DOCSLIB.ORG

Plan Upravljanja NP Kornati 2014...2023

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Plan Upravljanja NP Kornati 2014...2023 Plan upravljanja NP Kornati N a c i o n a l n i p a r k KKoorrnnaattii P L A N U P R A V L J A N J A (2014. … 2023.) Murter, 12. studenog 2014. 1/53 Plan upravljanja NP Kornati NOSITELJ IZRADE : Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ ZA NOSITELJA IZRADE: Robert Bobinac, ravnatelj IZRAĐIVAČKI TIM: Vladislav Mihelčić, stručni voditelj Zlatko Ružanović, biolog – savjetnik Martina Markov Podvinski, biolog – savjetnik Željko Kramarić, vanjski suradnik – konzultant 2/53 Plan upravljanja NP Kornati Sadržaj 1. UVOD 1.1. Obuhvat Nacionalnog parka Kornati 1.2. Zakonodavni okvir upravljanja Nacionalnim parkom Kornati 1.2.1. Plan upravljanja Nacionalnim parkom Kornati 1.3. Nadležno ministarstvo i ustanove zaštite prirode 1.3.1. Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ 1.4. Ekološka mreža Republike Hrvatske 2. OPIS ZAŠTIĆENOG PODRUČJ A 2.1. Fizički okoliš 2.1.1. Geografska osnova 2.1.2. Geološka osnova 2.1.3. Klimatske prilike 2.1.4. Fizika mora 2.2. Biotički okoliš 2.2.1. Kopnena flora 2.2.2. Kopnena fauna 2.2.3. Morska flora 2.2.4. Morska fauna 2.3. Društveno – gospodarski i kulturološki podaci 2.3.1. Povijesni prikaz 2.3.2. Sadašnje stanje 2.4. Sustav posjećivanja Nacionalnog parka Kornati 3. POLAZNA OSNOVA I UKLJUČIVANJE DIONIK A 3.1. Privremene upravljačke odrednice za izradu Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kornati 3.2. Uključivanje dionika 3.3. „MedPAN South“ projekt 4. UPRAVLJANJE 4.1. Vizija Nacionalnog parka Kornati 4.2. Teme, ciljevi i aktivnosti 4.2.1. Tema: Prirodne vrijednosti 4.2.2. Tema: Kulturna baština i tradicijske vrijednosti 4.2.3. Tema: Posjećivanje 4.2.4. Tema: Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“ 4.3. Zone upravljanja 4.3.1. Zona I: Zona stroge zaštite 4.3.2. Zona II: Zona usmjerene zaštite 4.3.3. Zona III: Zona korištenja 4.4. Planirani ljudski resursi 4.5. Financijski aspekti i procjena troškova 4.6. Praćenje provedbe plana 5. LITERATURA 6. PRILOZI 3/53 Plan upravljanja NP Kornati 1. UVOD 1.1. Obuhvat Nacionalnog parka Kornati Sve poznatija vrijednost i ljepota Kornatskog otočja doveli su šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća do znatnog povećanja turističkog posjećivanja ovog prostora. Istodobno, kod lokalnog stanovništva (prvenstveno Murterina kao pretežitih vlasnika nekretnina u Kornatima) rađala se svijest o opasnostima i - za Kornate - štetnim posljedicama koje sa sobom donosi masovni turizam. Prve konkretne zamisli o zaštiti Kornatskog otočja zabilježene su 1965. godine. Tada je Sven Kulušić u svom radu pod naslovom „Kornatska otočna skupina“ naveo i slijedeće: „… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljat će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakova kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …“ Godine 1967. tadašnje Izvršno vijeće Sabora Hrvatske donijelo je odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog Otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela („Narodne novine“, br. 31/67). Godine 1976. načinjen je elaborat u smislu prijedloga za raspravu Prostornog plana područja posebne namjene, odnosno prijedlog za proglašenje dijela Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog Otoka nacionalnim parkom, a godine 1980. Sabor Republike Hrvatske je proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 31/80) koji je obuhvatio tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni dio Dugog Otoka sa zaljevom Telašćica. U granicama parka našlo se područje ukupne površine 26.200 hektara, koje se protezalo na tadašnje dvije općine: Šibenik i Zadar. Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati je naveo razloge proglašenja ovoga područja nacionalnim parkom, pa u tom smislu naglašava njegove: Ř geomorfološke vrijednosti na kopnu i u moru, Ř kopnenu vegetaciju (antropogenog karaktera), Ř živi svijet mora i Ř oceanografske specifičnosti. Godine 1988., zbog razlilčitog pristupa upravljanju parkom od strane tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park nalazio, proglašen je Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 14/88) kojim se sjeverozapadni dio dotadašnjeg NP Kornati, do granica tadašnjih općina, izdvojio u Park prirode Telašćica, a jugoistočni - znatno veći – dio, koji se nalazio u Općini Šibenik, zadržao je status i ime Nacionalni park Kornati. Takav Nacionalni park Kornati je obuhvatio 22.375 hektara površine i uključio je 91 