Zaljubljeni U Ples Idu Na ... TREPS! Kako Je Od Kvartovskog TREPS Postao Nacionalni Festival!

broj 3 • proljeće 2008. • besplatno kvartovsko glasilo

Zaljubljeni u ples idu na ... TREPS! Kako je od kvartovskog TREPS postao nacionalni festival!

Novi naraštaji ekološki osviještenih Trešnjevčana!

Nogometne nade u ružičastim dresovima

Slavimo slobodu duha! Pokrenimo Travoltino

Pero Kvrgic´ - promišljanja o stvarima koje nam život znacˇe

Imamo prvi park za pse u gradu!

Što je to što volimo u svom kvartu?

ISSN 1846-503X

9771846 503000 Dragi građani Trešnjevke,

Svi se u našoj redakciji slažu kako je naš kvart zaista osobit, pa nas nisu začudile i brojne pjesme posvećene Trešnjevci koje nam šaljete. U rubrici Glas naroda saznajte što je to što neki od vas smatraju posebno dragim u svom kvartu. No, kada se govori o Trešnjevci, sva radosna i nostalgična prisjećanja uvijek i neizostavno završavaju rezigniranom i ljutom rečenicom: «Ne sviđa mi se ovo što se događa», misleći na ubrzanu i neplaniranu urbani- zaciju koja daleko agresivnije nego što bismo mi željeli mijenja naše najuže okružje. Da li mi obični građani imamo utjecaja? Imamo li mogućnost da mijenjamo ili zaustavlja- mo? I kako da to učinimo? Pišite nam o svojim razmišljanjima ili dajte prijedlog kako da zajednički utječemo na iz- gled Trešnjevke. Svaki, pa i najmanji doprinos bolji je od nikakvoga. U ovome, proljetnom broju rado bismo potaknuli buđenje pa vas pozivamo na ples (ne morate nastupati, ali svakako posjetite TREPS festival), a želite li nešto drugačiju zabavu i stvaranje – projekt Travoltino čini se dobrim početkom za oživljavanje učmalih dijelova grada! I na kraju, bili bismo neizmjerno sretni kada bismo saznali kako je naša mala priča o noćnom odgajatelju velikog srca inspirirala barem jednu osobu na nesebično davanje i rad za druge...

Danijela Rajković

Javljajte nam se s prijedlozima i željama: ako smatrate da ima bitnih tema koje nismo dotakli ili ako želite da govorimo o nekom događaju, osobi ili problemu, pišite nam na adresu: Glas Trešnjevke, CEKATE, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb; e-mailom na [email protected] ili faksom na 3024 247

GLAS TREŠNJEVKE − IMPRESSUM

Glavna urednica Prijelom Za nakladnika Danijela Rajković Alan Mance Ljiljana Perišić Novinari Prodaja oglasnog prostora Park Stara Trešnjevka 1, Maja Cvek, Jelena Dropulić, Petra Habdelić, Anamarija Meniss 10 000 Zagreb Sanja Pakrac Kramarić, Tomislav Pokrajčić, Dinamika izlaženja Telefon 01/3027-411 Kristina Posavec, Marko Rančić ožujak, lipanj, rujan, prosinac 01/3027-032 Fotografi Naklada Faks 01/3024-247 Jovan Kliska, Martin Turšić, Darko Pauković-Kan 10 000 primjeraka e-mail: [email protected] Lektura Nakladnik MB: 3239632 Nataša Pejić Centar za kulturu Trešnjevka Žiro račun Grafička urednica uz potporu Vijeća gradskih četvrti Zagrebačka banka Tanja Balotić Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever 2360000-1101429565

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 PJESMA ZA MOJ KVART

Trešnjevačka balada

Sidjite na jednoj od šest tramvajskih stanica obavite posao i vratite se. I nećete saznati ništa. Jer život se ipak ne živi iz publike, on živi u srcu te čudne republike, od krpenih pajaca, streljane iza placa, do trešnjevačkoga kina i njegovih fakina, od sindikata ZET-a i gigantskih turbina, do bezposlenih suza od rakije i vina, od uličnih pjevača i krovopokrivača. U hiljadama priča je hiljade sudbina. Ali treba doći u proljeće, kad ožive mali vrtovi i kad se okite dvorišta, a potok pojuri prema jutarnjoj smjeni ... Treba doći u proljeće, kad Pongračevo zazeleni i kad sve to ne košta ništa u ovom kvartu bez groblja i rodilišta.

I treba biti ispod podvožnjaka kad prodju svjetla jutarnjeg vlaka, s jedinom željom ostavljenom za nas; da bude sutra bolje nego danas! I treba biti sa cvijetom na reveru u neku zoru pred trešnjevačkom NAMOM, i reći zdravo trgu sto se budi, kad već nikoga nema, nazdraviti sebi samom!

I treba poći, bez planova i para, s nekim starim drugom, samoborskom prugom, ili otići u prvu gostionu na “gospon doktor” namignuti lampion ...

Treba biti blizu, kad prvi tramvaji napuštaju remizu. Na početku dana kad perferija je kao ikebana od dimnjaka i cvijeća.

Drago Britvić rođen je 6. srpnja 1935. u Pitomači. Jedan je od osnivača 2. programa Radio Zagreba i svoj je radni vijek proveo na Hrvatskom radiju kao urednik redakcije i popularnih emisija (Lice s fotografije, Pod starim i novim krovovima, Ulice i trgovi…). Napisao je stihove za blizu 1000 pjesama od kojih se mnoge doživljavaju narodnima i općepoznatim. Najnagrađivaniji je autor stihova na glazbenim festivalima. Posthumno je nagrađen Porinom za životno djelo (2006). Potraži me u predgrađu Bicikl, Kockar, Milioner, Tko pjeva zlo ne misli Trešnjevačka balada, Kad zazvone dubrovačka zvona, samo su neka od mnogih nezaboravnih djela Drage Britvića.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 SADRŽAJ

2 Pjesma za moj kvart 32 Ime moje ulice Drago Britvić - Trešnjevačka balada Ljubekova, Slavenskog, Domašinečka, Hanamanova, Drniška, Javorska, Lovranska 6 Projekt za kojim žudimo Travoltino – glorifikacija slobode duha 35 Poznati stanar 13 pitanja za Peru Kvrgića 8 Kvartovski oci Uvijek su na terenu, uvijek su dostupni 38 Društvene i kulturne kronike 12 Info servis 41 A gdje ručamo? Mjesto za druženje – Pivnica Medvedgrad 13 Samo dobre vijesti Mali uspjesi lokalne vlasti 42 Od placa do stola 14 Ljudi koji žive Trešnjevku Grah trešnjevac na varivo Tko odgaja nove naraštaje ekološki 43 Događanja za neumorne osvještenih Trešnjevčana? 44 Svi van za vikend 16 Građani žele znati Vi pitate - mi tražimo odgovore 45 Kolumna 17 Posebni smo jer... 46 CEKATE najavljuje ... imamo prvi park za pse Kazalište, koncerti, radionice, projekti u proljeće 18 Tvrtke i ustanove Predstavljamo Centar za kulturu Trešnjevka 21 Dobri duh mog kvarta Dragan Krajcer, skromna duša velikog srca 23 Glas naroda Što volimo u svom kvartu? 24 Predstavljamo Plesna scena zove se ... TREPS! 26 In corpore sano Nogometne nade u ružičastim dresovima 28 Nostalgični kutak Glas Trešnjevke 1932. 29 Povijesne stranice Trešnjevka koja nestaje Zlatka Dermičeka

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 PROJEKT ZA KOJIM ŽUDIMO Republika Travoltino - glorifikacija slobode duha! Danijela Rajković

Kao primjer za zagovaranje aktivnog učešća građana u izgradnji kulture malih zajednica ili kvartova, autor idejnog projekta Travoltino Draško Ivezić pokreće inicijativu da se u Voltinom formira umjetnička vlast na jedan dan. U duhu ironije, humora, izvrtanja stvarnosti formirat će se vlast koja ima posebne umjetničke zakone, propisuje svoja pravila i ostvaruje program koji je nemoguće opisati kao institucionalan, već on postaje kvartovski sveprisutan. Ivezić je za sada jedini autor, ali siguran je da će, kao i sve svoje radove, i ovaj ostvariti s puno usijanih glava, lude krvi i nadrealnih razgovora i sanjarenja.

urbanizam

javnih površina aktiviranje inicijativa lokala kultura umjetnost

portal blogovi decentralizacija kulture web platforma wiki graćansko društvo projekt management održivi razvoj forum angažiranje stanovnika vizija organizatori razvijanje svijesti i produkcija Fotografija: arhiva CEKATE odgovornosti umjetnici razbijanje predrasuda znanstvenici povezivanje struktura tim pravnici suradnici ekonomisti film novinari fotografija fotoreporteri animacija mediji web Travoltino telefoni strip kreativne radionice ured sastanci radio internet likovne umjetnosti oprema program scenske umjetnosti sredstva glazba projekti razvijanje ideje izložbe budžetiranje izvedbe prezentiranje projekcije angažiranje suradnika rasprave strukturiranje izvršnog tima koordiniranje autorskih Raspored projekata ishodovanje svih dozvola partnerstvo s medijima oglašavanje Travoltino - na jedan dan dokumentiranje evaluacija

Travoltino.mmap - 26.6.2007 -

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 PROJEKT ZA KOJIM ŽUDIMO

Što znači Travoltino? Jednodnevna kulturna samog kvarta i više ne spavamo u Travoltino je stara zafrkan- manifestacija s likovnim, kućama, nismo isključivo konzu- cija na ime Voltino što autoru kazališnim, filmskim i glazbenim menti, nego razvijamo društvo. sadržajem karnevalskog tipa projekta simbolizira ironiju koju Uživatelji – korisnici i izvođači- Što hoće reći, očekuje se da smatra najbitnijom značajkom sudionici - suradnici projekta velikih umjetničkih djela koja se pored pozvanih umjetnika i građani “potravolte” i postanu dio Potencijalno, uživatelji su ga inspiriraju, pa Leteći cirkus velikog ironijskog socijalnog cir- baš svi, a ciljano, mladi za ko- Monthyja Pythona smatra pri- kusa i humorom shvate kako žive je nema sadžaja, osim škole, je umjetničkim nego humornim u zatvorenoj školjci iz dana u dan nešto sporta i knjižnice. Razvija projektom. i kako tome ne mora biti tako. se sumljiva kontrakultura tulu- Samo teoretski pristup ili Manifestacija traje jedan dan ka- marenja na nasipu, a u takvom produkcija aktivnosti koje se mogu ko bi se potakla paganska crta scenariju najčešće preuzima pri- vidjeti, čuti i osjetiti? jednodnevnog obilježavanja neke mitivizam, alkohol, pa i droga. Travoltino podrazumijeva i svetkovine. U ovom slučaju to bi Potencijalni suradnici su prije jedno i drugo, dakle to je neka bila glorifikacija slobode duha i svega blizak krug ljudi Draška

vrst izmišljenog prostora (vir- otvaranje novih umjetničkih is- tualnog) koji komunicira dosa- kustava takozvanim običnim dan i nepostojeći kulturni život građanima od kojih je kultura i Voltinog naselja. To je ujedno umjetnost odvojena elitističkom i produkcija, ukoliko se za to mistifikacijom. To stanje bi na- nađu sredstva i posebno ljudi. kon tog jednog dana trebalo po- Autor Travoltino vidi kao svoj trajati cijelu godinu, ali se Repu- umjetnički višedisciplinarni rad blika Travoltino proglašava samo koji prije svega stanovnicima na jedan dan, a ostali dani osta- (Tra)voltinog, a onda i stanov- ju drugim građanima da proglase nicima drugih kvartova postavl- neke svoje kulturne republike i ja pitanja - Kakva je kultura oko da uzgoje sadržaj skupa sa svo- vaših domova?, Da li su vam do- jim susjedima za sljedeće Travol- movi samo spavaonice ili se tu tino. Upravo u tom povezivanju i zajedničkim radom može uzgo- obilježavanju jednog određenog jiti neki drugačiji sadržaj za nas i datuma koji se određuje i kojega posebno naše najmlađe? se drži, dobivamo na identitetu

