DOCSLIB.ORG

PRILOG 2.Pdf

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
PRILOG 2.Pdf 61 Prilog 2. - Pregled uloženih sredstava ostalih ministarstava, državnih institucija i javnog sektora u otoke u 2012. godini PROJEKT IZNOS Ulaganja u otoke kroz bespovratna sredstva MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra Program subvencioniranja razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima u nacionalnoj plovidbi DUBROVAČKO- Korčula 12.590,73 NERETVANSKA ŽUPANIJA SPLITSKO-DALMATINSKA Šolta, Brač, Vis, Komiža, Hvar, Čiovo 323.572,41 ŽUPANIJA ZADARSKA ŽUPANIJA Pašman, Veli iž, Vrgada 144.314,46 ŠIBENSKO-KNINSKA Murter 125.570,58 ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA Rab, Krk, Veli Lošinj 389.136,65 ŽUPANIJA UKUPNO AKTIVNOST: 995.184,83 Javni linijski pomorski promet DUBROVAČKO- Elafiti, Ubli, Šipan, Koločep, Lopud, Suđurađ, Sobra, Trpanj, Dominče, 44.188.016,28 NERETVANSKA ŽUPANIJA Korčula, Lastovo, Vela Luka SPLITSKO-DALMATINSKA Jelsa, Bol, Sućuraj, Sumartin, Vis, Stari Grad, Hvar, Rogač, Supetar, Drvenik mali, Drvenik Veli 96.638.733,32 ŽUPANIJA Preko, Tkon, Brbinj, Zaglav, Sali, Olib, Premuda, Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Molat, Ist, Bršanj, ZADARSKA ŽUPANIJA 86.256.072,68 Iž, Rava, Premuda, Silba, Vrgada ISTARSKA ŽUPANIJA Brestova ŠIBENSKO-KNINSKA Prvić, Zlarin, Žirje, Kaprije, Krapanj 18.531.496,93 PRIMORSKO-GORANSKA Porozina, Merag, Baška, Mišnjak, Srakane, Susak, Ilovik, Rab, Mali Lošinj, Unije, Martinščica, 30.551.018,36 ŽUPANIJA Lopar NAPOMENA: 7 LINIJA SE PROTEŽE KROZ VIŠE ŽUPANIJA STOGA SE NE MOŽE RAZVRSTATI OVAJ IZNOS 98.834.662,43 UKUPNO AKTIVNOST: 375.000.000,00 Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika SPLITSKO-DALMATINSKA Brač 408.010,80 PRIMORSKO-GORANSKAŽUPANIJA Krk, Pašman 304.411,36 ŽUPANIJA UKUPNO AKTIVNOST: 712.422,16 SVEUKUPNO MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE: 376.707.606,99 MINISTARSTVO KULTURE DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA Kulturno - umjetnički amaterizam Hrvatska glazbena udruga "Sveta Vincenca", Blato - Nabava trube 4.000,00 Korčula Viteška udruga Kumpanija, Pupnat - Obnova nošnji i mačeva 4.000,00 Glazbeno - scenska djelatnost Korčula Hrvatski barokni ansambl, Zagreb - Koncert na korčulanskom baroknom festivalu 8.000,00 Lastovo Turistička zajednica, Lastovo - Festival lastovo - otok glazbe 11.200,00 Informatizacija Gradska knjižnica Ivan Vidali - Nabava računalne opreme za knjižnicu 7.500,00 Korčula Općina Blato - Nabava računalne opreme za knjižnicu 10.000,00 Investicijska potpora Narodna knjižnica "Šime Vučetić", Vela Luka - Nabava opreme (police) 20.000,00 Korčula Općina Blato - Nabava opreme (police) 20.000,00 Knjižnična djelatnost Gradska knjižnica Ivan Vidali, Korčula - Nabava knjižne i neknjižne građe 55.000,00 Korčula Narodna knjižnica, Blato - Nabava knjižne i neknjižne građe 20.000,00 Narodna knjižnica "Šime Vučetić", Vela Luka - Nabava knjižne i neknjižne građe 30.000,00 Likovna djelatnost Korčula Centar za kulturu Vela Luka - Izložbena djelatnost Centra za kulturu Vela Luka 20.000,00 Međunarodna kulturna suradnja Korčula Gradska knjižnica Ivan Vidali, Korčula -Sestrinske knjižnice u akciji za mlade 5.000,00 62 Muzejsko - galerijska djelatnost 14.977,59 Gradski muzej, Korčula - Nabava opreme 9.977,59 Korčula Gradski muzej, Korčula - Muzejsko - edukativna akcija 5.000,00 Zaštita spomeničke baštine Provincijalat franjevačke provincije sv. Jeronima - Crkva i samostan Badija 30.000,00 Gospe od milosrđa, oltar Centar za prapovijesna istraživanja, Zagreb - Lumbarda, arheološki 50.000,00 lokalitet - Kosovo i Sutivan Centar za kulturu Vela Luka - Vela Spila - pretpovijesno naselje 50.000,00 Centar za kulturu Vela Luka - Vela Spila - pretpovijesno naselje 20.000,00 Korčula Centar za kulturu Vela Luka - Vela Spila - pretpovijesno naselje 12.800,00 Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb - Plićina Lučnjak (pokretni nalazi) 20.000,00 Općina Blato - Lokalitet Kopila 40.000,00 Župni ured svetog Marka - Katedrala svetog Marka 150.000,00 Dubrovačka biskupija, Dubrovnik - Crkva Gospe od Šunja, kasetirani svod apside 200.000,00 Dubrovačka biskupija, Dubrovnik - Suradnja s visokom školom za restauraciju Lopud 39.870,00 iz Kölna Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb - Crkva Gospe od Šunja 150.000,00 Lokrum Dubrovačka biskupija, Dubrovnik - Crkva navještenja, klecala 20.000,00 Dubrovačka biskupija, Dubrovnik - Babino Polje, crkva sv. Vlaha, oltarna pala 20.000,00 Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb - Plićina sv. Pavao (pokretni nalazi) 80.000,00 Mljet Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb - Plićina sv. Pavao, Sobra, brodolom 200.000,00 Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb - Rt Vratnički, Saplunara (pokretni nalazi) 44.000,00 Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb - Rt Stoba, Maranovići, brodolom 40.000,00 Dubrovačka biskupija, Dubrovnik - Pakljena, crkva sv. Marije, oltarna pala 20.000,00 Šipan Dubrovačka biskupija, Dubrovnik - Crkva sv. Stjepana, slika 10.000,00 UKUPNO ŽUPANIJA: 1.426.347,59 LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA Glazbeno - scenska djelatnost Pag Centar za kulturu, Novalja - Novaljski trjator 10.000,00 Knjižnična djelatnost Pag Gradska knjižnica, Novalja - Nabava knjižne i neknjižne građe 10.000,00 Zaštita spomeničke baštine Centar za kulturu, Novalja - Festival "Pisme na kanat" otoka Paga 8.000,00 Grad Novalja - Caska, ostaci utvrde i crkve sv. Jurja 60.000,00 Pag Grad Novalja - Caska, Nekropola, arheološko nalazište 50.000,00 Grad Novalja - Caska, podmorsko arheološko nalazište 50.000,00 Arheološki muzej Zadar - Novalja, hrid Zakučenica, antički brodolom 50.000,00 UKUPNO ŽUPANIJA: 238.000,00 PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Kulturno - umjetnički amaterizam Centar za kulturu općine Omišalj - Festival pučkog teatra Omišalj - Čavle 5.000,00 Krk Društvo Sinjali, Baška - Prikaz legende o nastanku Baščanske ploče 15.000,00 Glazbeno - scenska djelatnost Cres Grad Cres - Festival "Lubeničke večeri" 20.000,00 Krk Centar za kulturu, Krk - Ljetne priredbe Krk 50.000,00 Grad Mali Lošinj - Osorske glazbene večeri 500.000,00 Mali Lošinj Zoran Jager, Zagreb - Jazz festival Lošinj 16.000,00 Pag Umjetnička organizacija "Lovro&Nina", Zagreb - PagArtFestival 45.000,00 Rab Grad Rab - Rapske glazbene večeri 20.000,00 Informatizacija Cres Gradska knjižnica i čitaonica Frane Petrić, Cres - Nabava računalne opreme 5.000,00 Mali Lošinj Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj - Nabava računalne opreme 10.000,00 Mali Lošinj Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj -Nabava računalne opreme za Creski muzej 8.000,00 Investicijska potpora Mali Lošinj Grad Mali Lošinj - Rekonstrukcija zgrade za muzej (Apoksiomen) 1.200.000,00 Mali Lošinj Grad Mali Lošinj - Rekonstrukcija zgrade za knjižnicu 500.000,00 Rab Gradska knjižnica Rab - Nabava opreme (police) 30.000,00 Književne manifestacije Katedra Čakavskog sabora, Kornić - Ljetna škola glagoljice 5.000,00 Krk Pontes, Krk - Književni festival u Krku 8.000,00 63 Knjižnična djelatnost Cres Gradska knjižnica "Frane Petrića" - Nabava knjižne i neknjižne građe 30.000,00 Krk Narodna knjižnica, Krk - Nabava knjižne i neknjižne građe 40.000,00 Mali Lošinj Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj - Nabava knjižne i neknjižne građe 65.000,00 Rab Gradska knjižnica Rab - Nabava knjižne i neknjižne građe 50.000,00 Likovna djelatnost Krk Centar za kulturu, Krk - Program Galerije Decumanus 10.000,00 Rab Grad Rab - Rapsko likovno ljeto 20.000,00 Međunarodna kulturna suradnja Krk Centar za kulturu, Krk- Komunicirajmo baštinu, Crna Gora 5.000,00 Mali Lošinj Grad Mali Lošinj - Osorske glazbene večeri 50.000,00 Rab Grad Rab - Razmjena gostovanja s Brnom, Češka 10.000,00 Muzejsko - galerijska djelatnost Cres Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj, Creski muzej - Restauracija drvenog reljefa Pieta 8.000,00 Cres Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj, Creski muzej - Restauracija keramičkih posuda 10.000,00 Cres Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj, Creski muzej - Restauracija amfora 10.000,00 Mali Lošinj Lošinjski muzej, Mali Lošinj - Izložba "Lošinjska kuća" 12.000,00 Mali Lošinj Lošinjski muzej, Mali Lošinj - Zbornik radova sa skupa o Apoksiomenu 20.000,00 Nove medijske kulture Građanska inicijativa Krka, Krk: grad ili pusti otok 16.000,00 Kulturno umjetnički laboratorij (KUL), Krk - D2 (Decumanus 2) 5.000,00 Krk Kulturno umjetnički laboratorij (KUL), Krk - (A) FEFV 2012. 10.000,00 Kulturno umjetnički laboratorij (KUL), Krk - PI - Prvomajski inkubator 10.000,00 Pontes, Krk - Bolje čitam i bolje pišem - bolje učim 20.000,00 Zaštita spomeničke baštine Grad Cres - Palača Moise 1.094.950,00 Grad Cres - Pilot projekt 50.000,00 Međunarodni centar za kasnu antiku - Crkva i ostaci samostana sv. Petra, Osor 70.000,00 Cres Samostan sv. Franje, Cres - Franjevački samostan 100.000,00 Samostan sv. Frane, Cres - Knjižni fond 20.000,00 Udruga Aipak, Omišalj - Martinšćica i otočić Sveti Petar, ostaci samostana 16.000,00 Župa sv. Marije Velike, Cres - Crkva sv. Marije Velike, Orgulje 100.000,00 Franjevački samostan, Košljun, Punat - Franjevački samostan, jaslice 35.800,00 Grad Krk - Gradske zidine 12.000,00 Hrvatski restauratorski zavod - Benediktinski samostan i crkva Uznesenja BDM 10.000,00 Hrvatski restauratorski zavod - Punat, Košljun, kapela sv. Bernardina 50.000,00 Hrvatski restauratorski zavod - Vrbnik, crkva Marijina Uznesenja 450.000,00 Hrvatski restauratorski zavod - Milohnići, Glavotok, crkva sv. Krševana 40.000,00 Krk Općina Omišalj - Arheološka zona Mirine, Fulfinum 48.000,00 Općina Omišalj - Arheološka zona Mirine, Fulfinum 56.000,00 Općina Baška - Stara Baška, lokalitet Podno mira 50.000,00 Općina Baška - Jurandvor, crkva sv. Lucije 40.000,00 Općina
Load more

Recommended publications
  • International Car-Ferry Lines Ancona – Split – Stari Grad (Island of Hvar) Line 53
    Rijeka n Hrvatska Holidays begin aboard 1. 1. – 31. 12. 2014 International car-ferry lines Bari – Dubrovnik l Ancona – Zadar l Ancona – Split – Stari Grad (Island of Hvar) 2014 EUR booking on line www.jadrolinija.hr Lines connecting mainland with islands Cres – Lošinj – Unije – Srakane – Susak – Rab – Pag – Silba – Olib – Premuda – Ist – Molat – Zverinac – Sestrunj – Rivanj – Dugi otok – I` – Rava – Ugljan – Pašman – Žirje – Kaprije – Zlarin – Prvi} – Bra~ – Hvar – Šolta – Kor~ula – Lastovo – Drvenik veli – Drvenik mali – poluotok Pelješac – Šipan – Lopud – Kolo~ep – Mljet Car-ferry and local lines High speed craft lines Coastal car-ferry line International car-ferry lines Orebi} Jadrolinija reserves the right to apply bunker surcharge due to increase of fuel costs International car-ferry lines Bari – Dubrovnik Line 54 11. 4. – 31. 5. Mon. 22:00 Wed. 22:00 Fri. 22:00 Dubrovnik Wed. 07:00 Fri. 07:00 Sun. 07:00 Tue. 08:00 Thu. 08:00 Sat. 08:00 Bari Tue. 22:00 Thu. 22:00 Sat. 22:00 1. 6. – 30. 6. and 2. 9. – 30. 9. Mon. 22:00 Wed. 22:00 Fri. 22:00 Sun. 12:00 Dubrovnik Wed. 07:00 Fri. 07:00 Sun. 07:00 Mon. 07:00 Tue. 08:00 Thu. 08:00 Sat. 08:00 Sun. 19:30 Bari Tue. 22:00 Thu. 22:00 Sat. 22:00 Sun. 22:00 1. 7. – 28. 7. Mon. 22:00 Wed. 22:00 Fri. 12:00 Sat. 12:00 Sun. 12:00 Dubrovnik Wed. 07:00 Fri. 07:00 Sat. 07:00 Sun. 07:00 Mon. 07:00 Tue.
