DOCSLIB.ORG

Preuzmi PDF 4.69 MB

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

Socijalnogeografska klasifikacija hrvatskoga otočnoga prostora Marinković, Veni Doctoral thesis / Disertacija 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Science / Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:857619 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-04 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of Science - University of Zagreb Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek Veni Marinković SOCIJALNOGEOGRAFSKA KLASIFIKACIJA HRVATSKOGA OTOČNOGA PROSTORA DOKTORSKI RAD Mentori: doc. dr. sc. Dubravka Spevec prof. dr. sc. Nenad Starc Zagreb, 2020. Faculty of Science Department of Geography Veni Marinković SOCIALGEOGRAPHIC CLASSIFICATION OF THE CROATIAN INSULAR AREA DOCTORAL THESIS Supervisors: Dubravka Spevec, PhD, Assistant Professor Nenad Starc, PhD, Emeritus Zagreb, 2020 ŽIVOTOPISI MENTORA Dubravka Spevec docentica je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni interes povezan je s istraživanjima na području urbane geografije, demogeografije i GIS-a. Objavila je 1 znanstvenu knjigu i više znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata, a rezultate istraživanja prezentirala je na više od 20 većinom međunarodnih znanstvenih skupova. Nositeljica je predmeta Kartografija (za Preddiplomski i diplomski studij Geografija i povijest, smjer: nastavnički), Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u, Stanovništvo Hrvatske te sunositeljica predmeta Primjena računala u nastavi geografije. Od 2005. član je Upravnog odbora Hrvatskog geografskog društva, a u razdoblju 2011. – 2014. godine obnašala je dužnost predsjednice HGD-a. Od 2016. članica je IGU Task Forcea za Svjetsku geografsku olimpijadu. U akademskoj godini 2011./2012. dobila je priznanje Fakultetskog vijeća PMF-a za postignute rezultate u znanstvenom i stručnom radu. Nenad Starc je zaslužni znanstvenik u Ekonomskom institutu Zagreb gdje se i nakon umirovljenja bavi regionalnom, okolišnom i ekološkom ekonomijom i strateškim planiranjem. Studirao u Zagrebu, Berkeleyu, SAD-u i Aberdeenu, UK. Posljednjih petnaestak godina najviše se bavi otocima. Radi i kao konzultant na izradi i vrednovanju strateških razvojnih dokumenata. Godine 1987. sudjeluje u osnivanju i vodi Centar za otoke u Malom Lošinju. U razdoblju 1995. – 2006. bio je vanjski suradnik ministarstava RH nadležnih za otočnih razvoj. Bio je koordinator izrade i glavni autor Nacionalnog programa razvitka otoka (1997), glavni autor nacrta Zakona o otocima (1999) i nacrta Metodologije izrade programa održivog razvoja otoka (2002). Godine 2006. bio je i metodološki koordinator izrade 25 programa održivog razvoja otoka. Godine 2018. savjetovao je Upravu za otoke MRRFEU u pripremi novog Zakona o otocima. Od 2000. godine povremeno predaje na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Puli i Rijeci. Objavljuje u domaćim i stranim časopisima. Izlagao je na skupovima o otočnom razvoju na hrvatskim otocima, te u Francuskoj, Japanu, Grčkoj, Australiji, Danskoj, na Malti i na Kanarskim, Balearskim, Azorskim, nizozemskim i Australskim otocima. Član je međunarodnih znanstvenih udruženja European Regional Science Associaton (ERSA) i International Small Islands Studies Association (ISISA) te hrvatske udruge Anatomija otoka. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Doktorski rad Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek SOCIJALNOGEOGRAFSKA KLASIFIKACIJA HRVATSKOGA OTOČNOGA PROSTORA Veni Marinković Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž Izvadak: Predmet istraživanja u radu je socijalnogeografska heterogenost hrvatskog otočnog prostora, dok je osnovni istraživački cilj klasificirati hrvatske otoke u međusobno homogene skupine prema višekriterijskim prostornim i socioekonomskim obilježjima, koji su potencijalno polazište za kvantitativno-kvalitativno razvojno modeliranje te strateško promišljanje prema pojedinim skupinama otoka. Postupak klasifikacija otoka prema višekriterijskim prostornim i socioekonomskim obilježjima je proveden prema uspostavljenoj metodologiji bodovanja 6 prostornih te 18 socio-demografskih i gospodarskih otočnih pokazatelja. Formirano je po 5 razreda (tipova otoka) za prostornu i socioekonomsku klasifikaciju, a stavljanjem u odnos proizašlih tipova kroz dvodimenzionalnu matricu, iznesena su 4 stanja te istodobno potencijalne strategije razvoja otoka i otočnih skupina. Rezultati klasifikacija su potvrdili pretpostavke o međusobnom utjecaju prostornih odrednica na postignutu razinu socioekonomske dinamike otoka, posebice kada je u pitanju veličina otoka izražena kroz površinu i broj stanovnika. 