samting long sait bilong ol protesta na Bihain wanpela embulens tasol long em. Em samting mi Pistorius bai go gen long ai long kamapim wanpela wok glas bilong windua. Pastaim polis wantaim. i kamap long palamen na 5- laik mekim wanpela taim bi- bilong Suprim Kot long No- marimari long yia i kam long tru ol i stat wantaim ol liklik Planti taim ples i luk olsem pela polisman i wokabaut hain.” Em i tok. vemba 3 long ol prosekyuta nem bilong pikinini meri bi- kros i go i kam. Olsem tupela i kamap gut, tasol bihain gen krungut i go long en. Pistorius bai pinisim 5-pela bai putim apil long em i mas long en long strongim wok banis ol pipel i wokim na luk- pait i save kirap gen na ol Planti bilong ol yangpela yia moa kalabus taim bilong kisim sas long kilim man na bilong daunim ol hevi i save luk long ol yet i stap – tupela grenet i bruk na pairap gen. man husat i bin karamapim em long kilim meri aninit long long ol i mas givim em kamap long ol meri o valens sait wantaim i holim ol samt- Samting olsem wanpela pes nau i go hait long dispela lo bilong kalabus insait long strongpela moa mekim save egens wimen. ing bilong pait, ol poliman na grenet i pundaun namel long hap na bihain ol pairap i stop ol protesta wantaim. palamen haus na ol polis, na pait i pinis. Strongpela win, Patricia long Ileksen bilong Poland: Mexico i slek liklik tasol hevi Konsevetiv i win bilong bagarap i stap yet Beata Szydlo (namel) bai kamap nupela praim minista bilong Poland.

HARIKEN Patricia i slek ren, US Nesenel Hariken long we long solwara na i go hariap tru antap long Mexico Senta (NHC) i tok. long ol maunten. KONSEVETIV oposisen Lo bilong poling em i kamaut, Beata Szydlo i tok em i gat tasol ol atoriti i givim tok lukaut "Ol dispela ren i luk olsem Dispela win i mekim graun na Jastis pati bilong Poland i em bai kamap namba wan bikpela tenkyu long sapot bi- long hevi bai kamap long ol bai kamapim strongpela tait i bruk long westen Mexico winim palamen ileksen. taim long taim demokrasi i long ol pipel bilong Poland. tait wara na ol graun i bruk wara na ol tais graun i bruk long Fraide, na em i kamau- Taim ol poling i pinis em i stat gen long Poland long "Mipela i win bikos mipela long bikpela hevi ren in kam we inap kamapim bikpela tim ol dwai na Kamapim luk olsem em i gat inap sit 1989 long wanpela pati tasol i bin stap strong long karim wantaim strongpela win. bagarap," NHC i tok. bikpela wara tait long ol rot long holim gavman em yet, i winim inap sit long stap ol salens i kam long ai bi- Patricia i bin kamap strong- Mexico Presiden Enrique bilong ol. wantaim 39 pesen vot. gavman em yet, Adam Eas- long mipela na mipela bi- pela win tru long rekot bilong Pena Nieto i salim tok tenkyu Tasol ol maunten i helpim Lida bilong en, Jaroslaw ton bilong BBC long Warsaw hainim lekmak bilong leit Amerika taim em i mekim long Twitter i go long ol pipel long daunim strong bilong Kaczynski i winim posisen i tok. Presiden Lech Kaczynski," save long kantri Mexico tasol bilong Mexico long gutpela Patricia. Nau em i wok long na olpela Praim Minista, Ewa "Mipela bai bihainim lo em i tok. nau em strong bilong em i go tingting bilong ol, prea na ol go olsem long sentral na Kopacz bilong sentris Sivik tasol bai mipela i no bekim "Mipela bai i no inap win daun pinis. gutpela wok bihain long Pa- Notis Mexico. Pletfom pati i tokaut olsem bek ol rong," Mista Kaczyn- sapos ol pipel bilong Poland I gat liklik bagarap tasol i tricia i kamapim bagarap. I no gat ripot bilong wan- em i lus pinis. ski i tok. "Mipela bai i no inap husat i bin tokim mipela long kamap. Pastaim long Patricia i pela man i lus o i dai long Lo na Jastis i gat stronpe- kikim ol lain husat i pundaun ol nid bilong ol na wanem Tasol Patricia bai inap long kisim nambis, planti tausen dispela taim yet na win i no pla sapot i kam long ol rurel long rong bilong ol yet na em samting ol i laik long i mas kamapim moa ren long mak as ples na ol turis long Mex- kisim ol bikpela siti we planti eria bilong Poland. i stret olgeta." kamap, na ol tasol i vot long bilong 20 ins (50 sentimita) ico Pasifik kos i ranawe i go turis risot i stap long en. Sapos ol namba long pinis Praim Minista kenidet mipela." entatenmen Oktoba 29 - Nowemba 4, 2015 Wantok P17 Em nau! Ol pikinini i ken painim rot i go long ples wantaim Wantok kru... Stat hia

Kanage em i bikples man

KANAGE em i bilong ples Maik Inlen bus man. Nau em i stap long nambis long Motonau klostu long Maiwara. Wanpela taim em go long taun na em baim ol kago bilong em pinis. Apinun nau na em i go bek gen long ples maket long Madang taun na em i lukim wanpela meri wan sais bilong em salim popo stap. Em askim mama ya, hamas long popo na yu? Mama i bekim na tok, sori mi salim popo long K1.00 tasol mi nogat bikos yu gat bikpela kiau. Husat bai laikim yu, Kanage em i wari nogut na em go kalap long bas 17A na go long ples wantaim wari.

Melkior Naai Motonau Village, Madang

Kanage bilong Hailans

Kanage bilong Hailans, na em i sisen bilong kapul long hap bilong em. San yet em i raun painim batri bilong tos bilong em. Nait long em nau em tokim liklik pikinini bilong em olsem, “Boi bai yu kam wantaim mi bai mitupela go painim kapul long bus. Orait tupela i kisim Yu pinis! Em ples bilong yu bunara na tos na wokabaut i go long hap we Kanage i save bai gat kapul. EM ORAIT Ol wod lista hia: Taim tupela i kamap pinis Kanage i tokim pikinini bilong em pikinini yu sanap tamblo na AWEANES mi go antap. Pikinini tu i bihainim long baksait ARAPELA na go sindaun long brens klostu long we papa BLESING i laik traim kapul long en. Kanage i no lukim pikinini bilong em i sin- BUNG daun klostu, em i sutim kapul pinis na em i sin- BULMAKAU gaut long pikinini bilong em na pikinini i bekim, DISAIN oh papa mi stap! Em i harim pikinini i bekim klostu tasol na i ting olsem graun i klostu tasol, EM NOGUT DRING samting tru graun i stap longwe tru. DRAIVA Hariap tru kanage i kalap i go daun,em i FAIVKONA lukim olsem graun i longwe, em i wok long tro- moi han i go kam na holim pas brens bilong FOTI diwai. Na em tudak tu na tos i lus pinis, na GRUP brens em hangamap long en em stap klostu GUTNAIT tasol long graun. Kanage i ting brens em hangamap long em HUKIM i stap longwe tru long graun na i hangamap i HETKOTA go inap tulait. HAUS Mangie P.S INDIJINES