otok, otočić i hrid. Godine 1997. Sabor Republike Hrvatske je proglasio Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati („Narodne novine“, br. 13/97) kojim je područje parka smanjeno na približno 21.700 hektara i u kojem se našlo ukupno 89 otoka, otočića i hridi. Ovim Zakonom je određeno područje obuhvata Nacionalnog parka Kornati koje je i danas na snazi (citat dijela Zakona): „Granica Nacionalnog parka Kornati počinje od točke koja je udaljena jednu morsku milju prema jugozapadu od otočića Purare, odakle skreće prema jugoistoku obuhvaćajući otočne skupine Puh i Samograd na udaljenosti od 500 m, dalje ide prema sjeverozapadu na istoj udaljenosti od obalnih crta, obuhvaćajući otoke Mrtovnjak, Velu i Malu Smokvicu, Kornat, Malu i Velu Svršatu, te sredinom prolaza Vela Proversa, obuhvaćajući otok Donju Abu sredinom prolaza između Donje Abe i rta Vidilica na Dugom otoku, dalje skreće prema jugoistoku sredinom prolaza između Donje Abe i Abice, te skreće prema jugozapadu, prolazeći sredinom prolaza između Male Sestrice i Malog Obručana, idući u istom pravcu do udaljenosti jedne morske milje od otočića Mali Obručan, odakle skreće prema jugoistoku na istoj udaljenosti od vanjskog otočnog niza prema početnoj točki kod otočića Purare.“ 1.2. Zakonodavni okvir upravljanja Nacionalnim parkom Kornati Zaštita prirode i cjelovito očuvanje prirode i njezinih dijelova u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13). Sukladno tome Zakonu, ciljevi i zadaće zaštite prirode jesu: Ř očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost, krajobraznu raznolikost i georaznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, Ř utvrditi i pratiti stanje prirode, Ř osigurati sustav zaštite prirode radi njezina trajnoga očuvanja, 4/53 Plan upravljanja NP Kornati Ř osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica, Ř pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime, Ř spriječiti ili ublažiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti. Zaštita i očuvanje prirode temelje se na slijedećim načelima: Ř svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti i očuvanju općekorisne uloge prirode, Ř neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo, Ř u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela održivog korištenja, Ř zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete, Ř predostrožnosti, kada postoji prijetnja od ozbiljne ili nepopravljive štete za prirodu, Ř javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara. Iznimno, u nacionalnom parku se može dopustiti obavljanje ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja, te obavljanje drugih djelatnosti sukladno pravilniku o zaštiti i očuvanju. Djelatnosti se mogu ograničiti radi očuvanja izvornosti prirode nacionalnog parka. Pravno obvezujući dokumenti koji proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode, a koji pobliže uređuju pitanja zaštite i očuvanja Nacionalnog parka Kornati jesu: Ř Prostorni plan područja posebnih obilježja (uređuje organizaciju, te način korištenja, uređenja i zaštite prostora nacionalnog parka); Ř Plan upravljanja (određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva upravljanja i pokazatelje učinkovitosti upravljanja); Ř Pravilnik o zaštiti i očuvanju (pobliže propisuje uvjete i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja nacionalnog parka i upravne mjere za nepoštivanje odredbi toga pravilnika). Gledano u vremenskom slijedu, prvi preduvjeti za ostvarivanje učinkovitog upravljanja područjem Nacionalnog parka Kornati postavljeni su 1986. godine kada je tadašnja Skupština općine Šibenik donijela Odluku o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik“, br. 20/86). Godine 1990. Sabor Republike Hrvatske je donio Odluku o donošenju Prostornog plana
Load more

Recommended publications
  • “Smart Cities and Smart Islands in Croatia”
    “Smart Cities and Smart Islands in Croatia” Asst. prof. Goran Krajačić, dipl. ing. CITIES 5TH GENERAL CONSORTIUM MEETING Fredericia 21/09/2018 • University of Zagreb – Founded in 1669 – 73000 students – 8000 academic staff – 34 Faculties – Scimago Institutions Ranking: 9 EE (486) Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture (UNIZAG FSB) - 3 Study Programmes - 14 Departments - 40 Chairs - 43 Laboratories - 74 PhD students - 234 Researchers - 2500 Students Smart phone Smart TV Smart Building? Smart car? Smart grid? Smart thermal grid? Smart gas grid? Smart transport? Smart energy system? Smart city? Smart politicians? Smart government? Smart people? 