31603 Horvat 11 Irodalom 1 196 Korr2016.Indd 3 2016
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
HRVATSKI NARODNI I KNJIŽEVNI PREPOROD Književnost realizma Vlaho Bukovac: Hrvatski preporod. Svečani zastor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. 31603 Horvat 11_irodalom 1_196_korr2016.indd 3 2016. 02. 16. 18:46 NAZIV RAZDOBLJA U vrijeme kad u europskim književnostima romantizam ulazi u završnu fazu, u hrvatskoj književnosti tridesetih godina javlja se pokret koji se naziva ilirskim po- kretom, ilirskim preporodom, iliriz- mom. Noviji povjesničari književno- sti nazivaju to razdoblje hrvatskim narodnim i književnim preporo- dom. Naziv hrvatski narodni i knji- ževni preporod određuje njegovu programsku orijentaciju: nacional- nu (političku) i kulturnu (književ- nu). Riječ je, dakle, o nacionalno-po- litičkom i kulturnom pokretu koji ulazi u kontekst europskoga ro- mantizma kao poseban njegov dio. Hrvatski preporoditelji RAZVOJ Nacionalni program ima svoje ishodište u povijesnim zbivanjima s kraja XVIII. i u prvim desetljećima XIX. stoljeća. Buđenje nacionalne svijesti kao temeljne pro- gramske odrednice cijelog pokreta aktualizira se na raskrižju stoljeća. Godine 1790. umire Josip II. Njegovom smrću završen je proces germanizacije onih naro- da koji su uključeni u austrijsku carevinu. Iste godine Hrvatski sabor donosi odlu- ku o uvođenju mađarskoga jezika u hrvatske škole kao neobvezatnog predmeta. Bio je to početak sve očitije mađarizacije. Godine 1805. odlukom Sabora u Požunu mađarski jezik postaje službenim jezikom, a 1827. on postaje obvezatnim nastav- nim predmetom. Nacionalno osviješteni hrvatski intelektualci suprotstavljaju se mađarizaciji i bore se za očuvanje hrvatskoga jezika. „Nositelji hrvatskog narodnog preporoda bili su većinom mladi ljudi. S oslon- cem na rad svojih prethodnika, kako kulturnih tako i književnih, iznosili su i nova stajališta i ideje. Kada počinje izlaziti Danica, Gaj ima 26 godina (godine 1848., kada završava preporod, ima 39 godina); Vraz ima 24, Vukotinović 22, Rakovac 22, Demeter 24, Štoos 29, Kundek 26, Mažuranić 21, Kukuljević 19, Preradović 17, Nemčić 22. Stariji su bili grof Drašković, 65 godina, i Antun Mihanović 39 godina. Topalović, Mažuranić, Kukuljević i Preradović još su učenici.” 5 (Ivan Bošković, Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma, Split, 2007.) 31603 Horvat 11_irodalom 1_196_korr2016.indd 5 2016. 02. 16. 18:46 BORBA ZA NACIONALNU SAMOBITNOST Hrvatski intelektualci bore se za očuvanje hrvatskoga identiteta. Kako je jezik bit- na odrednica nacionalnoga identiteta, svoju su borbu usmjerili na očuvanje hr- vatskoga jezika. Na taj način ulaze u obzor europskoga romantizma koji podiže kult nacionalnom jeziku i nacionalnoj kulturnoj baštini. Sve više se širi učenje njemačkog filozofa i jezikoslovca Wilhelma von Humboldta da je jezik čovjekova prava domovina. Poziv zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca (Poziv na sve duhovne pa- stire svoje biskupije, 1813.) za skupljanje narodnoga blaga nagovještava početak buđenja nacionalne svijesti: „Zato med ostalimi i Vas pozivljem, nukam i molim da obsebne riječi horvatske ili sla- vonske, svakojake poslovice i narodne pjesme, koje ste ili do sada za se skupili ili unapredak skupili budete, i meni također što beržje saopćite.” Godine 1815. Antun Mihanović u brošuri Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku ističe: „Vse kaj žive i prirodnog glasa ima Vu njem drhče, plače i vsaku čut očita”. Mihanović želi da hrvatski jezik dobije isti status kakav imaju drugi nacionalni jezici. 