    [Show full text]
  • “Smart Cities and Smart Islands in Croatia”
    “Smart Cities and Smart Islands in Croatia” Asst. prof. Goran Krajačić, dipl. ing. CITIES 5TH GENERAL CONSORTIUM MEETING Fredericia 21/09/2018 • University of Zagreb – Founded in 1669 – 73000 students – 8000 academic staff – 34 Faculties – Scimago Institutions Ranking: 9 EE (486) Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture (UNIZAG FSB) - 3 Study Programmes - 14 Departments - 40 Chairs - 43 Laboratories - 74 PhD students - 234 Researchers - 2500 Students Smart phone Smart TV Smart Building? Smart car? Smart grid? Smart thermal grid? Smart gas grid? Smart transport? Smart energy system? Smart city? Smart politicians? Smart government? Smart people? 4 The Green City Index Source: the Economist Intelligence Unit, sponsored by Siemens Smart cities support ENERGY TRANSITION Decentralization Digitalization Decarbonization Decoupling Diversification Deregulation Democratization 7 Smart Grid and Smart Cities in Croatia SINCRO.GRID • Most inovative project among 18 other in field of electric energy, smart grids • Provide for more efficient use of existing electricity grid in Croatia and Slovenia • Enable the existing infrastructure to accept larger quantities of electricity from renewable sources and ensure more reliable electricity supply • Partners: HEP ODS, HOPS, ELES, SODO • 79,5 mil. € • https://www.sincrogrid.eu/en/About-the-project 8 3Smart Smart Building – Smart Grid – Smart City • 01.01.2017. – 30.06.2019. • Lead partner: Faculty of electrical engineering and computing • Budget: 3.791.343,41 € • Technological and legislative
    [Show full text]
  • Route Planner Kvarner Bay, Istria (Avoid Inner Kvarner, Opatija, Krk, When Bora!) Base: Veruda/Pula Route 4 (1 Week)
    Route planner Kvarner bay, Istria (avoid inner Kvarner, Opatija, Krk, when Bora!) base: Veruda/Pula route 4 (1 week) Novigrad Opatija Porec Rovinj KRK Punat Cres NP Brijuni CRES Veruda Medulin RAB Osor UNJE LOSINJ Mali Losinj ILOVIK SILBA day: destination from: to: 1 Saturday Veruda UNJE or SUSAK 2 Sunday UNJE or SUSAK LOSINJ Mali Losinj or Veli Losinj (opening hours bridge canal!) 3 Monday LOSINJ RAB 4 Tuesday RAB KRK Punat 5 Wednesday KRK Punat Opatija 6 Thursday Opatija CRES Cres 7 Friday CRES Cres Veruda Page 1 location descriptions Veruda Our base Veruda is located on the southern tip of Istria in one of the most sheltered bays of the Adriatic, right next to the historic town of Pula. The Marina has all the amenities and a large pool that shortens the time to check-in. If you start your holiday from our base Veruda, you should definitely make a short detour to Pula at the beginning or end of your journey. UNJE The small island of Unje is strikingly green and wildly overgrown with sage, rockro- se, laurel, lavender, rosemary and thyme. Especially in spring it smells wonderful. The few inhabitants live in the only town, their houses are aligned circularly towards the sea. Trails lead across the entire island and to the two lighthouses. Susak Susak is a small, gently rolling island with only 3.7 km². In Susak time seems to have stood still. The streets are lined with flowering shrubs and well maintained. The island has great sandy coves. It is best to anchor in Porat or to moor in the harbor of Susak.