288 stranica, 48 grafičkih priloga, 11 tablica, 171 bibliografska referenca; izvornik na hrvatskom jeziku Ključne riječi: hrvatski otoci, klasifikacija, nisologija, razvojno planiranje, otočni pokazatelji Mentori: doc. dr. sc. Dubravka Spevec prof. dr. sc. Nenad Starc Povjerenstvo: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić doc. dr. sc. Lana Slavuj Borčić prof. dr. sc. Josip Faričić Tema prihvaćena: Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 19. srpnja 2016. godine Rad prihvaćen: Na sjednici Vijeća Geografskog odsjeka 3. prosinca 2020. godine Datum i vrijeme obrane: 22. prosinca 2020. godine u 11:30 sati Rad je pohranjen u Središnjoj geografskoj knjižnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 19, Zagreb, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb te na Sveučilištu u Zagrebu, Hrvatska. BASIC DOCUMENTATION CARD University of Zagreb Doctoral Thesis Faculty of Science Department of Geography SOCIALGEOGRAPHIC CLASSIFICATION OF THE CROATIAN INSULAR AREA Veni Marinković The Doctoral study in geography: space, region, environment, landscape The subject of research is socio-geographical heterogeneity of the Croatian island area, while the basic research goal is to classify Croatian islands into mutually homogeneous groups according to multi-criteria spatial and socio-economic characteristics, which represent a potential starting point for quantitative-qualitative development modeling and strategic planning of the islands. The classification of islands according to multi-criteria spatial and socio-economic characteristics is carried out according to the established scoring methodology of 6 spatial and 18 socio- demographic and economic island indicators. 5 classes (types of islands) sre formed for spatial and socio-economic classification and by comparing the resulting types through a two-dimensional matrix, 4 states and at the same time potential strategies for the development of islands and island groups were presented. The results of the classifications confirmed the assumptions about the mutual influence of certain spatial determinants on the level of socio-economic dynamics of the island, especially when it comes to the area and total population of islands.. 288 pages, 48 figures, 11 tables, 171 references; original in Croatian Keywords: Croatian islands, classification, nissology, development planning, island indicators Supervisors: Dubravka Spevec, PhD, Assistant Professor Nenad Starc, PhD, Emeritus Reviewers: Aleksandar Lukić, PhD, Associate Professor Lana Slavuj Borčić, PhD, Assistant Professor Josip Faričić, PhD, Full Professor Thesis submitted: At the session of the Senate of the University of Zagreb, 19th July 2016 Thesis accepted: At the session of the Council of the Department of Geography, 3rd December 2020 Thesis defense: 22nd December 2020, 11:30 a.m. Thesis deposited in Central Geographic Library, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 19, Zagreb, Croatia, in National and University Library in Zagreb, Croatia and at the University of Zagreb, Croatia Sadržaj 1. UVOD ............................................................................................................................................. 4 1.1. Svrha, predmet i ciljevi istraživanja ............................................................................................. 6 1.2. Hipoteze........................................................................................................................................ 7 1.3. Prostorno-vremenski obuhvat istraživanja i izvori podataka ....................................................... 8 1.4. Metodološki tijek istraživanja i metodološke napomene ........................................................... 10 1.5. Granski pregled dosadašnjih istraživanja ................................................................................... 13 2. TEORIJSKO-METODOLOŠKI OKVIR I POLAZIŠTA ISTRAŽIVANJA ................................ 17 2.1. Poimanje i klasificiranje otoka u znanstvenim i stručnim primjenama ...................................... 17 2.1.1. Definicija i značenja pojma otoka ...................................................................................... 18 2.1.2. Otočne odrednice ................................................................................................................ 21 2.1.3. Jednodimenzionalne otočne podjele ................................................................................... 23 2.2. Metodološke osobitosti otočnih istraživanja .............................................................................. 27 2.2.1. Nisologija – osnovne značajke znanosti o otocima ............................................................ 28 2.2.2. Koncept otočnosti
Recommended publications
  • Törnvorschlag Mitteldalmatien Ausgangshafen Biograd/MURTER Jezera/Pirovac/Sibenik Route 2 (1 Woche)

