PRAZNIK KRAJISKOG SPORTA BANJALUKA. 27. decembra - Sinoć je nautović. Savo Blagojević, Dževad Haz- па završnoj svečanosti u ..Boriku" nadar. Zlatko Saracević. Sladana Golić. objavljena lista deset najboljih sportista Kemal Arnautović, Branislav Babić. Fa- Bosanske krajine u 1985. godini. Na hrudin Bihorac, Aleksandra Kuzmanović fotoqrafiji našeg foto-reportera Rastka i Svjetlana Milanović. Ostoiića zabil ježen је momenat proglaše- nja najboljih (zdesna nalijevo): Zlatan Ar- STRANE: 12.13. i 16. H H SPORTISTA BOSANSKE KRAJINE I IZBOR IZBOR DESET N A J B O L J BIROKRATIJA1 BIROKRATIZAM Г O JE D N O J N O V O J M E TO D I ^ ^ . £ ? *? ,E,9 ERMAK‘ ^ O PFR AC IJE O KA - -Ш NAŠ ZEMLJAK, DANAS JE U SAMGUPRAVNOM DRUŠTVU ,,G L A S A “ UGLEDNISLIKAR U AMERICI SA SVETOZAROM dojCinovićem, PR ED SJEO N IKO M OKSSRN Bitka za BANJALUKA Snaga koja O PREDIZBORNIM 1IZBORNIM Paleta AK TIV N O S T IM A nagriza svjetlost Svako puna # Nedavno su Ijekarl Klinikeza očne bolesti u Banjaluci uspješno obavili ima svoj prvu ugradrtju intraokularnog sočiva uzadnju „oćnu so b icu “ sistem 0 Nakon operativnog zahvata i ug- života radnje pomenutog soćiva Andi Boja- zadatak Strana 6. ^ nić vraćen vid Strana 6. ^ ^ S t r a n a 5 . S tra n a 8. v ------------- ^ * ----------------------------v SUBOTA i NEDJEL JA, 28. i 29. DECEMBAR 1985. aktuelnosti nedjeljm GLAS ШЛ ) IZ INTERVJUA MARKA LOLIĆA ,,BO RBI“ | poCetak sumoran, BORBENIJE NOVINARSTVO U našem novinarstvu im a m nogo toga prirodno, a biva nekad tako, da organizacije čime se možemo podičiti. Ono nije dosadno i rukovodstva Saveza komunista od raznih I KRAJ VEDRIJI i sivo. Mnoge programe tretira i otvara up- slabosti, u javn im g lasilima „реги ru ke "ilid a ravo na kursu snaženja socijalizma, otk la- se nadugaćko preganjaju sa orijentacijama Postao je već ustaljen običaj da se na godine. Sama činjenica da je došlo do njanja anomalija i tehnobirokratskih uzur- koje su elementarno neznalačke, tendenci- kraju svake godine svode b ilansi i daje ne- direktnog dijaloga, riječi koje su iz njega pacija, kaže izvršni sekretar Predsjedništva ozne, pa i mnogoposljedične u široj javnosti. ka glo balna ocjena o onom e što se zbilo i otišle u svijet, s pravom upućuju na za- CK SKJ Marko Lolić u intervjuu koji obja- Treba li uopšte i ponoviti, naglašava Lo lić , šta treba očekivat i u budućnosti. U tom ključak da su američko-sovjetski odnosi vljuje sutrašnja „Borba". A li, pojedinci i neke da Savez kom u nista snosi odgovornost za pogledu godina koja je na izmaku, p o d o- prevazišli najkritičniju taćku da se ponovo redakcije, prije svega nekih književnih i revi- stanje u svakoj sredini, pa i u informisanju . gađajima iz posljednjih mjeseci. daleko kreću, bez obzira na sve, uzlaznom lin ijo m. jalnih listova i emisija, toliko dosljednoods- Razumije se, nije Savez komunista ničim i prije bi zaslužila pozitivnu ocjenu, nego Aveć tačinjenica dovoljnajedasekonsta- tupaju u svom uređivačkom konceptu, da nikakozaštićen od kritike. Kritičkuvaloriza- negativnu kako je po svemu izgledalo na tuje kako je krit ična tačka antidetanta pre- više i nije moguće o njima govoriti tek c iju vlastitog bića i društvene zbiljei sam ini- njenom početku I sve to uprkosčinjenic i vazidena i da se ponovo svijet kreće ka m ir- uopštenim i načelnim formulacijama u stilu cira. Ali, to je jedno, prirodno i potrebno, a da nijedna od