IZRAĐIVAČ: INSTITUT IGH, d.d. Zavod za hidrotehniku, geotehniku i zaštitu okoliša Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša Janka Rakuše 1, 10000 Zagreb Tel: +385 (0)1 612 5413 E-mail: [email protected]
NARUČITELJ: Akvaprojekt d.o.o. PROJEKTIRANJE I NADZOR Zrinsko Frankopanska 62, 21000 Split Tel: +385 (0) 21 38 07 82 E-mail: [email protected]
NOSITELJ ZAHVATA: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split Hercegovačka 8, 21000 Split Tel: +385 (0) 21 407 200 E-mail: [email protected]
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:
IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
Zagreb, lipanj 2019.
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Sadržaj:
1. UVOD ...... 5 1.1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA...... 6 1.2. PODACI O LOKACIJI I ZAHVATU ...... 6 1.3. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 7 1.4. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE ...... 12 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 17 2.1. POSTOJEĆE STANJE VODOOPSKRBE ...... 17 2.1.1. Stanje vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali ...... 17 2.1.2. Stanje vodoopskrbe na području Općine Marina...... 18 2.2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA ...... 21 2.2.1. Uvjeti za oblikovanje građevine ...... 25 2.2.2. Smještaj građevine na građevinskoj čestici i unutar obuhvata zahvata ...... 32 2.2.3. Uvjeti uređenja na području obuhvata zahvata u prostoru ...... 32 2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevine na javnu prometnu površinu i drugu infrastrukturu . 33 2.2.5. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru ...... 33 2.2.6. Opis dijelova građevine ...... 35 2.3. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ...... 43 3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 44 3.1. ADMINISTRATIVNO – TERITORIJALNI OBUHVAT ZAHVATA ...... 44 3.2. ANALIZA PROSTORNO - PLANSKE DOKUMENTACIJE ...... 48 3.2.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ...... 48 3.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Trogira ...... 55 3.2.3. Prostorni plan uređenja Općine Marina ...... 61 3.3. OPIS STANJA OKOLIŠA NA KOJI BI ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ ...... 67 3.3.1. Klimatska obilježja ...... 67 3.3.2. Geološke značajke ...... 70 3.3.3. Seizmološke značajke ...... 71 3.3.4. Hidrogeološke i hidrološke značajke ...... 72 3.3.5. Analiza stanja vodnih tijela ...... 73 3.3.6. Mogućnosti razvoja poplavnih scenarija na području zahvata ...... 79 3.3.7. Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda ...... 81 3.3.8. Bioraznolikost...... 85 3.3.9. Šume i šumarstvo ...... 91 3.3.10. Pedološke značajke ...... 92 3.3.11. Krajobrazne karakteristike ...... 93 3.3.12. Kulturna baština ...... 96 3.3.13. Naselja i stanovništvo ...... 98 3.3.14. Prometna povezanost ...... 99 4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 100 4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE I POSTIZANJE CILJEVA ZAŠTITE VODA ...... 100 4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA KVALITETU ZRAKA ...... 101 4.3. UTJECAJ NA KLIMU I PODLOŽNOST ZAHVATA KLIMATSKIM PROMJENAMA .. 102 4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO ...... 111 4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA BIORAZNOLIKOST ...... 111 4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME I ŠUMARSTVO ...... 113 4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ ...... 113 4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNU BAŠTINU ...... 114 4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE ...... 114 4.10. UTJECAJ NA OKOLIŠ OD NASTANKA OTPADA ...... 116 4.11. UTJECAJ ZAHVATA NA POMORSKI I CESTOVNI PROMET ...... 117 4.12. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ...... 117 4.13. UTJECAJ NA OKOLIŠ U SLUČAJU AKCIDENTA ...... 118 4.14. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...... 118
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 3 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME, IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA ...... 119 5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 119 5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 119 6. IZVORI PODATAKA ...... 120 6.1. POPIS LITERATURE ...... 120 6.2. PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA ...... 121 6.3. POPIS PROPISA I MEĐUNARODNIH UGOVORA ...... 121
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 4 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
1. UVOD
Zahvat koji se analizira predmetnim Elaboratom zaštite okoliša je izgradnja spoja vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina. Prema upravno-teritorijalnom ustroju RH, lokacija zahvata se nalazi u Splitsko- dalmatinskoj županiji, na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali koji pripadaju Gradu Trogiru te malim dijelom na području Općine Marina, u naselju Vinišće.
Planiranim zahvatom predviđena je izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda na kopnu ukupne duljine oko 11.100 m, podmorskih cjevovoda ukupne duljine oko 4.278 m (podmorskog cjevovoda „Kopno - Drvenik Veli“ duljine oko 2080 m i podmorskog cjevovoda „Drvenik Veli - Drvenik Mali“ duljine oko 2198 m), prekidne komore PK „Bobovišće“ na području otoka Drvenik Veli ukupnog volumena 100 m3 te pristupnog puta za PK „Bobovišće“ duljine 200 m.
Svrha planiranog zahvata je omogućiti vodoopskrbu potrošača na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali dovodom vode s kopna te na taj način riješiti brojne probleme postojećeg sustava vodoopskrbe na području ovih otoka (neprihvatljivo visoka cijena vode, nedovoljan broj vodonosaca te nemogućnost pravovremenog osiguranja potrebnih količina vode u trenucima najveće potrošnje).
Temeljem točke 9.1. Priloga I. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14 i 03/17): „Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo)“, za predmetni zahvat potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš koji uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu.
U skladu s gore navedenim, za predmetni zahvat, nositelj zahvata Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split obavezan je podnijeti Zahtjev nadležnom tijelu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu u skladu s člankom 82., stavkom 2. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), a uz koji prilaže predmetni Elaborat zaštite okoliša izrađen od strane tvrtke INSTITUT IGH, d.d. koja ima suglasnost Ministarstva za izradu dokumentacije za provedbu postupka OPPUO. Ovim Elaboratom za predmetni zahvat u prostoru razmotreni su traženi kriteriji navedeni u Prilogu V. Uredbe („Narodne novine“, br. 61/14 i 03/17).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 5 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
1.1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Naziv i sjedište nositelja Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split zahvata: Hercegovačka 8, 21000 Split MBS: 060160338 OIB: 56826138353 Tel: +385 (0) 21 407 200 E-mail: [email protected]
Ime odgovorne osobe: Tomislav Šuta, dipl.oec., Direktor Društva Ime odgovorne osobe na Adela Gizdić, dipl. ing. projektu: Voditeljica odjela planiranja, razvoja i investicija, VIK Split Mob: 098/ 423 197
1.2. PODACI O LOKACIJI I ZAHVATU
Naziv jedinice lokalne i Splitsko-dalmatinska županija, Općina Marina - naselje područne (regionalne) Vinišće i Grad Trogir - otoci Drvenik Veli i Drvenik Mali, samouprave gdje se nalazi katastarske općine k.o. Vinišće i k.o. Drvenik. lokacija zahvata, uključujući podatke o katastarskoj općini:
Točan naziv zahvata s Točka 9.1. Priloga II. Uredbe („Narodne novine“, br. 61/14, obzirom na popise zahvata 03/17): „Zahvati urbanog razvoja (sustavi vodoopskrbe,…)“ iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14, 03/17):
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 6 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
1.3. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA
Đ
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 7 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 8 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 9 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 10 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 11 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
1.4. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 12 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 13 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 14 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 15 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 16 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
2.1. POSTOJEĆE STANJE VODOOPSKRBE
2.1.1. Stanje vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali
Rješavanje vodoopskrbe otoka Drvenika Velog i Drvenika Malog započeto je izradom Idejnog rješenja "Analiza mogućnosti rješavanja vodoopskrbe otoka Drvenika Velog i Drvenika Malog" (Akvaprojekt d.o.o. Split T.D. 155/99 od siječnja 1999. godine).
Idejno rješenje obradilo je dva osnovna koncepta osiguranja vode na otocima Drveniku Velom i Drveniku Malom: dopremu vode s kopna, desalinaciju morske vode.
Komisija za reviziju Idejnog rješenja zauzela je stav da je vodoopskrbni sustav otoka neophodno izvoditi u više faza, s tim da se što prije pristupi izgradnji I faze vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali.
Temeljem zaključaka Komisije za reviziju Idejnog rješenja, u rujnu 2000. godine izrađena je "Verifikacija-dopuna Idejnog rješenja", T.D. 155-1/99, Akvaprojekt d.o.o. Split, koja je odredila objekte I faze vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali.
Prema Verifikaciji - dopuni idejnog rješenja, I faza obuhvaćala je izgradnju osnovnih objekata na oba otoka (glavni cjevovodi, vodospreme i hidrostanice), koji će se uklopiti u konačno rješenje vodoopskrbe, bez obzira na to koja će koncepcija biti odabrana, da li desalinacija morske vode ili dovod vode s kopna. Do konačnog rješenja vodoopskrbe, objekti prve faze koristit će vodu dopremanu putem vodonosaca.
U studenom 2001. godine izrađen je Glavni projekt „Vodoopskrba otoka Drvenik Mali-I faza“, TD 184/01, Akvaprojekt d.o.o. Split, a u srpnju 2002. godine Glavni projekt „Vodoopskrba otoka Drvenika Velog- I faza“, TD 203/02, Akvaprojekt d.o.o. Split te su u razdoblju od 2006. do 2011. godine izgrađeni objekti I faze Drvenika Velog i Drvenika Malog.
Na otoku Drveniku Velom izvedeni su sljedeći objekti I faze vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali: glavni tlačno - opskrbni cjevovod od VS "Drvenik Veli" do naselja Drvenik Veli (PEHD DN 180/147.2 mm, Luk=2540 m), VS "Drvenik Veli" (V= 500 m3, k.d. 65 m n.m.) s crpnim postrojenjem "Drvenik Veli" (Q=3,6 l/s, H=30 m) za punjenje VS "Krknjaši" (V= 200 m3, k.d. 54,5 m n.m.), tlačni cjevovod od VS "Drvenik Veli" do VS "Krknjaši" (PEHD DN 160/130.8 mm, L=1127 m), VS "Krknjaši" (V= 200 m3, k.d. 54,5 m n.m.), opskrbni cjevovod za naselje Krknjaši (PEHD DN 160/130.8 mm, Luk = 715 m), priključak za vodonosac za punjenje VS "Drvenik Veli".
Na otoku Drveniku Malom izvedeni su sljedeći objekti I faze vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali: VS "Dolići" (V= 200 m3, k.d. 37,5 m n.m.) s hidroforskim postrojenjem "Dolići" (Q=11,57 l/s, H=34,5 m), glavni opskrbni cjevovod od VS "Dolići" do naselja Drvenik Mali, Vela Rina i Petomavar (PEHD DN 160/130.8 mm, Luk = 2450 m), hidroforsko postrojenje "Petomavar" (Q=1,5 l/s, H=30 m) priključak za vodonosac za punjenje VS "Dolići".
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 17 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Nakon izgradnje objekata I faze vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali započelo se s upravljanjem sustavima. Uočeni su brojni problemi, od kojih treba istaknuti neprihvatljivo visoku cijenu vode, nedovoljan broj vodonosaca, kao i nemogućnost pravovremenog osiguranja potrebnih količina vode u trenucima najveće potrošnje. Stoga se može se reći da ciljevi koji su se htjeli postići izgradnjom objekata I faze vodoopskrbe na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali nisu ispunjeni.
Iz tog razloga nužno je što prije pristupiti realizaciji konačnog rješenja vodoopskrbe otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali, koje podrazumijeva povezivanje otoka s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina i dovod vode s kopna.
2.1.2. Stanje vodoopskrbe na području Općine Marina
Postojeći vodoopskrbni sustav na području Općine Marina opskrbljuje se vodom s kaptaže "Rimski bunar" čija izdašnost omogućava crpljenje vode u količini do 60 l/s. Zahvaćena voda se iz vertikalnog bunarskog okna tlači u centralni vodospremnik "Podošljak" i gravitacijski transportira do potrošača na području Gustirne, Dograda, Vrsina, Poljica, Marine, Svinca i Podorljaka (koji je u Šibensko-kninskoj županiji).
U najnovije vrijeme realizirana je izgradnja novog vodozahvata Dolac s vodospremom VS "Gradac" kojima je osigurano dodatnih 20 l/s.
Postojećim vodoopskrbnim sustavom obuhvaćen je istočni dio Općine Marina gdje je koncentrirana i glavnina planirane potrošnje vode, dok udaljenija naselja na zapadu (Sevid, Voluja...) kao i zagorski dio općine (Blizna Gornja, Blizna Donja, Mitlo, Rastovac i Vinovac) trenutno nemaju riješenu vodoopskrbu.
Osim što veliki broj naselja unutar Općine nema izgrađenu vodovodnu mrežu, postojeći sustav ne osigurava ni kvalitetnu opskrbu vodom priključenih potrošača, što se prije svega odnosi na nedostatak vode u ljetnim mjesecima. Dodatni problem predstavlja i značajno povećanje saliniteta zahvaćene vode u periodima vršne potrošnje.
Kako bi se saniralo ovakvo stanje, 2003. godine izrađeno je Idejno rješenje Spoja Marinskog i okolnih vodoopskrbnih sustava, TD 208/03, Akvaprojekt d.o.o. Split, kojim je detaljno analizirano postojeće stanje, utvrđene potrebne količine i predloženo optimalno rješenje vodoopskrbe Općine Marina.
Generalni koncept usvojen Idejnim rješenjem, zasniva se na osiguranju potrebnih količina vode priključenjem na šibenski vodovod te postupnom smanjenju eksploatacije kaptaže "Rimski Bunar". Kao najpovoljnije rješenje usvojena je varijanta s izgradnjom glavne trase VS "Supljak"- Dvornice -Sevid, dok bi se opskrba zagorskog dijela općine vršila iz pravca VS "Drvenik"-Kruševo. Osim glavne trase spoja sa šibenskim vodovodom, Idejnim rješenjem definirani su i svi vodoopskrbni pravci sa značajnijom koncentracijom potrošnje, uključujući i pripadajuće glavne vodoopskrbne građevine.
U međuvremenu je izrađena dopuna idejnog projekta (Dopuna i izmjena idejnog rješenja spoja Marinskog i okolnih vodoopskrbnih sustava, TD 311/09, Akvoprojekt d.o.o. Split) kojim je, sukladno smjernicama iz nove prostorno planske dokumentacije, utvrđena trasa cjevovoda i potrebni objekti na ogranku za planiranu turističku zonu u uvali Vela Borovica te revidirano projektno rješenje vodoopskrbnog pravca prema otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali s novelacijom rješenja vodoopskrbe naselja Dubrava, Voluja i Ljubljeva.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 18 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Sukladno usvojenom konceptu izrađen je elaborat Hidraulička analiza objekata vodoopskrbe na području Općine Marina sa spojem na šibenski vodoopskrbni sustav, TD 320-1-1/09, Akvaprojekt d.o.o. Split. Navedenim elaboratom je uz određivanje mjerodavnih količina voda simuliran i rad planiranog sustava u različitim fazama izgrađenosti i uvjetima potrošnje vode te temeljem provedene analize usvojene smjernice za izradu projektne dokumentacije.
Posljednjih godina odvijale su se intenzivne aktivnosti na izradi projektne dokumentacije vezano za dovod vode s kopna iz pravca Šibenika i ishođene su dozvole za gradnju ključnih vodoopskrbnih objekata.
U tijeku je izgradnja glavnog cjevovoda Spoja južnog dijela sustava Marine s šibenskim vodoopskrbnim sustavom te vodoopskrbnog cjevovoda VS „Supljak" - VS „Kanica". Završetkom izgradnje ovih dvaju cjevovoda, a koje se očekuje do konca 2019. godine, povezat će se šibenski i marinski vodoopskrbni sustav te omogućiti dotok vode iz šibenskog sustava na područje jugozapadnog dijela općine Marina.
S obzirom da se u ovoj fazi ne predviđa izgradnja vodospreme Supljak, već samo cjevovoda, referentni tlak iz pravca Šibenika se mijenja i umjesto 201 m n.m. (planirana VS „Supljak I", k.d. 201 m n.m., V=500 m3), sada iznosi 228 m n.m. (postojeća VS „Kalina", k.d. 228 m n.m., V=1000 m3).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 19 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.1-1. Pregledna situacija vodoopskrbnog sustava Općine Marina i vodoopskrbnog sustava na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali – širi kontekst zahvata (preuzeto iz Idejnog projekta „Spoj vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina“, Akvaprojekt d.o.o., broj projekta: TD 481/18-OG, Split, svibanj 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 20 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2.2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA
Planirani zahvat opisan u nastavku definiran je Idejnim projektom (Opis i grafički prikaz građevine) „Spoj vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina“ (Akvaprojekt d.o.o., broj projekta: TD 481/18-OG, Split, svibanj 2019.).
Zahvat se odnosi na izgradnju vodnih građevina sustava javne vodoopskrbe na području Općine Marina i Grada Trogira, koje su u funkciji vodoopskrbe potrošača na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali. Predmetnim zahvatom planira se povezivanje vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina, kako bi se opskrba otoka u budućnosti mogla vršiti dovodom vode s kopna.
U sklopu planiranih radova u zaseoku Dubrava izvest će se novi cjevovod lokalne mreže.
Predmetnim zahvatom (slika 2.2-1.) predviđena je izgradnja sljedećih građevina: cjevovoda „Naselje Dubrava - Rt Artatur" (Ø 150 mm, L=4300 m), cjevovoda lokalne mreže u naselju Dubrava (DN 110 mm, L=171 m), cjevovoda „Rt Teketa - PK Bobovišće" (Ø 150 mm, L=1285 m), preljevnog cjevovoda PK „Bobovišće" (Ø 200 mm, L=20 m), cjevovoda ,,PK Bobovišće - spoj na postojeći cjevovod u naselju Drvenik Veli" (Ø 150 mm, L=408 m), cjevovoda „Ogranak za Drvenik Mali - Uvala Kala" (Ø 150 mm, L= 4410 m), cjevovoda „Uvala Garbine - spoj na postojeći cjevovod na Drveniku Malom" (Ø 150 mm, L=506 m), podmorskog cjevovoda „Kopno - Drvenik Veli“ (DN 180 mm, L=2080 m), podmorskog cjevovoda „Drvenik Veli - Drvenik Mali" (DN 180 mm, L=2198 m), prekidne komore PK „Bobovišće" (V=100 m3, k.d. 74,5 m n.m.), pristupnog puta za PK „Bobovišće" (L=200 m).
Izgradnjom planiranih objekata i njihovim priključenjem na vodoopskrbni sustav Općine Marina stvaraju se preduvjeti za cjelovito i funkcionalno rješenje opskrbe vodom potrošača na predmetnom području.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 21 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2-1. Situacijski prikaz predmeta zahvata na HOK-u (preuzeto iz Idejnog projekta, Akvaprojekt d.o.o., broj projekta: TD 481/18-OG, Split, svibanj 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 22 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2-2. Prikaz dijela planiranog zahvata na području Općine Marina – naselja Vinišće (cjevovod „Naselje Dubrava - Rt Artatur" i cjevovod lokalne mreže u zaseoku Dubrava) te spoja vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina (podmorski cjevovod „Kopno - Drvenik Veli“)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 23 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2-3. Prikaz dijela planiranog zahvata na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali (cjevovoda „Rt Teketa - PK Bobovišće", pristupnog puta za PK „Bobovišće, PK „Bobovišće", preljevnog cjevovoda PK „Bobovišće", cjevovoda ,,PK Bobovišće - spoj na postojeći cjevovod u naselju Drvenik Veli", cjevovoda „Ogranak za Drvenik Mali - Uvala Kala", podmorskog cjevovoda „Drvenik Veli - Drvenik Mali", cjevovoda „Uvala Garbine - spoj na postojeći cjevovod na Drveniku Malom")
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 24 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2.2.1. Uvjeti za oblikovanje građevine
Vodoopskrbni cjevovodi
Planirani cjevovodi izvode se polaganjem u prethodno iskopanom jarku čije karakteristike ovise o profilu cjevovoda, njegovom visinskom položaju i geotehničkim karakteristikama terena. Niveleta cjevovoda treba biti položena sukladno uvjetima na trasi, nastojeći maksimalno racionalizirati količine iskopa i potrebni opseg radova kod izvođenja. Pri tome uzdužni padovi moraju biti izvedeni na način koji će osigurati uvjete nužne za pravilno funkcioniranje i održavanje cjevovoda.
Podmorski cjevovodi izvode se polaganjem po morskom dnu, osim u priobalnim zonama gdje će se ukopati i zaštititi od djelovanja struja i valova.
Iskop jarka i način zaštite cjevovoda izvode se sukladno karakteristikama tla, dubini iskopa i konkretnom prometnom opterećenju na mjestu ugradnje cjevovoda. U karakterističnim presjecima na slikama 2.2.1-1., 2.2.1-2. i 2.2.1-3. detaljno su prikazani uvjeti polaganja cjevovoda vezano za zaštitu pokosa jarka, izvedbu posteljice/obloge cjevovoda, način zatrpavanja i izvedbu završnog zastora.
Na trasama vodovodnih cjevovoda predviđena je izvedba podzemnih armiranobetonskih okana u kojima bi bili smješteni fazonski komadi i armature nužne za regulaciju tlaka, izvedbu ogranaka, sekcijskih zasuna, muljnih ispusta, zračnih ventila i sl. (slike 2.2.1-4. i 2.2.1-5.). Pristup oknu i manipulacija ugrađenim armaturama osigurala bi se izvedbom otvora u pokrovnoj ploči opremljenog odgovarajućim poklopcem.
Profili cjevovoda, materijal izrade i način izvedbe moraju osigurati vododrživost kao i zahtijevanu protočnost i otpornost u svim uvjetima korištenja što će se dokazati provedenim ispitivanjima nakon polaganja cjevovoda.
