Paleta Puna Života

PRAZNIK KRAJISKOG SPORTA BANJALUKA. 27. decembra - Sinoć je nautović. Savo Blagojević, Dževad Haz- па završnoj svečanosti u ..Boriku" nadar. Zlatko Saracević. Sladana Golić. objavljena lista deset najboljih sportista Kemal Arnautović, Branislav Babić. Fa- Bosanske krajine u 1985. godini. Na hrudin Bihorac, Aleksandra Kuzmanović fotoqrafiji našeg foto-reportera Rastka i Svjetlana Milanović. Ostoiića zabil ježen је momenat proglaše- nja najboljih (zdesna nalijevo): Zlatan Ar- STRANE: 12.13. i 16. H H SPORTISTA BOSANSKE KRAJINE I IZBOR IZBOR DESET N A J B O L J

BIROKRATIJA1 BIROKRATIZAM Г O JE D N O J N O V O J M E TO D I ^ ^ . £ ? *? ,E,9 ERMAK‘ ^ O PFR AC IJE O KA - -Ш NAŠ ZEMLJAK, DANAS JE U SAMGUPRAVNOM DRUŠTVU ,,G L A S A “ UGLEDNISLIKAR U AMERICI

SA SVETOZAROM dojCinovićem, PR ED SJEO N IKO M OKSSRN Bitka za BANJALUKA Snaga koja O PREDIZBORNIM 1IZBORNIM Paleta AKTIVNOS T IMA nagriza svjetlost Svako puna # Nedavno su Ijekarl Klinikeza očne bolesti u Banjaluci uspješno obavili ima svoj prvu ugradrtju intraokularnog sočiva uzadnju „oćnu so b icu “ sistem 0 Nakon operativnog zahvata i ug- života radnje pomenutog soćiva Andi Boja- zadatak Strana 6. ^ nić vraćen vid Strana 6. ^ ^ S t r a n a 5 . S tra n a 8. v ------^ * ------v SUBOTA i NEDJEL JA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. aktuelnosti nedjeljm GLAS ШЛ

) IZ INTERVJUA MARKA LOLIĆA ,,BO RBI“

| poCetak sumoran, BORBENIJE NOVINARSTVO U našem novinarstvu im a m nogo toga prirodno, a biva nekad tako, da organizacije čime se možemo podičiti. Ono nije dosadno i rukovodstva Saveza komunista od raznih I KRAJ VEDRIJI i sivo. Mnoge programe tretira i otvara up- slabosti, u javn im g lasilima „реги ru ke "ilid a ravo na kursu snaženja socijalizma, otk la- se nadugaćko preganjaju sa orijentacijama Postao je već ustaljen običaj da se na godine. Sama činjenica da je došlo do njanja anomalija i tehnobirokratskih uzur- koje su elementarno neznalačke, tendenci- kraju svake godine svode b ilansi i daje ne- direktnog dijaloga, riječi koje su iz njega pacija, kaže izvršni sekretar Predsjedništva ozne, pa i mnogoposljedične u široj javnosti. ka glo balna ocjena o onom e što se zbilo i otišle u svijet, s pravom upućuju na za- CK SKJ Marko Lolić u intervjuu koji obja- Treba li uopšte i ponoviti, naglašava Lo lić , šta treba očekivat i u budućnosti. U tom ključak da su američko-sovjetski odnosi vljuje sutrašnja „Borba". A li, pojedinci i neke da Savez kom u nista snosi odgovornost za pogledu godina koja je na izmaku, p o d o- prevazišli najkritičniju taćku da se ponovo redakcije, prije svega nekih književnih i revi- stanje u svakoj sredini, pa i u informisanju . gađajima iz posljednjih mjeseci. daleko kreću, bez obzira na sve, uzlaznom lin ijo m. jalnih listova i emisija, toliko dosljednoods- Razumije se, nije Savez komunista ničim i prije bi zaslužila pozitivnu ocjenu, nego Aveć tačinjenica dovoljnajedasekonsta- tupaju u svom uređivačkom konceptu, da nikakozaštićen od kritike. Kritičkuvaloriza- negativnu kako je po svemu izgledalo na tuje kako je krit ična tačka antidetanta pre- više i nije moguće o njima govoriti tek c iju vlastitog bića i društvene zbiljei sam ini- njenom početku I sve to uprkosčinjenic i vazidena i da se ponovo svijet kreće ka m ir- uopštenim i načelnim formulacijama u stilu cira. Ali, to je jedno, prirodno i potrebno, a da nijedna od postojećih akutnih kriza u nijim danima, bar u onim globalnimokviri- „ima tamo nekih pojava". drugo je stalno, zlonamjerno i neprihvat- svijetu u suštini nije ni za pedalj bliže ma, čak i uprkos činjenici da se trka u na- Prema mišljenju Marka Lolića mnoge Ijivo, „prozivanje" i optuživanje Saveza ko- u blažavanju ili rješavanju. Jug Afrike, Bli- oružanju nastavlja istim tempom, da se. slabosti u štampi su izraz i d ubljih kriznih munista i na to iskonstruisanoj osno vi negi- ski istok, Kampučija, iransko- irački rat. očito, širi i u kosm ičke prostore. stanja i zaostajanja u društvu, odnosa i ranje njegove uloge, revolucionarnog do- Nikara

GLAS“ List Socijalističkou save/a radim i; naroda

Predsjednik Poslovodnog odbora Dirck tor i odgovorni urcdnik Prvi broj ,X»lasa“ i/ašao je kao organ NOP-a za Bosansku krajinu u Zupici kraj Drvara, 31. ju la 1943. godine. Poslije O pšti ne osnivači: Banjalu- NIGRO'„(Jlas" Kdhcm Či/mić NebojSa Radmanovie ka. Bosanska Gradiška, oslobodenja ,,GIas“ i/lazi u Banjaluci kao organ Oblasnog Čel inac , K o to r-V a ro š, Lak- Uredujo kedakcijski koleyij: Anion kasipcivit (desk). I.min Krkić (piipodnevni desk). narodnog fro n ta d o juna 1951 .Od IX 1953. iz.lazi kaoorgan taši, Prnjav or, Skender- Tomo Marie (sport). 1 adil Smajić (Bosonsk.i krajinal.ArifSilniea (lehničk.i redakei- SSRN pod imcnom „Banjalučke novine", aod29. novemb- jal.Sahira Piratic (banjulutka hrro/da Hcyodie, NenadTri- funović, Kranjo Vardić. .1983. ,,G las“ iz.lazi kao dnevni list. nedjeljm GLAS bosanska krajina SUBO TA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985.

------UPIS ZAJMA U S K E N D E R-VAKUFU PRIJEM I U SKUPŠTINI OPSTINE BANJALUKA PRED ^AKCIJA: „GLASOV' f NOVOGODIŠNJE PRAZNIKE IDJED MRAZ U MOST A I Dobratići I " 0 I Dogodine još I Obradovanii za prim jer I mališani | Ф Pile Idžanović, radnik na samo što neće da uzmu ućešća u uspješnija saradnja ovoj zaista humanoj akciji, pojedini MOSTAR, 27. decembra privremenom radu u inost- privatnici su se ćak trudili da je de- — ,,Glasov“ Ojeda Mraz je ranstvu, upisao pet hiljada valviraju i razvale Oešavalo se d a obradovao djecu tragično zapadnonjemačkih maraka su poiedini privatni ugostitelji vrij- nastradalih radnika mos- edajuci ist|crivali ćlanove komisije tarske Radne organizacije za upis zajma iz svojih lokala O ćito SKENDER— VAKUF. 27 dece je dajekra|n|evn|emedasedrustvo „Parkovi". Poklo n i ko ji su im mbra - Pile Idžanović iz Dobratića. pozabavi sa svim onima koji misle upuuiiuputili prijaieip,prijatelji, čitaociuiiduui na- a zaposlen u SR Njemačkoj. upisao da su iznad njega i koji su na razne šeg lista, bar nnaa tretrenutak n utak su I je pet hil|ada DM za bržezapošlia- načine. ćesto nezakonito. stekli popotisnu tisn ul i tugutugu koja njihove i vanje. šlo je do sada najveći iznos podebelepare i sad m isle da im vise domove ne napušta mjese-1 na skendervakutskom području n iko ne treba cima. Pozdravi i riječi I Pored njegaznacajneiznosesu up- 2 KO PAN JA isali i Stipari Bilješković i Malo I. podrške koje im je iz Krajine _ Dražetić. obojica iz Dobratica kop I do n ip n a š D jedaMraz — T o -1 se takode nalaze na privremenom ORAHOVA I mislav Jović ovdje su pri-1 radu u inostranstvu Oni sukaosvoi hvaćeni s radošću i | doprinos bržem zapošljavanju up zahvalnošću. 1 isali po tri hiljade DM Mada |e os I talo još dosta vremena. većsemože Prikupljeno reći da će žitelji Dobratća biti aps- L h Ш olutni rekorderi uovojakciji. Samo na posljednjem sastanku radnika 12 miliona zaptoslenih u inostranstvu iz Dob- U S L I C I I R IJ E Č I ratića 10njih jeupisalo23.5hiljada dinara DM zajma. Tu su i primjeri Stipana A šića koji je upisao 500 hiljada di- ORAHOVA. 27 decembra - BAN JALU K A, 27. decem bra — |radu zahvalio je Aleksandar Ra- Pokloni nara, Vinka Đ u kića sa 150 hiljada Cetiri stotne radnika Tvornice Danas je predsjedmk Skupštine ivlić. novirtar ..Vjesnika". dinara i veliki broj onih koji su up- sportske odjece „Orahova" o pštine Banjaluka Dušan Glam- isali sto i više hiljada dinara. juče su pisali zajam u visijni oćak priredio prijem za novinare Povodom novogodišnjih praz- Nažalost, nasuprot ovim svije- prosječnog jednomjesčnog malim povodo m predstojećih novogo- nika priređen je prijem i za preds tlim primjerima nalaze se i oni koji lićnog dohotka Prikupljena dišnjih praznika. U prigodnom tavnike vjerskih zajednica: banja- nisu za pohvalu. Riječ je oskender- sredstva od oko 12 miliona di- razgovoru bilo je riječi o dosa- lućkog biskupa Alfreda Pichlera, vakufskim privatnim obrtnia m a. nara poslužiće za dodatno pro- bolesnicima dašnjem radu i saradnji i b udućim banjalučkog vladiku Jetrem a, Od njih tridesetak. koliko ih je na duktnivno zapošljavanje. zadacima imama Ibrahima Halimovća i Ra- Trideset i iest mališana koji skendervakutskom području. zajam za zapošljavanje upisao je se nalaze na liječenju u Kliničko - sam o ć evabdžija Ibro Corbić. Ne 4______bolničk om centra na ušnom odjeljenju po mnogomc pa m tier PRNJAVOR da* kada je na njihov od jel stigao Je D jed M ra z sa svojom to rbo n i svakom od njih podije- Rekorder poslovođa lio po pokloo-pak etić. Jedna od djevojCica koja se PRNJAVOR, 27. decembra - nzionere „Gradipa”. koji su takode Svećanom sjednicom zbora radni- d o b ili nagrade. Priznanja su uruće- lije fi na ovom odjeln je i B iljana ka danas su zaposleni u Grade- na i Đuri Goltću, Cedi G rujiću i M aksiroorić, učenica petog vinskoj radnoj organizac iji „Gradi- Milenku Radanić u za 20 godina razreda OŠ „Rudi Čajavec** iz p" obilježili još jednu uspješnu vjemosti kolektivu G rabovca, nedaleko od Kotor- poslovnu godinu, svrstavajući se i Danas je o rga n izovan i upis zaj- VaroSa, koja sa osmijehom na li- dalje uredvodećihna nivou SOUR- ma u ovoj radnoj organizaciji. cu za dobiveni poklon kaže: Odazvalo se viie od 180 radnika. a a GIK „Kozara". Na svećanosti su -Sretna sam i presretna i u uručena priznanja i diplome najis- najveći iznos (200 hiljada dinara) svakom slučaju odavde ću po- taknutijim radnicima ovog kolekti- upisao je poslovoda Radislavko va, a prireden je i prije m za pe- Veselinović Gojko Stojnić je up- nijeti lijepu uspomenu, a moida isao 100 hiljada . Ferdinand Moreti će mi ovo pomoći i da ito prije 90 hiljada dinara. Prilikom ozdravim . svećano sti održan je i prigodan Snimio: M . ŠUKALO IZ O KRU2NO G SUDA U B l - kulturno-umjetnički program. HACU: SUĐENJE KRAD- BR LJIVC IM A IZ BO SA- — Nadam se da ćemo ubuduće divoja M ilo savljevića. sveštenika još uspješnije saradivati. dakle Adventističkecrkve U razgovoru NSKOG PETROVCA unapredivati saradnju za koju se u kojem su ućestvovali i Svetozar može reći da je i do sada bila dob Dojć in ović , p redsjednik Preds- ra. Medu broinim zadac ima ko ji jedništva OK SSRN Banjaluka. pred sredstvima into rm isanja Z vonimir Brkić , predsjednik Ko- Presuda stoje su i predstojeći ko ngresi i misije za odnose sa vjerskim pretkongresne aktivnosti, skup- zajednicama i Ibrahim Fazlagić. odgodena štinski izbori, upis narodnog zaj- predsjednik Koordinacionog m a, oslanjanje Banjaluke u bu odbora za pitanja religije. kons- dućem razvoju i na vlastitesnage i tatovano je da se odnosi izmedu za tako dalje — rekao je Glamoćak vjerskih zajednica i đruštveno- poželjevši novinarima no ve us- politićke zajednice uspješno p jehe u radu razvijaju ponedjeljak Na lijepim željama u budućem Snim io: R. O STO JIĆ BIHAĆ. 27. decembra - Pred Veli- ______/ kim vijećem Okružnog suda u Bi- haću, kome predsjedava sudija SIZ — KULTURF. Zarko Ćučković, danas je završen BOSANSKA GRADIŠKA glavni prelres optuženima za pl|a- BANJA L UK A ćkudruštveneimovine Naoptuže- nićkoj klupi nalaze seHamdija Mu cić, Mesud Bašić. Teolik Terzić. Huse Mehulić i Mirsad Bejdić iz Bo Samou- Susreti sanskog Petrovca, kao i Sakib Mu hić. privatni krojać iz Sanskog Mos - la. O ni o dgovaraju zbo g toga sto su NA AUTO— PUTU BANJALUKA-KLASN ICE pravni od maja do avgusta 1985. god in e sa izvršili pljaćku društvene imovine u OOUR-u ..Novitet" u Bosanskom sporazum Petrovcu kao i OO U R-u POGINUO PJESAK ..Bosnaplast" u istom mjestu, te u BANJALUKA. 27 decembra - upravo se vratio sa radanaterenu zemljacima osnovnim organzacijama ud- Sm oc oko 18.30 sail nagradskom u Zapadnoj N)emačkoj. Zbog ruženog rada šumarstva iz Kljuća i dijelu auto-puta Banjaluka- hitnog posla krenuo je u Zagreb na djelu BOSANSKA GRADIŠKA, 27. Bosanskog Petrovca. Klašnice desila se teška prome- tako da je auto-putem išao iz dcccmbra - Danas je u Bosanskoj U završnoj rijeći zastupnik javne tna nesreca u kojoj je život izgu- pravca Banjaluke prema Klašni- BANJALUK A . 27. dcccmbra - Gradiici održan tradicionalni tužbe Vojislav Pušac je istakaoda je bio pješan Ivan Zivanovic (47) iz cama Nesrećni Zivanović se u D a m inja sjednica SIZ-а kulture Ba- novogodiinji sastanak radnika na dokazano da su oni poćinili krivi- Banjaluke Njega je na kolov- tom trenutku našao na kolovozu, njaluka održana u Umjctničkojgale- privrcmenom radu u inostranstvu i čna djela za koje su tuženi. Istina. oznoj traci udario automobil a usljed teških tjelesnih povfeda riji /načajna jc, nc samo zbog prcdstavnika druitveno-političkog zastupnik javne tužbe je izmi|enio marke ..audi'' 100 GL. za- preminuo je na putu do banja- izuzetno važih stvari kojesu na njoj života, Skupštinc opitine i privredc. optužnicu navodeć i da su Mucić. padnonjemaćke registracije za lučkog KBC Detaljne pojedinos- bile raspravljane vcć i stoga Sto je NaSi zemljaci koji Šve i radc dalcko Bašić i Mehulić u OO U R-u ćijim se upravljačem nalazio Mi- ti o ovom slućaju se ispituju. praklično prvi pul samoupra vni spo- od granica svojc domovinc joS „Bosnaplast" u Bosanskom lan B abić (31) iz mjesta P ribm ic u razum, donesen prije fest mjcscci, jcdnom su izrazili spremnost da do- Petrovcu uzeli vrijednost stvari u o p štin i Teslić Milan Babićje rad- R. J. bio na provjcri. I, obistinilo se da oni princsu b rirm razvoju rodnog кгаја, iznosu od 38 hi Ijada dinara. a ne dva nik RO ..Dalekovod" i z Zagreba. a delegati i komoplctno cijele institu- a naročito kroz upis narodnog zajma miliona 437 hiljadadinara kako je to cijc kulture koje su sc zdušno zala- za zapoiljavanjc. Takode, bilo je prvobitno bilo naznaćeno. Brani- gale za samoupravni sporazum bilc u dosta primjedbi na nedovoljnu orga- o ci o ptuženih su na sudu istakli da BANJALUKA pravu. U raspravi o vcoma va2nim nizaciju ovakvih skupova i razgovo- njihovi klijenti nisu poćinili krivićno pitanjima i funkcionisanju SlZ-a ra s obzirom na to da već godinama d je lo teške krade u OOUR-u kao i o nagrađivanju u radu vidjclo sc izostajc konkrctna realizacija ranijih ..Bosnaplast", pa su zato zatražili da je po samoupravnom sporazumu dogovora i da nema odgovomog od suda da ih što blaze kazni. AEROZAGAĐENJE koji uskladuje odnose u kulturi malo pristupa razvoju male privrcde u bo- Nakon vijećanja. sudsko vijeće je toga propuiteno. sanskogradiJkoj opStini. Mnogi rad- donijelo odluku da se pretres pre- Prr* » » podaciBM dobijmim od banjalučiog Inslituta zailite za 24. i 27. nici na privremenom radu u inost- kine. kako bi se moglo ostaviti vise (ксгвкдг IMS. godiac, koncefltracija sumpor-dioksida po kiibeooi metni Stoga je na ovoj sjcdnici jcdno- ranstvu iele da sc Sto prijc vratc u vremena koje je potrebno za izri- in je m a je a ( a t n 9*. Borika 163, Mejdana 125, Vrtiaaji 1*2, Česmi 190 i glasno usvojeno nckoliko bitnih od- domovinu i da na razne načinc. a canje presude. Presuda optuženim [) r N h lia m seia 73 oiikrograna. Dozvoljena gornja granica kraldkotr^jna luka od kojihsu najvažnijc: odlukao posebno udruživanjem rada i sreds- pljačkašima iz Bosanskog Petrov- k— r e t r adja izaoa 5*0, dugotrajaa 150 mikrograma. rcbalan.su i dluka o utvrdivanju na- o tava, obezbijede sticanjc dohotka. ca biće obavl jena u ponedjeljak. 29 l a n r i r u i j i СаЛ po kabno ..И ra izmjerena je a Centra 111, Borika 189, crta programa kulturnih aktivnosti Mcdutim, vcćina ih smatra da za lo decem bra Vrbanji 103, C w m i 76,1)eliba£ii»omselu85,adozvoljeflagora)a za 1986. godinu. ovdje joS nisu stvorcni pravi uslovi. i i kratkotrajne i dagotrajne koncentracije je 150 mikrograma. N.G. ------V. S. D M nedjeljm GLAS л SUBOT A INEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. zemlja - svijet

TERORISTIČKI NAPAD NA BEĆKOM AERODROMU SKUPŠTINA SFRJ: SJEDNICA SAVEZNOG VIJEĆA Trojeubijenih Penzijski zakon bez dilema # U atentatu sudjelovala trojlca terorista od kojih le ie- dan ubljen * Nl/e prlhvaćen amandman grupe od 70 delegate da posljednjoj godi ni rada poče- vši od 1. januara 1987. godine BEČ, 27. decembra (Tanjug) - U bama „orijentainog izgleda" Niko prlm/ena člana 25 Penzljskog zakona poćne već od 1. i to sa 25 odsto, od 1. j anuara terorističkom napadu na bečkom nije preuzeo odgovornost za tero- Januara Iduće godlne aerodromu. prema konaćnoj verziji ristički napad, a pretpostavlja seda 1988. sa 50 odsto, od 1. janua- se radi o nekoj ekstrem ističkoj gru- ra 1989. sa 75 odsto i od 1. ja- dogadaja, ubijena su tri. a teže i Nije prihvaćen amandman lakSe je ranjeno 40 lica. pi sa Bliskog istoka. BEOGRAD, 27. decembra nuara 1990. sa 100 odsto. U atentatu na aerodro mu Predstavnik PLO u Beču oštroje (Tanjug) - Sve dileme oko gru pe od 70 delegata da sudjelovala su trojica terorista, od osudio i distancirao se od teroris- početka pr im jene 25. člana p ri mjena ove odredbe pe- O dlu ka je donesena gla- kojih je jedan ubijen, a dvojica su tičkog akta na aerodromu „Svehat" Penzijskog zakona otklonje- nzij skog zakona počne već od sanjem. Za amandman grupe teže ranjena i uhapšena, nekoliko u glavnom gradu Austrije. ne su danas na sjednici Sa- 1. januara iduće godine. Pre- delegata glasaloje45,aprotiv kilometara od aerodroma, kod Austrijski koncelar Sinovac i mi- veznog vjeća Skupštine ma tome, lićni dohoci će se 96 delegata. Od glasanja se nistar inostranih poslova Grac, valorizovati prema prosjeku u uzdržalo 12 delegata. prekinuli su odmor i vratili seu Beć . SFRJ. POJACANA BEZBJEDNOST NA PARIŠKOM „ORLIJU" IDUĆE GODINE U BOSNII HERCEGOVINI ODBOR ZA KREDITNO- MONETARNI SISTEM O PARIZ, 27 decembra - (AFP) - Poslije jutrošnjih terorističkih па- POLITICI KAMATNIH pada na aerodrome u Beču i Rimu, Posao za 72.500 radnika STOPA na pariškom „Orliju" pojaćane su mjere bezbjednosti. Na tom SARAJEVO, 27. decembra (Tanjug) - U to- jući narodnom zajmu 15.000, a isto (oliko aerodromu slijeću i polijeću avioni ku iduće godine u Bosni I Hercegovini posao radnika po osnovu prirodne zamjene to jest izraelske aviokompanije ,.EI A l". Ukoraks Mjere su, prema iz.vještaju Frans- će dobiti 72.500 radnika-procijenila je Repu- penzionisanja. Jedan broj mladih, kako se presa i te kako uočljive. Već kod blička zajednica za zapošljavanje. ocjenjuje, zaposlićeseu oblasti priva tnog za- raskrsn ice gdje se odvaja put ka Od toga, u društvenom sektoru redovnim natstva i ugostiteljstva, te u drugim republi- inflacijom aerodromu patroliraju jake poli- putem zaposliće se 28.000, zatim zahvalju- kama i pokrajinama. cijskesnage, naoružanepuškamai BEOGRAD, 27. decembra opremljene neprobojnim prsluci- (Tanjug) - Politika kamatnih ma. U samoj aerodrom skoj zgradi ZENICA svaki prtljag ostavljen ma i na tre- stopa u idućoj godini uskladi- nutak odmah se detaljno provjera- Obavještenje vaće se sa oćekivanim rastom va a šalteri raznih aviokompanija I inflacije. Ako bude raskoraka, | kamate će se prilagodavati real- neprestano se pretražuju. USV0JEN PLAN nim kretanjima u privredi. U ja- Posebno je, naravno, pod Memorijalnog nuaru će se pripremiti cjelovito kontrolom Salter ,,EI A l" - a, koji rješenje za vodenje realne ka- osim francuske policije čuvaju I iz- RUDARSKO-METALURŠKOG raelske snage bezbjednosti. centra matne politike. Istovremeno će se predložiti i mjere za finansij- K0MBINATA sku konsolidaciju privrede i mjesta Svadorf. Dvojesmrtnostra- BEOGRAD, 27. decembra suzbijanje rasta cijena. dalih na aerodromu su jedan 40- ZENICA, 27. decembra (Tanjug) - Nako n višemjesećnih rasprava u (Tanjug) - Uprava Memori- Ovo je suština rješenja u Rez- radnim organizacijama, deleqati Radničkog savjeta Rudarsko- godiSnjim Austrijanac i jednažena. jalnog centra ..Josip Broz Tito " oluciji o ekonomskom soci- metalurškog ko mbinata Zenica, na današnjoj sjednici održanoj u Zenici jalnom razvoju zemlje o politici M( i1u ozlijedenim a. koji su prenije- obavještava da će Memorijalni ti u bećke bolnice. život još jedne osvojili su plan proizvodnjezanarednugodinu Prema planu, idućego- kamatnih stopa koje su danas osobe ,e u opasnosti. dine. rudari, metalurzi i metalopreradivači će, u o dnosu na ovogodi- centar biti otvoren za po sje- delegati Vijeća republika i pok- I Atentat se zbio kod šaltera iz- šnju, proizvodnju povećati za pet odsto, produktivnost za 1,5, a tioce 1. i 2. januara 1986. go- rajina Skupštine SFRJ za I zaposlenost za 3,5 odsto. Iskopaće gvozdene rude ćetiri mihona i 800 raelske kompanije ,,EI Al". Policija dine. Od 3. .januara radno kreditno-monetarni sistem ^ nije saopštila identitet terorista, hiljada tona. proizvesti koksa milion i 390 hiljada to na, gvožda m ilion i jednoglasno usvojili usaglaša I osim što je rećeno da se radi o oso- 720 hiljada tona, čelika milion i 894 hiljade tona, valjanih gotovih pr- vrijeme je isto kao i do sada, vanjem ovog stava, oko kog je | oizvoda višeod milion 1800 hiljada tona i drugih proizvoda Izvešćesv- svakog dana od 9 do 15 sati. dosadabilonajvišespora.Lako _ ojih proizvoda uvrijednostiod 234 miliona dolara, štojeza 23 odsto više Ponedjeljkom je Memorijalni se došloidosporazumaoosta- I negoove godine. U izgradnju novih i rekonstrukciju postojećihobjeka- UKRATKO centar zatvoren za posjetioce. lim otvorenim pitanjima. Time | ta uložiće. kako planiraju više od 58.6 miliona dinara jeOdborza kreditno-monetarni a sistem završio usaglašavanje I 9 RIM — BEC, 27. decembra svog dijela Nacrta rezolucije. I (Tanjug) - Jutros nešto prije devet sati na medunarodnim CRVENI KRST JUGOSLAVIJE aerodromima „Leonardo da Vi- VIJEĆE SAVEZA nči" u Rimu i „Svehat" u Beću izvršeni su bombaški napadi u SINDIKATA BiH U TITOVOM BRODOG- kojima je prema dosadašnjim Mane Budisavljević R AD ILlS TU U vestima život izgubiio ukupno KRALJEVICI 19 lica, a vi&e desetina je novi predsjednik povrijeđeno. Uspješne Teroristi kod kojih su pro- BEOGRAD. 27. decembra (Ta- Profesor Budisavljević je nadeni dokumenti na arapskom njug) - Na godišnjoj skupšiini predsjednik Republićkog društve- Porinut jeziku poćeli da bacaju rućne kongresne Crvenog krsta Jugoslavije za nog savjeta za zdravlje i socijalnu bombe i da pucaju iz p o luauto- novog predsjednika izabran je politiku, istaknuti je društveno- matskog oružja na putnike koji profesor dr Manojlo Budisavljević. politički radnik i dugogodišnji akti- novi brod su ćekali dolazak dva aviona delegat Crvenog krsta Srbije vista Crvenog krsta izrelske kompanije ,,EL Al", iz pripreme RIJEKA KRALJEVICA, 27 decembra Tel Aviva. (Tanjug) - Posljednji od tri bro- Bilans atentata na rimskom SARAJEVO, 27. decembra da dizalice za Sovjetski Savez, aerodromu „Leonardo da Vi- (T anjug) - Aktivnosti na orga- TU2B0M PR0TIV LANCA SREĆE koji će biti isporućen nfii" je 15 poginulih, medu koji- nizovanju i vodenju javne ras- „Sudoimportu" u junu iduće zahvalila sve krajeve zemlje ma tri atentalora, jedan meksi- prave o nacrtima dokumenala 7. RIJEKA.27 decembra(Tanjug)- godine, porinut je danas u more Spisak sa osamnaestoricom Rij- čki diplomata i dva agenta iz- kongresa Saveza sindikata Jugo- Za osamnaestoricu Rijećana što su u Titovom brodogradilištu u raelske službe bezbjednosti ećana, napravljenjesamonaosno- slavije dosta uspješno se sudjelovali u sve popularnijoj.ali Kraljevici. vu isplate izvršene 12 decembra, * NIKOZIJA (Tanjug) - provode Medutim, tok, intenzitet ilegalnoj igri „Lanacsreće" i nan joj Brod je dug 98 i širok 17 meta- Tridesetćetvorogodišnji Raif pa i on nije konačan, a lije p rv itakve i samo organizovanje rasprave o dobili u prosjeku po 180 000dinara. ra nosivosti 1.300 tona s diza- Denktaš. sin voše kiparskih Tu- kongresnim dokumentima mogli ova godina završava - dosta vrste u nas Sudionici igre ..lanac licom od 100 tona sagradenom sreće" su. po nalazu inspektora rakaRaufa Denktaša. podlegao su biti i na višem nivou s obzirom nesrećno. SUP Rijeke je protiv njih u brodogradilištu „3. maj". SUP-a Rijeka, izbjegli plaćanjeuo- je prošle noći u bolnici u Ankari na aktuelnost vremena i pitanjao podnijo prijavu opštinskom Brodogradilištejeove godine od povredazadobijenih u saob- bićajenih doprmosa kojima podlij- kojima se ocjenjuje dosadašnja javnom tužilaštvu kojećeocijeniti u isporučilo narućiocu 12 plovnih ežu ostale legalne igre raćajnoj nesreći ove sedmice sindikalna aktivnost. To je ista- ko|oj je mjeri u suprotnosti takoz- objekata od kojih je 4 manja puna Kipru. knuto na današnjoj sjednici Vij- vano sudjelovanje u toj igri što je tnička broda za Sovjetski Savez 9 DZAKARTA (UPI) - Snažan eća Saveza sindikata Bosne i gradilo zajedno s korćulanskim zemljotres zadesio je danas ju- Hercegovine na kojoj je razmat- brodogradilištem. žni dio indonežanskog ostrva rana informacijaoaktivnostiSin- KONACNO MIR U LIBANU Su mat re sa epicentrom oko 240 dikata u pripremama kongresa. kilometara zapadno od Dža- BEJRUT, 27. decembra (UPI) - Predstavnici hrišćanskih i musli- NOVI POSAO karte. Prema prvim podacima manskih milicija napustili su Damask sa mirovnim sporazumom o ,,ENERGOINVESTA“ seizmološke službe u Kolora- prekidu nopri|atel|stava i prekidu desetogodišnjeg gradanskog rata. du, SAD, jaćina zemljotresa u Mirovni sporazum, kako se sazanje. trebalo bi da budepotpisan u U IRAKU TO KIO epicentru bila je 6,5 stepeni po toku narednih 48 sati. Rihterovoj skali. Potres seosje- tio i u indonežanskoj prijestoni- Uskoro ci. Zasad nema izvještaja o Orden IZVJESTAJ SIV-a O ISELJAVANJU SA KOSOVA eventualnim žrtvama ili materi- jalnoj Steti. jugoslovenskom * BOMBAJ (Tanjug)- Po- Otklanjanjeuzroka gradnja dizanjem indijske nacionalne zastave u prisustvu delegata iz ambasadoru cijele zemlje kao i partijskih jošaktuelno dalekovoda delegacija iz 45 stranih država TOKIO . 27. decembra (Ta- danas su u Bombaju i cijeloj In- njug) - Japanski car Hirohito BEOGRAD. 27 decembra (Ta- Kosovo onih koji to žele S tim u BEOGRAD, 27. decem bra (Ta- diji poćele svečanosti obilježa- odlikovan je tugoslovenskog n|ug) - Savezno izvršno vijece dos- vezi. ocjenjuje se. u narednom pe- njug)-Sarajevski„Energoinvest" vanja stogodišnjice osnivanja ambasadora u Tokiju lliju To- tavilo je danas Saveznom vijeću nodu neophodno je posvetiti će uskoro u sjeverozapadnom Kongresne partije Indije. Pro- paloskog Ordenom izlazećeg Skupštine SFRJ izvještai o posebnu pažnju otklanjanju Iraku početi gradnju dalekovoda. slavi u Bombaju prisustvuje i sunca prvog reda za poseban provoden|u zakliućaka Saveznog nezakonitosti u radu upravnih or- Ugovor o ovom projektu, koji delegacija SKJ koju predvodi dopri nos unapredenju jugoslo- vi|ećaSkupštineSFRJ uvezisaise- gana u postupcima eksproprijaci- oe b iti realizovan dom aćim mate- predsjednik Predsjedništva I vensko-iapanskih odnosa Vi- Ijavanjem SrbaiCrnogoracaizSAP ie rijalom, potpisali su u Bagdadu Vidoie Zarkovića " s o k o o d likovanje ambasadoru Kosova pod pritiskom direktor regionalnog predstavni- Ф NIKOZIJA (Tanjug) - Izrael- Topaloskom je urućio ministar U izvještaiu se ocjenjuje da je i Stoga |e neophodno da nadležni štva „Energoinvesta" Ismet ski premijer Simon Peres izjavio inostranih poslova Japana Sm- dalje trajna i znacajna obaveza Sa- organi u Pokrajini Kosovo hitno hadžović i predstavnik državne ie da je Sirija ponovo postavila taroAbe. Abejetomprilikomiz- veznog izvršnog vijećn i savezmh preduzmu mjere kako biseotklonili organizacijezaelektrifikacijulra- rakete zemlja-vazduh u dolini razio zadovoljslvo postignutim organa uprave da preduzimaju nepotrebm sporovi i razrijesili neka Husam Fahia Zeki Beka, na teritonji Libana rezultatima i stakao u vjerenje u mjere i aktivnosti radi provodenja riješeni odnosi Takode tr »ba da se Vrijednost posla, koji je Vojm izvori u Izraelu saopštili znaćajne mogućnosti za flalji zaključaka Skupšlirie Jugoslavije ubrza postupak na osnovu pritužbi „Energoinvest" dobio u kon- su da jevrejska država neće svestrani razvo) jugosloven- za zaustavljanje iseljavnnja Srba i gradana. radi bržeg lefikasmjegot- kurenciji sa firmama iz razvijenih dozvoliti Siriji da joj ometa iz- sko-japanskih odnosa. C rnogoraca iz Pokrajine Kosovo klanjanja povreda i narušavanja zemalja. iznosi oko tri miliona vidanje libanske terito rije za otklanjanje uzroka iseljavanja i zakonitosti dolara. stvaranje uslova za povratak na nedjeljm GLAS SUBOT A i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. 0 _