4 The Green City Index Source: the Economist Intelligence Unit, sponsored by Siemens Smart cities support ENERGY TRANSITION Decentralization Digitalization Decarbonization Decoupling Diversification Deregulation Democratization 7 Smart Grid and Smart Cities in Croatia SINCRO.GRID • Most inovative project among 18 other in field of electric energy, smart grids • Provide for more efficient use of existing electricity grid in Croatia and Slovenia • Enable the existing infrastructure to accept larger quantities of electricity from renewable sources and ensure more reliable electricity supply • Partners: HEP ODS, HOPS, ELES, SODO • 79,5 mil. € • https://www.sincrogrid.eu/en/About-the-project 8 3Smart Smart Building – Smart Grid – Smart City • 01.01.2017. – 30.06.2019. • Lead partner: Faculty of electrical engineering and computing • Budget: 3.791.343,41 € • Technological and legislative
    [Show full text]
  • DESERTMED a Project About the Deserted Islands of the Mediterranean
    DESERTMED A project about the deserted islands of the Mediterranean The islands, and all the more so the deserted island, is an extremely poor or weak notion from the point of view of geography. This is to it’s credit. The range of islands has no objective unity, and deserted islands have even less. The deserted island may indeed have extremely poor soil. Deserted, the is- land may be a desert, but not necessarily. The real desert is uninhabited only insofar as it presents no conditions that by rights would make life possible, weather vegetable, animal, or human. On the contrary, the lack of inhabitants on the deserted island is a pure fact due to the circumstance, in other words, the island’s surroundings. The island is what the sea surrounds. What is de- serted is the ocean around it. It is by virtue of circumstance, for other reasons that the principle on which the island depends, that the ships pass in the distance and never come ashore.“ (from: Gilles Deleuze, Desert Island and Other Texts, Semiotext(e),Los Angeles, 2004) DESERTMED A project about the deserted islands of the Mediterranean Desertmed is an ongoing interdisciplina- land use, according to which the islands ry research project. The “blind spots” on can be divided into various groups or the European map serve as its subject typologies —although the distinctions are matter: approximately 300 uninhabited is- fluid. lands in the Mediterranean Sea. A group of artists, architects, writers and theoreti- cians traveled to forty of these often hard to reach islands in search of clues, impar- tially cataloguing information that can be interpreted in multiple ways.
    [Show full text]
  • Herpetofaunistic Diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic)
    University of Sopron Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Ph.D. thesis Herpetofaunistic diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic) Tamás Tóth Sopron 2018 Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Nature Conservation Program Supervisors: Prof. Dr. Faragó Sándor Dr. Gál János Introduction In recent years the Croatian islands, especially those of the Cres-Lošinj Archipelago became the focus of research of herpetologists. However, in spite of a long interest encompassing more than a hundred years, numerous gaps remain in our herpetological knowledge. For this reason, the author wished to contribute to a better understanding by performing studies outlined below. Aims The first task was to map the distribution of amphibians and reptiles inhabiting the archipelago as data were lacking for several of the smaller islands and also the fauna of the bigger islands was insufficiently known. Subsequently, the faunistic information derived from the scientific literature and field surveys conducted by the author as well as available geological and paleogeological data were compared and analysed from a zoogeographic point of view. The author wished to identify regions of the islands boasting the greatest herpetofaunal diversity by creating dot maps based on collecting localities. To answer the question which snake species and which individuals are going to be a victim of the traffic snake roadkill and literature survey were used. The author also identified where are the areas where the most snakes are hit by a vehicle on Cres. By gathering road-killed snakes and comparing their locality data with published occurrences the author seeked to identify species most vulnerable to vehicular traffic and road sections posing the greatest threat to snakes on Cres Island.