Postojeća vodoopskrbna mreža i objekti na njoj položeni su urbanim područjem, te njihova sanacija i dogradnja neminovno uvjetuje usklađivanje s postojećom infrastrukturom.
Na mjestima križanja i paralelnog vođenja s postojećom infrastrukturom radove izvoditi pažljivo uz odgovarajuću zaštitu postojećih instalacija. Ukoliko to tehničko rješenje zahtjeva, moguće je predvidjeti izmještanje postojećih instalacija na pojedinim dijelovima trase, a sve u skladu s uvjetima nadležnih ustanova.
Prekidna komora
Prekidna komora je projektirana kao djelomično ukopan armiranobetonski objekt koji čine zasunska i dvije vodne komore. Lokacija građevine prilagođena je u potpunosti terenskim i hidrauličkim uvjetima. Prilaz objektu omogućit će se izvedbom pristupnog puta. Ispred objekta je predviđen manipulativni plato.
Veličina i dimenzije prekidne komore proizašle su iz namjene objekta. Vodne komore su ukupne zapremine 100 m3. Unutar zasunske komore predviđen je smještaj strojarske i elektro opreme nužne za normalno funkcioniranje vodospreme. Projektom je predviđen potpuno automatiziran rad prekidne komore. Priključak na elektromrežu osigurati će se prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 25 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Pristupni put
Prilaz objektu omogućit će se izvedbom pristupnog puta s postojećeg protupožarnog puta. Duljina puta iznosi oko L=200 m.
Obuhvat zahvata za cjevovode određen je kao koridor unutar kojeg se pružaju trase planiranih cjevovoda, uključujući i površine nužne za izvođenje radova i organizaciju gradilišta. Za navedene dijelove predmetnog zahvata u prostoru ne predviđa se formiranje zasebnih građevinskih čestica. Za potrebe građenja će se neposredno prije izvođenja radova definirati pojas privremenog uzimanja u posjed zemljišta, u svrhu organizacije građenja i privremenog odlaganja građevinskog materijala. Ovo zemljište će se po završetku radova dovesti u prvobitno stanje i vratiti u posjed stvarnim vlasnicima.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 26 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.1-1. Karakteristični poprečni presjeci rova cjevovoda na kopnu tip 1 i tip 2
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 27 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.1-2. Karakteristični poprečni presjeci rova cjevovoda na kopnu tip 3 i tip 4 i tip 5
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 28 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.1-3. Karakteristični poprečni presjeci rova podmorskih cjevovoda
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 29 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.1-4. Okno muljnog ispusta
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 30 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.1-5. Okno zračnog ventila
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 31 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2.2.2. Smještaj građevine na građevinskoj čestici i unutar obuhvata zahvata
Prekidna komora smjestit će se na novoformiranu (zasebnu) građevinsku česticu. Prilaz objektu omogućit će se izvedbom pristupnog puta s postojećeg protupožarnog puta (makadam). Ispred građevine će se izvesti pristupni (manipulativni) plato. Položaj građevine na građevinskoj čestici omogućuje nesmetan pristup i održavanje građevine tijekom eksploatacije.
Pristupni put se spaja na postojeći protupožarni put (makadam). Pristupni put smjestit će se na novoformiranu (zasebnu) građevinsku česticu.
Trase cjevovoda položene su unutar postojećih prometnica/putova i neuređenim terenom.
Detaljnom razradom projektnog rješenja u sklopu glavnog i izvedbenog projekta moguća su manja odstupanja od predviđenih veličina sukladno provedenim proračunima, uvjetima priključenja i usklađivanjima sa stvarnim stanjem na terenu, a koji nisu u cijelosti mogli biti sagledani u fazi izrade Idejnog projekta.
2.2.3. Uvjeti uređenja na području obuhvata zahvata u prostoru
Vodoopskrbni cjevovodi
Planirani cjevovodi kao i okna izvedena na njihovim trasama će u cijelosti biti položeni u tlo, a površina zauzeta njihovom izgradnjom će po dovršetku radova biti privedena prvobitnoj namjeni. Poklopci za pristup oknima biti će izvedeni u razini terena.
Podmorski cjevovodi će se položiti po morskom dnu, osim u priobalnim zonama gdje će se ukopati i zaštititi od djelovanja struja i valova.
Prekidna komora
Sav prostor oko prekidne komore predviđeno je očistiti, a pripadajuće zemljište ograditi zaštitnom ogradom kako bi se onemogućio pristup nepoželjnim osobama. Na pristupnom putu do prekidne komore postavit će se ulazna vrata. Vidljivi zidovi prekidne komore obložit će se kamenom. Vodne komore će se zasuti materijalom iz iskopa, a pokosi nasipa obložiti kamenom. Ograđeni prostor će se zasaditi travom, ukrasnim grmljem i višegodišnjim stablima. Oko prekidne komore će se uvesti poseban sanitarni režim.
Pristupni put
Nakon izvedbe pristupnog puta okolni teren će se očistiti i urediti, a pokosi nasipa pristupnog puta će se ozeleniti.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 32 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevine na javnu prometnu površinu i drugu infrastrukturu
Priključenje na prometnu infrastrukturu
Prilaz objektu omogućit će se izvedbom pristupnog puta s postojećeg protupožarnog puta. Duljina puta iznosi oko L=200 m.
Priključenje na drugu infrastrukturu
- Vodoopskrba
Priključak na vodoopskrbni sustav općine Marina predviđen je u naselju Kovačišće, spojem na planirani vodoopskrbni cjevovod za otoke Drvenik Veli i Drvenik Mali.
Priključak na postojeću vodoopskrbnu mrežu na otoku Drvenik Veli izvest će se na rivi u naselju Drvenik Veli i na mjestu planiranog odvojka za otok Drvenik Mali u blizini naselja Kokošinje.
Priključak na postojeću vodoopskrbnu mrežu na otoku Drvenik Mali izvest će se spojem na postojeći cjevodovod za naselje Petomavar.
- Električna energija
Za napajanje mjerne, izvršne i ostale električne opreme u postrojenju PK „Bobovišće" potrebno je osigurati jednofazni priključak električne energije vršne snage 4,6 kW.
Za napajanje mjerne, izvršne i ostale električne opreme u regulacijskom oknu na otoku Drvenik Mali potrebno je osigurati jednofazni priključak električne energije vršne snage 4,6kW.
2.2.5. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru
Projektnom dokumentacijom primijenjena su takva rješenja i tehnologija koja omogućava maksimalnu zaštitu okoliša, kako za vrijeme samog građenja tako i u kasnijoj eksploataciji sustava.
Izvedbom predviđenih objekata neće se značajnije mijenjati izgled okoliša, jer su predviđene vodne građevine s pratećom infrastrukturom potpuno ukopane (cjevovodi), odnosno djelomično ukopane i uklopljene u okolni teren (prekidna komora i pristupni put). Nakon izvedbe radova, teren će se dovesti u prvobitno stanje. Prostor oko prekidne komore će se hortikulturno urediti, a pokosi nasipa pristupnog puta će se ozeleniti.
Mjere zaštite od požara, primijenjene u tehničkom rješenju, izrađene su sukladno hrvatskim propisima koji reguliraju ovu problematiku i odnose se na sljedeće: - Na projektiranoj građevini, koristit će se materijali koji su slabo gorivi, i u normalnim uvjetima ne mogu biti uzrok požara. - Ugradnja električne opreme predviđena je samo na lokaciji prekidne komore i regulacijskog okna. Ostali objekti planiranog vodoopskrbnog sustava (cjevovodi, zasunska okna...) izvode se bez električnih instalacija.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 33 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
- Za gašenje eventualnog požara na električnim instalacijama i opremi koristit će se vatrogasni aparati S 9, od kojih će jedan biti smješteni kraj ulaznih vrata prekidne komore, a drugi u dnu zasunske komore. - Protupožarna zaštita naselja na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali predviđena je iz postojećih objekata vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali koji su izgrađeni u I fazi. Postojeći cjevovodi opremljeni su hidrantima. - Na cjevovodu „PK Bobovišće - spoj na postojeći cjevovod u naselju Drvenik Veli", unutar naselja Drvenik Veli predviđena je izvedba vanjskih hidranata za gašenje požara. Hidrantske mreže naselja Kokošinje, Kaćina, Mali Porat i širan nisu predmet ovog projekta. Iste će se riješit kroz izgradnju lokalnih vodovodnih mreža.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 34 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2.2.6. Opis dijelova građevine
2.2.6.1. Cjevovodi
Cjevovodi na kopnu
Cjevovodi na kopnu izvest će se s vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva (ductile) s naglavkom, promjera Ø 150 mm i Ø 200 mm.
Cjevovodi će se položiti na prethodno ugrađenu posteljicu od sitnog materijala (pijeska), te zatrpati slojem od sitnog materijala i potom krupnijim materijalom iz iskopa do prvobitne kote terena, odnosno drugačije propisanim slojevima ovisno o tome da li je cjevovod u terenu ili u cesti.
Na mjestima horizontalnih i vertikalnih skretanja cjevovoda ugrađivat će se odgovarajući lučni fazonski komadi od nodularnog lijeva. Horizontalne i vertikalne lomove cjevovoda predviđeno je osigurati betonskim blokovima.
Cjevovod „Naselje Dubrava - RT Artatur“
Cjevovod je tranzitnog karaktera. Isti povezuje postojeći vodoopskrbni sustav općine Marina s planiranim podmorskim cjevovodom „Kopno - Drvenik Veli".
Cjevovod će se izvesti s vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva promjera Ø 150 mm, u duljini od L=4300 m. Trasa cjevovoda je položena u skladu s uvjetima na terenu. Prvih cca. 800 m trasa cjevovoda prati trasu postojećeg asfaltnog puta, potom skreće prema naselju Kovačišća prateći trasu postojećeg protupožarnog puta u duljini oko 3300 m te na kraju skreće prema moru prateći postojeći put između parcela.
Cjevovod lokalne mreže u naselju Dubrava
Uz trasu planiranog cjevovoda Ø 150 mm za Drvenike, u naselju Dubrava položit će se novi cjevovod za opskrbu potrošača. Cjevovod će se izvesti s PEHD vodovodnim cijevima vanjskog promjera DN 110 mm, u duljini od L=171 m. Isti će se opremiti hidrantima sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“, br. 8/06).
Na mjestu ogranka s novog cjevovoda Ø 150 mm za naselje Dubrava ugradit će se ventil za redukciju tlaka, preko kojeg će se ubuduće regulirati tlak u lokalnoj mreži. Nakon završetka radova postojeća dionica AC cjevovoda Ø 150 mm s koje se vršila opskrba potrošača će se staviti izvan funkcije.
Cjevovod „Rt Teketa - PK Bobovišće"
Cjevovod je tranzitnog karaktera. Isti povezuje planirani podmorski cjevovod „Kopno - Drvenik Veli" s planiranom PK „Bobovišće".
Cjevovod će se izvesti s vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva promjera Ø 150 mm, u duljini od L=1285 m. Trasa cjevovoda je položena u skladu s uvjetima na terenu. Od rta Teketa trasa cjevovoda prolazi neuređenim terenom i postojećim putevima između parcela, potom izbija na postojeći protupožarni put te zatim prati postojeći put između parcela, odnosno trasu planiranog pristupnog puta, do lokacije planirane PK „Bobovišće".
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 35 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Preljevni cjevovod PK „Bobovišće"
Preljevni cjevovod PK „Bobovišće" ima funkciju evakuacije drenažnih voda oko objekta te preljevnih voda iz objekta.
Cjevovod će se izvesti s vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva promjera Ø 200 mm u duljini od L=20 m. Na kraju cjevovoda izvest će se ispusna građevina sa slapištem. Građevina će se izvesti od betona i opremiti žabljim poklopcem i montažno demontažnom rešetkom.
Cjevovod „PK Bobovišće - spoj na postojeći cjevovod u naselju Drvenik Veli"
Cjevovod je opskrbnog karaktera. Isti povezuje planiranu PK „Bobovišće" s postojećom vodovodnom mrežom u naselju Drvenik Veli, a time i s VS „Drvenik Veli".
Cjevovod će se izvesti s vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva promjera Ø 150 mm, u duljini od L=408 m. Trasa cjevovoda je položena u skladu s uvjetima na terenu. Od planirane PK „Bobovišće" trasa cjevovoda prolazi postojećim putevima između parcela i kuća te se na obali spaja na postojeće vodovodno okno. Cjevovod će se u zoni naselja opremiti hidrantima sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“, br. 08/06).
Cjevovod „Ogranak za Drvenik Mali - Uvala Kala"
Cjevovod je tranzitno-opskrbnog karaktera. Isti povezuje postojeću vodovodnu mrežu naselja Drvenik Veli s planiranim podmorskim cjevovodom „Drvenik Veli - Drvenik Mali", a ujedno će se s njega vršiti opskrba vodom naselja Kokošinje, Kaćina, Mali Porat i Širan. Opskrba i protupožarna zaštita predmetnih naselja nije predmet ovog projekta. Ista će se riješit kroz izgradnju lokalnih vodovodnih mreža.
Cjevovod će se izvesti s vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva promjera Ø 150 mm, u duljini od L=4410 m. Trasa cjevovoda je položena u skladu s uvjetima na terenu. Od postojećeg tlačno-opskrbnog cjevovoda VS „Drvenik Veli" na predjelu Kokošinje do Uvale Solinska trasa cjevovoda prati trasu postojećeg protupožarnog puta. Od Uvale Solinska do naselja Kaćina trasa cjevovoda prati postojeći put između parcela, a od naselja Kaćina do naselja Širan trasu postojećeg protupožarnog puta te na kraju izbija na more u Uvali Kala.
Cjevovod „Uvala Garbine - spoj na postojeći cjevovod na Drveniku Malom"
Cjevovod je tranzitno-opskrbnog karaktera. Isti povezuje planirani podmorski cjevovod „Drvenik Veli -Drvenik Mali" s postojećom vodovodnom mrežom na otoku Drvenik Mali.
Cjevovod će se izvesti s vodovodnim cijevima od nodularnog lijeva promjera Ø 150 mm, u duljini od L=506 m. Trasa cjevovoda je položena u skladu s uvjetima na terenu. Od morske obale trasa cjevovoda prolazi postojećim putevima između parcela, potom izbija na postojeći protupožarni put kraj trafostanice te se na kraju spaja na postojeći vodovod za naselje Petomavar.
Na cjevovodu će se izvesti regulacijsko okno, putem kojeg će se regulirati dotok vode na otok. Za napajanje mjerne, izvršne i ostale električne opreme u regulacijskom oknu na otoku Drvenik Mali potrebno je osigurati jednofazni priključak električne energije vršne snage 4,6 kW.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 36 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Podmorski cjevovodi
Podmorski cjevovodi izvest će se s PEHD vodovodnim cijevima vanjskog promjera DN 180 mm. Cjevovodi će se položiti po morskom dnu, osim u priobalnim zonama gdje će se ukopati i zaštititi od djelovanja struja i valova.
Podmorski cjevovod „Kopno - Drvenik Veli“
Cjevovod je tranzitnog karaktera. Isti povezuje planirani cjevovod „Naselje Kovačišća - Rt Artatur" na kopnu s planiranim cjevovodom „Rt Teketa - PK Bobovišće" na otoku Drvenik Veli.
Cjevovod će se izvesti se s PEHD vodovodnim cijevima vanjskog promjera DN 180 mm u duljini od 1=2080 m.
Podmorski cjevovod „Drvenik Veli - Drvenik Mali“
Cjevovod je tranzitnog karaktera. Isti povezuje planirani cjevovod „Ogranak za Drvenik Mali – Uvala Kala" na otoku Drvenik Veli s planiranim cjevovodom „Uvala Garbine - spoj na postojeći cjevovod na Drveniku Malom" na otoku Drvenik Mali.
Cjevovod će se izvesti se s PEHD vodovodnim cijevima vanjskog promjera DN 180 mm u duljini od L=2198 m.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 37 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2.2.6.2. Prekidna komora „Bobovišće"
Lokacija prekidne komore
Prekidna komora "Bobovišće" smještena je iznad naselja Drvenik Veli (zaseoka Bobovišće), neposredno uz protupožarni put koji iz naselja Drvenik Veli vodi na sjeverni dio otoka. Lokacija građevine prilagođena je u potpunosti terenskim i hidrauličkim uvjetima. Građevina je djelomično ukopana i zasuta zemljanim materijalom. Prilaz objektu omogućit će se izvedbom pristupnog puta s postojećeg protupožarnog puta. Ispred objekta je predviđen manipulativni plato.
Opis i režim rada vodospreme
Prekidna komora „Bobovišće“ (V=100 m3, k.d. 74,5 m n.m.) projektirana je kao armiranobetonska građevina. Sastoji se od zasunske i dvije vodne komore, koje tvore jednu funkcionalnu cjelinu. Ulaz u objekt omogućen je sa pristupnog platoa u zasunsku komoru. Komunikacija između zasunske i vodnih komora predviđena je izvedbom armiranobetonskih stubišta s podestom. Krovna konstrukcija je planirana kao kosa AB ploča, sa svim potrebnim izolacijama i pokrivena crijepom.
Prekidna komora je projektirana s dvije odvojene vodne komore, kako bi se omogućilo što jednostavnije upravljanje i održavanje iste u eksploataciji. U normalnom režimu rada obe komore su u funkciji, dok se u izvanrednim situacijama (npr. čišćenje komora, popravci, smanjenje potrošnje, i sl.) jedna komora može isključiti, a druga biti u funkciji.
Ukupan volumen prekidne komore je V=100 m3, od čega je protupožarna rezerva 72 m3. Svaka vodna komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 4,20x4,20 m, visine punjenja 3,00 m. Iznad maksimalne razine vode predviđen je slobodan zračni prostor visine 0,55 m. Kontrola vodnih komora omogućit će se izvedbom armiranobetonskih podesta unutar komora, a silazak u vodne komore ugradnjom ljestvi od inoxa. Radi lakšeg čišćenja, odnosno pranja vodnih komora, predviđen je pad dna od 0,5% prema ispustu. Svijetle tlocrtne dimenzije zasunske komore iznose 6,50x5,25 m.
Visina prekidne komore mjerena od najniže kote uređenog terena (plato) do vijenca iznosi h=3,40 m. Građevinska bruto površina prekidne komore iznosi 87,10 m2.
Unutarnje površine vodnih komora predviđeno je premazati vodonepropusnim premazom, a vanjske strane prekidne komore, u kontaktu s tlom, izolirati vertikalnom i horizontalnom hidroizolacijom. Vidljivi zidovi prekidne komore obložit će se kamenom. Unutarnji zidovi i stropovi ulazne građevine obojat će se disperzivnom bojom. Podovi zasunske komore popločat će se keramičkim pločicama, s cokulom visine 10 cm. Zatvori su planirani od aluminijske bravarije. Ograda u ulaznoj građevini i ljestve u vodnim komorama su planirane od inoxa.
Radi zaštite prekidne komore od procjednih voda iz okolnog terena, kao i od površinskih voda, oko objekta je planirana izvedba drenaže. Prikupljanje procjednih voda predviđeno je perforiranim drenažnim cijevima promjera Ø150 mm. Na svim lomnim točkama drenaže predviđeno je izraditi betonska okna odgovarajućeg oblika i dimenzija te vodu uvesti u glavno sabirno okno i dalje preko cijevi preljevnog cjevovoda promjera Ø 200 mm do ispusta.
Unutar objekta predviđen je smještaj strojarske i elektro opreme. Strojarska oprema predviđena je za radni tlak od 10/25 bara. Fazonski elementi u zasunskoj komori su predviđeni od nodularnog lijeva, dok su fazoni u vodnim komorama predviđeni od inoxa. Za
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 38 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša svaku vodnu komoru predviđeni su zasebni cjevovodi (odvod, dovod i preljev s muljnim ispustom) koji se unutar zasunske komore spajaju u zajedničke cjevovode. Svi cjevovodi unutar vodospreme su predviđeni promjera Ø 150 mm. Cjevovodi će se opremiti odgovarajućim mjernom i regulacijskom opremom, putem koje će se regulirati automatski režim rada prekidne komore.
Punjenje prekidne komore predviđeno je vodom iz Šibenskog vodovodnog sustava, sa glavnog opskrbnog cjevovoda VS „Supljak“ (V=500 m3, k.d. 201 m n.m.) - Dvornice - Sevid.
S obzirom da se u ovoj fazi ne predviđa izgradnja vodospreme „Supljak“ (V=500 m3, k.d. 201 m n.m.), punjenje vodospreme u prijelaznom razdoblju vršit će se iz vodospreme „Kalina" (V=1000 m\ k.d. 228 m n.m.).
Prekidna komora će raditi u automatskom režimu rada, koji će se regulirati preko mjerno- regulacijske opreme smještene u zasunskoj komori.
Konstruktivno rješenje
Prekidna komora se sastoji od dvije vodne i jedne zasunske komore. U konstruktivnom smislu vodne i zasunska komora čine jednu cjelinu međusobno kruto povezanu.
Konstrukcija vodnih komora je armiranobetonska sastavljena od armiranobetonske temeljne ploče debljine 30 cm, armiranobetonskih zidova debljine 30 cm i pokrovne ploče debljine 20 cm. Na spoju temeljne ploče i zidova te zidova međusobno predviđene su vute.
Konstrukcija zasunske komore sastoji od armiranobetonske temeljne ploče debljine 25 cm, armiranobetonskih zidova debljine 25 cm, armiranobetonskih nadvoja iznad otvora i armiranobetonske kose pokrovne ploče debljine 15 cm.
Pristupni put i uređenje okoliša objekta
Prilaz prekidnoj komori omogućit će se izvedbom pristupnog puta s postojećeg protupožarnog puta. Duljina puta iznosi oko 200 m. Nakon izvedbe pristupnog puta okolni teren će se očistiti i urediti, a pokosi nasipa pristupnog puta će se ozeleniti. Ispred prekidne komore će se izvesti manipulativni plato.