6 Spomenik hrvatskoj himni 31603 Horvat 11_irodalom 1_196_korr2016.indd 6 2016. 02. 16. 18:46 Godine 1818. Juraj Šporer, kar- lovački liječnik, objavljuje Oglas za izdavanje oglasnika ilirskoga na hr- vatskom jeziku. Najveće zasluge u afirmaciji hr- vatskoga jezika pripadaju Gajevoj Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja. Tiskana je u Budimu (1830.) na hrvatskom i njemačkom jeziku. Po uzoru na Pavla Rittera Vitezovića i češki pravopis, provo- di pravopisnu reformu. Za svaki glas uvodi jedan znak. Gaj se zalaže za čistoću hrvatskoga jezika: „dajte da krasni naš materinski jezik od sme- tja i izvarkov izčistimo”. Za afirmaciju hrvatskoga jezi- ka zalažu se Ivan Derkos u djelu Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju (Genius patriae super dormientibus filis suis, 1832.), i to za jedinstveni hrvatski književni jezik spajanjem triju narječja, te Janko Drašković svojom Disertacijom iliti razgovorom darovan gospodi poklisarom (1832.), koji za razgovor odabire „naški jezik, želeći dokazati da mi narodnoga jezika imademo u kojemu sve izreći moguće jest što srdce i pamet zahtjeva”. Zahvaljujući ovim nastojanjima konačno će se 1834. godine odobriti izdavanje novina na hrvatskom jeziku. Godine 1835. izlaze prvi brojevi Novina horvatskih i Danice horvatske, slavonske i dalmatinske. To je bio znak afirmacije kulturnoga pro- grama, afirmacije jedinstvenoga književnoga jezika sa štokavskom osnovicom. Jezičnim je zajedništvom, utemeljenim na srodnom ili bliskom jeziku štokav- skoga tipa, hrvatski narodni preporod nastojao povezati različite nacionalne identitete. 7 31603 Horvat 11_irodalom 1_196_korr2016.indd 7 2016. 02. 16. 18:46 AFIRMACIJA KULTURNOGA PROGRAMA Afirmaciji hrvatskoga jezika pridružuje se ostali kulturni program. Osnivaju se kulturne ustanove. To su, prije svega, narodne čitaonice koje se osnivaju u Varaž- dinu, Križevcima, Karlovcu, Zagrebu, ali i u Pečuhu. U 25. broju Gajeve Danice ilir- ske od 22. lipnja 1839. nalazi se dopis koji govori o utemeljenju Čitaonice mladeži ilirske u Pečuhu 24. travnja 1839. godine. U tekstu se navode razlozi i zadaće zbog kojih je društvo utemeljeno, da je za „ver- hovnog ravnitelja” izabran Pavao Aigl, ka- nonik pečuške stolne crkve i ostali članovi. U sklopu Narodne čitaonice u Zagrebu osniva se Matica ilirska (1842.) sa zadaćom da objavljuje i širi hrvatsku knjigu. Mati- ca ilirska pokreće časopis Kolo. Urednik je Stanko Vraz, a glavni suradnici su Ljude- vit Vukotinović i Dragutin Rakovac. Kolo je najavilo novu orijentaciju u shvaćanju književnosti, a ona se suprotstavlja podre- đivanju književnosti političkom programu. Došlo je do razmimoilaženja među prepo- roditeljima i krize u razvoju pokreta. U Zagrebačkoj akademiji Matija Smodek otvara Katedru za hrvatski jezik. Godine 1841. osnovano je i gospodarsko društvo, a 1840. u Zagrebu gostuju glumci iz Novoga Sada, koji su Kukuljevićevu dramu Juran i Sofija izveli na hrvatskom