DOCSLIB.ORG

Sibenik K 33-8

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

Soci jalistick a Federativna Republika Jugoslavija OSNOVNA GEOLOSKA KARTA 1 : 100000 TUMAC za list SIBENIK K 33-8 Beograd 1975. REDAKCIONI ODBOR Prof. dr Milorad Dimitri;evic Prof. dr Stevan Karamata dr Boris Sikosek dr Dobra Veselinovic Izda;e Savezni geoloski zavod, Beograd Naklada od 500 prim;eraka kao sastavni dio prim;erka lista karte s ko;im se pakira u plastienu futrolu Tisak: "Privredni pregled" - Beograd MarSala Bir;uzova 3 - 5 KARTU I TUMAC IZRADIO: INSTITUT ZA GEOLOSKA ISTRAZIVANJA ZAGREB 1966. Autor karte: P. MAMU2IC Suradnici: B. KOROLIJA, 2. MAJCEN, I. BOROVIC, N. MAGAS, L. BOJANIC, S. Bo2ICEVIC, LJ. BABIC, A. SIMUNIC Tumac napisao: P. MAMu2IC Suradnici: I. VRSALOVIC, S. MULDINI-MAMU2IC, B. KOROLIJA, 2. MAJCEN, I. BOROVIC SADR2AJ UVOD ............................... 5 Pleistocen 22 GEOGRAFSKI PREGLED ............. 5 Sedra 22 PREGLED DOSADASNJIH ISTRA- Zemlja crvenica . .. 22 ZIVANJA ......................... 8 J ezerski i barski sedimenti .......... 22 PRIKAZ OPCE GRADE TERENA 10 Deluvij .......................... 23 OPIS KARTIRANIH JEDINICA 15 Holocen .......................... 23 KREDA ........................... 15 Aluvij .......................... 23 Dolomiti alb-cenomana ........... 15 TEKTONIKA . .. 24 Vapnenci i dolomiti sa hondrodontama .. 15 Paleogenski sinklinori; SkrlOdin-Kistanje 24 Rudistni vapnenci ................. 16 Kndno-paleogenski borani kompleks O. PALEOGEN ......................... 18 Zirje-M. Cista . .. 24 Liburnijski slojevi 18 Ljuskava zona Vrana-Banjevci-Zaton Foraminiferski vapnenci 18 -Sibenik . .. 24 Fliski lapori i pjescenjaci 19 PREGLED MINERALNIH SIROVINA 27 Detriticni vapnenci sa laporima i kon- Boksiti 27 glomeratim2 . .. 20 Sljuncare ....................... 27 Konglomerati i vapnenci 20 Ugljen ......................... 28 Izmjena konglomerata, vapnenaca i lapora 21 POVIJEST STYARANJA TERENA ..... 29 KVARTAR 22 LlTERATURA 30 UVOD Geoloska reambulacija lista Sibenik vrsena je od 1962 do 1965. godine, a izveo ju je Institut za geoloska istrazivanja, Zagreb. Reambulacija zapadnog dijela lista izvrsena je 1962. godine, a izveli su je geolozi Pavao Ma­ muzic, Ignacije Borovic, Luka Bojanic, Srecko Bozicevic, Ljubo Babic i apsolvent geologiJe Zarko Durdenovic. Reambulacijukarata Vodice, dijela M. Ciste i Sibenika izvrsili su Pavao Mamuzic, Nikola Magas i Antun Simunic. Ostali dio - istocnu polovicu lista - snimali su: Ignacije Borovic, Zarko Majcen, Bosko Korolija i Pavao Mamuzic. Prethodnu fotogeolosku obradu izvrsio je Srecko Bozicevic, a definitivnu Ignacije Borovic. Terenski radovi su vrseni na topografskoj osnovi 1 : 25 000 dobiveno; fotogrametrijskim uve­ canjem podloga 1 : 50000, izdanje VGI Kraljevine Jugoslavije 1935-37 god. Topografska osnova kartel: 100000 je izradena u VGI, SFR Jugoslavije. Petrografsku obradu karbonatnih i klasticnih naslaga krede i eocena izvrsili su Ivo Vrsalovic­ Carevic za istocni dio lista, a Petar Jovic i Zlatica Magdalenic za zapadni dio. Sedimentologiju kvartarnih tvorevina istocnog dijela lista obradila je RliZica Mutic, a zapadnog Biserka Scav­ nicar. Mikropaleontolosku obradu krednih preparata istoCnog dijela izvrsio je Bosko Korolija, a