    [Show full text]
  • Herpetofaunistic Diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic)
    University of Sopron Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Ph.D. thesis Herpetofaunistic diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic) Tamás Tóth Sopron 2018 Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Nature Conservation Program Supervisors: Prof. Dr. Faragó Sándor Dr. Gál János Introduction In recent years the Croatian islands, especially those of the Cres-Lošinj Archipelago became the focus of research of herpetologists. However, in spite of a long interest encompassing more than a hundred years, numerous gaps remain in our herpetological knowledge. For this reason, the author wished to contribute to a better understanding by performing studies outlined below. Aims The first task was to map the distribution of amphibians and reptiles inhabiting the archipelago as data were lacking for several of the smaller islands and also the fauna of the bigger islands was insufficiently known. Subsequently, the faunistic information derived from the scientific literature and field surveys conducted by the author as well as available geological and paleogeological data were compared and analysed from a zoogeographic point of view. The author wished to identify regions of the islands boasting the greatest herpetofaunal diversity by creating dot maps based on collecting localities. To answer the question which snake species and which individuals are going to be a victim of the traffic snake roadkill and literature survey were used. The author also identified where are the areas where the most snakes are hit by a vehicle on Cres. By gathering road-killed snakes and comparing their locality data with published occurrences the author seeked to identify species most vulnerable to vehicular traffic and road sections posing the greatest threat to snakes on Cres Island.
    [Show full text]
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Osnovni Geografski Čimbenici Suvremene Preobrazbe Ilovika
    Geoadria Vol. 10 No. 1 21-51 Zadar, 2005. OSNOVNI GEOGRAFSKI ČIMBENICI SUVREMENE PREOBRAZBE ILOVIKA DAMIR MAGAŠ UDK: 911.3:30](497.5 Ilovik) JOSIP FARIČIĆ 913(497.5 Ilovik) ROBERT LONČARIĆ Izvorni znanstveni članak Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru Original scientific paper Department of Geography, University of Zadar Primljeno: 2005-04-21 Received: Otok Ilovik (5,51 km2) zajedno s pripadajućim otočićem Sv. Petrom (0,95 km2) čini najjužniji dio cresko-lošinjske otočne skupine i svojim geografskim smještajem čini svojevrstan most između te otočne skupine i sjevernih otoka zadarskog arhipelaga (Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist.). U sklopu projekta Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka na temelju višekratnih terenskih istraživanja i analize različitih izvora prostornih podataka obrađena su osnovna obilježja njegove prirodno-geografske osnove, ali i suvremeni i mogućnosti budućega društveno-gospodarskog razvitka. Ključne riječi: Ilovik (otok), prirodno-geografska obilježja, deagrarizacija, deruralizacija, socio-geografska transformacija, turizam, Hrvatska Ilovik Island (5.51 km2) along with adjacent Sv. Petar Islet (0.95 km2) are the most southern part of Cres-Lošinj archipelago, and due to their geographical position, they represent a bridge between the above-mentioned archipelago and northern islands of Zadar archipelago (Premuda, Silba, Olib, Škarda and Ist Islands). This paper was written as a result of several field researches and the analysis of different spatial data sources within the project titled Geographical Bases of the Development of Small Croatian Islands, and it presents basic natural and geographical features of Ilovik Island as well as possibilities for its future socio-economic development. Ključne riječi: Ilovik Island, natural and geographical features, deagrarization, deruralization, socio-geographic transformation, tourism, Croatia.