    Törnvorschlag Mitteldalmatien Ausgangshafen Biograd/MURTER Jezera/Pirovac/Sibenik Route 2 (1 Woche)

    Törnvorschlag Mitteldalmatien Ausgangshafen Biograd/MURTER Jezera/Pirovac/Sibenik Route 2 (1 Woche) DUGI OTOK Sali Biograd NP Telascica Zut VRGADA Pirovac Piskera, Lavsa Murter Skradin KORNAT SMOKVICA Vodice KAPRIJE KAKAN ZLARIN Tag: Destination von: nach: 1 Samstag Biograd/Murter/ Vodice oder ZLARIN Zlarin oder TIJAT Tijascica Pirovac/Sibenik 2 Sonntag Vodice oder ZLARIN Skradin Zlarin oder TIJAT Tijascica 3 Montag Skradin KAPRIJE oder KAKAN 4 Dienstag KAPRIJE oder KAKAN SMOKVICA Ulojena oder KORNAT Piškera oder Lavsa 5 Mittwoch SMOKVICA oder ZUT Marina Zut KORNAT 6 Donnerstag ZUT Marina Zut VRGADA oder MURTER Murter oder Vucigrade oder Kosirina 7 Freitag VRGADA oder MURTER Über div. Badebuchten oder VRGADA retour Seite 1 Ortsbeschreibungen Biograd Biograd, die „weiße Stadt“ oder auch Königsstadt, ist eine moderne Stadt. Lange Zeit war sie Residenzstadt mittelalterlicher kroatischer Herrscher, deren Prunkentfal- tung in der Altstadt noch immer zu sehen ist. Während sich tagsüber das Leben vor allem an den Stränden und der Hafenpromenade abspielt, verlagert sich in den Abendstunden das rege Treiben an die Uferpromenade am Rande der Altstadt. Zahlreiche Geschäfte, Restaurants, Cafes, Bars und Eisdielen erwarten die Urlauber. Biograd ist ein beliebter Ausgangshafen im Herzen Dalmatiens. Der Pasman Kanal und die Inseln Pasman und Uglijan sowie die traumhafte Inselwelt der Kornaten lie- gen direkt vor der Tür. Pirovac Der nette kleine Ort Pirovac ist von malerischen Stränden umgeben und bietet eine gute Infrastruktur. Im Ort gibt es zahlreiche Sehenswürdigkeiten, wie beispielsweise die Ruinen der alten Stadtmauer, ein ehemaliges Franziskanerkloster und verschiede- ne sakrale Bauten. MURTER Jezera, Murter und die Buchten Murter wird auch das Tor zu den Kornaten genannt, die Halbinsel selbst hat jedoch auch einiges zu bieten.
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999

    FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999

    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
  • Route Planner Central Dalmatia Bases: Biograd/MURTER Jezera/Pirovac/Sibenik Route 1 (1 Week)

    Route Planner Central Dalmatia Bases: Biograd/MURTER Jezera/Pirovac/Sibenik Route 1 (1 Week)