postojećih akutnih kriza u nijim danima, bar u onim globalnimokviri- „ima tamo nekih pojava". drugo je stalno, zlonamjerno i neprihvat- svijetu u suštini nije ni za pedalj bliže ma, čak i uprkos činjenici da se trka u na- Prema mišljenju Marka Lolića mnoge Ijivo, „prozivanje" i optuživanje Saveza ko- u blažavanju ili rješavanju. Jug Afrike, Bli- oružanju nastavlja istim tempom, da se. slabosti u štampi su izraz i d ubljih kriznih munista i na to iskonstruisanoj osno vi negi- ski istok, Kampučija, iransko- irački rat. očito, širi i u kosm ičke prostore. stanja i zaostajanja u društvu, odnosa i ranje njegove uloge, revolucionarnog do- Nikara<gva — svugdje je stanje U analiziranju sovjetsko-amerićkih (ne)jedinstva u SKJ. A li, dodaje on, i javna prinosa i angažmana. manje ili više identicnokaoiprijedvanaest odnosa ni u kom slučaju ne smije se zane- glasila povratno svemu tome doprinose. To Sva ova pitanja neposredno su i tijesno mjeseci. U pogledu ekonom ske krizei pol- mariti ni k ineski faktor. A Kina, ta naj- je ono, da su stanje u društvu i u novinama povezana i sa ukupnim stanjem idejnog ra- ožaja zemalja u razvoju stvari stoje još mnogoljudnija država svijeta. u ovoj godi- povezani kao „sijamski blizanci". U kla- da. sa situacijom u kulturi, u izdavačkoj dje- gore - one su se našle u još težem p o ložaju , ni potpunose otvorilai zakoraćila u jasno njanje slabosti u njim a tijesno je povezano i latnosti i u časopisnoj produkciji, sastanjem zahvaljujući protekcionizm u i sebi- naznačenom pravcu - ka bržem uslovljeno. Zato se i ne može samo tražiti i teorijske misli i d ruštvene kritike, i sa slabos- ćnjaćkoj politic i razvijenih zemalja, bez tehnološkom iekonomskomrazvoju Ašta iščekivati dadrugiobavesvojedužnosti i po- tima koje u tome očevidno imamo. O bjek- obzira na društveno uredenje. bi i šta će značiti jedna ekonomski i dignu odgovornosti, iako je i toopravdano i tivne teškoće i subjektivne slabosti koriste Pa ipak, mjesta za izvjestan. makar m ini- tehničko-tehnološki razvijena Kina netre- neophodno. Potrebna je, istodobno, odlu- raznobojne neprijateljske snage, domaćeg malni optimizam, ima, prvi put u toku ba mnogo mašte da se zamisli. Istim tim ćna akcija i u javnim glasilima, posebno u porijekla i inozemne reakcionarne arorne, posljednje decenije. Nema nikakve putem - brzog ekonom skog i tehnološkog onima gdje se antisocijalističke orijentacije igrajući na kartu nacionalizma i na druga sumnje da opšta svjetska klima dobrim razvoja- ide i Indija, sa svojih blizu 800 m i- d ub lje gnijezde, da se taj negativni trend eli- retrogradna stajališta i ambicije. Demistifi- dijelom zavisi i od odnosa dviju suparni- liona ljudi. Premijer Gandi pokazao se minira i da naše narasle i veoma kvalifiko- kacija prošlosti, ispunjena i opravdanom ćkih vojno-ideoloških i politićko- dostojnim nasljednikom svog djeda isvoje vane snage u toj oblasti pouzdano djeluju potrebom za novim saznanjima, pretvorila ekonomskih blokova. A bilo je očito da su majke i svojom politikom otvorio vrata kao revolucionarni subjekt. se kod nekih u gotovo kontrarevolucionar- oni na početkuove godine bilinajzaoštre- nadama da će dugogodišnji sporsa Pakis- Ostvarivanje zaključaka 16. sjednice CK nu nacionalističku ekstazu i bezočnu agre- niji u posljednjih četvrt stoljeća. Možda tanom biti okončan. A šta će to značiti za SKJ za štampu konkretno