    [Show full text]
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Važnost Otoka Ilovika I Sv. Petra Za Plovidbenu Rutu Duž Istočne Obale Jadrana U Svjetlu Novijih Istraživanja
    Zrinka Serventi - Važnost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012 Zrinka SERVENTI VAŽNOST OTOKA ILOVIKA I SV. PETRA ZA PLOVIDBENU RUTU DUŽ ISTOČNE OBALE JADRANA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAŽIVANJA UDK 904:726.54>(497.5)(210.7 Ilovik)”652” Zrinka Serventi, mag. Izvorni znanstveni rad Sveučilište u Zadru Primljeno: 12.04.2012. Odjel za povijest Odobreno: 23.08.2012. Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 23000 Zadar, Hrvatska e-mail: [email protected] toci Ilovik i Sv. Petar bili su u antičkom razdoblju važne točke na plovnom putu duž istočne obale Jadrana što do- kazuju i starija podmorska istraživanja, osobito antičkog brodoloma u blizini Ilovika, ali i noviji nalaz brončane Oskulpture Apoksiomena. Tijekom svibnja 2009. godine vodila su se istraživanja kasnoantičke crkve na položaju Sv. Andrija (Sićadrija) na otoku Iloviku koja su dodatno potvrdila značaj tog prostora za pomorsku plovidbu. Osobito se ističe nalaz fragmentiranog nadgrobnog spomenika koji je sekundarno upotrijebljen prilikom izgradnje ove kasnoantičke crkve. U radu se osobita pažnja posvećuje upravo ovom nalazu te se analiziraju njegov epigrafski značaj i podrijetlo. S obzirom na to da je prilikom rekognosciranja Sv. Petra utvrđena veća količina antičkog materijala uz obalu kao i prisutnost mogućih antičkih zidova postavlja se pitanje važnosti otoka Sv. Petra u tom razdoblju kao i povezanost s trgovačkim centrima duž istočne obale Jadrana. Također se razmatraju potencijalni plovidbeni pravci koji su mogli prolaziti kanalom između Ilovika i Sv. Petra, a sukladno tome i razvoj ovih dvaju otoka tijekom antike i ranog srednjeg vijeka. Ključne riječi: otok Ilovik, otok Sv. Petar, plovidbeni pravci, ranokršćanske crkve, rimski nadgrobni natpis Prilikom arheoloških istraživanja 2009.
    [Show full text]
  • Proforma Faktura 5
    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
    [Show full text]
  • Sibenik 15.Pdf -K Sibenik 15.Kap -R R100k Ye -S 0.33 -I Data.Osm 43.6583333333:15.6833333333:100000 Ražanj 27
    Blz.gn. 5s Pirovac . Blz.gn. 3s 3M . Pirovac . Blz.r. 3s 5M . Hrid Misine Dubrava kod Tisna Uvala Slanica ACI Marina Skradin Blz.r. 2s Blz.r. 2s 1M . Blz.gn. 2s RaslinaBlz.r. 3s 3M Most Krka Sibenik\ 15 MURTER Blz.gn. 2s 1M . 43 N 48.2' Mean Latitude 43 N 39.5', Scale = 1:100000, 470.0 x 323.0 mm . 43 N 48.2' Skradinski Buk 015 E 58.5' 015° 30.0' 015° 40.0' 015° 50.0' . Konoba Vidrovača Uvala Čigrađa Lovišća Tisno Blz.r. 5s 4M Lozovac Ivinj 015 E 23.5' LJ UTAC Blz.gn. 2s VruljeVrulje Murtersko more Blz.w/r. 2s 3M Jezera Zaton . Blz.r. 5s Stubalj Blz.r. 2s Poduriljko Pod Jasenovac Blz.gn. 2s Tromilja Blz.gn. 5s 4M BI SAG A Blz.gn. 3s 3M Sv. Nikola Rt Murteric Blz.gn. 2s ČogeljiŠupe Blz.gn. 3s 3M Otocic Maslinjak Gradina Sovlje . Blz.gn. 2s 3M Rt Vela Kapela Blz.w. 5s 10M Vodice. Otocic Kukuljari . LAVSA Tribunj Blz.gn. 5s 3M . Blz.r.ACI 5s Vodice 3M Jadranska magistrala Blz(2)w. 10s 5M VELI D RAžEMAN SKI . Blz.w. 5s . Vodice Bogdanovići Plicina Mijoka Blz.gn. 5s 3M .. Bilice Orlovača Tribunj Marina Tribunj Blz(2)gn. 5s 4M 494 111 Konoba Koromačna Blz(2)w. 10s 3M Greben Bacvica GUSTAC LOGOR UN Rakovo Selo . Srima Koromasinia. Blz(2)w. 5s 6M . KASELA Opat. Cavlin Shoal Dubrava kod ŠibenikaVukorepe KLO BUčAR . Konoba Opat . Opat Blz.r. 3s 2M U.Opat PRI šN J AK VELI Gata Martinska 109 SMOKVICA VELA ČAVLI N .