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 PROJEKT ZA KOJIM ŽUDIMO

Ivezića: nekadašnji kolege s Aka- ta upravo u osmišljavanju mjesta Draško Ivezić: moja motivacija demije likovnih umjetnosti, prija- u Voltinom naselju koja su sad i inspiracija za pokretanje telji kreativci, znanstvenici, um- neiskorištena, projekt će se tamo Travoltina jetnici, pisci, aktivisti i slobodni i događati. To istraživanje će biti «Želja mi je profilirati se u li- mislioci koji su okupljeni pod kompletno dokumentirano i postat kovnog umjetnika koji se bavi konspirativnim imenom K.I.T. i će sastavni dio studije koja će se intermedijalnom umjetničkom prezentirati na dan koji se oda- djeluju incognito i ne zna im se disciplinom, čime se objedin- bere za Travoltino, kao i po dru- juje više disciplina na jednom broj. Njegov brat, Ivor, također gim mjestima gdje postoji interes. umjetničkom radu. To nije multi- stanovnik Voltinog, filmski Rokove realizacije nemoguće je medija, jer je to ime već rezervi- montažer, najdragocjeniji partner odrediti s obzirom na to da je pro- rano za interaktivne kompjutorske i najveći izvor inspiracije. I svaka- jekt u virtualnoj fazi i postoji za projekte, a ovo uključuje i upotre- ko, Centar za kulturu Trešnjevka sad samo na web adresi travoltino. bu živog izvođenja, intervenciju koji je dopustio aplikaciju pre- org, gdje grad još uvijek spava. No u prostor, oglašavanje, znanstve- ko njih, kao i ravnateljica Ljilja- uz gradsku pomoć i Cekatea, grad nu evaluaciju plus klasične medi- na Perišić koja je projekt odmah bi se uskoro mogao i probuditi. je poput slika, grafike, kiparstva,

shvatila i prihvatila te omogućila Najluđi snovi vezani za budućnost plesa, koncerta, recitacije, pa i osnovnu infrastrukturu. projekta - u svijetu u kojem je sve multimediju. Za izvođenje kori- Potrebna sredstva, mogući moguće stim jezik, znanost, umjetnost, izvori financiranja, trajanje faze Da projekt, nakon što bude logiku, emociju i općenito, sva pripreme i mjesto realizacije izveden i dokumentiran, otkupi i znanja koja mogu ujedinjeno projekta predstavi Muzej suvremene um- komunicirati neku ideju, odnosno proizvesti neki umjetnički Računa se na sredstva od gra- jetnosti, kao projektni rad, ali i doživljaj. Kako to radim već dulje da, jer je najlogičnije da grad kao primjer za aktivizam i kulturu financira takve projekte, a po- vrijeme, ali na potpunoj margi- aktivne promjene. I naravno, da stoje i konkretni planovi za do- ni i nesvjestan toga, odlučio sam projekt zaživi u vidu jednog kul- bivanje donirane opreme. Tu su svojem radu dati veću vidljivost dakako i natječaji Ministarstva turnog stožera u mojem naselju na kulturno umjetničkom pro- kulture na koje se tek treba javi- i tako bude osnova za puno ma- storu, kvalitetnije dokumentirati ti, te razne strane fundacije koje lih beba-projekata od stanovnika i označiti kako bi bio shvaćen, doniraju suvremenu umjetnost, Voltinog naselja koji se žele ak- a s vremenom i prihvaćen od jer kod nas ih ima tek nekoliko. tivno oduprijeti kulturnoj tišini i umjetničkog establišmenta, kod Budući da je glavni razlog projek- nedostatku sadržaja. nas, a i vani.»

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 KVARTOVSKI OCI Oni su uvijek na terenu,

uvijek dostupni Danijela Rajković i Petra Habdelić Fotografije: Kan Sljedeći lokalni izbori održat će iduće godine u svibnju, a kroz promociju stranaka ponovno ćemo odabirati vijećnike gradske četvrti Trešnjevka. Kroz razgovore s četiri aktivna i agilna vijećnika, te u želji da se u što većoj mjeri upoznamo s načinom rada lokalnih vlasti, donosimo pregledan opis njihovih poslova i obveza.

snovni posao vijećnika je rad na poboljša vanju uvjeta života stanovnika. OTo su komunalne akcije, one vezane uz kulturu i sport, suradnja s vrtićima, školama, đačkim domovima i domovima umirovljenika, vjerskim zajed- nicama te udrugama građana. Ukratko, posao vijećnika jest da svojim sugestija- ma, planovima i pitanjima pridonosi razvitku gradske četvrti. Komunikaciju s građanima ostvaruju kroz or- ganizirane susrete, tribine, osobnim kontaktom i posjećivanjem skupova na kojima se građani okupljaju,a građani mogu prisustvovati i samim sjednicama. Marija Gumhalter Upućuju prijedloge Vijeću gradske četvrti, koje onda usvaja plan malih komunalnih akcija za nared- Trešnjevka-jug nu godinu. Rođena 23. 3. 1949. Za svoj rad ostvaruju naknadu od 1500 kn mjesečno, nemaju drugih povlastica, a radišnost i Zanimanje: angažiranost svakog vijećnika može se odrediti prim- dipl. ekonomistica jerice redovitim prisustvom na sastancima, te najviše Radila kao voditeljica informatike u od svega odabirom građana na sljedećim izborima. INA Maziva; u mirovini od 4/07 Zašto se postaje vijećnikom? Obitelj: suprug i dvoje M. Gumhalter Snažno sam vezana za ovaj kvart. odrasle djece Zainteresiranost i želja da ljudi budu zadovoljni svojim okolišem, parkovima, cestama – to je taj motiv. Najveća želja: što dulje biti aktivna Kad je krenulo s Vijećem gradske četvrti, pokrenuli u vijeću smo izgradnje, asfaltiranja, postavljanja rasvjete. Za Hobi: šetnje Sljemenom i sve što sada spada u našu nadležnost, onda nitko nije Plešivicom, pilates bio zadužen. Radilo se tek minimalno.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 KVARTOVSKI OCI

D. Hrestak Do 2000. godine u Zagrebu nije po- stojala lokalna samouprava i u tom desetogodišnjem periodu osjetile su se razne potrebe koje nisu mogle biti zadovoljene. Drago nam je da se centar grada uređuje, ali ostaje činjenica da komunalna poduzeća nisu obraćala previše pažnje na ostale kvartove, tako da se nije vo- dilo računa o dijelovima grada koji nisu najreprezen- tativniji, a ljudi u njima žive. Sjećam se, kad smo krenuli u akcije asfaltiranja, ljudi su zaista bili u nevjerici da svojom inicijativom mogu dovesti do asfaltiranja ulice ili da im se postave klupe u park. S. Mujukić: Rođenjem pripadam Trešnjevci, volim ju i želim je vidjeti uređenu po mjerilima građana Denis Hrestak koji ovdje žive. Trešnjevka-jug A moj je put bio uobičajeni put člana stranke koji želi nešto učiniti. Učlanila sam se u SDP i svojim za- Rođen 13. 7. 1970. laganjem i prijedlozima za poboljšanje uvjeta života bila prepoznata i predložena za prvu listu Vijeća Zanimanje: dipl. inženjer gradske četvrti pa zatim i na listu za drugi sastav. elektrotehnike M. Mladenović: Moja osobna želja je svojim ra- Zaposlen kao informatički dom i sposobnostima pridonijeti razvitku naše grads- specijalist u ZABI ke četvrti i poboljšanju uvjeta života na Trešnjevci. Gradski vijećnik postao sam dobivši mandat na Obitelj: supruga i dijete lokalnim izborima na stranačkoj listi HDZ-a. Najveća želja: dobro se odmoriti Politikom na lokalnoj razini bavim se od samo- Hobi: putovanja ga početka, tj. od donošenja Zakona o lokalnoj sa- moupravi, a kako mi je sinulo da nešto napravim, ne znam ni sam, uvijek me zanimalo sve što se događa i radi na Trešnjevci, pa tako sada aktivno sudjelujem u kreiranju i provedbi komunalnih akcija i drugih aktivnosti vijeća.

Građani Trešnjevke već dulje vrijeme snažno iskazuju želju za sadnjom stabala trešnje i time stvaranja jedinstvene prepoznatljivosti svoga kvarta. Što je potrebno da se ta želja i ostvari? M. Gumhalter: Vijeće je to koje bi tu trebalo podmetnuti svoja leđa i preko vijeća bi to trebalo izgurati do kraja. Denis Hrestak: Mi podržavamo tu inicijativu iako se svaka odluka koja se donosi konzultira sa strukom. Prije masovne sadnje moramo se konzultirati s Odjelom za zelenilo. Već na idućoj sjednici ćemo to pokre- nuti kao inicijativu. Silvija Mujukić: Postoji idejni projekt obnove parka koji se nalazi ispred zgrade Vijeća, u kojem bi bile zasađene trešnje svih sorti. Taj projekt vijeće podržava, ali prelazi naše financijske mogućnosti pa je na stručnim službama Gradskog poglavarstva Skupštine grada Zagreba da ga usvoje i provedu. Mladen Mladenović: Potrebno je malo dobre volje i sluha u gradu. Vijeće bi sigurno podržalo akciju te vrste, a već je i bilo nekih pokušaja, ali iz ne znam kojih razloga, to se nije i ostvarilo.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 KVARTOVSKI OCI

Kako izgleda vijećnički radni dan – što vijećnik mu. Građani su to zdušno prihvatili i ne prođe ni je- doista radi dan dan da me netko ne nazove vezano uz kvartovs- M. Gumhalter: Uz praćenje tiska, proučavam ku problematiku. materijale dobivene od Gradskog vijeća (problemi za Također, surađujemo s kvartovskim policajcima koje moramo dati mišljenje) kako bih se pripremila koji redovito dolaze do nas ili se s njima nađemo na za sjednicu, te kroz obilazak gradske četvrti uočavam terenu. Jedno sam vrijeme, uz njihovu pomoć, zain- probleme: primjerice, primijetim li srušen rukohvat, teresiranim građanima organizirao predavanja na dojavljujem i potičem organiziranje popravka. Na temu kako se zaštiti od provale u ljetnom periodu. sjednicama gradskog vijeća, vijećnici postavljaju pi- Surađujemo i s tijelima gradske uprave; primjerice s tanja koja su uputili građani i tu se traži odgovor od ljudima iz Odjela za zelenilo i s Uredom za promet mjerodavnih. nastojimo riješiti problem parkiranja na jednom dije- D. Hrestak: Od početka mandata, javno sam ob- lu Srednjaka. javio svoj broj mobitela građanima na Srednjacima S. Mujukić: Nakon uobičajenog radnog dana kako bi me mogli obavijestiti o kakvom god proble- nastojim autom ili šetajući sa psom vidjeti ima li kakvih vidljivih nedostataka koje javljam u stručne službe vijeća i zamolim za daljnje rješavanje. Predsjednica sam i povjerenstva za GUP za područje Trešnjevke-sjever, tako da sam zadužena za organizaciju predstavljanja detaljnih urbanističkih planova na područjima na koje se odnose putem Zborova građana. M. Mladenović: S obzirom na to da su uglavnom svi članovi vijeća zaposleni, za rad koristimo slobodno vrijeme. Na klubovima vijećnika, koji se sastaju prije sjednice, razmotri se problematika te se donosi zajednički stav kluba vijećnika. Svaki vijećnik radi i u radnim skupinama ili odbo- rima, tako da se ne može govoriti o klasičnom rad- nom danu. Susreti s građanima – korisni i konstruktivni, ili? D. Hrestak: Suradnja s građanima je izvrsna, pri- Silvija Mujukić jedlozi su uglavnom konstruktivni, a kakvi su sastanci, ovisi o prigodi. Nekad su namjenski u cilju rješavanja Trešnjevka-sjever konkretnog problema, dok su drugi ponekad nekog Rođena 30. 12. 1953. svečarskog tipa. Zanimanje: upravni pravnik VŠ S. Mujukić: Susreti s građanima vrlo su korisni i Zaposlena kao referent prodaje u odvijaju se u prostorijama mjesne samouprave gdje Krašu d.d. na oglasnoj ploči stoji moje ime i telefonski brojevi za kontakt kao i e-mail adresa. Obitelj: razvedena, ponosna majka M. Mladenović: Susreti s građanima od ve- studentice PMF-a like su važnosti za rad vijeća iz razloga što Najveća želja: da se svaki stanov- građani sami postavljaju pitanja koja vijećnik na sjed- nik Trešnjevke brine o njoj bolje, nici vijeća prezentira, te se ta pitanja šalju stručnim odlučnije i odgovornije. službama grada. Hobi: humanitarni rad u Forumu Najveća frustracija žena SDP-a i kinologija, tj. M. Gumhalter: Dom invalida iza zgrade Crvenog ljubiteljica je pasa križa na Jarunu stoji urušen već kojih dvadesetak godina, iako Grad stalno obećava rješavanje tog legla