Sav prostor oko prekidne komore predviđeno je očistiti, a pripadajuće zemljište ograditi zaštitnom ogradom kako bi se onemogućio pristup nepoželjnim osobama. Na platou prekidne komore postavit će se ulazna vrata. Vidljivi zidovi prekidne komore obložit će se kamenom. Vodne komore će se zasuti materijalom iz iskopa, a pokosi nasipa obložiti kamenom. Ograđeni prostor će se zasaditi travom, ukrasnim grmljem i višegodišnjim stablima. Oko prekidne komore će se uvesti poseban sanitarni režim.
Napajanje i automatika prekidne komore
Za napajanje mjerne, izvršne i ostale električne opreme u postrojenju prekidne komore potrebno je osigurati jednofazni priključak električne energije vršne snage 4,6 kW.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 39 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.6.2-1. Tlocrti prekidne komore „Bobovišće“
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 40 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.6.2-2. Presjeci prekidne komore „Bobovišće“
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 41 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 2.2.6.2-3. Montažne sheme prekidne komore "Bobovišće"
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 42 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2.3. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA
Projektom nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 43 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
3.1. ADMINISTRATIVNO – TERITORIJALNI OBUHVAT ZAHVATA
Predmetni zahvat smješten je na području Splitsko-dalmatinske županije, manjim dijelom na području Općine Marina, u naselju Vinišće (cjevovod „Naselje Dubrava - Rt Artatur" duljine 4300 m te cjevovod lokalne mreže u zaseoku Dubrava duljine 171 m) te većim dijelom na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali (Ploča) koji administrativno pripadaju Gradu Trogiru (slika 3.1-1.).
Zahvat se nalazi na području katastarskih općina k.o. Vinišće i k.o. Drvenik.
Slika 3.1-1. Smještaj lokacije zahvata na području SDŽ, Općine Marina i Grada Trogira, naselja Vinišće, Drvenik Veli i Drvenik Mali (izvor: Geoportal DGU, 2015.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 44 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Otok Drvenik Veli nalazi se u splitskom akvatoriju, sjeverozapadno of Šolte, od koje ga dijeli Šoltanski kanal. Najveće naselje na otoku je Drvenik Veliki, koji je, administrativno, gradsko naselje Grada Trogira. Njegova površina iznosi 11,69 km². Dužina obalne crte iznosi 23,885 km, a najviši vrh Buhalj je visok 178 m/nm. Obala otoka je razvedena, s puno uvala s pješčanim i šljunčanim plažama. Glavno naselje se nalazi u najdubljoj uvali na otoku. Otok okružuje nekoliko manjih otoka: istočno od otoka su Krknjaš Mali i Krknjaš Veli, a južno Orud i Mačaknar.
Otok Drvenik Mali nalazi se oko 10 nautičkih milja jugozapadno od Trogira, a oko 2 km zapadno od otoka Drvenika Velog, od kojeg ga dijeli tjesnac Drvenička vrata. Od kopna ga dijeli Drvenički kanal. Otok Drvenik Mali tri puta je manji od Velog. Površina otoka je oko 3,43 km², a najviši vrh je 79 m visoka Glavica na zapadu otoka.
Na slikama u nastavku prikazana je lokacija zahvata na DOF-u (digitalni ortofoto) i na topografskoj karti u mjerilu 1:25000 (TK25), slike 3.1-2. i 3.1-3.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 45 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.1-2. Prikaz lokacije zahvata na TK25 (izvor: Geoportal DGU, metapodaci 2015-05-18)
Slika 3.1-3. Prikaz lokacije zahvata na DOF-u (izvor: Geoportal DGU, DOF5 2011 Digitalni ortofoto 2011., metapodaci 2017-07-11)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 46 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Prekidna komora PK „Bobovišće“ smjestit će se na novoformiranu (zasebnu) građevinsku česticu na otoku Drvenik Veli, k.o. Drvenik, a prilaz objektu omogućit će se izvedbom pristupnog puta s postojećeg protupožarnog puta (makadam), slika 3.1-4.
Duljina pristupnog puta iznosi oko 200 m, a građevinska bruto površina prekidne komore iznosi 87,10 m2.
Slika 3.1-4. Mikrolokacija planirane PK „Bobovišće“ na otoku Drvenik Veli i pristupni put duljine 200 m na DOF-u (izvor: Geoportal DGU, DOF5 2017 Digitalni ortofoto (2017.), metapodaci 2018-09-26)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 47 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.2. ANALIZA PROSTORNO - PLANSKE DOKUMENTACIJE
Prema upravno-teritorijalnom ustroju RH, lokacija zahvata se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali koji pripadaju Gradu Trogiru te malim dijelom na području Općine Marina, u naselju Vinišće. Za područje zahvata na snazi su slijedeći dokumenti prostornog uređenja županijske i gradske/općinske razine: 3.2.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04, 5/05-usklađ., 5/06-ispr., 13/07, 9/13 i 147/15-ispr.), 3.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane) 3.2.3. Prostorni plan uređenja Općine Marina (Službeni glasnik Općine Marina, broj 5/02, 7/07-usklađ., 3/12, 17/15-ciljane i 20/17)
3.2.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04, 5/05-usklađ., 5/06- ispr., 13/07, 9/13 i 147/15-ispr.)
Izvod iz Odredbi za provedbu Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije
1. Odredbe za provođenje
1.1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 1.1.3. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA NAMJENI 1.1.3.3. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
Članak 37. Razgraničenje površina infrastrukturnih sustava obavlja se određivanjem granica na: - površine predviđene za infrastrukturne koridore i - površine predviđene za infrastrukturne objekte. Takovo razgraničenje obavlja se za površine infrastrukturnih sustava unutar i izvan građevinskog područja. Površine infrastrukturnih sustava detaljnije se razgraničuju na: - … - Vodnogospodarski sustavi: korištenje voda, odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja i sustavi navodnjavanja - …
Članak 38. Građevine infrastrukturnih sustava dijele se na: … - Građevine vodnogospodarskog sustava za: - vodoopskrbu – vodozahvati i prijenos vode, …
1.2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
Članak 51. … Građevine od važnosti za Županiju određuju se i prema značaju pojedinog zahvata u prostoru zbog razvoja i zaštite prostora pojedinog dijela ili cjelovitog prostora Splitsko-dalmatinske županije.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 48 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Prostori građevina koje su od važnosti za Državu i Županiju određuju se namjenom prostora građevinskih područja, koridorima, lokacijama, aktima državnih tijela i kriterijima PPSDŽ sadržanim u kartografskim prikazima, u grafičkom dijelu PPSDŽ i tekstualnom dijelu ove Odluke.
1.2.2. ZAHVATI I GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
Članak 53. Planom se određuju sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju: …
Vodne građevine
Građevine za vodoopskrbu: … - Vodoopskrbni sustav Općine Marina …
1.6. UVJETI UREĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU
Članak 114. Pod infrastrukturnim sustavima se podrazumijevaju: građevine, uređaji, instalacije, vodovi i prateći objekti, prometnih i energetskih sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava telekomunikacija i pošta. Izgradnja infrastrukture neophodna je za privođenje određenog prostora planiranoj namjeni. Kod izgradnje infrastrukturnih sustava (objekata i koridora), bespravno izgrađene objekte potrebno je ukloniti.
1.6.2. INFRASTRTUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE
Članak 141. Opskrba vodom za piće iz vodotokova, korištenja i potencijalnih izvorišta ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. Podsustavi vodoopskrbe na području Županije koji se planiraju radi cjelovite i ravnomjerne opskrbe područja Županije pitkom vodom dati su u grafičkom dijelu PPSDŽ - list br. 2. "Infrastrukturni sustavi i mreže". …
Članak 142. U dosadašnjem razdoblju ostvaren je relativno visok stupanj vodoopskrbe dostatnim količinama kvalitetne pitke vode na cijelom području Županije. Rast potrebe zahtijeva da se ovaj sustav i dalje optimalno održava, dograđuje i obnavlja, što treba planski razmatrati na razini mikroregija unutar županijskog teritorija kroz: - vodoopskrbu otočnog dijela - vodoopskrbu obalnog dijela i - … Ti dijelovi županijskog teritorija upravo vodoopskrbnim sustavima se i povezuju. Nužno je i dalje provoditi monitoring i očuvanje kakvoće vode kao i mjere sanitarne zaštite izvorišta. Voda mora biti zaštićena kao dio okoliša u smislu zaštite okoliša. Krško područje Županije obiluje pukotinskim vodama koje su podložne zamućivanju. Umjerene su tvrdoće, razmjerno brza podzemna toka, tako da se ni mehanički a ni biološki kretanjem kroz podzemne vodotokove mnogo ne pročišćavaju. Stoga je potrebno dodatnim kemijskim postupcima ostvariti propisanu kakvoću.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 49 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Članak 144. Obalno područje je daleko najzahtjevnije, kako po potrebnoj količini vode tako i po složenosti sustava…
Članak 145. … Vodoopskrba područja Općine Marina vrši se iz dva vodoopskrbna sustava; vodocrpilišta Rimski bunar u Gustirni i Dolac u Marini iz kojih se opskrbljuju primorski i zaobalni dio Općine. Kod ovih vodocrpilišta potrebno je u svrhu poboljšanja kvalitete planirati desalinizaciju boćate vode. Zagorski dio općine nema rIješenu vodoopskrbu te je potrebno planirati povezivanje sa vodoopskrbnim sustavom s rijeke Krke (iz područja Šibenika) i to na tri lokacije - kod naselja Vinovac, kod Podorljaka (povezivanje sa postojećim sustavom marine - crpilište Dolac) i kod naselja Sevid (na granici Šibenske županije u naselju Dvornica). Na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali potrebno je izgraditi desalinizacijska postrojenja kako bi se omogućio rad već izgrađenog vodopskrbnog sustava do konačnog rješenja spajanjem na vodu s kopna.
Članak 147. … Vodospreme i crpne stanice sa priključnim vodovima, služe u svrhu poboljšanja postojećih sustava vodoopskrbe, dozvoljeno je planirati PPUO/G-om.
1.11. MJERE PROVEDBE 1.11.2. PODRUČJA PRIOMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 1.11.2.1.Priobalno područje
Članak 252. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati na Priobalnom području su: … 5. Postojeće vodoopskrbne sustave proširivati i spajati ih u veće cjeline; …
1.11.2.3.Otočno područje
Članak 254. … S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja: … - Neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna) i odvodnje; …
U Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije vodoopskrba je grafički prikazana na kartografskom prikazu 2.3. Vodno-gospodarstveni sustavi (Slika 3.2.1.-2.). Na kartografskom prikazu je vidljivo da su planirani vodoopskrbni cjevovodi koji povezuju Drvenik Veli i Drvenik Mali kao i povezivanje s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina. Planirana vodosprema označena je u Planu sjevernije (rt Teketa) od pozicije prekidne komore „Bobovišće“ koja je planirana zahvatom te je na tom dijelu vidljivo manje odstupanje od trase. Također, na području Općine Marina zahvat na kopnu ide prema naselju Kovačišća i dalje do naselja Dubrava dok je u Planu označena planirana trasa prema naselju Zagrada. U tekstualnom dijelu Plana kao vodne građevine od važnosti za Županiju između građevina vodoopskrbe navodi se i vodoopskrbni sustav Općine Marina. Navodi se da je na otocima Drvenik Veli i
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 50 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Drvenik Mali potrebno izgraditi desalinizacijska postrojenja kako bi se omogućio rad već izgrađenog vodopskrbnog sustava do konačnog rješenja spajanjem na vodu s kopna (članak 145.). Također se u mjerama provedbe navodi da je postojeće vodoopskrbne sustave potrebno proširivati i spajati u veće cjeline. Za otočno područje se između ostalih mjera razvoja navodi i potreba za neprekidnim ulaganjem u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna).
U nastavku slijede izvodi iz kartografskih prikaza Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04, 5/05-usklađ., 5/06- ispr., 13/07, 9/13 i 147/15-ispr.) s ucrtanim zahvatom: 3.2.1.-1. 1. Korištenje i namjena prostora 3.2.1.-2. 2.3. Vodno-gospodarstveni sustavi 3.2.1.-3. 3.1. Prirodna i graditeljska baština
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 51 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.1.-1. Izvod iz kartografskog prikaza PP Splitsko-dalmatinske županije: 1. Korištenje i namjena prostora s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 52 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.1.-2. Izvod iz kartografskog prikaza PP Splitsko-dalmatinske županije: 2.3. Vodno- gospodarstveni sustavi s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 53 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.1.-2. Izvod iz kartografskog prikaza PP Splitsko-dalmatinske županije: 3.1. Prirodna i graditeljska baština s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 54 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane)
Izvod iz Odredbi za provedbu Prostornog plana uređenja Grada Trogira
II. Odredbe za provođenje
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETA I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
… INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
Članak 77. (1) Prostorni plan u kartografskim prikazima br. 3.2. – 3.5.: INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (mjerilo 1:25.000), određuje trase sustava infrastrukture, trase glavnih vodova, te položaj osnovnih objekata. (2) Vodovi mreže infrastrukture u naseljima polažu se prema načelu: - … - ispod nogostupa i u zaštitnom zelenom neizgrađenom pojasu smještavaju se instalacije vodovodne i hidrantske mreže (prema uvjetima komunalnog poduzeća); - … (3) Osim načela iz stavka (2) ovog članka, vodovi infrastrukturne mreže mogu se polagati i drugačije ako to zahtijevaju lokalni uvjeti u naseljima. (4) Izgradnja sustava infrastrukture ostvarivat će se u skladu s Prostornim planom te programima razvitka pojedinog su stava komunalne infrastrukture izrađenih od pravnih osoba s javnim ovlastima (komunalna poduzeća i dr.). (5) Pojedini dijelovi sustava infrastrukture mogu se izvoditi po fazama realizacije, s time da svaka faza mora činiti funkcionalnu cjelinu. (6) Dati opis i grafički prikaz pojedinog infrastrukturnog sustava predstavlja samo generaliziranu smjernicu za daljnje detaljnije planiranje i projektiranje. Ako se tijekom tih radova utvrde prostorno-tehnički-tehnološki i ekonomski povoljnija rješenja, ista će se primIjeniti u daljnjoj realizaciji infrastrukturnih sustava bez obzira na smjernice i rješenja ovog Plana. (7) Za gradnju infrastrukturnih građevina (trafostanice, vodospreme, crpne stanice i dr.) ili vodovoda – cjevovoda komunalne infrastrukture prilikom prolaza kroz područja zaštićena kao kulturno dobro ili kod izgradnje u blizini građevina koje predstavljaju nepokretno kulturno dobro treba ishoditi posebne konzervatorske uvjete.
Vodoopskrba Članak 78. (1) Situacijsko rješenje mreže vodoopskrbe definirano je na kartografskom prikazu Plana br. 3.4.: VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA u mjerilu 1:25.000. (2) Opskrba vodom otoka i Grada Trogira ostvaruje se preko regionalnog vodoopskrbnog sustava na potezu Solin - Kaštela - Trogir - Seget, vezano uz izvorište rijeke Jadro (postojeći sustav na kojemu se u sklopu projekta “Eko- Kaštelanski zaljev” realizira povećanje kapaciteta) čime će se u budućnosti osigurati dodatne količine vode. … (4) Vodoopskrba otoka Drvenik Veliki i Drvenik Mali, u vremenskom periodu do ostvarenja ovog Plana 2015. godine, predviđa sa realizacijom otočnih vodoopskrbnih sustava (mreža i rezervoari), koji bi se punili putem vodonosaca.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 55 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Drugu, postplansku fazu vodoopskrbe ovih prostora predstavlja povezivanje otočnih sustava na vodoopskrbne resurse na kopnu ili izvedba procesa desalinizacije. (5) Prostorni plan određuje priključenje svih naselja i građevina (građevinska područja naselja i izvan naselja) unutar granica Grada Trogira na javnu vodovodnu mrežu, povezanu na regionalni Kaštelanski sustav ili lokalne resurse. (6) Lokalna vodovodna mreža, kod radova rekonstrukcije ili kod polaganja novog dijela mreže, ukapa se najmanje 80 cm ispod površine tla i izvodi sa minimalnim profilom Ø 100 – 160 mm, a prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. (7) Uz javne prometnice izvodi se mreža hidranata. Najveća međuudaljenost protupožarnih hidranata iznosi 80 metara, a najmanji presjek dovodne priključne cijevi iznosi 100(80) mm. (8) Pojedini korisnici prostora gospodarske i turističke namjene, na građevnim česticama većim od 5.000 m2, grade zasebne interne vodovodne mreže s uređajima za protupožarnu zaštitu. (9) Izgradnji novih smještajnih kapaciteta (naročito turističkih) može se pristupiti tek po osiguravanju adekvatne vodoopskrbe predmetnog područja, a što će se utvrditi sa nadležnim javnim isporučiteljem usluga javne vodoopskrbe (Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split).
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
Članak 119. Primjena posebnih mjera obuhvaća aktivnosti koje prate i pospješuju realizaciju ovog Plana, a obuhvaćaju: - … - stvaranje uvjeta za ostvarenje razvitka na otocima kroz bolje povezivanje sa središnjim naseljem i kopnom, - izradu studijske i analitičke dokumentacije radi…utvrđivanja područja razvitka u segmentu prometne i komunalne infrastrukture, …
U Prostornom planu uređenja Grada Trogira vodoopskrba je grafički prikazana na kartografskom prikazu 2.4. Vodoopskrba (Slika 3.2.2.-2.). Na kartografskom prikazu je vidljivo da su planirani vodoopskrbni cjevovodi koji povezuju Drvenik Mali i Drvenika Veli, proširenje vodoopskrbne mreže na Drveniku Velom kao i povezivanje s kopnom što je u skladu s planiranim zahvatom. Planirana vodosprema na Drveniku Velom označena je u Planu sjeverozapadno (rt Teketa) u odnosu na poziciju prekidne komore „Bobovišće“ koja je planirana zahvatom te je na tom dijelu vidljivo odstupanje od trase kao i na moru prema kopnu. Odstupanje od trase u Planu vidljivo je i na dijelu od naselja Kačine do Solinske uvale. Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina (Slika 3.2.2.- 1.) vidljivo je da zahvat prolazi kroz/uz izgrađene i neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja, neizgrađeni dio izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene (T1-hotel, T2-turističko naselje), kroz poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – ostala obradiva tla (P3), kroz područje gospodarske šume (Š1) te kroz ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljišta. Na kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Slika 3.2.2.-3.) vidljivo je da zahvat na Drveniku Malom malim dijelom prolazi kroz arheološko područje (kopneno i podmorsko). U tekstualnom dijelu plana, u članku 77. stoji da opis i grafički prikaz pojedinog infrastrukturnog sustava predstavlja samo generaliziranu smjernicu za daljnje detaljnije planiranje i projektiranje. Ako se tijekom tih radova utvrde prostorno-tehnički-tehnološki i ekonomski povoljnija rješenja, ista će se primijeniti u daljnjoj realizaciji infrastrukturnih sustava bez obzira na smjernice i rješenja ovog Plana. Također se navodi da se pojedini dijelovi sustava infrastrukture mogu izvoditi po fazama realizacije, s time da svaka faza mora
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 56 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
činiti funkcionalnu cjelinu. Za vodoopskrbu otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali se navodi da se u prvoj fazi predviđa realizacijom otočnih vodoopskrbnih sustava (mreža i rezervoari) koji bi se punili putem vodonosaca, a drugu fazu vodoopskrbe ovih prostora predstavlja povezivanje otočnih sustava na vodoopskrbne resurse na kopnu ili izvedba procesa desalinizacije (članak 78.).
U nastavku slijede izvodi iz kartografskih prikaza Prostornog plana uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane) s ucrtanim zahvatom:
3.2.2.-1. 1. Korištenje i namjena površina 3.2.2.-2. 2.4. Vodoopskrba 3.2.2.-3. 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 57 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.2.-1. Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Trogira: 1. Korištenje i namjena površina s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 58 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.2.-2. Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Trogira: 2.4. Vodoopskrba s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 59 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.2.-3. Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Trogira: 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 60 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.2.3. Prostorni plan uređenja Općine Marina (Službeni glasnik Općine Marina, broj 5/02, 7/07-usklađ., 3/12, 17/15-ciljane i 20/17)
Izvod iz Odredbi za provedbu Prostornog plana uređenja Općine Marina
II. Odredbe za provođenje
Članak 5.
UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
5.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU … 5.1.2. Građevine od važnosti za županiju su: - … - Vodoopskrbni sustav općine Marina - …
Članak 8.
UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
8.1. PPUO Marina predviđa opremanje područja Općine Marina slijedećom infrastrukturom: - … - vodoopskrba i odvodnja, - …
Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture utvrđuje se idejnim rješenjima za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje vodeći računa o stanju na terenu i posebnim uvjetima. Planom su određene načelne trase prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Kod izdavanja akata za gradnju novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu Planom predviđenog cjelovitog rješenja.