    [Show full text]
  • List of Islands
    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
    [Show full text]
  • The Krk Diocese
    THE KRK DIOCESE THE ISLES SHALL WAIT FOR HIS TEACHINGS O I R E T S I IN M T I E N IO ORAT FOREWORD The centuries-long presence of Christianity on the islands of the Krk Diocese is deeply rooted in the life and culture of its population, which has been subject to a succession of various social orders during the course of history. Until the year 1828, there were three dioceses within this territory: Krk, Osor and Rab. The presence of a bishop and his relationship with the people had a strong impact upon spiritual formation and identity. The pas- tors of the small dioceses of the Kvarner Islands demonstrated magna- nimity and openness of spirit toward the beautiful and modern, while at the same time listening to the “pulse” of the people, incorporating their language in worship. The beauty of handwritten and illuminated Glagolitic missals, psalters and antiphonals greatly enriched the corpus of liturgical literature traditionally written in Latin. Christian culture, both spiritual and material, is reflected here in the arts of painting, architecture, literature, poetry and music. This is a Church distinguished by its priests and religious, especially the Benedictines and Franciscans, including those with the reputation of saintliness, who have played exceptional historical roles in the raising and fostering of national consciousness, enhancement of the quality of life, education in moral principles, and the creation and safeguarding of the cultural heritage. These values provided a firm foundation for assuring the survival of this nation under changing conditions, not infrequently im- posed by fire and sword.
    [Show full text]
  • 1Up Booklet 12 Pages
    Cres, Losinj, Ilovik, Susak, Male & Vele Srakane, Unije Cres,Cres,Cres, Losinj,Losinj, Losinj, Ilovik, Ilovik, Susak,Susak, Susak, MaleMale Male && & VeleVeleSrakane, Vele Srakane, Srakane, UnijeUnije Unije Islands Medical Assistance Society Islands Medical Assistance Society 20022002--201202020199 IMAS,IMAS, a a Not Not-for-for-Profit-Profit Corporation Corporation is is a a humanitarian humanitarian foundation foundation createdcreated in in the the USA USA to to support support the the health health services services for for the the people people of of www.imas-usa.com thethe islands islands of of CRES, CRES, LOSINJ, LOSINJ, ILOVIK, ILOVIK, SUSAK, SUSAK, MALE MALE & & VELE VELE SRAKANE,SRAKANE, & & UNIJE UNIJE in in Croatia. Croatia. IMAS “IMAS“IMAS“IMAS jeje je dobrotvornaineprofitnaudrugaosnovanadobrotvorna dobrotvorna i ineprofitna neprofitna udruga udruga osnovana osnovana u SAD, u u SAD, SAD, s ciljem s s ciljem ciljem da P.O. Box 314 pomognepruzanjuzdravstvenihuslugastanovnicimaotokadada pomogne pomogne pruzanju pruzanju zdravstvenih zdravstvenih usluga usluga stanovnicima stanovnicima CRES, otoka otoka Manhasset, NY 11030 CRES,CRES,LOSINJ, LOSINJ, LOSINJ, ILOVIK, ILOVIK, ILOVIK, SUSAK, SUSAK, SUSAK, MALE MALE MALE i VELE i iVELE VELE SRAKANE, SRAKANE, SRAKANE, i UNIJE i iUNIJE UNIJE u uHrvatskoj.”u Hrvatskoj.” Hrvatskoj.” USA IMASIMASIMAS is isis a a anot notnot for foforr profit profitprofit 501(c)3 501(c)3501(c)3 organization organizationregisteredorganization registered registered in in NEW NEW YORK YORK STATE STATE . Islands Medical Assistance Society 2nd Edition, October 2019 *DM, *AK,* MP UPDATE: The ULTRASOUND Machine, a Philips Affiniti 70, for a $60,000.00 cost was delivered to the Cardiology Department. With the help of an anonymous donor and IMAS, we were able to make this valuable donation in 2019 to “Dom Zdravlja” in Mali Losinj.