10 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 KVARTOVSKI OCI

S. Mujukić: Sigurno sporost admini-stracije, tj. pojedinih službi, ali i nedostatak financijskih sred- stava kako bi se ostvarili predviđeni planovi. Dodatno, najveća želja mi je da se nakon 16 godina neprekidnog rada na proširenju Dječjeg vrtića Trešnjevka iseli Agencija za odgoj i obrazovanje, te da je na zgradi u Badalićevoj ulici samo natpis „Dječji vrtić Trešnjevka.“ M. Mladenović: Najviše me sputava što se odgo- vori na postavljena pitanja vijećnika čekaju dugo ili ih uopće ne dobivamo. Čini mi se ponekad da naš rad grad uopće “ne doživljava”. Najveći uspjeh M. Gumhalter: Svojim prijedlozima za rješavanje Mladen Mladenović problema uspjela sam jasno i sigurno prezentirati Trešnjevka-sjever vijeću i izgurati brojna uređenja parkova, šetnica, postavljanje klupa uz nogostupe ili košara za otpad. Rođen: 25. 5. 1960. D. Hrestak: Srednjaci su sada puno bolje i Zanimanje: ekonomist ljepše naselje nego prije. To je najstariji kvart na Zaposlen u TŽV-GREDELJ Trešnjevci-jug i sada je većina ulica asfaltirana, uređen je pješačko-biciklistički most koji ljudi kori- Obitelj: oženjen i otac ste svakodnevno... dvadesetogodišnje kćeri, studentice S. Mujukić: Smatram da je moj uspjeh ako mi Najveća želja: građani zadovoljni građani jave da je negdje nelegalno odlagalište ot- mojim radom, te ostvarenje svih pada , a ja u suradnji s Komunalnim redarstvom to ovogodišnjih planova vijeća riješim. Hobi: vožnja na motoru, Neki od uspjeha su i postavljanje semafora na križanju Kranjčevićeve i Badalićeve, Badalićeve i pecanje, druženje... Adžijine, te zatvaranje jednog lokala koji je ljudima otežavao život. M. Mladenović: Kao svoj najveći uspjeh smatram to što mogu participirati u radu vijeća za do- ovisnika i zaraze, i preko puta je osnovna škola i brobit Trešnjevke i na kraju mandata se zajedno s uređena crkva pa urušeno ruglo strši, a to je prostor građanima veseliti učinjenome. koji bi se itekako mogao urediti i iskoristiti. Na sva- kom ćemo vijeću postavljati pitanje kada će krenuti obnova. D. Hrestak: Previše je objekata na Trešnjevci koji nisu uređeni, poput zgrade Cimosa. VIJEĆNICI PORUČUJU Trenutačni problem je nepostojan- Dragi Trešnjevčani, budimo svjesniji kako je javni prostor je zgrade lokalne uprave Trešnjevka-jug, i svi se sastanci organiziraju u zgradi koji nas okružuje upravo naše vlasništvo. Trešnjevka-sjever. Javljajte nam se s uočenim problemima, Dodatni problem je i nepostojanje po- prijedlozima i željama. licijske postaje na području Trešnjevke- jug, pa je u kriznim i hitnim slučajevima Što nas bolje obavještavate, to će više stvari biti riješeno, i i za vrijeme prometnih gužvi potrebno pu- naša okolina bit će bolje mjesto za život! no vremena da se dođe od Nehajske do npr. Prečkog.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 11 INFO SERVIS

Kontakti gradskih službi GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA SJEVER Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-764, fax: 6585-765 e-mail [email protected] Predsjednik Vijeća Hrvoje Ozmec Primanje građana: utorkom 10:00-12:00 GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA JUG Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-759; fax: 6585-760; e-mail: [email protected] predsjednik Vijeća Saša Molan dipl. Oec. Primanje građana: srijedom 11:00-12:00 GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Trg Stjepana Radića 1, tel: centrala 610-1111 Odjel za zelene površine (nadležnost zaštite parkova, zelenih površina, postavljanje i uklanjanje klupa, postavljenje klamerica i dr.) Odjel za promet – nadležnost regulacija prometa, postava znakova, postava stupića i dr. ČISTOĆA – ispostave službe čišćenja i pranja Trešnjevka sjever – tel: 3860-781, 3646-293, Mladen Volarić 098-358-683, Robert Nadinić 098-308-703 Trešnjevka jug – tel 3634-035, Ivica Zdešić 098-308-707 KOMUNALNO REDARSTVO TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585 -747, fax 6585-741 dežurni tel: 610-1566 (radni dani i vikendom od 08.00 – 20.00 sati MATIČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, Tel: 01/658-5735-6, Faks: 01/658-5737, Radno vrijeme: 8:30-15:30 PODRUČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-777 centrala POLICIJSKA POSTAJA TREŠNJEVKA Nehajska 7, tel: 365-6666 POREZNA ISPOSTAVA TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 3035-800 VODOOPSKRBA I ODVODNJA ODJEL HITNIH INTERVENCIJA, tel: 6163-292, šef Boris Orešić 091-6187816 LOKACIJA ZAGORSKA centrala: 3643-539 Kontakt za pritužbe ili obavijesti, NE za prijave kvarova: [email protected] ZAGREBAČKE CESTE NADCESTARIJA I, Remetinečka cesta 109; tel: 6527-487 zadužena za GČ Trešnjevka jug, Mile Čulumović - 091-2356-011 NADCESTARIJA III, Prilaz baruna Filipovića 9; tel: 3775-184 zadužena za GČ Trešnjevka sjever – Marko Čorak – 091-2356-110 ZRINJEVAC Trešnjevka – održavanje Trešnjevka sjever – Krapinska bb – Gojčeta Nediljka, dipl. ing – 301-0716, 098-323-472 Trešnjevka jug – Ranogajčeva bb - Dušević Dijana, dipl. ing. 098- 323-692 Održavanje zelenih površina: tel: 6598 891; Uređenje zelenih površina: tel: 6598 872 Besplatni telefon 0800 200 202, [email protected]

12 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 SAMO DOBRE VIJESTI Što je ostvareno, što započeto, a što i kada u planu? Vijeća Gradskih četvrti Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug odredila su putem plana malih komunalnih akcija sustavno rješavati prioritetne komunalne i društvene potrebe. Pogledajmo rezultate u protekla tri mjeseca

• Nastavljaju se radovi na probijanju pristupnog puta za parkiralište zgrade Nova cesta 9

! Postavljena ograda kod OŠ ! Uređeno dječje igralište Kralja Tomislava, u Štefanićevoj ulici, Nova cesta, Prečko, Trešnjevka-jug Trešnjevka-sjever

! Tijekom proteklih godina na području Gradske četvrti Trešnjevka-jug u sklopu plana upravljanja lokalnim vodama Hrvatskih voda, tvrtka Vodoprivreda Zagreb d.d. uredila je i regulirala nekoliko potoka. Ideja tih regulacija bila je omogućiti građanima pristup kako biciklom tako i pješice do Športsko-rekreativnog centra Jaruna i Save. Potok Vrapčak je u nekoliko etapa u dionici od ulice Bernarda Vukasa do Zagrebačke avenije uređen, odnosno reguliran, obložen kamenom, napravljene su šetnice i dr. Posljednja etapa napravljena je u 2007. godini u Vrbanima od Rudeške ulice do Zagrebačke avenije. U sklopu tih radova produžena je šetnica (izdubljivanjem) ispod Zagrebačke avenije, te su građani dobili mogućnost skraćenog prelaska Zagrebačke avenije između dvaju križanja (Rudeška ulica i Zagrebačka avenija; Petrovaradinska ulica i Zagrebačka avenija).Također, dionica potoka Vrapčak od Zagrebačke avenije do Zagrebačke ceste regulirana je tijekom 2007. godine. Ova dionica prolazi kroz naselje Rudeš u susjednoj četvrti Trešnjevka-sjever. Tako su ove dvije četvrti Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug osim spoja na križanjima Zagrebačke avenije dobile poveznicu šetnicu uz potok Vrapčak ispod Zagrebačke avenije.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 13 LJUDI KOJI ŽIVE TREŠNJVEKU

Lidija Janeš, ravnateljica Dječjeg vrtića Srednjaci: “Odgajamo nove naraštaje ekološki osviještenih Trešnjevčana”

Sanja Pakrac Kramarić Fotografije: Jovan Kliska

Kada su prije 35 godina stanovnici Srednjaka trebali izabrati hoće li se na javnoj površini u Ulici Vladimira Filakovca izgraditi garaže ili dječji vrtić, odlučili su se za potonje. Lidija Janeš, ravnateljica DV Srednjaci, sretna je zbog te odluke jer je vrtić u Filakovčevoj drugi dom za više od 400 djece s područja Trešnjevke. S njenim dolaskom na mjesto ravnateljice DV Srednjaci, vrtić je potpuno preuređen, a sama je posebno ponosna na igralište, preuređeno i zaštićeno od vandala visokom ogradom i stalnim videonadzorom. Njezina borba za sigurno dječje igralište trajala je dulje od osam godina, često strepeći od ponedjeljka ne znajući u kojem će stanju pronaći igralište nakon vikenda. Iako su huligani bili uporni u uništavanju sprava, ona i njezin tim bili su uporniji – redovito su fotografirali stanje dvorišta te svakodnevno čistili igralište od opasnog smeća te uporno sanirali uništene sprave.

14 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 LJUDI KOJI ŽIVE TREŠNJEVKU

Po čemu se DV Srednjaci razlikuje jaj, nježnost i pažnju. Prve tri su PROFIL: Lidija Janeš od ostalih gradskih vrtića? doista najvažnije i djeca najviše U našem se vrtiću, osim re- dobra dobivaju doma od mame. Rođena: 10. kolovoza 1961 dovitog desetosatnog programa, godine u Zagrebu. provodi i cjelodnevni sportski Kakve su nove generacije klinaca u usporedbi s onima prije 27 Odrasla uz čaroban miris lipa i program, a sljedeće godine nam- godina kada ste počela raditi kao duhana u Klaićevoj ulici, a puno jeravamo ponuditi i 10-satni pro- odgojiteljica? vremena provodila kod strica na gram engleskog jezika. Već deve- Odlične. Znatiželjni su i ot- Trešnjevci. Nezrele šljive, baba tu godinu imamo eko-program, voreni, slobodni. Mislim da je to koraba, skupljanje salveta, pa- odnosno Odgoj i obrazovanje za stvar vremena, moderne didakti- pirnate lutkice i šprice iz otpada održivi razvoj, zahvaljujući koje- ke koja im je ponuđena, tehnolo- obližnjeg Doma zdravlja, bile su mu smo postali Stručno razvojni gije… omiljena zabava male “fakinke” centar za cijelu Hrvatsku iz tog Lidije. “Imala sam jako lijepo područja. Čak 8 vrtićkih grupa A jesu li poslušni kao prijašnje djetinjstvo i stalno imam flash generacije? svakodnevno upija nova znanja backove. Budući da sam se kao iz ekologije u našemu objektu u Poslušni? Ma dajte! Demokra- mala obožavala penjati po raketi, Loparskoj ulici, gdje se u vrtu o cija je. Što znači biti poslušan? jako me je rastužilo kada su je kojemu se zajedno s odgojitelji- Postavljaju se granice i pravi- uklonili s Trešnjevke.” ma brinu i djeca, uzgaja ljekovi- la. Nije cilj slušati tetu, nego Zanimanje: profesorica to bilje, povrće, voćke i cvijeće. poštovati pravila. U jutarnjem pedagogije Imaju i laboratorij u kojem rade krugu djeca se zajedno s odgo- Karijera: odgojiteljica u vrtiću čuda od ljekovitog bilja, te ma- jiteljem dogovaraju što će se ra- Bajka na Trešnjevci; prelazi na lo reciklažno dvorište pa sami diti, što im se nudi, kakve će biti mjesto pedagoga; ravnateljica izrađuju papir. aktivnosti, zašto neki nisu došli u DV Srednjaci. vrtić… Nastojimo zadovoljiti sva- Dakle, odgajate nove naraštaje ko dijete prema njegovim intere- Obitelj: majka 26-godišnje stu- ekološki osviještenih dentice Ive i ponosna vlasnica 4 Trešnjevčana… sima i osobnosti. godine starog maltezera Lua. Upravo tako. Roditelji nam Koja je Vaša vizija idealnog vrtića… Slobodno vrijeme: bavi se jogom dovode djecu iz različitih dije- i fotografijom, šeće sa psom, rola lova grada, ne trošimo na pro- Kuća po mjeri djeteta… pro- po Jarunu, čita knjige ili uživa u moviranje jer je interes za upis stor koji odgaja i potiče. Poput razgovorima uz kavu sa svojim u taj program izniman i na listi Reggioa. A za to je potrebna prijateljicama. Voli sve vrste čekanja nam je ostala siječanjska dobra suradnja između arhitek- glazbe, a najčešće sluša r’n’b. generacija djece koja, nažalost, tonske i pedagoške struke već od Izvan vrtića, naravno. mora pričekati rujanski upis. No samog početka gradnje novog kada bi nam Grad vratio objekt vrtića. iz Vrličke ulice koji nam je 1991. … a idealnog godine oduzet, tada bismo imali kvarta? dovoljno mjesta za svu djecu. le, tople kućice… Betonizacija je Mislim da su nažalost zahvatila Trešnjevku i na Koja je najidealnija djetetova dob to naša djeca malo kvadra- za odlazak u vrtić? najjasnije rekla: ta preko Sama sam svoje dijete upisala više parkova i noći niče u vrtić s tri godine. Prije te dobi to igrališta, a manje puno sta- preporučam samo onim roditelji- auta. nova. To ma koji doista ne mogu osigura- Je li Trešnjevka mi se ne ti čuvanje djeteta. Smatram da bi idealan kvart? sviđa, jer generalno trebalo popraviti uvjete Kao mala, puno Trešnjevka gubi čar rada u jaslicama jer jedan odga- sam vremena provodila n a – onu koju je Zvonko jatelj u smjeni nema vremena za Trešnjevci i za nju me vežu lijepe Špišić opisivao u svojim svakog mališana koji traži zagrl- uspomene. Nedostaju mi one ma- pjesmama.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 15 GRAĐENI ŽELE ZNATI ... KAKO, KADA I GDJE