zapadnog Ante I vanovic i Branko Sokac. Makrotaunu krednih naslaga obradili su Pavao MamuZic, Ante Polsak i Bosko Korolija, a eocenskih Ignacije Borovic, Bosko Korolija i Zarko Majcen. Mikrofaunu eocenskih, karbonatnih i klasticnih naslaga, obradila je Slavica Mul­ dini-Mamuzic. GeoloSku obradu lista izvrSili su Pavao Mamuzic, Ignacije Borovic, Bosko Korolija i Zarko Majcen, a tumac napisali Pavao MamuZic i Ignacije BoroviC. Tekst tumaca je redigovao D. Veselinovic, a strucno-tehniCku redakciju karte izvrsio je D. Dra­ gic (Seizmoloski zavod SRS, Beograd). GEOGRAFSKI PREGLED List Sibenik se prostire od 43°40' do 44°00' sjeverne sirine i 15°30' do 16°00' isto(:ne dliZine po Greenwich-u, a zahvaca sire obalno i otocno podrucje na potezu Sibenik-PakoStane. Cijeli_ teritorij se moze podijeliti u dva dijela: otocni i kopneni. Otocnom dijelu pripadaju Murter, Tijat, Prvic, Zlarin, Zmajan, Kaprije, te dijelovi Vrgade i Kurbe Vele, na zapadu i dio Zirja na jugu. Veci i naseljeni otoci su: Murter (koji je pomoe­ nim mostom spojen s kopnom), Zlarin, Kaprije, Prvic i Krapanj. Svi se oni prliZaju sjevero­ zapad-jugoistok, paralelno smjeru svojih orografskih osi. Nadmorska visina otoka iznosi 5 q o GOSPIC UDSINA Y / SPUT S1. 1. Pregledna geografska karta lista Sibenik. Geographic position of the sheet Sibenik. reorpaqlH'IecKoe nOJIOmeHHe JIHCTa llin6eHHK. 6 nesto vi~e od 100 met. NajviSi dijelovi smje~teni su veCinom po sredini otoka. Obale su dosta razvedene, a luke zaSticene od jakih sjeveroistocnih i juznih vjetrova. Priobalnom podrucju pripada najveci dio lista u prostoru od obalne linije Sibenik-Pakostane prema sjeveroistoku do Skradina, Bribirskih Mostina i Ostrovickih LiSana. Sav taj prostor izgraduju naizmjenicno poredana niska brda visine oko 200 m i doIine medu brdima smjera prliZanja sjeverozapad-jugoistok. Iznimku Cini brdo Trtar s nadmorskom visinom od preko 400 m (Orlovaca 496 m), jugoistocno od Prukljanskog jezera. Doline su uske i dugacke, dijelom Erosirene (Pristeg) iii utonule kao depresija Vranskog jezera, Prukljanskog jezera, Zaton i Sibenska dolina s kanjonom Krke, te Morinje kod Jadrtovca. Vegetacija je osrednje razvijena i to vecim dijelom u vidu niske sume graba. Komunikacije su dosta slabe, izuzev J adranske magistrale u obalnom dijelu, asfaltirane ceste Sibenik-Omis i dionice magistrala-Tijesno. Veza s Bribirskim Mostinama i Benkovcem odvija se cestama II. reda. Od poprecnih cesta vaZnije su Pakostane-Vrana-Benkovac, Pirovac-Puticanje-Stankovci i Vodice-Bribir­ ske MostiDe. NajvaZnije je mjesto Sibenik, kojem gravitira cijelo podrucje. Veca i znacajnija mjesta su jos: Skradin, Yodice, Pirovac, Pakostane uz obalni dio, te Vrana, Pristeg, Stankovci, Banjevci, Puticanje i Zaton u sirem obalnom podrucju. Hidrografska mreza je slabo razvijena unatoc postojanja Vranskog i Prukljanskog jezera, te rijeke Kl'ke. Spilja ima nesto malo u okolici Si­ benika i Vrane, a izvori su vezani na podrucju Vrane. Periodicnih vrela ima takoder u okolici Vrane i u dolini na potezu Vrana-Banjevci-Puticane. Kopnenom dijelu pripada preostali dio Iista, koji cini manjeviSe blagu zaravan, predstavlja pocetak poznate Kistanjske visoravni, koja se prostire odavde prema sjeveroistoku. Veca su mjesta: Kistanje, Bribirske