INTERVJU NEDJELJNOG ,,GLASA“ Svako ima

SASVETOZAROM DOJČINOVIĆEM PREDSJEDNIKOM OK SSRN BANJALUKA O PREDIZBORNIM I IZBORNIM 9 Opasnost od formallstlćkog pris- SAMO DA NE AKTIVNOSTIMA tupa prlpremama I provođenju izbo- raje realnajerse u kratkom vremenu UPROSTIMO STVARI vodl čitav nlz znaćajnlh društveno- polltlćkih aktivnosti * Iz b o ri su k r upan politički do- gadaj, pa je sasvim sigu r n o da 9 Društevni plan razvo]a u na- puno posla stoji i pred svim I ma već neko vrijeme kako je društveno- rednom srednjoročju i Program do- subjektivnim snagama našeg politički život i u banjalučkoj komuni intenzi- datnog zapošljavanja dva su osnov- van i zgusnut: ne samo što su u toku aktivisti političkog sistema? oko upisa i uplate naro dnog zajma koji t reba na programska dokumenta sa koji- da dovede do novih radnih mjesta.i sm anji c if- ma idemo u Izbore — Zaista, veliki je broj delegat e koji Sebiraju ru nezaposlenih, već su u to k u i predizborne u opštini u narednom periodu — radi seo, oko a ktivnosti, kako one koje se tiću izbora u 1200 delegacija. sa preko 10.000 delegate! A u društveno-političke organizacije, tako i one ostvarivanju programa društveno-političke koje se tiću delegatskih izbora. Ovaj veliki po- aktivnosti nasprovodenju izborazadelegatei sao traži m aksim alan angažman. inije ćudo da šireg nerazvijenog područja, što pored os- delegatske skupštine, sve društveno- se u Opštinskoj konferenc iji SSRN B anjaluka talog, utiće na kretanje stanovništva prema političke organizacije imaju svoje tačno ut- skoro svakodnevno sreću aktivisti, ovom g radu Banjaluka uz to ima i veom a raz- vrdenje i odredenezadatke. Savez komunista prećsjednici mjesnih konferencija i drugih vijen škoiski sistem, a jedan broj onih kojizav- Svetozar DOJČINOVIĆ: Nile popularno mora biti u prvim redovima ove društveno- društveno-politički radnici koji treba da izne- 'ršavaju škole ne vraćaju se u svoje sredine podsjećatl se na naio zemljolrese, all su političke aktivnosti On mora biti organizator i su o rg a n izaciju izbora na svojim plećima. Inego žele da ostanu u Banjalu ci. B rojzaposle- njlhovl tragovl iinjenlce. Mllljarde којв su mobilizatorširokog broja ljudi dase o bezbi|e- nih radnikajeuposljednječetirigodinerastao tada ulotene u sanaclju nlsu mogle bill di sveono što smo u programu zapisah U tom za 10 odsto u ku pno, a prosječno za 2,4 % go- Ista te m a tika navela je i nas da sa Svet- ulotene u razvoj — I lo se danas vldll pogledujeiPredsjedništvoCKSK Jugoslavije ozarom Dojćinovićem, Predsjednikom Op- dišnje Tako danas imamo zaposlenih oko donijelo posebne zakljućke o zadacima Sa- i t i nske ko nle rencije Socijalističkog saveza 65.000 radnika, a t u je važan i ovaj podatak: veza komunista u delegatskim izborima. Sa- radnog naroda porazgovram o o o vo m zaposlenost u banjalućkoj opštini dostiže 33 vez sindikata, takode, mora biti nosilac cjelo- krupnom p o litfčko m dogadaju. A prvo pitanje — O snovni c iljevi tog petogodišnjeg p lana % ukupnog stanovništva, što je iznad prosjeka kupne društveno-političke aktivnosti oko je bilo vezano za uslove u kojima se Izbori drže, su b ili, pored ostalog, brži razvoj samouprav- i Republike i Jugoslavije. izbora u organizacijama udruženog rada - ali budući da o onima, po mnogim ocjenama, nih so cija listićkih od nosa, jačanje materijalne ne samo tamo: članovi Saveza sindikata se mogu da utiću na njihov tok. osnove organizacija udruženog rada. potpu- m oraju nać i i u m jesnim zajednicam a, u mjes- nije k o riš ćenje proizvodnih i radnih kapacite- f-ZAPOSLENOSTвттт tu stanovanja, i bitno uticati na čitavu akta, povećanje izvoza, a smanjenje uvoza, — Pripreme za izbore počeli smo u vrijeme u Broj zaposlenih radnlka Je u tivnost u pripremama i provodenju izbora u kojem o b ilježavamo 40 godina oslobođenja raspodjela dohotka i ličnih dohodaka prema mjesnoj zajednici. Savez socijalističke o m la- zemlje. a kada se obavljaju posljednje rezultatima rada, itd Da bi se postigll ti cilje vi, posljednjlh čotlrl godlne rastaoza dine, u organizacijama udruženog rada i mje- pripreme za donošenje srednjo ro ćnog plana bilo Je predvldeno da se obezbijedi rast 10 posto ukupno, a prosjećno za snim zajednicama u školama i na fakultetima druitveno-ek onomskog razvoja za period od d rui t ve nog proizvoda po stopi od 3,9 posto, 2,4 posto godlšnje. Tako danas itd. moraobi mnogoaktivnijedaseangažujeu 1986. do 1990. godine, te Rezolucija o nacionalnog dohotka od 3,4 posto, fizićkog Imamo oko 65.000 radnlka, a tu јв cjelokupnom izbornom procesu i da bude je- društveno-ekonomskom razvoju u narednoj obima industrijske pro izvodnje od 5,5 posto, i vaian I ova] podatak: zaposlenost dan od glavnih nosilaca cjelokupne izborne g o d ini. T akođe se nalazimo u vremenu kada zaposlenosti od 3,2 posto (u druitvenom u banjalućko/ opštlnl dostlte 33 aktivnosti i tako obezbijedi znaćajnije pri- sektoru), te izvoz ro be I usluga od sto p i po 10 se sumiraju rezultati ostvarivanja prve faze posto ukupnog stanovnlitva, što sustvo mladih u delegacijama, delegatskim Dugoročnog programa ekonomskestabiliza- posto. skupštinamai drugim društvenimfunkcijama. Šta sm o o stvarili od svega toga? ]e Iznad pros/eka Republlke, I Iz- cije i, kada se stavlja na raspravu dokument - nad prosjeka Jugoslavije. Kritička analiza o (unkcionisanju političkog Razumije se, medutim, da Socijalistićki sa- slstema. A to je takode i vrijeme izraženih vez radnog naroda u kojem su udružene sve ekonomskih i političkih teškoća, koje rezulti- Imali smo dinamićan rast industrijske pr- društveno-političke organizacije, ima, svoju raju visokim rastom inflacije, a ona se javlja oizvodnje, koji je za ćetiri posljednje godine posebnu, i vrlo odgovornu ulogu koordinato- uslijed dubokih društveno-ekonomskih pore- iznosio 6.2 odst o, dokseuovojgodinizapaža- ra i drugih društvenih aktivnosti oko izbora m eć aja u našoj privredi Jednom riječju, u ju velike oscilacije — za tri mjeseca stopa je KA POZITIVNIM vrijeme rasta cijena i pada standarda jednog iznosila6,7 posto, za pet mjeseci — 10odsto, a dijela stanovništva, prije svega, dijela rad- za 10 mjeseci — 1,2 odsto! Ipak seo c ijenjuje PROMJENAMA ničke klase i velikog broja penzionera. da će, u cijelom petogodišnjem periodu, fizi- f mFORMALIZAMt Т u smo, otprilike, pri kraju ostvarivanja za- čki obim iznositi 33,8 odsto više nego u ra- Sasvim je opravdana bojazan da nijem periodu. Stosetičefinansijskihefekata dataka iz prethodnog srednjoroćja — u A treba, reći da u ovom vremenu. takođe, iz- u cjelini gledano m oglo bi se reći da su dosta vrijeme kada se diskutuje o novom negdje ne podtegnemo formallz- bijaju na površinu razne neprijateljskesnage, nepovoljni. Dohodak jeopadao postopiod3,9 srednjoroć nom planu, i izborima Ali, recimo i mu, da ne uprostlmo stvari kako u vidu nacionalista, kleronacionalista, a društveni proizvod po stopi od 3,7 odsto. to da je Nacrt plana za naredno srednjoročje, blsmo Ih lakie Izvell. Medutim, tehnokratai birokratakojiželeda iskoristetre- koji je dostavljen za raspravu, predvidio nutne teškoće i siju nevjericu u sposobnosti naia je velika potreba da sve te Cisti dohodak i lićni dohoci su opadali izuzetno dinamićan društveno-ekonomski našeg društva da sve to uspješno prevazide. poslove obavlmo kvalltetno, te je prosjećno za 5,6 odsto po radniku. Industrija razvoj, pa će svakako zahtijevati opštu mobi- otuda I naša odgovornost da tako je ipak bila glavna okosnica razvoja, ali ona lizac iju radnih ljudi i gradana na njegovom radimo velika. Jer, od toga kakve nije mogla da nadoknadi opadanja doho t ka, dosljednom ostvarivanju Društveni plan posebno u građevinarstvu, kom unalnim i ne- razvoja u narednom srednjoroćju i Program ćemo ljude Izabratl, umnogome f-PROMJENE' kim drugim djelatnost ima, gdje je dohodak dodatnog zapošljavanja koji smo donijeli i zavlsl I to hoćemo II, I u kojoj mjeri opao za 50 % u odnosu na ostvarenje u 1980. dostavili svim subjektima, jesu dva osnovna Izvršltl postavljene zadatke u na- Anallze ostvarenih rezultata kao godini. U istom periodu je i učešće investicija programska dokumenta sa kojima idem o u rednom periodu. I funkclonlsanja delegatskog u društvenom proizvodu stalno opadalo: dok izbore. slstema, u svakoj sredlnl posebno je 1980. godineiznosilo 30,6 % u 1983. je p a lo Iznljeće mnogo slabosti koje su na 18,1 % da bi se kasnije, postepeno, počelo postojale u praksl u tlm sredlna- povećavati. Medutim, izdvajanjaza proširenje ma, I to nezadovoljstvo onlmešto u materijalne osnove rada, i za rezerve, rasla su — U vezi sa tim — nema sumnje da porast 9 U j avnosti se često govori o 4,1 % godišnje i realno će na kraju porasti za zaposlenosti I visoki procenti rasta predsta- praksl nlje dobro valja usmjeritl u 17,6%štojerezultat kojiveomaohrabruje, ita- vljaju viSe objektivnu potrebu, nego spisak opasnosti od fo rmalističkog pozltlvne promjene takve prakse. kvu praksu treba podržati lije p ih želja — ukoliko bar Banjaluka želi da shvatanja i provoden j a izbora. U Naravno, da bl se radnl ljudi I sprljećl svoje dalje zaostajanje. No, mislite li kojoj mjeri su, po vašem mišljenju građani moblllsali ka daljlm pozl- da su ti programski dokumenti dovoljni da se ovakva mišljenja opravdana, i šta ide u izbore? Utoliko prije što ostvarivanje tlvnlm promjenama, potrebnl su bi valjalo učiniti da se takvo stan je programI razvoja I druglh politlčk- 9 Kada smo već zašli u br- pianova ima u naiem druitvu sve veću p re v la d a ? Ih aktivnosti. Ml lh Imamo, zato I ojčane pokazatelje — a vidimo da vainost, a vidjeli smo iz prethodnih citara da je neki od njih nisu naroč ito p o v o ljn i i do sada bio planiran rast a ponegdje smo os- jesmo organlzovana društvena tvarivali i negativne rezultate? snaga. — da II je, m ožda, stan je povol jn i je — Ja takode vjerujem da je opasnost od for- u pogledu zaposlenosti i k a k v i su malizma realna opasnost obzirom na to da se u vrlo kratkom vremenu vrše izbori i u tu rezultati postignuti? — O ćigledno je da imamo i negativnih rezultata, kaoštojei oć iglednodazatopostojeuzr- društveno-političkim organizacijama, i u oc i, čitav niz: od uslova privredivanja u delegacijama i delegatskim skupštinama, da — Ja govorim u brojkama jerjetodostapre- kriznom vremenu, pa do dvazemljotresa, čije se u isto vrijeme vodi aktivnost na donošenju cizan naćin da se ukratko opiše šta je u ovom spominjanje možda više i nije popularno, ali srednjoroćnog plana i rezolucijeza iduću go- ŠTA SMO URADILI? srednjoročju (kojeističekao i delegatski man- ćiji su tragovi — ćinjenice: milijarde koje jeBa- dinu, da seu isto vrijeme vodi aktivnost naup- dati), učinjeno u našoj ko m uni. Kada je o njaluka, uz svu društvenu pomoć. u lo žila u sa- isu narodnog zajma i da se vrše pripreme za zaposlenosti riječ, valja onda istać i da je i u naciju, nisu m ogle biti uložene u razvoj — one uvodenje mjesnog samodoprinosa za potrebe 9 Ostvarivanje minulog ovom period u trajala velika migrac ijastanov- tu nedostaju, i to se vidi. Time nikako ne bih zapoiljavanja i daljeg razvoja. sasvim je petogodišnjeg p iana p o d u d a ra se ništva sa sela u grad. Posljedice se znaju — želio da skrenem pažnju sa subjektivnih opravdana bojazan da negdjenepodlegnemo formalizmu. da ne uprostimo stvari kako skoro u cjelosti sa mandatnim pe- imamo veliki broj Ijudi na spiskovima za 2ap- slabosti kojih itekako ima, i nema sumnje da ošljavanje, a isto tako, imamo i velike komu- ćeupredizbornimrazgovorimabiti pokretana bismo ih lakše izveli Medutim. naša je velika riodom delegacija i d e le g a ts k ih nalne potrebe koje nismo u stanju da zadov- ta pitanja. i to je dobro. Analiza ostvarenih potreba da sve te poslove obavimo kvalitetno, skupština, kao i izvršn ih o r gana oljim o.-Prije svega u pogledu obezbijedenja rezultata kao i funkcionisanja delegatskog te je otuda i naša odgovornost da tako radimo, društveno-političkih organizaci- stanova i komunalnog standarda. Za poslje- sistema u svakoj sredini posebno. iznijeće veiika. Jer. od toga kakve ćemo ljude izabrati, umnogome zavisi i to. hoćemo li, i u kojoj mjeri ja. Bilo bi, stoga, zanimljivo da dnjih deset godina broj stanovnika u gradu se mnogo slabosti koje su postojale u praksi u poveć ao za oko 34.000. Mislimdatodovoljno tim sredinama, itonezadovoljstvoonimeštou izvršiti postavljene zadatke u narednom k a ž e te vaše v id e n je to g p e rio d a , s govori. Naravno, na visok broj nezaposlenih praksi nije dobro valja usmjerit i u pozitivne periodu. o b z iro m n a B a n ja lu č k u s itu a c iju? bitno utiče to što se Banjalu ka nalazi usred promjene takve prakse. Dejan SOĆANSKI n e d j e l j n i ( i L \ s W SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985.

ш т ш а т BIROKRACIJA I BIROKRATIZAM U SAMOUPRAVNOM DRUŠTVU Snaga

| najnovije iskustvo razvoia |ugosLovenskog samoupravnog druStva pokazuje. nažalost. krajnje realnim upozorenje klasika marksiz- ma, da socijalizmu. pored moguće restaura- cije g radanskog društva, najviše prijeti oiotom ..vlastita" birokratija. kojau k rajnjojlinin može voditi u birokratsku kontrarevoluciju Cini se hlulolll ma koliko to apsurdno zvučalo da se ta Ф/и socijalizmu. pa opasnost u nasuvećala u posljednjoj deceniji w m i pored idejno-teorijskog i političko- i našem samou- normativnog radikalnog antibirokratskog pravnom, birokratija Piše: DrKRSTAN MALEŠEVIĆ opredjeljenja Postavlja se. otuda. nezaobi- lazno pitanje, kakojemoguće daovetenden- uvijek nastoji da od cije budu naglaSenije nego u nekim rani|im nalnom ili teritorijalnom principu. Sužene periodima našeg razvoja. kadasmo. pored ta- radničke države stvo- mogućnosti za djelovanje u skladu sa OSUJETITI CENTRE kvog revolucionarnog opred|eljenja i materi- ri ,,svoju“ državu. da ekonomskim zakonima, okreću privrednt; jalno, i politićki, i kulturno znatno razvijeniji subjekte opet d ržavi, a osnovne političke MOĆI što je inače osnovm uslov prevladavanin njene institucije subiekte političkimorgamma. ko|ionda isami b iro kra tizma Kako je. dakle. moguć revolu- čestood državeoćekuiu konkretnoriešenje. I cionarni kontinuitet u domenu ideologije, mjere iskoristi za tako se ponekad krug zatvara Kako dakle, umanjivati i neutralisati moc teorije, politike, prava i istovremeno. eviden- birokratije ipodsjecatidruštveno-ekonomske tan diskontinu itet u razvoju realnih društvenih jačanje sopstvenog Mnoga istraživan|a. nažalost. pokazuju da osnove birokratizacije društvem h odnosa? odnosa? položaja ie opala motivacija za aktivni|e učeSće radni- Nema sumnje da je temeljna predposlavka ka I gradana u kreiranju poslovne i opšted- za to da se stvaraju realne mogućnosti da rad- Od kada se o birokrati|i uopšte govori (ovu ruštvene politike. da ljudi imaju osjećaj n ici u udruženom radu stvarno ovladaju rijeć je prvi upotrijebio Gurne 1745 godine) smanjenihmogućnosti uticaianavitalnijeod- sredstvima druStvene reprodukcije. to je ona je u suStini oslala ista. bez obžira na luke To ukazuje i na hijerinstitucionaiizi- nezaobilazan uslov da radnici, njihove orga- promjene oblika nienog ispoljavanja U ranost sistema, na težnju institucija da sve re- nizacije i radnička klasa u cjelini budu presu- pogledu realne društvene moći birokratija guliSu. na pretjerani normativizam i birokrat- dan faktor društveno-ekonomskih i političkih njene fik tivne druStvene reprezentativnosti. VLAST NAD ČOVJEKOM ski fetišizam normi. U tim okolnostima rukesu procesa u našem društvu Bez te kapitalne odnosno predstavl|anja imagmarnog opšteg prilično vezane za autonomnu samoupravnu pretpostavke ko|a se u osnovi tiće redistribu- interesa. i posebno u pogledu njenetežnje da — IDOHOTKOM aktivnost. jer kako je sve regulisano onda os- cije druStvene moći. nije moguće ostvarivati obuhvati i kontroliše sve, malo se šta promije- taje m alo mjesta za istinskosamoupravljanje. ni mnogo veču produktivnost rada i znatniji nilo do današnjih dana Опа se predstavlja Sdruge strane. nepreciznost mogućihnormi. rast društvenog proizvoda, na čemu se s kao duh države. kao nužan i najsavršeniji tip nphova „rastegljivost" takode pruža prostor razlogom insistira, kao uslovu izalaza iz organizacije O na prefereira Kult vlasti. velića lako je naćelno jasno detimsana uloga za birokratske manipulacijeodstrane socijal- ekomomske krize Teško je. naime, vjerovati tzv opSti interes (svodeći ga najčešće na države u funkciji zaStite i razvoia samou- nih grupa ko|e imaju veću realnu društvenu da ćemo ostvariti snažmji materijalni razvo). sopstveni), u suštim niko m e nevjerujeitežida pravnog druStvenog odnosa. u praksi ne na- moć uz oćuvanje postojećeg odnosa snaga i sve posreduje lazimoefikasan lijek protiv izrodavanjanjenih druStvene moć i funkciia Birokratskavlsat nad čoviekom, nad Nužno je, dakle. snažmje udariti na sve proizvodačem je, nasuprot revolucionarmm otpore takvoj vrsti promjena. na jake nefor- TEŽNJA DA SE SVE intencijama u protekloj deceniji. u realmm m alne centre moći. na toliku i takvu nadgra- druStvem m odnosima oiaćala I uslove priv,- FETIšlZAM NORMI (drnju, koja je katkad tipićan izraz birokratskih STAVI redivanja i dobar dio dohotka (gotovo 50%) i interesa, odnosno na pojedince, grupe i niz d rugih vitalnih prava radnih lju d i u osnovi slojeve koji žive uglavnom na račun tudeg ra- POD KONTROLU odreduje država ovdje shvaćena u razlićitim da, koji su u poziciji da sami sebi doziraju po- njenim vidovima i na razlićitim nivoima. Na- sao, da sami sebi polaiu račun, da lakše, brie i ravno da na prisvajanju zamašnog dijelaviška kvalitetnije zadovoljavaju svoje (i članova sv- rada birokratija gradi svoju moć. da nameče Ovdje je od naročite opasnosti etatističko ojih porodica) materijalne, stambene, ob- I u socijalizm u, pa i u naSem samou- birokratski naćin rješavanja aktuelnih proble- regulisanje društveno-ekonomskih procesa I razovne, kulturne potrebe i si. Ovim socijal- pravnom , birokratija uvijek nastoji da od rad- ma i protivriećnosti. da nasvim nivoima gradi pored svih inaugurisamh promjena, država je nim grupama je. sa stanovišta njihovog nićke države stvori „svoju" državu, da njene birokratsku ..piramidu". tj hijerarhizam u u praksi ispoljila tendenciju da „privredu liši društvenog bića, u interesu održavanje ato- institucije i mjere iskoristi za jaćanje sviiesti I praksi. a tim e onda I anonim nost sam- njenog unutrašnjeg pokretaća kako bi samu miziranog udruženog rada i radnika. kao i sopstvenog položaja. Ona sve podstiće Sto oupravne baze i formalizam u načinu odlući- sebe postavila i predstavila kao društvenu jaćanje etatistićkih funkcija države na svim jača moć države, posebno u društveno- vanja To neminovno utiCe na slabljenje pr- neophodnost". (ProgramSKJ) Tutendenciju nivoima, bez obzira na to Sta verbalno ekonomskom pogledu. jer time bitno jača oizvodnih snaga druitva, Sto opet može samo su pothranjivali i atomiziranost privrede i izjavljivali. sopstveni uticaj u sferi usmieravanjaključnih pogodovati Sirenju birokratske prakse. druStvenog rada uopSte, Sto s druge strane Dakle, protivetatizma, odnosnobirokratijei druStvenih procesa. pa i u represivnom smi- Mamfestacije moći borokratije i birokra- prosto „trebu je“ birokrat^ko posredovanje iz- birokratizma nemoiemoseizboriti. kako je to i slu A ko |e tu glavni izvor m oći i uticaja birok- tizovanja druStvenih odnosa su nažalost . medu tih dijelova, i često birokratsku artikula- u programu SKJ zapisano, velikom galamo m ratije, a uržava sa nekim svo|im funkcijama i broine. biloda jeriječopolitićkim . privrednim ciju interesa dijelova u d ruženog rada. Na- već konkretnim mjeramakojećeomogućitida dalje m ižna. onda iz toga nem m ovno proistiće ill opStedruStvenim odnosima Pored već ravno da to slabi društvenu moć radničke „ekonomski odnosi budu stvar samih proizv- teško svladiva protivrjećnost ili pitanje - kako pomenutog otudivania velikogdijelaviškara- klase. s jedne strane. a uvećava moćdržavei odaCa i njihovih samoupravnih druitvenih or- zadržati i razvijati neophodnefunkcijedržave. da od proizvodaća (moć i birokratije i birokra- birokratije s druge strane Pored ovdje gana". (Program SKJ) Jedino u tim uslovima i, istovremeno. podsijecati korijene birokratizam) |este bitno umanjena moć i uioga spomenutih na jaćanje birokratijeutiče i čitav će slabiti uloga države u ovoj temeljnoj sferi tije. Drugačijekazano dalijemogućadržava osnovnih privrednih subjekata, osnovnih te- niz drugih društveno-ekonomskih, političkih. druStvenog odnosa. a onda i u ukupnim politi- bez birokratije? Problem je toliko složen dase ritorijainih zajednica, kao.i osnovnih politi- istoriiskih i kulturnih uzroka, o čemu ovdje čkim i društvenim odnosima i jačati uloga i za sada ćini nesavladivim ćkih subjekata, organizovanih po funkcio- šire možemo govoriti. moć proizvodnog dijela društva

O JEDNOJ NOVOJ METODI OPERACIJEOKA

# Nedavno su Ijekari Kli- nlke za očne bolesti u Banja- luci uspješno obaviliprvuug- U banjalučkom medicinskom centru ovakve operacije se nisu obavljale Ono Sto radnju intraokularnog sočiva predstavlja svojevrstan kuriozitet jećinjeni- u zadnju „očnu sobicu“ ca da je tim Ijekara saOćneklinike nedavno obavio svoju prvu ugradnju intraokularne # Nakon operativnog za- leće uoko na naćin koji jezaizvodenjekom- hvata i ugradnje pomenutog plikovaniji od uobičajenog, ali i kvalitetmji sočlva Andi Bojanić vraćen Do sada su oftamolozi u Jugoslaviji vid uglavnom primjenjivali metodu ugradnje sočiva u prednju očnu sobicu i predio zje- nice. Mi smo radili implantaciju u zadnju o£nu sobicu - kaže prof dr Mustafa Sefić koji !ko je mali, ali zato najzapaženiji i je sa dr Vladom Smoljanovićem i dr Milo- najljepžfepsi9 oorgan' i čovjećjeg tijela. Saznanje da radom Vojćićem uspjeSno radio na ovoj preko njega primamo glavninu svih utisaka operaciji. dovoljno govori o njegovoj ulozi. Ljepota oči|u. kao i spoznaja o svijetu koju dobi jamo Zamućeni dio mrene se odstrani, a čahura DrSerglenko sa osobt/em banjalučke Kllnike zaoćne bolesli snlmljen l/eto*, u rrljeme njihovim posredovanjem, bila je i ostala vj- leće ostavi. Na isto mjesto se unutar demonstracl/e ugradnje Intraokularnog toćlva ečita mspiracija umjetnika. Bitka za Sto postojeće kapsule stavi umjetna leća. bolje, sigurnije i uspjeSnijesuprotstavljanje svemu štougrožava vidzadatakjeljekarast- Ova nova metoda predstavlja značajno miranih oftalmologa u Sovjetskom Savezu i Anda Bojanić pacijentkinja ko|oj |e ug- ručnjaka, oftalmologa poboljšanje u liječenju bo lesnika sa razvijenimzemljama Evrope dajeprednost radena intraokularna leća. ne skriva radost mrenom i niječudo Stosve bržeosvaja svijet. ugradnji intraokularne leće u zadnju očnu Sto p on o vo vidi. Jedna takva bltka nedavno je dobijena na sobicu. K llnlci za očne bolesti Kliničko- — Veiike su prednosti u optiCkom i Una rad dvije godine nastuptla mi |e slte- medicinskog centra u Banjaluci. Tim Ijekara anatom skom pogledu o ve metodeu odnosu poća. Poslije izvrSene operacije p o n o v o vt- NaSi Ijekaridaju veiiku zahvalnost prof dr usplo je da izvrši ugradnju intraoku larne na klasićnu u g radnju in traokularnog soćiva dim . N isam v ite u tam i. leće metodom koja se u Bosni i Hercegovini - ističe dr Sefić . Njenom primjenom izbjeg- Sergejnkovu iz Kijm a koji je Ijetos boravto na KUnici za oCne bolesti u ВалрАиса do sada nije pr imjenjivala, a u Jugoslaviji je nuta je pojava različite veličine slika u o ku O nim a koj< su svjedoci t renutka kad se demonstrirajući im ovakav naćin ogradn(e jo i uvijek rljetkost. O £emu sezapravo radi fenomen zasljepljivanja; zjenica se m o t* vraca tzgubl(ena na da, svi napori se čmeina- soćiva Cim su nabavili potrebne leće. k c " ikKi, smanjena su podrtitavanja dužice i njim Jer. smisao borbe za vidje-saćuvati se proizvode u Amertci, a nabavljaju kao JoS 1949 godine Ridley u Londonu ug- prom jene u oćnoj pozadinl. ćovfekovu sviet lost riduje prvu vjeStaćku leću u oko San of- potrošni materijal, pristupili su izvodenju tiilmologa da vrate funkcionalni vid bolesni- Danas se u Sjedinjenim Američkim Drža- ove operacije. Uspješan ishod operacije vama oko Sezdeset odsto bolesnika sa rezultat je predanog rada kompletnogoso- cim a koji su im ali katarakt u, tada je p o će o da 2eijka G ra b e i - B iu ko vlć se ostvaruje. Prvl zahvat ovakve vrste u na- mrenom operiše na ovaj naćin. Većina reno- blja Klinike

-Mae nedjeljni (Л.AS SUBOTA i NEDJELJA, 28.129. DECEMBAR 1985. iL MAJSTORIFOTOGRAFIJE NESVAKI- DAŠNJI POZIV A /Р - QK ZA М / U O l d AKCIJU ALI I ODZIV ZA mNAPREDAK шшг m м в im fm m

# Na koji način kladuški ,Agrokomerc“ priprema svoj novi razvojni skok? Ima li AC—.program kraj? Kako su zemlju pritisli čadori napre— tka?