Pitanja o problemima na koje nailazite šaljite nam na [email protected], telefonom na broj 3027 411 ili poštom na CEKATE, Park Stara Trešnjevka 1, 10 000 Zagreb, a Glas Trešnjevke nastojat će prenijeti odgovore nadležnih

BLAGDANI BEZ ZASTAVA?! Kao predstavnik zgrade u Dobojskoj 36b izvjesim zastavu povodom svakog državnog praznika. Kroz duže vrijeme primijetio sam da građani, predstavnici drugih zgrada, obrtnici, tvrtke i sl. uglavnom to ne čine. Predlažem i apeliram na Glas Trešnjevke i Gradsku četvrt Trešnjevka sjever i jug da pokrenu akciju kojom bi se javnost potaknula da u znak poštovanja, a time i osobnog ponosa svih nas, istakne zastave na svojim objektima. Time, osim što uljepšavamo svoje četvrti i cijeli grad, pridonosimo i primjerenom svečanom ozračju koje nakon Domovinskog rata i svega što smo prošli proteklih godina, doista zaslužujemo. Josip Pavlek Podržavamo takvu inicijativu (Hrvoje Ozmec)

DOBOJSKA − GRADILIŠTE U prvom broju Glasa Trešnjevke objavljeno je da su Dobojska cesta i Dužice asfaltirane, no to nije napravl- jeno i još uvijek je gradilište. Kada će to biti gotovo? Josip Pavlek Dobojska i Dužice su zbog imovinsko-pravnih poteškoća pomaknute u krajnjoj realizaciji. Završetak se očekuje u 2008. godini. (Hrvoje Ozmec)

KADA ĆEMO TRAMVAJEM DO PREČKOG? Kada će se uvesti tramvajska linija broj 7 do Prečkog a ne do Savskog mosta? Pero Ljubičić Plan je povezivanje Ljubljanice (remize) s Horvaćanskom uz tok potoka Črnomerec i nebodere ulice Braće Domany. (Saša Molan)

UREDITE PARKIĆ KOD TREŠNJEVAČKOG PLACA! Sramotan je park kod Trešnjevačkog placa, a njegovo korištenje se jako očekuje. Što je s uređenjem? Ana Čelić U planu je izrada detaljnog urbanističkog plana središta Trešnjevke, te će se u tom kontekstu raspravljati o parku na Trešnjevačkom placu. (Hrvoje Ozmec)

OZALJSKA − MEKA ZAPUŠTENIH PROSTORA Zašto toliko poslovnih prostora u Ozaljskoj zjapi prazno? Domagoj Sretinić Prazni poslovni prostori u Ozaljskoj su u postupku povrata vlasnicima. (Hrvoje Ozmec)

Na pitanja-komentare građana: odgovoraju: Saša Molan – Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka Jug i Hrvoje Ozmec - Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka Sjever

16 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 POSEBNI SMO JER... fotografije: Jovan Kliska

Jedini u gradu imamo parkić za naše pse! Kristina Posavec

U zagrebačkom naselju Vrbani prošle se godine započelo s izgradnjom prvog javnog parka za kućne ljubimce. Inicijativu tog pilot-projekta potaknuli su vlasnici pasa iz spomenutog naselja. Kako bi mogli bezbrižno i nesmetano puštati svoje ljubimce da se istrče i obave nuždu, stanovnici Vrbana krenuli su u akciju. Svaka čast!

suradnji s Gradskim ure- ogradom. Prema izjavi gospodi- Projekti ove vrste također su dom za poljoprivredu i na Emila Tuka iz Gradskog ure- doprinos komunalnom redu i Ušumarstvo, krajem 2007. da za poljoprivredu i šumarstvo, higijeni javnih gradskih površina. godine, započela je izgradnja s daljnjim radovima trebalo bi Oni su možda novost u našem parka na starom okretištu tram- se nastaviti čim se poboljšaju gradu, no europski gradovi ost- vaja broj 5 i 17 na kojemu se vremenske prilike. U planu je varuju dobre rezultate radeći na svakodnevno okupljaju građani postavljanje klupa i stolova gdje njima. Također, jedan od ciljeva sa svojim krznenim mezimci- će građani moći sjesti i uživati u je da se s minimalnim ulaganjima ma. Budući da se staro okretište ugodnom razgovoru dok se nji- urede javne površine ovog tipa. sada koristi samo kao rezervno hovi ljubimci međusobno zabav- Kada uređenje bude u potpu- okretište, površinu unutar pruge ljaju. Na površini se namjerava nosti završeno, Gradski ured poz- ionako nije bilo moguće iskori- zasaditi dvoredna živica forzicije vat će predstavnike svih gradskih stiti u druge svrhe. Grad Zagreb i lovorvišnje. Također će se po- četvrti da pokušaju urediti javne trenutno broji 35 tisuća pasa, što staviti kante za komunalni otpad površine na taj način, ako za to je bio samo razlog više da se ovaj i pseći izmet, a na samom ula- imaju uvjete. Pod uvjetima se pilot-projekt ostvari. zu table koje označavaju svrhu misli na adekvatan prostor i pro- Iako je izgradnja prošla tek i namjenu livade s odredbama storno-planske dokumente koji dopuštaju izgradnju. početnu fazu, mnoštvo vlasni- gradskih propisa koji uređuju ka pasa već je počelo dolaziti, pravila ponašanja na ovakvim a reakcije su i više nego pozi- površinama. U gradskom ure- Ako želite da i vaše naselje dobije ovako atraktivan sadržaj, trebate samo malo dobre tivne. Za sada je unutrašnji dio du nadaju se daljnjoj izgradnji volje, jednako malo vremena i komad papira okretišta, koji omeđuje tram- sličnih parkova i u ostalim dijelo- s prijedlogom i zamolbom koji ćete uputiti na Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo. vajska pruga, ograđen drvenom vima grada.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 17 USTANOVE U SUSJEDSTVU Znate li što sve znači Ce_ka_te? Kultura, zabava i znanje na jednom mijestu, naravno.

Nedjelja ujutro. Buđenje, doručak i šetnja do Centra za kulturu Trešnjevka? Došli ste na dječju predstavu u TNT-Teatar. Prolazeći kroz ulazni dio prema kafiću, u kojem možda popijete kavu, na panou s lijeve strane bacate pogled na ovomjesečnu ponudu. Pronalazite sadržaje baš za svaki uzrast i afinitete vašeg djeteta. Usput se informirate o izložbama, radionicama, tečajevima, predstavama i koncertima. Na putu do dvorane, prolazeći kroz staklenu galeriju Modulor, pogledat ćete izložbu plesne fotografije i... evo vas u dvorani.

što sve Ce_ka_te nudi, priređuje i omogućava? A Centar za kulturu Trešnjevka ili popularni Ce_ka_ te nudi raznovrstan program na dvije lokacije, u samome Centru (Park StaraTrešnjevka 1) i u Do- mu kulture Prečko, tijekom cijele godine osim u kolovozu. Program Centra, osim stalnih igraonica, manifestacija, radionica, tečajeva i tribina uključuje TNT – Teatar na Trešnjevci, TREPS – Trešnjevačku plesnu sce- nu, Zagrebački glazbeni podij, Galeriju Modulor, te program filma i videa. TNT svaki vikend razveseljava nalnog istraživanja vlastite krea- da su glazbeni amateri najbrojni- predstavama za djecu koja pu- tivnosti, rukovodeći se spozna- ja skupina koja djeluje u Zagre- ne dvoranu Centra, a odraslima jom o kreativnoj prirodi mladih bu, u odnosu na folklorni, dram- omogućuje uživanje u večernjim i njihovoj želji da sami aktivno ski, plesni, likovni amaterizam... događanjima, poput nove pred- sudjeluju u stvaranju umjetničkog stave Priča puno priča koja ek- programa, izražavajući se pokre- Galerija Modulor specija- sperimentalno kombinira pokret i tom i plesom. lizirana je za prezentaciju, valo- koncert na digeridoou, najstarijem rizaciju i revalorizaciju arhitek- i najjednostavnijem puhačkom Od 1995. godine u sklopu tonsko-urbanističkih i dizajner- instrumentu na svijetu. Centra djeluje Zagrebački glaz- skih projekata, izvedbi i autora. Trešnjevačka plesna scena beni podij, matični centar za Odlukom Umjetničkog savjeta – TREPS okuplja velike i male zagrebački glazbeni amaterizam ULUPUH-a uvrštena je na zaljubljenike plesne umjetno- koji okuplja oko 120 ansamba- ULUPUH-ov prijedlog popi- sti pružajući priliku za stjecanje la, u čijem radu aktivno sudjelu- sa priznatih izložbenih prosto- prvih plesnih iskustava. Polaznici je više od 3000 pjevača i svirača. ra za Hrvatsku zajednicu samo- dobivaju i mogućnost profesio- Taj podatak potvrđuje činjenicu stalnih umjetnika. Osim izložbi

18 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 USTANOVE U SUSJEDSTVU

Dodatno, Ce_ka_te uključuje građane kvarta u aktivan odnos prema svojem okruženju kroz interdisciplinarne projekte Simulacija zbilje (ukazivanje na potrebu redizajna pojedinih lokacija Trešnjevke), Mapa ne- vidljive Trešnjevke (mapiran- je neiskorištenih prostora za moguću kulturnu produkciju), Zaboravljeni trešnjevački par- kovi (ukazivanje na potrebu za uređenjem i aktivnim odnosom prema našim parkovima), Šta ima u Gradu? (ciklus organizira- nih posjeta za mlade nekom od iz područja arhitekture, galerija dicijskog nasljeđa i druge). Pro- zagrebačkih izložbenih i klupskih omogućava izlaganje mladim fo- grami informatička radionica, prostora). tografima, dizajnerima, ilustra- break-dance, modna capoeira, Niz je još dodatnih aktivno- torima. Unazad nekoliko godina izrada nakita, origami vežu se sti, npr. Svibanjska događanja, djeluje i Veseli atelje za djecu s uz vrijeme školskih praznika ka- Zmajada na Trešnjevci, Sukob i cerebralnom paralizom, jer je pri- da djeca imaju manje obaveza, a komunikacija, Multikulturalizam, laz Centru prilagođen invalidskim slobodno vrijeme mogu kreativno Znanjem do razvoja, Stres i ka- kolicima. provesti u Ce_ka_te-u. ko ga prevladati, O knjigama sve Trešnjevački klinci, ali i Osim radionica filma i videa, najbolje, a stariji sugrađani rado srednjoškolci, studenti i starija za sve koji žele ovladati tajna- sudjeluju u seriji predavanja dr. populacija sudjeluju u čitavom ma videa i filma i upoznati se s Vladimira Grudena (npr. Autoge- nizu besplatnih kreativnih ra- temeljima filmske režije, sni- ni trening). dionica, bilo da su usmjerene manja i montaže, od usvajanju likovnih vještina ili 2007. godine Centar je i organizator Revi- je/Festivala nijemog filma. Revija, a od 2008. Festival, pri- kazuje klasičnu i re- centnu produkciju uz živu muzičku prat- nju različitih bendo- Naziv va, te poziva sve zainteresirane da pošalju svoje radove koji će, O programima Ce_ka_te-a Trajanje bez selekcije, biti prikazani na ovogodišnjem Festivalu Pssst! možete se informirati na web Sinopsis stranici: Ce_ka_te ima bogati komerci- jalni program – tečajeve (igraoni- www.cekate.hr, pogledati određenih znanja ili pak nekim ca engleskog jezika za predškolce info-ormariće na tramvajs- komunikacijskim vještinama i i mala škola, engleski jezik za kim stajalištima Park Stara stimulaciji timskoga rada: radio- osnovnoškolce, likovni studio – tri Trešnjevka i Trešnjevački trg, grupe formirane prema uzrastu, nice uz obilježavanjeO autoru/autorici pojedi- ili se jednostavno došetati do nih blagdana (božićne, uskrsne, dramski studio, plesni tečajevi, fašničke radionice, radionice tra- radionice filma i videa). nas...