ISTEN Ansa bilong Wod Pilai isu 2145 KAMAUTIM KLINIK KURITA LONGLONG MEKANIK NARATAIM OPERET PISLAIN P18 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 komentri Strongim lo bilong kontrolim KOMENTRI ganWOK bilong lukautimlong lo na han bilong ol polis Yumi mas skelim ol dispela oda em i bikpela hatwok tru hevi na tokaut strong olsem i long PNG tude. Ol trabelman mas gat gutpela kontrol long ol i save karim gan na ol samt- gan i stap long han bilng ol polis. ing bilong pait na planti Ol polis i mas kisim gutpela polisman tu i kisim taim long trening long sretpela pasin bi- han bilong ol. long yusim gan long taim ol i Ol trabel i wok long kamap trening yet long kamap polis- bikpela moa yet bikos i no gat man na meri. inap ol polis long mekim wok Orait long taim ol i go aut bilong lukautim lo na oda. long ol provins, i mas gat taim Olsem na gavman i sapotim bilong trening gen long pasin program bilong kamapim moa bilong sut long gan na we ol i polisman na meri long wan popaia, ol saveman i ken sti- wan yia long inapim namba bi- aim ol. long ol polis long ol provins. Long ol arapela kantri long I no gat tok long dispela wol, ol polis i save kisim treing bikos yumi olgeta i luksave oltaim long stretpela pasin bi- olsem tude kantri i sot long ol long yusim gan na kontrolim ol polis. trabel man. Tasol i gat narapela hevi i Na ol i save kaunim ol katres wok long kamap insait yet long ol i yusim long paia long gan. wok bilong ol polis we i kamapim nem nogut. Dispela Na i mas gat gutpela as tu long hevi em pasin bilong yusim paia long gan. Wapo bai yumi gan na bagarapim nating ol no inap mekim olsem long pipel. PNG? Olgeta wik i gat ripot save Ol polisman na meri bai i kamap long ol polis i yusim mamas sapos ol i gat sans gan na sutim ol manmeri o taim bilong Pasifik Gems, yumi sutim ol pipel long gan. Ol pipel Ol risev polis i no ol polis tru, long prektis gut na kisim save kamapim trabel long taim ol i harim Praim Minista yet i i wanbel tu long harim dispela ol i mekim wok bilong helpim ol long yusim gut gan. go long stopim ol trabel. I gat tokaut olsem ol polis i no nidim strongpela toktok bilong Praim polis tasol. Olsem na i gutpela Wok bilong ol i putim ol long planti kot keis i stap nau we ol gan long mekim wok bilong ol. Minista. long givim wok we ol i ken ai bilong ol birua, tasol sapos polis na ol risev polis tu, i Em i mekim dispela tok bikos Las wik Polis Komisina i tok- sapotim gut wok bilong ol pilis ol i kisim gutpela trening bai ol sanap long ai bilong kot bikos long taim bilong lukautim dis- tok long kamapim gen ol risev tasol ol i no ken karim gan. ol i kilim man o i pretim man o inap long yusim gut gan long pela bikpela pilai, ol polis i bin polis long helpim ol polis tru i Planti famili long kantri i stap stopim trabel. i bagarapim sindaun bilong raun isi na kontrolim gut ol mekim wok bilong ol. yet wantaim wari bikos long pipel. Na ol i yusim gan long PNG i mas kontrolim gut ol kamapim ol dispela hevi. pipel na i no bin yusim gan Komisina i save long wok bi- birua ol i kisim long han bilong gan na husat manmeri i ken Ol pablik i no amamas long long stopim ol trabel. long ol polis na em i laik ol polis. yusim gan. Ol risev polis i no dispela kain pasin bikos ol Praim Minista i bin mekim strongim wok bilong ol. Tasol ol Olgeta yia, kantri i spendim nidim gan. polis em pren bilong yumi na dispela strongpela toktok tu ripot i tok Komisina i laik ol bikpela mani tru long difendim Ol polis tru tasol i ken karim watpo bai ol i kamapim birua bikos em i no amamas long ol risev polis tu i mas karim gan ol polis husat i kamap long kot gan. Tasol i mas gat strongpela pasin. ripot i wok long kamap long tra- long wok. Planti lain i no wan- bikos ol i yusim gan na kilim lo long kontrolim wei ol polis tu Tripela mun i go pinis, long bel ol polis i kamapim long bel long harim dispela tok. nating ol pipel. i yusim gan.

Manmeri gat rait long tokaut long tingting bilong ol

POLIS i asua long pasim ol gen, em “Contempt of temp of Court” egensim ol manmeri husat i laik Court,” ol i go egensim oda polis i go long kot. kamapim protes mas bilong kot. Na sapos kot i painimaut egenism gavman long dis- Taim ol i mekim olsem ol i husat ol polis wantaim grup pela wik. putim ol yet long hevi. Em bilong ol i brukim dispela ol Taim polis i pasim ol man- nau ol inap go long kot. loa bai inap kisim mekim- meri long mekim olsem, ol i Long dispela pasin yumi i save. brukim wanpela bikpela lo ken tok long wanpela sot- Narapela wari bilong ol bilong humen raits em long pela taim polis i brukim tu- manmeri i stap em ol i laik rait bilong tokaut, long Inglis pela bikpela lo; pasim save sapos ol polisman i ol i tok “Freedom of Speech humen raits bilong manmeri kisim ol gutpela skul toktok Websait: www.wantokniuspepa.com or Expression.” Dispela rait i kamap, em wok tu bilong na brukim oda bilong kot. na save long lo long trening Pe bilong wanpela yia, 52 niuspepa wankain humen rait olsem polis long pasim ol manmeri Yumi ken askim polis yet bilong ol. rait bilong laip, kaikai na long ol i no ken bagarapim long tingting bilong ol i Sapos ol i save bilong wara, gat haus, klos, helt, ol arapela manmeri na ol brukim dispela ol lo o bikos wanem mipela i wok long edukesen na sekyuriti. samting. sampela lain i pusim tingt- harim planti nius bilong polis Polis i no givim wanpela Tasol polis i no ken pasim ing bilong ol long mekim i go baragaim laip bilong ol as long ol i stopim ol man- ol manmeri bikos ol i olsem! manmeri na samting bilong meri long kamapim mas. kamapim protes mas. Dis- Sapos sampela lain i ol. Tasol i gat tok win olsem ol i pela em i asua. pusim tingting bilong ol, Sapos ol i no kisim gut- pasim mas bikos sampela Bihainim kain save long orait dispela ol lain tu i pela trening mipela i askim ol manmeri husat ol i gat humen rait i stap i gat tok brukim lo. Polis Minista, Dipatmen na tingting nogut, bai hait na olsem Nesenel Kot i bin Ating wantaim kot bai Komisena long surukim yusim dispela mas long kamapim wanpela restren- yumi ken save we na as bi- taim bilong ol long trening. ing oda long polis i no ken Editor baragapim ol arapela man- long polis i mekim dispela Sapos em i tri-mun tren- Veronica Hatutasi meri na ol samting. pasim ol manmeri long pasin. ing mipela i bilip dispela i no kamapim protes mas. inap. Sapos dispela kain samt- Long painimaut em i gut- Published at ing polis i tok bai kamap em Na i gat tok olsem dispela pela long harim olsem ol Em i sotpela taim tasol Able Building mipela i no save. Nogut em oda i stap yet. lain husat i go pas long dis- long ol opisa i lainim planti Complex, Sapos polis i save i gat Sec 58 Lot 02, tingting bilong polis tasol. pela protes mas i tok ol bai ol samting long wok bilong Waigani Drive. Tasol sapos kain pasin i kain oda i stap, ol i brukim lo kisim toktok bilong “Con- ol. tunaforum Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok P19 Excerpts from a paper presented at the 5th Pacific Tuna Forum in Nadi, Fiji by Augusto C Natividad, Frabelle (PNG) Ltd.