Mostine, Ostrovicke Lisane, Djevrske i Varivode. Komunikacije su dosta dobre. Vegetacija je oskudna. Biage doline su obradene, a od poljoprivrednih kultura vinova loza je na prvom mjestu, dok je ostali dio zasijan iitaricama. Hidrografska mreza je slabo razvijena, osim rijeke Krke, periodicnih potoka Morpolaca i Bribisnica u podr ucju Ostro­ vacke Lisane-Bribirske Mostine, nadezmih tokova nema. Veca jama s vodom (cjednicom) nalazi se kod Kistanja, a mocvarni predio Trolokve juZno od OstroviCkih Lisana, rezultat je nepropusnog muljevitog tla. "I PREGLED DOSADA~NJIH ISTRAflVANJA Geoloska istraZivanja poCinju u ovim krajevima koncem proslog stoljeca i traju, uz povremene Prekide, do danas. Sva geoloska dje1atnost kroz proteklo razdoblje moze se svrstati u tri etape. prvoj etapi pripada razdoblje izrade preg1ednih geoloskih karata velikog mjerila pod konac pros log stoljeca. Druga etapa (poeetak ovog stoljeca) karakteristicna je sa izradom geoloskih karti mjerila 1 : 75000 s tumaCima. Izmedu I i II svjetskog rata geoloska se aktivnost u ovim krajevima svodi na minimum, da bi puni procvat dostigla nakon II svjetskog rata. Uz geolosko­ paleontoloske studije i 10kalna geoloSka snimanja, vrsi se sistematsko geolosko kartiranje re­ gionalnog karaktera mjerila 1 : 25000 i 1 : 100000 uz tumace karata. Prvi geoloski rad s ovog podrucja je pregledna geoloska karta M 1 : 576000 (list X) F. Hauer-a (1868) s najosnovnijim geoloskim podacima. Pocetkom ovog stoljeca vrse se geoloska snimanja mjerila 1 : 75 000, koja ima za izvodace geologe bivse austrougarske monarhije. NajveCi broj radova potjece od R. Schuberta (1902 a, 1905 a,b i 1909). On se uz izradu geo10ske karte, bavi uglavnom problematikom eocenskih naslaga, napose njihovim klasticnim razvojem. Liburnijske naslage Dalmacije svrstava u donji eocen uz napomenu, da su u Sibenskom podrucju veoma slabo razvijene. Foraminiferske vapnence pribraja srednjem eocenu kao i prelazne slojeve ovih vapnenaca u fliske lapore. Srednjem eocenu takode pribraja fliske naslage bogate makrofaunom kod Ostrovice, kao i naslage s tragovima ugljena kod Dubravice. F. Kerner (1894, 1901, 1902) tretira strukturne odnose kod Drnisa, a naslage gornje krede ovog podrucja svrstava u cenoman i turon-senon. G. Stache (1912) pribraja gornjokredne vapnence s keramosferinama danijenskom potkatu senona. Izmedu dva rata, geoloska aktivnost se uglavnom svodi na proucavanje eocenskih klasticnih naslaga na brdu Promina kod Drnisa i n(>8to sirem podrucju. O. Kuhn (1934) prvi navodi, da je transgresivan i diskordantan polozaj eocenskih klasticnih naslaga kod Drnisa uvjetovan orogenetskom fazom koju naziva "ilirskom" odnosno predpirenejskom i stavlja je u srednji dio gornjeg luteta. Isti autor (1946) tvrdi, da ove naslage na osnovi paleontoloskih nalaza nisu mlade od gornjeg eocena, ali bi njihovi vrsni dije1ovi, na osnovi superpozicije slojeva, morali biti mladi. H. (W) Quitzov (1941 a,b) dijeli ove naslage slieno kao i R. Schubert i postavlja teoriju 0 pomicanju bazena. U vrijeme izmedu dva rata (1930) izisla je jos iz stampe geoloska karta Jugoslavije od V. Pet­ kovica, mjerila 1 : 1,000.000. Geoloska dje1atnost
Recommended publications
  • DESERTMED a Project About the Deserted Islands of the Mediterranean