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 19

Scenarij Režija Glavne uloge Kamera Montaža Kontakt Ime, prezime Ulica, broj Grad Telefon (mobitel) E-mail

Centar za kulturu Trešnjevka, za PSSST!, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb e-mail: [email protected] Prijavi se na oglas tresnja 10/03/08 10:40 Page 1

C M Y CM MY CY CMY K

SAMO DOBRE VIJESTI

MoπÊeniËka 1, 10 000 Zagreb • ONLINE REZERVACIJA Informacije i rezervacije: • MOGU∆NOST PRETPLATE I PRETPRODAJE 01/3638 008 01/3638 556 • ZAKUP SJEDALA ZA TVRTKE • DOSTAVA ULAZNICA RADNO VRIJEME BLAGAJNE • TRE©NJIN DU∆AN Ponedjeljak, utorak i petak: 9-16 h Srijeda, Ëetvrtak: 9-19 h • »LANSTVO U TRE©NJINOM KLUBU Subotom i nedjeljom: • NAJBOLJE KOKICE U GRADU 90 minuta prije poËetka predstave ...I JO© SVA©TA

www.kazaliste-tresnja.hr 20 Glas Trešnjevke, proljeće 2008

Composite DOBRI DUH MOG KVARTA

Skromna Fotografija: Jovan Kliska velikoga dušasrca Petra Habdelić

spomenuti kolegu s kojim je to ga je sama Providnost poslala da pokrenuo no sama sebe. Prava, ih čuva i danju i noću. Dragec s tako raritetna skromna duša. njima trenira, kroti valove, prelazi granice ljudske izdržljivosti Poslije, 1996. godine, uz na vodi, plače, smije se i uživa. pomoć kanu-kluba «Končar» i Ono što ga najviše veseli jesu nji- «Eko» kluba, osnovana je kajakaš hovi uspjesi i naravno sve one os- ka sekcija «A. G. Matoš» i program vojene medalje, kojih doista ima eć u prvom razgovoru s «Pedagogija vode» – spoj spor- popriličan broj. Na klupskim i Draganom Krajcerom, od ta, zabave i pustolovine. strane većine znanog kao državnim natjecanjima ovi klinci V Sam Dragec priznaje da ni- Dragec, sjetite se onoga što su osvojili su 28 medalja svih boja. je lako raditi s djecom, pogoto- vam mame i bake znale govori- Rekao bi Dragec, njima one sjaje vo jer neka od njih vole katkad, ti. Ma ne, ne da oblačite debele posebnim sjajem, jer to je kruna nazovimo to tako, izvoditi egzi- čarape zimi! Znate ono, da posto- njihova rada! Kad već ne mogu je ljudi koji su duša od čovjeka. bicije. No ljubav prema domskoj imati sve što bi trebali, sve što je Sigurno su mislile na nekoga baš djeci i čari vode jači su od tak- većina nas imala, a to je podrška poput Drageca. vih poteškoća. Kad sam ga pitala i bezuvjetna ljubav roditelja što ga tjera dalje, što ga potiče u Prvo što mi je rekao bilo je – oni bar imaju Drageca. I on- «Ma nisam vam ja volonter, ne njegovu volonterskom radu, od- da vam on kaže: «Ma nisam vam bih ja sebe tako nazivao». (A govara da ide sportom protiv cija volonter, ima ljudi koji rade meni je došlo da čovjeku ko- jelog svijeta! E to zaslužuje biti i više od mene. Katkad me srce jeg ni ne znam kažem da me ne negdje zabilježeno! I vjerujem da boli kad vidim koliko mi zapravo povlači za jezik.) Pa kako niste, i jest u svakoj mladoj duši koja malo radimo za tu djecu, a mogli kad svi znaju da jeste, a poseb- prođe «Pedagogiju vode» i ode u bismo toliko više.» no klinci u Domu «A. G. Matoš», svijet jača. Dragec se ne hvali, spominje dječjem domu koji zbrinjava se- ragan Krajcer nije plani- druge, a sebe stavlja u pozadi- damdesetak dječaka i djevojčica, rao raditi s djecom, to se nu. Ipak, čak i nakon ovo ma- a svima njima Dragan Krajcer je Ddogodilo slučajno, kao lo vremena provedenog s njime, noćni čuvar i dnevni dobri duh. što se najbolje stvari u životu ne može me zavarati njegova S volontiranjem je počeo 90- i događaju. Slušajući ga s kak- skromnost... jer osmijeh na licima ih radeći s djecom izbjeglicama vom nježnošću i brigom govori djece iz Doma i sjaj u očima pri i prognanicima: no i tu će prije o djeci iz Doma, pomislite kako pogledu na Drageca govori sve.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 21 GLAS NARODA Što je to što volite pripremila: Kristina Posavec u svome kvartu? fotografije: Kan

Dario Knezović, medicinski tehničar: Ivan Repanić, student: „Jarun je zakon kvart, tu sam „Ovdje je puno čišći zrak ne- odrastao i proveo najbolje godine. go u ostalim dijelovima grada i Super mi je kaj mogu svaki dan to mi se jako sviđa. Nekako je otići prošetat u prirodu i relaksirati ugodnija atmosfera i živi se ne- se nakon napornog radnog dana.“ kako laganije, nije tako užurban način života.“

Marija Kolarić, Ivanka Prpa, umirovljenica: umirovljenica: „Jako je zgodno što nam je „Najviše od svega volim ljude blizu plac na koji svakodnev- i lica koja svakodnevno vidim no odlazim. Također mnoštvo na kvartu i placu. Svi su ljubaz- raznolikih trgovina. Sve što ni i dragi ljudi. Jedina zamjerka vam treba može se naći na je što je Jarunski plac jedan od Trešnjevci pa ne morate odla- najskupljih u Zagrebu.“ ziti do centra.

Nada Papić, Vedran Albahari, krojačica: student: „Previše se izgradilo zgrada, „Najdraža mi je blizina Jarun- cijene su porasle, previše skog jezera gdje se odlazim automobila. No najviše kao rekreirati. Isto tako mnoštvo i većina stanovnika volim trgovina i plac na kojem Jarunsko jezero gdje se svi redovito kupujem odlazimo relaksirati.“ namjernice.“

Dragan Šesto, Vjekoslav Čačić, strojarski tehničar: umirovljenik: „Najviše mi se na „Divna je tišina u kvartu sviđa mnoštvo susjedstvu, nema zelenila i jako lijepo buke i previše prometa.“ uređenje. Zaista se ima gdje prošetati i opustiti.“

22 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 GLAS NARODA

Tulija Forijan, umirovljenica: „Najviše mi se dopada blizina Josip Šimić, student: „Najbolje je to što ima puno placa, Getro-a i ostalih trgovi- kafića u koje najviše volim odlazi- na. Ne moram odlaziti daleko ti. Blizu mi je jezero na kojem se ako mi nešto nedostaje kada preko dana ili odlazim rekreirati radim ručak, samo se ili popit kavu u kafiće, a po noći u spustim do prve trgovine.“ neku od diskoteka. Stvarno je sve na jednom mjestu i to je super.“

Robert Crnić, umirovljenik: Nada Domitrović, „Jarun je prekrasan kvart. frizer: Najbolje je što nam je je- „Živim blizu Končara i zero u blizini gdje uredno sviđa mi se što tamo ima odlazim u šetnje i gdje se dosta zelenila za razliku mogu opustiti i uživati u od ostalih dijelova kvarta. pogledu i prirodi. Isto tako Trešnjevka je jako ugodna za živjeti.“

Tihana Frobe, studentica prava: „Najviše mi se sviđa što ima Rudolf Horvat, umirovljenik: mnoštvo kafića u koje vrlo „Najviše volim park Stara Trešnjevka. rado zalazim. No loša strana je Tamo se mogu prošetati i jedno je od što se izgradilo previše zgrada rijetkih mjesta gdje još ima zelenila i zbog kojih sada ima premalo gdje se djeca mogu igrati. No previše zelenila.“ je pasa smatram da bi trebalo odvoji- ti parkove za djecu kako bi se mogla bezbrižno igrati.“

Mladen Carek, student: Branka Mesić, „Na kvartu volim najviše umirovljenica: kaj ima dosta kafića u „Nekada je Trešnjevka bila blizini i to kaj je plac jako prekrasan kvart za živjet zbog blizu pa ne moram daleko mirnoće i ljubaznosti ljudi. odlaziti kad trebam nešto No danas se sve degeneri- kupit.“ ralo. Previše je buke i sve je natrpano zgradama.“

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 23 SAMO DOBRE VIJESTI Trešnjevačka plesna scena zove se... TREPS Sanja Pakrac Kramarić

Osnovan u CeKaTe-u, TREPS je naziv Trešnjevačke plesne scene koja je pokrenuta prije samo četiri godine, a već je prepoznata kao mjesto kvalitetnih edukativnih programa i plesnih događanja. Okuplja zaljubljenike plesne umjetnosti dajući priliku za stjecanje prvih plesnih iskustava, ali i mogućnost profesionalnog istraživanja vlastite kreativnosti. Svoju misiju TREPS ostvaruje kroz različite projekte, programe, tečajeve, radionice, seminare za koreografe i plesače, Susrete plesnih grupa, TREPS festival, postavljanjem predstava te koprodukcijom profesionalnih plesnih projekata. Fotografije: Jovan Kliska; arhiva CEKATE

24 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 CEKATE PREDSTAVLJA

Od priprema do besplatnih plesnom događanju pročuo se na programa za mlade s invaliditetom nacionalnoj razini, pa se danas s Voditeljica Trešnjevačke pravom može nazvati državnom plesne scene, Vladimi- manifestacijom. ra Vrhovšek, koncipirala je Ove se godine djeca i mladi opsežan program: u okviru koji svoju kreativnost izražavaju Dječje plesne scene otvorene su plesom očekuju iz cijele Hr- radionice i tečajevi na kojima vatske. Plesne grupe stižu iz djeca stječu prva iskustva o ple- svih naših velikih gradova, ali su uopće, razvijaju vještine obli- i iz Vodnjana, Bedekovčine, kovanja ritmičko-plesnih cjelina Jastrebarskog, Raba, Filip i plesnu izražajnost. Jakova… Popis je podulji, a Plesni tečajevi pripremaju očekuje se više od dvije tisuće polaznike za nastupe u predsta- izvođača koji će pred publikom vama i prigodnim priredbama na i stručnom komisijom pokazati PROFIL: VLADIMIRA VRHOVŠEK, pozornici CeKaTe-a. ono što najbolje znaju – svoje voditeljica TREPS-a Tečajevi ritmike i plesa plesne pokrete ukomponirane u održavaju se za predškolce (od glazbu i šarenilo kostima. Koreografkinja i baletna pedago- 4 do 6 godina) te školarce (od 7 Plesne kategorije podijel- ginja već je s osam godina znala da do 15 godina) dva puta tjedno, jene su prema dobi izvođača: je ples njezino određenje. U toj je ponedjeljkom i srijedom, po sat predškolski uzrast (od 4 do 6 go- dobi naime upisala Školu za klasični vremena u dvorani CeKaTe-a. dina), djeca (od 7 do 13 godina), balet na Ilirskom trgu, dijeleći balet- Cijena tečaja iznosi 180 kuna mladi (od 14 do 20 godina) te ne štange s poznatim baletanom, mjesečno. Što se pak opreme plesne škole kao gosti. koreografom i baletnim pedagogom Dinkom Bogdanićem. tiče, preporučuje se dres bijele Što se pak tiče plesnih izraza, Nakon baletne škole zaposlila boje i mekane papučice. na sceni će biti zastupljeni svi se kao baletni pedagog u Osnovnoj U sklopu CeKaTe-a održava – od klasičnih do suvremenih, školi za balet i ritmiku u Zagorskoj se i posebni, besplatan pro- uključujući show dance, break- 16 te upisala Ekonomski fakultet. S gram pod nazivom “Plesom do dance i hip-hop. dvadeset godina podučavala je ba- zdravlja”, namijenjen mladima s letnu nacionalnu prvakinju i ravna- invaliditetom. Najbolji idu gdje? Na TREPS teljicu Baleta splitskog HNK, Almiru festival, naravno! Osmanović, povijesnim i karakter- Dvije tisuće izvođača na 5. Stručna komisija odabire 20 nim plesovima. susretima plesnih grupa najuspješnijih plesnih nastupa na Osim poduke mladih baletnih Ovo događanje poklonici Susretima, a kriteriji su origi- nada, gospođa Vrhovšek svojedob- no je uspješno vodila i dvije velike plesa već dobro poznaju, a ove nalnost, kreativnost, primjerenost kuće: Osnovnu školu za balet i rit- koreografije i kostima, te narav- se godine održava od 18. do 20. miku te Kazalište Trešnja. Također, odnosno od 25. do 27. travnja u no izvedba i izražajnost plesača osmislila je i postavila brojne koreo- CeKaTe-u. Svake godine Susreti s obzirom na prijavljeni plesni grafije na daskama kazališta Trešnja se održavaju oko Međunarodnog izraz i dobnu kategoriju. i sadašnje kuće, Centra za kulturu dana plesa, koji se obilježava 29. Njima se uručuje poziv za Trešnjevka. travnja. nastup na TREPS festivalu, koji se Usporedno sa životom plesačice Iako su 1. susreti plesnih ove godine održava 17. svibnja u vodila je i obiteljski život te ima dva grupa, održani 2004. godine, CeKaTe-u. sina, Marija Marka i Lucijana. okupili plesače prvenstveno iz Najbolji od najboljih na Rođena je Zagrepčanka, živi na Trešnjevci, a za opuštanje najradi- Zagreba i Zagrebačke županije, TREPS festivalu osvojit će nagra- je odabire šetnju s prijateljicama dobar glas o tom atraktivnom de i kristalne plakete. po “plaži”, kako od milja nazivaju Sve dodatne informacije o TREPS-u možete dobiti na adresi: Trakošćansku ulicu, uz obaveznu Trešnjevačka plesna scena, Centar za kulturu Trešnjevka, kavu u kafiću Casper. Park stara Trešnjevka 1; tel. 01/3027-411, e-mail: [email protected]