Opportunities and Challenges the whole range of the of Investing in The Pacific FOR PNG: working age population. • After Frabelle invested in • In PNG currently Govern- Tuna Industry (our PNG Experi- PNG, we have seen the ment is not allowing the ence) convergence of some of the opening of a foreign fund Opportunities: major tuna players in the in- account even in a PNG • Philippines and Thailand dustry in PNG: (this is an bank. have each only very small opportunity for the support • To be able to develop and market share of EU market. industries) innovate as our competitors Despite its GSP+ they • - Thai Union of Thailand; from other countries are would have limited qualify- Century Pacific of the Philip- doing, especially those ing fish supply to the EU pines; Century Containers which are also duty free to markets. Ecuador has the of the Philippines; FCF of EU, and about to be (China, most share (has own fish Taiwan reinvested. Pro- Vietnam, Indonesia) stocks too). posal from Dong Won; at • A bigger portion of the one time expression of in- REVENUE FROM TUNA RE- ISA LEI: All good things must come to an end, thus these Bula Fiji girls are all dressed processed tuna is still done terest by Tri Marine; expres- SOURCES (from perspective up Pacific style singing the popular farewell Fiji song, Isa Lei, during the closing cere- within the EU. sion of interest by the Calvo of country’s economy) • WCPO through PNG has a group. Assumption: Per vessel mony. very small share (whole of • Through Majestic Seafood, Annual need for VDS =220 PNA must help nurture some investors were ready days PNG, being the only coun- to set up PNG companies to Approximate Annual Catch = try with global sourcing work with a shore based 8,000 MT benefit, to increase their company and all the boats Revenue from VDS through share.) Unfortunately, cur- they introduce are PNG bidding: rent processed tuna pro- flag. 220 days x USD 12,500.00 per duction within WCPO is just • With the globally sourced VDS = within 5 % level of fish pro- tuna being duty free, PNG USD 2,750,000.00 duction.(This is a big oppor- USD revenue can be signif- Revenue from fish if exported tunity, but also a big icantly increased if they en- by a PNG Domestic vessel: challenge.) courage PNG fish to be 8,000 MT x USD 1,500.00 per • WCPO is the source of al- exported and non PNG MT = most 50 % of the world tuna globally sourced tuna to be USD 12,000,000.00 supply, of which PNG is processed on shore and ex- Challenge to the host country: FAREWELL: These young women were part of the 5th Pacific Tuna Forum organisers more than 10 %& has all ported as PNG product. now ready to officially farewell dignitaries during the forum closing ceremony. the resources to be able to Work withcountries that share process tuna at the most CHALLENGES: your fish stocks, help countries competitive cost. Infrastructure that are unable to support a • It has hydro source of • Build your own, again treat competitive tuna industry so you power, abundant fresh this as a separate business can benefit from their resources. water, manpower, land and unit having its own viable Desist from imposing self-in- other inputs, returns, related industries- duced obstacles that obstruct • Tax scheme that allows need to attract other players the ability of your tuna industry duty free for almost any- and cooperative approach to cope with theworld markets, thing not processed in among competitors to reach PNG, Zero rated VAT for economies of scale. recognize the state of the world export, growing consumer tuna industry, allow market base, globally sourced forces to take place, do not at- tuna, duty free to EU, in- How to convince government tempt to legislate growth, unless cluding catch from other leaders: you as a country can guarantee Pacific Islands, tuna re- to buy at world market price all source of its own, on a lim- • To recognize the significant the products that your industry ited scale, has natural positive impact of the tuna can process. waste to produce power industry development to its and steam and solar as po- economy and; to help to im- tential, abundant fresh prove (rather than restrict) Challenge to every PNA coun- try water (but is also a chal- atmosphere to bring in more KAVA CEREMONY: As part of the closing ceremony, tradition played its part as this lenge), a young work players, thattuna is a renew- If you are ready to accept our force& government willing- able resource and provides challenge kindly allow us to kava mixing and drinking by a local Fijian group. ness to provide incentives. employment opportunity for come and negotiate with you. All Photos: Veronica Hatutasi

PRESENT: NFA Managing Director, John Kasu, presenting a gift PACIFIC TUNA FORUM PARTICIPANTS: Participants & leaders from the tuna fishing industries and businesses from the Pacific to the director of INFORFISH, Dr Dr Abdul Basir Kunhimohamed region, Australasia, Asia, Europe, Middle East & the Americas. at the forum ending. P20 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 tunaforum Excerpts of the Keynote address at the 5th Pacific Tuna Forum , Nadi, Fiji MAXIMISING ECONOMIC GAINS THROUGH BETTER MANAGEMENT OF TUNA RESOURCES IN THE PACIFIC by Transform Aqorau, Chief Executive Office, PNA Office