    DESERTMED a Project About the Deserted Islands of the Mediterranean

    DESERTMED A project about the deserted islands of the Mediterranean The islands, and all the more so the deserted island, is an extremely poor or weak notion from the point of view of geography. This is to it’s credit. The range of islands has no objective unity, and deserted islands have even less. The deserted island may indeed have extremely poor soil. Deserted, the is- land may be a desert, but not necessarily. The real desert is uninhabited only insofar as it presents no conditions that by rights would make life possible, weather vegetable, animal, or human. On the contrary, the lack of inhabitants on the deserted island is a pure fact due to the circumstance, in other words, the island’s surroundings. The island is what the sea surrounds. What is de- serted is the ocean around it. It is by virtue of circumstance, for other reasons that the principle on which the island depends, that the ships pass in the distance and never come ashore.“ (from: Gilles Deleuze, Desert Island and Other Texts, Semiotext(e),Los Angeles, 2004) DESERTMED A project about the deserted islands of the Mediterranean Desertmed is an ongoing interdisciplina- land use, according to which the islands ry research project. The “blind spots” on can be divided into various groups or the European map serve as its subject typologies —although the distinctions are matter: approximately 300 uninhabited is- fluid. lands in the Mediterranean Sea. A group of artists, architects, writers and theoreti- cians traveled to forty of these often hard to reach islands in search of clues, impar- tially cataloguing information that can be interpreted in multiple ways.
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi

    Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi

    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
  • Proforma Faktura 5

    Proforma Faktura 5

    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
  • Sibenik 15.Pdf -K Sibenik 15.Kap -R R100k Ye -S 0.33 -I Data.Osm 43.6583333333:15.6833333333:100000 Ražanj 27

    Sibenik 15.Pdf -K Sibenik 15.Kap -R R100k Ye -S 0.33 -I Data.Osm 43.6583333333:15.6833333333:100000 Ražanj 27

    Blz.gn. 5s Pirovac . Blz.gn. 3s 3M . Pirovac . Blz.r. 3s 5M . Hrid Misine Dubrava kod Tisna Uvala Slanica ACI Marina Skradin Blz.r. 2s Blz.r. 2s 1M . Blz.gn. 2s RaslinaBlz.r. 3s 3M Most Krka Sibenik\ 15 MURTER Blz.gn. 2s 1M . 43 N 48.2' Mean Latitude 43 N 39.5', Scale = 1:100000, 470.0 x 323.0 mm . 43 N 48.2' Skradinski Buk 015 E 58.5' 015° 30.0' 015° 40.0' 015° 50.0' . Konoba Vidrovača Uvala Čigrađa Lovišća Tisno Blz.r. 5s 4M Lozovac Ivinj 015 E 23.5' LJ UTAC Blz.gn. 2s VruljeVrulje Murtersko more Blz.w/r. 2s 3M Jezera Zaton . Blz.r. 5s Stubalj Blz.r. 2s Poduriljko Pod Jasenovac Blz.gn. 2s Tromilja Blz.gn. 5s 4M BI SAG A Blz.gn. 3s 3M Sv. Nikola Rt Murteric Blz.gn. 2s ČogeljiŠupe Blz.gn. 3s 3M Otocic Maslinjak Gradina Sovlje . Blz.gn. 2s 3M Rt Vela Kapela Blz.w. 5s 10M Vodice. Otocic Kukuljari . LAVSA Tribunj Blz.gn. 5s 3M . Blz.r.ACI 5s Vodice 3M Jadranska magistrala Blz(2)w. 10s 5M VELI D RAžEMAN SKI . Blz.w. 5s . Vodice Bogdanovići Plicina Mijoka Blz.gn. 5s 3M .. Bilice Orlovača Tribunj Marina Tribunj Blz(2)gn. 5s 4M 494 111 Konoba Koromačna Blz(2)w. 10s 3M Greben Bacvica GUSTAC LOGOR UN Rakovo Selo . Srima Koromasinia. Blz(2)w. 5s 6M . KASELA Opat. Cavlin Shoal Dubrava kod ŠibenikaVukorepe KLO BUčAR . Konoba Opat . Opat Blz.r. 3s 2M U.Opat PRI šN J AK VELI Gata Martinska 109 SMOKVICA VELA ČAVLI N .
  • List of Islands

    List of Islands

    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
  • Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 : 25 000

    Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 : 25 000

    Geoadria Vol. 9 No. 1 5-32 Zadar, 2004. COASTLINE LENGTHS AND AREAS OF ISLANDS IN THE CROATIAN PART OF THE ADRIATIC SEA DETERMINED FROM THE TOPOGRAPHIC MAPS AT THE SCALE OF 1 : 25 000 TEA DUPLANČIĆ LEDER1 UDC: 911.3:32](497.5)(210.7) TIN UJEVIĆ2 Original scientific paper MENDI ČALA1 Izvorni znanstveni članak 1Hydrographic Institute of the Republic of Croatia Hrvatski hidrografski institut 2InfoKARTA, Mažuranićevo šetalište 14, Split Primljeno: 2004-05-09 Received: In this paper, modern definition of island established by the IHO has been accepted, and classification of islands, islets, rocks and rocks awash has been proposed according to their areas. The coastline of the Croatian part of the Adriatic Sea was digitized from topographic maps produced at the scale of 1 : 25 000 (TM 25). Topographic maps used for digitization are more precise than the maps that were used in earlier works and consequently the data on the number of islands and their coastline lengths and areas are more precise. Polygons of islands were closed in GIS package AutoCAD Map 2000, and each was given its name. From the obtained database and classification of islands, islets and rocks, in the coastal sea area of the Republic of Croatia 79 islands, 525 islets, and 642 rocks and rocks awash, or a total of 1246 have been recorded. Furthermore, it has been established that on TM 25 the island of Cres has the largest area (405.70 km2), although in literature so far (including atlases) the island of Krk was most often cited as the largest island in the Adriatic Sea.
  • Pregled Speleoloških Objekata I Podzemne Faune Na Području NP Kornati

    Pregled Speleoloških Objekata I Podzemne Faune Na Području NP Kornati

    Pregled speleoloških objekata i podzemne faune na području NP Kornati Ružanović, Lea Undergraduate thesis / Završni rad 2018 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:793167 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO – MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK PREGLED SPELEOLOŠKIH OBJEKATA I PODZEMNE FAUNE NA PODRUČJU NP KORNATI AN OVERVIEW OF SPELEOLOGICAL OBJECTS AND CAVE FAUNA IN NP KORNATI SEMINARSKI RAD Lea Ružanović Preddiplomski studij znanosti o okolišu (Undergraduate Study of Environmental Sciences) Mentor: doc. dr. sc. Mirela Sertić Perić Pomoćni mentor: dr.sc. Tvrtko Dražina Zagreb, 2018. Sadržaj 1. Uvod .................................................................................................................................... 3 2. Karakteristike speleoloških objekata na Kornatima ........................................................... 3 2.1. Morfološke karakteristike kornatskih speleoloških objekata ...................................... 3 2.2. Podjela kornatskih speleoloških objekata s obzirom na prisutnost vode ..................... 4 2.3. Speleogeneza objekata na Kornatima .......................................................................... 3 3. Prilagodbe podzemne
  • Državni Program Zaštite I Korištenja Malih, Povremeno Nastanjenih I Nenastanjenih Otoka I Okolnog Mora

    Državni Program Zaštite I Korištenja Malih, Povremeno Nastanjenih I Nenastanjenih Otoka I Okolnog Mora

    DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA I. UVOD …………………………………………………………………………………………………………………………………2 II. PREGLED POLOŽAJ I RASPORED MPNNOO………………………………..…...…………….4 REVIDIRANJE LISTE MPNNOo…………………………………………….………………………………………………4 BAZA PODATAKA………………………………………………………………………….………………………………………8 KARTOGRAMSKI PREGLED SVIH MPNNOo………………………………………………………. (u prilogu) III. ZAŠTITA MPNNOO PRVOKUPOM……………..……….…………………………..………..………12 VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA………………………….……...………………………………………………………..…13 2 NADMORSKE TVORBE MANJE OD 10.000 m …………………………..………………………………..……16 REZULTATI VIŠEKRITERIJSKE ANALIZE SA LISTOM ZA PRVOKUP PO ŽUPANIJAMA……………...………………………………………..……………………………………………………..…………17 IV. ČUVANJE I KORIŠTENJE MPNNOO…………………………………………………………………31 V. PROVEDBA……………………………………………………………………………………..…………….………………32 I. UVOD Izrada i donošenje Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora proizlaze kao obveza iz posljednjih izmjena i dopuna Zakona o otocima (NN 33/06), i istodobno kao potreba za provedbu ovim izmjenama i dopunama uvedenih odredaba o zaštiti prije svega malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića od neprimjerenog i neplanskog gospodarenja, i to zaštitom od neprimjerene prodaje nekretnina, revizijom vrednovanja prostora, ažuriranjem podataka u prostorne planove, utvrđivanjem granica pomorskog dobra i zaštitom korištenja prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine, uz očuvanje postojeće biološke raznolikosti i osobitosti
  • Plan Upravljanja NP Kornati 2014...2023