/ a „Agrokomercov" razvojni uzlel, privredmk izaSao sa vrlo ozbiljnim koji je prije 15 godina počeo na u b o goj. programom dugoročnog razvoja LANAC zabitoj i vjekovno zaostaloj pisti za- agrokompleksa naovom područKi i ka- padnokrapSkog podruć|a. odzadruge da \e sa tadaSnjim skromnim stručnim RESTORANA Kad se sve prevede na jezik sa 26 zaposlenih i stigao do danaSnjeg mogućnostima malog kolektiva pogle- konkretnosti, u neposrednoj bu- velikog sistema i 10 000 radnika. ne dao nekoliko desetljeća naprijed dućnosti otvoriće se dvije uzgojne postoji pravi izrazi niti u jednom našem Taj veliki podvig zalog je danaSnjeg farmepilenki.t riroditeljskefarmelakih rjećniku, ni jezičkom ni ekonomskom jedinstvenog izjainjavanja radnika u plasmina.dvijematičnefarmebrojlera. Toio Dabac: „Notailca vlna“ Stoga je svaki temeljniji tekst o „Agrokomercu" za ponudeni razvoj deset farmi kunića, skfadište na30.000 SO UR-u ..Agrokomerc” pred dilemom infrastrukture. Istine radi, treba reći da, kvadrata, usvojiti desetak novih pr- imenovanja posljednje njeći napretka i medu žiteljima a ne medu radnicima oizvoda u peradi, stvoriti naućnoist- razvoja. Tako je i sada kad treba is- „Agrokomerca", ima sumnjiCavosti (i raživački institut. kandidovati druga prićati storiju o vlastitom razvoju viie nego na samom poćetku faza programa purana, poćeti proizvo- ekonomske podgradnje. takozvane .Agrokomercovog” skoka). Za dnja i preradaSam pinjonau Bosanskoj infrastrukture, koji su u .Agrokome- sociologa je činjenica da su ljudi Krupi. diljem Jugoslavije otvoriti lanac Mag kamere rcu" poduzeli upravo iz razvojmh sprem ni uvijek da izdvajaju kad se radi 1.200 fast-foof restorana, kafe- potreba. a ne iz nekog hira da se od ov- o Sirim druStvenim potrebama. ali kada slastićarnica i delikatesnih prodavnica 9 Već trldesetlh godina ovog vljeka treba razviti svoj prag, uz ličnaodrica- dašnjih sela naćine pravi gradići ill i izgraditi najsavremeniji robni centar „englesko ruralno područje" nja i zalagania, postavlja se mnogo vinuo se u sam vrh jugoslovenske a na sarajevskoj BaščarSiji. No, kako sve u napretku, počinje vlj- prepreka. Na toj liniji provedeno je i potym I svjetske fotografije, pobrao eiću, ispričajmo je: poćetkom spontano razilaženje s,” onima koji ni- sva moguća priznanja, dobiozvanje decembra 40 zborova radnika su za napredak na ovr

ĐORĐE ĆERMAK, NAŠ ZEMLJAK DANAS JE UGLED N1SLIKAR U AMERICI Paleta puna života

Đ orde Cermak izgledom i utiskom koji ostavlja potpuno pažena izložba u čuvenoj galeriji „Amparo" u Denveru koja odgovara predodžbi o sm irenom , o d m je re nom i ugladenom jeotkupila njegove slike Poameričkimkriterijimaslikarkoji umverzitetskom profesoru. Dosta visok, bez suvišnih k ilog- doživi takav uspjeh u .Amparo" galeriji zauvijek je sebi osi- rama. njegovane prosijede brade, već na prvi pogled odaje gurao ugledno mjesto medu američkim slikarima. Amerikanca, kojem je sasvim normalnoda mu jecijeli svijet Urazgovoru spoznatim slikarom, koji uJugoslavijiboravi samo jedno „veliko dvorište". Danas je u Banjaluci, sutra u već neko vrijeme kao gost Matice iseljenika BiH. otkrivamo i Amsterdamu, ili Cikagu, ili Tokiju... Kada progovori odaje neke tajne njegove umjetnićke radionice i slikarske još jednu stranu svoje zanimljiveličnosti -slavensku toplinu filozofije. i neposrednost. SVAKA SLIKA — D OŽIVLJAJ NASl U AMERICI - Uvijek slim a po sjećanju, nikada ne pravim skice na tere- nu, ponajm anje se služim lo to gra fskim aparatom . Slika m o- - Bofno Je gledati naSe ljude kako se muće s jezikom. ra biti nešto duboko doživljeno i proživl jeno. Tek kada u glavl Najteže je onima koji nisu dobro naučili ni maternji a i im am potpunu viziju i koncepciju slike prihvatam se palete. Oorde Cermak snimljen ovih dana u Banjaluci: „N a slike strani znaju površno. Oni su u stalnom lutanju. Pozna- Tada postupam kao i svaki umjetnik, ma zo h istić kim na- vanje jezika je presudno. Mat ice iseljenika i tu bi mogle g o n o m izvlačim iz sebe svoj unutrašnji doživljaj. Ja dajem prenosim svoje unutrašnje do tivljaje“ da ućine viSe. U publikacijam a koje dobivaju iseljenici svoju ličnu, egoističku predstavu stvarnosti, ali pomoću tih trebalo bi vlie pisati o životu, o običajima, o kuhinji unutrašnjih slika uspijevam uspostaviti kontakt sa pu- punskih studija zapošljava se kao profesor istorije starog kraja, o dječijim igrama. Oni traže da im se blikom Držim se one stare kineske izreke da slika mora da umjetnosti na uglednom Nord-Western,EvanstoneUniver- stalno osvjeiava san o domovini, i to se može učiniti s zamijeni hiljadu rijeći i ne 2elim se prikloniti pravcima koji sity u Cikagu. Uporno slika vjeran tradiciji rodnogkrajaisli- daleko vise svježine, a sa što manje politizacije. daju slike za koje je potrebno izgovoriti deset hiljada riječi da karskom uvjerenju. bi se objasnilo šta je slikar htio. O va filozofija i odnos prema umjelnosti kod Cermaka su se (ormirali davno Njem prvi tragovi mogu se pratiti sve do Mada već četvrt stoljeća živi i radi u Sjedinjenim Država- dječačkih dana u Banjaluci, do dana koji ga vežu uspomena- ČVRSTE SPONE m a, gdje je stekao punu afirmaciju kao slikar i ugledan ma za Halilovac, Adu, Santrač i Medreski t>rod. proljetni be- univerzitetski profesor, veze sa starim krajem nijednog tre- har, dačke romanse i sevdah. kako reče Milan Vukm anović nutka nisu oslabile ni izblijedjele. Cestodolaziu Jugoslaviju otvarajući Cermakovu izložbu Dorde Cermak nije samo ugledan slikar i cijenjen i jedan je od zaslužnih ljudi za jaCanje kulturnih veza izmedu Dorde Cermak je roden u Banjaluci 1916. godine. S pe- profesor istorije umjetnosti On je mnogo zaslužan i za d v.,0 zemlje - njegove dvije domovine. Sam kažeda u jesen tnaest godina prelazi da živi u Beograd, gdje mu se otvaraju kulturnu razmjenu i održavanje veza sa starim krajem života covjek osjeća snažniju potrebu za zavičajem i svojim nove mogućnosti likovnog obrazovanja. Ućio je od velikih U Americi je član dobrovoljnogprevodilačkogdruštvai korijemma. koji su uvijek prisutni, ma gdje bio i ma čime se umjetnika i pedagoga u to vrijeme Bele Vukanović, Ljube u svakoj prilici pomaže zemljacima koji se nadu u ne- Ivanovića i Ivana Radovića. bavio Tose vidi i na njegovimslikama, izloženim usalonima prilici zbog slabog poznavanja jezika. banjalučkog Doma kulture Njegova je paleta puna života i živih, razigranih boja. što odaje da nosi vlastito tlo, ali nekao neko opterećenje nego izvor inspiracije. VJEČITI OPTIMISTA .... Oorde Cermak je kolorista. Njegove su boje žive. - Trebalo je proći sedam godina da galeristi primijete moje sretne, vital ne dok hvataju sunćevu svjetlostdužmediteran- slike. Imao sam nesreću da sam u Ameriku došao baS u skih obaia i odslikavaju je do posmatrača - napisala je Lyn vrijeme kada je na likovnom polju dominirao apstraktni Sills iz Čikaga, gledajući jednu od njegovih izloibi u SAD. Rat ga zatiče kao vojnika u Loznici Pada u Njemačko ekspresionizam. Za moje stvaralaštvo i naćin slikanja u tom Mike Alisandrelli je napisao da „Cermak svoje bogate mješa- zarobljeništvo i sve do 1943 god ine sele ga iz logora u logor, okruženju nije bilo razumijevanja. Moja živa paleta izne- vine koristi da bi duboko uronio u svoju tematiku. Njegove tako da je promijenio ćak osamnaest konc-logora u Evropi nadivala ie ljude, prosto su se trzali gledajući žive boje. Ali, slike žive i praktično dišu vibrantnini prelivima." U jednom od njih stupa u vezu sa pripadnicima francuskog malo po malo, galerije su se zainteresovale. Došla je tako i Ovo su citati iz prikaza samo nekih od izložbi koje jeDorde pokreta otpora i s njim a zajedno uspijeva pobjeći iz izložba u Denveru koja otvara mnoga vrata. Danas se moje Cermak imao u Americi. Izlagao je od istočne do zapadne zarobljeništva slike dobro porodaju po cijenama od hiljadu do deset hiljada obale, u Cikagu, Luisvilu, Njujorku, Bostonu, San Franci- P oslije oslobodenja vraća se u zem lju. D ugo je radio uam - dolara. sku, Los Andelesu, zatim u Amsterdamu, Parizu. Kruna basadi SAD u Beogradu kao orgamzator kulturne razmjene Željko JURlC njegovog umjetničkog rada bila je prošlogodišnja vrlo za- 1960. godine odlučuje da se u toj zemlji nastani. Poslijedo- nedjeljni (iLAS SUBOT A i NED JELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985.

JUGOSLAVENSKA HUMANA AKCIJA: PIŠE: MARINO ZURL „NEDJELJNI GLAS ‘1 „ARENA‘ TRAŽE VAŠE NAJMILIJE ______^ Teška ratna zaaonetka

(sve do sada na Jokinom brdu) sanske G radiške" u kojem je o tk- imala u rukama taj dragocijen po- Š ta je to Nadu šinik toliko uz- rila podatak o svome životu u datak, koji potvrduje — da je u budilo na Jokinom brdu, da je ratnom nevremenu. Zagreb dospjela transportom iz NADA MARKOVIĆ počela prodorno vrištati? Nada No. sutradan Nada Sinik Bosanske Gradiške. Taj podatak Sinlk je čitgla ratnu dokumenta- ponovo dolazi na Jokino brdo i — NN GRADIŠIĆ za nju je predstavljao vrhunac ciju o teškim sudbinama djece s ponovo se usamljuje nad ratnom njene sreće i ujedno krunu uspje- područja Bosanske Gradiške. dokumentacijom. Ispričao sam Kad je avgusta 1942. pod ha jugoslavenske humane akcije Upravo je prićitavala spisak djece joj prethodno šta pripremam za prezimenom Gradiilć bila „Glas i Arena traže vaše najmi- iz dokumenta „Transport iz Bo- „Nedjeljni Glas": izvjestio sam je spaiena iz logora.imala je oko lije". sanske Gradiike" i na stranici potanko o sadašnjem slučaju sedam mjeseci. Njena krvna Pošla je odmah da svoju radost broj 255, pod rednim brojem 98, njene imenjakinje, Nade Marko- grupa: A, rh-faktor pozltivan. nad tim otkrićem podijeli sa sv- pročitala je: vlć, te sam joj pokazao sve fo tog- O d zelenkaste. Kosa svijetlo- oji m bratom Milovanom. Bio je to ,,2ensko dljete (crno), 2 go- rafije, počevši od one iz 1946 ka- kestenjasta. Na gornjem dijelu još jedan razlog da se proslavi dine. T ran sp o rt Iz Bosanske Gra- da se nalazila u kući Agate Sertić nosa zadebljanje u obliku kv- Ranjena ptlca njihovo nepogrešivo srodstvo. dlSke 21. avgusta 1944. Predata u Galdovu krai Siska. ržlce, Vislna 160 cm. Na desnoj nozl dva obilježja — tragovi leSke opekotlne. „Како ježivjeti čovjeku s najru- žnijim, najtužnijim, najtragični- jim, najjadnijim imenom i prezimenom? Jedno vrijeme Nada Sinik os- Ime: Nahod. taje zadubljena u ćitanju. Nije Prezime. Gradišić prošlo ni desetak minuta, ona us- Protrnem od strave kad glasno taje, blijeda lica i vidljivo uzbude- izgovaram to im e i prezime. na, poziva me da pročitam njeno Sadržaj što se uz to neumoljivo drugo veliko otkriće. nameće u sadašnjem vremenu, Na stranici 246 dokumenta pod na pragu 21 stoljeća, izaziva naslovom „Gradišić", pod rednim dubok nem ir. Kako da čovjek ho- brojem 22, piše: „GradlSić, da uspravno s takvim osnovnim žensko, 1942, iz Siska 6. avgusta podacima o sebi?! 1942. kod Sertić Agate, Galdovo A čovjek koji se tako lažnozove k.br. 84". nosi se s tim imenom i prezimenom već punih četrdeset Sada smo već svi u kući na Jo- godina kinom brdu uzbudeni. Z latne Neko je dijelio to ime i prezime ruke Nade Sinlk pronašle su — u logoru u Staroj Gradišci 1942. Nada Markovlć NN GradliiC sudbonosni dokument, koji će bi- 1953. godine kao da dijeli komade erne tvrde ti presudan u traganju za po- zobenice: u znaku Gradiške — rije k lo m Nade Marković! G radišić ! AzaNahodznamo: na- na prehranu C a rgo n ja M arku, No, uzbudenju nema izgleda hoče, kopile, sirotan. Zagreb, Sulekova 23 A 21. avgus- kraja, jer istog tog poslijepodne- ta 1942. (2 0 3 1204)“ . Kozarska djeca imala su oko va kada zajedno s Nadom Sinik vrata na konopcu cedulju s osob- Nada Sinik je vrisnula: dalje istražujem po dokumentu, — Našla sam sebe! nim podacima. Kozarska djeca su nailazim na još jedan dragocijen bila gladna i — pojela su te ce- C in je n ica jesteda jeNadaSinik podatak. Otkrivamo dokumen t o dugi niz godiha proslavljala da- dulje Ne znajući šta da radi s jo£ jednom Gradiiiću, o Nahodu djecom koja su progutala svoje tum 21. avgusta 1942. kao svoj G ra d iilć u l svojevrsni rodendan, datum kada ime i prezime, progutala imena se ponovo rodila. Naime, na taj svojih roditelja i rodnog im seta, Sjećate li se slučaja Nahoda taj neko lansirao je u tom starog- dan ona je dospjela u kuću poro- GradiSića? Onog čvrstog, ro- radiškom kaznioničkom paklu dice Cargonja M artina (u do- busnog stakloduvača iz Gule, za kumentu je nastala greška s svoju jedinu moguću zamisao. kojeg smo u „Glasu" i „Areni" U tom imenu i prezimenu sad- imenom. pa je navedeno Marko) pokrenuli veliku akciju u traganju u Zagrebu, u Sulekovoj ulici, broj ržano je svo teško oličenje, fašiz- za njegovim porijeklom ma, genocida, najstrašnijeosvete 24 A. To je ona kuća pred kojom Tada sam njemu, u „Areni" broj će djevojčica pod imenom Bosa, kukavičkih vojnika: u povijesti 1105, od 24. februara 1982, nezapamćeno. U sreu utetovi- kada će je to g 21. avgusta 1942. zapisao: voditi u nju Paula Cargonja, ustu- rano, koljačkim nožem iz- knuti i oćajnički povikati: ..To nije dubljeno, cijankalijem ozračeno m oja ku ća!" i kada će za bračni Nada Sinlk je nasumce otvoriia za sva vremena. par Cargonja započeti kratkot raj- ratnu dokumentaciju na stranici Jedan ćovjek s takvim podaci- * Saznate li, dragi ć itaoci, bilo koji podatak koji bi mogao pomoći da ma o sebi, čvrsta je neka momči- nadrama, nakon će g a će s e d ijete 240. Na toj stranici z a p o čin je spi- Nada otkrije svoje porijeklo, javite se. pismom na adresu: s vremenom smiriti, udomiti se i sak djece u dokumentu pod na- na, kaood kamena odvaljen.širo- kih snažmh ramena, napetih posve prilagoditi, uživajući njiho- slovom „Neidentifikovana sela". _mišić a. vu bezgraničnu zaštitu i To je spisak od 83 djece koje nisa Ф Stab „Агепе" Marino Zurl, Jokino Brdo. 78405 Gorn|i Podgradci neizmjernu ljubav Bosa će ka- mogla pružiti podatke o sebi, pa Taj ćovjek želi doznati za svoje snije doznati da je ratno siroče, se tako nije ni moglo pouzdano poriieklo'. doznati da je dijele odnekud sa odre d iti iz kojega su sela s podru- (U idućem bro|u Kozare, ili iz Bosne, ali nikad, u čja Bosanske Gradiške. Nakon *S ta b „N e d |e l|n o g G la s a “ „ „ „ „ ...... „Nedjeljnog Glasa": svojoj upornoj istrazi da još što je proćitala taj spisak, nastavi- Jagoda Prnja, redakcija ..Nedjeljni Glas", 78000 Banialuka. Ulica jednom potvrdi koliko je Milovan la je čitati spisak od 186 djece u AVN O J-a broj 93 OTKRIVEN RATNI Sinik Mačak njen rodeni brat, nije dokumentu „Transport' iz Bo- KARTON NADE MARKO VIĆ

ZAPIS IZ HERCEGOVINE

lOaze ukam enu

ijela je Hercegovina naselje kamena i od kamena vodu po želji, ali, kako nam rekoše ovdašnji radnici, i zah- P rom atrajuć i Stolac-grad zelene rijeke i Maka Dizdara, tijevaju mnogo ljudskog rada. Jer, potrebno je fizićki pomjeriti natapni sistem, ali suši se mora stati ukraj. Trud poznatog vina ivrijednih ljudi. dojamsečinijošupečatljivi- na sreću ne bi uzaludan, što govore dobri prinosi grožda jim, A kamen, nažalost, pored svoje škrtosti za obradu nikada nije nudio i obilje životne tečnosti-vode, bez koje ni Ali, ni tu nijekraj bitkesasušo m i kamenom, sa prirodom i biljka, ni životinja, ni čovjek ne opstaju. njenim nepredvidivim ćudima. U Blića-polju natapanje se obavlja sistemom ,,kap po Minulo Ijetoopet, kaodasebilourotilo protivželjeitruda da se kam en o plodi: to k o m jula i augusta nebo je „poslalo" kap“ , a u Capljini, opet, zatvaranjem, podzemnih vodenih samo dvadesetak litara dragocjene tećnosti na kvadratni kanala — stručno reCeno subrigacijom. metar, što je ispod svakog minimuma. Bila je to u poslje- Snalazise. dakle, kako komožeiumije, jer jevažnoukro- dnjih četrdeset pet godina jedinstvena suša. A u Hercego- titi sušu i biljkama pružiti najdragocjeniju hranu — vodu, vini to znaći nenadoknadiv gubitak, jer je ekonomski do- pa se tada i ovaj škrti kamenjar oplodi kao vojvodanska kazano da je na ovim prostorima najisplatnija investicija ravnica. voda Ponajprlje se u to uvjeriie „nevjerne Tome" koji su s mnogo skepticizma prethodnih godina posmatrali Stoćani s ponosom ističu da te njihov kameni okolii tek uredenje kraSkog Popovog polja, donedavna simbolom radati u godlnam a koje dolaze, je r su se u vjerill u m oć na- bijede I neimaitlne, kada se djevojkama, onim neposluini- uke i čovjeka, u njlhovu pobjedu nad p riro d n im fenom eni- jlm govorilo: „Oabogda se udala u Popovo polje". ma kao ito Je duga ovogodlinja suša. A li, neće vam zabo- Danas, na sreću, ova je izreka postala pusta želja raviti ni reći: „Krenite u raj, prema Trebinju". A toznaći — m n o g o b ro jn ih hercegovačkih udavača. Jer, danas krenlte u Popovo polje, gdje je nekad i gavran od ie d i lipsa- vao. Ali, vremena se Izmijeniie. Ljudi I m aiine učlniie ćuda Popovo polje predstavlja pravu riznicu poljoprivrednog bogatstva, blagostanje i mir koji ni najveći optimisti nisu I od nekadainjeg pakla stvorlie pravi mail raj za ovdainje žitelje. Zato nije ču dn o ako vam na autobuskoj stanici u St- m o g li da oćekuju. Slično je još na nekim mjestima ocu, kada vadite kartu za Trebinje, kažu: „А to, je karta za Hercegovine: u Hutovu blatu, Nevesinju, Bišća-polju, ok- raj“. Jer, tim ćete putem doživjeti dio „raja", usadenog u ollni Avtovca, 2eljuši.Svuda zavladali savremeni hidro- kameni i bezvodni hercegovački „ракао". Nasreću.višeni sistemi za zaljevanje i natapanje, ili, kako nam rekoše u kamen ne odolijeva, pa svi putevi kroz ovaj dio našezemlje, Osnovnom zadružnom savezu u Mostaru — na ovom sve više postaju putevi u blagostnje, koje ni ovogodšnji be- kraškom području djeiuje više od deset hiljada motora za skišni period nije uspio da „minira". navodnjavanje. Otlđite do Stoca — rekoše nam u Zad- ružnom savezu — pa ćete se na lieu mjesta uvjeriti na tamo- Nije II sve ovo I poućno? Jer, koliko vode u drugim kraje- tuje visok I stabllan prlnos poljoporlvrednih kultura. Zar Snjim plantažama. vima nafte zemlje teće svojlm prirodnim tokom, umjesto da nas visoke cijene jo i nisu osvljestlle I neosvješćuju, da sva- I zaista, ima sešta vidjeti. Na plantažama grožđazanad- je Covjek zahvati I bar malo nakvasl suvu I plodnu zemlju , ka kap vode, značl I kap naieg iivota i bivstvovanja! aleko ćuveni .samotok", takozvana pokretna krila „siju" koja uz ostalu agrotehniku, i pored najvećlh suSa, garan- Dragan KISIN nedjeljni GLAS ШШ мSUBOTA i NEDJELJA 28. i 29. PECEMBAR 1985.

ŠEST STOTINA GODINA Imena za istoriju UNIVERZITETA U HAJDELBERGU

# Samo u novije vrijeme Univerzitet u univerzitet osnovao je izborni knez Rupreht Prvi a papskom i filozof Karl Jaspers donijeli su Univerzitetu medunarodnu Bulom ga je potvrdioUrban Cetvrti 23. oktobra 1385. godine. reputaciju u oblasti društvenih nauka Georg Hegel, tvorac Hajdelbergu dao je sedam nobelovaca. dok je prvo predavanje na Univerzitetu održano 19. oktobra filozofije dijalektičkog materijalizma, takode je predavao u Njegovoj međunarodnoj reputacljl slijedeće godine Jednogodišnji program proslave 600- Hajdelbergu, a Martin Luter došao je u taj grad 1518. godine god išnjice obuhvata koncerte, predavanja, naučne skupove da iznese svojih 28 teza koje su pokrenule reformaciju. mnogo su doprlnijell Georg Hegel, Mar- i razne druge manifestacije, a kulminaciju će predstavljati Hajdelberg je postaoevropski bastion kalvinizma do 1580. tin Luter, Maks Veber, Karl jaspers i (estival čiji se početak poklapa sa zvanićnim datumom osni- godine. Sirenje kalvinizma naglo jeprekinuto 1622. godine. vanja univerziteta 19. oktobrom 1386. godine. Jednoodpre- kada je papa poslao bavarsku armijuda iskorijeni jerezu. Ta- mnogl drugi davanja biće posvećeno Robertu Vilhelmu ton Bunsenu, da je hajdelberška univerzitetska biblioteka od 8.000 knjiga hajdelberškom profesoru hemije iz 19. vijeka. druga govore prebačena u Rim. a kalvinistićka literatura uništena. Jezgro o radu svestranog naućnika Hermana Helmholca i fizićara te biblioteke, koja sada. raspolaže sa 2.2 miliona knjiga ne- Gustava Robera Kirtiota koji je zajedno sa Runsenom otkrio kada je pripadalo m ocnom srednjovjekovnom trgovcu Urti- spektralnu analizu krajem log vijeka. hu Fugeru Od starog zdanja Univerziteta malo se šta saču- HAJDELBERG, decembra - Jedan od najstarijih njema- U novije vrijeme, Unhrerzitet je dao sedam nobelovaca: valo do danas. ćkih univerziteta, Univerzitet „Rupreht-Karl"uHajdelbergu. HziCare Valtera Bo tea, Johanesa Danijela Hensena i Filipa Francuska vojska splalila je cio Hajdelberg 1693. godine. SR Njemaćka, proslavlja 600-godišnjicu osnivanja nizom Lenanta, hemttar Georga Vitlnga i Riharda Kuna i Ijekare ali je Univerzitet doživio renesansu vijek kasnije, da bi pao manifestacija protkanih pompom i tradicijom. Ugledni Albrehta Kosela i Ota Frica Mejertiof a. Sociolog Maks Veber pod udar nacizma 1933. godine.

STAZAMA PRVIH KOLONIZATORA MALO POZNATI KRAJEVI SVIJETA eMALEZIJA Jedrenjacima preko * Na putod 12.000milja ( 19.200km) 11 Jedrenjaka krenuće 13. maja 1987. .sedam mora‘ godine Iz Luke Portsmaut u Engleskoj, a krajnji cllj Im je poznati SIDNEJ, decembra - Hiljadu trista pedeset sidnej&kl zallv Botani Bej gdje je pre- engleskih osudenika i doseljenika koji su po- dvideno da stignu na sam dan 200- slati u Australiju 1788. godine - da bi izdražali godlinjlce Australlje, 26. jun zatvorske kazne i kako bi pomogli u naseljava- 1988. godine nju nove britanske kolonije. putovali su ,,u novi svijet" - besplatno. Ako neko danas želi da krene na isti put, moraće da plati 31.500 dolara. pradjeda bio brodski oficir Brodovi su iz- Upravo toliko iznosi cijena karte od Londo- najmljeni u Sjedinjenim Američkim Država- na, preko Kanarskih ostrva. Brazila do Austra- ma. Kanadi. Velikoj Britaniji, Indiji i na ostrvu lije - turistićkog putovanja koje se uveliko re- Fidži. Medu 11 jedrenjaka. koliko će ućestvo- klamira u Londonu. vati u poduhvatu bićei brod poznatog režisera Organizatori ove avanture krenuli su u pot- Dina de Laurentisa koji je poslužio za sni- ragu za starim jedrenjacima. nalik onima od manje istorijske priće ..Pobuna na brodu prije gotovo 200 godina, kako bi putovanje Baunti". U ćudnoj flotili bice zastupljena i - bilo što autentičnije. Inicijator podhvata, Australija sa tri jedrenjaka. od kojlti je najstari- profesor istorije sa Univerziteta u Melburnu ji iz 1850. godine. Na p utod 12.000 milja (19.200km) 11 jedre- D lo flto v a Daleku Maleziju jemaio koimaosrećedaupoznaiuži- Džonatan King, nesvakidaSnjom plovidbom r i d l l l d b U va u njenim Ijepotama - lijepim pejzažima, klimi, gost- „preko sedam mora" želi da podsjeti svoje ze- njaka krenuće 13. maja 1987 godine iz luke Portsmaut u Engleskoj. a krajnji cilj im je poz- * otjubivom narodu. Ono ito je poznato, to jeda jeova ze- mljake Australijance, na dio sopstvenog isto- p n i A mija veliki prozvođaćčajaigume.Cajnajboljegkvaliteta rijskog nasljeda A simbolika putovanja u m. sidnejski zaliv Botani Bej gdje je pre- dvideno da stignu na sam dan 200-godiSnjice 1*810 gaji se na plantažama region* Kamerom Hajlenda (na pravoj mjeri odgovara i samom povodu 200- ' slici). godišnjici osnivanja australijske Federacije. Australije — 26. jun 1988. godine. Džonatan King, je ravno tri puta morao da J3ice to magična turneja puna misterija i UZ obide zemaljsku kuglu tragajući za jedrenjaci- budenja". reklamira Džonatan King svoj poma koji bi lićili onima s kraja 18. vijeka. Trud duhvat. ističući da je riječ oavanturi koja se ne nije bio uzaludan. King je pronašao 11 brodo- može ponoviti u životu. i koja je. istovremeno. va, upravo onakve kakve je tražio. a na šansa da se vratimo 200 godina unazad. jednom. nalik na ove je njegov pra-pra-pra T G

BMBBBBBBBBBBIBI DIJETE TIRAN IN — PROBLEM JAPANSKIH SKOLA Igre sa tragičnim

va Grube djećje sale na raćun drugih uvjek su postojale Dok je ranije epilogom povremeno svako bio na meti. sada |e to isključivo jedna osoba. po pravilu onaj iz razreda ko je najnespretmji Ф Djećaci jedne srednje škole Dječaci jedne srednje škole u Osaki u Osaki prinudill su prošle go- prinudili su prošle godine dvojicu svojih drugara da kradu. tjerali ih da puše dlne dvojicu svojih drugova da i pi|u dok ne povrate. da vrijedaju ljude kradu, tjerali ih da puše i piju na ulici. Ta ..igra" trajala je dva miese- Pored prvoklasnog £aja, koji se gaji na plantažama 6111C I D Г0 “ dok ne povrate, da vrijedaju ca, sve dok dječaci nisu ubili jednog od Malezije, ova daieka zemlja je poznata i po proizvodnji * ljude na ulici Ф Ta igra „trajala" svojih mućitelja. a leš bacili u rijeku. gume, u kojoj senalazina trećem mjestuusvijetu. Nasti- > ж Istraga je pokazala da |e cio razred ci: Drveće iz koga se preradom dobija guma. 171/ППЗГ ПЦГПб je dva mjeseca, sve dok djećaci znao šta se dešava nisu ubili jednog od svojih Zenija smatra da je taioblik tiranisa mučiteija, a leš bacili u rijeku“ nja jedan veoma tipićan poslijeratni fenomen. Značajne promjene do kojih je doslo u organizaciji porodicedovele TOKIO, decembra - Trinaestogo- su do toga da se gubi kontak koji je ra dišnjoj Eriko Muragući su drugari nije postojao izmedu djece i starjih često sakrivali pernicu. a po njenim članova porodice. Djeca su često us- sveskama i knjigama ispisivali amljena. prepuštenasebi.pajeeviden- pogrdne rijeći Jednogadanadjevojći- tna I njihova nespremnost u komunici- ca se objesila na telefonski stub tspred ranju Tome se pridružuje i kompetitiv- roditeljske kuce. Svojim mućiteljima ni školski sistem usmjeren na pos- Eriko je ostavila tužnu poruku: Molim. tizanje što boljih rezultala nemojte više da me tiraniiete". Ovakvi slučajevi u Japanu nisu us- Sef odjeljenja tokijske policije za dj- amljeni. Zbog tiranisanja od skolskib ećiju delikvenciju Rueko Sakuraj tvrdi drugara. ove godine devetoro djece je da postoji klasičan tiptiranina Po pra- izvrlilo samoubistvo. Prema saopšte- vilu riječ je o djeci neosetljivoj za nju policije. samo u prvom polugodištu probleme drugih. punoj kompleksa. podnijeto je 274 krivićnih prijava zbog nesposobnoj da savladaju stres kojem tiranisanja. a 926 djece smješteno je u su već od rane mladosti izloženi. lako popravnedomove. Prošlegodinezbog su ekstremni slućajevi tiranisanja dos maltretiranja od drugova sedmoro ta rijetki, postoji gotovo u svakom djece je izvršilo samoubistvo, a za- razredu grupa tirana. Rueko tvrdi da je bilježena su i ćetiri slučaja ubistva ili usamljenost i nedostatak osobe od pokušaja ubistva drugara-tiranina. povjerenje glavni razlog za takvo Prema mišljenju funkcionera minis- pnašanje djece i da bi mnogi mali tirani lirln n in n in Malezija je bogata drvećem iz koga ae, jednostavnim tarstva prosvjete Masumija Zenija tira- prom jenili svoje ponašanje, akobi ima- IZuVdlBfl 6 postupkom(ilienokao smolaizborovihstabala)izdvaja nisanje djece od druge djece nije ništa li nekoga kobi htioda ih sasluša i shvati » 1 kaučuk. A on je opet sirovina iz koje se preradom dobije novo, ali je nov, način na kojise todeša- njihove probleme. kaUCUka weoma kvametna guma. Na *Uci: Izdvajanje kaućuka iz