8.13. Vodoopskrba područja Općine Marina rješava se sa dva vodoopskrbna sustava: sa izvorišta Rimski bunar u Gustirni i izvorišta Dolac u naselju Marina opskrbljuje se jugozapadni dio općine, a iz vodoopskrbnog sustava Šibenske županije, spojem u mjestu Kruševo sjeveroistočni dio. Također se radi poboljšanja vodoopskrbe planira i povezivanje sa vodoopskrbnim sustavom iz područja Šibenika u mjestu Dvornice i spoj na vodoopskrbni sustav Općine Seget u mjestu Bristivica. Za vodoopskrbni sustav Rimski bunar potrebno je predvidjeti sustav za desalinizaciju. kao i način korištenja vode za poljoprivredne potrebe, obzirom da u ljetnom periodu turističku i poljoprivrednu potrošnju nije moguće zadovoljiti slobodnim režimom korištenja. Zbog reduciranog tlaka iz vodospreme Podošljak (kota dna vodospreme na 144 m n.m.) potrebno je predvidjeti vezu s vodospremom Marina (kota dna vodospreme na 67,00 m n.m.) kako bi se izbjegli reducir ventili. Rješenjem vodoopskrbe Općine Marina predviđaju se glavne građevine sustava: vodospreme, glavni dovodni cjevovodi i opskrbni cjevovodi.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 61 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Svaka postojeća i novo planirana građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Iznimno na područjima gdje nije izgrađen vodoopskrbni sustav postojeće i novoizgrađene građevine mogu se priključiti na vlastitu cisternu za vodu. Svakoj daljnjoj izgradnji može se pristupiti tek po osiguranju dostatnih količina u vodoopskrbnom sustavu, te uz prethodnu suglasnost nadležnog komunalnog poduzeća („Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Split). Na područjima gdje je potrebno smanjenje tlaka za profile do 200m predvidjeti prekidne komore umjesto reducir ventila. Planirati izmjenu pocinčanih cijevi zbog agresivne boćate vode. Planirane turističke zone ne mogu se realizirati dok se ne realizira dovod vode u općinu Marina iz smjera Šibenika.
U Prostornom planu uređenja Općine Marina vodoopskrba je grafički prikazana na kartografskom prikazu 2.B. Infrastrukturni sustavi i mreže (Vodnogospodarski sustav) (Slika 3.2.3.-2.). Vidljivo je da je Planom predviđeno povezivanje vodoopskrbnog sustava otoka Drvenika Velog sa vodoopskrbnim sustavom Općine Marina. U Planu je vodoopskrbni cjevovod označen kao postojeći te od mora nastavlja prema naselju Zagrada dok prema planiranom zahvatu ide prema naselju Kovačišća i dalje do naselja Dubrava. Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina (Slika 3.2.3.-1.) vidljivo je da zahvat najvećim dijelom prolazi morem, te kroz ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ). Manjim dijelom zahvat prolazi kroz zaštitne šume (Š2) te presijeca planiranu trasu prometnice višeg ranga. Zadnji dio zahvata prolazi kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja. Također zahvat prolazi kroz područja za gradnju stambenih i gospodarskih građevina izvan građevinskog područja. Prema kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Slika 3.2.3.-3.) vidljivo je da se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja, prolazi kroz evidentirani osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz predložen za zaštitu te prolazi u blizini povijesne civilne građevine. U tekstualnom dijelu Plana vodoopskrbni sustav općine Marina se navodi kao građevina od važnosti za Županiju (članak 5.). Nadalje se navodi da se detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture utvrđuje idejnim rješenjima za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje vodeći računa o stanju na terenu i posebnim uvjetima. Planom su određene načelne trase prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Kod izdavanja akata za gradnju novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu Planom predviđenog cjelovitog rješenja (članak 8.). U točki 8.13. stoji da se vodoopskrba područja Općine Marina rješava sa dva vodoopskrbna sustava: sa izvorišta Rimski bunar u Gustirni i izvorišta Dolac u naselju Marina opskrbljuje se jugozapadni dio općine, a iz vodoopskrbnog sustava Šibenske županije, spojem u mjestu Kruševo sjeveroistočni dio. Također se radi poboljšanja vodoopskrbe planira i povezivanje sa vodoopskrbnim sustavom iz područja Šibenika u mjestu Dvornice i spoj na vodoopskrbni sustav Općine Seget u mjestu Bristivica. Za vodoopskrbni sustav Rimski bunar potrebno je predvidjeti sustav za desalinizaciju kao i način korištenja vode za poljoprivredne potrebe, obzirom da u ljetnom periodu turističku i poljoprivrednu potrošnju nije moguće zadovoljiti slobodnim režimom korištenja.
U nastavku slijede izvodi iz kartografskih prikaza Prostornog plana uređenja Općine Marina (Službeni glasnik Općine Marina, broj 5/02, 7/07-usklađ., 3/12, 17/15-ciljane i 20/17) s ucrtanim zahvatom:
3.2.3.-1. 1. Korištenje i namjena površina 3.2.3.-2. 2.B. Infrastrukturni sustavi i mreže (Vodnogospodarski sustav) 3.2.3.-3. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 62 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.3.-1. Izvod iz kartografskog prikaza PPUO Marina: 1. Korištenje i namjena površina s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 63 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.3.-2. Izvod iz kartografskog prikaza PPUO Marina: 2.B. Infrastrukturni sustavi i mreže (Vodnogospodarski sustav) s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 64 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.2.3.-3. Izvod iz kartografskog prikaza PPUO Marina: 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštite prostora s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 65 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Analizom važeće prostorno-planske dokumentacije utvrđeno je kako su na području obuhvata zahvata osigurani prostorno-planski preduvjeti za realizaciju planiranog zahvata, tj. izgradnju spoja vodoopskrbnog sustava otoka Drvenika Velog i Drvenika Malog s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 66 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3. OPIS STANJA OKOLIŠA NA KOJI BI ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ
3.3.1. Klimatska obilježja
Lokacija zahvata pripada zoni mediteranske klime „jadranskog tipa“ (semiaridni tip klime) čija su obilježja vruća i suha ljeta te blage i vlažne zime s velikim brojem sunčanih sati (oko 2.600) te vrlo izraženom vjetrovitošću. Utjecaj juga je jači nego utjecaj bure.
Temperaturni režim je usko povezan sa bogatom insolacijom te utjecajem mora koje je u svim godišnjim dobima osim ljeta toplije od zraka. Srednja temperatura u zimi je 8,2°C, a ljeti 24,8°C, a srednja godišnja temperatura je 16,2°C. Broj studenih i hladnih dana je zanemariv, a srednje dnevne temperature iznad 15°C traju i više od šest mjeseci.
Oborinski režim ima sve karakteristike maritimnog mediteranskog tipa klime koji se ističe po tome što u zimskoj polovici godine (jesen-zima) padne gotovo 2/3 oborina tako da ljetni dio godine oskudijeva kišom što izaziva česte ljetne suše. Na predmetnom području godišnje padne od 900 - 1400 mm kiše.
Očekivane klimatske promjene na području zahvata
Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata (Branković i sur., 2013.)1, u prvom 30-godišnjem razdoblju (2011.-2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura na srednjem Jadranu mogla porasti do oko 0,8°C-1°C. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C-0,4°C. Promjene amplituda ekstremnih temperatura zraka u budućoj klimi bit će izraženije u odnosu na promjenu srednjih sezonskih temperatura zraka. Zimske minimalne temperature zraka mogle bi porasti do oko 0,5°C. Ljetne maksimalne temperature zraka porast će nešto više od 1°C duž jadranske obale. Broj hladnih dana će se u budućoj klimi smanjiti za 5% u obalnim područjima što je u skladu s porastom minimalne temperature zraka. U bliskoj se budućnosti može očekivati porast broja toplih dana, i to do 10 uz obalu. U odnosu na sadašnju klimu ovaj porast iznosi 10-15% i u skladu je s očekivanim porastom maksimalnih temperatura zraka.
Za razdoblje oko sredine 21. st. (2041.-2070.) projiciran je nešto blaži porast temperature u obalnom području tijekom zime između 2°C - 2,5°C. Ljeti je porast na području zahvata između 3°C i 3,5°C. U ostale dvije sezone je porast temperature kao i u projekcijama za prvi dio 21. stoljeća te iznosi između 2°C i 2,5°C. Projekcije za kraj 21. stoljeća (2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. st. U obalnom području zimi je projicirani nešto blaži porast temperature između 3°C i 3,5°C. Ljetni, vrlo izražen, projicirani porast temperature u središnjoj Dalmaciji iznosi između 4,5°C i 5°C. U nekim modelima na srednjoj mjesečnoj skali mogući su porast i temperature u obalnom području ljeti i veći od 5°C. Porasti temperature u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni.
Prema projekcijama promjene količine oborine na području zahvata (Branković i sur., 2013.), najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011. -2040.) projicirane su za jesen kada se u većem dijelu Hrvatske može očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. U ostalim sezonama model projicira povećanje oborine (2%-8%) osim u proljeće kada se na području srednjeg Jadrana može očekivati smanjenje oborine od 2% do 10%. Smanjenje oborine na Jadranu u jesen i proljeće odražava se na promjene oborine na godišnjoj razini gdje se na dijelovima srednjeg Jadrana u bližoj budućnosti može se očekivati
1 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 67 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
2%-4% manje oborine. Za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (2041.-2070.) projicirane su umjerene promjene oborine u odnosu na prvo 30-godišnje razdoblje, osobito za zimu i ljeto. Osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25 %, očekuje se tijekom ljeta i u proljeće. U zadnjem 30-godišnjem razdoblju 21. stoljeća (2071.-2099.), kao i u drugom razdoblju, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15%. Međutim, projekcije za ljeto u trećem razdoblju ukazuju na veće smanjenje oborine nego u drugom razdoblju. Tako, projicirano smanjenje oborine ljeti na području zahvata iznosi između -25% do -35%. Smanjenje oborine u iznosu od -5% do -15% projicirano je za proljeće i jesen.
Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave (Šimac/Vitale 2012: 19). Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne temperature i oborine, suše i vjetar.
Sredozemlje je, uključujući i hrvatsku obalu Jadrana, pod utjecajem globalnog porasta razine mora. Osobito su ugroženi niski otoci i ušća rijeka koji su osjetljivi na poplavljivanje. Međutim, hrvatska je obala tektonski aktivno područje što otežava točno predviđanje učinaka porasta razine mora, jer dugoročni trendovi promjena razine mora mogu zbog toga biti nejasni. U područjima obalnog slijeganja ili visoke tektonske aktivnosti, kao što je to slučaj s hrvatskom obalom, klimatski uzrokovan porast razine mora može biti brži i naglašeniji te, stoga, uzrokovati veće štete. Ukoliko u budućnosti dođe do značajnog porasta razine mora, predviđaju se problemi kao što su: moguće onečišćenje obalnih izvora slatke vode (intruzija morske vode) koje utječe na opskrbu pitkom vodom, ubrzavanje obalne erozije, ugrožavanje izvora pitke vode, sustava vodovoda i kanalizacije.2
Što se tiče vjetrova, bura i jugo dvije su dominantne vrste vjetrova u Hrvatskoj, oba s velikim utjecajem na jadranskoj obali. Dok jaka bura može drastično sniziti temperaturu, jugo može uzrokovati ozbiljno poplavljivanje priobalja. U ovom trenutku još nije poznato kako će se točno promijeniti frekvencija i snaga tih vjetrova uslijed klimatskih promjena.
Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.)3.
Promjene razine mora
Analiza plimomjera na četiri točke na hrvatskom Jadranu (Rovinju, Bakru, Splitu i Dubrovniku) tijekom nekoliko desetljeća (od 1956. do 1991.) pokazuje različite trendove. U Rovinju i Splitu razina mora opada u odnosu na kopno po stopi od -0.50 mm godišnje, odnosno -0.82 mm godišnje, dok u Bakru i Dubrovniku razina mora raste u odnosu na kopno po stopi od +0.53 mm, odnosno +0.96 mm.
Porast razine mora odnosi se na promjenu prosječne visine mora tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Međutim, porast razine mora nije izražen samo kroz porast prosjeka nego se može odnositi i na posljedice izraženih olujnih nevremena, poplave i erozije.
Zbog termalne ekspanzije morske vode uzrokovane površinskim zagrijavanjem i ubrzanog topljenja Zemljinog ledenog pokrova i alpskih glečera, što pridonosi povećanju ukupnog obujma morske vode dolazi do globalnog porasta razine mora, što također ima utjecaja i na Jadransko more. Mjerenja pokazuju stalni porast razine mora tijekom posljednjeg desetljeća.
2 http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf 3 http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 68 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Međutim, u tako kratkom promatranom razdoblju teško je odrediti je li to dijelom općeg trenda porasta razine mora ili samo desetogodišnja varijacija razine mora.4
Prema globalnom MPI-ESM modelu, u budućoj klimi do 2040. (razdoblje P1) u Jadranu se očekuje porast srednje razine mora između 0 i 5 cm. Također prema globalnom MPI-ESM modelu, oko sredine stoljeća, u razdoblju P2 (2041.-2070.), promjena razine mora u Jadranu ostat će u okvirima promjene iz razdoblja P1 – povećanje razine od 0 do 5 cm. Dakle, u P2 ne očekuje se, na godišnjoj skali, daljnje podizanje razine mora.
Čupić i sur. (2011) izračunali su trendove porasta razine Jadranskog mora primjenom metode linearne regresije na tri mareografske postaje za dva historijska razdoblja, dulje razdoblje 1955.-2009. (55 godina) i kraće razdoblje 1993.-2009. (17 godina). Za dulje razdoblje promjene su za Split +0.59±0.27 mm/god. Za kraće razdoblje trendovi su osjetno veći nego za 1955.-2009., što ukazuje na ubrzani porast srednje razine Jadranskog mora u novije vrijeme (Split +4.15±1.14). Čupić i sur. (2011) navode da bi, ako se ovakav trend promjene nastavi, to značilo porast razine mora na srednjem i južnom Jadranu od oko 40 cm u sljedećih sto godina. Ovo je u skladu s ranijim procjenama IPCC-ja koje su davale globalni porast razine mora od 2000. do 2100. između 20 i 50 cm (IPCC, 2007).
Tsimplis i sur. (2012) daju trendove promjena razine Jadranskog mora za postaje Split luka +0.5±0.3 mm/god. (1955-2006.) i Split rt Marjana +0.7±0.3 mm/god. (1953-2006.). Premda se ovi rezultati kvantitativno sasvim ne podudaraju s, primjerice, Čupić i sur. (2011.), u kvalitativnom smislu ipak ukazuju na trendove porasta razine Jadranskog mora.
Prema gore navedenim radovima, procjene buduće razine Jadranskog mora ukazuju na porast razine do konca 21. stoljeća. Premda ne postoji usuglašenost u navedenim procjenama buduće razine, moglo bi se zaključiti da bi do 2100. porast razine Jadrana bio između 40 i 65 cm. S obzirom da određivanje historijskih vrijednosti razine Jadranskog mora uključuje pogreške u mjerenjima i pogreške u izračunima, i za procjene promjene razine mora u budućoj klimi valja onda uvažiti moguće pogreške u određivanju tih procjena (Branković i sur., 2017.).
4 http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 69 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.2. Geološke značajke
Prostor predmetnog zahvata je dio prostranog kredno-tercijarnog bazena koji pripada megastrukturnoj jedinici Adriatik. Izgrađuju ga karbonatne naslage krede.
Najstarije naslage krede izgrađuju jugoistočni dio otoka Drvenika Velog. Zastupljene su 2 1 facijesom pločastih vapnenaca cenomanske starosti ( K 2), a najmlađi dio debelouslojenim dolomitima. Prelaz pločastih vapnenaca u dolomite je postupan, a navedeni facijesi se i bočno izmjenjuju. Preostali, najveći dio otoka (izuzev krajnjeg sjevernog i jugozapadnog 2 dijela) izgrađuju turonski vapnenci s rijetkim proslojcima dolomita (K 2). Vapnenci su dobro uslojeni, a unutar njih ima i proslojaka dolomitičnih vapnenaca. Najmlađi dio krednih naslaga - senon također je razvijen u dva facijesa. Jugozapadni dio otoka Drvenika Velog kao i cijeli 3 otok Drvenik Mali izgrađuju gromadasti do uslojeni vapnenci (K 2), a krajnji sjeverni dio otoka Drvenika Velog te prostor Vinišća tanko do pločasto uslojeni vapnenci (slika 3.3.2-1.).
Opisane stijene kredne starosti, koje izgrađuju prostore predmetnog zahvata, tvore završni, sjeverozapadni dio antiklinale s pločastim vapnencima i dolomitima turona u jezgri. Os antiklinale pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Antiklinala postupno tone prema sjeverozapadu, tako da su najstarije stijene u osi bore otkrivene u krajnjem jugoistočnom dijelu otoka (rt Novica), dok su u osi antiklinale u smjeru sjeverozapada, prema rtu Hlibi, otkrivene sve mlađe naslage krede.
Slika 3.3.2-1. Izvod iz Osnovne geološke karte SFRJ, list Split, M 1:100 000 (S. Marinčić, N. Magaš, I. Borović i sur., izradio Institut za geološka istraživanja Zagreb, 1968 – 1969. g.), s ucrtanim zahvatom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 70 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.3. Seizmološke značajke
Prema isječcima iz seizmoloških karata RH, M 1:100.000 na kojima su prikazani stupnjevi maksimalnih intenziteta očekivanih potresa prema MCS skali (Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica), područje lokacije zahvata nalazi se u prostoru s magnitudom 6º MCS za povratni period od 100 godina, odnosno s magnitudom 7º MCS za povratni period od 500 godina (slike 3.3.3 -1. i 3.3.3-2.).
Slika 3.3.3-1. Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 100 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)
Slika 3.3.3-2. Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 500 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 71 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.4. Hidrogeološke i hidrološke značajke
Hidrogeološke značajke
Dio kopna na području općine Marina na kojem je planiran zahvat građen je od vodopropusnih karbonatnih stijena, pretežno vapnenaca, koji su izrazito vodopropusni, te dolomita. Zato unatoč relativno obilnim padavinama na tom području nema površinskih voda. Građa otoka Drvenika Velog od slabopropusnih pločastih vapnenca i dolomitia u jezgri i u krajnjem sjevernom krilu antiklinale ima bitan utjecaj na hidrogeološke odnose na otoku. Pločasti vapnenci okruženi dolomitima u jezgri antiklinale s porastom dubine postaju sve manje propusni i vrše sve potpuniju funkciju hidrogeološke barijere. Barijera svojim pružanjem i padom naslaga u sjeveroistočnom krilu usmjerava infiltrirane oborinske vode u smjeru sjevera i sjeverozapada dok jezgra antiklinale, kao i antiklinala u cjelini sprječava prodor morske vode u središnji dio otoka. Relativnu zaštitu slatkih podzemnih voda u središnjem dijelu otoka (sjeverno od opisane hidrogeološke barijere) od prodora morske vode vrše i pločasti vapnenci senona sa sjeverne strane otoka. Preostali dio otoka izgrađuju propusni vapnenci. Bitno su drugačiji hidrogeološki odnosi u središnjem i zapadnom dijelu otoka, gdje u izgradnji otoka sudjeluju i manje propusne karbonatne stijene pločasti vapnenci i dolomiti. Ove stijene, osobito ako izgrađuju jezgru antiklinale, mogu poprimiti funkciju hidrogeološke barijere. Najčešće je takva barijera samo relativna (nije potpuno nepropusna), što ovisi kako od litološkog sastava, tako još više od stupnja tektonske izlomljenosti stijena, kao i pravca pružanja osnovnih rasjeda. Zasada se može ocijeniti da slabije propusne stijene u jezgri antiklinale usmjeravaju infltirane oborinske vode iz svog sjeveroistočnog krila kao i iz vapnenaca sjeverno od njih u smjeru sjevera, prema priobalnim bočatim izvorima u naselju Veli Drvenik. Posljedica tog usmjeravanja je i nedostatak priobalnih izvora uz jugoistočni dio otoka (uvala Kokošinje - rt Novica). Ova relativna hidrogeološka barijera u određenoj mjeri kao i slabije propusni pločasti vapnenci u sjeveroistočnom dijelu otoka smanjuju prodor morske vode u područje dobropropusnih vapnenaca, koji izgrađuju dio otoka između ovih stijena. U svakom slučaju navedene slabije propusne stijene usmjeravaju tamošnje slatke podzemne vode prema izvorima u zaljevu mjesta Veli Drvenik. Krš je temeljna prirodno-geografska pojava kojom se, gotovo u cijelosti, odlikuje geotektonska jedinica u kojoj se nalazi prostor otoka Drvenika Malog. Mala površina otoka, obilježena uglavnom krškim strukturama i procesima uvjetuje oskudicu vode na Drveniku malom. Nepostojanje nepropusnih naslaga onemogućuje zadržavanje vode na površini. Oborinske vode procjeđuju se kroz površinski sloj stijena i otječu kroz nekoliko izvora u obalnom pojasu uvale Vela Rina. Tijekom sušnoga razdoblja ti priobalni bočati izvori nisu aktivni (Bonacci i dr., 2000). Eventualne pojave leća slatke vode koje se akumuliraju za vrijeme veće količine oborina, do sada nisu istražene.
Hidrološke značajke
Zbog specifičnog krškog terena na površini (vapnenci i sekundarna poroznost stijena) ne postoje stalni i periodički tokovi. Prevladava vertikalno otjecanje vode u podzemlje. Na otocima Drvenik Mali i Drvenik Veli prevladavaju propusne karbonatne stijene koje omogućuju relativno brzu infiltraciju oborinskih voda do razine zaslanjenih podzemnih voda. Zbog relativno male površine, propusnosti krške podloge i godišnjeg rasporeda oborina nema prirodnih uvjeta za postojanje površinskih vodotoka ili većih podzemnih vodonosnika.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 72 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.5. Analiza stanja vodnih tijela
Vodna tijela na području zahvata pripadaju jadranskom vodnom području, odnosno, šire gledano, pripadaju slivu Jadranskoga mora (slika 3.3.5-1.).
Lokacija zahvata
Slika 3.3.5-1. Vodna područja i područja podslivova sa značajnijim vodotocima na području RH, s označenom lokacijom zahvata5
Na prostoru jadranskog vodnog područja izdvajaju se dvije prirodno-geografske cjeline, i to dinarski gorsko-planinski prostor i jadranski prostor. Predmetni zahvat nalazi se na području jadranskog prostora koji je dio dinarskog krša, a čine ga otoci i uzak kopneni pojas, odijeljen od unutrašnjosti visokim planinama. Uzduž područja uočavaju se tri reljefna pojasa: otočni, priobalni i zagorski. U građi stijena prevladavaju vapnenci visoke čistoće (kopneni planinski lanci, poluotoci i otoci) te manje otporne i nepropusne naslage fliša i dolomita (niže kopnene zaravni i drage te potopljeni zaljevi).