znači, ističe Lolić , siju, primjećuje to lić . ćak ni u vrijeme kubanske krize nije izgle- klimu u cijeloj Aziji, ne treba naglašavati. da djeluje aktivno na tom k ursu i da bude Dio razgovora posvećen je i teškom mate- dalo sve ta ko crn o ka o na početku 1985. Iz Sam po sebi se nekako nameće zaključak otporna na razne pritisVe i ,,pipke“ koji se rijalnom položaju novinskih i RTV kuća i Ta- prostog razloga jer tada su HruSčov i da će poboljšanje odnosa na najvećem i prema njoj usmjeravaju upravo zbog njene njuga. Tu Socijalistički savez, osnivaći i Kenedi bili u direktnom kontaktu, a najmnogjoljudnijem kontinentu morati da moći. Moramo, naime, bitidosljedniu razra- rukovodstva kuća preduzimaju pojedi- predsjednik Regan je sve do polovine ove se odrazi i na ostaledijelove svijeta, ako ni di i odbrani socijalistićke i demokratske načne mjere, ali sve to nije dovoljno. godine odbijao i svaku natuknicu o zbog čega drugog, onda zbog baš te ve- funkcije javnih glasila i jednako rezolutni u Potrebne su šire, sistemske mjere i napori sovjetskoj eventualnoj sprem nosti za di- ličine i brojnosti suzbijanju svakog oblika njihovog državnih i samoupravnih organa, tekuće jalog U nabrajanju osnova za o p timistička monopolskog postavljanja i pritisaka ili pak ekonomske politike i- osnivača, ali i znatno No, stvarisuseočito p ro m ijen ile. Možda raspoloženja ni kako se ne smije zaobići ni birokratskog ograničavanja. bolje korišćenje unutrašnjih i kadrovskih je to posljedica dolaska Gorbačova na ministarski sastanak nesvrstanih zemalja Marko Lolić zatim primjećuje da nije potencijala, naglašava Marko Lolić. čelo sovjetske partije, čime je okončano u Luandi. Ovaj skup nesvrstanih. na kome gotovo trogodišnje unutarsovjetsko su nedvosm isleno potvrdeni izvorni prin- prestrojavanje, uzrokovano smrću trojice cipi nesvrstavanja, pokazao je da je pre- PRENOSIMO Večem j l list najistaknutijih lićnosti, koje su jedna za vaziđena.krizačijekorijenetrebatražitijoš drugom, nestajale sa državne i političke na Sestom samitu u Havani. Nesvrstani se u Lendavi. Kupci su, kao što је poznato, iz scene. Novi sovjetski lider već na samom opet okreću, jedinstveni u svojoj startu pokazao je jasnu političkuorijenta- spremnosti za akciju, onim suštinskim pi- NR Kine, a cijena je 21 milijun dolara. ciju, kako na unutrašnjem tako i spoljnop- tanjima sa kojima se suočava savremeni Trgovanje Tehnologija je talijanska i poljska, a nez- o litićko m p lan u:aonoštojejošznačajn ije, svijet, u prvom redu očuvanju mira i pošto- nanje domaće. Jer, postrojenje je k upljeno iako su mnogi drugi znali da su ratinerijski dovoljno o d lučnosti i energije da svoje vanju jednakosti u svim sferama među- Najveći domet jugoslavenskihspecijalnih kapaciteti u zem lji ionako preveliki. vizije i politićku liniju i ostvari. Sasvim narodnih odnosa. Sloga ispoljena u Luan- inženjering organizacija je transfer domaće razumljivo da je to moralo im ati uticaja i na di daje nove nade da će osmi samit u Hara- „Smeltu" su trebale tri godine da pronade tehnologije i znanja putem gradnje indust- ozbiljnogkup ca.aprodajna c ijenajeznatno suparničku stranu da novog sagovornika reu još nedvosmislenije izbaciti nesvrs- rijskih objekata, najčešće u zemlje trećeg niža od one po kojoj je rafinerija shvati daleko ozbiljnije, a sve se to potvr- tanezemlje na pozicije kakvesu imale dok svijeta.