BBBIBBBIBBBBBBBBBB ШП nedjeljni (iLAS priča SUBOTA I NEPJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985.

kazivao da mu nedostajevazduha, B__ ilajedrugapolov in a m a ja p a da ne može da se nadiše. Da ne su letnje bašte restorana bile već može da progovori. Tako sam ga uvelikootvorene. Najradijesamsv- bar ja razumeo. Onda je on legao raćao u „Sumatovac", pogotovo Slični ljudi ootrbuške. I upravo kad sam hteo nedeljom pre podne; nije velika gu- /ч О N da ga bar neSto upitam, on je brzo žva i dolaze prij atelji i poznanici sa skočio i pobegao u obližnji borik. kojima rado popričam. Nedavno Sve se to zbilo za kratko vreme i kao sam tu sedeo sa starim drugarom ola. Mi smo se narednih dana, tako da nije p rivu klo pažnju kupaća Bar Nikolom llić em. Prebirali smo, ne- reći redovno, viđali po nekoliko pu- ja to nisam primetio. Možda zato vezano, po zajedničkim uspome- ta. u restoranu, na plaži, u Setnji. što sam b io uzbuden. ,,pa ja sam o nam a i setili se jednog divnog leto- Radoznalo bismo se pogledali, ali koncu živ ostao"! čin i mi se da sam vanja pre nekolikogodina u malo m ni re t jedan drugom nismo prošaputao. Zatim sam joS malo primorskom gradu na severu progovoriii. Ponekad sam očeki- posedio. E tada sam video da me Jadrana. vao da mi se on javi, da me pozdravi, poneko od kupača g leda radoz- — Kada ćem o o pet tamo?spon- na primer sa „dobar dan", samim nalo, I to mi je, naravno, smetalo. tano upitah. tim što je mladi i što je, rekao bih, Digao sam se i otišao u hotel... — Ja, verovatno, nikad! — brzo više ispoljavao radoznalost za me — A dalje?! Sta bi s m ladićem?! odgovori Nikola i iznenadi me. nego ja za njega. Ali, ništa od toga! — Nikad ga više nisam video. I — Š to-o? izvalih nekako okruglo. nekoliko puta sam mislio da mu voleo bih da ga ne vidim nikad. To — Nećeš mi verovati ako kažem pridem, da ga upitam da li se veče nisam m ogao ni davečeram ni pravi razlog. odnekle znamo. Medutim, on kao da zaspim. Dugo sam lutao — Mahajde.stari.nemojseizmo- da je shvatao moju nameru, okre- gradom. Proveo sam nekako tu ko- tavati. Kad ja tebi nisam verovao? tao bi glavu na neku drugu stranu i šmarnu noć, a ujutroprvimbrodom Reci zašto nećeš. Pa sećaš li se ubrzo nestajao. otiSao u Rijeku, zatim prvim vozom kako nam je lepo bilo!? — Time je i pojačavao tvoju rad- kuć i, u Beograd. — Pa ispričaću ti, mada ćeš — oznalost, zaključio sam. — Baš m i svašta napriča! Pa jesi li ako uopšte poveruj eš — reći da — Naravno, složio se Nikola. Ta se do danas setio na koga liči sam čudak ili nešto još gore. igra naših susreta i pogleda jesvaki m ladić? — Hajde ispričaj! Baš me intere- dan postajala sve čudnija, nekako — Ne! Malo, vrlo malo me, pone- suje šta je to tebe, tako staloženog i mučnija. Prosto nisam znao šta da kad, podseti na jednog mlado trgo- racionalnog, moglo da uznemiri, učinim. Ne mogu ti predstaviti to vačkog putnika iz našefirmekoji je da odvrati odonakolepoggradića. čudno osećanje. Uglavnom, ti bio kandidat za službeni put u Kinu. — Pa evo isp ričać u ti. A li pod us- susreti su mi sve više smetali i pos- Ja sam otiSao na taj put. A li, to je lovom da me nećeš na kraju tajao sam sve nestrpljiviji, tako reći bilo davno, ima višeod pet godina... zafrkavati. nervozniji Ali, kad god bi se javila Ne znam ni gde on sada radi. Cini — Naravno da neću! Ma koj i ti je prilika da porazgovaramo, on je mi se da je iz firmeotiSao. Ali možda bog danas?! Hajde isprićaj! vešto iznalazio način da to i nije. Ti znaS kako smo mi razgra- On se prvo zagleda u jednu m rlju izbegne...... Ama, ko si, sunce ti nati. Ima nas. tako reći, počitavo m na obližnjem stablu. valjda da se žarko, i zašto me tako gledaš?!" pi- svetu... Ali, ne verujem da bi on... priseti i koncentriše, pa reče: tao sam se i uzalud prebirao po — Pobogu, Nikola, pa to je onda — Verovatno se sećaš da je mene svesti koga sve sličnog njemu poz- bila neka kobna sličnost. firma prošle godine nagradila sa najem. Naravno, to bi potrajalo po — Sta ja znam!? Ne volimtogada deset dana odmora na moru. Raz- ne koliko minuta nakon našeg se sećam. Ali, eto, ti me mislio sam gde ću i odlučio se up- susreta i sve ćudnijih pogleda, a za- podstaknu. . ravo za taj ,,naš" grad. Otišao sam tim sam se predavao drugim misli- — Pa to je za priću. To: kako početkom septembra. Znaš da ne ma, drugim sadržajima. Obično sličnost ljudi može biti kobna. volimgužvu Raćunaosamdaćuse sam čitao. Spašavale su me dobre — Ja sam ti svoju ispričao... dobro odmoriti, načitati, možda i knjige. — A slažeš li se da ja pokušam da neko žensko uloviti. A ako ništa — Cudno da nisi gubio koncent- o tome stvarno napišem priču? d rugo, živeću od uspomena. Pos- raciju za ćitanje. — Sta da ti kažem?... K akoću ti to — I toga je bilo. Itosvečešće. Ine ećivać u mesta na kojima smo bili -'V zabraniti? Samo, nemoj da neko sretni. Ti ih Jobro znaš. znam kako bi se sve završilo da je mene u njoj prepozna. — Naravno, žive u meni, kao dra- duže potrajalo Jer sve sam više Olga JEVRIĆ: Komplementame forme — Neće, budi siguran! Ima ga bajka. razmišljao o mladiću. I najčešć e bih mnogosličnih ljudi, moždaisličnih — I tako. Stigao sam i smestio se došao do zaključka da sam ja nje- iu, radost, zadovoljstvo, Strah, skao naniže. Osetio sam i stezanje dogadaja. Zato to i može biti zani- u onaj isti ,,naš" hotel. Dobio sam mu, kao i on meni, nekome sličan. nezadovoljstvo?..." uzalud sam se oko vrata. *Pa to me neko davi"! mljiva priča. U njoj kao da je nešto lepu sobu i poćeo da živim to na- Ali: zašto mi se ne javi? Pa nor- pitao. I da završim. Nakon sedam užasnuo sam se. I dobio ovo Sto se tipično i baš sudbonosno za ljude i gradno letovanje. Nisam se trudio malno je što ima sličnih ljudi i raz- dana dogodilo se ono Sto me odv- zove: natčovećanska snaga. Ener- njihoveslidnosti. da upoznam bilo koga Bio sam se nih nesporazuma zbog toga, zar raća od tog grada. Aevoštajebilo. gično samseodgurnuo oto telo i is- — Da, da! potvrdio je Nikola. zaželeo ć itanja. Odlazio sam na ne? — Hajde, konačno! — ispoljih plivao na površinu. Malozatim, ne- — Ali, čoveće, nije mi jasno da plažu i pre i posle podne, kupao se i — Naravno! rekoh. Pa kako to nestrpljenje. daleko od mene, još neko je izronio. baš ni red n iste pro g o vorili. U g o vo - čitao Uredno sam dolazio na do- završi? — Bilo je popodne, oko pet sati. Pogledali smo se i — prepoznali! ru je bilo mogućnosti da se ruć ak, ručak, većeru, navećešetao — Završi gadno! Nisam ti tek Bio sam na plaži. Citao i plivao. Na- Bio je to onaj mladić. I opet ne mo- razjasnite. rivom... Takosuprošlamoždatriili onako rekao da neću u taj grad! izmenično. Pio pivo iz velike krigle, gu, ni sebi, a kamoli drugome, tebi — Da, a u ć utanju je moguć nost četiri dana, a onda sam zapazio da Evo, čuj finale, da te ne gnjavim pušio „lord". Bilo mi jestvarnolepo: na primer, da objasnim Sta je izda traje neizvjesnost, Sta li? A up- me jedan mladić radoznalo i neo- vise. uživao sam. Njega nisam video. Niti ražavao taj njegov pogled. U ravo tu mogućnost je on dobro ko- bično posmatra Mislio sam da je to — Da ć ujem, baš si me sam ga se seć ao. Ali, kad sam svakom slučaju, u izrazu njegovog ristio... reče i zaćuta Nikola. slućajno. Ali, iz dana u dan to mi je zainteresovao! jednom otplivao nešto dalje od os- lica dominirala je radoznalost, ne- Očito je bilo da ga je i preprića- postajalo sve očiglednije Učinilo talih kupača, nešto me je snažno ka začuđenost, Sta li? Ali, Sta se još vanje ove neugodnosti teško — Još samo da ti kažem i to da krije iza toga: zadovoljstvo, mi se da ga odnekud znam. Nast- sam sve upornije. ali i sa sve manje povuklo za noge prema dubini. On- pogodilo. ojao sam da se prisetim odakle, od da sam osetio nečije noge na moji m nezadovoljstvo, to nikako nisam — Nikola, ovo je stvarno mračna uspjeha, nastojao da „poćitam" mogaodashvatim. londa.mladićje kada... Ali, uzaludl Lik kao da je nešto iz njegovih očiju kad bi nam ledima i shvatio da tonem. Uhvatio priča. Hajdemo na svetlost, u počeodase davi. Moždajeiglumio p oznat i ništa više nisam uspevao se pogledi susreli. Sto sam se više me strah, ali sam ostao priseban, šetnju. da zaključim ... pribran. Svom snagom sam raz- davljenika. Tek, ja sam mu priSao, Dugosmošetali i, uglavnom,ćutali. trudio, saznanje je postajalo zgrabio za kosu i izvukao na obalu. — Baš čudno! rekoh. mahnuo i rukama i nogama da bih Osećao sam se nekako nelagodno. nesredenije. ,Ama šta izražava taj On je odmah legao i rukama po- — Bićejoščudnije — nastavi Nik- njegov pogled: simpatiju, antipati- izronio. Medutim, neko me je priti- rrlučno.

USVIJETU KNJIGE RNJ IŽEVNOST ZA DJEC U R OMAN PO EZ1JA Pjesme tuge i radosti Đuro M aričić: Balada o sedam prijatelja, samostalno iz- Gorka Opis jedne populacije danje, Sisak, 1985.

Netted Grujičić: Vrvei, Matica srpska, Novi Sad, "P iscu ovih redova je veoma prijatno predstaviti jednog ist- 1985. rajnog i upornog poetskog poslenika. pjesnika Đuru Maričića mudrost koji viSe od decenije ispisuje svoju poeziju. Roden u HaSanima. Maričić je veoma rano krenuo u svijet, poput mnogih njegovih Dušan Govedarica: Pometenik, Univerzitetska rijei, HaSanaca gonjenih nagonima lutalačkc krvi. Skrasioseu Sisku Titograd, 1985. i reća stihozbirka Nenada Grujičića, Vrvei, nastavak je gdjcradi u IN A— Rafineriji nafte kaolehnologpripremeOdjela pjeva iz njegove druge stihozbirke I.inije na dlanu. Naslov Vrvei za instrumcntaciju. l i oman Pometenik mladog crnogorskog pjesnika Dusana primjeren je ovoj zbirci — a Sto se moie vidjeti tek kad ju proči- Đuro Maričić je objavio dvije knjige pjcsama: TETA BEZ Govedarice (1950) nije samo iskuScnje za pisca negoje isto lako tamo, i proanaliziramo. Naslov, s jedne strane, prilično laino AUT O R1TETA i ZBOGOM ESMA, a ova treća. BA1.ADA O iskušenje začitaoceGovedaričinogdjela(dosadajeobjaviočeli- fiksira koordinate tematskog; a,sdruge, izvcdbeno-formalnog. SEDAM PRIJATELJA, najnovija je njegova poetska zbirka. ri knjige poczije i jednu dramu). Govedaričin prvi roman nije Ovu knjigu. u Sirem smislu, m oiemo nazvati tematskom. Ist- /.astupljen je svojom poezijom u izborima i antologijama, znaiajan samo po tome Sto, uspj eSno koristeći Lalićeva i Ko- raživački, njen poetski vidokrug obuhvaća jedan odreden sloj pregledima i zbornicama. vačeva iskustva, ispisuje dogadajc iz istorije Crne Gore i ljudi, i ljudskogu njima; jednu, moieseslobodno reći, klasu ljudi Sudcći poovoj knjizi, Đuro Maričić se lagano i ist raj no Ibrmi- Hercegovine, nego je izuzetan po tome Sto to čini izuzetno u njenom egzistcncijalu. Ta klasa je onaj surogat socijalističkog ra u pjesnika na kf»ga naša savremcna knjiievnostm ože računa- modernim literarnim postupkom. Rom.in Pometenik sastoji se iz druStva koji iiv i u provinciji, ili na perileriji; narod nigradski ni ti. On je pjesnik egz.istencijalnih kontroverzi i u njcgovoj poeziji tri dijela: Korota. rodenje, Kumovi i Pometenik i predstavlja seljački, amalgam obadvoga,„ni tamoniovamo". Impresivnesu se uvijek sukobljavaju tuga i radost, Sala i zbilja, igra i pouka. životopis Gara Pržineskojimseživot poigrava kaostrskom na slike koje nam Grujičić nudi o tom svijetu, garnirane Ponekad je posmatrač, a nekad aMivan učesnik u svakodnevnoj * vjetru. Roman je, kao Siroka epska form a, pružio mogućnost za primjerenom etnopsihologijom. Tu obitavaju slike: straćara, životnoj igri kojaje punakontrastaiparadoksa. Onsečas igrasa mozaiCnu kompoziciju, za brojne digresije, za naporedne mansardi, skrpljenihsobičaka. dječjcgproliva.iskuhanog veša, svojim malim Citaocima.faspričaozbiljneiivotnepričeosudbi- planovepripovijedanja. Medutim. tu mogućnost D. Govedarica pijačnin tezgi, iena — pregačulja, abortusa.svatovskih veselja... ni čovjeka u vihoru životaod rata naovamo. U knjizi im ai lirske je koristio veoma malo. On jeekonomisaoriječima.Zbog toga j e MiSljenje inherentno tim slikama gentilnoje. poizvoriStu, i izvo- misaonosti i slikovitih metafora, i ljudske intimc i iivotne i potrebno reći da je Pometenik otporom ispisan roman. rištcm odredeno. MonokromatskiokoliSjedinoprobijasjećanje radosti. DuSan Govedarica se poslužio mitskim elementima. jerje m it na zavičaj kao posljednja svijetla vizija u glavi. Mada nade Zbirka Đure Maričića BALADA O SEDAM PRIJATELJA pogodan kao sredstvo „pretvaranja priče u istoriju ili pretvara- gotovo i nema. Grujičićo n;idi kaie: je komponovanaod pet poetskih ciklusa: B AL AD A O SEDAM nja istorije u priču.“ U njegovom romanu naporcdo i jednako PRIJATELJA, BIJELO PLATNO. NESTAŠNA BIJVA. (...) Uzdajmo se u tkane rite, realistiiki egzistiraju mitske pojave i istorijskeličnosti.jer ijedni KIŠO BRAN ZA DAMU iGENERACIJA COCA-COLA. U sirotinske mrve, njima pjesnik pišco različitimiivotnimtrenucimaisituacijama, i drugi potiču iz živog narodnog predanja, koji je autentična maske ilustracija trajanja tog stvaralačkogduha.s obzirom na to da se 0 raznim vremenskim periodima i gcneracijama. O n sučeljava i trikove. tugu i radost, djecu i odrasle. krećućiseod pukogimenovanja do mit podjednako stvara iu naševrijeme. Govedarica aktuelizuje Uzdajmo se u poreklo majke. prošlost na način koji ne vodi kaidealizacijim itova.budućidaje simboličkog značenja svojih stihova. Njegovi ciklusi govore o njene krvave oči... ratu i revoluciji.smrti i umiranju.oiivotuisreći.osvemučegase paralelno sa pesimističkom vizijom života koja dominira ovirn Uzdajmo se u razvrat sna. (...) romanom, istovremeno izrazio poetiku stoicizma. mladi čovjck dotiče i čime sc susreće. Ipak, ti ciklusi nisu čvrsto istrajavanja... ' (pjesma Nada, str. 41.) omedeni motivskim barijerama, većsesvojim poctskimsmislom Jedna od osnovni h ideja romana je istrajati, ne podleći tcšk- 1 značenjem presipaju jedan u drugi, dotiču i dopunjavaju. oćama, nadjačati vrijeme i zlo u njemu... Ni san. znači, nije taj koji nivelira, i on jc izrećen sa riječju Jezik u ovoj novoj M arif ićevoj zbirci je jasan, izbrušen, čist i Čitanje ovog romana je veoma složen posao ne samo zbog (razvrat) koja i nadanjemsvjetlunuda najviSetomufovjeku.Ci- dotjeran.stil jednostavan ilak, ritam i rimauzburkani.puniosj- autoroveoporosti nego i zbogstrukturesamogdjela. AlionoSto klus Bestidmec najuspjeliji je u tomu domenu provincijsko. i pe- cćanja i poleta. On je u kojikretnom dijalogu sa mladim j e posebno značajno u ovom djelu jeste pobjeda cjelinc nad riferijsko, tematskog. Ciklus pjeva oljubavi.spolnojljubavijer čovjekom. Ponekad jc ta poczija lirski misaona. nekadepskina- dijelovima. U romanu Pometenik sve jc podredeno cjclini... je ona ovdje jedini vid ne samo n jeinosti, već i načina živovanja rativna, pa zadovoljava razliiite ukuse i kriterije. U njojseosjeća Govedaričina oštroumna i hitra naracija omogućilajesimul- kao bijega odokoliSa. A ciklus Opomena je najneuspjeliji, izuzi- prevaga slikovitog nad pojmovnim, sklad forme i unutrašnje majući pjesmc Intima i Slepi Borhes. Pjesnik, naime, u tomu ci- tanost pripovjedačkihidokumentarističkihelemcnataštokniizi poetske konstrukcije. dajeu podjednakoj mjeri i uvjerljivostobjek'cijeisuptilnost utu- klusu i skače iz svoje skoro defimsanc poet ike ružnog, prilično Istina, ima u Maričića ugledanja i podraiavanja naSih velikih mačenju tananih tokova unutrašnjeg života glavnog junaka. čvrste i utemeljene, i upada u sentimentalno autobiografsku pjesnika. Ima mjestimično poznatih tcma i motiva, stihova i Govedaričina gorka ironija isprepletena je nckom blagošću. sumnju u moć svoje poczije, poczije uopće, pisane u tomu ok- stilova, ali kad znamo da je u savremenoj dječjoj poeziji veoma saučeićem, ali štose više roman približava svome k raju ta emoci- oliSu. Jer, pjesnik će i sebestaviti u tu provincijalnu bulumentu. malo pravih, prepoznatljivih i velikih umjetnina.onda onim Sto ja blagosti kao da sve jaie nadire. pa tek onda dircktno početi ialiti. i biti ogorčen, na taj svijet! nam daju savremeni pjesnici poput Maričića moiemo bin Zoran Č U K IĆ zadovoljni. Zilhad KLJUČANIN Rizo D Ž A H Ć SUBO TA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. nedjeljni GLAS IH-1 m H nedjeljni GLAS & SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985 & OKOM KAMERE STRUMFO — KARNEVAL BANJALUKA, 27. decem b- Svirko, Kefalo, s t r ašn i G a r- dugog pu ta u dvoran i pojavio ti do deset, a isto tako i ra - Sportska dvora na „Borik" gamel. T u su bili i od ličan sa m o n akra tko. Ipak.stigaoje unazad. Tako brojeći zaka- bila je u srijedu „najštru ftasti- m adion ičar, pripovjedač i tam an na vrijeme da sa svim snili su kući na crtiće, a i na čnija". Hiljade štrumfić a o k u- nešto man je dobar pjevač u česn icima otpjeva pjesmu o spavanje su ovog puta otišli BANJALUKA, 27. dece- B ilić , sportski komentator p ilo se na STRUMFO- Dobri Dobrivoje, zatim lijepa drugarstvu „Zajedno smo n ešto kasnije, ali STRUMFO- mbra - U Sportskoj dvorani — KARNEVALU, koji su za Radio-Sarajeva. Svečanosti Strumfeta i baletani-štrumfići. v e ć i..." KARNEVAL je ipak samo njih posebno pripremili „Borik" sinoć je održana su prisustvovali dosadašnji Mališaneje posebno razvese- Svi štru m tići su u dvorani jednom godišnje. „ S e d m o ric a m ladih" - Gurko, lio i D je d M ra z koji se poslije završna svečanost ovogo- pobjednici izbora za spor- lijepopokazalidaznaju broja- D.RELJIĆ dišnjeg izbora deset naj- t istu godine, aktivni sportis- L uftik a , V e lik i Strum f, M rg u d , boljih sportista Bosanske t i i sportski radnici, kao i krajine. Na ovoj priredbi, brojna pu blika. kojoj je prisustvovalo 3000 Uzbudenje je dostig lo vr- g ledalaca, gostejezabavlja- hunac kada jeVladoDoležal la Đurđica Bariović, sa sv- predsjednik žirija, pročitao ojim orkest rom, a u okv iru listu deset najboljih sportis- modne revije prikazani su ta, na kojoj je prvo mjesto m odeli „ K n e ž o p o ljk e 'iz B o - zauzeo rukometaš Borca sanske Dubice i ,,Trikoa“ iz Z latan A rn a u t o vić. B o s an s k e G ra d iš k e Vo- I. P E R IJA ditelj programab io je N iko la Snimio: Rastko OST O JIĆ

Voditelj programs Nikola Bilić, Predsjednik Organizacionog odbora Predsjednik žirija Vlado Doležal komentator Radio-Sarajeva Ismet Horlo

Strumfiće su u dvorani ipak dovele mame i tate.

M Y Л Н Н Deset najboljih:. Z. Arnautović, Blagojević, Haznadar, Saračević, Golić, K. Arnautović, Prvoplasirani Zlatan Arnautović prima poklon od preds Pogled na gledalište za vrijeme čitanja liste najboljih ______L ' __ B ЈЖ I A Babić, Bihorac, Kuzmanović, Milanović. tavnika „KnežopoljkeDragoša Poljaka. Dobri Dobrivoje svašta zna-umije dobro da prića, jos Veselja na sceni-štrumtovi i štrumfići razveselili bolje izvodi nekoliko miliona madioničarskih vještina, ali svoje male gledaoce pjevati baš nikako da nauči

Nebojša Radmanović, odgovorniurednik„Glasa"idobi Đurdica Barlović sa svojim orkestrom oduševila publlku Oblače velike sportske kolektive-manekeni u modelima „ T rikoa tnici posebnih priznanja: Miro Sojtarić, Mira Dmitrović iz Bosanske Gradiške Tomaš iAm ra Mehdić Nova godina, naravno, nije Nova godina bez Djeda M raza.

Baš je bilo štrumfno i veselo Valjalo je požuriti i zaviriti u paketiće Kandidatl za Izbor najboljeg sportlste u posjeti Jelšingradovoj" livnici Prikazani su I model! bosanskodubičke „Knežopoljke nedjeljni GLAS ШП\

BANJALUČKI GIMNAZIJALCI HITAJU KA NAJLUĐOJ NOĆI Top-lista ’85 Poljupci u ponoć omladinska organizacija u saradnji sa animatori- - Kad zakuca Nova, gužva se koristi maksimalno ma kulture i predstavnicima trećih i četvrtih razre- Približili smo se kraju i ove godine. Svi decem- A m i ćem o i ovu g o dinu isp ra titi uz svirku jedne da. Zaone koji se prihvate tog posla učenici pred- DOMAĆ A barski prob lemi oko sumiranja ocjena potisnuti poluafirmisane lokalne grupe, nešto pića i sen- lažu da se ograniči broj ulaznica, da se napravi su čin je n icom da su pred nama n ovogodišnji dvića Ništa od bogatog kulturnog sadržaja u program u kojem bi svi učestvovali. Novi prijedl- praznici. Treba ispratiti staru i dočekati novu kojem su učestvovali gotovo svi gimnazijalci. ozi su i pies pod maskama, biranje najboljeg 1986. godinu Sta učiniti da ta noć zaista bude i Izgleda da takav vidzabave sada pripada nama ta- plesnog para i naravno, daseproslavaproduži jer najluda noć? Oni koji imaju mogućnosti sko- je najveći problem kuda poslije 1 sat 1. ZAŽMURI - BAJAG A I ko d ale kim sedamdesetim. k n uće negdje preko „crte" ili u krajnjem slučaju Ali, od tuge za dobrim starim vremenima nema Kao i uvijek na ri ječima smo jak i. a pitanje je da li INSTRUKTORI na naš Jadra n. Neki će tu noć provesti u poro- mnogo koristi. Potrebno je smisliti nešto novo, a će ijedan od ovih prijedloga biti realizovan. 2. BOLJE B ITI PIJAN d ič noj atm osferi, uz televizor. Ipak. najteže će biti to mogu samo mladi. Medutim, kao da je pones- „DanaSnja mladež nema nimalo mašte". Ostaje NEGO STAR - PLAVI m ladim a kojim a ni ove godine nije ponuden velik talo entuzijazma ili u ovom kompjuterizovanom da sezapitamo da li oni uopSteznajušta jetodob- ORKESTAR izbor. Za one koji nemaju srca da po ovoj hladn- dobu ta besmrtna „luda noć" znači samo „dobru ra zabava. „Znamo da se zabavljamo, naravno, 3. ZA ESMU - B IJE LO oći izbace roditelje iz kuće , preostaje Gimnazija. priliku dase najedem napijem", jošjednunepros- svako na svoj način. Osobito kad nema osoba sa DU GME jedina srednja škola koja svojim učenicima omo- pavanu noć, a onda mamurluk", „jedinu mo- visokom sviješću koji derelaksirajuće djeluju na našu amerikaniziranu socijalističku omladinu." 4. PITAJU ME, PITAJU gućuje kakav - takav doček. gućnost da dođem kući poslije 2 sata. Ta trad icija je počela još 1975. go dine Ideja je Da li to znači daje prazan stan bez nadzora rodite- OLIVER MAND I Ć potekla od gimnazijalaca koji su uz pomoć Ija osnovni preduslov za dobru zabavu? Mišljenja 5. LA ŽLJIV ICA - DENIS I profesora Save Novakovića formira li od b or za- ŠTAPREDLAŽU UČENIC I su podijeljena. „Prošlo jevrijemedobrezabave. DENIS dužen za pripreme novogodišn je proslave. Od ta- Danas većina mladih samo čeka da starci od- 6. PO GLEDAJ DOM SVOJ, da, na svakom dočeku postoje dežurni profesori magle, padaispušenekolikokutijacigareta.dase Većina ućenica IV3 i 1113 većjedočekivalaNovu zaduženi za održavanje reda. U 12 sati se obićno napiju i porazbijaju flaše. Mi hoćemo da sezaba- ANĐELE - RIBLJA C ORBA godinu u Gimnaziji i svi su sretni Sto im je omo- pojavi idirektordasv ojimučemcimazaželisretnu vljam o, a ne da ginem o!" 7. SIG NALI U NOĆI - FILM gućeno da se u tako velikom broju skupe na Novu godinu. Kako god da bilo, većina učenika je izjavila da 8. ZA M ILION GODINA - jednom mjestu. Medutim, to neznaći dasu u pot- će u krajnjem slućaju dočekati Novu godinu u YU ROCK MISIJA punosti zadovoljni Smetaju im „tipovi koji up- DOB R A S TA R A V REMENA Gimnaziji. Pored već obezbijedenog prostora i 9. B EZTEBE - VALENTINO adajusastraneiglupimponašanjemželeskrenuti privlačne cijene koju nudi proslava u Skoli, bilo bi 10. FRATELO - Kažu nam da su prve proslave imalevisokza- pažnju na sebe", „monotona muzika uz slabo oz- dovoljno samo malo viSe rada, pa da ispraćaj AERODROM bavni nivo i svakako bile sadržajnije od onih no- vučenje i prevelika gužva." „Bilo je dosta stare godine u G im naziji ne bude p o sljed nja i naj- vijeg datuma. Postojao je običaj da svaki razred osmišljenog. pogotovo (o)smišljenog napijanja i lošija mogućnost. I om ladina i ljudi koji treba da spremi svoju taćku, tako da je program bio i razbijanja NajosmiSljeniji su bili poljupci u 12sa- rade sa njom zapali su u apatiju iz koje je krajnje raznovrstan i interesantan. Hrane, sokova, vina ti. Gužva se koristila maksimalno." vrijeme da se izvuku. Ali dosta je pričanja, treba STRANA: bilo je i viSenegoštojebilopotrebno. Muzikomsu Sudeći po ovim komentarima, sve je bilodobro svi bili zadovoljni. Bilesu to zaista lude noći kada zamišljeno, ali ne i realizovano. Po miSljenju uće- rad"'! Vesna JOLDŽIĆ, IV 1 se u gimnazijskom holu ostajalo i do 4 sata. nika, organizator ove proslave treba da bude A rjana BA D N JEV IĆ IV1