Jadransko vodno područje je siromašno kopnenom površinskom vodom, ali postoje značajni podzemni tokovi kroz krške sustave. Glavnina oborinskih voda ponire u dublje slojeve, do nepropusnih horizonata gdje se nalaze ležišta podzemne vode i stalni krški izvori. Vodotoci se javljaju u predjelima slabije izraženih krških fenomena, gdje ima aluvijalnih naplavina i gdje podzemna cirkulacija nije duboka. Na otocima zapravo nema površinskih voda, osim povremenih bujičnih tokova ili rijetkih izvora, obično malog kapaciteta.
Priobalne vode na teritoriju RH zauzimaju površinu od 13.750 km2. Obuhvaćaju površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna mogu se protezati do vanjske granice prijelaznih voda. Unutrašnju granicu čini crta niske vode uzduž obala kopna i otoka.
5 karta je preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 73 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Tipovi priobalnih voda određeni su na temelju obveznih čimbenika: ekoregije, saliniteta i dubine te sastava supstrata kao izbornog čimbenika. Uzimajući u obzir navedene čimbenike, pojavljuje se 5 tipova priobalnih voda. Najveću površinu priobalnih voda zauzimaju duboke priobalne vode, i to tip euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta, 72% (Tip HR- O423), koji dominira priobaljem sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana i na području kojeg se nalazi predmetni zahvat. Tip HR-O423 pripada mediteranskoj ekoregiji, dubine je veće od 40 metara i srednjeg godišnjeg saliniteta većeg od 36 PSU.
Lokacija zahvata
Slika 3.3.5-2. Prostorni raspored tipova priobalnih voda, s označenom lokacijom zahvata na području priobalnog vodnog tijela HR-O4236
6Karta je preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 74 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Stanje tijela podzemnih voda
Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. na jadranskom vodnom području izdvojeno je 13 tijela podzemnih voda (TPV), slika 3.3.5-3. Većina TPV izdvojenih u Hrvatskoj prostire se u susjedne države Sloveniju (TPV Sjeverna Istra) i Bosnu i Hercegovinu (TPV Krka, Cetina i Neretva). U TPV Jadranski otoci uključeni su samo veći otoci na kojima ima izvora koji se potencijalno mogu zahvatiti za javnu vodoopskrbu ili se podzemna voda već koristi za javnu vodoopskrbu.
Lokacija zahvata
Slika 3.3.5-3. Pregledna karta tijela podzemnih voda na JVP, s označenom lokacijom zahvata7
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Primljeno: 12.02.2019., Klasifikacijska oznaka: 008-02/19-02/121, Urudžbeni broj: 15-19-1) otok Drvenik Veli i Drvenik Mali pripadaju grupiranom podzemnom vodnom tijelu Jadranski otoci. U grupiranom podzemnom vodnom tijelu Jadranski otoci analizirani su samo otoci koji zbog svoje veličine ili specifičnih geoloških struktura, imaju vlastite vodne resurse u tolikim količinama da imaju mogućnost organizacije vlastite javne vodoopskrbe ili bar dijela vodoopskrbe uz prihranjivanje podmorskim cjevovodima sa kopna. Stoga su izdvojeni slijedeći otoci: Krk, Cres, Rab, Pag, Dugi otok, Brač, Vis, Hvar, Korčula, Mljet i Lastovo, a svi ostali manji otoci pripadaju tom grupiranom podzemnom vodnom tijelu, ali nisu uzeti u obzir prilikom delineacije i karakterizacije.
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda, ukupno stanje tijela podzemne vode JOGN_13 – JADRANSKI OTOCI procijenjeno je kao „dobro“, kao i njegovo kemijsko i količinsko stanje (tablica 3.3.5-1.).
7karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 75 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Tablica 3.3.5-1. Stanje tijela podzemne vode JOGN_13 – JADRANSKI OTOCI Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Najbliže TPV Jadranski otoci nalazi se na udaljenosti oko 23 km od lokacije zahvata, i to tijelo podzemne vode JOGN_13 – JADRANSKI OTOCI – Brač (slika 3.3.5-4.). Radi se o grupiranom vodnom tijelu površine 396 km2 koje odlikuje pukotinsko-kavernozna poroznost.
Predmetni zahvat manjim dijelom nalazi se na području tijela podzemne vode JKGI_11 – CETINA (cjevovod „Naselje Dubrava - Rt Artatur", duljine 4.300 m i cjevovoda lokalne mreže u naselju Dubrava duljine 171 m, na području općine Marina), slika 3.3.5-4. TPV JKGI_11 – CETINA je vodonosnik pukotinsko-kavernozne poroznosti, površine 3.088 km2, s obnovljivim zalihama podzemne vode od 1.825 x106 m3/god te 14,3 % područja srednje, 24,3% visoke i 6,4% vrlo visoke prirodne ranjivosti. Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda, ukupno stanje tijela podzemne vode JKGI_11 – CETINA procijenjeno je kao „dobro“, kao i njegovo kemijsko i količinsko stanje (tablica 3.3.5-2.).
Tablica 3.3.5-2. Stanje tijela podzemne vode JKGI_11 – CETINA Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Stanje površinskih vodnih tijela
Mala vodna tijela Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na: tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2, stajaćicama površine veće od 0,5 km2, prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.
Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi: Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo. Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Primljeno: 12.02.2019., Klasifikacijska oznaka: 008-02/19-02/121, Urudžbeni broj: 15-19-1) na području zahvata ne postoje tekućice koje su proglašene zasebnim vodnim tijelom.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 76 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Na širem području okruženja lokacije zahvata izdvojena su tri vodna tijela površinskih voda, i to priobalno vodno tijelo O423-BSK (Brački i Splitski kanal), priobalno vodno tijelo O423- MOP (Od Prevlake do Rta Ploče do Splitskog kanala, uključujući područja Mljetskog, Lastovskog, Korčulanskog, Hvarskog i Viškog kanala) i priobalno vodno tijelo O313-KASP (Sjeverni rub Kaštelanskog zaljeva, Trogirski zaljev, Marinski zaljev). Dijelovi planiranog zahvata (podmorski cjevovodi) nalaze se na području priobalnog vodnog tijela O423-BSK (Brački i Splitski kanal), slika 3.3.5-4.
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda, trenutno procijenjeno ukupno stanje priobalnog vodnog tijela O423-BSK na području kojeg se nalazi predmetni zahvat i priobalnog vodnog tijela O423-MOP udaljenog oko 0,6 km jugozapadno od zahvata je „dobro”, kao i njihovo ekološko i kemijsko stanje, dok je njihovo hidromorfološko stanje ocjenjeno kao „vrlo dobro stanje“ (tablica 3.3.5-3.).
Trenutno procijenjeno ukupno stanje priobalnog vodnog tijela O313-KASP udaljenog oko 4,5 km sjeveroistočno od zahvata je „umjereno”, kao i njegovo ekološko i hidromorfološko stanje, dok je njegovo kemijsko stanje ocjenjeno kao „dobro stanje“ (tablica 3.3.5-3.).
Tablica 3.3.5-3. Stanje priobalnih vodnih tijela O313-KASP, O423-MOP i O423-BSK
PRIOBALNO VODNO TIJELO 0313-KASP 0423-MOP 0423-BSK
Prozirnost dobro stanje dobro stanje dobro stanje Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje Ukupni anorganski dušik dobro stanje vrlo dobro stanje dobro stanje Ortofosfati vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje dobro stanje Ukupni fosfor vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje Klorofil a vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje Fitoplankton dobro stanje dobro stanje dobro stanje Makro alge - - vrlo dobro stanje Bentički beskralješnjaci vrlo dobro stanje - vrlo dobro stanje (makrozoobentos) Morske cvjetnice - - dobro stanje Biološko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje Hidromorfološko stanje umjereno stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje Ekološko stanje umjereno stanje dobro stanje dobro stanje Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje Ukupno stanje umjereno stanje dobro stanje dobro stanje
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 77 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.3.5-4. Pregledna karta vodnih tijela na širem području okruženja lokacije zahvata (izvor podataka: Hrvatske vode, ožujak 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 78 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.6. Mogućnosti razvoja poplavnih scenarija na području zahvata
Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja
Planirani zahvat pripada branjenom području 29: Područje malog sliva srednjodalmatinsko primorje i otoci na Sektoru F – južni Jadran.
Glavni vodotoci i izvorišta na kojima se provode mjere obrane od poplava su rijeka Jadro, sustav bujica Trogira i Kaštela, izvorište Žrnovnica, bujično područje Muća, bujično područje Podstrane, bujično područje otoka Brača, Hvara i Visa. Obrana od poplava provodi se na dionici F.29.1 rijeka Jadro, 0+000 – st. 4+000 i sustav bujica Trogira i Kaštela.
Područje zahvata ne pripada području na kojem se provodi obrana od poplava.
Opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja
U okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama čl. 111. i čl. 112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63711, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) izrađena je Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja na kojoj su prikazane mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija na području zahvata, i to po vjerojatnost pojavljivanja. Karta prikazuje tri scenarija plavljenja određena člankom 111. Zakona („Narodne novine“, br. 153/09, 63711, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i to: velike vjerojatnosti pojavljivanja, srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina), male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave).
Prema izvodu iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja vidljivo je da se dio zahvata na području Općine Marina nalazi izvan zone plavljenja, dok se dio zahvata na području Drvenika Velog i Drvenika Malog nalazi pretežno izvan zone plavljenja, osim obalnih dionica cjevovoda koji su unutar područja velike vjerojatnosti pojavljivanja (slika 3.3.6-1.).
Prema Karti rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja planirani zahvat se djelomično nalazi na području potencijalno značajnog rizika od poplave. Na širem području predmetnog zahvata ugrožena su područja naselja s brojem stanovnika manjim od 100 (slika 3.3.6-2.).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 79 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.3.6-1. Opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja na području zahvata (izvor podataka: Hrvatske vode, ožujak 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 80 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.3.6-2. Izvod iz Karte rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja na području lokacije zahvata (izvor podataka: Hrvatske vode, ožujak 2019.)
3.3.7. Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda
Zaštićena područja - područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, određuju se na temelju Zakona o vodama i posebnih propisa.
Na širem području lokacije zahvata nalaze se područja posebne zaštite voda navedena u donjoj tablici 3.3.7-1. (Hrvatske vode, izvadak iz Registra zaštićenih područja od 26.02.2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 81 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Tablica 3.3.7-1. Područja posebne zaštite voda na širem području zahvata ŠIFRA RZP NAZIV PODRUČJA KATEGORIJA A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju8 Područja namjenjena zahvaćanju vode za 71005000 Jadranski sliv – kopneni dio ljudsku potrošnju E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta9 Ekološka mreža (NATURA 2000) – područja očuvanja 523000109 Krknjaši značajna za vrste i stanišne tipove
Slika 3.3.7-1. Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda na širem području obuhvata zahvata (izvadak iz Registra zaštićenih područja od 26.02.2019.)
8 Zaštićena područja podzemnih voda namijenjenih za ljudsku potrošnju ili rezerviranih za te namjene u budućnosti određena su Planom upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16). Prostorni podaci zaštićenih područja podzemnih voda (A_RZP_A7_gwb) nastali su koristeći prostorne podatke tijela podzemnih voda (podloga DGU RPJ 2013.). Zone sanitarne zaštite izvorišta uspostavljaju se radi zaštite područja izvorišta ili drugog ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu. Zone se utvrđuju prema uvjetima propisanima u Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) koji propisuje i obvezu izrade elaborata zona sanitarne zaštite. Elaborat sadrži grafički prikaz zona te pripadajuće prostorne podatke u digitalnom obliku pogodnom za daljnju obradu u GIS aplikacijama. Predstavničko tijelo jedinice lokalne ili regionalne samouprave donosi i objavljuje Odluku o zaštiti izvorišta po zonama sanitarne zaštite. Prostorni podaci zona sanitarne zaštite izvorišta (A_RZP_zsz) nastali su na osnovu dostavljenih podataka. 9 Dijelovi Ekološke mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite izdvojeni su u suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu i samo ta područja su evidentirana u Registru zaštićenih područja - područja posebne zaštite voda. Prostorni podaci za navedena područja (E_RZP_N2000_A_vode, E_RZP_N2000_B_vode) nastali su iz prostornih podataka područja Ekološke mreže Natura 2000 u RH dostavljenih u centralno spremište podataka (CDR) Europske komisije prema zahtjevima izvješćivanja Direktive o očuvanju divljih ptica (2009/147/EK) i Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EK) - GIS_Natura2000_HR_2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 82 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda i izvatku iz RZP predmetni zahvat nalazi se izvan osjetljivih područja, osim cjevovoda „Dubrava- Rt Artatur", duljine 4.300 m na području Općine Marina koji se nalazi na zaštićenom području zahvata vode za ljudsku potrošnju „Jadranski sliv – kopneni dio” (ID područja 71005000, oznaka 60), slika 3.3.7-1. i 3.3.7-2.
Na udaljenosti oko 3 km nalazi se eutrofno/potencijalno eutrofno područje „Trogirski zaljev“ (ID područja 41011017, oznaka 18), slika 3.3.7-2. Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15) na navedenim osjetljivim područjima ograničava se ispuštanje onečišćujućih tvari: dušika i fosfora.
Lokacija zahvata
Slika 3.3.7-2. Prikaz osjetljivih područja na području RH (izvod iz Kartografskog prikaza osjetljivih područja u RH, Prilog I. Odluke o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15)), s označenom lokacijom zahvata
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda i izvatku iz RZP, predmetni zahvat nalazi se izvan područja ekološke mreže Natura 2000, a najbliže područje ekološke mreže - područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) „Krknjaši“ nalazi se na području otoka Drvenik Veli na udaljenosti oko 1,5 km od lokacije zahvata (slika 3.3.7-1.). Odnos zahvata prema područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta (dijelovima Ekološke mreže Natura 2000) opisan je u poglavlju 3.3.8. Bioraznolikost.
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda i izvatku iz RZP te Karti zona sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji iz Plana upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. - 2021., predmetni zahvat nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji (slika 3.3.7-3.).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 83 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Lokacija zahvata
Slika 3.3.7-3. Pregledna karta zona sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji, s označenom lokacijom zahvata (karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 84 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.8. Bioraznolikost
Zaštićena područja prirode
Prema izvodu iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2019.) zahvat se ne nalazi unutar područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19) (slika 3.3.8-1.) U širokom obuhvatu zahvata (oko 20km zračne linije) ne nalazi se niti jedno zaštićeno područje.
Slika 3.3.8-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske – šire područje zahvata (izvor: HAOP, 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 85 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Ekološka mreža (Natura 2000)
Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske zahvat se ne nalazi na području ekološke mreže (slika 3.3.8-2.).
Na širem području zahvata (do 5 km) nalaze se sljedeća područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): HR3000109 Krknjaši (na minimalnoj udaljenosti od oko 1,5 km od zahvata, istočna strana otoka Drvenik Veli) HR3000107 Otoci Orud i Mačaknar (na minimalnoj udaljenosti od oko 1,5 km južno od zahvata), HR300016 Murvica (na minimalnoj udaljenosti od oko 3,5 km sjeverno od zahvata), HR3000108 Fumija-podmorje (na minimalnoj udaljenosti od oko 2,5 km istočno od zahvata).
Ciljevi očuvanja navedenih područja ekološke mreže dani su u tablicama u nastavku.
Tablica 3.3.8-1. Ciljevi očuvanja za POVS HR3000109 Krknjaši HR3000109 Krknjaši
kategorija za ciljnu hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv znanstveni naziv vrstu/stanišni tip staništa vrste/šifra stanišnog tipa 1 Grebeni 1170 1 Naselja posidonije/Posidonion oceanicae 1120* 1 - kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * prioritetne divlje vrste ili prioritetni stanišni tipovi
Tablica 3.3.8-2. Ciljevi očuvanja za POVS HR300016 Murvica HR300016 Murvica
kategorija za ciljnu hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv znanstveni naziv vrstu/stanišni tip staništa vrste/šifra stanišnog tipa 1 Grebeni 1170 1 Naselja posidonije/Posidonion oceanicae 1120* 1 - kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * prioritetne divlje vrste ili prioritetni stanišni tipovi
Tablica 3.3.8-3. Ciljevi očuvanja za POVS HR3000107 Otoci Orud i Mačaknar HR3000107 Otoci Orud i Mačaknar
kategorija za ciljnu hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv znanstveni naziv vrstu/stanišni tip staništa vrste/šifra stanišnog tipa 1 Grebeni 1170 1 Naselja posidonije/Posidonion oceanicae 1120* 1 - kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * prioritetne divlje vrste ili prioritetni stanišni tipovi
Tablica 3.3.8-4. Ciljevi očuvanja za POVS HR3000108 Fumija-podmorje HR3000108 Fumija-podmorje
kategorija za ciljnu znanstveni naziv vrste/šifra hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa vrstu/stanišni tip stanišnog tipa Preplavljene ili dijelom preplavljene morske 1 8330 špilje 1 Grebeni 1170 1 Naselja posidonije/Posidonion oceanicae 1120* 1 - kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * prioritetne divlje vrste ili prioritetni stanišni tipovi
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 86 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.3.8-2. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske – šire područje zahvata (izvor: HAOP, 2019)
Karta staništa
Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016., zahvat je planiran na području sljedećih kopnenih stanišnih tipova10 (slika 3.3.8-3.):
10 Nacionalne klasifikacije staništa (NKS) navedene u Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016. odnose se na novi, revidirani NKS koji će postati važeći tek po svojoj službenoj objavi u Narodnim novinama. Do objavljivanja novog Pravilnika važeći NKS je onaj objavljen u Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 87 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
područje kopna otoka Mali Drvenik: I.5.2. Maslinici /D.3.4.2. Istočnojadranski bušici C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice /I.5.2. Maslinici F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima
područje kopna otoka Veli Drvenik: I.5.2. Maslinici /D.3.4.2. Istočnojadranski bušici D.3.4.2. Istočnojadranski bušici E Šume/D.3.4.2. Istočnojadranski bušici I.5.2. Maslinici/E Šume/D.3.4.2. Istočnojadranski bušici I.5.2. Maslinici J. Izgrađena i industrijska staništa
područje kopna Općine Marina: C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice/ D.3.4.2. Istočnojadranski bušici/ E Šume E Šume/ C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima I.5.2. Maslinici J. Izgrađena i industrijska staništa
Slika 3.3.8-3. Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016: (izvor: HAOP, 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 88 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Prema izvodu iz Karte staništa Republike Hrvatske 2004. zahvat je planiran na području stanišnih tipova (slika 3.3.8-4.): D.3.4. Bušici, I.5.1. Vočnjaci/I.2. Maslinici E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makije crnike J.1.1. Aktivna seoska područja C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja, G.3.5. Naselja posidonije, G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene, G.4.1. Cirkalitoralni muljevi G.4.2. Cirkalitoralni pijesci,
Karta staništa RH 2004., s obzirom na noviju Kartu kopnenih nešumskih staništa RH 2016., relevantna je samo u dijelu koji se tiče morskih staništa.
Slika 3.3.8-4. Izvod iz Karte staništa Republike Hrvatske – šire područje zahvata (izvor: HAOP, 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 89 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
a)
b)
Slika 3.3.8-5. Izvod iz Karte staništa Republike Hrvatske 2004. na području zahvata a) spoj Drvenik Veli-Drvenik Mali b) spoj općina Marina – Drvenik Veli (izvor: HAOP, 2019.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 90 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.9. Šume i šumarstvo
Uvidom u javne podatke o šumama (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/, Hrvatske šume, 2019.) na širem području okruženja lokacije zahvata šumama u državnom vlasništvu gospodari Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Split. Planirani zahvat nalazi se na području GJ Marina (859) i GJ Šolta (864).
Prema dostupnim podacima, utvrđeno je da zahvat ne ulazi u odjele gore navedenih gospodarskih jedinica HŠ u državnom vlasništvu (slika 3.3.9-1.).
Slika 3.3.9-1. Prikaz Odjela gospodarskih jedinica GJ Marina (859) i GJ Šolta (864) na širem području lokacije zahvata (izvor podataka: Hrvatske šume, http://javni-podaci.hrsume.hr/, svibanj 2019., servis: http://gis.hrsume.hr/hrsume/ows)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 91 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.10. Pedološke značajke
Na slici 3.3.10-1. prikazani su tipovi tala sa pridruženim bonitetnim vrijednostima na lokaciji zahvata. Predmetni zahvat, u obuhvatu 250 m od lokacije zahvata nalazi se najviše na antropogenom tlu na kršu (P-3) i crvenici lesiviranoj i tipično dubokoj (P-2) te prolazi morskim dnom u duljini 4,1 km. Manjim dijelom nalazi se na kamenjaru (PŠ) i crvenici plitkoj i srednje dubokoj (PŠ). U tablici 3.3.10-1. prikazane su dominantne i ostale jedinice tla koje zahvaća predmetni zahvat.