    Route planner Central Dalmatia Bases: Biograd/MURTER Jezera/Pirovac/Sibenik route 1 (1 week) DUGI OTOK Sali Biograd NP Telascica VRGADA Pirovac Vrulje Murter Skradin KORNAT Vodice ZIRJE day: destination from: to: 1 Saturday Biograd/Murter/Pirovac VRGADA or MURTER Murter, Vucigrade, Kosirinia 2 Sunday VRGADA Vodice MURTER 3 Monday Vodice Skradin 4 Tuesday Skradin ŽIRJE Vela Stupica 5 Wednesday ŽIRJE KORNAT / Vrulje Vela Stupica 6 Thursday KORNAT Vrulje Nationalpark Telašcica Bucht oder Sali Über div. Badebuchten auf Pasman retour nach 7 Friday Nationalpark Telašcica Biograd, Murter oder Pirovac page1 Location descriptions Biograd Biograd the „white city“ or royal city is a modern city. For a long time, it has been the residence of medieval Croatian dynasties, whose splendor is still visible in the old town. During the day, life mainly takes place on the beaches and the harbor prome- nade, in the evening the bustle shifts to the promenade of the old town. Numerous shops, restaurants, cafes, bars and ice cream parlors await the tourists. Biograd is a popular port of departure in the heart of Dalmatia. The Pasman Canal and the islands of Pasman and Uglijan, as well as the beautiful world of the Kornati Islands are right on the doorstep. MURTER Jezera, Murter and the bays Murter is also called the gateway to the Kornati, but the peninsula itself has also a lot to offer. The starting port Jezera is a lovely little place with a nice beach, shops, restaurants and bars. The main town of Murter, is a lot bigger and busier. Especially the nightlife of Murter has a lot to offer.
  • Abseits Des Stroms Entdeckungsreise

    Abseits Des Stroms Entdeckungsreise

    KROATIEN SPEZIAL • ELAPHITEN Abseits des Stroms Entdeckungsreise. Die Inselgruppe der Elaphiten, in unmittelbarer Nähe von Dubrovnik gelegen, bietet kaum nautische Infrastruktur, dafür bezaubernde Vegetation und himmlische Ruhe Text und Fotos: Werner Meisinger aee und Kuchen in Korčula. scheidenen Infrastruktur für den Touris- In den Lokalen auf der Fes- mus. Auch für den Bootstourismus. Be- tungsmauer gibt es attraktive scheiden im Vergleich zu dem, was Gelegenheiten dafür. Die Cafés nörd lich der Elaphiten geboten wird. In und Bars sind auf jeden Ge- den Buchten und Häfen Mitteldalmatiens Kschmack eingestellt. Neben der klassischen – von Šolta, Brač, Hvar, Korčula – stecken Cappuccino-Croissant-Palette serviert man die Yachten dicht an dicht, an die Bojen der auch Smoothies und Fruchttörtchen, haus- eigens angelegten Felder werden sie gele- gemachte Säfte und schicke Müslis. Alles gentlich paarweise verordnet. Die Marinas garniert mit Blick aufs Meer. Da bleibt der und Häfen begehren fantastische Gagen Gast im Schatten der Pinien gern eine Zeit für geringste bis gar keine Dienstleis- lang sitzen und beobachtet das Treiben auf tungen. Auch rund Mljet ist noch eine dem Wasser. Während eines solchen Früh- Menge los. Von dort Richtung Osten und stücks kann man mehr Schie vorüber Süden herrscht aber radikale Verkehrsver- gondeln sehen als in den Elaphiten in ei- dünnung. In den Elaphiten gibt es keine ner Woche. Marina und keine bewirtschafteten Bojen. Die Elaphiten sind der südöstliche Fort- Die nächstgelegene Charterbasis ist Dubrov- satz der berühmten Sehnsuchtsdestinati- nik, wo nicht gerade die stärksten Flotten onen vor der kroatischen Küste, zu denen der Bootsverleih-Industrie stationiert sind. es Jahr für Jahr an die vier Millionen Besu- Die Elaphiten liegen also abseits des Stroms, cher zieht.
  • Turizam Na Hrvatskim I Njemačkim Otocima