1. BROTHERS IN ARMS - DIRE STRAITS ZVUEZDE: ,,ZAMAK“ M RKONJIĆ—GRAD : 2. BORN IN THE USA - ĐURĐICA RIJEĆ— DVIJE SA RADOVANOM JOT IĆEM BRUCE SPRI NGSTEEN 3. DANCING IN THE BARLOVIĆ STREET - M ICK JAGGER - DAVID BOUWIE Muzika dolazi 4. A VIEW TO KILL - DU- stvara ćovjek a ne mašma NaSa se RAI* DURAN muzika odlikuje: harmonijom. 5. WE DO NT NEED izsrca „čistim" i „zdravim" zvukom, te ANOTHER HERO - TIN A dobrim pjesničkim tekstovima, koji TARNER su „Ijduski"... Ne dozvoljavamo 6. A N G E L -MADONA nijedan „strani" elektronski zvuk u 7. PART T IME LOVER -STI- svojoj muzici... VIE WONDER Pitamo o aktivnostima grupe, o planovim a. 8. SUSSUIDIO - PHIL в а а ттШ i S - Demo-snimke smo radili u ba- COLLINS cu njalućkom studiju ..Plazma", kod 9. HANG ON TO YOUR vrlo stručnih muzićara Te demo- LOVE -S A D E Svojom prvom solističkom Novkovića, Mate Došena i Vladi- snimke smo poslali u „Diskoton" i s 10. ONE NIGHT IN pločom nekadašnja ćlanica mira Delaća. Na ovim kom- nestrpljenjem očekujemo vijesti... BAN G KO K - MURRAY ..Novih fosila". Durdica Barlović pozitorskim osnovama nastala je U kakvim uslovima mladi HEAD skrenula je pažnju slušalaćke pu- ploča koja se umnogome razli- muzičari rade? blike i nagovijestila da na nju tre- kuje od uobičajene pop- - U našim, mrkonjićkim uslovi- ba ubuduće ozb iljnije računati. produkci|e U pjesmi ZABORAVI ma, nemoguće je raditi - kaže bub- Mnogi su sa nepovjerenjem gle- ME, GORANE otkrivamo jednu njar Z latko M em ić. - Nem a adekva- dali na samostalni put Đurdice. novu Đurdicu koja odiše dru- tnih prostorija za viežbanje. pa smo NARODNA: ali znatni tiraž prvog albuma de- gačijom atmosferom od one što prinudeni da idemo u Jajce na mantovao je sve zlobnike koji su je d o tada radila Lepršavu hit- probe, iakokodnasimadostapraz- predvidali njen krah i osporavali tem u LJU B l S ME U VRAT Ourdi- nih prostorija Sputavaju nas u egzistenciju izvan ..Novih fo sila ca pjeva u duetu sa popularnim rad u... Drugi album, koji je nedavno Oliverom Dragojevićem, tako da T rojica mladuna iz mrkonjićkog - Pitamo se - nastavlja razgovor 1. ZNAŠ DA TE VOLIM - izašao na diskografsko tržište. će se ova saradnja zasigurno is- „Zamka" su prva muzička Radovan - gd je i kako m ladi u M rko- DUŽKO KULlS predstavlja kvalitetniji i kreativniji platiti. Sveovotonski jedobrouo- „pijanstva" osjetili u disko-klubu njiću provode slobodno vrijeme ? 12. ŽIVJELA LJUBAV - M l- pomak u odnosu na prvu ploću i bličio jean od članova legendar- Omladinskog doma Nekoliko je Zar sav život treba da se svede u dva TAR M IRIĆ nanjoj Durdicazvućimnogozre- nih TAJMOVACA Vedran Božić godina trajalo kolektivno muzićko kafića'? 3. JA NEĆU LJEPŠU -MILE lije i potvrduje svoj istančani koji se sve više potvrđuje i kao vrs- kaljenje. Zatim je muzika „uzela Razgovor vodio: Milenko Stojičić KITIĆ interpretatorski senzibilitet Al- tan ton majstor. O vo će sigurno ono svoje" od trojice m ladića: bum ZBOG TEBE ĆU... nastao je frer.etićnu ljubav. I pričaseodmo- 4. ČAŠU Ml TUGOM NA- biti album koji će se nemilice u saradnji sa provjerenim vrtjeti na mnogim gramofonima. tava po svojoj klasičnoj inerciji: na- NPVOQODISNJA LIT J E - M ILENA PLAVSlC hitmeikerima poput Đorda M. P. bavljaju se instrumenti, počinje se NAGRADNA IGRA 5. HEJ LJU BAVI U krišom muzicirati po podrumima i DALEKOM GRADU - HA- tavanima. Muzički treninzi se 1982. ZAMLADE L ID M U SLIM O VlC „NEGOSTOLJUB IV I" MEJDAN I... krunišu lormiranjem grupe a PRIČALI SU PRIĆALI - „Zamak" Slijede mnogobrojni na- Koje B ftEN A I MIROSLAV C l stupi na disko-večerima... Snimci 7. GORDANA - SABAN njihovih pjesamaćulisusenatala- Baksuzni f„Merlin i 1 sima Radio-Sarajeva, a imali su i je- S a u l i C pobjednik BASDANS napunila je svoj koncer- dan televizijski nastup. 8. IZA Đ I, MALA - FERID U ova kokuzna vremena Banja- U grupi su: Radovan Jotić - A V D lC lućani su bili baksuzni za Sarajev- tni prostor koji je bio rezervisan u diskoteci MEJDANA i istovećeod- Mentol (pjevač i bas-gitara), Oorde MESAMA 9. HVALA Tl šTO POST- skugrupu .Merlin".Pompeznonaj- Safner (solo i ritam-gitara) i Zlatko Kao I pro#!* {jotfine opet smo vljivani i reklamirani koncert u Me|- ržali uspjeli koncert. Mnogobrojna u prlll l da povodom Nov* go- O JIŠ - DOBIRVOJE prisutnapublikaoduševljenojepri- Memić (bubnjevi). Razgovaramo c TOPALOVIĆ danu prošle srijede nije održan. Ni sa Radovanom, vodo m grupe, o od- dlne obogeitmo naiu redovnu 17 prodanih ulaznica ni|e bio dov- hvatila nastup svojih miljenikatako nagradnu Igru, g kojoj xajMlno 10.2A O MI JE-SEJOPITlC da su aktivno učestvovali u lici njihovog muziciranja: oljan razlog za nastup, ali ovo bi tre- - Mi nismo naklonjeni novim sa agencljom JPutnlk" tudn* balo da bude dobra pouka za sve interpretacijama sve šireg repert- odgovor* nagradujemo gramo* oara BASDANSA koji su se ovu trendovim a u m uzici... Više sm o Iju- one koji bi željeli sa jednom pje- bitelji „starog", ćvrstog zvuka iz 70- Ion skim ploŽama. Pitanje nl smicom ili plo ćom da dodu do veče predstavili sa petnaest pjesa- ovog puta nije teiko. Treba da PRIPREMIO: ma, Osim momaka iz grupe svi pri- tih godina, Sto se vidi i iz broia većeg uspjeha i zarade. Ne mogu ćlanova grupe (dvije gitare i odgovortte: kako se zov* Miralem PERVIZOVIĆ svi biti kao „Plavci". sutnisuovuvečeigralitakodaneće pobjednKka kompozldja na biti iznenadenje ako se n|ihov novi bubnjevi) -kazeRadovan.tekstopi- Za razliku od MERLIN, trenutno sac i kompozitor većine pjesama, ovogodtinjem Mesamu, kojwje najuspješnija banjalučka grupa hit budezvao: „Svi m om ci i djevojke Izveo Oliver Mandt. Za slanje igraju". nastavljajući: Ne slažem se sa ..politiziranjem" m uzike. sa banal- odgovora ostavljemo vam vite vremena zbog novogodlinjih - Dva najveća svjetska proizvodača bezalkohol- - STING U je sinula nova glupost u g lavu. Pripre- nim tekstovima i scenskim bama se na a lp in istički pohod i dom aći se sam og vrha nalnostima i krajnostima koje ne gutvi. Dopfamfce I ph»ma sa ta- n ih pića K OKA— KOLA i PEPSI vode bespoštedni 4nhn odgovorom na kuponu rat I na području rok-muzike. PEPSI jeuiožilatrim i- MONT EVERESTA, u šta želi uložiti 200.000 funti. shvatammećudashvatim ..S veSto - VINSKIKLARK jesvog novog partneraza malu ..konkuriše" muzici oduzima joj oćekujemo do 9. januara. Adre- lionadolara u putujući video-Sou VOLK ČRU ROK, su već znate: Redakcija .Glas“, k o ji u stvari predstavlja 18 samostalnih video - ploču POLA KVIN A „ulovio" pomoću malog oglasa draž. Mi se trudimo da muzika os- u britanskom muzičkom časopisu MELODI tane muzika... Ljudi trebadasviraju UL AVNOJ-a 93, JCa Svijet mt*> predstava, od kojih je svaka posvećena jednom dlh“ , Banjaluka. muzičkom izrazu ili legendl u podrućju roka od MEJKERU. i žive m uzikuaneobrnuto... Muziku p edesetih g odina do danas. - SIDA VIKIJUSA, pokojnog člana grupe SEKS - Najnoviji muzički „sport" u SAD je miksanje PISTO LS te u biografskom filmu igrati GERI video-spotova, koji su samo logičan nastavak istog OLDMAN. - Jugoton spremno dočekuje najavljeno izda- p o stup ka sa pločam a. O d t o w . - lako se dosta u Engleskoj pisalo o neuspjehu vanje CD ploća tako da je već počeo sa digita lnim snimanjima koje vr$i pomoću aparata PCM ja- tumeje dua UEM po SAD, sve ipak nije tako crno. Im a I prezim e: UEMOVC I su svoj boravak u Nju Jorku iskorislili i panske firme SONI. Tako su do sada snimili Sest progrma klasićne muzike, a ćast da prvi to urade u zajedno sa STIVOM VONDEROM snimili svoju no- TaCna adresa: vu malu ploču sa pjesmom THE EDGE OF zabavnoj muzici pripala je zagrebačkoj grupl PAR- HEAVEN. N1VALJAK INJIHOVOM ALBUMU POKREN I ME. - Američka distributivna mreža KENON, koja je - Emisija DEMO-TOP KLUB, koja se nalazi na otkupila fil m EMIRA KUSTURICE - OTAC NA programu radijskih kuća u Beogradu, Ljubljani, PUT1IM SLUŽBENOM PUTUzaamerićko-kanadskotržlšte Skoplju, Zagrebu i Srajevu od nove godine ići te pobjednika ovogodišnjeg Kanadskog festivala zajednička emisija, ćiji će naslov biti poelov nfca Banjaluka počela je prodavati i u video izvedbi. Zbog ZLATNE JUGO— DEMO KLUB. - Ovih dana grupa LAČNI PALME cijena je razmjerno visoka I iznosi 59,99 FRANZ u Zagrebu snima svoj novi album NA V* BucNte putolk agenclje PutniK dolara, ali KENON tvrdi da komercijalni uspjeh SVOJOJ STRANI, koji ćese pojaviti u izdanju RTV neć e Izostatl. Ljubljana. M. P. Ш 2 SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. on-ona-ono nedjeljni GLAS C HUMANIODNOSI MEBU POLOVIMAIODGOVORNO RODITELJSTVO J RAZGO VOR ZA OKRUGLIM STOLO M O KONTRACEPCIJI M R M IL A N T U RJAC A NIN R ELIG IJA I Pitanja bez odgovora Ф S veštoje vezanoza seks iodnose medu polo vima još je tabu ne samo u porodicl već, na žalost, luškoli KONTRO LA la ko ee godinama ponavlja vet sanskoj krajini. koju je takode za- razovania, ko|e je sada na vrlo pom alo dosadni retren o prijeko hvatila epidemija pobačaja. godi- niskot razini U srednjim školama potrebnoj humanizaciji odnosa nama se govori o pot ret* osmvanja učem c i ne sazna|u gotovo msta o medu polovima, zabrinjava i1 centra za planiranje porodice. ali polmm odnosima Ova je tema. na RAĐANJA onespokojava, kažu stručnjacl, ništa konkretno nije uonjeno. žalost. |OS tabu I u porodici i u školi 9 Mote se realno oćekivati da će stvarnost prisillti I reli- elementarna neobavijeStenost Kontracepcija u našoj zemlji ne- Najviše informaci|a o tomeomla gljske doktrlne da se prlbliže svjetovnlm gledanjima na m ladih ljudi, Cak I studen ata. Ovo je ma značaj i ulogu da ogram ćava dina stiče na ulici. medu vršnjaci- potvrdeno I u razgovoru za okru- demografsku eksploziju stanovm- ma Seksualne slobode tako su kontrolu radanja glim stolom o kontracepciji kao hu- štva. što jeslučajunerazviienimze- tekle jednun smjerom. a društvena U prirodi već ine religija postoji namjerno ograničenje radanja, manom naCInu planiranja porodice mljama u kojima vlade vode briga za to nije se pomakla mnogo težnja ostvarivanj a uticaja na sve ali strogo osuduje abortus isteri I sprečavanja neželjenih trudnoća. demografsku pcriitiku kako bi us- dal|e s mrtve tačke Na taj način oblasti individualnog i društve- lizaciju. Ako bi se napravila gra- Projektom o ulozi masovnih me- kladile rast stano vništva sa može objasmti zašto |e u ukupnom nog života To prisustvo može biti dacija u metodama kontrole dija na mijenjanje stavova i huma- ekonomskim mogućnostima i broju abortusa zabrinjavajuće posebno znaćajno kada su u pita- radanja. veća osuda pada na nizaciju odnosa posebno se insisti- razvojem tih zemalja Kod nas taj mnogopobačaja medu maloljetni- njuodnosi među polovima i svim abortus i sterilizaciju Uskladusa ra na tome da se žene oslobode ne- problem uglavnom ne po stoji (uk- cama Sto je jos teie. ta se dobna s tim u vezi Religij e i nj ihove insti- biblijskom zapoviješću: ..Ne prijatnih abortusa. ali se u isto oliko se izuzme Kosovo i neki naj skupma kasno obraca liekar ima pa tucije pridaju, s razlogom. izuze- ubij“, abortus (prekid trudnoće) vrijeme i tvrdi i zna da je broj nerazvijeniji dijelovi zemlje) i kont- je medu n|ima i najvise tzv odma- tnu važnost podrućju ljudske se u hrišćanstvu jasno zabra- savjetovališta za kontracepciju racepcija je nužna kao preventiva klih trudnoca koje se prekidaju vje- prokreacije, po lnih odnosa, njuje. Didahe ili ućenje dvanaest nedovoljan. Kome i gdje da se ob- da se smanji zabrinjavanjuće velik štačkim putem dakle, i kontro le rađanja. apostola proisuje: ..da ne truješ. raćaju žene svih dobi ukoliko žele broj abortusa U sklopu osjetljivog i složenog moriš dijete i u materici niti da koriste neko od savremenih Ućesnici za okruglim stolom na Z J odnosa kontrole radanja za sada rodeno dijete ubiješ". Dakle, le- kontracepcijskih sredstava U Bo- glasili su važnost zdravstvenog ob ćemo izdvojiti osnovne poglede galizacija prekida trudnoće. pre- religije i to s obzirom na načine ma crkvi, dovela bi u pitanje kako neke osnovne ljudske vrijednosti kontrole radanja (kontracepcija, STERILIZACIJA KAO KONTRACEPCIJA abortus i sterilizacija). U z to ćebi- (pravo na život), tako i zdravlje ZA PISANO U KNJIGAMA ti potcrtani moralni, doktrinarni i majke. Tako se u pravoslavlju, na zdravstveni argumenti na kojese primjer. pobačaj uzima u religija poziva. suprotnosti s božjom zapovijesti i SENT1MENTALNI Sto se hrišćanske religije tide, smatra se ravnim ubistvu. Muškarci hrabriji postoji zabrana i £ak najstrožja I sterilizaciji se religijaoduvijek RAZGOVOR osuda svakog izbjegavanja. o me- suprostavljala kao velikom zlu i Uprkoszakonskim propisimaopažamodajeinteresza tanja ili sprečavanja začeća i grijehu po sebi. U enciklici Кго/ stari vrl gde /е sve p u s lo / sterilizaciju malen. Tako smo n a kom isiji za prekid le d n o . radanja djece. Tako, na primjer, „Humanae vitae" papa Pavle VI trudnoće prvog stepenau Lju bljanizabilježili u razdoblju Maločas dve seni prošle si / z a /c d n o Rimokatolička crkva zabranjuje (iz 1978) jejasnoosudiosteriliza- od pet godina (od 1978. do 1982) sam o463(231 m škthi upotrebu svih kontraceptivnih ciju i sve druge načine direktnog u sredstava (osim „ritničkog meto- sprečavanja ljudske plodnosti. 232 žena) zahtjeva za sterilizaciju . Zene se boje ovog za- О а su im m rlv e . u s n c su im m c k c da" — udruživanje u doba Uz sve prethodno rečeno valja hvata j er je kod današnjeg stanja naime. još uvijek I ledva se ču/u reči im ponekc plodnosti), oslanjajući takav stav naglasiti još sljedeće. Prvo, kako n epovratan. Cak i one koje su čvrst o odlučile da vise na moralnim razlozima (kontrola ni sve religije. konfesije niti unut- neće imati djece, ne prihvataju g a, jer se bojedačezahvat Krozslari vrt. iduć pi ekotravesvclc. radanja se protivi „samom životu rašnje strukture pojedinih konfe- ostaviti na njima neprijatne posljedice, smet njeu menst- Dvc seni su svoiu prošlosl oživclo kao takvu"), te na razloge f izićkog sija (hijerarhija. svestenici. vjer- ruacijskom ciklusu, smanjenje libida i slično. I mi. zd- i duševnog zdravlja ličnosti. nici) nisu jednodušni u pitanjima ravstveni radn ici, često senemožemooslobodit iosjeća- kontrole radanja. Drugo, da se u — Sećašlisestarog zanosa našega 9 Pravoslavlje i protestantizam po- nja da je sterilizacija ipak štetna za zdravlje. a kazuju se nešto liberalnijim u pogledu religije na kontrolu rada- — A zašto bi hleo da se s c ć a m odnosu na upotrebu kontracep- nja nesumnjivo radi o jednom istovremeno dopuštamo da ove žene ponovo. ili vise pu- n te ga cijskih sredstava. poćev od anahronizmu. Da je tako, svjed- ta, prekidaju t rudnoću, premda znamodaupravouovoj dilerenciranja metoda (prirod- o ći pojava uvodenja državnog starosnoj skupini ima mnogo komplikacija nakon — K u c a U ti s rc e jo š te za m e k o p re . ni— dopušteni, vještački— nedo- zakonodavstva u pojedinim ze- pobačaja. Vidiš li m i uvek dušu u snu ? — N c pušteni), do uvaiavanja motive mljama danas, kojim se dopušta Zanimljivo je da se ovaj zahvat u Sloveniji odlučio jed- (po ro d ićni— dopušteni, lićni— legalizacija abort usa. Ili. šta reći o naki broj žena i muškaraca, a da je broj stvarno izvršenih sebični i nedopušteni) No, ni dramatićnom sukobu i pojavi — O a le p ih li d a n a ka d a s m o ja i li zahvata znatno veći u muškaraca (94%) nego u žena Ljubili se silno. slrasno' — M o /e b ill pravoslavlje ne odstupa od su- demografske eksplozije na (52%). G otovo sto posto muškaracadodenaovajzahvat. štine hrišćanske dogmatike, ar- crnom kontinentu. praćenom gumentišući nenormalnost kont- bijedom i umiranjem od gladi, a dok gotovo polovica žena prom ijeni mišljenje.Zaženeje — K a k o n a m /c onda nada bila racepcije moralnim i porodićnim proizlazi iz prethodnih stavova. sigurno predugačko šestomjesečno čekanje i u tom se s ja /n a ' razlozima (porodice s brojnijom Na kraju, vjerujmo da je realno razdoblju osjetno smanji motiviranost za ovaj zahvat, — Pobedenu nadu sakn h o c djecom ispunjenije ljubavlju i prelpostaviti, bar iz gledanja i po- nekežene ponovozatrudne, a iznad svega bojesepredu- b c s k ra /n a socijalnošću) U islamu i teksto- našanja mladih (religioznih). gačke hospitalizacije. vima Kurana, inače velikim kako će stvarnost religiju pnbliži- Kao što vidimo, postoje kako medu ženama tako i T ako s c n k e id u k /o z v rl p u n d iv l/m c dijelom posvećenim problemima ti uovoj oblasti životasvjetovnim medu zdravstvenim radnicima još uvijek dvoumljenjao gledanjima i našim društvenim I n o ć tu le d m o s lu š a r r č i n /in e . braka i porodice, nema izrićitog sterilizaciji, koja je prema današnjim shvaćanjima naj- stava o kontroli radanja. Islamska programima i praksi P ol VERLTN religijska doktrina ne zabranjuje prikladnija kontracepcijska metodaza razdoblju nakon (preveoVladclu KOŠUTIĆ) J 35 godina starosti. Prof dr Lidjja anDOLSEK rekli su 9 naptsali su NEHUMANOST U BRAKU Sposobnost za Ijubav Ljudi vjeruju da |e jednostavno voljeti. ali da Tradicija mrsi konce je veoma tešk o biti vot|en. U našoj tržišnoj orijentaci- ji liudi misle da nisu voljeni zato što nisu dovoljno Sa formalno pravne. zakon- cipom na kome se utemelju|ii poslova koji se smatraju wrtakthni- . s time da u ske tačke gledišta. brak se tretira odnosi u braku. paprematomeiu .ienskim". a koje muškarci (sami pojam atraktivnost ulazi kao ona institucija u kojoj postoje društvu zasebe) smatraju „nedostojnim" našanju takoiu osjecanjim a i Iju- sve: od izgleda. odjeće, ravnopravni odnosi medu Nehumani odnosi u braku isp- Prema tome, ovaj oblik eksploa- bavi: ličnost ne možedazadovolji pronicavosti. novca, pa do partnenma Medutim . ustvarnos- oljavaju se na više načina Ргце tatorskog odnosa u braku temelji svoje bi će onako kako lo ona želj, društvenog poiožaja i ti se često dešava da su odnosi u svega. oniiz ražavaju. kaoštosm o se takodor na tradicionalnom već onako kako se lo od nte oče prostiza Oni ne znaju da braku veoma otudeni. netoleran- rekti. dominaciju i to. pretežno. shvatanju „muških" t „ženskih" kuje. kako to naiažu tradicional- stvami problem nije u tni I nehumani Doista. danas su dominaciju muškarca Nije is- uloga ni. ili drugi obrasci ponašanja i Sve ovo zapravo govori da se Ijubavi. tome da se bude voljen om. akosetakomožereći.znatno ključeno da u po)edinim brakovi nego da se voli; da smo bolji, povoljmji i humaniji nego ma postoji i dominaciia žene. ali nehumani odnosi u braku temelje Ovakvi braćm odnosi su stoga što su to bili recimo u robovla- to su još uvijek rijetki slučaievi Л. i na težnji za raspolaganjem. za nehumani jer mamoulišu osoba- voljeni samo ako moiemo sničkom. feudalnom ili tradicio- kao i prethodni. nopoželjni jer privatiziranjom. prisvajanjem ma. jer ne đozvoljavnjii ispolja- voljeti. ako sposobnost nalno kapitalističkom društvu isto ispoljavaju nehumani odnos osobe To znači daseu biaku po- vanje sposobnosti na Slobodan i Ijubavi polite Ijubav u Ah. ipak tradicija dom inacije mu- (samo u drugoj varijanti) našanje i ispoljavanje individua Ijudski način. Ukoliko društvo (hugom čovjeku: ne znaju škarca (patrijarhalna) u braku Pored tog oblika dominacije. nadzire, kontroliše, ograničava, želi da ide u pravcu socijalnog da je sposobnost za Ijubav ućinita je svoje. brak je jos uviiek nehumanost u braku ispoljavase o nem ogućava Sputavanjejeona oslobodcnjc. ono mora. dakle. ići — ne za njezine lainosti — bitna karakteristika braćnih (a i i u pravcu oslobadanja bračmh ona institucija u kojojličniodnosi i u iskorištavanju Najčešće. opet. najteže postignuce. nisu '.ivnop ravni muškarac iskorištava ženu i to ta- društvemh. civilizaci|Skih) odno- odnosa. tj oslobadanju lićno sti koštomu ženaslužizaobavljanje sa koja se m anifestuje kako u po- Braco KO VAĆEVlC Erih From Zena je u njemu još uvijek dobrim diiolom u podredenom pol- oza)u, a ta njena podredenost T e k s t i c rte ž : M iro M LAOENOVIĆ samo |e produžetak one u dru- BIBERČE štvu Bez obzira na društvena hti|enja. ćinjenica je da u društvu muškarac i žena nemaju isti sta- tus: na m uškarca se gleda kao na nešto što sve može, kao na onog kome je sve dostupno i jednostavno. dok na ženu kao na biće koje nije dovoljno jako, koje је krhko, slabašno i nemoćno. Up- ravo, zato joj je i neophodan „oslonac", „stub". Činjenica da se žena i u društvu i u braku ..oslanja" na muškarca, govori o podredenosti njenog položaja i njenoj „nemoći" Razlike u biološko— fiziološkoj strukturi individua postaju nekakvim prin- iP SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. sport nedjeljni GLAS

UZ IZBOR NAJBOLJEG SPORTI STE BOSANSKE KRAJI NE ARNAUTOVIČ ČEKAOIDOČEKAO (Poslije tri druga mjesta golman državne reprezentacije i Borca konačno predvodi krajiške sportiste)

U četvrtak naveće smo ko- u momentu proglašenja naj- načno sazn a li kako su prema boljeg među najbolji ma -Zlata- o d luci žirija plasira ni najbolj i na A rnautovića. spo rtisti Bosanske krajine u -Ako ima sportske pravde, 1985. godini. Poslije tri druga o n d a s e o v d j epokazala.Zla ja je mjesta prethodnih godin a, Zla- triputabiodrugi, izaslužiojeda tan Arnau tović ovjenčan je konačno ponese epitet naj- pobjedničkim v ijenc em. boljeg - kaže prošlogodišnji pobjednik Anton Josipović, Svako, ko je prisustvovao bokser Slavije. priredbi proglašenja složiće se sa rekorderom u osvajanju Medutim, slavlje još nijeoko- ovog p rizn anja Jerolimom Ka- nčano. Dodjeljuju se posebna radžom, koj i prije nekoliko da- p riz n a n ja Iztoku Pucu, ruko- na reče da mu je žao što i sada metašu Borca, iz Banjaluke, ne m ožekonkurisati za laskavo Hranimiru Sojtariću, fudbaleru priznanj e, kad se ono dodje- BSK-a iz Banjaluke, AmriMeh- Ijuje na priredbi koja je dostigla dić, atletičarki Borca iz Ban j a- nivo sou programa jugo- luke i Miri Dmitrović-Tomaš, slavenskog karaktera. I za ista . rukometašici Knežopoljke iz ućesnici programa su dobro Bosanske Dubice. „podgrijali" atmosferu prije objavljivanja liste najboljih. C ita j u se kratke sportske biografije. Aplauzi punog gle- dališta, osmjesi na licim adobi- Sportski komentator Nikola tnika plaketa. I na krajuzajedni- B il ić je u stilu prenosa najuz- čki snimak. Da ovjekovječi tre- budljivijih utakmica najavio nutak kojisenedoživljavasvaki učesnike, načinivši tu i tamo dan. Foto-reporteri, kamerma- poneki previd, što je, takode, u ni i novinari imaju pune ruke njegovom posluneizbježno.ali posla. Treba čuti mišljenje naj- ostavivši na publiku utisak vo - boljih iz prve ruke. Za sve to diteljsk e mašine koja odrede- vrijeme nema predaha za one nim tempom ide naprijed. Sta koji su iznije li najveći teret oko reći o Đurđici Barlović i njenom organizacije izbora i priredbe. orkestru? Besprijekornasvirka Scenarista Slobodan Pešević, i pjesma, toplina kojom se novinar Večernjih novosti ne- osvaja publikasvih uzrasta. N o, ma mira ni spokoja, ,,tjera“ uče- kandidate za sportistu 85. ne snike programa da u pravom može potpuno umiriti ni Durdi- momentu izidu na binu. ca. Napetost raste. A o n d a, kada su oćekivali proglašenje, na I dok je trajala gužva iza binu izlaze manekeni sa mode- zavjese, a u public! se lagano lima „Knežopoljke'- iz Bo- stišavalo uzbuđenje, ponov o je sanske Dubice i „Т rikoa" iz Bo- zapjevala Đurđica Barlo v ić RukomelaS Zlatan Arnautovlć u razgovoru sa Nikomom Blllćem, 'еропвгот naaio-sarajeva san ske Gradiške, koji oblači i zaćinivši veliko slavlje. takvu fudbalsku velesilu, kao -Z a d o v o lja n sam , k a k o ne b ih što je aktuelni sv jetski prvak bio. Cetiri puta na lis t i, o d to g a Prošle godine sedmi, ove četvr- rukometaša doći na listu, pa jo j Fudbaler BSK-a Sojtarić ta- Italije tri puta drugi i evo sada prvi. ti. a dogodine vidjećemo - u p r- je o v a j plasman među deset kode kaže da je njegovo priz- Iz b o r j e realan, ova priredba olazu govori Saračević, najboljih, do kojeg je došla po- nanje ujedno i priznanje klubu i I konačno fanfare. Predsjed- s ja j na - u jednom dahu doba- rukometaš Borca. slije 13 godina plivanja, još banjalučkom fudbalu, kojem nik organizacionog odbora cuje Arnautović. draži. Fudbaler Rudara iz Lju- baš ne cvjetaju ruže. Stiglo je Ismet Hrle pozdravlja prisutne, Simpatičnaplivačica INCEL- bije Fahrudin Bihorac ističe da Vlado Doležal u ime žirija čita -Z la j a je zaslužio ovo priz- a iz Banjaluke Svjetlana Mi- je n j egov izbor veliko priznanje listu od desetog do prvog mjes- nanje, nema šta. Mo j p la s m a n lanović ne krij e radost. Teško i njegovom klubu koji će dogo- ta. Uzbuđenje dostiže v rhunac n a ja v lju je j oš veće uspjehe. je, kaže, pored boksera i dine jurišati na prvu B liau. DESET NAJBOLJIH

Ove godine j e p o 31. p u t izabrano deset najboljih sportista Bosanske krajine: 1. Zlatan Arnaulovic. rukometaš Borca iz Ban|a- lu k e . 2. S avo B la g o je vic. d iz a č te g o va P a rtiza n a iz Banjaluke, 3. Dževad Haz- nadar, strijelac SD Kozara iz B a n ja l uke . 4. Z la fk o Sa- račević. rukometaš Borca iz B a n ja lu k e , 5. S ladana Golić. košarkašica M la- dog Krajišnika iz Banja- luke, 6. Kemal Arnautović , kajakaš Ade iz Bosanskog Novog, 7. Branislav Babic. bokser Slavije iz Banja- luke. 8. Fahrudin Bihorac. fudbaler Rudara iz Ljubije. 9. Aleksandar Kuzmano- v ić , s trije la c Kozare iz Ba - njaluke. 10. Svjetlana Mi- lanović. plivadca INCEL- a iz B a n ja lu k e .

eto, poslije petnaestgodinaak- tivnog igranja, od kojeg se još ne misli oprostiti. Dok je publika napuštala dvoranu, u predvorju su se nešto duže zadržali dosadašnji pobjednici, aktivni sportisti t sportski radnici. Njima se, ne- k a ko , j oš* nije izlazilo iz dvo- rane, koja je te večeri simb- olično predstavljala hram bo- sanskokrajiškog sporta A on njima život znači. Najbolji sportisti ta vrijeme svećanosti u SD „Borik", gdje se okupilo vise od 3000 prijatelja sporta Ivica PERIJA nedjeljni GLAS sport SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985 SL U NEDJELJU U ,,BORIKU“: BORAC — CRVENA ZVEZDA (17 sati) ' BOKS