Tablica 3.3.10-1. Tipovi tala na lokaciji zahvata i njenoj okolici (250m) Kartirane jedinice tla Sastav i struktura Broj Obilježja Dominantna Ostale jedinice tla Crvenica lesivirana i Smeđe na vapnencu, Crnica vapnenačko 15 P-2 tipična duboka dolomitna Smeđa tla na vapnencu i dolomitu, Crvenica, 30 Antropogena na kršu P-3 Crnica vapnenačko dolomitna, Koluvij Crnica vapnenačko dolomitna, Rendzina, Smeđe 54 Kamenjar PŠ na vapnencu, Crvenica Crvenica plitka i Smeđe tlo na vapnencu, Vapneno dolomitna 55 PŠ srednje duboka crnica, Antropogena tla
Slika 3.3.10-1. Tipovi tala na lokaciji zahvata i njenoj okolici (250 m), izvor: Osnovna pedološka karta Republike Hrvatske, M 1:300 000
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 92 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.11. Krajobrazne karakteristike
Šire područje zahvata
Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja izrađenoj za potrebe Strategije prostornog uređenja Hrvatske (Bralić, I., 1995.) promatrana lokacija smještena je unutar krajobrazne jedinice - obalno područje Srednje i Južne Dalmacije (slika 3.3.11-1.). Krajobrazna jedinica Obalno područje srednje i južne Dalmacije obuhvaća obalno područje od Rogoznice i Trogira na sjeveru sve do Vitaljina ispod Dubrovnika uključujući i otoke unutar tog područja. Veći dio ovog prostora karakterizira priobalni planinski lanac i niz velikih otoka. Krajolik u podnožju priobalnih planina često sadrži usku, zelenu, flišnu zonu, a za većinu otoka karakteristična je razmjerno velika šumovitost. Impresivnu krajobraznu dominaciju i vrijednost predstavljaju visoke litice Biokova i šumovito Makarsko primorje s jedinstvenim plažama; zimzelene šume, a dijelom i specifična razvedenost, podvlače vrijednost Elafita, Mljeta i Lastova. Prostorne degradacije uzrokuju česti šumski požari; neplanska gradnja duž obalnih linija i narušavanje fizionomije starih naselja.
Lokacija zahvata
Slika 3.3.11-1. Krajobrazna regionalizacija Hrvatske, Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb 1997. – na temelju studije: Bralić, I., 1995., Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 93 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Područje zahvata
Strukturni elementi krajobraza Strukturna analiza krajobraza (slika 3.3.11-2.) izvršena je temeljem ulaznih podataka o površinskom pokrovu (Corine Land Cover, 2012) koji su preuzeti sa stranica Agencije za zaštitu okoliša te analizom ortofoto snimka (Državna geodetska uprava). Cjelokupni doživljaj određenog prostora tj. njegov krajobraz određen je osnovnim fizičko - geografskim elementima posebno reljefom, morskom površinom, biljnim pokrovom te ovisi o antropogenim utjecajima. Glavne karakteristike predmetne lokacije su ostaci očuvanih ruralnih cjelina otoka, nekadašnje aktivne poljoprivredne parcele, šumski kompleksi i mediteranska grmolika vegetacija te linijski obalni tip naselja, karakterističan upravo za ovo područje. Osnovni dojam i doživljaj krajobraza predmetne lokacije jest ujednačen prostor ponavljajućeg motiva suhozidnih ograda i vegetacije u sukcesiji, dok kontrast u prostor unosi razvedena obala i more.
Promatrano područje nije moguće sagledati u cjelini prvenstveno zbog opsega planiranog zahvata i morfologije terena.
Uže područje zahvata, na području Drvenika Velog, obuhvaća pretežno urbanu gradnju apartmanskih objekata, kuća za odmor i vila. Nova apartmanska naselja izgrađena su u podnožju brda na obali u okvirima postojećih lokaliteta te nemaju jasno izraženo središte. Širi prostor oko naselja posjeduje izrazite kvalitete povijesno kultiviranog krajolika, a veliku vrijednost predstavljaju suhozidne građevine. Suhozidne ograde na užem području naselja podizane su i kao jednostruke i dvostruke, a sve ih karakterizira iznimna visina koja doseže i do 2 metra. Suhozidi koji okružuju polja, omeđuju putove ili su vezani uz gospodarske objekte podignuti su od nepravilnih i pravilnih, većih i manjih tesanih komada kamena. Suhozidi koji ograđuju okućnice i neposredno su vezani uz stambene objekte građeni su od pravilnijih priklesanih komada kamena. Granice obradivih parcela izvedene su jednostrukim uskim suhozidima.
Lokacija predmetnog zahvata u obuhvatu od 250 m od trase predmetnog zahvata najviše prolazi područjima označenim kao - pretežno poljoprivredno zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova, sukcesija šuma (zemljišta u zarastanju), prirodni travnjaci te morskim područjem.
Predmetni zahvat uravnotežen je s obzirom na odnos izgrađenog i prirodnog te oblikovanih strukturnih elemenata. Stupanj degradacije prostora u ovom slučaju je nizak s obzirom da će se cjevovodi ukopati u tlo većinom u sklopu postojećih puteva.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 94 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Slika 3.3.11-2. Strukturna analiza krajobraza, izvor: CLC Complex, Bioportal, WMS servis DGU, 2018.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 95 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.12. Kulturna baština
Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03; 157/03-ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) na području naselja Vinišće u Općini Marina nalaze se tri (3) nepokretna kulturna dobra – pojedinačna upisana u Registar kulturnih dobara (tablica 3.3.12-1.). Najbliže nepokretno kulturno dobro (pojedinačno) - Svjetionik Murvica (oznake Z-5039) nalazi se na udaljenosti oko 300 metara sjeveroistočno od planiranog zahvata.
Uvidom u izvod iz kartografskog prikaza br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštite prostora Prostornog plana uređenja Općine Marina (Službeni glasnik Općine Marina, broj 5/02, 7/07- usklađ., 3/12, 17/15-ciljane i 20/17) najbliže kulturno dobro je civilna građevina (Svjetionik Murvica), slika 3.2.3-3.
Tablica 3.3.12-1. Izvod iz Registra kulturnih dobara za područje naselja Vinišće u Općini Marina (preuzeto sa: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212) Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra
Arheološko nalazište Loranum u uvali Nepokretno kulturno dobro -
Z-5302 Vinišće
Stari Trogir pojedinačno Arheološko nalazište s crkvom sv. Nepokretno kulturno dobro -
Z-4320 Vinišće Mihovila Arhanđela na otoku
pojedinačno
Arhanđela Nepokretno kulturno dobro -
Z-5039 Vinišće Svjetionik Murvica
pojedinačno
Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03; 157/03-ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) na području naselja Drvenik Veliki nalazi se jedno nepokretno pojedinačno kulturno dobro (Crkva sv. Jurja sa župnim kućama) upisano u Registar kulturnih dobara (tablica 3.3.12-2.). Isto se nalazi na udaljenosti oko 1 km od planiranog zahvata.
Prema kartografskom prikazu br. 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora Prostornog plana uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane), na području otoka Drvenik Veli zahvat graniči sa povijesno graditeljskom cjelinom – seoska naselja, dok se na udaljenosti oko 1 km nalazi sakralna građevina i kopneno arheološko područje (slika 3.2.2-3.).
Tablica 3.3.12-2. Izvod iz Registra kulturnih dobara za područje naselja Drvenik Veliki (preuzeto sa: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212) Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra
Crkva sv. Jurja sa župnim
Z-4314 Drvenik Veliki Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
kućama
Uvidom u Registar kulturnih dobara, na području naselja Drvenik Mali nisu evidentirana zaštićena kulturna dobra. Prema Prostornom planu uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane), kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora na području otoka Drvenik Mali nalaze se tri arheološka područja, i to kopneno i podmorsko arheloško područje „Antičko pristanište i lokalitet u uvali Mala Rina“, kopneno i podmorsko arheloško područje „Vile rustice u uvali Garbine“ te kopneno arheloško područje „Prethistorijska gradina Kuknara“ (slika 3.3.12-1., slika 3.2.2-3.).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 96 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
„Antičko pristanište i lokalitet u uvali Mala Rina“ nalazi se na udaljenosti oko 1,3 km sjeverozapadno od lokacije zahvata, „Prethistorijska gradina Kuknara“ nalazi se oko 500 m sjeveroistočno od zahvata, dok mali dio kopnenog cjevovoda „Uvala Garbine – spoj na postojeći cjevovod na Drveniku Malom“ i podmorskog cjevovoda „Drvenik Veli-Drvenik Mali“ prolazi arheološkim područjem (kopnenim i podmorskim) „Vile rustice u uvali Garbine“ (slika 3.3.12-1.).
Slika 3.3.12-1. Izvod iz PPUG Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane), kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, s ucrtanim dijelom zahvata na području otoka Drvenik Mali
Lokalitet Garbine nalazi se u dnu široke, istoimene uvale. Tu je među brojnim ulomcima rimskodobne keramike unutar ostataka temelja villae rusticae, pronađena i manja količina prapovijesne keramike 1984. godine. Zanimljivo je da na istom lokalitetu u veljači 2000. godine unatoč pažljivom reambuliranju znatno šireg areala, nisu pronađeni takvi ostatci. Mali broj tih ulomaka dopušta zaključak da je tu bilo neko manje naselje, koje nije imalo dužega kontinuiteta. Oblici posuda i tehnologija izrade upućuju na istu fazu brončanog doba koja je utvrđena na Drveniku velom, na gradini Gračina.
Na gore opisanom prapovijesnom lokalitetu nastala je u antičko doba villa rustica. Temeljni ostaci zidova još su vidljivi uza samu obalu koju intenzivno podlokava more, a naziru se i u zapuštenim obradivim parcelama unutar suhozidnih ograda do obale, u kojima su prikupljene veće količine rimske keramike. Tu su, na samoj obali i u ogradama do obalnoga stijenja pri kraju poluotoka Kuknara, nađeni ostaci širokih temelja (cca 90 cm) loše i usitnjene strukture, izrađeni od manjih lomljenaca s dosta maltera. To se ziđe može pratiti uzduž obale u dužini od oko 15-20 metara.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 97 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Od pokretnoga materijala nađen je veći broj ulomaka keramike raznih oblika i fakture, ali dosta usitnjene zbog obrade tla te ulomaka pitosa, tegula i imbreksa. Prema iskazima mještana tu se pri sadnji loze nailazilo na grobove s kosturima, ali se ne sjećaju nekih drugih nalaza. Navodno su kosti pohranjivane u jednu ili dvije krčevinske gomile. Prema raspoloživim keramičkim nalazima taj rimskodobni lokalitet može se datirati u ranija stoljeća antike, no, za preciznije rezultate neophodni su barem sondažni zahvati.
Kuknara je omanji poluotok koji sa sjeveroistoka omeđuje uvalu Garbine, u dnu koje je rimska villa rustica i manje prapovijesno naselje iz brončanog doba. Na samom kraju poluotoka je manja kamena gomila, koju je registrirana još 1984. godine, promjera je oko 4 m, a sačuvana visina ne prelazi 0,3 m. Na njoj i uokolo nje nije nađeno ulomaka keramike, a u neposrednoj blizini je sklop od tri manje poljske kućice u suhozidu, no, čini se, novijega postanka.
Uvala Mala Rina uz određeni oprez može se pripisati antičkom razdoblju. Na obali su pronađeni ulomci crvenih tegula, a nađena su i dva manja atipična ulomka keramike. U samoj uvali, u moru, okomito na nju, vidljiv je duži pojas (10-15 m cca) temeljnoga dijela nekadašnjeg lukobrana ili mula od pristaništa.11
3.3.13. Naselja i stanovništvo
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Marina broji 4 595 stanovnika, a gustoća naseljenosti na području Općine je 42,23 st/km2. U 2001. godini na području Općine Marina je ukupno popisano 4 771 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 43,85 st/km2. Iz priloženih podataka razvidno je da se je broj stanovnika smanjio u među popisnom razdoblju za što se uzroci mogu tražiti u sve težoj gospodarsko - socijalnoj situaciji. U sastavu Općine je i naselje Vinišće koje prema Popisu stanovništva iz 2011. ima 774 stanovnika.
Naselja Drvenik Mali i Drvenik Veli u sastavu su Grada Trogira. Prema Popisu stanovništva 2011. godine, Drvenik Mali ima 87 stanovnika, a Drvenik Veli 150 stalnog stanovništva.
U gospodarskom pogledu, turizam ostaje jedina propulzivna grana privrede na otocima, a koja čini okosnicu komplementarnog razvitka otoka. Općenito, otočno gospodarstvo u većoj je ovisnosti o turizmu nego gospodarstvo obalnog prostora. Turistička djelatnost na otocima vezana je isključivo za privatne smještajne kapacitete u sobama i apartmanima, dok hotelski smještaj ne postoji. Uz turizam razvijaju se i ostali oblici gospodarstva, napose poljoprivredna proizvodnja koja je komplementarna s turističkom djelatnošću.
11 Preuzeto iz Stručnog rada Arheološka topografija otoka Drvenika i Ploče (T. Burić, Starohrvatska prosvjeta 111/27 (2000))
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 98 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
3.3.14. Prometna povezanost
Otoci Drvenika Mali i Drvenik Veli prometno su povezani s Trogirom lokalnom trajektnom linijom Br. 606: DRVENIK VELI - DRVENIK MALI - TROGIR/Soline (slika 3.3.14-1.) koja je jedina poveznica ovih otoka s kopnom. Trajekt pristaje u novo pristanište Soline, i ne pristaje u luke Trogir i Seget Donji te dodatno petkom ne plovi do luke Split što je bilo slučaj dosada. Otoci su s Trogirom u načelu povezani redovitom linijom tri puta dnevno (red plovidbe za 2019. godinu).
Ne postoji brodska veza otoka s Vinišćima na susjednom kopnu niti s ostalim srednjodalmatinskim otocima (Šoltom i dr.).
Drveničkim kanalom prometuje i međunarodna linija 53: Split – Stari Grad (otok Hvar) – Ancona (slika 3.3.14-1.), i to u načelu jednom dnevno iz oba pravca (iz Splita i iz Ancone), osim u razdoblju od 01.01. – 29. 03. i 03.11. – 31.12. kada plovi četiri puta tjedno iz oba smjera (red plovidbe za 2019. godinu).
Obje gore navedene linije održava društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i terete Jadrolinija Rijeka.
Na otoku Drvenik Mali zabranjeno je prometovanje automobilima Od nedavno na otoku postoji samo jedna asfaltna cesta u dužini od par stotina metara u pravcu Borak-uvala Vela Rina.
606 DRVENIK VELI - DRVENIK MALI - TROGIR/Soline
53 Split – Stari Grad (otok Hvar) – Ancona
Slika 3.3.14-1. Lokalna trajektna linija i međunarodna linija koja prometuje Drveničkim kanalom na području planiranog zahvata (izvor: Google Earth, 2018.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 99 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE I POSTIZANJE CILJEVA ZAŠTITE VODA
Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. („Narodne novine“, br. 66/16) na području zahvata ne postoje tekućice koje su proglašene zasebnim vodnim tijelom. Predmeni zahvat nalazi se na području priobalnog vodnog tijela O423-BSK čije je trenutno procijenjeno ukupno stanje „dobro”, kao i njegovo ekološko i kemijsko stanje, dok je hidromorfološko stanje istog ocjenjeno kao „vrlo dobro“ (tablica 3.3.5-3.).
Dio zahvata koji se nalazi na području Općine Marina (cjevovod „Dubrava- Rt Artatur" duljine 4.300 m i cjevovod lokalne mreže u naselju Dubrava duljine 171 m), prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda nalazi se na području tijela podzemne vode JKGI_11 – CETINA pukotinsko-kavernozne poroznosti, čije je ukupno stanje procijenjeno kao „dobro“, kao i njegovo kemijsko i količinsko stanje (tablica 3.3.5-2.). Dijelovi zahvata koji se nalaze na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali nalaze se na području grupiranog podzemnog vodnog tijela JOGN_13 – JADRANSKI OTOCI čije je kemijsko i količinsko stanje te ukupno stanje procijenjeno kao „dobro“ (tablica 3.3.5-1.).
Zahvat se nalazi izvan osjetljivih područja, osim dijela zahvata koji se nalazi na području općine Marina (cjevovod „Dubrava- Rt Artatur", duljine 4.300 m i cjevovod lokalne mreže u naselju Dubrava duljine 171 m), koji se nalazi na zaštićenom području zahvata vode za ljudsku potrošnju „Jadranski sliv – kopneni dio” (ID područja 71005000). Na udaljenosti od oko 3 km od lokacije zahvata nalazi se eutrofno/potencijalno eutrofno područje Trogirski zaljev (ID područja 41011017).
Zahvat se nalazi izvan vodozaštitnih zona.
Prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, dijelovi planiranog zahvata na području Općine Marina nalaze se izvan zone plavljenja, dok se dio zahvata na području otoka Drvenika Velog i Drvenika Malog nalazi pretežno izvan zone plavljenja, osim obalnih dionica cjevovoda koji su unutar područja velike vjerojatnosti pojavljivanja.
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Kopneni cjevovodi izvode se polaganjem u prethodno iskopani jarak čije karakteristike ovise o profilu cjevovoda, njegovom visinskom položaju i geotehničkim karakteristikama terena, te se nakon polaganja iskopani jarak zatrpava, a teren vraća u prvobitnu namjenu. Potencijalna opasnost za onečišćenje podzemnih voda (grupirana tijela podzemnih voda JOGN_13 – JADRANSKI OTOCI i JKGI_11 – CETINA) tijekom pripreme i izvođenja radova je mala. Izvori onečišćenja mogu biti građevinski strojevi i vozila. Ovaj utjecaj može se smanjiti dobrom organizacijom gradilišta, pravilnim rukovanjem strojevima i vozilima te poduzimanjem zaštitnih mjera na gradilištu od strane izvođača radova.
Podmorski cjevovodi izvode se polaganjem po morskom dnu, osim u priobalnim zonama gdje će se ukopati i zaštititi od djelovanja struja i valova. U priobalnim zonama cjevovod se polaže u prethodno iskopani rov i betonira ili se štiti na neki drugi odgovarajući način. Na ostatku trase cijevovod se polaže neposredno na morsko dno te se ne predviđa izrada rova. Prema tome, tijekom izvođenja radova doći će do utjecaja na priobalno vodno tijelo O423- BSK u vidu privremenog zamućenja vodnog stupca.
Nadalje, u priobalnim zonama u kojima se podmorski cjevovodi polažu u rov doći će do manjeg utjecaja na hidromorfološke karakteristike priobalnog vodnog tijela O423-BSK (u
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 100 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša splitskom priobalnom području), pri čemu se ocijenjuje da uz pravilnu metodu ukopavanja podmorskih cjevovoda neće doći do promjene trenutno procijenjenog „vrlo dobrog“ hidromorfološkog stanja priobalnog vodnog tijela O423-BSK.
Na ostatku trase gdje će se podmorski cjevovodi položiti na morsko dno, uz pravilnu metodu polaganja ne očekuje se značajniji utjecaj na hidromorfološke karakteristike priobalnog vodnog tijela O423-BSK. Prilikom izvođenja radova može doći do onečišćenja mora (priobalnog vodnog tijela O423-BSK) uslijed akcidenta na brodu polagaču cjevovoda (nekontrolirano istjecanje naftnih derivata). Uz pravilnu organizaciju rada i redovito održavanje opreme na brodu i samog broda navedeni utjecaj biti će smanjen odnosno uklonjen.
Za vrijeme polaganja i ukopavanja podmorskih cjevovoda korištenje obale i mora na lokaciji izvođenja radova biti će privremeno onemogućeno.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata očekuje se pozitivan utjecaj zbog izgradnje spoja vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina jer će se riješiti brojni problemi postojećeg vodoopskrbnog sustava kao što su neprihvatljivo visoka cijena vode, nedovoljan broj vodonosaca, kao i nemogućnost pravovremenog osiguranja potrebnih količina vode u trenucima najveće potrošnje.
Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se utjecaji na stanje evidentiranih priobalnih vodnih tijela na širem području zahvata (O313-KASP, O423-MOP i O423-BSK) niti na stanje tijela podzemnih voda JOGN_13 – JADRANSKI OTOCI i JKGI_11 – CETINA.
S obzirom na opasnost od poplavljivanja dijelova zahvata koji se nalaze u zoni plavljenja uz obalno područje, provedbom propisane mjere zaštite od poplava u poglavlju 5. ovog Elaborata, isti će biti izvedeni vodonepropusno te će se na sustavu ugraditi vodonepropusni poklopci i slični zaštitni elementi, uz što se tijekom korištenja ne očekuje utjecaj od intruzije morske vode i oštećenje vodoopskrbnih cjevovoda i armatura.
4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA KVALITETU ZRAKA
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Tijekom izgradnje zahvata mogući su nepovoljni utjecaji od ispušnih plinova građevinske mehanizacije (produkata izgaranja goriva) i stvaranja prašine pri izvođenju iskopa, utovara i odvoza iskopanog zemljanog materijala te onečišćenje zraka lebdećim česticama kao posljedice prašenja koja može povremeno nastati tijekom izvođenja radova. Razina onečišćenja ovisit će o vremenskim uvjetima (jačini vjetra i oborinama) te intenzitetu građevinskih radova. Budući da je od strane izvođača radova predviđeno poduzimanje zaštitnih mjera na gradilištu kojima će se spriječiti onečišćenje atmosfere, ne očekuju se negativni utjecaji na postojeću kvalitetu zraka na predmetnom području.
Radi se o privremenim utjecajima lokalnog karaktera koji će se dodatno smanjiti dobrom organizacijom gradilišta odnosno tehničkom pripremom koja obuhvaća osposobljavanje, uređenje i organiziranje gradilišta u skladu sa Zakonom o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17), kako bi se građenje normalno odvijalo. Uz dobru organizaciju i pažljivo planiranje procesa građenja ne očekuje se utjecaj na postojeću kvalitetu zraka.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja vodoopskrbnog sustava ne očekuje se utjecaj na kvalitetu zraka.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 101 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
4.3. UTJECAJ NA KLIMU I PODLOŽNOST ZAHVATA KLIMATSKIM PROMJENAMA
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Tijekom izgradnje zahvata, a s obzirom na izloženost lokacije sadašnjim i budućim klimatskim opasnostima koje su utvrđene kao umjerene i visoke (visoke temperature, prosječne i ekstremne oborine, maksimalna brzina vjetra, oluje, poplave..), uz dobru organizaciju gradilišta te provođenje gradilišnih mjera zaštite ne očekuje se negativan utjecaj od klimatskih promjena. Rizik od navedenih klimatskih opasnosti tijekom izgradnje ocijenjen je kao zanemariv s obzirom na procijenjenu malu vjerojatnost pojavljivanja opasnosti (20% vjerojatnost pojavljivanja godišnje) te beznačajne posljedice (minimalni utjecaj koji može biti ublažen kroz normalne aktivnosti)12. Također, svi radovi koji ovise o vremenskim prilikama (temperaturi, oborinama, vlagi zraka i sl.) izvodit će se u skladu sa dinamičkim planom izvođenja radova.