Paper prepared for the 5th Pa- expand those dimensions of fishing cific Tuna Forum, Nadi, Fiji- 22- effort that are not limited. 23 September 2015. Harvest-based systems, where Maximising economic benefits the volume of harvest by individual from the tuna fisheries has been fishers is constrained, do not suffer at the heart of the endeavours of from this weakness. It is well estab- the Pacific Island countries ever lished both theoretically and empir- since the negotiations of the ically that such systems are 1982 Law of the Sea Convention capable of generating the highest which gave rise to the extended possible flow of economic benefits maritime jurisdictions now com- from fisheries on a sustainable monly known as the exclusive basis. As a tool to maximize the economic zones (EEZs). flow of economic benefits from the You may argue that this principle PNA tuna fisheries, harvest- based is inherent in the calls made by the systems, therefore, should in prin- late ambassador Pardo of Malta ciple be superior to the current ef- when he called for the high seas fort-based system. areas beyond national jurisdiction Conclusion to be preserved as the “Common It is clear that economic out- Heritage of Mankind”. It was a pe- comes and gains depend funda- riod of agitation to restructure the mentally on the structure of the international economic order of the (L-R: ) Hugh Walton, Forum Fisheries Agency (FFA) Advisor, Shelton Harley, Principal Fisheries Scientist – fisheries and the day to day con- oceans so that the wealth of the Secretariat of the Pacific Community (SPC) & Dr Transform Aqorau, CEO Parites to the Nauru Agreement (PNA) trols that Pacific Island countries oceans could be shared with newly Office, at the Sofitel Hotel conference during a break.Photo: Veronica Hatutasi have over the fishery. The PNA emerging States. At the time the Members have shown this to be the idea of the extended maritime case with the reform of the purse ments who are the primary custodi- the overarching organisation which healthy state and the challenge is zones was gaining international ac- seine fishery by the application of ans of the tuna resources and who provides the conduit through which to expand the opportunities in ceptance at the 3rd UN Conference hard limits through the Vessel Day exercise on behalf of their citizens members of the WCPFC ensure which the economic gains from the on the Law of the Sea, Pacific Is- Scheme. There are hard limits for together with other State agencies that conservation and management harvesting of these resources may land countries were also emerging skipjack to which PNA Members sovereign rights to exploit, explore, measures for tuna stocks adopted be maximized. as independent States. The Prime are held accountable for to the develop and manage the fisheries; for the high seas are compatible In 2014 the PNA conducted an Minister of Fiji, Ratu Sir Kamisese WCPFC through the Total allow- the Secretariat of the Pacific Com- with in-zone measures. independent review of the Purse Mara supported by Fiji’s Secretary able Effort (TAE) under the VDS, munity whose scientific support in In the past 5 years, revenues to Seine VDS. Part of the review for Foreign affairs and key negotia- and hard skipjack limits that other stock assessment and understand- the PNA Members have increased process investigated the bio-eco- tor at the Law of the Sea Confer- coastal States are accountable for. ing biology of the tuna is necessary from around $60 million in 2010 to nomics of the purse seine VDS and ence, Ambassador Satya Nandan Tightened limits on the high seas in ensuring that fisheries managers an estimated $350 million this year. found that overall given recent op- had the foresight to ensure that with no SIDS exemptions would are served by having the right infor- This is the largest tradable natural erating conditions (input and output these newly emerging independent provide further controls, enhance mation before them; the Forum asset in the region. There is no prices) there is a high probability States should also benefit from the the scheme and effectively control Fisheries Agency whose technical doubt that the VDS has been effec- that fishing fees can be substan- expanded maritime jurisdiction to oversupply. and policy support in the drafting of tive in increasing revenue to the tially increased in the fishery to a develop the natural resources in This management framework will fisheries management laws and PNA members, and will continue to likely range for a maximum daily these maritime areas. Thus, the include managing capacity by ap- regulations, development of fish- be a valuable instrument to PNA fishing fee around $12-17,000 with 1976 Forum Leaders declaration plying the WCPFC definition of ca- eries management plans, and mon- members. a likely range for the maximum an- on the law of the sea called on Pa- pacity as follows: itoring, control and surveillance There has to be better controls nual fees to be between $370 mil- cific Island countries to claim 200 “The amount of fish or fishing ef- (MCS) platforms. overall including in Indonesia and lion and $1150 million. fort that can be produced) by a ves- mile Fisheries or exclusive eco- There are two institutions whose the Philippines, and the high seas, The authors of the VDS Review sel or a fleet if fully utilised and for nomic zones. Hence, the idea of roles and decisions on the Pacific particularly the Eastern High Seas were quite confident in their bio- a given resource condition.” extended maritime jurisdictions, Island countries have far greater areas which are open. We have ini- economic investigations which indi- To estimate the levels of effort in fishing rights, maximisation of eco- impact on economic incomes and tiated measures through the cate that actual fishing fees the tropical tuna fisheries and the nomic benefits and self- determina- gains because of the way they are WCPFC to ensure that the stocks collected have been significantly tropical purse seine and long-line tion have been intertwined right constructed. These are the Nauru remain robust and sustainable, in- below what has been attainable. fleet sizes consistent with the from the onset of nationhood. The amount of fishing opportunities Agreement Parties or the PNA in cluding the adoption of Limited Ref- This is borne out by the fact that confluence of independence, self- available from the sustainable whose waters almost 70-80% of erence Points (LRP) and have benchmark VDS fees have in- determination, extended maritime yields of the Tropical Tuna species, the tuna in the Western and Central supported the implementation of creased drastically over the past jurisdiction, sovereign rights and and allowable effort and catch Pacific and who supply about 40% harvest strategies, involving adop- few years while the operating con- maximisation of economic benefits under the WCPFC measures for of the global skipjack catch that tion of reference points (RPs) and ditions in the fishery have remained from the oceans is important in un- tropical tuna. goes to canning, and who have Harvest Control Rules (HCRs) as a comparatively stable. derstanding the management PNA Members will manage legally binding decision making basis for maintaining healthy The question was asked as why purse seine capacity in their waters framework that informs this discus- mechanisms through what are WCPO tuna stocks that could ben- fishing fees have not been maxi- by effort limits under the VDS and sion, especially in appreciating the known as the PNA Implementing efit PNA, in particular because of mized, and among others, the main the price of days. These ap- evolution of management frame- Arrangements and the Palau their dependence on these stocks. explanation is that the fee pricing proaches are designed to maintain works that have been aimed not Arrangement under which vessel The PNA tuna fishery is very policy has simply not been aggres- the right size of fleets, while provid- only at sustaining tuna stocks but limits were placed and which are complicated. It is a multispecies, sive enough. ing opportunities for new vessels also in ensuring that Pacific Is- now replaced by effort controls multi-fleet and multi-national fish- Effort vs. harvest-based systems that provide more benefits to PNA landers are not just bystanders. Members and removing vessels known as the Vessel Day Scheme ery. It comprises four tuna species The current debate on the fish- The idea of maximising eco- that are uneconomic or uncooper- (VDS). in addition to several species of bill- eries management framework is nomic gains from the tuna re- ative in terms of failing to support The PNA is a management and fish and tuna-like species being whether we should move from the sources has its origins in nation domestic development. regulatory authority in which the fished by a large number of fishing current VDS effort system to catch building; in providing a base for As I said, these reforms and Parties collectively exercise legally nations, at least 12 nations, em- limits or harvest based systems. In- economic development; and in pro- building new structures are an evo- binding decision making functions ploying several different types of deed, this was an issue that was viding a means to improve the so- lutionary process and take time to in so far as the limits on fishing ef- fishing gear the most important of considered by the Authors of the cial and economic well-being of construct, patience to build, and fort are concerned. Examples of which are purse seine, long line, VDS Review in which they argued Pacific Islanders must ensure that the custodians of conservation and management pole and line complemented by that limited effort systems, such as The attempts to establish the this resource are not bystanders measures that the PNA have insti- various types of fish aggregating the VDS, suffer from a fundamental management framework through but participants in the fishery. tuted include the 3 Months FAD devices (FADs). The fishery is weakness that prevents them from which the Pacific Island countries My message to the Forum is closure, 100% Observer coverage prosecuted over a very large area generating economic benefits to could work on the economic gains please work with us, and support on all purse seine fishing vessels, containing many national EEZs as the participants in the long-term. from their tuna fisheries have been the systems that we have devel- 100 % tuna catch retention, in port well as high seas areas and the This fundamental weakness stems centred around 5 institutions, which oped; don’t try and undermine the transhipping and the prohibition on tuna harvested enters several pro- from the fact that fishing effort is a have varying degrees and shades fisheries management framework fishing in the high seas pockets. cessing and marketing lines in dif- multidimensional phenomenon and of responsibilities. These are the that we have developed, because The Western and Central Pacific ferent countries. fishers constrained by effort limita- Pacific Island countries themselves we will ultimately win; we are here Fisheries Commission (WCPFC) is Skipjack tuna remains in a very tion will have a strong incentive to through their Fisheries Depart- to stay. bisnis Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok P23 Big Rooster opim nupela Kundiawa brens NAMBA WAN haus kai bilong na em i tok welkam long dispela moa wokmani, kirapim komyuniti PNG, Big Rooster i opim nupela kampani long kirapim moa brens na senisim laip bilong ol manmeri brens long Kundiawa, Simbu las long olgeta hap bilong provins. long ples,”Mista Kua i tok. wik Fraide. “Mipela i amamas long Big Em i tok welkam long ol nara- INVESMEN TOKTOK Dispela nupela brens long Kun- Rooster i kam insait long Simbu pela investa o bisnis manmeri tu wantaim Dokta Stephen Nash diawa bai kamap namba wan provins bikos gavman i laikim ol long bihainim lek mak bilong Big brens bilong Big Rooster long nupela investa olsem yu long kam Rooster na kaim mekim bisnis long Ol samting i save senisim Wok Simbu Provins. insait long provins na mekim bis- Simbu bikos ol lida, pipel na bilong Nambawan Super – Bungim olgeta yet … Menesing Dairekta bilong Big nis,”Gavana Kool i tok. komyuniti i redi long wokbung wan- Sapos yu gat sampela askim, plis salim ol i kam long Rooster Salim Chamadia i tok Big Gavana Kool i tok dispela i soim taim, helpim na lukautim gut ol in- [email protected] na mipela bai bekim. Rooster nau i gat 17 brens long ol- olsem ol investa i gat konfidens vesta. geta hap long PNG na emi wanbel long invesim mani na mekim bis- Memba bilong Kerowagi Camil- Insait long dispela hap toktok mipela i bungim olgeta riviu mipela i bin wokim long sapot ol provinsal lida bilong nis long Simbu provins. lus Dagma i salensim ol manmeri bilong luksave long ol samting we i save mekim senis long ol mani save kamap Simbu i givim long larim dispela Memba bilong Sinasina-Yong- na lokal komyuniti long lukautim long ol NSL potfolio, na ol rot bilong bagarap, na lukluk bilong ol. Go insait moa em olsem, dispela toktok i gat 4-pela hap bilong en na ol i stap aninit long dispela biknem haus kai i opim nupela mugl Kerenga Kua i tok em i ama- dispela Big Rooster brens long ol het tok: Ol Ikwiti, Ol bon, Propeti, na Karensi o Mani. Wan wan hap bilong brens long Kundiawa. mas stret taim bikpela kampani Kundiawa. dispela toktok i soim long wanem kain we dispela kain aset bilong NSL potfolio “Hai stendet na kwaliti em i tu- olsem Big Rooster i bilip strong “Mi laik tokim ol pipel long lukau- inap long kamapim bagarap o long kamapim gutpela mani, . Bikpela samting em pela samting mipela bai no inap lus long mekim bisnis long Simbu. tim dispela nupela Big Rooster olsem, bagarap na mani kam insait long wan wan kain aset i soim olsem long tingting. Mipela bai larim ol i ama- “Ol Simbu manmeri i save laik brens hia. Gutpela kaikai Big dispela piksa daunbilo long Figure 1, mas long kaikai ol hai kwaliti kaikai long mekim bisnis na dispela em i Rooster i save kukim em i gutpela tasol,”Mista Chamadia i tok. wanpela gutpela nius long tokim ol long ol manmeri i kaikai na stap Risk and Return Comparison Ol pipel bilong Simbu i wanbel pipel olsem ol tu i ken mekim bis- helti,”em i tok. tru long larim dispela nupela brens nis,”Mista Kua i tok. Simbu Provinsal Polis Komanda bilong Big Rooster i kamap long Mista Kua i tok ol lida bilong Albert Beli i tokim ol bosman bilong ples bilong ol na ol lida bilong Simbu i redi long helpim ol nupela Big Rooster na ol memba bilong Shares provins tu i amamas stret long Big investa o bisnis manmeri husat i Simbu olsem ol polisman long (also known as equity Rooster i kam insait long Simbu laik investim mani long Simbu na Kundiawa bai lukautim gut dispela Property securities)