    [Show full text]
  • Historic, Demographic, and Genetic Evidence for Increased Population Frequencies of CCR5 Delta 32 Mutation in Croatian
    Edinburgh Research Explorer Historic, Demographic, and Genetic Evidence for Increased Population Frequencies of CCR5 Delta 32 Mutation in Croatian Island Isolates after Lethal 15th Century Epidemics Citation for published version: Biloglav, Z, Zgaga, L, Smoljanovic, M, Hayward, C, Polasek, O, Kolcic, I, Vitart, V, Zemunik, T, Boraska, V, Torlak, V, Mulic, R, Ropac, D, Grkovic, I, Rudan, D, Ristic, S, Barbalic, M, Campbell, H, Wright, AF & Rudan, I 2009, 'Historic, Demographic, and Genetic Evidence for Increased Population Frequencies of CCR5 Delta 32 Mutation in Croatian Island Isolates after Lethal 15th Century Epidemics', Croatian Medical Journal, vol. 50, no. 1, pp. 34-42. https://doi.org/10.3325/cmj.2009.50.34 Digital Object Identifier (DOI): 10.3325/cmj.2009.50.34 Link: Link to publication record in Edinburgh Research Explorer Document Version: Publisher's PDF, also known as Version of record Published In: Croatian Medical Journal Publisher Rights Statement: Copyright © 2009 by the Croatian Medical Journal. All rights reserved. This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License, which permits unrestricted non-commercial use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited. General rights Copyright for the publications made accessible via the Edinburgh Research Explorer is retained by the author(s) and / or other copyright owners and it is a condition of accessing these publications that users recognise and abide by the legal requirements associated with these rights. Take down policy The University of Edinburgh has made every reasonable effort to ensure that Edinburgh Research Explorer content complies with UK legislation.
    [Show full text]
  • Croatia Happy Island a Place Where You Are Free to Be Happy
    Croatia Happy island A place where you are free to be happy Numerous islands and islets of the northern Adriatic surround at the time of Fjera, a medieval fair that locals live for, you’re on happy island of Rab. Its coast is full of hidden coves and beaches your way to becoming a true islanders. washed by an emerald sea. You will enjoy the lush forests, bike ride and hikes that make it ideal for rest and recreation. You’ll get to Explore Rab alone or in a group, on foot, by boat or bike and find taste local specialties, sweets, fresh fish and succulent meats. If by a place where only the cries of seagulls and the splash of the sea a stroke of luck or careful planning you happen to be on the island will be heard. From the Illyrians to Napoleon to the Romans and Venetians First settled 350 years B.C., Rab became a Roman municipality Felix Arba in the 1st cen- tury. Its name comes from a combination of Illyrian word Arb, meaning a wooded, green and the Latin Felix, which means happy, pros- perous. Peak of the island development hap- pens around the second half of the 11th cen- tury til the 13th century when the island was free commune under Croatian rulers and the Venetian Republic. In the 15th century it got sold to the Venetians, who ruled until the ar- rival of Napoleon in 1798. The founder of the Republic of San Marino was a sculptor from Rab called Marin, a Christian who escaped the Roman persecution.
    [Show full text]
  • Važnost Otoka Ilovika I Sv. Petra Za Plovidbenu Rutu Duž Istočne Obale Jadrana U Svjetlu Novijih Istraživanja
    Zrinka Serventi - Važnost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012 Zrinka SERVENTI VAŽNOST OTOKA ILOVIKA I SV. PETRA ZA PLOVIDBENU RUTU DUŽ ISTOČNE OBALE JADRANA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAŽIVANJA UDK 904:726.54>(497.5)(210.7 Ilovik)”652” Zrinka Serventi, mag. Izvorni znanstveni rad Sveučilište u Zadru Primljeno: 12.04.2012. Odjel za povijest Odobreno: 23.08.2012. Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 23000 Zadar, Hrvatska e-mail: [email protected] toci Ilovik i Sv. Petar bili su u antičkom razdoblju važne točke na plovnom putu duž istočne obale Jadrana što do- kazuju i starija podmorska istraživanja, osobito antičkog brodoloma u blizini Ilovika, ali i noviji nalaz brončane Oskulpture Apoksiomena. Tijekom svibnja 2009. godine vodila su se istraživanja kasnoantičke crkve na položaju Sv. Andrija (Sićadrija) na otoku Iloviku koja su dodatno potvrdila značaj tog prostora za pomorsku plovidbu. Osobito se ističe nalaz fragmentiranog nadgrobnog spomenika koji je sekundarno upotrijebljen prilikom izgradnje ove kasnoantičke crkve. U radu se osobita pažnja posvećuje upravo ovom nalazu te se analiziraju njegov epigrafski značaj i podrijetlo. S obzirom na to da je prilikom rekognosciranja Sv. Petra utvrđena veća količina antičkog materijala uz obalu kao i prisutnost mogućih antičkih zidova postavlja se pitanje važnosti otoka Sv. Petra u tom razdoblju kao i povezanost s trgovačkim centrima duž istočne obale Jadrana. Također se razmatraju potencijalni plovidbeni pravci koji su mogli prolaziti kanalom između Ilovika i Sv. Petra, a sukladno tome i razvoj ovih dvaju otoka tijekom antike i ranog srednjeg vijeka. Ključne riječi: otok Ilovik, otok Sv. Petar, plovidbeni pravci, ranokršćanske crkve, rimski nadgrobni natpis Prilikom arheoloških istraživanja 2009.