Što se tiče utjecaja zahvata na klimu (emisije stakleničkih plinova), tijekom izgradnje zahvata nastajati će mala količina emisija stakleničkih plinova na lokaciji zahvata od ispušnih plinova motora uslijed rada strojeva. Dodatne emisije stakleničkih plinova nastajati će od prometovanja vozila na cestama duž kojih se bude odvijao promet zbog potrebe izgradnje zahvata (transport materijala i sl.). S obzirom da se radi o privremenim utjecajima ograničenog trajanja koji će se minimalizirati dobrom organizacijom gradilišta, utjecaj na klimu tijekom izgradnje može se ocijeniti kao slab negativan utjecaj.
Budući da je emisija stakleničkih plinova tijekom razdoblja izgradnje zahvata procijenjena kao niska, u smislu prilagodbe klimatskim promjenama, uz provedbu planiranih gradilišnih mjera zaštite utvrđeno je da nisu potrebne dodatne mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Podložnost zahvata klimatskim promjenama
Utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat procijenjen je na temelju metodologije opisane u Smjernicama Europske komisije (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient13). Alat za analizu klimatske otpornosti14 sastoji se od 7 modula koji se primijenjuju tijekom razvoja projekta: a) Modul 1: Analiza osjetljivosti (SA), b) Modul 2a i 2b: Procjena izloženosti (EE), c) Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti (VA), d) Modul 4: Procjena rizika (RA), e) Modul 5: Identifikacija opcija prilagodbe (IAO), f) Modul 6: Procjena opcija prilagodbe (AAO) i g) Modul 7: Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP).
Na razini Elaborata zaštite okoliša izrađuje se prvih 6 modula uz napomenu da je moguće zanemariti module 5 i 6 ukoliko je prethodno utvrđeno da ne postoji značajna ranjivost i rizik. U nastavku je provedena analiza klimatske otpornosti kroz prva 4 modula te je utvrđena potreba za provedbom ostala tri modula.
12 Utjecaj je procijenjen na temelju metodologije iz Smjernica Europske komisije (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient) http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf 13http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf 14 engl. climate resilience analyses
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 102 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša a) Modul 1: Analiza osjetljivosti zahvata (SA)15
Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (primarne klimatske promjene i sekundarne efekte) procjenjuje se kroz četiri teme osjetljivosti: - postrojenja i procesi in situ, - ulaz (voda, energija i dr.), - izlaz (korisnici i eventualni prihodi) i - transportne veze.
Osjetljivost zahvata za svaku vrstu projekta i temu osjetljivosti, za svaku klimatsku varijablu ocjenjuje se prema donjoj tablici kao: - visoka osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati značajan utjecaj na postrojenja i procese, ulaz, izlaz i transportne veze, - umjerena osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati blagi utjecaj na postrojenja i procese, ulaz, izlaz i transportne veze, - zanemariva osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost nema utjecaja.
U tablici 4.3-1. ocijenjena je osjetljivost planiranog zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti kroz četiri spomenute teme osjetljivosti.
Tablica 4.3 -1. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti Vrsta zahvata: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I
DRVENIK MALI S VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
TEMA OSJETLJIVOSTI
dr.)
insitu
Transport
Izlaz (proizvodi i dr.)Izlazi (proizvodi
Postrojenja i procesi Postrojenjaprocesi i Ulaz (voda, energija i Ulaz i energija (voda, KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI Primarni klimatski učinci Povećanje prosječnih temperatura zraka 1 Povećanje ekstremnih temperatura zraka 2 Promjena prosječnih količina oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Prosječna brzina vjetra 5 Maksimalna brzina vjetra 6 Vlažnost 7 Sunčeva radijacija 8 Sekundarni efekti/povezane opasnosti Porast razine mora 9 Povišenje temperature vode/mora 10 Dostupnost vodnih resursa/suša 11 Olujno nevrijeme 12 Poplave 13 Obalna erozija 15 Erozija tla 16 Požar 17 Kvaliteta zraka 18 Nestabilnost tla/klizišta 19 Koncentracija topline urbanih središta 20 Osjetljivost na klimatske promjene Visoka Umjerena Zanemariva
15 engl. Sensitivity analyses
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 103 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
b) Modul 2 a i 2b: Procjena izloženosti zahvata (EE)16
Ova procjena odnosi se na izloženost opasnostima koje mogu biti prouzročene klimatskim promjenama, a vezane su uz lokaciju zahvata. U tablici 4.3-2. prikazana je procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim (Modul 2a), i budućim klimatskim opasnostima (Modul 2b) za klimatske varijable i s njima povezane opasnosti koje su procijenjene kao visoko i umjereno osjetljive.
Tablica 4.3-2. Procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim i budućim klimatskim opasnostima Izloženost lokacije Izloženost lokacije Osjetljivost — sadašnje stanje — buduće stanje (Modul 2a) (Modul 2b) Primarni klimatski učinci Povećanje prosječnih temperatura zraka Povećanje ekstremnih temperatura zraka Promjena prosječnih količina oborina Povećanje ekstremnih oborina Sekundarni efekti/povezane opasnosti Porast razine mora Povišenje temperature vode/mora Dostupnost vodnih resursa /suša Olujno nevrijeme Poplave Obalna erozija Erozija tla Požar Nestabilnost tla/klizišta c) Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti zahvata (VA)17
Ranjivost (V) se računa prema sljedećem izrazu:
V = S x E gdje je S osjetljivost18, a E izloženost19 koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se prema sljedećoj klasifikacijskoj matrici:
Izloženost lokacije zahvata (Modul 2a i 2b)
Zanemariva Umjerena Visoka Zanemariva Osjetljivost zahvata Umjerena (Modul 1) Visoka Razina ranjivosti Visoka Umjerena Zanemariva
16engl. Evaluation of exposure 17 engl. Vunerability analysis 18 engl. Sensitivity 19 engl. Exposure
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 104 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
U sljedećoj tablici 4.3-3. prikazana je analiza ranjivosti zahvata na sadašnje (Modul 3a) i buduće (Modul 3b) klimatske varijable/opasnosti dobivena na temelju rezultata analize osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (Modul 1) i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2a i 2b).
Tablica 4.3-3. Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti Vrsta zahvata: IZGRADNJA SPOJA
VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA
DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S
VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM
OPĆINE MARINA
TANJE
Ulaz Ulaz
Izlaz Izlaz
BUDUĆE STANJE BUDUĆE
Transport Transport
SADAŠNJE S SADAŠNJE –
TEMA
– Ulaz
OSJETLJIVOSTI Izlaz
Transport
Postrojenja i procesi in situ in Postrojenjaprocesi i situ in Postrojenjaprocesi i
Postrojenja i procesi in situ in Postrojenjaprocesi i
IZLOŽENOST IZLOŽENOST IZLOŽENOST IZLOŽENOST KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA RANJIVOST RANJIVOST POVEZANE OPASNOSTI Primarni klimatski učinci Povećanje prosječnih 1 temp. zraka Povećanje ekstremnih 2 temp. zraka
Promjena prosječnih 3 količina oborina Povećanje ekstremnih 4 oborina Sekundarni efekti/povezane opasnosti Porast 9 razine mora Povišenje temperature 10 vode/mora Dostupnost vodnih 11 resursa/suša Olujno 12 nevrijeme Poplave 13 Obalna 14 erozija Erozija tla 15
Požar 16 Nestabilnost 18 tla/klizišta
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 105 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
d) Modul 4: Procjena rizika (RA)20
Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti sa fokusom na identifikaciju rizika koji proizlaze iz visoko i umjereno ranjivih aspekata zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti.
Rizik (R) je definiran kao kombinacija vjerojatnosti pojave događaja i posljedice povezane sa tim događajem, a računa se prema sljedećem izrazu: R = P x S, gdje je P vjerojatnost pojavljivanja21, a S jačina posljedica22 pojedine opasnosti koja utječe na zahvat.
Vjerojatnost pojavljivanja i jačina posljedica ocjenjuju se prema ljestvici za bodovanje sa pet kategorija (tablice 4.3-4. i 4.3-5.). Jačina posljedica klimatskog utjecaja je prvi kriterij koji se procjenjuje, nakon čega se procjenjuje vjerojatnost da će se dana posljedica dogoditi u određenom vremenskom periodu (npr. životnom vijeku projekta).
Tablica 4.3-4. Ljestvica za procjenu jačine posljedica opasnosti s obzirom na rizik od oštećenja postrojenja 1 2 3 4 5
Beznačajne Male Umjerene Velike Katastrofalne Događaj koji Katastrofa koja vodi Ozbiljan Kritičan događaj utječe na do mogućeg Minimalni događaj koji koji zahtijeva normalan rad isključivanja ili utjecaj koji zahtijeva izvanredne sustava, što kolapsa može biti dodatne mjere aktivnosti, rezultira Značenje: rezultira postrojenja/mreže, ublažen kroz upravljanja, značajnim, lokaliziranim uzrokujući značajnu normalne rezultira rasprostranjenim ili utjecajima štetu i aktivnosti. umjerenim dugotrajnim privremenog rasprostranjene utjecajima. utjecajima. karaktera. dugotrajne utjecaje.
Tablica 4.3 -5. Ljestvica za procjenu vjerojatnosti pojavljivanja opasnosti 1 2 3 4 5 Gotovo Malo vjerojatno Moguće Vrlo vjerojatno Gotovo sigurno nemoguće Prema sadašnjim iskustvima i Incident se Gotovo sigurno da Vrlo vjerojatno procedurama dogodio u Vrlo vjerojatno da se incident pojavi, Značenje: da se neće malo je sličnoj državi/ se incident pojavi. moguće nekoliko pojaviti. vjerojatno da se postrojenju. puta. ovaj incident pojavi. ILI 5% 50% 80% 95% 20% vjerojatnost vjerojatnost vjerojatnost vjerojatnost vjerojatnost Značenje: pojavljivanja pojavljivanja pojavljivanja pojavljivanja pojavljivanja godišnje godišnje godišnje godišnje godišnje
20 engl. Risk assessment 21 engl. Probability/Likelihood 22 engl. Severity/Impact
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 106 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Rezultati bodovanja jačine posljedice i vjerojatnosti za svaki pojedini rizik iskazuju se prema sljedećoj klasifikacijskoj matrici rizika:
Vjerojatnost Gotovo Malo Vrlo Gotovo Moguće pojavljivanja nemoguće vjerojatno vjerojatno sigurno Jačina 1 2 3 4 5 posljedica Beznačajne 1 1 2 3 4 5
Male 2 2 4 6 8 10
Umjerene 3 3 6 9 12 15
Velike 4 4 8 12 16 20
Katastrofalne 5 5 10 15 20 25
Razina rizika Zanemariv rizik Nizak rizik Umjeren rizik Visok rizik Ekstremno visok rizik
Tablica 4.3-6. Procjena razine rizika za planirani zahvat Vjerojatnost Gotovo Malo Vrlo Gotovo Moguće pojavljivanja nemoguće vjerojatno vjerojatno sigurno Jačina 1 2 3 4 5 posljedica Beznačajne 1
Male 2
Umjerene 3 9
Velike 4 13
Katastrofalne 5
Rizik Opis rizika Razina rizika br. 9 Porast razine mora Umjeren rizik 13 Poplave Visok rizik
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 107 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Tablica 4.3-7. Obrazloženje procjene rizika za planirani zahvat Ranjivost Rizik br. 9 Porast razine mora Razina ranjivosti: buduća izloženost Postrojenje/procesi Ulaz Izlaz Transport U područjima obalnog slijeganja ili visoke tektonske aktivnosti, kao što je to slučaj s hrvatskom obalom, klimatski uzrokovan porast razine mora može biti brži i Opis naglašeniji te uzrokovati veće štete. Trend ubrzanog porasta srednje razine Jadranskog mora u novije vrijeme ukazuje na mogući porast razine mora na srednjem i južnom Jadranu od oko 40 cm u sljedećih sto godina. Rizik Porast razine mora neizravno utječe na plavljenje vodoopskrbnog sustava. 1 Povećanje prosječnih temperatura zraka Vezani utjecaj 13 Poplave Moguće (50 % vjerojatnost pojavljivanja godišnje). Projekcije promjene razine Jadranskog mora do konca 21. stoljeća daju Rizik od pojave 3 okvirni porast između 40 i 65 cm. Međutim, valja naglasiti da su uz ove procjene vezane znatne neizvjesnosti, koje već nalazimo i u izračunu razine mora za historijsku klimu. Umjerene posljedice. Ukoliko u budućnosti dođe do značajnog porasta razine mora, Posljedice 3 predviđaju se problemi zbog poplavljivanja vodooopskrbnog sustava (intruzija morske vode) te ubrzavanja obalne erozije. Faktor rizika 9/25 Umjeren rizik Mjere smanjenja rizika:
- Primjenjene mjere: /
- Potrebne mjere: Dijelove zahvata koji se nalaze u zoni plavljenja uz obalno područje izvesti vodonepropusno te na sustav ugraditi vodonepropusne poklopce i slične zaštitne elemente.
Ranjivost Rizik br. 13 Poplave Razina ranjivosti buduća izloženost Postrojenje/procesi Ulaz Izlaz Transport Povećanje temperatura površinskih voda na Jadranu može povećati intenzitet olujnih nevremena koja donose povećanu mogućnost poplava, posebno Opis iznenadnih poplava obalnog područja što može imati utjecaj na cjevovode i objekte koji se nalaze u tim područjima. Intruzija morske vode u obalne vodoopskrbne cjevovode, plavljenje Rizik vodoopskrbnog sustava. 4 Povećanje ekstremnih oborina Vezani utjecaj 9 Porast razine mora 12 Olujno nevrijeme Moguće (50 % vjerojatnost pojavljivanja godišnje) Rizik od pojave 3 Dijelovi zahvata uz obalno područje nalaze se na području poplavnih površina velike vjerojatnosti pojavljivanja. Velike posljedice Posljedice 4 Plavljenje može uzrokovati oštećenja vodoopskrbnih cjevovoda što za posljedicu ima prekid vodoopskrbe do saniranja oštećenja. Faktor rizika 12/25 Visok rizik
Mjere smanjenja rizika:
- Primjenjene mjere: /
- Potrebne mjere: Isto kao za rizik br. 9.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 108 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Zaključno: Temeljem dobivenih vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti, provedena je ocjena i odluka o potrebi identifikacije dodatnih potrebnih mjera smanjenja utjecaja klimatskih promjena na predmetni zahvat. S obzirom na dobivene umjerene/visoke vrijednosti faktora rizika za prepoznate opasnosti, uz planirane mjere smanjenja rizika koje se integriraju već u fazi projektiranja zahvata, tijekom korištenja zahvata ne očekuju se navedene posljedice vezane uz pojedine opasnosti te je podložnost zahvata klimatskim promjenama ocijenjena kao prihvatljiva.
Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modula 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog zahvata.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 109 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Utjecaj zahvata na klimu (vrsta i količina emisija stakleničkih plinova)
Utjecaj svakog zahvata vezano za njegov doprinos globalnim klimatskim promjenama može se procijeniti izračunavanjem emisije stakleničkih plinova. Zbog sve veće zabrinutosti globalnim klimatskim promjenama i emisijama stakleničkih plinova kao uzročnim čimbenicima, mnogi projekti, tvrtke i organizacije provode u okviru strategije prilagodbe sadašnjim i budućim klimatskim promjenama procjene vlastitih doprinosa globalnim klimatskim promjenama mjerenjem „ugljičnog otiska“23.
Nastajanje emisija stakleničkih plinova
Glavni plin koji nastaje radom sustava vodoopskrbe, a doprinosi stakleničkom efektu je 24 ugljikov dioksid (CO2). Indirektne emisije CO2e nastaju potrošnjom kupljene električne energije za rad vodoopskrbnog sustava. U predmetnom slučaju električna energija koristit će se za napajanje mjerne, izvršne i ostale električne opreme u postrojenju PK „Bobovišće“ te napajanje mjerne, izvršne i ostale električne opreme u regulacijskom oknu na otoku Drvenik Mali. Za napajanje PK „Bobovišće“ i napajanje regulacijskog okna bit će potrebno osigurati jednofazne priključke električne energije vršne snage 4,6 kW.
Izračun emisija stakleničkih plinova
S ciljem procjene utjecaja zahvata na klimatske promjene procijenjen je „ugljični otisak“25 26 projekta, uzimajući u obzir emisije CO2e nastale potrošnjom kupljene električne energije za rad predmetnog vodoopskrbnog sustava izračunate prema metodologiji iz dokumenta EIB (2014)27- Aneksu 2, točki 1E (tablica 4.3-8.).
Tablica 4.3-8. Metoda izračuna emisija stakleničkih plinova za planirani zahvat Sektor i GHG emisije Metoda izračuna (EIB, 2014) Kupljena električna energija (točka 1E, Aneks 2) CO2e Kupljena električna energija za CO2 (t) = Utrošena energija* Emisijski faktor državne potrebe rada vodoopskrbnog električne mreže sustava (napajanje PK „Bobovišće“ i napajanje Emisijski faktor za srednje naponsku mrežu +4% za Hrvatsku regulacijskog okna na otoku iznosi 317 gCO2/kWh, a za nisko naponsku mrežu +7% iznosi Drvenik Mali) 327 gCO2/kWh (EIB, tablica A2.3) Napomena: CO2e (CO2 ekvivalent) — označava količinu CO2 koja ima isti potencijal globalnog zatopljavanja
U nastavku je dan izračun ukupne godišnje emisije CO2e od projekta primjenom metodologije iz dokumenta EIB (tablica 4.3-9.).
23 mjera ukupne emisije stakleničkh plinova koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj (eng. carbon footprint) 24 Proizvodnja i transport električne energije koju koristi nadležna komunalna tvrtka u vlasništvu su drugih pravnih subjekata. 25 mjera ukupne emisije stakleničkh plinova koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili događaj (eng. carbon footprint) 26 CO2e (CO2 ekvivalent) — označava količinu CO2 koja ima isti potencijal globalnog zatopljavanja 27 European Investment Bank (2014): Metodologies for the Assessment of projects GHG Emissions and Emission Variations http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 110 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Tablica 4.3-9. Izračun ukupnih godišnjih emisija CO2e nastalih u okviru projekta (EIB metodologija)
Ukupne indirektne emisije CO2e – „ugljični otisak“ projekta
Zahvat: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA Vodoopskrbni sustav* - potrošnja kupljene el. 53.728,00 energije po niskom naponu (kWh/god) Indirektne emisije 17,57 (t CO2e/god) *napajanje PK „Bobovišće“ i napajanje regulacijskog okna na otoku Drvenik Mali
Inkrementom je prikazan doprinos povećanju ukupnih emisija stakleničkih plinova u iznosu od oko 17,57 t CO2e/god u odnosu na scenarij „BEZ“ projekta, što ne predstavlja značajno povećanje emisija. S obzirom na dobivene vrijednosti, u smislu prilagodbe sadašnjim i budućim klimatskim promjenama u okviru predmetnog zahvata nisu potrebne dodatne mjere vezane za smanjenje emisija stakleničkih plinova budući da predmetni zahvat ne doprinosi značajno većem povećanju emisija stakleničkih plinova i s tim povezanim utjecajima na klimatske promjene.
4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Izgradnjom zahvata doći će do zauzimanja novih površina tla u kategoriji P-2 (vrijedna obradiva tla), P-3 (ostala obradiva tla) i PŠ (ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta) te morskog dna. S obzirom da je predmetni zahvat najvećim dijelom planiran unutar koridora postojećih prometnica/puteva i neuređenim terenom, utjecaj na tlo i poljoprivrednu proizvodnju smatra se prihvatljivim.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja planiranog zahvata, u uvjetima normalnog funkcioniranja zahvata i održavanja sustava vodoopskrbe ne očekuje se negativan utjecaj na tlo.
4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA BIORAZNOLIKOST
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Zahvat se nalazi izvan područja prirode zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19). U široj okolici zahvata (oko 20 km) također se ne nalaze zaštićena područja prirode, te se procjenjuje da zahvat neće imati utjecaja na zaštićena područja.
Zahvat se također ne nalazi na području ekološke mreže.
Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR3000109 Krknjaši koji se nalaze na udaljenosti (najbližoj) od cca 1,5 km od zahvata su morski stanišni tipovi grebeni i naselja posidonije. S obzirom na značajke planiranog zahvata i njegovu udaljenost od područja ekološke mreže ocjenjuje se da zahvat neće imati utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja ekološke mreže.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 111 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Zahvatom je predviđen podmorski cjevovod „Drvenik Veli - Drvenik Mali“ koji je tranzitnog karaktera duljine 2198 m, te podmorski cjevovod „Kopno - Drvenik Veli“ duljine 2080 m.
Predmetni podmorski cjevovodi izvest će se s PEHD vodovodnim cijevima vanjskog promjera DN 180 mm. Cjevovodi će se položiti po morskom dnu, osim u priobalnim zonama gdje će se ukopati i zaštititi od djelovanja struja i valova.
Zahvatom će se zauzeti sljedeće površine morskih staništa: G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja na površini od oko 252 m2, G.3.5. Naselja posidonije na površini oko 973 m2, G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene na površini oko 70 m2, G.4.1. Cirkalitoralni muljevi na površini oko1158,5 m2 G.4.2. Cirkalitoralni pijesci na površini oko 451,5 m2 (tablica 4.5- 1.). Iako su stanišni tipovi G.3.5., G.3.6., G.4.1. i G.4.2. ugroženi i rijetki prema Direktivi o staništima, a neki od njih i prema Bernskoj konvenciji, treba naglasiti da se ne smatraju ugroženim i rijetkim na području Hrvatske. Budući da zahvat ima ograničen utjecaj i da su ova staništa rasprostranjena u širem području zahvata, utjecaj se može smatrati manje značajnim i prihvatljivim.