long mekim bisnis na sevim man- mekim bisnis. nupela brens. Return meri wantaim. “Mipela i redi long helpim ol bis- Mista Beli i tok ol polisman bai Simbu Gavana Noah Kool i tok nis manmeri long mekim bisnis wokbung wantaim lokol komyuniti Fixed interest (also known as tenkyu long Big Rooster i opim nu- long ples bilong mipela. Dispela na lukautim propeti na wokman bi- debt securities) pela brens long provins bilong en kain invesmen i save kamapim long Big Rooster. Cash

Risk Wara PNG i givim K5.6 Figure 1: NSL/KFM Sameri bilong wan wan hap aset i olsem: milien winmani • Namba 1 lukluk bek long ol Ikwiti, ol sea, na tok klia olsem ol prais bilong ol sea i ken go antap, na i ken go daun, na dispela pasin em ol WARA PNG i givim K5.6 milien div- mani i bin kamap bikos Wara PNG fainensel yia 2013 na 2014. i kolim long, “sea prais volatiliti”, na dispela volatiliti i save kisim i go iden peimen las wik Fraide i go long i bin mekim win mani na i bin men- Em i tok antap long dispela K5.6 mi- long bikpela baret namel long ol mani kam insait long NSL potfolio, Kumul Konsolidetet Holings (KCH). esim gut mani bilong kampani.” lien, Wara PNG i bin mekim winmani • Namba 2 lukluk bek long Bon na em i tok klia long wanem as na NSL KCH em i kampani bilong PNG Mista Taviri i tok KCH i bin tokim tu long yia 2011 na 2012 na givim i save holim yet bikpela mak long ol bon insait long bikpela potfolio, maski ol Bon i gat nem olsem ol i no isi tumas long senisim olsem ol Gvaman na pastaim nem bilong en olgeta SOE long Novemba 2013 win mani i go bek gen long KCH. ikwiti invesmen, i Indipenden Pablik Binis Kopresen long peim 5 pesen winmani ol i “Long yia 2011, Wara PNG i bin • Namba 3 lukluk bek long ol propeti bilong NSL i kamap ples klia, na (IPBC). Gavman i senisim nem i go mekim long givim i go long mama baim K500, 000 na long yia 2012 wanem we NSL i save pasim rot bilong bagarap, wantaim strongpela long KCH long dispela yia tasol. kampani (KCH). em i bin baim K750, 000 i go bek propeti polisi, na Wara PNG em i wanpela sab- “Ol memba bilong Wara PNG bot long KCH,” Mista Taviri i tok. • Namba 4 lukluk bek long mani, long hap we NSL i kisim sampela sideri kampani bilong KCH. Ol ara- ov dairektas i mekim disisen long Wara PNG bot siaman William narapela mani i kam long non-PGK invesmen. Eksampel olsem, sapos pela sabsideri kampani bilong givim dispela winmani i go bek gen Sweet, i tok: “Mipela i amamas long ol mani i stap antap long PGK invesmen i kisim hevi long ol i no kamap KCH em ol PNG Pawa, Post PNG, long KCH o mama kampani bilong givim dispela sek i go bek long bikpela tumas, orait ol invesmen we i no stap long PGK bai inap long abrusim dispela hevi. Olsem na, non-PGK aset alokesen i stap yet. PNG Ports, Telikom PNG na ol Wara PNG,”Mista Taviri i tok. mama kampani bilong Wara PNG.” arapela stet on entaprais o SOE. Long mun Ogas 2015, Wara “Mipela bai larim dispela kam- Olgeta toktok antap i soim ol kain lukluk bilong ol aset gut tru, pastaim long yu Menesing Dairekta bilong Wara PNG bot i bin holim wanpela bot pani i mekim moa winmani na tu pasim tingting long hamas mani NSL i save investim long wan wan kain aset. PNG Raka Taviri i tok long fainen- miting na ol i bin wanbel long givim larim Wara PNG i givim sevis long Wanpela eksampel bilong potfolio alokesen, we i bin kamap long ol dispela toktok, em i stap long piksat daunbilo long Figure 2, sal yia 2013 na 2014, Wara PNG i dispela winmani i go bek long KCH. ol komyuniti . Winmani kampani i bin karimaut planti gutpela sevis i Mista Taviri i tok ol i bin daunim mekim bai i go bek gen long KCH 2014 NSL Investment Portfolio Composition go aut long kamapim gutpela wara reit bilong makim dispela winmani we em i bai givim i go bek gen long sevis long ol distrik na provins. i go daun long 2.5 pesen na long gavman long ranim dispela,” Mista Mista Taviri i tok: “Dispela win- katim dispela winmani bilong Sweet i tok.

Figure 2: NSL/KFM

Olgeta hap bilong NSL invesmen strateji, olsem i tok klia antap, nau mipela bungim olgeta wantaim, bilong bringim wanpela gutpela mani kam bek long 2015, wantaim liklik bagarap tasol.