REVIJA Pobjeda liječi sve rane „ C e liC n a PESNICA" U ZENICI pobjede nad renomiranim pro- # Prilika da se popravi bodovni saldo i tivnikom, objašnjavajući to časno oprosti od domaće publike Ф Re- jednostavno činjemcora-^ida se ne smije ostati na osam bodo- BA N JA LU K A — U 13. kolu prezentativac Arnautović ne sumnja u va‘\ Nijednog trenutka ne sum- Šlager rukometnog prvenstva Jugo- mogućnost svojih drugova da ostvare nja u m ogućnosti svojihdrugo- slavije Borac se u nedjelj u, 29. va da je ostvare. decembra sastaj e sa drugopla- pobjedu I na kraju, treba ohrabrenj e siranom ekipom Crvene mladim igraćima navesti do zvezde. Biće to prilika da se za- spremni za nedjeljni susret. prvenstva. Protiv odlične ekipe m išljenj e legende banjalučkog l iječe rane koje odnedavno pe- raspoloženjesepopravljaizda- C rvene zvezde i neriješen i jugo-rukometa Jerolima Ka- ku rukometaše , rukovodstvo na u dan, rasteoptimizam pred rezultat ne bi bio neuspjeh, ali radže, koji je na svečanosti pri- kluba i sve p o k lo n ike rukometa poslj ednju utakmicu u jese- ćemo mi, naravno, igrati na manja spomen-diplome „Gla- š agera pobjedu — kaže trener Boro sa" rekao: l u Banjaluci i Bosanskoj krajini. njem dijelu prvenstva. Naime, bodovni saldo je više — O čekivali smo više od Golić. — Borac je u trenutnoj krizi, nego „tanak", jer se u prethod- prethodna tri susreta, ali j e to U posljednj im susretima ali sam dubokoubijedenutoda 9 Žestokl okršaji nih 1 2 ko la pobij edilosamodva iza nas, pa zato kažem. bilo, ne evidentan j e nedostatak kondi- u klubu kao i uvijek ima se očekuju u svakoj puta, igralo neriješeno četiri ponovilo se. K oliko god nam j e cije kod Borčevih rukomet aša. dovoljno snaga da se ona puta, a doživjelo čak šesl po- bitan rezultat protiv Zvezde u no Golić kaže da će na tome prebrodi. kategoriji Ф Hoće li raza. Još uvijek se žali za pro- bodovnom smislu, toliko nam više raditi u pauzi a da če u U takmica se igra u dvorani Danilo Jovanović pustenim šansama u Leskovcu je stalo i do toga da popravimo nedjelj u biti dovoljno snage za „Borik" u 17satiuzdirektanTV- ukrstiti rukavice sa i B ito lj u. gdje se prema rj ečima utisak pred sopstvenom pu- pobjedu. prenos a sude Stakić i Popov iz očevidaca nije moglo protiv blikom, koja j ezaslužilačastan Reprezentativni čuvar mreže Novog Sada Antonom Josipovi- pristrasnih sudija. Svi iarači su oproštaj do proljetnog dijela Arnautović ističe važnosl I. PERIJA ćem ZENICA — Više nego i jedna druga revija u zemlji PRNJAVORSKE ZIMSKE AKTUELNOSTI revija „Čelična pesnica", koja će se 28. i 29. decembra održati u Zenici, pobudila je veliko interesovanje medu bokserima. Organizator revije BK Celik našao se u Sudije ničija briga teškom položaju, jer se ćak 150 boksera prijavilo iz 25 prvoligaških idrugoligaških Ф Osposobljavanju djelilaca pravde na području prnjavorske komune po- klubova. U pomoć su prisk- svećuje se izuzetno mala pažnja,što, naravno, sprečava brži napredak sporta očili entuzijasti iz Pucareva, pa će se jedne polufinalne # Može li SOFK-a na tom planu da djeluje efikasnije nego do sada borbe održati u Pucarevu, a jedne u Zenici. Ipak, spisak prijavljenih će morati biti Period kada se n^ borilištima neosjeća preskočilo i stepenicu praktičnog dijela sustvovao korisnim predavanjima. Pro- sveden na brojku od nikakva živost, a sportisti koriste zimski ispita i to je bilo sve. Sudije, prepuštene puštena je tako još jedna dobra prilika pedesetak boksera odmor, u mnogim sredinama, pačak i u sami sebi, nisu mogli da organizuj u Sa- da se koliko-toliko omasovi sudijski ka- onim manjim gradovima, kakav je i Pr- vez, odnosno da formiraj u instituciju dar, ali ovdje kao da to nije nićija briga. Od muvadoteškekatego- nj avor, koristi se, izmedu ostalog, i za preko koje bi napredovali i usavršavali Na dnevnom redu sjednica samou- rije gledaoci će imati priliku osposobljavanje sudijskog kadra. Orga- se. pravnih organa SOFK to pitanje nikako da na djelu vide sve same nizuju se razna predavanja i seminari, Poznato je sa kakvim se sve problemi- da izade na svjetlost dana. Savez orga- bivše i sadašnje reprezenta- kako bi se pro lje ć e doćekalo sa novim ma jesenas sretalo Predsjedništvo OFL, nizacija fizičke kulture preokupiran je tivce Jugoslavije. Ne zna se snagam a, odnosno osvježenjem, kakvo baš zbog nedovolj nog broja sudija. Prij e- prisutnim finansijskim teškoćama, a u gdje će biti „gušće", da li u je potrebno i kada su u pitanju djelioci tilo je to čak da poremeti regularnost ta- toku je i donošenje razvojnih planova za muva, bantamu, perolakoj, pravde na sportskim terenima. kmičenja.jerj e m a lib ro j arbitaračestose naredno petogodište. Tako će, sve su srednjoj ili teškoj kategoriji. Ovom problemu, nažalost, na podaru- i neodgovorno ponašao. I mogli su tako prilike, proteći još jedna takozvana mrtva Za muva kategoriju su se čju prnjavorske komune posvećuje se kada su znali da ih je malo, pa ih ne može sportska sezona a da se na tom planu ni- prijavili: Lika, Zivadinović, zabrinjavaj uće mala, gotovo nikakva pa- stići kazna nedelegiranja. Kada Ljubić šta neće poduzeti. Agotić, bantam. Saćirović, žnja. Sportski pregaoci ovog grada ni- igra u Prnjavoru prijateljsku utakmicu Rušidi Salja, perolaka: Ra- k a ko da shvate da bez kval itetnih sudija nastaje prava potjera za sudijam a. C esto Mladi sportisti, ali i oni koji su odradili madani, Hiseni, Laka: Lje- n ema ni željenog napretka odredenog se kraj aut linije nade i neko iz gledališta, aktivni igrački staž, željeli bi sa se okuša- všić, Majanci, poluvelter. sporta. Takva politika najviše štete u ulozi pomoćnog arbitra. Nije m nogo ju u ovom poslu.ali im nikonepruža prili- Danić, Ajdani, velter: Vu- donosi samim klubovima, ali nikako da bolj e ni kada se igraju prvenstvene utak- ku za tako nešto. Takva nemarnost je kičević, Petronijević, Gran- se krene sa mrtve tačke. mice juniorskih ekipa. zaista neshvatljiva. Kada bi se bar u plan- dić, Bablek, polusrednja: Prije ne ko l iko godina FK Lj ubić i Op- Slično je kada su u pitanju i rukometne, skim dokumentima razvoja sporta i Popović, Makoli, Parlov. štinska fudbalska liga su u saradnj i sa košarkaške, odbojkaške i druge fizičke kultre programirala aktivnost na srednja. Josipović, D anilo SFS Banjaluka organizovali višednevna priredbe. Prnj avortrenutno ima samo po omasovljenju sudijskog kadra, da se si- Jovanović, Dukić, Redžepi, predavanj a i ispite za potencijalne fud- jednog kvalifikovanog odbojkaškog i tuacija popravi, pa makar to bilo do kraja poluteška: Skaro H alim i, bal ske sudije. Tada j e petnaestak polaz- šahovskog sudij u, republičkog ranga. ovog desetljeća. Zbog klubova i sportis- Jakupović. teška: C ol pa.R i- nika uspj ešno položilo teorijski dio ispi- Nedavno je u Laktašima održantrodnev- ta. koji takvu nebrigu najviše osjećaju, simić, Glišić. ta. Trebalo je obaviti i drugi dio posla, ali ni seminar za nove republičke šahovske prije svega. BKSIavijajeprijavilatroji- se ba š tu stalo. Nekoliko nj ih je doduše sudij e, ali iz ovog grada niko nije pri- Brane R ADULO VIĆ cu: Josipovića, Vukičevića i Jakupovića. S RISOVlC POTPISAN SAMOUPRAVNl SPORAZUM IZMEĐU KOSAKKA MLADOG KRAJIŠNIKA I OOUR— a KR A JIN AAUTO

REPUBL I Č K A LI GA ŠAHOVSKI ZADATAK UBUDUČE „KRAJINAAUTO IVIK" POTREBAN BROJ 1041 Priprem a: Nikola LAKIĆ, Ф Košarkašice Mladog Krajišnika prihvatile se prihvate pokroviteljstva nad ia h o vski majslor košarkašicama Mladog Kraji- OPREZ pokroviteljstvo OOUR-a Krajinaauto / novo šnika. ime — „KRAJINAAUTO MK“ BIHAĆ — U po sljednjem kolu ,,Malenim“ uz novo ime prvoga dijela prvenstva Bišć ani su Interesantno je spomenuti —KRAJIN AAUTO M K“ može- domaćini ekipi Sarajeva. Prethodn i BANJALUKA — Na prigo- mo poželjeti mnogo sreće i dnoj svećanosti Faruk Dervo- da je inicijativa potekla iz Kraji- uspjeh Sarajlija.oja ćanisastaviza- uspjeha! pažene igre natjerao je košarkaše vić, direktor OOUR-a Kraji- naauta i da je svih 150zaposle- nihbilojednodušnouodlucida E. G ALIJAŠ Kombinata Krajina da susret pri- naauto i predsjednik Mladog hvate sa punom ozbljnošć u. Krajišnika Ratko B anović pot- — P objeda Sarajlija u susretu sa pisali su samoupravni spo- Borcem za nas p redstavl|a opom e razum o saradnji i ozvaničili nu da susret p rlh vatim o k rajn jeo z- želju oba kolektiva, jednog iz blljno, a u tomslučaju računamo na privrede, drugoga iz sporta, da — pobjedu — kaže Dragan M aterlć. budu što bliži i povezaniji u Susret se igra u dvorani „Luke", u subotu, sa početko m u 18 sati zajedničkom interesu. . Privreda, u ovome slučaju Krajinaauto, omogućiće Mla- SAMO POBJEDA Bijeli K a 1 , De4,Tb1,Sd6. p|- dom Krajišniku stabilniji izvor ešaci a2. b2, g5, h4 (8) PRIJEDOR — Košaraksi мгако- C rn i: Kh8. Dd5, Tf3, Ld4, tinansiranja, a ,,malene“ će u pjašaci c4. g6. h5 (7) svojim mogućnostima saradi- vice zahvaljujući pobjedi nad Ig- manom ponovo su oni „stari", opti- Crni vuće i dobija! vati sa poznatom banjalučkom mistički raspoloženi i odlučni da Ova neobić no oštra pozicija a u to -ku ćom i nositi novo ime — više nema rasprodaje bodova nastala је u partiji De Karbonel- „KRAJINAAUTO MK". — Sumnjam da ćemo ponovitl ra- Berliner (do pisno prvenstvo. U kratkom roku to je drugi n lje g reike I dozvolltl da olako gu- 1980) u kojoj je crni odigrao primjer saradnje i povezivanja bimo bodove. Uspjeh u Sarajevu samo jedan problemski potez i privrede i sporta uzajedničkom nas ne smlje uspavatl. Pokazalo se bijeli se predao interesu, zabilježen u Banjalu- da sam o velikom borbom moiemo bilježltl pobjede I uvjeren sam da Rjeienje proilog zadatfca: ci, i to oba u košarci. Nakon 1 .Th8 K f 7 2.Le8 Se8 З.Кд5 i c m i ćemo savladatl I eklpu LokomotWe sporazuma Borca i Incela, us- — k a ie E m ir J u sufagić. Je predao, jer nema od bra n e o d p rlje tn je 4.TI8 m at! lijedilo je novi, između Kraji- Susret se igra u dvorani naauta i Mladog Krajišnika. Svečanl trenutak potplslvan/a samoupravnog sporazuma „Mladost", sa poćetkom u 18 sati. nedjeljni GLAS л SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. feljton t* ft f t f t tV tV t* * TV tV т* tV f t * tV тУ * # tV -sir * * * * т?г ^ т* f t * * -sir * f t t* A- * tV ft t* tV tV * f t J} Đačka * literarna Jugoslavija“ i đački društva u Banjaluci Zataškala'se tako što j e direkcija do drugog * gimnazije poslala školskim organima sudski proces Zemaljske vlade odgovor poput de- svjetskog rata XI* mantija kakav je objavljen u V tV # Po s amom nazlvujasan samom nazivu je već bila odredena „Krvatskomdnevniku". Natojedirek- njegova osnovna smjernica djelova- cijaod Zemaljske vladedobiladopisu 4 * Јв bio kortcept Đačkog dru- nja u političkom smislu. kome se, između ostalog, kaže: Plše: štva „Jugoslavia" osno- „Uzima se na znanje izvještaj direk- Ranko PRERADO VIĆ G NAPADIODBRANA cije o gornjoj stvari no Zem.(alj- vanog 1914. godlneubanfa- ska— op.aut.) vlada ne bi u buduće * Uskoro su o osnivanju „Jugoslavi- njalučkog „učeničkog sudskog lučkoj realcl, a čljl su članovl je“ bili obaviješteni tadašnji vladini mogla nikako odobriti tako blage procesa", članovima i pristalicama * zvaničnici u Sarajevu, a tamošnji list postupke učiteljskog zbora prema „Jugoslavije", održan je u avgustu £ početkom rata Imall I te „Hrvatski dnevnik" je u svome broju dacima, koji u prostorijama tudega 1915. godine (Džaja u pomenutoj društva i bez znanja direkcije održa- * kakve perlpetlje, što po- od 5. j una 1914. godine piše: knjizi tvrdi da je to bilo 1916. godine, „Skupština sejeodržalazaznanjedv- vaju javne sastanke... Još j e začud- što nije tačno). Iz različitih razloga £ kazuje I sudski proces ojice profesora, Srba, i za znanje nije, i ne može se razumjeti nikako, (izostavljanjem od strane sudskih * voden ovdje I u Travniku direkcije škole" (misli se na real ku — kako su dva tamošnja nastavnika, vlasti, mobilazacijom u vojsku, * * opaska autora). Odmah je iz uprave Popović i Mihić, makarsu vidjelidasu premještajem ili penzionisanjem * daci na sastanku u tudim prostorija- banjalučke Realke stiglo reagovanje profesora) nisu se na „travničkom * na ove insinuacije u pomenutom listu. ma, hladno to shvatili, a bila im je procesu" pojavili svi sa banjalučkog* £ Demanti glasi: „Potpisana direkcija prijeka dužnost, ako im se nije činilo sudenja. Osudeni su, poslije dužeg i * Početkom 1941. godineu Banjaluku um oljavaslavnouredništvo. danado- uputnim, da odmah na svoju ruku po- strogo vodenog sudskog pretresa, na * duzmu potrebne korake, da barem o * iz Sarajeva dolazi Lazar Oukić, inače pis iz Banjaluke, koji j e štampan u 125 po godinudana„tešketamnice“ Bog- $ tome smjesta obavijeste direkciju..." dan Jarakula i Ahmet Kulenović, uće- £ rodom iz Ključa a odranije poznat ba- broju „Hrvatskog dnevnika, od 5. lip- $ njalučkim srednjoškolcima kao na- nja, donese u prvom ili drugom na- Uskoro je otpočeo rat (poslije sa- nici, a direktor dr Kosta Krsmanović £ predančovjek i aktivista. O njeovam o rednom br oju slijedeć u ispravku: rajevskog atentata) i ondaSnje su na četiri mjeseca zatvora. Od ostalih došao po nalogu taj nog đačkog rev- 1. nije istina, na osnovu istrage — vlasti pohapsile i zatvorile veliki broj su osmorica osuđeni na po šest, a dv- t * olucionarnog društva sarajevskih da su na đačkom sastanku, koji je bio učesnika osnivačke skupštine ojica po četiri mjeseca „tešketamnice srednjoškolaca i studenata sa za- 30. travnja, povodom obljetnicesmrti „Jugoslavije", dake ali i jedan broj na- s odredenjem posta". datkom da nastoji razvij ati svijest kod Zrinjskog i Frankopana, bilaprisutna stavnika(čakidirektorrealke,drKos- Na sudenju u T ravniku , između os- & * istomišljenika među banjalučkim dvoj ica nastavnika; ta Krsmanović biva uhapšen, na talih, osuden je na šest mjeseci zatvo- * srednjoškolcima i mladeži uopšte o 2. nije istina, da se taj sastanak od- njegovo mjesto do 12. decembra ra tada dak, kasnije Ijekar drLjubomir * 1914. godine dolazi Mocnaj, kojegta- x!> osnivanju ovdje tajnog revolucio- ržao sa znanjem direkcije; M ilić iz Prnjavora (1893— 1973). go- * da smjenjuje na mjestu direktora dine), a koji je u toku NOB-a bio uče- * narnog đačkogdruštva. Koristećiveć 3. nije istina, dasejenatomsastan- ostvarenu aktivnost postojećih lite- ku govorilo protiv svega onog što je realke Mijo Poljak). U zatvoru se na- snik formiranje narodnooslobodi- * rarnih društava „Sloge" i „Slobode", Hrvatu najmilije, nego kako jeistraga šao, tako, veliki broj daka i nastavnika lačke vlasti i partizanski l iječnik. U sv- * kao i izuzetno valjano djelovanje pokazala govorilo se je samo o tome Velike realke, a svi zbog osnivanja i ojim sjećanjima na travnički proces učešća u radu .^J ugoslavije", društva * sokolskih društava oba sokola (hr- kakosuSrbi i Hrvati jedan narodsdva Milić je zabilježio: „Tužilac Vajnert iz vatskog i srpskog), Đukić razvija kod imena i kako treba medusobno da se koje je već na početku svog postoja- Banjaluke nas jegrdnoteretio, uz sva- * svojih vršnjaka i istomišljenika slažu i štuju..." nja onemogućeno u radu. ku novo tužbenu postavku pripisujući interes za stvaranje revolucionarne U demantijusekažeitodadirekcija i riječ— pojam — politika — na što * organizacije, a da bi u nju ušli ravno- Realke nije „prešla preko pogreške smo imali snage da se, s vremena na vrijeme, slatko nasmijemo jer je on * pravno i sa istim interesom i Muslima- daka - učesnika pomenute skup- SUĐENJE U BANJALUCI ni, poziva u pomoć iz Sarajeva štine", nego „daih jejavno, krozogla- I TRAVNIKU tom riječku baratao i tamogdjeona ne * „jednog Musliman a koji treba na snuknjigu.opomenulanaštetnostta- pristaje. Na optužbe je, najčešće, & * prvom sastanku da svojom rj ečitošću kvog rada". Skolske vlasti Zemaljske U O kružnom sudu u Banjaluci pod odgovarao i naš direktor, Krsmano- & ćim više pristaša pridobije..." Stvore- vlade zatražile su od direkcije Realke kraj februara 1915. godine počelo je vić, govoreći „da djeca, njegovi daci, * ni su tako, uz pomoć banjalučkih akti- da ih podrobnijeinformiše otome.au sudenje 35-torici optuženih učenika, nisu ništa kriva; a ako su oni krivi, kriv *> vista na planu zagovaranja povodu toga direkcij a školej e provela profesora i drugih ućenika (ovaj je po- sam i ja“. Dr Subašić, travnički advo- * * jugoslovenstva, svi uslovi za stva- istragu, te održala više nastavničkih datak poJankovićuaizsudskihdosi- kat, odlično nas je branio. Ali, eto, sve * ranje revolucionarnog đačkog dru- sastanaka na kome su profesori Mi- ja, dok Mato Džaja u knjizi je ispalo mnogo gore, po nas teže nego li na banjalučkom suđenju, bu- štva i ono je osnovano 30. aprila 1914. hid, Popović i još neki branili dakeod „Banjalučka realka" tvrdi da ih je tada & godine godišnjom skupštinom od- mogućih optužbi i insinuacija. O bilo na sudu 32 optužena) Od 29 op- dući da je travnićko „sudsko vijeće" * ržanom u dvorani Srpskog sokola (u tome je profesor M i hić ostavio tuženih ućenika bilo je 18 srpsko- bilo podložnijezahtjevima Zemaljske * & dvoriStu kafane „Balkan"), a kojoj je svjedočenje: „Pred Krsmanovićem pravoslavne vjere, 6Muslimana, četiri vlade..." * prisustvovalo stotinu mladih, uglav- sam sedržao(direktorom Realke tada rimokatolika i jedan grkokatolik. Od Milić je, inače, odmah po izricanju nom daka banjalučke realke. — opaska autora) kao da ja ništa ne profesora tu su bil i, izmedu ostalih, presude uspio pobjeći iz zemlje, stići * Dogadalo se to na dan pogibije znam o svemu tome, samo da bi on direktor Krsmanović, profesori Ska- do Svajcarske, a kasnije dospjeti i u Zrinskog i Frankopana, a pod lakše stekao uvjerenje da je sve to rid, Mihić. Na banjalučkom preteresu, srpsku dobrovoljačku vojsku. Neki od # izgovorom da seobilježava taj datum, skupa zlonamjerna podvala „Hrvat- koji je trajao sedmicu dana i za svo travničkih osudenika su ekskivirali te uz znanje dvojice gim nazijalskih skog dnevnika". Jedini je za to znao vrijeme trajanja pretresa sudnica je „tešku tamnicu", dok su drugi ipak * profesora (a možda i samog direktora još Pero Popović, a jasam tojošsaop- bila dupke puna, a svjedoci su dobrim „odležali svoje". Uglavnom, ovim je * realke) Riječjeo profesorima lliji Mi- štio Franji Violiću, kao svom dobrom držanjem pomogli ublaženju kazni, sudenjem stavljen pečat na rad i post- hiću i Peri Popoviću, ačinjenicadasu prijatelju. Nikom više od profesora utvrdeno je da samo dvojica optuže- ojanje Đačkog literarnog društva znali za rabotu svojih daka osni- nije bilo poznato pravo stanje stvri. nih (Jarakule i Đukić) snose „Jugbslavija", a tek poslije drugog vanjem novog društva potvrdena je i Zahvaljujući profesorima: Pavičiću, odgovornost za sve, koji su blaže svjetskog rata je, ponovo, otpočela * njihovim angažovanjem oko odbrane Skoku i Violiću, kao nastavnicimaHr- kažnjeni, dok su svi ostali oslobodeni aktivnost dačkih literarnih društava, Xi* društva u upravi Realke, kaoi odbrani vatima jugoslovenski orijentisanim, optužbe. Ali vlastima je to biločudno- udruženja i sekcija u Banjaluci. od optužbi na poznatom đačkom ba- čitava rasprava na profesorskoj sjed- vato, odredile su istragu i protiv * njal učkom procesu. Novoosnovano nici uzela je onaj pravac, koji smo ja, sudskog vijeća i branilaca. azakazan * đačko literarno— revolucionarno dr- Violić i Pero Popović željeli, tj. stvar se je novi pretres u Travniku. (Sutra: BUĐENJE uštvo zvalo se „Jugoslavija" i po zataškala, bar privremeno Pretres u Travniku učesnicima ba- ,,MLADOSTI“) ^ f t f t f t f t f t f t f t f t ' f r i t i ? f t f t f t f t f t f t i t f t i z f t f t ' f r i z - f a f t f t i t ' f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t f t &

Kada je. nekoliko minuta kasnije. izašao KRIMI ROMAN u NASTAVC IMA (27) Desetak minuta kasnije seli se u kola i up- na ulicu, osjetio je da ga cijelo tijelo bol i. To- utili se kasjevernom dijelu grada, gdje se nani ga je dobro izudarao, ali ni dalje mu nije lazila galerija „Ferston", odmah do zgrade bilo žao što mu se nijesuprotstavio. Jer, mo- ispred koje $u se fotografisale Džoana i gao je da računa da su izravnali raćune i da njene tajanstvena prijateljica. Lako i brzo su smije da zamoli Tonia za pomoć. ako mu stigli do cilja, a kada su ušli u zgradu odmah zatreba su nabasali nastarijuženuukućnoj haljini is ZAČARANI KRUG viklerim a u kosi. — Dobar dan — ljubazno ju je pozdravio xxx Semi. — Tražimo Vanesu Lun. riše sa svoje liste sum njivih. a ubrzo poslije — Stanovala je kod mene, ali o d je lila se Ema Bekon je naglo otvorila vrata prišla — Drago mi je — prošaputa Semi. toga ispostavilo se da ni Toni, uprkos, sum- još početkom januara. Da li ste v.i u nekom Semievoj postelji i, spustivši ruke na struk — Dugo vas nisam vid|ela... niste valjda njivoj prošlosti, nema nikakve veze sa zl- srodstvu s njom? mrzovoljno ga odmjerila. U kući je već nek- odustali? oćinom Posljednja nada bio mu je doktor oliko dana vladala zategnuta atmosfera jer — Tako nekako. Oskar Alen, koji je tvrdio da ne poznaje Semi je neodredeno slegnuo ramenima, a Semi nije izlazio iz svoje sobe i nije želio ni s — Da li ste pronašli Vanesu. Džoanu. Konačno, kada je još jednom na- Sara je brzo objasnila da je Vanesina sestra kim da razgovaram. Sara se spustila na ivicu njegove posteljei od tetke. vratio do njega i kada mu je otvoreno rekao bez pitanja uzela bocu s viskijem. Otpila je da je bio kod medicinskesestre koja jeneka- nekolio gutljaja i zadovoljno jezikom obliza- — O dlićno! Podite sa mnom... daću vam — Hoćeš li da jedeš? da radila kod njega, Alen se povukao. Priz- la usne. koter s njenim stvarima. Odselila se preko — Neću — procijedio je, oslonivši se na nao je da je Džoana bila njegova ljubavnica, — Znam gdje mogu potražiti tu djevojku, noći, što bi se reklo. Cudna djevojRa. misli- laktove. — Molim te budi tako dobra i ali da je ta veza veoma kratko trajala i da se. ali mislim da nema svrhe — rekao je tiho. — la sam da joj je lijepo kod mene. od leprSaj nakon raskida, nije više viđao sa njom. Po- Namaltretirao sam se i dosta mi je svega. — Kako to razgovaraš sa mnom?! I hoću nudio jeSemiu da zajedno odu upoliciju ida — G luposti! Tvrdim vam da je Džoanaod nje 2ena je krenula uz stepenice i Semi i Sara konačno da znam šta se događa u ovoj kući. pred njim da izjavu. Poslije toga nije imao uzimala novae, ili drogu... to nije mala stvar požuriše za njom Lana i dalje odlazi redovno nagroblje... sada više Sta da traži. Izvinio mu se i odustao od — Možda si u pravu. si i ti počeo čudno da se ponašaš. daljeg traganja. Svi koji su bili na bilo koji na- — Saćekaću vas u drugoj sobi. Obucite Znate, ja nisam od om h koji se m ijeiaju — Sve je u redu. Umoran sarr ri to je sve. čin umiješani u DŽoanin i Rejov život. se... ići ćemo zajedno! u tudi život. Godinam a držim samice i... Obeć avam ti da ću iduće nedjelje poćeti da eksponirali su se do kraja i od njih nije imao — Da li znate njenu novu adresu? — pre- knu je Semi, osjetivSi da bi bila u stanju do radim. viSe Sta da izvuče. Semi se nasmijeiio. Pristao je. Nije viSe — Dobro, postavila sam sto... ako se Vrata su se ponovo otvorila i Ema je, neu- podne da priCa o tome kako je dobra bio raspoložen da traga za bilo ćim, ali je gazdarica. predomisliš, ručak te čeka. lazeći, ironićno doviknula: želio da izade iz kuće i dase ižćupa iz apatije i Kada je Ema izašla. Semi je izvukao ispod — Semi, imaš posjetu Jedna mlada, pretjeraneopuStenosti postelje bocu sviskijem. Otpio jemalobi pri- uglađena dama, 2eli da te vidi. Dok se oblać io, ćuo je Emu i Saru kako 2ena se okrenula na trenutak i vrijednoga palio cigaretu. Prošlo je skoro mjesec dana Pojavila seSara, sasvojim luckastim traki- razgovaraju. Djevojka se ozbiljnim glasom odmjerila. otkako je odlućio da preduzme nešto i sada, cama u kosi, u tijesnim farmerkama i raspitivala za neke kulinarske recepte i Ema — Vi kao da sjedite na uiim a. Pa malo prije nakon napornog traganja. beskonaćnih debelom, ogromnom vunenom džemperu. joj je spremno dijelila savjete Malo je falilo sam vam rekla da je odjednom, bez ikakvog razgovora i batina čak, bilo je vrijeme da se — Pomirilasam sesTonijem! — uzviknula da prasne u glasan smijeh, jer je bio siguran objaSnienja, napustila staru. povuče. Saznao je puno. ali ipak malo, da bi je razdragano. — Sve je u redu... oprostio mi da Saru interesuje kuhinja isto koliko i vege- došaodo istine. Prvo je morao Vensadaizb- je tanjanca meso. (Nastaviće se) ШП nedjeljm liLAS humor SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985.

BLAGE KOSINE POSTSKRIPT UM * Referendum je demokratski način odlu ć ivanja o onom što je ve ć o d luče no! ххх VOŽNJA Ф Ne o b raćajte pažn ju n a krče nje u sto'maku. To su neo- pravdane glasine! xxx Da bi sestaloukrajsamovoljipo j e d in ih t aksistau Bihać u d o n esena je odlu ka prema koj oj se u tu * Od velike ljubavi prema narodu. sve v iše zaboravljaju uslužnu djelatnost uvodi više reda. Uz ostalo, za- čo vjeka! Xxx ključeno je da ubudućetaksistanećesmjeti kre- nuti s mjesta dok ne uklju či taksimetar. 0 Nast avlj a se seoba Slovena, upr avo se sele iz himne! Bišćanima, dakle, predstoji nova vožnja.