Dionica cjevovoda planirana je i unutar obalnog staništa F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima. Smatra se da je utjecaj na ova staništa vrlo ograničen i kao takav manje značajan i prihvatljiv. Obzirom da je zahvat na kopnenom dijelu zahvata pretežito planiran na antropgeniziranim staništima, utjecaj zahvata na kopnena staništa također se ocjenjuje prihvatljivim. Utjecaj na faunu prisutan je kroz prethodno opisano zauzeće staništa. Očekuje se da će pokretne vrste izbjegavati lokaciju izvođenja radova.
Tablica 4.5-1. Prikaz stanišnih tipova i pripadajućih površina koje će se zauzeti polaganjem cjevovoda Duljina cjevovoda Površina* koju Naziv stanišnog tipa koji se polaže na zauzima cjevovod na stanišnom tipu (m) stanišnom tipu (m2) Morska staništa Drvenik Veli-kopno G.3.5. 520 364 G.3.6. 85 59,5 G.4.1. 1110 777 G.4.2. 330 231 Drvenik Veli-Drvenik Mali G.3.2. 360 252 G.3.5. 870 609 G.3.6. 15 10,5 G.4.1. 545 381,5 G.4.2. 315 220,5 *Na dionicama gdje se cjevovod polaže na morsko dno površina izračunata na osnovi širine cijevi od 0,7 m.-sa betonskom oblogom
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja ne očekuje se utjecaj zahvata na prirodu.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 112 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME I ŠUMARSTVO
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Prema javno dostupnim podacima Hrvatskih šuma utvrđeno je da na širem području zahvata nema odjela HŠ u državnom vlasništvu. Predmetni zahvat većinom je planiran unutar koridora postojećih prometnica/puteva, a na području otoka Drvenik Veli, prema javno dostupnim podacima Hrvatskih šuma zahvat dijelom prolazi kroz područja privatnih šuma, odjelima 16a i 18a GJ Čiovo-Drvenik (049).
Uz poštivanje zakonske regulative i posebnih uvijeta građenja nadležnih tijela, a s obzirom na karakter i opseg zahvata ne očekuje se značajan negativan utjecaj zahvata na šume i šumarstvo.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuju se utjecaji na šume i šumarstvo.
4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Izgradnja zahvata linijskog je karaktera (izuzev prekidne komore „Bobovišće“), a najvećim dijelom planirana je u već postojećim infrastrukturnim koridorima. Tijekom izvođenja radova mogu se očekivati negativni utjecaji uslijed prisutnosti strojeva, opreme i građevinskog materijala na području zahvata. Utjecaj je privremenog karaktera i ograničen na vrijeme trajanja pripreme i izgradnje zahvata te se ne ocjenjuje značajnim.
Na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali nalazi se značajan broj suhozidnih struktura koji dijele obradive parcele, a izvedeni su jednostrukim uskim suhozidima. U najvećem dijelu cjevovodi se polažu unutar postojeći prometnih puteva te se na tim lokacijama ne očekuje oštećenje suhozida. Međutim, na pojedinim lokacijama cjevovodi se polažu između suhozidnih elemenata te je uslijed izvođenja radova moguće oštećenje istih. Uz primjenu pravilne organizacije građenja te primjenu propisanih mjera zaštite navedeni utjecaj ne ocjenjuje se značajnim.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
S obzirom da se izgradnja sustava vodoopskrbe izvodi podzemno, polaganjem cjevovoda u iskopani kanal te zatrpavanjem materijalom iz iskopa i vraćanjem u prvobitno stanje, predmetni zahvat neće bitno promijeniti ukupni vizualni ugođaj predmetnog područja te neće imati negativan utjecaj na krajobraz.
Vizualne kvalitete
Lokacija prekidne komore „Bobovišće“ predviđena je iznad naselja Drvenik Veli (zaseoka Bobovišće). Izgradnjom objekta doći će do trajne promjene u vizurama na prekidnu komoru iz naselja i sa obale s obzirom na njen povišen položaj. Obzirom na udaljenost, dimenzije te projektiranu visinu prekidne komore (3,40 m) kao i predviđenu fasadnu oblogu kamenom, ujecaj na promjenu vizualnih kvaliteta ne ocjenjuje se značajnim.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 113 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Projektom je predviđena izgradnja pristupnog puta za PK ˝Bobovišće˝. Utjecaj je moguć samo u slučaju pojave viših usjeka i nasipa te se uz primjenu mjera zaštite ocjenjuje prihvatljivim.
4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNU BAŠTINU
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Mali dio kopnenog cjevovoda „Uvala Garbine – spoj na postojeći cjevovod na Drveniku Malom“ i podmorskog cjevovoda „Drvenik Veli-Drvenik Mali“ prolazi arheološkim područjem (kopnenim i podmorskim) „Vile rustice u uvali Garbine“ koji se nalazi na području otoka Drvenik Mali i koji je zaštićen Prostornom planom uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane) kao kulturno dobro (arheološki lokalitet). Zahvat fizički ne ugrožava lokalitet, no obveza je izvođača radova da štiti arheološki lokalitet od mogućeg negativnog utjecaja tijekom izvođenja radova.
Ako se pri izvođenju radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo koje će dati upute o daljnjem postupanju, a sve u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03; 157/03-ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18).
Uz poštivanje zakonske regulative i posebnih uvijeta nadležnog tijela utjecaj zahvata smatra se prihvatljivim.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja ne očekuje se utjecaj zahvata na kulturna dobra.
4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Tijekom izvođenja građevinskih radova prilikom izgradnje zahvata doći će do povećanja razine buke na području zahvata kao posljedice rada građevinske mehanizacije. Prilikom izvođenja građevinskih aktivnosti predviđa se korištenje različitih radnih strojeva i uređaja te teretnih vozila kao što su utovarivači, bageri i kamioni. Utjecaj buke bit će privremenog karaktera i ograničenog trajanja koji će prestati nakon završetka građevinskih radova.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br. 145/04), čl. 17., tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke na gradilištu iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednost od 45 dB(A) u zoni mješovite pretežito stambene namjene. Iznimno dopušteno je prekoračenje navedenih dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od trideset dana28. Uz poštivanje
28 O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik, sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br. 145/04).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 114 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša ograničenja određenih Pravilnikom („Narodne novine“, br. 145/04), čl. 5. i 17., utjecaj zahvata na razinu buke je prihvatljiv.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja predmetnog zahvata, mogući izvori buke su strojarska oprema smještena unutar objekta prekidne komore „Bobovišće“ te mjerno-regulacijska oprema smještena u zasunskoj komori prekidne komore.
Za pretpostaviti je da je na predmetnom području odnosno lokaciji buduće PK „Bobovišće“ postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. čl. 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br. 145/04) tj. niža od najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru za zonu mješovite, pretežito stambene namjene koja iznosi 55 dB(A) za dan i 45 dB(A) za noć. S obzirom na značajke navedene opreme te s obzirom na to da je ista smještena unutar zatvorenog objekta, ne očekuje se da će imisija buke od novoprojektirane građevine (PK „Bobovišće“) sa pripadnim izvorima buke povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).
S obzirom na sve gore navedeno, ne očekuje se povećanje postojeće razine rezidualne buke tijekom korištenja predmetnog zahvata, u skladu s čl. 6., st. 2. Pravilnika („Narodne novine“, br. 145/04).29
29 Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 115 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
4.10. UTJECAJ NA OKOLIŠ OD NASTANKA OTPADA
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Tijekom izvođenja građevinskih radova nastajati će otpad na gradilištu koji se prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“, br. 90/15) može svrstati unutar jedne od podgrupa iz tablice 4.10-1. Radi se o manjim količinama otpada koje će se moći zbrinuti unutar postojećeg sustava gospodarenja otpadom.
Tablica 4.10-1. Popis otpada koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“, broj 90/15) KLJUČNI MJESTO NASTANKA BROJ NAZIV OTPADA OTPADA OTPADA Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz 13 poglavlja 05, 12 i 19) gradilište - parkiralište i servisna zona za vozila 13 01 otpadna hidraulična ulja i strojeve koji sudjeluju 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja u izvođenju radova 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski gradilište - privremeno 15 materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način skladište za prihvat ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog materijala za građenje, 15 01 otpada) gradilišni ured Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući 17 iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija) 17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika 17 02 drvo, staklo i plastika 17 03 mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran gradilište 17 04 metali (uključujući njihove legure) zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i 17 05 otpad od jaružanja 17 06 izolacijski materijali i građevinski materijali koji sadrži azbest 17 09 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, 20 industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke gradilište - gradilišni ured i popratne 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) prostorije 20 03 ostali komunalni otpad
Otpad koji nastane zbrinut će se putem ovlaštene osobe za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19) i podzakonskim aktima koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na okoliš.
Na gradilištu će biti zabranjeno servisiranje građevinskih strojeva pa se ne očekuju značajnije količine otpadnih ulja i otpada od tekućih goriva. Očekivane količine ambalažnog otpada su minimalne. Otpadna ambalaža (ambalažni otpad) odvojeno će se sakupljati i predavati osobi ovlaštenoj za obradu otpadne ambalaže.30 Očekivane količine komunalnog otpada su minimalne. Očekuju se povećane količine građevnog otpada (odnosno materijala iz iskopa na kopnu) koji će se pojaviti kao višak kod iskopa za potrebe temeljenja prilikom izgradnje prekidne komore PK „Bobovišće“. Ovaj višak materijala iz iskopa iskoristit će se za uređenje građevine, odnosno vodnih komora PK „Bobovišće“ koje će se zasuti materijalom iz iskopa31..
30 Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži („Narodne novine” br. 88/15, 78/16, 116/17) 31 Posjednik neopasnog mineralnog građevnog otpada (beton, opeka, iskopana zemlja, pijesak, kamenje, itd.) dužan je s istim postupati na način da se osigura odgovarajuća oporaba takvoga otpada, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13 i 73/17), te u mjeri u kojoj je to izvedivo omogući
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 116 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja vodoopskrbnog sustava nastajat će male količine otpada iz muljnih ispusta vodoopskrbnih cjevovoda te muljnih ispusta vodnih komora PK „Bobovišće“. Prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“, br. 90/15) navedeni otpad može se svrstati pod ključni broj otpada 20 02 02 zemlja i kamenje.
Isti će se zbrinjavati putem ovlaštene osobe za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 73/17, 14/19) te se uz odgovarajuće gospodarenje otpadom tijekom korištenja zahvata ne očekuje negativan utjecaj na okoliš od nastanka otpada.
4.11. UTJECAJ ZAHVATA NA POMORSKI I CESTOVNI PROMET
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Tijekom izgradnje zahvata moguć je eventualni utjecaj na prometovanje brodova u zoni zahvata tijekom polaganja podmorske sekcije cjevovoda koji će se smanjiti provođenjem odgovarajućih mjera zaštite u dogovoru s nadležnom lučkom kapetanijom.
Kopneni dio cjevovoda na području otoka Drvenika Velog i Drvenika Malog te naselja Vinišće položit će se unutar postojećih prometnica/putova i neuređenim terenom. U tom smislu doći će do privremenog utjecaja na prometne tokove tijekom izvođenja radova, no s obzirom na značaj presječenih puteva, utjecaj je zanemariv i prihvatljiv.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Nakon realizacije zahvata ne očekuje se utjecaj na promet i prometne tokove.
4.12. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Utjecaj na stanovništvo tijekom izgradnje zahvata očitovat će se u vidu emisija prašine i povećane razine buke zbog transporta materijala i rada građevinskih strojeva te u vidu utjecaja na boravišne kvalitete krajobraza, a tijekom polaganja podmorskih cjevovoda biti će privremeno onemogućeno korištenje obale i mora na tom području.
S obzirom na to da se vodoopskrbni cjevovodi na kopnu polažu većim dijelom izvan naseljenog područja te da na području otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali živi mali broj stanovnika, navedeni utjecaji koji su vremenski i prostorno ograničeni, imat će privremeni slab negativan utjecaj na stanovništvo tijekom izgradnje, ukoliko se građenje provodi izvan turističke sezone te uz dobru organizaciju gradilišta i provođenje mjera zaštite.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Korištenjem zahvata, odnosno spajanjem vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina omogućit će se vodoopskrba potrošača na otocima Drvenik Veli i Drvenik Mali dovodom vode s kopna te će se na taj pripremu za ponovnu uporabu i ukidanje statusa otpada sukladno posebnom propisu koji uređuje ukidanje statusa otpada. - Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest („Narodne novine” br. 69/16)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 117 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša način riješiti brojni problemi postojećeg sustava (neprihvatljivo visoka cijena vode, nedovoljan broj vodonosaca te nemogućnost pravovremenog osiguranja potrebnih količina vode u trenucima najveće potrošnje).
Povezivanje otoka s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina i dovod vode s kopna imat će pozitivan utjecaj na lokalno stanovništvo, kvalitetu života na otocima i turizam.
4.13. UTJECAJ NA OKOLIŠ U SLUČAJU AKCIDENTA
Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata
Tijekom izgradnje zahvata te izvođenja građevinskih i zemljanih radova na terenu, moguća je pojava akcidenata u slučaju nekontroliranog istjecanja goriva, maziva i ulja iz građevinske mehanizacije i strojeva koji se koriste pri izvođenju istih, a koji mogu uzrokovati onečišćenje tla i voda. Pridržavanjem propisanih mjera zaštite i uputa za rad tijekom obavljanja radova sprječava se mogućnost nastanka akcidentnih situacija. Rizik od nastanka požara i eksplozija je zanemariv, s obzirom na to da će se u projektiranju i izgradnji koristiti primjereni materijali i oprema.
Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata, na cjelokupnom vodoopskrbnom sustavu provodit će se redovna kontrola rada i održavanje sustava te pravovremena zamjena dotrajalih vodovodnih cijevi u svrhu sprječavanja mogućih akcidentnih situacija puknuća cijevi. Električna oprema predviđena je jedino na lokaciji prekidne komore „Bobovišće“ i regulacijskog okna na otoku Drvenik Mali te je mogućnost pojave eventualnih požara, uz projektom predviđene protupožarne mjere svedena na minimum.
4.14. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA
Realizacija planiranog zahvata neće imati prekogranični utjecaj.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 118 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME, IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA
5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA
Tijekom pripreme, izvođenja i korištenja zahvata Nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i njegovih sastavnica te zaštite od opterećenja okoliša, kao i iz svih drugih područja koja se tiču gradnje vodoopskrbnih sustava.
Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom pripreme, izgradnje i korištenja pokazala je da su pored primjene mjera propisanih važećom zakonskom regulativom te primjene posebnih uvjeta gradnje koji će se ishoditi od nadležnih tijela, potrebne i slijedeće specifične mjere zaštite okoliša navedene u nastavku.
Prijedlog specifičnih mjera zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje zahvata:
Mjera zaštite od poplava 1. Dijelove zahvata koji se nalaze u zoni plavljenja uz obalno područje izvesti vodonepropusno te na sustav ugraditi vodonepropusne poklopce i slične zaštitne elemente.
Mjere zaštite krajobraza 2. Prilikom polaganja cjevovoda uz suhozide smanjiti radni pojas na minimum te u daljnjoj razradi projektne dokumentacije planirati lokaciju cjevovoda (ovisno o posebnim uvjetima) što je bliže postojećim prometnicama i putevima. Nakon završetka gradnje, vratiti suhozide u prvobitno stanje. 3. Sve površine gradilišta i ostale zone privremenog utjecaja nakon završetka radova sanirati i dovesti u prvobitno stanje. 4. Usjeke i nasipe pristupne prometnice planirati na način da zbroj visina usjeka i nasipa na pojedinoj stacionaži ne prelazi 2 m.
5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
S obzirom da nakon izgradnje planiranog zahvata neće biti negativnog utjecaja na okoliš od korištenja istog, ne predlaže se poseban program praćenja stanja okoliša.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 119 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
6. IZVORI PODATAKA
6.1. POPIS LITERATURE (abecednim redom)
1. Agencija za zaštitu okoliša (2013.): Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje 1990.-2011. godina (National Inventory Report, NIR 2013) 2. Akvaprojekt d.o.o. (Split, svibanj 2019.): Idejni projekt (Opis i grafički prikaz građevine) „Spoj vodoopskrbnog sustava otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali s vodoopskrbnim sustavom Općine Marina“ (broj projekta: TD 481/18-OG) 3. Bonacci O., Fritz F., Margeta J., Drvenik (2000.): Zbornik otoka Drvenika 4. Branković i sur. (DHMZ, 2013.): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf 5. European Commission (2013): Guidance on Integral Climate Change and Biodiversity into Environmental Impact Assessment http://ec.europa.eu/environment/eia/pdf/SEA%20Guidance.pdf 6. European Commission (2013): Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vunerable investments climate resilient http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_projec t_managers_en.pdf 7. European Investment Bank (2014): Metodologies for the Assessment of Projects GHG Emissions and Emission Variations http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologie s_en.pdf 8. Magaš D., Faričić J., izvorni znanstveni članak (UDK:911.3 (497.5 Ploča), lipanj 2006.: Geografske osnove suvremenog razvoja otoka Ploče (Drvenika Malog) 9. Peleikis, Grätz, Brnada (2014.): Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj – Radni materijal za nacionalno savjetovanje – siječanj 2014 http://croatia.rec.org/wp-content/uploads/2014/01/HRV_Country_Brief_Adaptation.pdf 10. Šimac, Vitale (2012.): Procjena ranjivosti od klimatskih promjena 11. T. Burić, Starohrvatska prosvjeta 111/27 (2000): Arheološka topografija otoka Drvenika i Ploče, Stručni rad 12. UNDP Hrvatska (2008.): Dobra klima za promjene – Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf
Mrežne stranice: 1. Državni zavod za statistiku http://www.dzs.hr 2. Hrvatske šume d.o.o. Javni podaci o šumama http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/ 3. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Informacijski sustav zaštite okoliša http://envi-portal.azo.hr/ 4. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu: Informacijski sustav zaštite prirode http://www.bioportal.hr/gis/ 5. Ministarstvo poljoprivrede: Informacijski sustav središnje lovne evidencije https://lovistarh.mps.hr 6. Ministarstvo kulture. Registar kulturnih dobara http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 7. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Informacijski sustav prostornog uređenja https://ispu.mgipu.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 120 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
6.2. PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA
1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04, 5/05-usklađ., 5/06-ispr., 13/07, 9/13 i 147/15-ispr.), 2. Prostorni plan uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, broj 3/06, 7/08, 9/09, 11/09, 8/10, 5/13 i 4/14-ciljane) 3. Prostorni plan uređenja Općine Marina (Službeni glasnik Općine Marina, broj 5/02, 7/07-usklađ., 3/12, 17/15-ciljane i 20/17)
6.3. POPIS PROPISA I MEĐUNARODNIH UGOVORA (prema područjima abecednim redom)
Bioraznolikost 1. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine („Narodne novine“, br. 72/17) 2. Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19) 3. Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“, br. 124/13, 105/15) 4. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, br. 144/13, 73/16) 5. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, br. 88/14) 6. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“, br. 146/14)
Buka 1. Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) 2. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru („Narodne novine“, broj 156/08) 3. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br. 145/04)
Divljač i lovstvo 1. Zakon o lovstvu („Narodne novine“, br. 99/18, 32/19) 2. Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači („Narodne novine“, br. 40/06, 92/08, 39/11, 41/13)
Gospodarenje otpadom 1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19) 2. Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 117/17) 3. Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje kada se mulj koristi u poljoprivredi („Narodne novine“, br. 38/08) 4. Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“, br. 90/15) 5. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova („Narodne novine“, br. 79/14) 6. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. - 2022. godine („Narodne novine“, br. 3/17)
Infrastruktura 1. Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19) 2. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 121 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
Klimatske promjene 1. Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Doha, 2012.) Zakon o potvrđivanju Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola objavljen je u „Narodne novine-Međunarodni ugovori“, br. 6/15 2. Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Kyoto, 1999.) Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. godine. Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime objavljen je u „Narodne novine-Međunarodni ugovori“, br. 5/07 3. Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Narodne novine“, br. 18/14) 4. Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992.) Objavljena u „Narodne novine-Međunarodni ugovori“, br. 2/96, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 7. srpnja 1996.
Krajobraz 1. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine („Narodne novine“, br. 72/17) 2. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 96/12, 76/13) 3. Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima („Narodne novine- Međunarodni ugovori“, br. 12/02)
Kulturna baština 1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03; 157/03-ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18)
Okoliš općenito 1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (''Narodne novine'', br. 46/02) 2. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 30/09) 3. Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) 4. Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18) 5. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14, 03/17)
Šume i šumarstvo 1. Zakon o šumama („Narodne novine“, br. 68/18, 115/18) 2. Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 97/18, 101/18) 3. Pravilnik o zaštiti šuma od požara („Narodne novine“, br. 33/14)
Vode 1. Strategija upravljanja vodama („Narodne novine“, br. 91/08) 2. Plan upravljanja vodnim područjima od 2016. – 2021 („Narodne novine“, br. 66/16) 3. Zakon o vodama („Narodne novine“ br. 153/09 ,63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18) 4. Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“, br. 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16) 5. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 03/16) 6. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“, broj 03/11)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 122 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA
INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, GEOTEHNIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA, Odjel za ekologiju i zaštitu okoliša
7. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“, br. 66/11 i 47/13) 8. Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10 i 141/15) 9. Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 130/12) 10. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“, broj 05/11)
Zrak 1. Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) 2. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“, br. 129/12, 97/13) 3. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, br. 79/17) 4. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“, br. 87/17) 5. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“, br. 117/12, 84/17)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OPPUO ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SPOJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OTOKA DRVENIK VELI I DRVENIK MALI S Stranica 123 od 123 VODOOPSKRBNIM SUSTAVOM OPĆINE MARINA