    Turizam Na Hrvatskim I Njemačkim Otocima

    Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima Tolj, Andro Undergraduate thesis / Završni rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zadar / Sveučilište u Zadru Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:985822 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-25 Repository / Repozitorij: University of Zadar Institutional Repository of evaluation works Sveučilište u Zadru Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Jednopredmetni preddiplomski studij Kulture i turizma Andro Tolj Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima Završni rad Zadar, 2016. Sveučilište u Zadru Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Jednopredmetni preddiplomski studij Kulture i turizma Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima Završni rad Student/ica: Mentor/ica: Andro Tolj Mr. sc., Tomislav Krpan Zadar, 2016. Izjava o akademskoj čestitosti Ja, Andro Tolj, ovime izjavljujem da je moj završni rad pod naslovom Turizam na hrvatskim i njemačkim otocima rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u bilješkama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskorišten u kojem drugom radu pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi. Sadržaj mojega rada u potpunosti odgovara sadržaju obranjenoga i nakon obrane uređenoga
  • 93 Mirela Slukan Altić ŠIBENIK I NJEGOV TERITORIJ NA OSMANSKOJ PLOVIDBENOJ KARTI IZ 1521. GODINE O Pîrî Reisu I Njegovom

    93 Mirela Slukan Altić ŠIBENIK I NJEGOV TERITORIJ NA OSMANSKOJ PLOVIDBENOJ KARTI IZ 1521. GODINE O Pîrî Reisu I Njegovom

    Mirela Slukan Altić UDK: 912.43 ( 262.3-11) „15“ 94 (497.5 Šibenik) „15“ Izvorni znanstveni rad Primljeno: 24. 12. 2010. ŠIBENIK I NJEGOV TERITORIJ NA OSMANSKOJ PLOVIDBENOJ KARTI IZ 1521. GODINE Sažetak: Autorica analizira porast osmanskog interesa za kartiranje istočne obale Jadrana te kontekst nastanka plovidbenog atlasa “Kitab-i Bahriye” (Knjiga o plovidbi) koji je po prvi put sadržavao i veći broj detaljnih prikaza naše obale, uključujući i onaj šibenskog akvatorija. Sastavljen 1521. atlas je djelo znamenitog osmanskog kartografa Pîrî Reisa, admirala koji je osobno sudjelovao u nizu pomorskih bitaka duž Mediterana. Njegove karte istočne obale Jadrana nastale na temelju terenskih opažanja pomoraca, daleko premašuju dosege tadašnje mletačke kartografi je koja se u to vrijeme još uvijek oslanjala na Ptolemejeve karte te venecijanske portulane koje su Jadran prikazivale u razmjerno sitnom mjerilu. To potvrđuje i Pîrî Reisova karta šibenskog akvatorija, koja svojom detaljnošću daleko nadmašuje tadašnje mletačke karte, a koju ovdje predstavljamo. Uz svaku kartu Pîrî Reis priložio je i detaljni opis akvatorija (peljar) čiji integralni prijevod na hrvatski također ovdje donosimo prvi put. Ključne riječi: Šibenik, plovidba, Osmansko Carstvo, Pîrî Reis, kartografski izvori O Pîrî Reisu i njegovom atlasu “Kitab-i Bahriye” Prvi detaljniji kartografski prikaz šibenskog akvatorija, nakon njegova pripajanja Mletačkoj Republici nisu izradili Mlečani, već Osmanlije. Iako se ta činjenica na prvi pogled čini vrlo nelogičnom, imajući u vidu osmansku teritorijalnu ekspanziju na naše prostore, kao i njihove česte ratove s Venecijom na moru, osmanska potreba za kartiranjem hrvatske obale Jadrana postaje manje neobična. A upravo je jedan od najpoznatijih osmanskih kartografa, znameniti admiral Pîrî Reis, 1521.
  • DESERTMED a Project About the Deserted Islands of the Mediterranean