BIKPELA, GUTPELA, SEIF, STRONGPELA NA Pablik Entaprais Minista Ben Micah (namel) na KCH siaman Paul Nerau (lephan) i kisim sek long I STAP NAMBA WAN YET. Wara PNG bot siaman William Sweet na Wara PNG menesing dairekta Raka Taviri las wik Fraide. P24 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 ramunico

Ramu Projek Papagraun Kisim Len-yus Kompensesen Mani ol papagraun yet i bin wanbel long en pastaim, na tu lo i tok divelopa, Ramu NiCo i mas bihainim stret Ekt o Lo bi- long Gavman. Ramu NiCo nau i bihainim stret reit o mani mak long baim kompensesen we ol i bin wanbel pinis long em na stat baim ol papagraun long stat bilong yia 2006 i kam inap 2014. Projek em Ramu NiCo i bin kisim long yia 2005 tasol nogat wanpela wok i bin kamap inap 2006 olsem na ol kompensesen i mas stat long yia 2006 i kam yia 2004. Bihain long dispela peimen bai kampani i baim kompensesen bilong dispela yia 2015 na bihain long dispela i go inap long wanwan yia bai kampani baim inap Ramu NiCo i sapotim ol papagraun long wok kakao wantaim main pasim o pinisim wok bilong en. Kampani ken baim kompensesin long bilip olsem main bai pinis tasol kakao bai stap yet taim stret, tasol planti papagraun i bin gat tok kros na kot long ol graun we pro- RAMU NiCo Projek i stat baim ol len- jek i stap antap long em na dispela i Kar bilong ol mama bilong Kostal Paiplain we i kamap ananit long luksave bilong Ramu NiCo. yus kompensesen mani i go long ol lain stopim kampani inap Len Taitel Sapos kar i mekim planti mani na bisnis i gro bai i helpim ol mama bihain long main i pinis papagraun, stat long Kurumbukari Komisen i bin sindaun na harim kot na Main, Inlen Paiplain, Kostal Paiplain na mekim disisen long Mun Augus 2013. Basamuk Rifaineri long Madang Dispela len-yus kompensesin nau i provins. karamapim 4-pela eria em ol Social In- Dispela peimen em seksen 154 bi- convenience Compensation, Bush na long Maining Ekt o lo i luksave long en Nuisance Compensation, Used Land long taim bilong SML (Spesel Maining Compensation na Lost Land Compen- Lease). Aninit long dispela Ekt, ol 4-pela sation. Dispela peimen em ol i mekim i lenona asosiesin bilong Ramu NiCo go long ol papagraun o ol blok holda. Projek, KBK LOA, Basamuk LOA, Inlen Olgeta peimen nau ol i mekim na bi- LOA na Kostal LOA i bin sainim dispela hain taim tu bai ol i mekim em bai go agrimen. stret long ol papagraun tasol dispel So- Dispela Len Na Envaironmen Kom- cial Inconvenience Compensation bai pensesen Agrimen em ol i bin sainim kampani i baim i go insait long Ramu long Janueri 7, 2000 long luksave long Nickel Project Landowners Future Gen- dispela peimen long taim Hailans Pasi- erations Trust long wanwan yia bilong ol fik Ltd (HPL) i bin lukautim yet wok bi- pikinini bilong ol papagraun bihain taim. long Ramu Projek. Planti papagraun nau i kisim dispela Taim Ramu NiCo Menesmen (MCC) ol peimen i mas luksave olsem dispela Ltd i bin kamap papa long dispela pro- reit em Ramu NiCo i no gat save long jek long HPL long yia 2005, dispela agri- en, tasol ol papagraun yet i bin sainim men long baim Len-yus Kompensesin long taim bilong HPL na Ramu NiCo i bi- em i nogat wanpela senis i ken kamap hainim tasol. long agrimen pastaim i kamap. Olgeta i Ol papagraun tu i mas luksave olsem wanbel olsem ol senis long agrimen bai sapos ol i gat bikpela eria bilong graun kamap bihain long 5-pela yia bihain long o hekta, ol bai i kisim bikpela mani. prodaksen. Olsem na wanem ol nupela Tasol sapos ol i gat liklik eria o hekta senis long dispela agrimen bai kamap graun ol bai kisim liklik mani. long yia 2017, em bihain long 5-pela yia Kampani tu i luksave olsem ol papa- bilong prodaksen. graun bilong dispela 135 kilomita Olsem na dispela len-yus peimen em paiplain bai kisim liklik mani. Olsem na nau Ramu NiCo i wok long peim ol pa- Kampani i kamap wantaim sampela pagraun i bihainim stret Okiupesinol Fi program na tingting long givim ol sam- aninit long Len Kompensesin peimen pela helpim klostu taim long ol. Ol dis- we bihainim pastaim agrimen ol papa- pela helpim em i no stap aninit long graun i sainim wantaim HPL long 2000. Erima Praimeri Skul sumatin i kam lukim Ramu dispela Kompensesin agrimen o Ramu Ramu NiCo i nogat wanpela agrimen NiCo Glas Haus. Ol sumatin em ol pikinini bilong ol NiCo Projek MOA tasol em bai kam o wanbel i stap insait long dispela agri- papagraun long Kostal Paiplain na bihain taim ananit long luksave bilong Ramu NiCo men we ol i sainim long yia 2000. Kam- olsem ol papagraun em ol impoten bilong ol em i stap long gutpela skul edukesen. pani i bihainim tasol dispela agrimen we stekholda. LATELATE THANK YOU EVERYONE FOR YOUR COMFORT AND JEWELYNJEWELYN FINANCIAL SUPPORT TOWARDS OUR HAUS MONDUMONDU DOB: 10/03/97 DOD: 21/09/15 KRAI. GOD BLESS YOU. nrlnawolspot Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok P25 Nu Silan i daunim Springboks Wallabies bai pilai fainel wantaim All Blacks