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 25 IN CORPORE SANO

Ženski fotografije: Jovan Kliska nogometni klub Agram – mlade nade u ružičastim dresovima Petra Habdelić Muhammad Ali je jednom rekao: „Ako vas žena pobjeđuje u tenisu, promijenite sport. Ako vas žena pobjeđuje u boksu, promijenite ženu“. No što ako vas žena pobjeđuje u nogometu? Mijenjajte taktiku!

ad je u pitanju najvažnija osam godina, u natjecanjima klub je trenutno jesenski prvak sporedna stvar na svijetu, skuplja medalje zadnjih šest, a druge lige s dva boda prednosti Kpriznat ćete i sami, ona okuplja fascinantnu grupu od 80 ispred Rijeke, a juniorke jesens- je rezervirana za muškarce. Kad djevojaka u 3 kategorije – do 12 ke prvakinje 1. lige. U repre- je tekma na televiziji priča ide – godina, do 16 godina te seniorke zentaciji Hrvatske do 17 godina Ništa ne pitaj! Pusti me da vege- starije od 16 godina. Na čelu klu- igraju im tri igračice, do 19 go- tiram, radim rupe u kauču, pozo- ba odnedavna je gospođa Gor- dina njih četiri, i jednu igračicu vem društvo i popijem koju pivu. dana Sobol, koju svi hvale i kažu imaju u seniorkama. Rezultati za E da, obavezno zatvori prozore da je svojim trudom i zalaganjem svaku pohvalu, s obzirom da su da me susjed ne čuje kako psu- klubu dala jednu novu dimenzi- cure, ne? Šala, jer to je upravo jem. I neka igre počnu! ju kvalitete, a posebno ih veseli ono što gospođu Sobol najviše No, u Hrvatskoj ima sve više što je teren za treninge osigura- ljuti – diskriminacija. Još uvijek djevojaka koje se žele baviti no- la u Hokejskom centru Zagreb, ima homo sapiensa u Hrvata ko- gometom, i lagano potiskuju gdje smo uspjeli i posjetiti cure ji smatraju da žene ne bi treba- svoje muške kolege. Ženski no- na treningu. Gđa. Sobol hvali le, čak štoviše, ne bi smjele igrati gometni klub Agram postoji već djevojke na sva zvona. Naime, nogomet. No, uvijek bilo, uvijek

26 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 IN CORPORE SANO

ećina kao ideja gospodina Željka Kure- ljudi, vije, da se igra samo mali nogo- Vo s i m met po turnirima, danas preraslo što misli da u nešto mnogo veće. Veće čak i nogomet nije od velikog nogometa. To je no- za žene, misli da su va generacija hrvatskoga sporta, žene koje ga se udostoje igrati jer cure odgovorno tvrde da mo- – manje ženstvene. No, reči će gu pobijediti bilo koju ekipu od bit će. Nema muško- vam predsjednica Sobol – slo- 11 kršnih momaka. Samo neka ženskih sportova, isto bodno dođite na trening i pasite dođu, poručuju one. Ako ste po- kao što nema muško- očima. Niti jedna od ovih mladih mislili da je nježniji spol nježan i ženskih poslova, zaključuje dama neće se doduše tamo poja- vani na terenu, prevarili biste se. gospođa Sobol. Ako svi tvrde da viti u štiklicama i suknji, no zašto Upitah jednu mladu damu kako su muškarci bolji kuhari, a to je bi to bio pojam ljepote? Ionako ona igra, da li u žaru borbe gura kao ženski posao, zašto žene ne su zgodne u kopačkama, kratkim protivnice, na što se ona zacrve- bi bile bolje u nogometu? Cu- hlačama i širokim majicama (poni, a dama pored nje se grohotom re se mogu pohvaliti da osim sebnu dozu ženstvenosti daje im nasmije i kaže – „Pitajte ju koliko što odlično igraju nogomet, i u roza boja njihovih dresova). Dak- kartona ima.“ školi postižu „I koliko odlične re- si ih skupila?“ zultate (pa svi – A onda onaj znaju da žene tipično muški mogu radi- odgovor, ko- ti dvije stva- jem sam se ri odjednom, morala od sr- dok muškarci ca nasmijati: ipak malo „Ma daj, pa teže). ja idem i ma- Još jed- lo ju gurnem, na posebnost i odmah su- ovoga klu- dac tvrdi da ba je malo- je faul. Ne- n o g o m e t n i vjerojatno!“ turnir koji je Dakle tu smo, najjači i najk- sudac je kri- valitetniji u ovom dijelu Europe, le, vi koji ne vjerujete, izazvani vo procijenio. Odgovor koji ćete a ugošćuje ekipe iz BiH, Srbije, ste da dođete, vidite i možda odi- dobiti od svakog nogometaša, bio Slovenije, Mađarske i Njemačke. grate koju tekmu s curama. One on ženskog ili muškog spola. I ta- Na zadnjem je turniru eki- bi time bile oduševljene jer sva- da znate, te cure žive nogomet, pa ženskog nogometnog kluba ka koju sam pitala – „Tko bolje i tu nema mjesta diskriminaciji i Agram bila jedina iz Hrvatske igra nogomet?“, odgovorila je isto omalovažavanju. među prve četiri. Trenutno se – „Pa cure, naravno“. Sve te dje- a kraju, morala sam pripremaju za međunarodni tur- vojke obožavaju ovu najvažniju razriješti vječnu dilemu nir u Sarajevu, na kojem nastu- sporednu stvar na svijetu. Još kao N– nogometaši i maneken- paju već četvrti put, a za Uskrs male, većina njih igrale su nogo- ke su uvijek zajedno, a obrnuto? su pozvane na turnir Spandau 06 met s tatom ili bratom, a čim se Sve što sam dobila bio je glasni u Berlinu. I uza sve te naporne ukazala prilika za nečim većim, smijeh i odgovor – „ Ako naleti...“ treninge, odlaske na turnire, cure bez oklijevanja su se uključile u Pa, drage cure, ako i naleti, mo- stignu i učiti, a vjerovali ili ne nogometni klub Agram. Tako je lim vas – ne budite jako grube. – čak se i našminkati... ono što je počelo 2000. godine

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 27 NOSTALGIČNI KUTAK POVIJESNE STRANICE

Trešnjevka koja nestaje Zlatka Dermičeka Maša Štrbac Gradovi su kolijevke zapadne civilizacije, kako je to lijepo opisao Lewis Mumford u svojoj temeljnoj knjizi “Grad u historiji”. Izvorišta napredne misli, mjesta uzleta duha, gradovi su u isto vrijeme i pokazatelj bolesti društva, simptom svih njegovih mana. Iz njih je moguće iščitati sve najvažnije društvene procese, jer gradovi su poprišta društvenih previranja, pozornica borbe za moć i prestiž. Glas Trešnjevke, proljeće 2008 29 POVIJESNE STRANICE

Trešnjevka svojom poviješću vremena, kao jedan sloj u povi- emotivna šetnja vlastitim kvar- odražava sve društvene mijene jest razvoja ovog dijela grada. tom. Pred nama se nižu poznati, Ikoje su pogađale Zagreb. Upravo njihovu ne baš «mi- legendarni (sad već bivši) resto- Od tridesetih godina prošlog roljubivu koegzistenciju» bilježi ran “Dvije lipe”, bezimeni park stoljeća kada na periferiji grada Zlatko Dermiček svojim objekti- u Mihovljanskoj u jesen, pitome poprima svoje prve obrise stihijs- vom, i to ustrajno posljednjih 30 i prostrane Dužice prije nego što kim podizanjem elementarnih godina, od 1978. do danas. su postale mračni koridor između nastambi za radništvo, bez ko- Izbor motiva otkriva duh visokih zgrada, bivše Kupalište na munalne infrastrukture, od kraja šetača, bez nekog unaprijed zacr- Savi, skrovita dvorišta sa mačkom Drugog svjetskog rata Trešnjevka tanog plana. Dermiček se ne na travnjaku, rubljem koje se biva zahvaćena snažnim razvo- usredotočuje na pojedine tipove suši na vjetru i pumpom za vo- jem grada i industrijalizacijom, promjena ili određenu tipologiju du, sve to tik uz najnoviji nebo- i ugrađena u samo gradsku jez- objekata, naprosto bilježi sve što der… Različiti načini života su- gru, postavši njenim sastavnim mu se u trenutku učini zaniml- postoje ovdje jedni uz druge, kao dijelom. Ipak, cijelo se to vrijeme jivim, prepuštajući se instinktu. u nekom nadrealističkom kolažu. (kao i danas) njen razvoj odvijao va izložba nije foto- Stvarnost ovdje nadmašuje maštu, bez nekog plana, ili bolje rečeno, grafska studija urbani- apsurdi povijesti prevladavaju nekoliko se planova i strategija teta, nego individualna, razum. Nespojivi “parovi” strše u nadmetalo, a niti jedna nije do O kraja realizirana. Danas tako na ovom području grada možemo zateći podjedna- ko plansko naselje Prve hrvatske štedionice, kao i ostatke stihijski podizanih skromnih prizemnica s povrtnjacima uz Trešnjevačku tržnicu, te u najnovije vrijeme po- dignute stambene blokovske mo- nolite u Adžijinoj ulici i drugdje. Svi ti slojevi grada danas postoje jedni uz druge, kao svjedoci svog

30 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 POVIJESNE STRANICE

urbanoj matrici grada, pružajući i žilavi korov, ravnopravni su otpor urbanoj logici. Ali grad je protagonisti te borbe za opsta- odraz života, a on nikad nije baš nak, opkoljavajući napuštene sasvim logičan. Gledajući te fo- nastambe, ničući uokolo tografije slijepih ulica, s trošnim napuštenih tratina koje još ni- kućercima sljubljenim uz gigants- je zaposjela neka građevinska ke blokove, šetamo kroz povijest tvrtka, izbijajući iz porušenih ovog grada, zapinjuću, spotičuću, krovova, obgrljujući oronule zi- ne glatku povijest, nego trnovitu, dove… neizvjesnu … Inventarskim ma- ako vrijedna postaju ta sli- rom Dermiček dokumentira ovu kovna svjedočanstva, po- začudnu «baštinu», sa svim nje- Knekad rijetka, posljednja nim apsurdima: kolodvor bez utočišta naših sjećanja, memo- pruge, postolje bez spomenika, rije ovog grada! Dermičekove stratišta arhitekturnog booma, fotografije predstavljaju vrijedan pomahnitalog kapitala koji ba- trezor naših sjećanja, našu emo- hato gazi sve pred sobom. I rasl- tivnu poputbinu, dragulje uspo- inje, divlje i neobuzdano granje mena, naš oslonac u svijetu koji se vrtoglavo mijenja, naše uporište, ono što nam poka- zuje otkud dolazi- mo i gdje idemo.

Zato ove i ovakve fotografije moramo čuvati, i obogaćivati ih novim fotografi- jama, stvarati zali- hu naših sjećanja na naš kvart i naš grad za buduće generacije!

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 31 IME MOJE ULICE Ako ste se ikada zapitali zašto se

Priredio: Tomislav Pokrajčić prolazite zove

(Jarun) Matija Ljubek (Prečko) Josip Slavenski (Belišće, 22. studenoga Ljubekova (Čakovec, 11. svibnja 1896. 1953. – Belišće, 11. listo- Slavenskog – Beograd, 30. studenoga pada 2000.), najtrofejniji 1955.) Hrvatski skladatelj hrvatski kanuist i jedan od najuspješnijih hr- Josip Slavenski rođen je u obitelji Štolcer. Učio vatskih sportaša uopće. Blistave trenutke kari- je kod Zoltana Kodalyja u Budimpešti i Vitezs- jere doživio je osvajanjem dvaju zlatnih, te po lava Novaka u Pragu. Usavršavao se u Parizu. jedne srebrne i brončane Olimpijske medalje, čime je zasluženo dobio titulu najuspješnijeg Karijeru je počeo 1923. kao nastavnik muškog hrvatskog olimpijca u pojedinačnim u Zagrebu. No, iduće se godine, zbog bol- sportovima svih vremena. Posthumno je 2000. jih uvjeta, preselio u Beograd gdje je ostao godine dobio Državnu nagradu za šport “Fran- do smrti. Svoje najbolje stranice Slavenski je jo Bučar” za životno djelo. ostvario u simfoniji Orijenta za soliste, zbor i orkestar, simfonijskoj suiti Balkanofonija, Nakon završetka sportske karijere ostao gudačkim kvartetima, violinskim sonatama, je aktivan kao sportski djelatnik. Nažalost, klavirskim djelima, čudesnim zborovima Voda prerana smrt (stradao od metka iz pištolja us- zvira i Romarska te solo-pjesmama. lijed nerazjašnjenih obiteljskih prilika) odvo- jila ga je zauvijek od sporta. Po njemu danas Prihvaćajući suvremena izražajna sredstva, nosi ime kajak i ostao je vjeran zemlji i narodu, napajajući kanu klub u Zagre- se najprije na melodijskom bogatstvu svoga bu, a i nagrada za Međimurja, a onda i cijelog Balka- životno djelo Hr- na. Nakon istraživanja glazbe starih vatskog olimpijskog kulturnih naroda Istoka otišao je odbora – Nagrada još i dalje, tražeći poticaj u folkloru Matija Ljubek. onih naroda koje civilizacija nije iskvarila.