XXX RAZLOG * Sloboda govora je zagarantovana. Možete reći šta god hoćete o — sebi! Nikad do sada u Sanskom Mostu nije b ilo ххх to l iko uličnih prodavača novogodišnji h čestitki 0 Nije n aučio da piše ali to mu ne smeta da diktira! kao ove godine. No, s obzirom na sveopštu sku- XXX poću, mnogo je više prodavača nego kupac a. I Očito je da predstoje — usmena čestitanja! * P roleter n ekad nije imao ništa. Nema nidanasosimštos tim ništa-samoupravlja! ZAKAŠNJENJE I ххх 0 Čudan mi t aj kapitalizam Vjekovim aegzistira, atvrdeda U nastojanju da se poveća polj oprivredna pr- j e truo! ' XXX oizvodnja i nagrade oni koji toj privrednoj grani daj u poseban doprinos, u Mrkonj ić-Gradu j e »Nafakultetu jeutolikogladzaznanjem.sadgladujepred osnovan odbor za takmićenje poljoprivrednika zavodom za zapošljavanje! tog kraja. ххх Nakupci i prekupci se inače takm iče već odavno. 0 Z a mlade nema posla, pa oni i ne traže da rade već da su zaposleni! Him zo SKORUPAN I Savo BORKOVIĆ

KRATKA HUM O RESKA EPIGRAMI USLOV ISPIRANJE M aksim alac Da bi dobili zaposlenje lako tri čiste imam — Prvo je dobio dobar honorar umjesto molbe izgleda JA PROTIV MENE za iscrpnu analizu krize nekima je potrebno da pokaže drugarsku kritiku primam. a zatim je za du pli Car samo Po pita n ju h igijene, Kom e god nešto kažeš, Ijuti se bol|e. Onda odriješim vreću ob- izanalizirao krizu analize fotografije oca majke ili bar opet kritik uju mene. I kad si u pravu i, naroćilo, kad ni- razloženja: Nije istina da nam d|eda. si A ne m ožešda ne kažeš. naku- privreda loše posluie pogle- Brod restoran Usvojiše čudnu mjeru, pi s e u te bi,na d m e tepapucaš As dajte samo koliki su trbusi naših Umjesto da vodu pluži hoće mozak da mi peru. pucanjem, ponovo l|iitnja — na- privrednika! Ni|e produktivnosl REZULTAT na niskom nivou već je nam ntvo parobrod se provodi na vodi U glavi se misli stisle, rušavan|e javnog rcda (gdje ga i noćmcima većerinku služi ima) i mira (ko ga ima) mzak! Izvoz je sve veći - ako tu da mu poteku što veći prihodi Na radnom mjestu peplašene i — pokisle. Ondajakrenemprotiv — merte' uraćunamo i izvoz čovieka nase je davala sve od sebe. Biću riban, nema druge, D irektno u brk. la ko n em a m b rko - najveće bogatstvol A da stvarno na poslu Ako siromašini profesori dieci i Uzvratni gest opraće mi i — vijuge. va, nema vezem oguiasebisvašta sagorijeva, konstatacij e — bar se ja razumijem sa sobom govore da sm o bogati, djecn više K om plim ent je ruknuo asketa su tačne, lićni dohodak nisu naivna i to ć e dashvatesamo ne znaj ući šta hoće koketa Čim u sutra nemam vjeru, Prvo ist resem što mi se nakupilo јој je nedovoljan, ali zalo hoće mozak da mi — peru! tokom godine i d o k govorim pa- kaošalu svojih ućitelja' Sverijekc Kompliment joj uzburkao damar ima dosta djece vanbračne. ne idu nizbrdo. ima ih ko|e poje- tek toliko da mu pljusne šamar' žljivo slušam - sebc Za ućtivos! Milomir Stamenić B. M ITROVIĆ sebi skidam кари lako joneniam dinci guraju u suprotnomsmjeni' Nije ist ina da nemamo pokoieg Zimski randes Mogu ja sebi svašta da činim Zašto privreda slabo poslujc? prosiaka i u sistematizacijama Autobuske kasne grdosije Zašto je p ro du ktivnost na niskom p o g leda|tepravilm keoraspod|(;li a polove grije ulična masaža mvou? Zašto je neriješono pi- lićnih dohodaka1 Nije istm a dn Kad se tome dodaju fine impresiie tanje obrazovanja7 Zašto je pod- pojedmci odmah nisu krenuli u može da ispadne seksi-reportaža bacio izvoz? Zašto djecu u škola- komunizam — izbroite mili- M ilan B O ROVNIC A ma učimodajenašazeml|abogn- jarderel Nisu svi pametm m pri|e ta pa djeca kad dodu kućnma dolaska na odgovara|ući položai M utljavina traže od roditelja više nogo što ovi -r- koliko nas |e posli|e biranja imaju i tako dobijaju batine9 nekog na пеко miosto reklo sebi Kakoodredeni krugovi Zašto nam rijeke stalno idu baš sam budala1 Lopovo na- im aju male tajne nizbrdo'l’Zašto u sistomatizacija- gradu|emo. ali ne nagraduiemo1 šfa ćemo danas „žvakati' ma nem am o prosieke kad ih Red ćemo da nemamo strujanja iz njihove kuhinje bajne? imamo pu ulicama. oko bolnica. to su samo promaie. a medicinari na trg ovima9 Zašto prvo msmo kažu da promaje msu štetne' Mo- Poltron stvo išli u komumzam pa otuda, iz žda ti u inostranstvu i nelaiu pro- blagostania polakogradilisocija- tiv naše zemlje već se plaše svoje Gmizavac ne krije noge lizam. a ne s kreditima i zajmovi- sjenel naprotiv. mola se i puzi ma’ Zašto nema elektrike kad Eto. vidite kako je mem1 Toliko a ako treba može im am o t oliko struianja? Zašto uzvika da sam istresao nekome i putanju da suzi. smo svi pametm dok ne dodemo drugom ili bih bio premlaćen I na odgovarajući položaj? Zašto i predat sudiji. U najmanju ruku Pobjeći negdje... lopove na nagradu|emo po ućin- bio bih proglašen kao rasipnik ku'J Zašto nnm n e ko lam o u inost- uzvika! Da je govorjti o zdravlju ranstvu la|e protiv svoje zemlje Ovako, sjeo sam poslije sveqa u planini kod stada koza, kad naša zemlja ima dovol|no sa sobom i popio po jednu Ijntn biti zdrav ko dren pravih lajavaca? jednu ja, jednu mem živ a hladan ko boza. Takoiasebi Drugi bi sebi uzeli nešto bol|e i o sebi govorili na|- S lo bodan JANKO VIĆ T a tin sin Primjereno tatinoj moći 0 Cio njegov život je bio hod po mukama Ali po tudim sin odgovara „honda" AFORIZMI * Nekada su se krstili u crkvi Danas se krste pred izlozima da u nekakvoj provinciji H akija A vdić izigrava ..džems bonda '. * U Marksovo doba kapital se stvarao radom Danas se on stvara neradom. * Za niz pitanja nemamo ni odgovora ni odgovormh Putevi #Na poslu jebio primjeran. Svešto bi mu serekloslušaoje. aradioje * Sta vrijedi što imam srednja primanja kad ne mogu sastaviti kraj s po svome. krajem. Presaviješ tabak 0 Svi se slažu da je rad osnov života Mnogi medutim, udobno žive i * Da bar imamo toliko hidrocentrala koliko opštinskih brana i molbu napišeš strućno, bez rada. 9 Nešto smo pobrkali s vremeno Dugove smo pomjerili u naredni a produktivnost u prošli vijek. ali je ne pošalješ * Nekada je važilo pravilo gdje god nadeš zgodno mjesto tu voćku nego je odneseš „ru čn o" posadi. Danas na zgodnim mjestima niču fabrike. * Potrošačima su i jabuke postale zabranieno voće. * Sve je manje kulturnih sve više finansijskih zadužbina * Pošto su doveli preduzeće na rub propasti, ostalo im je samo još Vojo G R U B OR da učine, u cilju njegovog spašavanja, korak naprijed * Još uvijek više cijenimo solomunska nego vlastita rješenia Abcluiah Oaul

j U d ecemba rsko m bro ju hum o- — Zenice. žemce mo|a, probudi se. samo nijedne ćašice Poćeo sam da koristim rističke sveske „Ježov hum o r“ sam se šalio malu laž sve č e ić e i ćešće i na kraju sam do I hu mo reska „ČAROBNA REĆENI- — Žta se to desilo sa mnom-promrml|ala gurao dotle da sam ienu budio samo da mi ČAROBNA je |oš u nekom polusvjesnom stanju C A“ koju je napisao n aš mladi sa- skuha rućak, a sve ostalo vrijeme sam ie — Ma ništa. sam o si se m alo onesvi|estila držao u nesvijesti. Ona se i daljenićega ni|e radnik Dragan KESIĆ proglašena REČENICA — Onesvijestila-naglo je otvorila oći- sjecala i stalno je sanjala stan, samo sada I je za hum oresku mjesecauznagra- znaći sve je bio samo san, a tako je bilo već ćetvorosobni. Jednom sam stvarno dodu od 5000 din. divno. Zamisli. sanjala sam da smo dobili bio stan ali sam ga se odrekao u korist kada |e na drugom programu biofilm, tečim stan, mali, jednosobni ah naš Tako sam bila kolege koji je imao već troje djece i ćekao Čestitamo a za naše čitaoce sam otvorio vrata naše malecke iznajmljene sretna. četvrto Nakontogasampostaonajpoznatiji o bjavlju jemo nagrađeni rad. garsonijere veselo sam uzviknuo. Izgleda da se mćega ni|e sjećala Odlučio čovjek u preduzeću i predmet stalnih svada — Zdravo Ijepotice, dobili smo stan' sam da to ispitam oko toga jesam li svetac ili budala Kao što sam i očekivao . uz priličnoglasan — Zaista divan san-rekao sam-ali kako ti Ja se i dalje koristim svojom čarobnom Akoželitedaobradujete ženu. onda joj tresak se srušila na pod i ostala da leži na nje- se desilo da se onesvijestiš? rećemcom a žena sada već sanja vilu sa kupite cvijeće ili je izvedite negdje na veče- mu bez svijesti. Odvukao sam je do kreveta — Neznam.Sjećamsesamodasambrisa- dvadesetak soba, velikom baštom i ru; ako želite da okajete neke svoje griiehe. jer ipaknijeimalosmis ladaieostavimdaleži la sude i mSta vise Sta se to dešava sa bazenom itopiseod milinedok mi za vrijem e onda morate malo više da ispraznite džep i na podu. mogla se prebladiti, a i smetala mi mnom? rućka priča o tome kako se divno provodi mo kupite |0| neku bolju haljinu, možda nešto je tu. Upalio sam televizor, otvorio bocu pi- — Ništa, ništa. ne boj se. samo mala u njoj I kaže da jedva ćeka da se ponovo one- od nakita. na primjer zlatnu ogrlicu, ili. ako va. izvalio se u fotelju i nakon više godina vrtoglavica-umirivao sam je , . svijesti Tu zel|u joj vrlo rado ispunjavam i su grijesi veliki, bundu; a akoželite da vamse prvi put na miru odgledao utakmicu Malo Nićegasenijesjećala Patoje idealno, po- uopšte ne shvatam one ljude koji stalno žena zaista obraduje, da je zaista šokirate. kasnije počela je da se budi. a moram da mislio sam, kakve mi sve samo mogućnosti prićaju o stambenom problemu Sta ćevam I onda morate dobiti stan priznam da sam se pomalo boiao šta će se to pruža Odlučio sam da odmah iskoristim stan mene sada više ni puškom niko ne bi Ja nisam dobio stan, niti sam imao desiti kacia joj kažem da sam slagao i da od priliku. |oš jednom sam joj rekao da smo do- mogaanatjerati da gaprimim, pa makar bioi ikakvog posebnog razloga da o braduiem stana nema mšta Ipak sam skupio hrabrost, bili stan, nakon čega je ona opet pala u ne- od sto kvadrata i u strogom centru qrada ženu, ali sam ž e i'^ da na m iru n a T V — p >gle- d o n io jo i ćašu vode i poćeo je blago svijest i izjurio van da se nadem sa starim ^^amdam ^utakm utakmicu icu koja je igra la u isto vrijem e drm usati druStvom sa kojim već odavno nisam popio Dragan Kesić ) > * » . » > ' <*<~v -~»Vr

UBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. enigmatika nedjeljm GLAS

ZOO POMICALJKA PEĆ ZA 31. SLIKA SPALJI- DECEM' SAMOGA VAUJE BAH SEBE MRTVACA /ш р /

VREĆA

izumrlo AZIJSKO OKTOPOD GOVEČE FOKA LABUD GRČKA LET I PAS BOGIN J A N ETOPIR NESREĆE

Lijt'vo, desno CIGANIN > m iči, slaži, još tri stvora tu potraži! ZADAH IZ USTA IND1KEKTI NA RADOST DJECI PRIPADN. STARLETA GERMANS- VOOORAVNO: 16 DAN KOJI SVA DJECA S KOG KOJI DOLAZISVAKENOVEGODINEI DJECI DONO- plemena NESTRPLJENJEM O C EK U JU . 17 H om erov spjev. 18 Sl DAROVE, 5. Izraelski lučki grad (narandža!). 6 Ime Osoba izrazite nastrljivosti, 19 Elektncna naprava za slikara Murtića. 7 Uzbekistanski muzički instrument, MAKEDCN- prenošenje govora na daljinu, 20. Dio sake, 21 Zensko slićancimbalu. 8 Trajnov ladanje nekezarazne bolesti. SKO IL I ime. Inoslava, 22. Inicijali gitarista Kalcine, 23. Naša 9. Stara mjer azazem lju, 10. A ustrijska novinska agen- OVA NAPOLJE! CRNOGOK- alirmacija. 24 Evo, eto, 25 Kratica zavelemajstora, 27 cija, 11. Period od 24sata, 12. Auto-oznakazaOsijek. SKO KOIO Inicijali književnika Mažuranića. 28 Spustiti se 13. Snovi, 14 Ime U ievića. 15 M jesto kraj O patije. 20 (2-3) avionom. 29 Odgoda placanjadugova.30. Glavm grad He mi jsk I element (znakLi). 23. ImepjevačiceSvobode, Brazila 24 Imeamerićkog lilm glumcaFlina,25 Oborzaovce, "DOMAĆA USPRAVNO 1. Lirska pjesma nadahnu la 26. Kratica Međunarodnog pozonšnog instituta , 27. G.MANDIĆ TVOHNICA oduSevljenjem nad ćulnim užicima. 2. Ime filmskog Mjera za zemlju (mn ). RUBLJA" qlumca Ginisa. 3. Velika afrička rijeka. 4 STAR AC POMICALJKA VELIKO JEZERO PLAVAC U SJEV. P0SLIJEP0N0CNI DIJALOG GRAŠEVINA AMERICI (dvostruki anagr am) MOSLAVAC POZNATI U ZLATU si ogledaš ŠIPON ESTCNSKI lic e , DREN A K 6AHIST, ON: SVIRA TANGO NADE! JIVO lije p i grade ispod OKATAC KCKJI u Ma jevicc! Lijevo — desno NAROD- makni, jasno, HOJ ( NLGuberov i c ) (M.Guberov i ć ) (A.Bu ijan) još dva vina PJESMI popij slasnol

D. Marković

MAGIČNI UK LABIRINT BE. DIS, I, GO, MO. NI. NOST. Rl, Rl. SA. SNJE, SE. STE, TE. A. CA. Cl. DE. DJED. EM. LAC, LE. MRAZ, NA. N I, PA. PI. PRA. Rl. TRIKT. VIĆ. VlC, VO, ZGA TE, TI TI, TI, TI, TIS. Gladni mis mora do hrane kroz labi- VODORAVNO I USPRAVNO : 1. VIDIGORNJICRTE2! 2 Nesanica. VODORAVNO I USPRAVNO. 1 VIDI GORNJI CRTEZl . 2 Osobe rint pun opasnosti. Put mu je otvor en 3. M jesto gdjeje harao požar. 4 Podučavatelp m ladih učenika. odg- koje se bave prenošenjem misli, vidovitošću . 3. Upala žlijezda. 4 samo do jedne vrste hrane. C ime će se ojitelj. nadstojnik (fr ), 5. Naša pjevačica zabavmh melodiia, Nena. Sljedberiici ućenja koje zagovara iskustvo kao temelj svega, 5. m iš oslad it i : sirom ili jajima7 6. Okrug, podrućje oblast (u nekim zemljama). S atelit, trabant, 6 Nabadati na vrh M SPASO JEVIĆ M SPASOJEVjC

FILMSEI NARODNI RAZDOB- POP - 0DB0R M AiASSKI PREDGRA- DODATAK CENTAR NOVIKA SPRAVE, SNIMA- LJE OD NAGA VRTNJE PJEVAČ OPSTINE PIJANIST £E PRAGJ UGOVORU NOVOST NAPHAVE TELJ /GEZA/ 8 GODINA /an/ TOPIĆ PINTER / s k r /

NOVOGO- DIŠNJA ŽELJA

PODSTI- OPUS CAJHOST STRABO J AMSKI MUŠKO PLIN BROJ IME UBIJENE GLUMICA DIVLJ AČI GARDNER CIGASIN > FRAKCOa RIJEKA U KBJIZEV- ITALIJI NACIN P0NAŠA- TERIČ NJA/fr/ TOPLI MUSLIM. OSOBA OTOK MUŽK0 KRIT KOJA IME ČITA BARIJ SVEČAUI PISAC RUČAK CANKAR 4.SL0V0 DAN KADA RADI JUS DJED MRAZ DIJELI POKLCHE SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. SL

IN MEMORIAM Dana 29. decembra 1985. godine navriava se četrdeset tužnih dana od smrti naše drage i nikad TUŽNO SJEĆANJE NA PLEMENITI LIK NAŠE neprežaljene DRAGE KOLEGICE I NASTAVNICE

MINKA BALAGIĆ rodena JOVANKE SLADOJEVIĆ DELALIĆ MINKE rođene KURIJA BALAGIĆ, rod. 29.12.1982 — 29.12.1985. Toga dana u 12 sati posjetićemo njengrobiodatidu- ' DELALIĆ inu poštu. Ujedno zahvaljujemo kolektivima UNICEP EXPORT-IMPORT-a, Dj ečijeg vrtića „NaSa djeca", na$oj mami: Gradske mljekare i „Incei-Beltan", te svim komšijama i njeni INDAiBRA C O UĆENI CI I KOLEKTIV prijateljima na izrazima saučešć a i učešću na sahrani. 054015 OSNOVNE šKOLE ..KASIM HADŽIĆ" o Za l o š ć e n a PORODICA BANJALUKA 053987

Dana 28. decembra 1985. godine navršava se godina D a na 29. d e ce m b ra 1985. g o d ine n a vršavaju S neizmjern im bolom obavješta vamo prijatelje dana od smrti našeg dragog supruga, oca i djeda se tri g o dine od prerane smrti dragog supruga i da je naš dragi oca SRETKA (OST OJE) MANDIĆA iz Bosanske Dubice S bolom, sjećanjem i lijepim dr MILAN uspomenama vječno ć eS ostati u našim srcima. LAZIĆ PORODICA Ijekar iz Sanskog Mosta 053995

IN MEMORIAM OSMAN preminu o dana 26. decembra 1985. godine. TALOVIĆ Sahrana će se obaviti dana 28. decembra 1985. 28.12.1977 — 28.12.1985. ENESA SMAJIĆA godi ne na Gradsj^om groblju u Sanskom Mostu u S neizmjemom ljubavtju i 13 sati. poštovanjem OŽALOŠĆENI: NJEGOVI NAJMILIJI su pru ga NEVENKA, sin BRANKO , kćerk a Tim povo dom prilažemo Hvala svima ko j i ga se sje ća ju. BRANKICA, brać a: DRAGOLJUB, LJUBOMIR i Udruženju dist rofićara Ba- OŽAL O š C E N I: RADOSLAV, sest ra LJILJANA, snahe, zet MA- njaluka uobičajeni prilog. s u p ru g a i djeca RIO, unu k ZVON IMIR i ostala rodbina Na prilogu toplo zahva- 053986 Ijujemo Udruženje distro - 054027 fičara Banjaluka, A.Sere- meta ,,L“, tel. 30-746.

Dana 29. dec embra 1985. Dana 28. decembra godine navriavaju se čet iri 1985. godine navriava tužne godine otkako nas se godina dana otkako zauvijek napusti tvoj pleme- nas je zauvijek napustio niti lik naš voljeni otac ĆAMIL MUHURDAREVIĆ

OŽALOŠĆENI: supruga ISMETAiporodica ARNAUTOV IĆ 054030

Dana 29. decembra 1985. RADOJICA 1 MILENKO godine navriava se godina dana od smrti naše drage 1950 — 1982. LAKIĆ 1952— 1983. majke, supruge, svekrve i MUSTAFA bake RUŽE GLAVAŠEVIĆ Izgubismo vas prerano, ali ste vječnu kuću i okititi je cvijećem na DUŠANKE groblju Borik u Banjaluci. S ljubavlju i lugom neprestano u mislima svojih naj- MAKSIMOVIĆ PORODICA LAKIĆ uvijek čega se sjećati toližih. Dana 29. d e ce m b ra 1985. g o - Toga dana u 11 sati posje- d in e u 11 sat i p o sje tićemo njihovu 054014 tić emo njen grob i zakititi sin AVDO i kć erka cvijećem. DIJANA OZALOŠĆENA 054026 PORODICA 054020

SO U R „R U D I C A JA V E C “ SOUR „KRAJINATURIST" BANJALUKA HOTELSKO— UGOSTITELJSKA RO PROFESIONALNA ELEKTRON IK A RADNA ORGANIZACIJA OOUR MJEŠOVITO UGOSTITELJSTVO OOUR — šTAMPANE VEZE BANJALUKA Na o snovu č lana 23. i 24. Pravilnika o radnim odnosima te o d lu k e K o m isije za Na o snovu odluke Komisij e za radne odnose OOUR-a Sta- radne odnose OOUR-a Mješovito ugostiteljstvo od ržan o dana 21.11 1985 g o - mpane veze, raspisuje .. _ dine raspisuje se: OGLAS OGLAS za popunu poslova i radnih zadataka na neodredeno vrijeme 1. POSLOVI POSLUŽIVANJA GALVANSK IH AUTOMATA za prijem radnika na neodređeno vrijeme METALIZACI JA PLOČA — 3 radnika Uslovi. — kvalifikovani galvanizer ili kvalifikovani hemičar — radno iskustvo 2 godine 1. KUĆNI MAJSTOR- pitom za maSinistu parnih — potvrdu o radnom — RUKOVALAC POSTRO- kotlova i posuda pod pri- isku stvu JE N J A G R IJANJAIVENTI- Poslovi su sa posebnim uslovima rada i za prijem u radni tiskom sa 6 mjeseci radnog odnos dolaze u obzir samo muškarci. LACIJE... 1 izv. isku stva . Prije izbora izvršiće se 2. NASTAVNIK PLIVANJA pod 2.) traži se VšSzavrše- provjera radnih i stručnih 2. PRIPRAVNIK ZA POSLOVE STAMPANJA SLOZENIH — DOMAĆIN BAZENA... 2 na škola za nastavnika sposobnosti. POZICIJA 5 radnika izv. Prijave slati na adresu: fizičkog-zdravstvenog vas- Uslovi: — kvalifikovani hemičar ili kvalifikovani grafičar U s lo vi: pitanja sa 6 mjeseci rad n o g HURO ,,Kontinental“, O sim z a ko n om predvidenih isku stva . OOUR Mješovito ugos- u slo va k a n d id a ti tre b a da is- tite ljstvo, Kadrovska služba Izbor kandidata vršiće se prema posebnom kriterijumu. punjavaju i sljede ć e p ose- Svetozara Markovića bb, u Uz prijavu na oglas priložiti foto-kopiju diplome i potvrdu o Uz moibu priložiti sljedeće radnom iskustvu. bn e u s love: d o k u m e n te : roku od 8 dana od dana Nepotpu ne i neblagovremene prijave neće biti razmatrane. pod 1.) trail se SSS— VKV — dokaz o školskoj objavljivanja u listu ,,Glas“. Prijave dostaviti putem pošte na adresu: SOUR „RUD I m a šfnski tehničar ili VKV odnosno stručnoj spremi Nepotpune i neblagovre- radnik metalskog ilielektro- meno podnesene prijave Č A J A V E C RO PROFESIONALNA ELEKTRONIKA, Kadrov- — original ili ovjerena foto- ska služba, 78000 Banjaluka, Braće Pavlića 23 A. smjera, sa po lo že n im is- kopija svjedo ć anstva. neće se uzimati u ra zm a tra n je. Rok trajanja oglasa je osam dana od prvog narednogdana od dana objavljivanja u listu ,,Glas“ .

r SUBOTA i NEPJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. k O n k llTS i ' OCflćlSi nedjeljni GLAS