    [Show full text]
  • Proforma Faktura 5
    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
    [Show full text]
  • Croatian Islands - Main Geographical and Geopolitical Characteristics
    Geoadria Volumen 1 5-16 Zadar, 1996. CROATIAN ISLANDS - MAIN GEOGRAPHICAL AND GEOPOLITICAL CHARACTERISTICS DAMIR MAGAŠ UDC: 911.3: 37(497.5 Zadar) Filozofski fakultet u Zadru Izvorni znanstveni članak Faculty of Philosophy in Zadar Original scientific paper Primljeno: 1995-10-17 Received The paper takes into consideration the basis of the contemporary knowledge of the Croatian islands. The author has presented the essential features of geographical and geopolitical space and the characteristics of evaluating the insular position. The characteristics of traffic system, the relation between the continental state and insular autonomy, cultural and linguistic peculiarities, territorial sea and maritime borders, supply and help policy and environment problems have been pointed out. Special attention has been paid to geopolitical significance of these islands in the Adriatic. Key words: Croatian islands, insularity Članak razmatra osnovu suvremenih saznanja o hrvatskim otocima. Prikazane su bitne crte geografskog i geopolitičkog prostora te značajne procjene otočkog položaja. Posebno se razrađuju: obilježja prometnog sustava, odnos između kopnene države i otočne autonomije, kulturne i jezične osobitosti, te granice teritorijalnog mora i morske državne granice. Posvećena je pažnja politici opskrbe i pružanja pomoći kao i problemima okoliša. Posebno mjesto zauzima analiza geopolitičkog značaja ovih otoka u Jadranu. Ključne riječi: hrvatski otoci, otočni položaj Basic spatial and geographical features The Croatian islands are situated in a range of some 450 km along the eastern coast of the Adriatic Sea. They make the main part of Adriatic islands. Besides 718 islands and islets there are 389 cliffs and 78 reefs. The total area covers 3300 km2 (about 5,8 % of Croatian mainland territory) and the length of their coast is 4.057,2 km.
    [Show full text]
  • Lesson Learnt from INTERMODADRIA IPA Project to Monitor Intermodal Transport System
    Lesson learnt from INTERMODADRIA IPA project to monitor intermodal transport system Final Version of 30/04/2018 Deliverable Number D.3.2.1. European Regional Development Fund www.italy-croatia.eu/transpogood DISCLAIMER This document reflects the author’s views; the Programme authorities are not liable for any use that may be made of the information contained therein. 1 Document Control Sheet Project number: 10043002 Project acronym TRANSPOGOOD Project Title Transport of Goods Platform Start of the project January 2018 Duration 18 months WP3 Related activity: A 3.2. – Lesson learnt from INTERMODADRIA IPA project Deliverable name: D.3.2.1. Lesson learnt from INTERMODADRIA IPA project to monitor intermodal transport system Type of deliverable Report Language English Definition and development of the TRANSPOGOOD Work Package Title platform Work Package number 3 Work Package Leader Intermodal Transport Cluster Status Final Author (s) KIP Version 2 Due date of deliverable 30.04.2018 Delivery date 30.04.2018 2 Contents 1. INTRODUCTION ................................................................................................................................... 4 2. RESULTS OF THE ANALYSIS .................................................................................................................. 5 2.1 ANCONA ........................................................................................................................................ 5 2.2 BARI ..............................................................................................................................................
    [Show full text]