    DESERTMED a Project About the Deserted Islands of the Mediterranean

    DESERTMED A project about the deserted islands of the Mediterranean The islands, and all the more so the deserted island, is an extremely poor or weak notion from the point of view of geography. This is to it’s credit. The range of islands has no objective unity, and deserted islands have even less. The deserted island may indeed have extremely poor soil. Deserted, the is- land may be a desert, but not necessarily. The real desert is uninhabited only insofar as it presents no conditions that by rights would make life possible, weather vegetable, animal, or human. On the contrary, the lack of inhabitants on the deserted island is a pure fact due to the circumstance, in other words, the island’s surroundings. The island is what the sea surrounds. What is de- serted is the ocean around it. It is by virtue of circumstance, for other reasons that the principle on which the island depends, that the ships pass in the distance and never come ashore.“ (from: Gilles Deleuze, Desert Island and Other Texts, Semiotext(e),Los Angeles, 2004) DESERTMED A project about the deserted islands of the Mediterranean Desertmed is an ongoing interdisciplina- land use, according to which the islands ry research project. The “blind spots” on can be divided into various groups or the European map serve as its subject typologies —although the distinctions are matter: approximately 300 uninhabited is- fluid. lands in the Mediterranean Sea. A group of artists, architects, writers and theoreti- cians traveled to forty of these often hard to reach islands in search of clues, impar- tially cataloguing information that can be interpreted in multiple ways.
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi

    Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi

    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
  • Sustainable Financing Review for Croatia Protected Areas

    Sustainable Financing Review for Croatia Protected Areas

    The World Bank Sustainable Financing Review for Croatia Protected Areas October 2009 www.erm.com Delivering sustainable solutions in a more competitive world The World Bank /PROFOR Sustainable Financing Review for Croatia Protected Areas October 2009 Prepared by: James Spurgeon (ERM Ltd), Nick Marchesi (Pescares), Zrinca Mesic (Oikon) and Lee Thomas (Independent). For and on behalf of Environmental Resources Management Approved by: Eamonn Barrett Signed: Position: Partner Date: 27 October 2009 This report has been prepared by Environmental Resources Management the trading name of Environmental Resources Management Limited, with all reasonable skill, care and diligence within the terms of the Contract with the client, incorporating our General Terms and Conditions of Business and taking account of the resources devoted to it by agreement with the client. We disclaim any responsibility to the client and others in respect of any matters outside the scope of the above. This report is confidential to the client and we accept no responsibility of whatsoever nature to third parties to whom this report, or any part thereof, is made known. Any such party relies on the report at their own risk. Environmental Resources Management Limited Incorporated in the United Kingdom with registration number 1014622 Registered Office: 8 Cavendish Square, London, W1G 0ER CONTENTS 1 INTRODUCTION 1 1.1 BACKGROUND 1 1.2 AIMS 2 1.3 APPROACH 2 1.4 STRUCTURE OF REPORT 3 1.5 WHAT DO WE MEAN BY SUSTAINABLE FINANCE 3 2 PA FINANCING IN CROATIA 5 2.1 CATEGORIES OF PROTECTED
  • Island Adventure Week Custom Experience