(Vrbani) Domašinec je općina i važno arheološko nalazište u Međimurskoj Domašinečka županiji. Mlađu fazu željeznog doba u Međimurju dokumentiraju nalazi gline- nih posuda s lokaliteta u Domašincu. Slučajno spašene glinene posude (urna i zdjele) znak su postojanja groblja ravnih grobova takozvane latenske kulture. U povijesnim vrelima Domašinec se prvi put spominje 1244. godine. Tada se spominje plemić Petrina kao vlasnik posjeda imenom Damasa, odnosno Domasa. Krajem 18. stoljeća Domašinec je veliko, mnogoljudno i za ono vrijeme vrlo bogato naselje. Godine 1772. u Domašincu je bilo 86 poreznih obveznika, od toga 65 kmetova. Držali su čak 251 kravu, 278 junica i teladi, 238 konja i 658 svinja. U selu je bilo 86 kuća. Na veliko su uzgaja- li duhan, takozvani “međimurski čerebi”, mnogi su se bavili pčelarstvom i obrtom. Prvi poznati službeni popis stanovništva obavljen 1786. godine govori da je u Domašincu bilo 811 stanovnika, odnosno 110 obitelji koji su živjeli u 109 kuća. Domašinec se 1910. godine zove Damasa. Ima 1924 stanovnika i sjedište je općine koju čini i selo Turčišće, te naseobina Podnova puszta koja ima 22 stanovnika.

32 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 IME MOJE ULICE ulica u kojoj živite ili kojom upravo ovako...

(Rudeš) Franjo Hanaman je zajedno s Alek- Hanamanova sandarom Justom izumio i patentirao žarulju s (Srednjaci) volframovom žicom. Pučku školu završio je u Drniška Grad Drniš Brčkom 1887. godine, a maturirao je 1895. u Ze- se nalazi u munu na Realnoj gimnaziji. Nakon mature studirao je u Beču, gdje središnjem je 1899. diplomirao na Kemijskom odjelu Tehničke visoke škole. dijelu Šibensko-kninske županije, Sljedeće godine postaje asistentom dr. Georga Vort- tzv. Zagori. Prema zadnjem popisu manna, gdje upoznaje dr. Alexandera Justa, znanst- ima 3175 stanovnika. Klimatski, venika koji ga je zainteresirao za rad na poboljšanju odlikuje se mješavinom kontinen- električne žarulje s metalnom žarnom niti. U travnju talne i mediteranske klime, čije 1903. godine dr. Just i Hanaman su u Beču zaštitili specifičnosti omogućuju po- svoj prvi postupak za dobivanje volframovih žarnih sebnost i kvalitetu najpoznatijih niti (postupak supstitucije) patentom D. R. P. No. tradicionalnih drniških proizvoda 154262. – drniškog pršuta, vina, ovčjeg sira. Vodio je institut za ispitivanje materijala u tzv. Aeronautičkom Planinarsko odredište Promi- arsenalu u Beču, te bio generalni direktor Jugoslavenske industrije na, blizina rijeka Čikole i Krke, motora d.d. u Zagrebu. Bio je i glavni urednik “Arhiva za kemiju i franjevačkog samostana Viso- tehnologiju”. Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju. vac, te dijela nacionalnog parka Krka – Roškog Slapa čine poseb- (Voltino) Javor (gorski javor, Acer pseudo- no okruženje gradu Drnišu, te Javorska platanus) do 35 metara visoko šumsko drvo ga svojim srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i prirodnim sjevernog dijela Male Azije. Dolazi uglavnom ljepotama iz- u planinskim područjima. Krošnja mu je široko zaobljena, deblo dvajaju kao može doseći i debljinu preko 1 metar, obično je kratko i obraslo privlačnu crvenkastosmeđom korom koja se ljušti pločasto. Gorski javor je izletničku karakteristična vrsta bukovih šuma, a javlja se u svim tipovima bu- destinaciju. kovih i mješovitih šuma, izvan poplavnih područja, indicirajući u njima vlažnija mjesta. Odgovaraju mu mineralima bogata, srednje vlažna, na trajno mokra, rahla i humusna tla. List javora je simbol Kanade, i nalazi se na njenoj zastavi.

(StaraTrešnjevka) Lovran je grad duge i bogate prošlosti sa stogodišnjom tradicijom u Lovranska turizmu. Ime je dobio po lovoru (laurus nobilis) koji u izobilju raste u zimzelenim gajevima u mjestu i okolici. Od mjesta koja su se razvila na istočnim strmim padinama Učke, Lovran je najstarije naselje koje je izraslo neposredno uz obalu Liburni- je. Lovran je sačuvao svoju povijesnu jezgru srednjo- vjekovne urbane koncepcije. Stari grad je bio okružen obrambenim zidom i bastio- nima na čijim su temeljima i zidovima s vremenom izgrađene kuće.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 33 prijavi se na festival!

Naziv Trajanje Sinopsis

O autoru/autorici

Scenarij Režija Glavne uloge Kamera Montaža Kontakt Ime, prezime Ulica, broj Grad Telefon (mobitel) E-mail

Centar za kulturu Trešnjevka, za PSSST!, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb e-mail: [email protected] Prijavi se na POZNATI STANAR 13 pitanja za Peru Kvrgića

Danijela Rajković Fotografija: Jovan Kliska

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 35 POZNATI STANAR

Urnebesni smijeh publike kao stalni dio legendarnih Stilskih vježbi, rado gledana predstava U posjetu kod gospodina Greena, pisanje kolumni za Vijenac, zvijezda u Opatijskoj ulici slavnih, glumački poziv cijele obitelji, nizovi nagrada i priznanja – sve je to sastavni dio gotovo svakog intervjua s Perom Kvrgićem. U želji da se ne ponavljamo, radije smo od njega tražili promišljanja i iskrene stavove o raznim stvarima koje nam život znače: onima malima i velikima.

36 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 POZNATI STANAR

Idoli i uzori Monogamija Sa svojih 25 godina, to su bili Da. Monogaman sam tip. U tom ljudi poput Dujišina. Danas... da- sam pogledu pravi kršćanin, ha... nas sam ohlađen od bilo kakvih ha. uzora. Gluma – čari i jadi Novac Čari: vanjski uspjeh, ispunjenje i Volim zaraditi da bi se mo- spektakl. A ako glumac ne uspije, glo živjeti pristojno. Premda, često upada u veliki jad iza kojeg ha... ha... igram popriličan broj obično slijedi alkohol. Jer, glum- škrtaca kojima je novac sve i sva. ci su ljudi koji neizmjerno vole Novac je idol u našem društvu raditi a istovremeno puno ovise bez uzora i tome se ne pruža go- o sreći i okolnostima koje trebaju tovo nikakav otpor. Moj osobni dovesti do pravog trenutka i pra- otpor protiv te nezdrave idolatri- ve uloge, a time i uspjeha. je jest zadržati svoj integritet na način da radim svoj posao i odbi- Grad u kojem živimo jam angažmane u TV-serijama. To je Zagreb zagušen smogom i prometom predstavljajući lažnu Starenje metropolu. Sve se slijeva u Sama po sebi nesreća i često Zagreb... ne razumijem, postoje i ponižavajuća. Kineski je mudrac Rijeka, Split i Osijek. Nekada se rekao: Živjeti iznad sedamdesete jasno mogao prepoznati mentali- je povlastica. Ne znam jesam li tet grada, taj neki gospodski štih. ja tu povlasticu zaslužio. A sada, puno prostaštva, često Književnost i nacionalnog ekstremizma uz Uvijek klasičari: Čehov, Dosto- osjećaj besperspektivnosti. jevski, Krleža. Naš kvart Uspjeh Nekada je Trešnjevka bila mala. Uzbuđenje uspjeha čovjeka Vidim kako se pretvara u ma- može dovesti do toga da potpu- li grad, a neke osebujnosti ne no pogubi konce. Važno je imati primjećujem. odmak i zadržati kritički stav. Što u ovome našem svijetu ide Sâm sam osoba koja stalno sum- nizbrdo nja u mogućnost da bude glumac Zagađenje među ljudima, i to me prisiljava da... zagađenje našeg planeta. Čini mi Hedonizam se da vlada posvemašnja amo- Skroman sam i uvijek uživam ralnost i atmosfera bezdušja. s osjećajem za mjeru. Uživam Fizička privlačnost i seks u trenu: zbog toga što sam živ, zbog lijepog vremena ili pri sus- Svjestan sam svoje retu s publikom koja dobro prima neprivlačnosti. Nisam poput predstavu. jednog dragog kolege koji je vješto izvlačio kapital iz svoje Religija i vjera neprivlačnosti. Curama se ud- Nisam religiozan iako iznimno varao s Ružan sam, smilujte mi poštujem tuđu vjeru. Agnostik se. Nevjerojatno koliko ih je palo sam. na to.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 37 KULTURNO-DRUŠTVENE KRONIKE

Priredili: Maja Cvek i Cekate Namijenjena djeci od vrtićkog uzrasta do 4. razreda osnovne škole, u siječnju je premijerno izvedena predstava za djecu Grašak na zrnu kral- jevne u Ceka-

Fotografije: arhiva CEKATE teovom Teatru na Trešnjevci, u režiji udruge Tvornica lutaka. Publika (mala, a i ona velika u pratnji) bila je oduševljena dobro poznatom pričom, ovaj put ispričanom s aspekta maloga graška.

U posljednjem tjednu siječnja, u Knjižnici «Tin Ujević» postavljena je izložba pod nazivom “Bočice nade” internetskog foruma “Radionica snova”. Članice organizacije RADIONI- CA SNOVA koja se bavi raznim kreativnim hobijima, prema primjeru iz SAD-a, pokrenule su akciju ukazivanja pažnje djeci oboljele od malignih bolesti. Bočice, koje ostaju prazne nakon upotrebljenog lijeka, ukrašene polimernom masom s veselim i zanimljivim uzorcima i bojama, podijeljene su djeci, a unutar svake, nalazi se napisana poruka. Ove utješno-vesele bočice bile su podijeljene povodom Nacionalnog dana djeteta oboljelog od malignih bolesti (15. veljače 2008.), na onkološkim odjeli- ma bolnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Ostaje nada da će ova akcija bar malo razveseliti oboljelu djecu i potaknuti na realizaciju sličnih akcija ubuduće.

U Crkvi Marije Pomoćnice na Knežiji održan je VII. Festival duhovne glazbe DON BOSCO FEST 2008. Nakon pozdrav- nog govora provincijala don Ive Marjanovića u prepunoj crkvi, i ove se godine oko 200 mladih izvođača iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije pridružilo prosla- vi blagdana don Bosca, oca i učitelja mladih.

38 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 KULTURNO-DRUŠTVENE KRONIKE

Kostimirani Zagrepčani svih uzrasta za- bavljali su se na petom Fašniku, održanom početkom veljače na Cvjetnom trgu. Tradi- ciju zagrebačkih plesnih balova za vrijeme Fašnika na velikoj su pozornici oživjeli plesači Plemićke mladeži, Plesnog centra Zagreb i Plesnog kluba Step by Step. Održano je i natjecanje malih plesača, a najbolji par osvojio je nagradu Turbo limača. U večernjim satima, usprkos kiši, održana je Trka na prstenac, igra slična Sinjskoj alki koja se u Zagrebu za vrijeme poklada trčala s prekidima od 17. stoljeća.

8. trešnjevački dječji karneval u veljači je ispunio veliku dvoranu Cekatea koju su do posljednje- ga mjesta zauzele vile, princeze, prinčevi, ninja kornjače, gusari i mnogi drugi likovi iz bajki. U pro- gramu su sudjelovali mali pjevači Dječjeg zbora Loptice i njihova voditeljica Jasna Doležal, a poma- gali su i klaunovi i mađioničari iz Harlekina, te plesači Plesnog studija Lepeza VV. Kao i svake godine, Večernju publiku zabavljale su zagrebačke bilo je puno prijava u nekoliko mažoretkinje i KUD Oštrc iz Samobora, a kategorija, tako da su najkreativ- Fašnik je završio koncertom grupe St!llness. nija, najoriginalnija, najsmješnija, Kao što je običaj, Zagrepčani su spalili najstrašnija i naj-eko maska dobile fašnika – Pandorinu kutiju kapitala i na trenu- bogate nagrade koje su osigurali tak oslobodili građane svih nevolja suvreme- Turbo limač, Algoritam, Menart i nog društva. Hit Records.