    Plan Upravljanja NP Kornati 2014...2023

    Plan upravljanja NP Kornati N a c i o n a l n i p a r k KKoorrnnaattii P L A N U P R A V L J A N J A (2014. … 2023.) Murter, 12. studenog 2014. 1/53 Plan upravljanja NP Kornati NOSITELJ IZRADE : Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ ZA NOSITELJA IZRADE: Robert Bobinac, ravnatelj IZRAĐIVAČKI TIM: Vladislav Mihelčić, stručni voditelj Zlatko Ružanović, biolog – savjetnik Martina Markov Podvinski, biolog – savjetnik Željko Kramarić, vanjski suradnik – konzultant 2/53 Plan upravljanja NP Kornati Sadržaj 1. UVOD 1.1. Obuhvat Nacionalnog parka Kornati 1.2. Zakonodavni okvir upravljanja Nacionalnim parkom Kornati 1.2.1. Plan upravljanja Nacionalnim parkom Kornati 1.3. Nadležno ministarstvo i ustanove zaštite prirode 1.3.1. Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ 1.4. Ekološka mreža Republike Hrvatske 2. OPIS ZAŠTIĆENOG PODRUČJ A 2.1. Fizički okoliš 2.1.1. Geografska osnova 2.1.2. Geološka osnova 2.1.3. Klimatske prilike 2.1.4. Fizika mora 2.2. Biotički okoliš 2.2.1. Kopnena flora 2.2.2. Kopnena fauna 2.2.3. Morska flora 2.2.4. Morska fauna 2.3. Društveno – gospodarski i kulturološki podaci 2.3.1. Povijesni prikaz 2.3.2. Sadašnje stanje 2.4. Sustav posjećivanja Nacionalnog parka Kornati 3. POLAZNA OSNOVA I UKLJUČIVANJE DIONIK A 3.1. Privremene upravljačke odrednice za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati 3.2. Uključivanje dionika 3.3. „MedPAN South“ projekt 4. UPRAVLJANJE 4.1. Vizija Nacionalnog parka Kornati 4.2. Teme, ciljevi i aktivnosti 4.2.1. Tema: Prirodne vrijednosti 4.2.2.
  • Bummel-Törn in Den Kornaten (11

    Bummel-Törn in Den Kornaten (11

    Bummel-Törn in den Kornaten (11. – 18.6.2011) Zugegeben: Die Anfahrt nach Biograd, immerhin ca. 800 km, dauert ziemlich lange. Obwohl wir Glück hatten: Aufgrund unseres nächtlichen Starts lief alles „wie am Schnürchen“. Bis wir an die Grenze zwischen Slowenien und Kroatien kamen. Erst nach eineinhalb Stunden hatte sich die Autoschlange auf kroatisches Hoheitsgebiet vorgetastet. Wenn man daran denkt, dass es hier vor 20 Jahren noch gar keine Grenze gab, und jetzt muss man anstehen, bis irgendein gelangweilter Grenzer missmutig seinen Stempel in den Pass haut, dann kann man schon ins Grübeln kommen. Am Samstagnachmittag treffen wir – Gaby, Philipp, Johanna und ich - in Biograd unsere Freunde Wolfgang und Manina, kaufen die nötigen Lebensmittel ein, übernehmen von Pitter-Yachting unsere Segelyacht ARIES, eine Bavaria 37 Cruiser, und lassen uns abends in einem Restaurant mit Fisch verwöhnen. Sonntags werfen wir gegen halb elf Uhr die Leinen los und segeln bei zunächst gemächlichen zwei bis drei Beaufort Wind durch das Murtersko More, begleitet von Delfinen, die wohl kamen, um sich die Touristen anzugucken. Später frischt der Wind auf und wir nehmen Kurs auf die Insel Kakan, um uns im glasklaren Wasser der Potkucina-Bucht einen ausgiebigen Badestopp zu gönnen. Gegen Abend legt Philipp so gekonnt im Hafen Kaprije an, dass man den Eindruck hat, er habe nie etwas anderes gemacht. Am Montag geht es wieder gegen halb elf Uhr los. Diesmal tuckern wir zwei Stunden unter Motor, denn der Wind scheint noch nicht so ganz wach geworden zu sein. Unsere Mittagspause verbringen an einer Boje in der Bucht Stupica auf der Insel Zirje.
  • Kornati Islands on Old Geographic Maps and Charts Kig 2005, 4