PRODAJA Z E M U lS TE AUTOMOBIU PRODAJEM četrdeset dunuma zemlje, 10 pod šumom. ostalo djetelina i Itvada pogodno za do- PRODA JEM automobil гепо 9 star tri godine. up- maćinstvo, cijena povoljna. posjed se nalazi ne- itati na telefon broj 54-028 ili telefon broj 41 -256. Ba- njaluka daleko od asfaltiranog puta Nova Topola -Srbac Informacije na telefon broj 078/51-783. Ulica braće 054011 B u k ić a broj 21. Jović. Banjaluka PRODAJEM automobil TAM 2001. kiper. kabinu i šasiju za tam 2001. godina proizvodnje 1976, telefon 053909 broj 751-565. Banjaluka. PRODAJEM jedan dunum zemlje sa kućicom i st- rujom u Trnu i tri dunuma šume u Jablanu Telefon 053929 broj 41-377. Banjaluka PRODAJEM automobil vartburg de lux. godina pr- oizvodnie 1978. registrovan do mjeseca oktobra 053950 PRODAJEM gradevmski plac od 606 kvadratnih me- 1986 godine. javiti se na adresu: Ulica Petra Mećave tara po povoljmm uslovima Upitati u Ulici Vida N| broj 30 svaki dan od 15.30 do 16.30 sati. Banjaluka ežić a b roj 32, prenos se m ože iz vršiti odmah. Banja 053899 luka PRODAJEM automobil zastavu 101 gtl 55. godina proizvodnje 1984. telefon broj 756-338. Banjaluka 053953 PRODAJEM plac 1.000 kvadratnih metara s pod 053970 rumom. posjedujem gradevmsku dozvolu i svim p ri PRODAJEM automobil kamion tam 5000 sanduća- ključcima u Ulici 2arka Zgonjamna kod ..Kosmosa ra. s novom ugradenom kabmom. remontovanom telefon broi 21-577, Banjaluka mašinom i remontovan generalnosanovimgumama 053957 na pogonu BjelajcekodMrkonjić-Grada.ZivkoCig- oja PRODAJEM placeve za gradnju u Trnu kod ..Balkana". telefon, struja i voda ima|u. pitati na 054008 telefon broj 830-393 od 19 do 20 sati Banjaluka 1-2 KUĆE 053961-962 PRODAJEM tri dunuma zemlje i dvorišnu zgradu na PRODAJEM kuću sa ugostiteljskom radniom na Tunjicama. ToneGagula. Banjaluka povoljnom mjestu. uhodan posao. telefon broj 756- 053965 335. Banjaluka PRODAJEM u Sekovcu kod Bosanskog Petrovca 1-2 deset hektara zemljefsume. Iivadevocnjaci) telefon 054048 4ro| 30^599 Banjaluka 1-2 PRODAJEM novu useljivu kuću u Mrkonjić-Gradu. 053912 Ulica Omera Maslića broj 7. obratiti se na adresu PRODAJEM ? 320 kvadratnih metara zemlje i mini E nisa C am o. U lica Radojke Lakić broj 1. telefon broj farmu za svinje u Drago ć aju poied asfalta stare 076/45-377. Bijeljma 1-2 pri|edorske ceste Informacije na toMnn hioj 19 053852 745 B anjaluka 1-2 PRODAJEM povoljno veču nedovršenu dupleks 053977-78 kuću jedan ili oba dijela. telefon broj 23-324. PRODAJEM placeve pripremljone z.» privatnu gr.i B anjaluka. d n ju ku ć a u Ulici Vida Nježića Upitati Draqica St 1-7 rukelj. U lica V ida N ježica broj 19. telefon b roj 751 - 0533655 073. Banjaluka PRODAJEM tri kuće u jednoj. bife uhodan. odmah 1 useljivo. telefon broi 078/47-711. Banjaluka. 053767 1-2 PRODAJEM zemlju u Cesmi Josip Duvnjak Ulica I 053879 krajiskog proloterskog batdljona broj 35. Banjaluka PRODAJEM vikendicu. nedovršena. u Glamoćani- ma. mformacije na telefon bro| 33-956 od 10.00 do RAZNO 052729 15.00 sati Banjaluka 054010 PRODAJEM poslovni prostor s dvije šupe u centru PRODAJEM nedovršenu vikendicu u Velikom Bla- arada. informacije na telefon broi 30 220 Banjaluka šku. telefon broj 40-614 Banjaluka 1-2 054009 053778 PRODAJEM manju kuću u dupleksu radi selidbe. PRODAJEM bife ..Kantun kao i dva zasebnalokalai bolesti. dovršena 1979. godine cijena po dogovoru. dvosoban stan sve u sklopu jednog objekta u Ulici telefon broj 55-583. Banjaluka Milana Radmana broj 2. Banjaluka 053930 1-3 PRODAJEM kuću s placem i započetom dog- 053789 radnjom. nedovršeno pnzemlje. dovršen trosoban PRODAJEM dvosoban komforan stan na Paprikov- stan na spratu. nedovršeno visoko potkrovlje. sve po cu In fo rm a cije na te le fon broj 35 182. B anjaluka 1- 80 kvadratnih metara Gradiška cesta broj 260. 2 telefon broj 078-37-825. Banjaluka 053876 053933 PRODAJEM gorenje ahat kolor-televizor. startrigo- PRODAJEM kuću dimenzi|a 7.5x12 metara. garaža i dme ekrana 66 in Ime Miroslav Drimć. telefon broj ostali prateći objekti sve 1 /1 a nalazi se u U lici Koste 31-904. Banjaluka Janca bro| 16. telefon broj 41-021. Ratko Ozren. 053997 B anjaluka PRODAJEM video rekorder VHS panasomc NV 053944 370-E nov. telelon iz usluge broj 41-636. Banjaiuka PRODAJEM kuću sa dvorišnom zgradom u Ulic i 053996 Vlade Vitjuka broi 15. Grgić. Banjaluka PRODAJEM bife na dobrom mjestu. obiekt nov 1/1. NOVOGODIŠNJI PAKETIČI 053946 informacije na telelon broj 21 -614 svaki dan u svako PRODAJEM kuću u Pnjedoru. telefon bro| 078/39- doba Banjaluka 1-2 366. Banjaluka 053928 054007 iz robne PRODAJEM kuću i dvonšnuzgradu u Bihackoj ulici PRODAJEM automehanićarsku radnju sa stanom i broj 10. mformacije na telefon broj 861 -068. Banjalu- kombi-dizel telefon broj 078/22-014 Banjaluka 053935 ka kuće 1-2 PRODAJEM ispravan kolor-televizor .gorenje 053926 telefon bro| 47-962 poslije 16 sati Banjaluka PRODAJEM kuću u Ulici Gradiška cesta-Zalužam 053925 Telefon broj 078/31-738. Banjaluka PRODAJEM sti ujno dvotarifno brojilo. telefon broj 1-5 58-517 cijena povoljna Banjaluka 053923 053917 CENTA R Z A OSNOVNO O B B A Z O VANJE I VASPITANJE PRODAJEM kuću visoku prizemmcu u selu PRODAJEM dvosoban stan. prednost povratnici i ^3 APRIL LAKTASl RASPISUJE Cardaćani-Laktaši na površim od 2 000 kvadratnih has gitaru telefon broj 40-010 od 18 do 20 sati, m etara 1 70 stabala raznog voca. obezbijedena voda B anjaluka struja. put I telefonska limja. ob|ekt podesan zamalu 053921 privredu. telefon broj 078/32-676, Banjaluka PRODAJEM komplet garnituru za autogenozavari- KONKURS 053922 van|e vrlo povoljno telefon broi 39-298 od 15 do 16 PRODAJEM kuću u Bosanskoj GradiSci potkrovlje. sati Banjaluka za izbor i imenovanjesekretaraRadneorgani/a c ijo i rukovo- sprat, pnzemlje. garaža. podrum. balkoni. povol|no 053919 dioca Radne zajedmce Telefon broj 814-342 do 15 sati i telefon broj 814-627 PRODAJEM crno bijeli televizor Radovan Mišic. od 15 sati. Bosanska Gradiška Ulica Jaroslava Hasekabroj2. Budžak III Banjaluka 053920 USLO VI pravm lakultet. viša upravna škola. visoka ill visa 053783 PRODAJEM u BORIKU kuću veću. nedovršenu. na- PRODAJEM jednosoban komforan stan na III školska sprcm a nastavm ćk o g sm jer a. dvije godine radnog zvati svaki dan od 16 do 1 8 satina telefon broj078/36- spratu. nov 44 kvadratna metra. na Paprikovcu. iskuslva n a u pravn o-pravmm poslovtma i moralno-po l itićka 825. Banjaluka telelon broj 52-045. Banjaluka podobnost za o bavlianje poslova i zadataka sa posebnim 053914-915 053971 ovlastenjima PRODAJEM na sprat kuću nedovršenu. mformacije PRODAJEM skije. vezove. cipele i auto- u Ulici Ivice Davida broj 68. telefon broj 38 324. kasetofon. telefon broj 30-516. Banjaluka Pnjave sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa B anjaluka 053913 podnose se u roku od 15 dana od dana objave konkursa 053951 PRODAJEM kaficu Ulici SošeMažara. ponudena N epotpune pri|ave nece se razm atrati PRODAJEM kuću opremljenu jednokatmcu i 200 telefon broj 51-077. Banjaluka kvadratnih metara zemlje do 1 700. cijenapovoljnau 053948 Petoševcima kod Laktaša. telefon broj 830-303. PRODAJEM šumski traktor timbećek 209 pitati na Petoševci telefon broj 33-876 od 19.00 do 20 sati. Banjaluka 053964 1-2 PRODAJEM kuću. voćnjak i vinograd Ankica And- 053958 rijević. Tunjice broj 78. telefon broj 078/37-663 od 7 PRODAJEM vezove tipa marke tirolija 150. telefon do 14 sati. Banjaluka broi 54-527. Banjaluka 053967 053966 PRODAJEM povoljno kuću u Ulici Branka Moraće PRODAJEM ghitar bass japan bubnjeve japan broi 8. pitati na telefon broj 22-489. Banjaluka po|ačalo razglas lem. licht showcomplet. telefon . 053972 broj 078/775-384. Banjaluka PRODAJEM nedovršenu kuću u Ulici Vlade Vitjuka 053969 broi 78. telefon broj 31-557 Petraš. Banjaluka PRODAJEM žensku kožnu bundu 3/4 postavljenu 053983 prirodnim krznom. pitati na telefon broj 22-229 PRODAJEM kuću visoka prizemmca dimenzija 7x8 B anjaluka metara pored asfalta ispred Karanovca. telefon broj 053975 44-386. Banjaluka PRODAJEM filips VHS video i elektronske orgulje 054000 kawai. telefon broj 813-166 lokal 101 ili na adresu PRODAJEM povoljno manju kuću sa 700 kvadratnih Savska ulica broj 51. Lj Babić . Srbac metara zemljišta u Celincu u Ulici M Dokica broj 33. 1-5 ZUBNA SVILA pitati na telefon broj 35-080 ili telefon broj 21-306. 053985 B anjaluka PRODAJEM traktor sa prikolicom zubaćima i 053976 plugovima traktor TomoVinković TV 730 30 koniskih VOŠTANA snaga. godina proizvodnje 1976. dobro oćuvan i PRODAJEM odmah useljivu stambenu kuću u Ba- malo časova radio u ispravnom stanju. cijena povolj- njaluci. petsoba. 160 kvadratnih metara netoprosto- na Adresa Vlado Talijan selo Boćac. kod ra. podrum 30 kvadratnih metara na placu od 2.180 B anjaluke kvadratnih metara s tri garaže. ima urbanistićku sa- 053985 glasnost za izgradnju jo i jednogobjekta P*1 dtme- PRODAJEM dva trosobna stana. jedan nisla nije tuko i*fik:isno u nzija 10 x 10 metara. Pitati FeridDedić.Zagrebaćka nedovršen. u Banjaluci. pnzemlje s lokacijom. pitati ulica broj 35. Banjaluka na telefon broj 40-788 od 17 do 18 sati. Banjaluka čišćcnju /uIki kao /uhna 053973 053989 stila prr|H»rui4 ii.i imI tirim - PRODAJEM kuću s dvorišnom zgradom. pogodnu PRODAJEM lokal 22 kvadratna metra uz svu za kafić i zanatsku radnju u Ulici Ranka Sipke broj 6. o dg o va ra ju ć u dokumentaciju na Starćevici. telefon /uhnih liji’Onika B anjaluka broj 47 219cijena veoma povol|na. Banjaluka 053999 053998 PRODAJEM dio kuće povoljno s baštom u strogom centru Upitati na telefon prijepodne broj 32-616 a RADNA M JEST A posli|e podne na telefon broj 36-639. Banjaluka 1-2 Samostalna ugostiteljska radnja bosanska kafana ..Tilt" uUliciSlaviSeVajneraćiće broj 179. vlasniStvo 054001 DENT A MARKONI PR OD AJEM kucu trosobnu u Medenom polju u Ulici Milana Ivankovica Banjaluka, traži 2 radnika za rad u Avde Ćuka broj 27. Banjaluka kafani na neodredeno vnjeme oglas ostajeotvoren 054002 do pupune radmh mjesta Banjaluka 053963 pm d.ijt- i pou/144-m Ju»nh»spil jlija PRODAJEM kucu u centru. dobra mvesticija Barija- Samostalna ugostiteljska radnja Kozara u Mišm /a *’ri*b. R crK biicrva 11 luke u Ulici Moše Pijade broj 34 sa jedmm četvorosobmm stanom. 163 kvadratna metra i jed- Hanu vlasmštvo Ivice Tutića. traži KV ill NK radnika lil. 041/422-522 nim trosobnim stanom 103 kvadratna metra. stanovi na neodredeno radno vri|eme. oglas ostaje otvoren nisu u s e ljivi. Hidajeta Begovic. Banjaluka do popune. javiti se u Drvarsku ulicu broj 20 telefon 053988-4003 broj 58-473 Banjaluka 053981 Hi] nedjeljni GLAS panorama SUBOTA i NEDJELJA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. fEL Lijek RADIO— PROGRAM INFORMATOR SUBOTA, 2*. DKC I MBRA BANJALU KA BANJALUKA Bugojna, Pro/ora i Jablanice) 11,26 7.00 - Početak programa (u prolazu) 22,00,00,24. protiv gripa 7.05 - M UZIkA — NOV OS! I — MUZIKA Z.A BIJK.IJINU: u 11,00 (iz pr- (VIJESTI u 7.30,0glasi i obavjestenja 7.45) K O ZA R A — 1‘ovratak io v je k a zva- njavora u 12,15 i Dervente u 14,40 sa- 8.00 - M i predla/emo - vi bir ate niTrinila (ilalijanski)u 11,16i 19sati. KAMBERA — Australij ski istraživači privode ti) 9.00 - (»'OS I P R O C R A M VRHAS — i’akao V ijclnania (ame- ZA NOVI SAD: u 13,00(u 14.05iz 10.00 - 1 lit programa kraju rad na usavršavanju lijeka protiv gripa ko- rički) u 16,18 i 20 sali. Prnjavora, iz Dervente u 14,40). risteći se, između ostalog, kompjuterskom te h- 10.10 - Rezcrvisairo vrijeme P AI.AS - velika sala - l.ov na /dene 10.20 - Magazin sedam ZA DF.RVENTU: 07,00, 09.00. nikom primijen j enom ranije za bržu i djelotvorni- dijaniante (am erički) u 10.16.18 i 20, 08,00 10.00. 11,00 12,00, 13,30. 11.00-SPORTSKI ŽURNAI. a u 22 sata Žcna u o^ledalu (am erički) ju proizvodnju vakcina protiv raznih vrsta virusa 12.00 - Završetak programa 17.00.18.00. gripa. Veliki dio posla na pripremanju lijeka već Od 12.00 do 07.00 - PRVI PROCRAM mala sala - S trasti (ameriCki) u 16.30. ZA PRIJEDOR: 05,30, 05.36. 18.30 i 20.Л0 sati. je obavljen i uskoro će se pristupiti testiranju, RADIO—SARAJEVA 07.00, 07,30, 08,00, 09,15, 09,45, sa o p štila jeorganizacijaKomonveltazanaučnai NEDJELJA, 29. DECEMHRA 10,15, 10,45, 11,45, 12,15, 13,30. industrijska istraživanj a iz Australij e. Lijek treba 7.00 - Početak programa 13.45, 15,30, 15,45, 16,45, 17,00, 7.05 - MIJZIKA— NOVOSTI — MUZIkA 18.15.19.30, 20,15. da djeluje tako što će blokirati „aktivno mjesto" (VIJESTI u 7.30, Oglasi i obavještenja u 7,45) ZA SRBAC: 06,56, 07,45, 09,15, NARODN O P O Z O RIŠT K na površini virusa koja sadrži „veliku" količinu 8.00 - Poželjeli ste - i/.vodimo 12.15.12.30, 16,00,17,15. Nema predstave. amino-kiselina koje omogućuju odvajanj e 10,00 - RADIO— RI-.PORTAŽA ZA KUKOIJE I SRBAC :u6,l5,a 10.20 - M a g a /in sedam dijelova virusa i nj ihovo „ubacivanje" u druge povratak iz Srpca u 11,00. 11.00 - M u/ika /.a nedjeljno raspolo/enje DJ EČIJK POZORIŠTK A U T O B U S n a R E L A C IJI b a - ćelije. 11.30- IRACOM I Ol.kLORA BOSANSKE KRAJINE Nema predstave. 12.00 - Završetak programa NJALUKA— LUŠC'I— PALANKA u Oil 12,00 do 01,00 - PRVI PROCRAM D O M KU1.TU RK povratku saobraca preko PRI.IEDO- RADIO— SNR A ll V A Izložba slika Đorda CermaEa. RA umjesto BRONZANOG MAJ- I TO SE DOGADA BOSANSKA G RADIŠKA DANA sa polaskom iz LUŠCI PA- UMJKTNIČKA K I 1)1 Ž l’RNA ЛРОТ1.КА CA u Hosanskoj (.radišciradiod 10do njujorškoj banci Jamajčanin Kristi (50) j e 98.3 megaherca Noćni» dcžurslvo ima ( entralna IN s.*|i. a subotom od 7 do 13 sali. apoteka u Ulici Veselina Masleše IK, SUBOTA, 28. decembra Odjeljenje bibliolcke u Novoj l opoii izdržao gorki prekor svoje bolje polovin e i - tele Ion 35-306. j edini dobio umjesto ,,Božić-bate“ deset mi- (ti /gradi SI H\OR-al radi 9.00 - Najava subotnjeg revijalnog programa Radio- |)oitedjeljkoiii. srijedom i p v tkom od 12 liona dolara! Prnjavora do 15 sati. Istimdanima knjiL'esei/da- Umirena gospa-Milva i ponosni hazarder 9.03 - M u/ika - inlormaeije- reklaiimeporukc i oglasi i/ rad- D O M J N A nih kolektiva jti i ii odjeljeiiju hibliotekc u Orahovi još ne znaj u kako će trošiti 476.190 dolara 10.00 - I misija: COST PROCRAM \ (llorko lelie, l/lo/ba knjiua (tiajiiovija i/danja) — (Domu ktiltnre) od 17 do 20 sati. godišnje, kako će im se isplaćivati lutrij ski direktor ekspo/.iture ..Jugobanka" u Prnjatoru) DOM IN \ i (iarni/iHiska Itililioleka. Stalna i/lo/ba ..Putevi pobjede" dobitak, mada bi se rado preselili u lagodniji 11.00 - l/vještaj sa sastanka naših radnika privrcmeno iHvorenn je od 10 do 13 u Radttičkom dom. /aposlenih u inostranstvu domu. I Spomen-domu ..I epa Radić ' 12.00 - Zajcdnički program radio-staniea HHI it (iornjim Pmlgradcima postavljena Podozriva žena je izjavila novinarima da 14.00-P O M AK-prnjavorske omladinske aktuelnosti(d> o- je i/lo/ba ..Reiolucionarna proslosl će, uprkos velikomdobitkuzadržatisvo j po- satna mo/aik emisija posvccena uspjesima omladinskib sao bolnićarke. kolektiva u 1985. godini. VAŽNIJ l TELEKONI: < iornjih Podgradaea” . 16.00 - Odjava programa SU P 92 ЧРОГ1 k \ i i I'lici marsala lila Vatrogasci 93 broj II (telelonK13— 130)radiod7do NKD.ir.LJA. 29. DECT.MBRA llitn a pomoć 94 19 sali. Otvara se i ii 21 sal /a hilne 1STRA21VANJA 8.00 - Najava Nedjeljnog aktuelno-informativnog i za- Holniea 33-725 (stara lokaeija) i 38- sltieajeve. \poleka kod liolnieeradiod bavnog programa Radio-Prnjavora 7 do 14 sali. Nedjeljom i pra/itikom 8.02 - Emisija Vase želje čestitke i po/.dravi (narodna i /a- III (Paprikovac). apoteka iadi od9 do 11 sali.otvarasei bavna mu/ika) Autoliuska stanica 45-355 9.00- I MISIJA ZASI 1.0 /.eljcznička vtanica 31-229 0 13. 16. I ‘» i 21 sal Hemikalije - Mediciiivki eenlar ii Hosanskoj 10.00 - I/ sata u sat, vijesti informacijc osvrti komentari i Taksi-stanica 22-222 mu/ika iz ргоцгата einisije Vase /elje, eestitke i po/dra\ i (.radisei — 813 433. Inspekcija 32-1 (И1 16.00 - Odjava ргоцгата. IK v u r na inspekcija 32-354 Niilobiisl.a sianica u Hosanskoj ( ti adišci — 81 3— 500. izazivači tumora SRBAC Klektrobanjaluka 42-555 1 iiris t-liim 813— 080. Servis 7Л hitne popravke stanova 45- NI D.II I..IA I aksi - s la n ic a S II— 716 PEKING, Kineski naučnici priveli su kraju ist- 404 8.00 - Nedjeljni program Kadio-Srpea ..I lektro - Hosanska (»radiška” raživanj a tumora izazvanih hemikalijama, koji Atlas 31-995 (Mu/.ika, Г.РР, o^lasi, Nedjeljom za selo, AlPKna talasima. 813-344 ugrožavaju živote industrijskih radnika Ta ist- reporta/a, /elje...) Inex-turist 21-261 raživanja potvrdila.su opasnost izvjesnih hemi- 12.00 - Odjava i završctak ernitinanja Putnik 43-900 kal ija po zdravlje ljudi. Istraživači su analizirali T u rist-biro 35-082 ČEI.INAC JAJCE slučajeve pojave tumora kod 155.000 ljudi koji S lavnikK oper 31-113 Danas nema kino-predstave, a sutra u su bili u stalnom dodiru sa opasnim hemikalija- SUBOTA Mladost B ill 39-835 19,30 sali M A N G U P I NA ma radeći u pogonima za proizvodnju koksa, 9.00 — Najava prof>rama -Centar za obavjeitenja 985 ODMORU. 9.10 - V ijesfi Služba za interventne kvarove ugljenika, gasa, boja i l akova, smole, sintetičkih De/nrna apoteka Doma /drailja 9.15 - kontakt-cmisija MAIPK na talasima bosansko- „Vodovoda ikanali/acije 'tel. 40-811 i krajiskib koniuna", radi oil 7 do 15 sati. osim subote, vlakana, kao i naftnih derivata. Ispitivanja, naj- 40-815 obimnija koja su ikada sprovedena u Kini, obu- 10.00 - Revija želja. čestitki i pozdrava... POLASCI VOZOVA telefon 850-047. llitna pomoe Doma 11.00 - Odjava ргоцгата hatila su više od 100 bolnica. Za Sarajevo: 056, (brzi), 02.00 /drailja radi ml 15 do 07. Dom /tlra- NKDJKLJA (brzi ) 06.07 (olimpik). 9,26 (brzi), i Ija radi oil 7 do 15 sati si aki dan osim 9.00 - Najava ргоцгата 13,15 (brzi), 16,05 (brzi) i 18.10 nciljeljc i ilržainih pra/nika. leklon 9.15 -K P P MON A RHIJE 9.30 - Reportage, zapisi... (poslovni). 850— 015 — Narodna hihliuleka ..Im 10.00 - Nedjeljni 2urnal Za Zagreb: 01,11, 03,13, 04,12, Andrie" radi si aki ilan nil 7 do 15 sali. 10*30 - Putokaz - omladinska emisija 09,57 (poslovni), 15.06 i 16,22. osim iH'djelje i ilr/a in ili pra/nika. Hirohito 11.00 - Revija 2elja, čestitki i pozdrava... Za Beograd: 06,53 (poslovni. a od 14'lelnn 850— 013. Autoliuska staniea 12.00 - do 13,00 - Odjava ргоцгата Rumc sc odvaja za Novi Sad), 10,01 850— 139. (putnički do Doboja, iz Doboja brzi u BOSANSKA DUBICA KOTOR — VAROŠ najduže vlada 14,00), 14,50 (putniiki do Doboja, iz 11.00 - Najava i pre^led ргоцгата Doboja u 17,32) 22,45 putnitk'i do U Domu kulture film SEĆERNA 11.05 - Prijepodnevni шаца/in, za svakou ponešto V O D K A TO K IO — Z ajapanskogcara Hirohitaupravoje 12.00 - Susrot na talasu Doboja i/. Doboja 01.38. Apoteka radi ik I 7 do 19 sali. a počela šesdesta godina vladavine. Na prijesto je 14.00 - kombinat na talasima DO L A SC I V OZO V A došao 25. decembra 1926. godine po smrti oca 1430 - Vijesti Iz Sarajeva: 01,08. 03,00 (brzi), suholom od 7 do 24 sali. I litn a pomoć caraTaissa. ^ 1435 - SAD SMO M l NA RKDU -omladinski pri^ram 09,55 (poslovni), 15,04 (brzi), 16,16 Doma /drailja 880-001. De/iirua Hirohito drži i svojevrstan svjetski rekord. Sa 15*30 - Protekle sedmice u hosanskoduhičkoj komuni (brzi), 20,10 (poslovni). lalrogasna slu/ba 880— 104. Bi- 21.555 dana na prijestolu on je monarh koji je naj- 15.40 - Obavještenja i oglasi Iz Zagrcba: 00,42, 01,52, 13,12. lilioieka radi od 7 do 19 sati. 16.00 - Odjava ргоцгата duže vladao u istoriji svijeta. Inaće, u Japanu prije 16.02 (brzi), 18,08 (poslovni), 21,42 LAKTAŠ1 njega najduže je vladao njegov djeda. car Mei- BOSANSKI NOVI (ubrzani). Nema kino-predstave. dzzi, koji je na p rijestolu proveo 16.618 dana. SUBOTA Iz Heograda: 05.35, 08,25, 13,28, Narodna biblioleka ..Veselin Masl- U prkos starosti car Hirohito idanasobavljasve 9.00 -I DANAS SM O ZAJEDNO (najava. vijesti I melodija 16,16.19.05, 21,57 zadat ke koji se, u glavnom, svode na prijem stra- dana) VANREDN1 VOZOVI eša” radi ml 7 do 15 sal i. a nedjeljom tie nih delegacija i pojavljivanje u javnosti prilikom 9.10 - Želje slušalaca Svake nedjelje. BANJALUKA - radi. llitna pomoe Doma /drailja. nacionalnih praznika. 10.00 - Kmisija za selo(usklopupro{*ramaemitujemo:kom- MAKIBORu 13,25 -iD O BO J- BA- Iclefon broj 830— 250. Apoteka radi binat na talasima krajiskih RST) N JA L U K A — IJ U B 1 J A N A u 14,01. od 7 do 19sali.subotom od7do 14salt, 10.30 - Nastavak ispunjavanja vašib želja telefon 830— 030. Dobrovoljno valro- 11.00 - HRONIKA 6 RADIO— DANA (IPP preyed ak- POLAS C I A U T O B U SA gasno drttsh o 830— 006. tuelnosti na kraju nedjelje) IZ BANJALUKE 11,15- KPprospekt ZA ZAURKB: 01,20; 02,00; 03,00; SKRNDF.K—VAKUF Zarobljen 11 »30 - Re/ervisano za... (dokumentarni program) Nema kino-predstave. 12.00 - Zajednićki program RS H ill 05.30; 06.00; 07,45; 08,30; 09,30; Biblioleka. po/ajnmo odjeljenje. 14.00 - Odjava programa i najava ponovnog susrela 11.00; 12,00; 12,40; 13,15, 14,30; radi svaki dan od 7.30 do 15.30sali. a KUUČ 15.10; 15,20; 17,00; 18,15; 18,15; švercerski brod 19,24; 20,00; 22,00. ponedjeljkom od 10 do 16 sali. Dom NEDJELJA /(IrasIja radi oil 7.30 do 15.30 sali. 16.00 - Najava programa i vijesti ZA BKGORAD. 05,00; 06,00; telefon 890— 611. Opslinski tettlar/a DAKA — Ratna m orn a rica B ang ladešazarobila jeje- 10*30 - Nedjeljna hronika Radio-ključa 09,30; 15,00; 17,00; 23,00. dan panamski teretni brod blizu Bengalskog zaliva koji 11.00 - Poruke, /elje i pozdravi slušalaca ZA LJUBLJANU: 01,20; 08,20; obav jestenje radi od 00 do 24 sala. je navodno švercovao robu iz Singapura u vrijednosti 12.00 - Kmisije za selo i AIPK na talasima 12,00; 13,15; 15,10; 19,25 (za Pore* telefon 890— 620. od milion dolara. 13.00 - Nedjeljom za mlade i odjava programa preko l.jubljane). ’SRBAC Vojni brod je otvorio vatru na panamski brod kako bi 14.00 - Prenos Prvog programa Radio-Sarajeva ZA SARAJEVO: 00,30, 08,00, Apoteka K40— 003. D obroioljm i ga onemogućio da pobjegne iz teritorijalnih voda Ban- PRIJEDOR 12,00, 00,45 (u prola/u u 10,00 13,35, vatrogasno drustvo 840— 150 Hi- gladeša. Pri tom su ranjeni kapetan broda filipinske na- 9.00 - Najava programa 915,15). hlioteka 840— 038. cionalnosti, prvi oficir i j oš Cetvorica mornara. Posada 9.02 - Noviteti disko-produkcije ZA KRANJSKU GORU: 13,15 Svercerskog broda su uglavnom Fihpinci igradani Sin- 9.30 - Jugofon-ekspres ZA TUZLU: 05,35 i 15,45 PRN.IAVOR gapura. U času presretanja pored panamskog broda 10.00 - Subotom zajedno ZA DUBROVNIK: 20,20, 22,00, Slaniea /a hitnu ропкк'860— 190. 11.00 - Čestitke, želje, po/drav i nalazio se i јеГгч broj bangladeških ribarskih brodova 24,00 (polasci u prolazu), S I P 860— 001. Autoliuska staniea 13.00 - Odjava programa .>160— 462. koji su uspjel da pobjegnu, osim jednog. ZA MOSTAR: 06.00 i 3,00 (preko TB ПРОГРАМ ДЕЖУРНА СТРАНА СУБОТА, 28 ДЕЦЕМБРА ПРВИ ПРОГРАМ 11.00 — Прегпед репризног програма 11.05 — Репризни програм Шефкет Накић. О сновна о рганизациЈа 15.10 — Преглео програма ЈУЧЕУСО БАЊ АЛУКА ССО Жегар код БихаПа Биљана Гераси- 15.15 — Исељенички сусрети 85 — доку- мовска и Радна организаииЈа Примарна ментарна емиснја СУСРЕТ СА ПОВРАТНИЦИМА здравствена заштита На)заспужни|им 15.45 — Седам ТВ-дана појединцима и организациЈама за развој 16.15 — Дневник 1 друштвено— економских односа доди- 16.30 — ИзвјештајсасједницеСкупштине |ељена су признања д |у СР БиХ 17.00 — ПЈ у аатерполу: Јадраи !С т ! — Ја- д р а н ' ХН ИЗ БОС АН С КОДУБИЧКЕ 18.00 — Аутоодгоаорност — ЕП „КНЕЖОПОЉКЕ” репортаж а 18.10 — T o је то — документарни програм 19.10 — Цртани филм „ТКАНИНА“ 19.30 — ТВ Дневмик 2 20.00 — „Руси долазе” — амерички игра- ИСПУНИЛА ни ф илм 22.00 — ЕПП 22.05 — Вијести ГОДИШЊИ ПЛАН 22.10 — Седам свјетских дана БОСАНСКА ДУБИЦА. 27 децембра — 22.20 — Викенд— програм — КАД СНИ- Девет стотина радника најстаријег ЈЕГ ПАДА И КАД СЕ МАШТА ООУР-а у саставу текстилне индустрије ДРУГИ ПРОГРАМ Кнежолољка„Тканина" испунили су ово- 13.00 — Преглед програма годишњи план производње 15.45 — Свијет тишине — емисија нами- Како нас је инф о рмисао Г анија Јакупо- јен>на особам а ош теП еног спуха вић. руководипац планско — аналитичке 13.50 — Клизавица — пољски играни службе у „Кнежолољци". радници о ве ф илм БАЊАЛУКА. 27 децембра — Централ- могућностима уплате зајма за запошља- основне организације удруженог рада 15.10 — Мали шлагер — снимаи дјечијег ни сусрет са н ашим радницима привре- вање. а било je и сасвим конкретних об- укупно су про извели седам милиона и ф естивала мено запосленим у иностранстеу. који авјештења о тренутним могућностима 16.25 — Тајна чепичмог града — чехосло- бањалумке привреде да запосли поврат- 900 хиљада метара тканина Ш ест н^ред- вачкн играни филм за дјецу a зимски дио годишњег одмора проводе у них радних дана радници тканине очеку- земљи. одрж ан је д анас у С купш тини оп- нике из иностранства 17.50 — Г)ор1>е Кадијевић: ..Пептмрица: — I ју да лроизведу још 200 хиљада метара штине Том п риликом вођени су разгово- ТВ ф илм I разних врста квапитетних тканина 19.00 — 14. сабор наро дног стваралаштва I ри о развојним ппановима Бањалуке и i i c j Е Т С рбије „Т опола 85" 19.30 — Дневник 2 НОВА ТВО РНИЦА У ПРИЈЕДОРУ 20.00 — Мини — шоу портрет — забавна ПРЕДСЈЕДНИШТВО ЦК СК БиХ БИХАћ: СЈЕћАЊЕ НАКОНГРЕС м узнка ЗАЈЕДНИЧКИ 20.30 — Докумемти нашег времена — до- О ИСТОРИЈИ СКЈ УСАОЈ-а кументарни програм 21.15 — Студио2 ЗНАЧАЈНИ ОБИЉЕЖЕНА ПОДУХВАТ 21.20 — Репортажа са полуфинала бок серске ревнје: „Челична рукааица — „ЈЕЛШИНГРАДА“ ..Спортска субота ПРОЈЕКТИ 43— годишњица 21.55 — ЕПП САРАЈЕВО, 27. децембра (Тан)уг) — И РМК ЗЕНИЦА 22.00 — Ш е с т жена Хенрика 8 — свријски Предсједништво ЦК СКБиХ под пред- Б И Х А ћ, 27. децембра — Данас је у Би- фили — посљедња епизода сједништвом Мате АндриПа размотрило хаћу обиљежена 43— годишњица Првог 23.30 — Саи моји пјесници — П оетски ПРИЈ ЕДОР, 27. децембра — У при- театар је на данашњој сједниии, како је саоп- конгеса УСАОЈ-а и стварања пионирске једорској „Боснамонтажи" данас је штено, информацију о завршетку лројек- оргамизације Jyrocnaenje. Поводом ror НЕДЈЕЉА. 29. ДЕЦМЕБРА историјског скупа мпадих Југославије означен почетак радова на изгра- та историје СКЈ и реализацији пројекта дњи нове творнице заварених скло- ПРВИПРОГРАМ историје СКБиХ и истакло позитивне данас је у овом граду одржана свечана сједница Општинске конференције Са- пова за апатне машине. Овај инду- 10.15 — Преглед програма ошене укупне активности на остварива- 10.20 — Вијести њу ових изузетно значајних пројеката. веза социјалистичкеомпадине Њ ојсууз стријски капацитет градиће се за- 10.30 — Нотна сааштара — недјељно лри- чпанове Предсједништва Конференције једничким средствима СОУР-а јелодне за дјецу ЗВА НИЧНАИЗЈАВАСАВЕЗНОГ Савеза социјапистичке омладине Југо- „Јелшинград" из Бањалуке и Рудар- 11.30 — Строго забрањвно говорити о славије. представникарелубличкихип о- ско— металуршког комбината Зени- школи — челословачки серијски фнлм СЕКРЕТАРИЈАТА ЗА ИНО - крајинских организаци|а ССО и ССО у 12.00 — Зелема ланорама — емисија u СТРАНЕ ПОСЛОВЕ ЈНА. присуствовали и делегати Првог ца, али и из средстава зајма и само- лољолривреднике конгреса УСАОЈ-а. доприноса за брже и продуктивније 13.00 — Oj. Мораао — народна музика 13.30 - МЕСАМ 85 - Ф оли-топ О историјско м ску пу младих говорио је запошљавање недавно изгласаног у ОСУДА 14.00 — ТВ— Плоча: Марјан Смоде предсједник Општинске конференције Приједору. 14,15— Згоде и мезгоде Г ризлнја Адамса Савеза социјапистичке омладине Би- Нова творница, у чију изградњу ће — серијски фим за дјецу ТЕРОРИЗМА хаћа Златко Кларић. бити уложено око 2,2 милијарде, ro- 15.05 — Слободно — нед|ељно поподнс Проглашени су и овогодишњи добит- 1 7 , 1 0 - ЕПП БЕОГРАД, 27. децмебра (Танјуг) — Са- дишње Пе производити око 10.000 ници Плакете Први конгрес УСАОЈ-а. 17.15 — Непознати иа Норд— експреса — везни секретаријат за иностране посло- највишег признања Општинске конфе- тоназаваренихсклоповаодчегћевО амерички играни филм весаолштио је, по вод о м данашњихтеро- 18.55 — Ц ртани ф илм ренције ССО БихаП: Радничко култур- посто бити испоручивано Творници ристичких акција, на аеродромима у Ри- 19.30 — ТВ Дневник но— умјетничко друштво „Комбитекс", алатних стројева бањалучког му и Бечу. спиједеће „Јелшинграда". 20.00 — Махоаина на асфалту — ТВ филм. „Југославија најоштрије ocyf)yje без- 1 дио 21.00 — ЕПП умне терористичке акте, на аеро д р оми- КУРС у ДИНАРИМА 21.05 — С портски преглед ма у Риму и Бечу, који су изазвали вепике 21.40 — Стара Будва данас, ралортажа жртве недужних грађана више земаља. И 22.10 — Д неаник 3 овом п рипико м, ж епимо истаПи д а с е Ју- Куповни Средњи Продајни ДРУГИ ПРОГРАМ госпавија. полазеПи од ceoje лринципи- Земље Валута за девизе за девизе за девизе јелмепопитике залаже за бескомпроми- 10.40 — лреглед програма сну и ефикасну борбу у сузбијању с ви х А устрија 100 шилиига 1785,03 10.45- Пријерата — домаћн нгранифилм облика терористичких аката који 1787,71 1790,40 12.15 — Рубинштаји у Паризу. у својој ш Белгија 100 ф раиака 611,39 612,31 613,22 угрожавају животе људи, међународну 100 круна куПи — озбиљна музика Данска 3440,29 3445,46 3450,63 сигурност и мир". 100фрамака 13.05 — Актуелни тренутак Југ ос лавије — Ф ранцуска 4090,03 4069,17 4102,32 мозаично— информатиана емисија 100 ф лорина Холандија 11108,13 11134,82 11141,51 14.50 — Музичко лолодме — „Саен 85“ 100 пира САРАЈЕВО Италија 18,37 18,40 18,43 16.00 — Земица: бокс: челичиа рукааица. OCHOBH A 100 круна финале. снимак Норвешка 4084,17 4090,30 4096,44 БАНКА 100 марака 17.00 — ПЈу рукомету: Борац — Цраена СР Њ емачка 12518,27 12537,07 12555,88 РЕНОВИЦА Ш вајцарска 100 франака звезда, 1 лолувријеме „БАЊАЛУКА" 14909,86 14932,25 14954,65 1 7 ,3 5 - Е П П Ш ведска 100 круна 4079,12 4085,25 4091.38 17.45 — Рукомет: 2 полуаријеме 100 јена УРУЧИО Јапан 154,39 154,63 154,86 18.25 — Учесник и саедок: Слободан Глу- 1 ф унта В. Б ританија 448,66 449,34 450,01 мац — емисија из културс 1 долар ОДЛИКОВАЊА Канада 224.83 225,17 225,51 19.10 — Прометни круг — образовна 1 долар КУРСНА САД 313.58 314,05 314,52 серија САРАЈЕВО. 27 децембра (Танјуг) — 1 долар 19.30 — Д неаник А устралија 213,39 213,71 214,03 Чпан ПредсједништваСР Босне иХерце- ЛИСТА 20.00 — СјеПања — документарна серија говине Миланко Реновица данас је на 20.45 — С туд ио 2 2 1 .0 0 - Е П П пригодној свечаности уручио одликова- (формирана Куповни и продајнн курсеви за девизе примјењују се од 14 сати 27. децембра 1985. године, а курсеви за 21.05 — Најбољи филмови ФЕСТ-а од ња осморици истакнутих друштвено- 27. децембра средњи од 28. децембра 1985. године. 1971-1984: .^0 ВИЈЕК" - италијански политичких, културних и јавних радника 1985. године) играни филм, 1 дио Орден заслуга за народ са златно м зви- јсздом уручен je Анти Сучићу Марку Ци- глару. Мирославу Варадину и Душану Б ориПу. Орден рада са црвеном заста- вом д одијељен је Јосипу Ловреновићу. / А М А *.

ВРИЈЕМЕ ИЗВЈЕШ ТАЈ РЕПУБЛИЧКОГ ХИДРО- МЕТЕОРОЛОШКОГ ЗАВОДА БиХ

ТОПЛИЈЕ

ЗА БОСАНСКУ КРАЈИНУ Наступиће краткотраЈно побољшање времема По- слије МЈестимично магповитог Јутра то- ком дана биће мало до ум|ерено облачно. сунчано и топлије вријеме Највиша днев- на температура кретаПе се од 8 до 12 стелени

ЗА БАЊАЛУКУ Мало до ум јерено обла- чно. сунчано и толпије НаЈвиша дневна температура око 10 стелени 2.400 динара годишње. Претплата за иностранство: једно- ЗА НАРЕДНА ДВА— ТРИ ДАНА Другог мјесечма 2.200 динара, тромјесечна 6.600 динара, полуго- дана викенда настулиПе наоблачење ća дишња 13.200 динара, годишња 24.600 динара. само за кишом. тако да fie и у прва два дана на- ГЛАС редне седмице бити промјенљиво. али РЕДАКЦИЈА Улица АВНОЈ-а 93. Телефон: директор и „Недјељни Глас" 4.800 динара годишње. топло вриЈвме са повременом кишом одговорни уредник 34-417. Редакција 37-979,37-977, дакти- КО ПИЈУ УПЛАТНИЦЕ ЗА ПРЕТППАТУ ПОСПАТИ НА лографи 34-449. Огласно у У пици Веселина Маслеше 13, те- ОГЛАСНО. ВОДО СТАЈ Ума— Бихаћ 20 цм. бистра леф он 34-448. Телекс45-208 УУ ГПАС, ООУР Новинсна дје- Уплате на девизии рачун број: 10500-620-71000-552 код темлература воде 8 степени, Сана— Сан- латност Бањалука, жиро-рачун број: 10500-603-4106 код Привредне банке Сарајево, Основне банке Бањалука. Рје- скиМ ост214 цм. мутнатемпература воде шењем Републичког комитета за образовање, науку, кул- 8 степени. Врбас Бањалука 173 цм. му- СДК Бањалука. Претплата за СФРЈ: једномјесечна 1.100 тан температура воде 8 степени Насвим динара, тромјесечна 3.300 динара, полугодишња 6.600 ди- туру и физичку културу СР БиХ број 02-4153/82 „Глас" је ри|екама водоста| у с тагнацији нара, годишња 13.200 динара. само за „Недјељни Глас" ослобо!>ен плаћања пореза на промет.