jeziku. KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO Preporodno razdoblje hrvatske književnosti ponajprije afirmira lirsko pjesništvo, i to domoljubno. Budnice i davorije zauzimaju središnje mjesto u preporodnoj lirici (Gaj, Vukotinović, Demeter). Iz budničko-davorijaške poezije izdvaja se Mi- hanovićeva Horvatska domovina kao najznačajnija lirska pjesma preporodne lirike. Osim domoljubne lirike nastaje i ljubavna (Vraz, Vukotinović, Preradović) i sati- rična lirika (Vraz). U preporodnoj lirici uglavnom prevladavaju sljedeći motivi: � sjećanje na narodnu veličinu � povijesni elementi � sloga – kao preduvjet za narodno uzdizanje 8 � misli o ljepoti domovine te ljepoti i snazi jezika � misao o slobodi i spoznaja o vrijednosti rada za domovinu. 31603 Horvat 11_irodalom 1_196_korr2016.indd 8 2016. 02. 16. 18:46 Epsku književnost obilježili su Demeter (Grobničko polje) i Ivan Mažuranić (Smrt Smail-age Čengi- ća). Dramsku književnost zastupa- ju Demeter (Teuta), Ivan Kukuljević (Juran i Sofija ili Turci kod Siska), An- tun Nemčić (Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac) i dr. Preporodna književnost donosi i putopise Matije Mažuranića (Po- gled u Bosnu), Antuna Nemčića (Pu- tositnice), Stanka Vraza (Put u gornje strane). Kao književni kritičar profi- lirao se Stanko Vraz, a kao kazališni kritičar Dimitrija Demeter. Novelističkom prozom bave se Vukotinović, Demeter i Kukuljević. U preporodnom razdoblju ra- zvija se i jezikoslovna znanost (Vje- koslav Babukić, Antun Mažuranić). U ostalim područjima umjetno- sti pojavljuju se značajna imena; u slikarstvu Vjekoslav Karas (1821. – 1858.), poznati portretist; u glazbi Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba. Plakat prve hrvat- Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.), ske opere. tvorac prve hrvatske opere Ljubav i zloba prema libretu Dimitrije Demetra koja je praizvedena 28. ožujka 1846. godine. 9 31603 Horvat 11_irodalom 1_196_korr2016.indd 9 2016. 02. 16. 18:46 Ljudevit Gaj (1809. – 1872.) Vođa hrvatskoga narodnog i književnog preporoda. Pjesnik, pokretač i urednik Danice i Novina horvatskih, publicist, jezikoslovac (Kratka osnova horvatsko-slaven- skoga pravopisanja, 1830.). Proslavio se pjesmom Horvatov sloga i zjedinjenje, danas poznatoj po početnim stihovima Još Horvatska ni propala. Život Ljudevit Gaj rođen je u Krapini u obitelji intelektualaca (otac farmaceut, majka vrlo naobražena žena i prva ilirska književnica). Gajeva izobrazba započela je u roditeljskom domu, nastavlja se u gimnaziji u Varaždinu i Karlovcu. Studirao je filozofiju u Beču i Grazu, pravo u Pešti. Godine 1832. postaje službenikom u Ban- skom stolu u Zagrebu, a 1834. doktorom filozofije (doktorat je položio u Leipzi- gu). Nakon toga zaokupljen je idejom o izdavanju novina i časopisa. Zahvaljujući velikoj upornosti i požrtvovnosti, uspio je ostvariti svoju zamisao: 6. siječnja 1835. objavljene su prve hrvatske novine Novine horvatske, kasnije Ilirske narodne novine (1836. – 1843.), odnosno Narodne novine (1843. – 1868.) i tjedni književni časopis Danica horvatska, sla- vonska i dalmatinska, odnosno Danica ilirska (1835. – 1849.). Gaj je oko sebe okupljao ilirce, djelovao je kao vođa, središnja osoba hrvatskoga narodnoga i književnoga preporoda. Nakon zabrane ilirskoga imena