    Kornati Islands on Old Geographic Maps and Charts Kig 2005, 4

    Kornati Islands on Old Geographic Maps and Charts KiG 2005, 4 Kornati Islands on Old Geographic Maps and Charts Josip Farièiæ1 and Zdenko Simièiæ2 1 Department of Geography, University of Zadar, Tuðmanova 24i, Zadar, Croatia 2 Croatian Navy, Zrinsko-frankopanska bb, Split, Croatia 58 The islands belonged administratively to the territory Abstract: Based on the analysis of cartographic of Zadar up to the mid 20th century, and ever since they sources, the paper analyses the historical and have belonged to the municipality of ibenik. Today, the geographical development of the Kornati islands, the largest part of the Kornati is situated within the scope of largest group of Croatian islands. The old maps were the Murter Municipality in the ibenik-Knin County. Due used first of all as the means of geographic research to the great value of the preserved natural and cultural that, being necessarily correlated to the simultaneous heritage, the archipelago enjoys special protection of the historical written sources and modern topographic and Republic of Croatia, especially since 1980, when the maritime maps, make the basis for creating a research national park was established (Official Gazette, 31/1980).1 platform for relevant scientific results to be achieved. On the basis of the old maps it is possible, among The entire island group can be divided, regarding its other things to anticipate that the Kornati islands used spreading direction and geographic position, into four to have great geotraffic significance on the eastern smaller groups, i.e. the Sit, ut, Kornati and Pikera Adriatic sailing route. According to the development groups.
  • Gevangen Op TIJAT – Baldwin Henderson 2007

    Gevangen Op TIJAT – Baldwin Henderson 2007

    Gevangen op TIJAT – Baldwin Henderson 2007 Zeekajak tocht langs de Dalmatische kust van Kroatië. De Dalmatische kust van Kroatië tussen Zadar en Sibenik leent zich uitstekend voor een zeekajak tocht. Op geringe afstand van het vasteland zijn er vele eilanden waarlangs het heerlijk peddelen is. De meeste eilanden zijn onbewoond of zelfs helemaal kaal waardoor de geologie zich helemaal bloot geeft. Andere eilanden zijn weer groen en houden prachtige dorpjes verborgen waar je nog lekker kan eten ook. Ten minste, als je een gezonde honger en dorst hebt en de koffie met gebak thuis laat. Maar niet getreurd, er is nog altijd die Hollandse pannenkoek uit het vooronder te toveren die zich uitstekend laat begeleiden door de lokale perenlikeur. En, overal zijn prachtige baaitjes te vinden om te pauzeren of te schuilen en waar met wat geluk ook een goede kampeerplek te vinden is. Kortom, allemaal ingrediënten voor kajakvaarders die redelijk zelfvoorzienend zijn, en welke kajakker is dat niet? Vooraf stippelden we globaal een tocht uit van noord naar zuid om terplekke te zien en te ervaren hoe onze schepen varen zouden. Geschikte landingsplekken zijn vanwege de zeer scherpe rotskust aan de hand van een kaart niet te plannen, en de verraderlijke en krachtige aflandige Bora-bora wind laat zich niet voorspellen. Met onze flexibele aanpak is het een verrassingsvolle, en soms ook avontuurlijke 7–daagse tocht geworden van Zadar naar Tribunj. We hebben met z’n zessen (Arie, Baldwin, Han, Hans, Henk en Gerard) de tocht begin mei gevaren, ruim voor aanvang van het drukke zomerseizoen. De temperaturen zijn dan nog dragelijk en de natuurparkwachters van de Kornaten – ten aanzien van zeekajakkers in ons geval - heel relaxed.