ALL BLACKS Nu Silan i long ol i mekim na ol bai pilai Ol i bin kisim wankain skoa bin daunim ol Saut Afrika wantaim Ajentina o Australia i kam na long las 10 minit i Springboks 20-18 long long fainel long Twickenham stap yet na ol Nu Silan i kisim Twickenham na bai go in- long dispela Sande. wanpela penelti kik na dau- sait long fainel. Dispela em ''Mipela i pilai strong nau nim ol wantaim tupela poin. AUSTRALIA Wallabies i bin las trai na pasim pilai. em, David Pocock, i soim i namba 4 taim ol i setim na mipela i mas pilai olsem Nu Silan i bin soim olgeta daunim ol Ajentina Los Puma Namba wan taim bilong stail na kala bilong em stret rekod na i go long fainel bi- tu long wik i kam,'' Kapten liklik ekspiriens bilong en na 29-15 long semi fainel pilai Ashley Kupa long kisim prais long semi fainel pilai. long Ragbi Wol Kap na i bilong All Blacks, Richie i ran strong na nau i gat sans bilong Ragbi Wol Kap na ol long stail pilai bilong em na Ol Los Puma i bin kisim soim olsem ol i strongpela McCaw i tok. long kamap namba wan bai pilai gren fainel wantaim nau em i gat sans long pilai planti bagarap taim ol i traim tim moa yet. ''Yumi bin tok olsem ol i kantri long kisim bipo taitel ol Nu Silan All Blacks long log Wol Kap fainel. long kisim sampela poin. Pilaia bilong Nu Silan, strong tumas na ol bai dau- bilong em gen. dispela wik. ''Mipela i save olsem ol i Kepten bilong ol, Augustin Jerome Kaino, i bin putim nim mipela, tasol mipela i no ''Mipela bilip olsem mipela Ol Wallabies i bin stap laip save pilai krangi long olgeta Creevy, i bin go ausait long namba wan trai long namba bin westim taim long daunim i fit inap long daunim ol, tasol yet long dispela semi fainel hap insait long pilai graun na pilai graun wantaim namba wan hap bilong pilai taim ol i ol na kisim ol dispela risal.'' mipela i no bin mekim,'' Kosa pait na gren fainel bilong ol ol i bin mekim olsem tu long wan pilaia, Juan Manuel bin statim gem. Na, Beauden Ol Saut Afrika i bin stap bilong Sprinboks, Heyneke bai kamap long Twickenham. nau nait,'' Kupa i tok. Hernandez, bikos tupela i bin Barrett, i bin putim wanpela pas 12-7 long namba wan Meyer, i tok. Adam Ashley Kupa em i pi- ''Bikpela samting em mi kisim bagarap. trai taim ol i bin statim namba hap bilong pilai, tasol ol i bin ''Mipela i laik amamasim laia bilong ol Australia na em i bai pilai Wol Kap fainel na mi ''Mipela i wari no gut tru, tu hap bilong pilai. mekim planti asua long kantri bilong yumi, tasol bin stailim olgeta trik bilong em amamas long dispela.'' tasol mipela i bin kirap yet na i Namba wan stail pilai bi- namba tu hap bilong pilai. mipela i no bin mekim.'' long ai bilong olgeta sapota na Israel Folau i bin wokabaut bin pinisim top 3,'' Creevy i tok. i bin putim planti trai na tu, 8- i go aut long 65 minit bihain Kosa bilong ol Australia, pela minit i stap yet long long em i no pilai gut bikos em Michael Cheika, i gat wok Manchester Siti i stap bungim pinis bilong namba tu i bin kisim liklik bagarap bipo. long mekim bipo long fainel hap bilong pilai na narapela pi- Ol narapela pilaia bilong wantaim Ajentina long ol i bin long top ples yet laia, Drew Mitchell, i bin putim Wallabies husait i pilai gut pilai gut tru wantaim Australia. MANCHESTER Siti i stap long top ples yet long Premia Nu Saut Wels i hamarim Lig taim em i pilai wantaim ol Manchester Yunaited bikos tupela tim wantaim i no bin ol Saut Australia kisim wanpela skoa 0-0. NU SAUT WELS i bin dau- Long wankain taim, ol nim ol Saut Australia wan- Southampton Sundalan i bin taim 9-pela wiket long Not daunim ol strongpela birua Sydney pilai graun. Liverpool Newcastle Yunaited Saut Australia i bin stap 3-0 na i kam antap liklik long pas wantaim 221 poin tasol lata na lokim ol Sundalan pilai bilong ol Wels, Steve long namba 20 ples. Smith na Ed Cowan i bin Liverpool na Southampton daunim i strong tumas na i i bin kisim wankain poin 1-1 birua tim bilong ol i bin kisim Louis van Gaal i tok olsem bin bringim ol skoa i kam taim tupela i pilai long Anfield wanpela poin taim ol i bin tim bilong em i bin kontrolim antap long 223 wan wantaim na long dispela pilai tupela i pilai long Bournemouth. pilai gut, tasol klostu long wanpela bowl. no bin kisim sampela poin i Tottenham i bin go insait pinis bilong pilai, ol bin slek Smith i bin skorim 72 wan- soim olsem tupela i gat long top 6 wantaim bikpela liklik. taim 84 bal taim Cowan i kisim wankain stail bilong pilai. win bilong em long dispela ''Mi pilim orait long dispela 78 long 88 bal. Harry Kane em i pilaia bi- sisen. poin, tasol mi no laik pilai Ol Wels i kisim 66 poin long Tottenham Hotspur, i bin Manchester Siti i kisim 22 long dispela wei,'' Menesa taim ol i bin go long sait bi- bin slek liklik. yet na i bin kisim 26 wiket kisim stail bilong em long poin insait long 10-pela gem bilong Yunaited Siti, Manuel long ol Saut Australia long ai Long Namba 3 wiket, Coper long pinisim resis. skorim ol poin bihain long em ol i bin pilai long en na ol Ar- Pellegrini, i tok. bilong 4, 033 man meri i stap na Callum Ferguson, i bin Hazlewood i kamap namba i bin kisim tripela wiket o poin senal tu i kisim wankain poin. ''Mipela i yusim skil na insait long pilai graun. kisim 154 bal tasol bihain ol wan pilaia long dispela pilai, olgeta long lain long London Yunaited i kisim namba 4 winim dispela pilai. Tasol, Tom Cooper i strong tumas Wels i go antap. na ol i bin kolim Starc em i pi- Klap na isi tasol winim dis- ples wantaim 20 poin. dispela pilai i no mekim ol na kisim skoa bilong ol Saut Namba wan bowla bilong laia bilong Sisen bikos em i pela pilai wantaim 5 poin na Menesa bilong Yunited, sapota i amamas.'' Australia, tasol bihain em i Wels, Mitchell Starc, i strong bin kisim 26 wikets. P26 Wantok Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 spotnius Amaiu i tok long putim K20,000 Fainel bilong long Amaiu 7’s Kap POMRFL bai kamap Philemon Tame i raitim daunim ol Wanmderers (1) 28-0. Long Bowl, ol Crusaders i daunim ol Ol Brothers (1) i slekim strong bilong nupela man Haka'tautai na i bin kisim long dispela wiken VAIS Minista bilong Spot, Labi Not Is sait 19-10 long Bisini pilai graun. K1,300 taim ol Haka'tautai i bin kisim Amaiu, i bin tok long putim K20, 000 Ol Brothers i bin kisim K1,700 taim Not K1,000. Philemon Tame i raitim sisen, ol i bin painim aut long wanwan yia bilong dispela 3- Is i bin kisim K1,000. Spartans Kap bilong ol meri i kamap olsem wanpela lus bilong pela yia i kam bilong Amaiu 7's Kap. Long Kap gren fainel, ol Yunivesiti strong na daunim ol Harlequins 17-12 FAINEL bilong Pot Mosbi Kone Storm em ol i bin Taim bilong fainel bilong Amaiu 7's Piggies i bin pilai egensim ol Harlequins long ai bilong planti meri na i kamap Ragbi Futbal Lig (POMRFL) rekodim olsem win. Kap long las Sande nait, Amaiu i tok em long gren fainel bihain long ol Piggies i sempion bilong 2015 Amaiu 7's long las bai kamap long dispela wiken. ''Dispela i skruim ol Kone i laik lukim ragbi yunien spot i divelop bin daunim ol Baike Brothers 22-21 na wik sande nait long Bisini pilai graun. Fainel bilong olgeta di- Storms i go bek long 36 poin na i kamap namba wan tru olsem bipo. ol Harlequins i bin daunim ol Difens 22- Tupela boksing sempion bilong 2015 visen i ken kamap long las na Royals i kisim namba Em i bin amamas na i tok tenkyu long 19 long Semi fainel. Pasifik Gems, duo bilong Debbie na wiken tasol ol i skruim i kam wan ples wantaim 37 poin. olgeta tim bilong ol man na ol meri long Ol Harlequins tim i bin daunim ol Yu- Raphaella Kaore, i bin go pas, na ol long dispela wiken bikos Ol sapota na pilaia bilong ol i bin bung wantaim long tupela de nivesiti Piggies 38-22 long Bisini pilai Spartans i bin win long dispela strong- wanpela asua i bin kamap Kone Storms i bin go long tonamen long las wiken. graun. pela pait. long ol poin bilong maina Murray Bareks long las Em i bin tok long putim narapela Long namba wan hap bilong pilai, tu- Ol Spartans i bin winim K2, 400 prais premiasip aninit lon g A Gret wiken na komplen egensim K100, 000 tu bilong yia i kam na i lukluk pela tim wantaim i stap 12-12 long skoa mani na ol Harlequines i bihainim ol na bilong ol man namel long dispela disisen ol i bin mekim long kirapim Kepitel Ragbi Yunion (CRU) lain, tasol Harlequins i bin ran pas long i kisim K1, 900. Kone Storms na Royals. na laik kirapim birua pasin. long kirapim tingting bilong planti yang- kamap wina. Kosa bilong ol Spartans, John Larry, i Operesen Menesa bilong ''Dispela i mekim na Sia- pela manmeri long pilai na kamapim Ol wina i bin kisim K4, 000 taim ol tok em i amamas long tim bilong em POMRFL, Meke Maino, i tok man bilong POMRFL, Dokta gem i go bikpela. Piggies i bin kisim K2,000 prais mani. long ol i strong yet long pait long kamap Kone Storm i pinisim namba James Naipo, i skruim ol Ol gren fainel i bin kamap long san Long Sil gren fainel, ol Gerehu Cow- sempion bilong ol meri long Nesenel wan wantaim 38 poin na fainel i kam long dispela taim. Plet gren fainel i bin kamap namel boys i bin daunim ol Pot Mosbi Diwai Klap Sempionsip sampela wik i go pinis. Royals i bin pinisim namba wik,'' Maino i tok. long ol Brothers (1) na ol Not Is bihain 12-7 na i bin kisim K700 olsem win Long plet gren fainel, ol Sauten Sif i bin tu wantaim 37 poin. Em i tok moa olsem ol long ol Brothers i bin daunim ol Nova mani na ol Diwai i kisim K500 long ol i wokabaut i go wantaim K1,600 taim birua Tasol, bihain long riviu bi- Kone Storms ba kisim bel isi 38-14 long semi fainel na Not Is i bin bin kamap namba tu. tim bilong ol, Nova i bin kisim K1, 400. long ol risalt long dispela insait long dispela wik. Ol Triathlon Klap soim Nupela wei bilong TNSL i strong bilong ol strongim moa tim long pilai LAS wik Sande moning, ol triathlon klap long Gordons Barracks Triathlon Klap, NUPELA wei bilong Telikom Nesenel Soka mipela i kamapim wanpela envairomen i gat bilong NCD i bin resis long Port Moresby SCRAM Port Moresby, Sankamap Lig (TNSL) i strongim planti tim long pilai long bikpela salens. Aquathon iven. Triathlon Klap na Marianville Secondary resis bilong soka. ”Dispela konfrens pomet em bilong Aquathon em resis bilong ran, swim na School Triathlon Klap. Bod bilong TNSL i lukim olsem long kon- kamapim nupela na strongpela wei bilong ran gen. I bin gat tripela kategori i stap in- Ol resis i bin stat long bikmoning tru na frens level, ol bai strongim moa klap long pilai pilai aninit long dispela proses.” sait long dispela resis,Under 13, Under 18 ol klap i bin kamap na statim resis bihain na mekim resis i kamap moa strong. ”Mipela i no laik bagarapim strong bilong na Open kategori. Ol junia bilong Under long rejistresen. Ol i amamas tru bikos ol Bod memba na Jenerel Seketeri bilong dispela pilai na mipela i ting olsem i gat inap 13 na Under 18 i bringim ol yangpela bi- tim i win i bin kisim ol gutpela prais. PNG futbal Asosiesen, Dimirit Mileng, i tok i strongpela tim na pilai i stap long mekim resis gat planti sans bilong pilai long gras rut resis i kamap bikpela na kamapim 4-pela moa tim na long PNGFA resis. long dispela sisen,” Mileng i tok. Em i tok ol dispela yangpela namba wan pilai ”Mipela i laikim resis bai kamap strong na i ken kam aut na pilai long semi profesenel level. 4-pela top tim bai go het long nesenel lig ''Taim ol mekim plen long konprens pomet, resis bai givim mipela strong bilong futbal mipela i no daunim ol level bilong resis, tasol long kantri,” Mileng i tok.