    [Show full text]
  • From: Mjarvis@Idigitalmemories
    A Service of Leibniz-Informationszentrum econstor Wirtschaft Leibniz Information Centre Make Your Publications Visible. zbw for Economics Starc, Nenad Conference Paper Small Islands and Large Scale Spatial Development Patterns - Story of the Croatian Island of Unije 46th Congress of the European Regional Science Association: "Enlargement, Southern Europe and the Mediterranean", August 30th - September 3rd, 2006, Volos, Greece Provided in Cooperation with: European Regional Science Association (ERSA) Suggested Citation: Starc, Nenad (2006) : Small Islands and Large Scale Spatial Development Patterns - Story of the Croatian Island of Unije, 46th Congress of the European Regional Science Association: "Enlargement, Southern Europe and the Mediterranean", August 30th - September 3rd, 2006, Volos, Greece, European Regional Science Association (ERSA), Louvain-la-Neuve This Version is available at: http://hdl.handle.net/10419/118270 Standard-Nutzungsbedingungen: Terms of use: Die Dokumente auf EconStor dürfen zu eigenen wissenschaftlichen Documents in EconStor may be saved and copied for your Zwecken und zum Privatgebrauch gespeichert und kopiert werden. personal and scholarly purposes. Sie dürfen die Dokumente nicht für öffentliche oder kommerzielle You are not to copy documents for public or commercial Zwecke vervielfältigen, öffentlich ausstellen, öffentlich zugänglich purposes, to exhibit the documents publicly, to make them machen, vertreiben oder anderweitig nutzen. publicly available on the internet, or to distribute or otherwise use the documents in public. Sofern die Verfasser die Dokumente unter Open-Content-Lizenzen (insbesondere CC-Lizenzen) zur Verfügung gestellt haben sollten, If the documents have been made available under an Open gelten abweichend von diesen Nutzungsbedingungen die in der dort Content Licence (especially Creative Commons Licences), you genannten Lizenz gewährten Nutzungsrechte.
    [Show full text]
  • Participatory Development Planning on the Croatian Islands
    N. Starc & P. Stubbs, Int. J. Sus. Dev. Plann. Vol. 9, No. 2 (2014) 158–176 NO ISLAND IS AN ISLAND: PARTICIPATORY DEVELOPMENT PLANNING ON THE CROATIAN ISLANDS N. STARC & P. STUBBS The Institute of Economics, Zagreb, Croatia. ABSTRACT This text provides an overview of the history of attempts to introduce participatory development planning on the Croatian islands. Within the study of islands, there has been little attention to islands in countries undergo- ing post-socialist transition. Similarly, within the study of post-socialist strategic development planning, there has been almost no attention to islands. This study addresses both the resilience of islands and their height- ened susceptibility to change, borrowing a periodisation from political economies of contemporary Croatia which emphasise the signifi cance of multiple transitions. The text explores island development within socialist Yugoslavia, with islands subsumed within wider processes of industrialisation, urbanisation and, later, coastal tourism. As Croatia’s independence was inextricably linked to war, a crisis-induced authoritarian centralism also mitigated against islanders becoming development subjects. The post-war picture, marked as it is by a slow process of integration into EU norms and practices, shows the gap between the legislative rhetoric and the on the ground practice of participatory development planning. The text concludes that, thus far, only the top down element of strategic planning in terms of island development has been implemented, and this itself in a distorted, contradictory, and highly inconsistent, way. Keywords: Croatia, Islands, participation, planning. 1 INTRODUCTION Development has to be managed. This requirement has been so widely acknowledged as to become almost trivial, even to neo-liberals.
    [Show full text]