    Island Adventure Week Custom Experience

    A Northern Adriatic Naval Adventure Inkal d.o.o., OIB: 07531884802, Ante Kovačića 6, Rijeka, HR-51000, Rijeka, Croatia www.inkal.hr, [email protected], +385 (0) 91 151 9230 - 1 - PARTNERSHIPS A Northern Adriatic Naval Adventure Our Offer Getaway Cruise Island Adventure Week Custom Experience a three day cruise in the a seven day cruise in the a special cruise completely adapt- North Adriatic North Adriatic ed to the clients needs and wishes, (3 nights) (7 nights) 7 day minimum stay Inkal d.o.o., OIB: 07531884802, Ante Kovačića 6, Rijeka, HR-51000, Rijeka, Croatia www.inkal.hr, [email protected], +385 (0) 91 151 9230 - 2 - PARTNERSHIPS A Northern Adriatic Naval Adventure Locations Island of Orjule and Palaciol Island of Lošinj Island of Cres: Beli, Krušćica, Valun, Cres, grit, Mala Luka, Vela Luka, Zlatna, Punat, Sv. Island of Ist: Ist, Zapuntel Lubenice, Martinšćica, Ustrine, Osor, Punta Juraj, Mala Jana, Trokul , Fuska, Island of Unije: Unije, Maračol, Ognjišta, Križa, Meli, Pogana. Island of Olib: Slatnica, Olib, Sveti Nikola Mala, Mišnjak Island of Lošinj: Tomasina, Liski, Artatore,Či- Island of Silba: Silba, Dobre Vode Island of Rab: Račb, Kampor, Lopar kat, Vala Engleze, Mali Lošinj, Veli Lošinj, Island of Premuda: Dobra, Široka, Premuda Other islands: Goli Otok, Grgur, Prvić, Molat, Krivica Island of Škarda: Škarda, Gibarica, Loišće Susak, Ilovik Island of Krk: Stara Baška, Nova Baška, Ne- Inkal d.o.o., OIB: 07531884802, Ante Kovačića 6, Rijeka, HR-51000, Rijeka, Croatia www.inkal.hr, [email protected], +385 (0) 91 151 9230 - 3 - PARTNERSHIPS A Northern Adriatic Naval Adventure Price List Getaway Cruise (3 days): 01.03.
  • Proforma Faktura 5

    Proforma Faktura 5

    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
  • Sibenik 15.Pdf -K Sibenik 15.Kap -R R100k Ye -S 0.33 -I Data.Osm 43.6583333333:15.6833333333:100000 Ražanj 27

    Sibenik 15.Pdf -K Sibenik 15.Kap -R R100k Ye -S 0.33 -I Data.Osm 43.6583333333:15.6833333333:100000 Ražanj 27

    Blz.gn. 5s Pirovac . Blz.gn. 3s 3M . Pirovac . Blz.r. 3s 5M . Hrid Misine Dubrava kod Tisna Uvala Slanica ACI Marina Skradin Blz.r. 2s Blz.r. 2s 1M . Blz.gn. 2s RaslinaBlz.r. 3s 3M Most Krka Sibenik\ 15 MURTER Blz.gn. 2s 1M . 43 N 48.2' Mean Latitude 43 N 39.5', Scale = 1:100000, 470.0 x 323.0 mm . 43 N 48.2' Skradinski Buk 015 E 58.5' 015° 30.0' 015° 40.0' 015° 50.0' . Konoba Vidrovača Uvala Čigrađa Lovišća Tisno Blz.r. 5s 4M Lozovac Ivinj 015 E 23.5' LJ UTAC Blz.gn. 2s VruljeVrulje Murtersko more Blz.w/r. 2s 3M Jezera Zaton . Blz.r. 5s Stubalj Blz.r. 2s Poduriljko Pod Jasenovac Blz.gn. 2s Tromilja Blz.gn. 5s 4M BI SAG A Blz.gn. 3s 3M Sv. Nikola Rt Murteric Blz.gn. 2s ČogeljiŠupe Blz.gn. 3s 3M Otocic Maslinjak Gradina Sovlje . Blz.gn. 2s 3M Rt Vela Kapela Blz.w. 5s 10M Vodice. Otocic Kukuljari . LAVSA Tribunj Blz.gn. 5s 3M . Blz.r.ACI 5s Vodice 3M Jadranska magistrala Blz(2)w. 10s 5M VELI D RAžEMAN SKI . Blz.w. 5s . Vodice Bogdanovići Plicina Mijoka Blz.gn. 5s 3M .. Bilice Orlovača Tribunj Marina Tribunj Blz(2)gn. 5s 4M 494 111 Konoba Koromačna Blz(2)w. 10s 3M Greben Bacvica GUSTAC LOGOR UN Rakovo Selo . Srima Koromasinia. Blz(2)w. 5s 6M . KASELA Opat. Cavlin Shoal Dubrava kod ŠibenikaVukorepe KLO BUčAR . Konoba Opat . Opat Blz.r. 3s 2M U.Opat PRI šN J AK VELI Gata Martinska 109 SMOKVICA VELA ČAVLI N .