Ol lain Marianville Secondary School i amamas wantaim prais bilong ol, wanpela baisikel. Ol poto Don Niles Dispela poto i soim ol yangpela i redi long statim resis. olspotpoto Oktoba 29 - Novemba 4, 2015 Wantok P27

KAM KISIM YA: Tupela pilaia bilong Mustangs i traim long giamanim pilaia bilong Bullets long Fainal bilong Sentral Tas TASIM MI: Pilaia bilong Bullets i traim long abrusim pilai bilong Mustangs long tas resis resis long Murray Bareks. bilong ol long Murry Bareks long wiken. Sentral Tas i go insait long fainel bilong ol.

KAM KLOSTU: Pilaia TRAI TAIM: Pilaia bilong bilong Starlong wantaim bal Starlons i tas daun long trai i lukluk long sapot pilaia lain taim pilai bilong bilong em long Sentral Tas Crusaders i kam leit. resis bilong ol meri.

EM MAS GO INSAIT: Kepsen Pundo bilong Spin Doctors i lukluk long MAKIM GUT: Top meri pilaia hol bilong snuka tebol bilong Next Of Kin i makim long paitim bal go insait bal long sutim taim ol pilai long fainel pilai bilong long kisim ples long fainel. Media Pul long Lamana. Isu 2146 Wan wik: Fonde, Oktoba 29 - Novemba 4 , 2015.

SkelimSkelim gengen geitgeit fifi bilongbilong

MIPELA YA: Anda 20 soka tim bilong ol man husat i pilai long Pasifik Gem. Dispela ol yangpela mangi bai painim tim long pilai long Nesenel Soka Lig (NSL) resis long dispela yia na 2016. Ol bod bilong NSL bai TNSLTNSL bung nau Fonde long stretim ol tim bilong 2015/16 resis. TELIKOM Nesenel Soka manmeri i bin baim long Lig (TNSL) bai mekim riviu lukim pilai bikos mipela i bin bilong ol geit fi mani bi- yusim planti mani long larim long skelim gut mani wan- ol pipel i ken lukim pilai taim taim olgeta tim husat bai pilai i bin kamap,'' Lupari i tok. pilai long dispela sisen. Wantaim ol nupela pilai Bod siaman bilong TNSL graun long Mosbi, fi bilong ol Isaac Lupari i tok stret na tok geit em ol bai tokaut gen aut olsem ol bai riviu long ol long ol tim bai kisim sapot mani ol bai kisim long geit bi- long en tu. long skelim gut namel wan- Gavman i tok orait long sa- taim ol tim husat bai pilai potim TNSL na i bin givim tok long ol wan wan pilai graun. orait long ol 5-pela yia i kam. Lupari i tok em i bin mekim Dispela helpim em bai dispela toktok bikos soka em i givim em ol bai yusim long ol famili gem na em i laik bungim edministresen wok olsem ol olgeta lain long pilai na baim- bai baim ol rent, givim mani mani long wanem, long ol bipo long ol wok lain na ol nara- sisen ol i no save baim. pela wankain wok olsem. ''Mipela i laikim olgeta papa, Lupari i tok em bai sainim bai pinis na ol bai wok aninit ''Gavman i save pinis long komyuniti,'' Lupari i tok. long yia 2016 i go inap 2017. mama n ol pikinini i mas bung wanpela agrimen wantaim long ol tok orait na sistem bi- ol wanem hap soka i muv Em i tok tenkyu long gav- Lupari i tok tenkyu tu long wantaim na sapotim spot. PNG Spot Faundesen long long gavman. long tude na ol wanem samt- man long givim Sir Hubert Praim Minista Peter O'Neill ''Taim mipela i gat gren dispela yia tok orait. ''Taim gavman i lukim ol ing soka i ken mekim long Murray pilai graun olsem as- na Minista bilong Spot, Justin fainel long Lae long las sisen, Em i bin tok moa olsem ol gutpela sait bilong soka na strongim sait bilong kamapim ples bilong NSL na dispela i Tkatchenko, long bikpela luk- i gat bikpela hap bilong sin- bai mekim dispela tok save namba wan taim gavman i ol save manmeri na kamapim luk olsem planti pilai bai save bilong ol i go long Soka daun na lukim pilai na ol gen taim ol dispela pepa wok kam insait na sapotim NSL. pis na bel isi insait long kamap long sisen bai kamap insait long kantri

Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.