Skupina «Cirkus vjetra» uprizorila je 8. i niti izuzetno široki frekvencijski 9. veljače u TNT-u Priču puno priča – ek- spektar i auditornim iluzijama sperimentalnu kombinaciju predstave i ostvariti dojam jednog cijelog didgeridoo koncerta koja stvara dojam nevidljivog orkestra. Dva svi- trodimenzionalne glazbe. Scenski ele- jeta u jednoj sobi – Stinkirum, menti apstraktnog krajolika, šume put kroz Zemlju – Manda- vrlo osebujnih cijevi-instrumena- la, misli u tamnici uma ta te ineraktivni video zajedno sa – Labirint, strah od praz- sviračem/glumcem stopili su se ne sobe – Demoni, samo u jedinstvenu glazbenu priču. su neke od ispričanih priča Didgeridoo je najstariji i najjed- povezane glavnim akte- nostavniji puhački instrument na rom predstave – vjet- svijetu – sastoji se od jedne (drve- rom, koji simbolizi- ne) cijevi, i suprotno očekivanju, sposo- ra pokretačku snagu ban je u simbiozi s ljudskim tijelom ispu- svega što jest.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 39 KULTURNO-DRUŠTVENE KRONIKE

Projekt Galerije Modulor „Što ima u gradu?“ je u veljači i ožujku kroz neformalnu edukaciju omogućio upoznavanje mladih s aktualnim događanjima u muzejima i ga- lerijama grada. Organiziranim

Povodom obilježavanja Valentinova, Pivnica Medvedgrad u knjižnici Knežija održana je već obilascima aktualnih likovnih tradicionalna večer ljubavne poezi- pivo vlastite proizvodnje i bogata događanja kulturnih institucija je pjesnikinje Maje Cvek pod nazi- (izložba Chagalla u Klovićevim vom “Nek’ ostanu odškrinuta vrata”. dvorima i Net-kulturni centar Pjesnikinja je sama prezentirala svoje ponuda domaćih pivničkih jela Mama) projekt proširuje obra- pjesme, neke iz već objavljenih zbirki, zovanje i informiranost mladih kao i svoje nove pjesme. Kao gošće na području likovne kulture, nastupile su slikarica Đurđica Jakovac- a kroz edukaciju radioničkog Vitorović s izložbom cvjetnih akvare- tipa pridonosi razvoju estetskih la te mlada violončelistica Nikolina osobina, analitičkog promatranja Tičinović koja je održala kratki kon- i oblikovnog mišljenja te razvija cert. Tribine na kojima su zastupljene kreativnost. različite vrste umjetnosti, kao npr. poezija, slikarstvo i glazba, u knjižnici Knežija nisu rijetkost i uvijek su dobro posjećene.

Galeriji Modulor je 27. ožujka otvorena izložba TONI BEŠLIĆ: ARHITEKTURA MIROSLAVA GENGA. Na arhitek- tonskoj je sceni arhitekt Miroslav Geng prisutan već gotovo tri desetljeća. Njegov najnoviji rad, Kvaternikov trg – rezultat prve nagrade na arhitektonskome natječaju iz 1997. godine – nalazi se pred završetkom. Opuštena i neformalna atmosfera koja istodobno stvara i ugođaj uređenoga dnevnog boravka glavno je obilježje novouređenoga trga. Jedna od zanimljivosti trga bit će i čelično-staklena vertikala – svjetleći paralelopiped s različitim obavijestima emitiranih elektronskim zapisima. Trgovi kao pozornice života trebaju omogućiti širinu javnih aktivnosti. U tome smislu, Gengovo rješenje predviđa spajanje središnje plohe trga s pločnikom na zapadnoj strani u jedinstvenu pješačku zonu. Osim toga, projekt bi trebao značiti i početak uređenja zapuštenih zagrebačkih prostora.

40 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 sponzorirani prilog A GDJE RUČAMO

Pivnica Medvedgrad pivo vlastite proizvodnje i bogata ponuda domaćih pivničkih jela ivnica Medvedgrad u Adžijinoj 16 najprije privlači pažnju svojom autentičnom vanjštinom (nekadašnji Samoborček), i odlično Psmještenom vrtnom terasom punom zelenila. Interijeri odišu naglašenim ambijentom stare europske pivnice s prepoznatljivim hra- stovim namještajem, zaštitnim znakom pivnice Medvedgrad. Ova pivnica već više od desetljeća proizvodi svoje pivo, prirod- no i čisto, bez konzervansa, tradicionalnim načinima pripremanja i poetičnih naziva kao što su Zlatni medvjed, Mrki medvjed, Crna kralji- ca, Dva klasa ili Grička vještica. 19. studenoga 1996. godine u pivnici je osnovan prvi hrvatski Klub ljubitelja piva s ciljem promicanja višestoljetne europske tradicije proizvodnje i kulture ispijanja piva, a učlanjenjem svaki član dobiva kriglu s brojem, pretinac za kriglu, te člansku iskaznicu s kojom se ostvaruju razne pogodnosti. Pivnica Medvedgrad, osim kvalitetnim pivom vlastite proizvodnje, goste privlači i bogatom ponudom domaćih pivničkih jela po pristupačnim cijenama, pa nećete pogriješiti ako primjerice uz ob- vezatnu čvarkušu odaberete zagorsku juhu, pivničke kobasice s resta- nim krumpirom i šampinjonima na žaru. Dobar vam tek pri ponovnom odlasku u Pivnicu Medvedgrad! Ugodan pivnički ambijent, znana pivnička jela, te pet vrsta čistog, pri- rodnog piva vlastite proizvodnje, karakteristike su koje povezuju pivnice Medvedgrad: Medvedgrad u Adžijinoj, Mali Medo u Tkalčićevoj, Medvedgrad u Samoborskoj, Mali Medo u Samoboru i Medvedgrad u Mokricama-Oroslavje.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 41 OD PLACA DO STOLA

Grah trešnjevac na varivo

SASTOJCI 40-60 dag PRIPREMA graha trešnjevca Oprani grah prokuhajte na 10-15 minuta. par kobasica ili Ocijedite. komad špeka Stavite grah u novu vodu (dva prsta iznad graha), a onda dodajte narezanu mrkvu, celer, peršin, kobasice, žličicu soli i luk 1 kriška celera (prethodno isjeckan i prodinstan na ulju, na laganom, na ploči): 4 veće mrkve sve ste to pripremili - nasjeckali i propirjali - i dok se grah prvi 1 veći korijen peršina put kuhao. 1 glavica luka Grah kuhajte na ploči, a kad zakuha, plamen smanjite na najs- 1 žličica soli labije. ZA PIRJANJE Nakon sat vremena probajte grah. Kuhajte još otprilike sat vremena, dok grah ne omekša. 1 glavica luka Za veliko finale pripremite zapršku: na ulju propirjajte luk (na 2-3 češnja laganom, na ploči). Dodajte sitno sjeckani (nožem, ne sjec- češnjaka kalicom!) češnjak. Maknite s vatre, dodajte žlicu Vegete, 2 ulje žličice ljute paprike, 1/2 žličice papra, podlijte juhom od graha crvena paprika (ljuta) (2-3 šeflje) pa vratite na vatru i lagano prokuhajte (uz stalno papar miješanje). Dobiveni umak dodajte u grah. Dodajte lovorov list i sitno sjec- kane listiće peršina. Kuhajte još nekoliko minuta.

42 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 DOGAĐANJA ZA NEUMORNE

Priredila: Jelena Dropulić Gola glazba: Mildreds 11. 4., petak, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb Grupa poznatih hrvatskih i slovenskih glazbenika koji njeguju poseban zvuk (članovi: Astrid Kuljanić, Uros Rakovec, Ziga Golob, Kruno Levačić, Blaž Celarec) u novinskim se napisima često spominje kao “savršena ritam sekcija” a njihov repertoar čine originalne skladbe članova uz domaće i strane standarde interpretirane na prepoznatljiv način. Bombonijera za glazbene sladokusce.

3. Vip INmusic festival: Nick Cave and The Bad Seeds, 3. 6., Otok hrvatske mladeži, Jarun 3. Vip INmusic festival 4. 6., srijeda, Otok hrvatske mladeži, Elemental Jarun 22. 4., utorak, Aquarius klub, Zagreb

Carmen - Monumentalna opera, 22. 4., utorak, 20:00 sati, Dom sportova Ova je opera igra strasti i slobode koju režira Yekta Kara, Hazmat Modine, dugogodišnji direktor Istanbulske 4. 5., nedjelja, Aquarius klub opere. Poznati zvukovi Georgesa Jedan od najoriginalnijih Bizeta u vrhunskoj produkciji, njujorških bendova očarava nezaboravne masovne scene i rustičnim i dionizijanskim blue- Carmenina senzualnost dovolj- som, reggaeom, klezmer, country ni su razlozi za vaše mjesto u i gypsy ofarbanom glazbom. Ne publici. propustiti! Cijena ulaznice: 250 do 350 kn.

Mark Knopfler, 9. 6., ponedjeljak, Dom sportova, cijena ulaznice 215 do 310 kn Nakon gotovo 20 godina čekanja, Mark Knopfler, frontmen velikih Dire Straitsa, nastupa povodom predstavljanja novog albuma Kill to Get Crimson. Prema želji izvođača, sva mjesta u Domu sportova bit će sjedeća i numerirana. Cijene ulaznica kreću se od 215 do 310 kn.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 43 SVI VAN ZA VIKEND!

Viteški turnir, 14.06., Gornja Stubica, Muzej seljačkih buna Odgovarajuća scenogra- fija dočarava povratak u prošlost kako bi posjetitelji mogli iskusiti Jurjevo 22.4. Kloštar Ivanić srednji vijek uz Slikovit pučki običaj je u narodu prihvaćen kao pravi viteške plesove, početak proljeća pa otud i izreka Nema proljeća do Ju- demonstraci- rjeva dana: Sv. Juraj zaštitnik je zemlje, usjeva, zelenila je tradicijs- i stoke. kih obrta, U Zagrebačkoj županiji najpoznatije je “Turopoljsko natjecanja u Jurjevo“. Jurjevske svečanosti počinju svetom misom u streličarstvu crkvi Sv. Jurja u Odri, a nastavljaju se pučkim veselicama , upoz- u Hrašću, Gradićima, Donjoj Lomnici i Velikoj Gorici. navanju s Središnji događaj je ispred starog grada Lukavca gdje se oružjem i uz pjesmu, ples i veliki krijes okupi mnogo posjetilaca. opremom srednjeg vi- jeka. Također popratna događanja uključuju 4. dani samoborskih kremšnita, svibanj, Samobor lutkar- «One takve moraju biti, samo ovak pjenaste i tople su prave samoborske»; ske pučke česti razlog zbog koje već generacije stanovnika Zagreba i okolice, rado predstave i mu- dolaze u Samobor. Stoga nije ni čudo da su čelni ljudi Samoborfesta odlučili i zejske radionice i ove godine organizi- rati manifestaciju i nastaviti tradiciju slavljenja igraonice za djecu. kremšnite kao prepoznatljive delicije.

Dan plemstva 18.06., Zaprešić Tradicionalna cjelodnevna priredba koja oživi kompleks Novih dvora Jelačićevih u Zaprešiću uz kostimografiju, plesove, teksto- ve i ugođaj s kraja 19. i početka 20. st. Motiv događanja je očuvanje uspomene na hrvatskog bana Jo- StreetART, 15.06., 22.06., & sipa Jelačića i kompleks Novih dvora Jelačićevih. 28.06., Sveta Nedelja Uobičajeno je da posjetitelje dočekuju kostimirani članovi Svetonedeljsko kulturno udruge, vode ih u razgledavanje Novih dvora ili na čaj s gro- ljeto odvija se na Trgu ficama. A.Starčevića, a posjetitelji Živeći u okruženju prekrasnih starih plemenitaških zdanja, mogu uživati u izložbama, gledajući s tugom njihovo propadanje, organizatori djeluju kao radionicama, večerima apel za spas hrvatske baštine. poezije, glazbe i plesa.

44 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 Zabilješke buntovnika s razlogom KOLUMNA Tko su naši skvoteri: gradski štakori, milijarderi duha ili ljudi koji djeluju kada protestiranje i peticije više ništa ne znače? Marko Rančić

sjeni dinamitnih tema skloni smo ignorirati pi- poziva, kada je sve bilo gotovo, a skvot u potpunosti tanja, događaje i stvari koje možda u građana uništen. Ubrzo je uslijedilo skvotiranje bivšeg tiskar- U ne polučuju zlurado naslađivanje (kao bizar- skog skladišta u Zagrebačkoj ulici. Kolektiv ‘’Mreža no popularna i besmislena saga Pokos-Radeljak) ili društvene solidarnosti’’ unutar skvotiranog prostora čuđenje (kao predstojeća i nevjerojatna devastacija uspostavio je besplatni dućan, a planirali su i postaviti Cvjetnog trga usprkos jasnom i glasnom protivljenju kuhinju pod nazivom ‘’Hrana, a Ne oružje’’ otvorenu građana), ali tu su. Stalno prisutne, tihe i nenamet- za sve koji si ne mogu priuštiti plaćeni obrok. Željeli ljive. Kao primjerice prazne, neiskorištene prostorije su napraviti mjesni centar u kojem bi ljudi mogli bes- i zgrade koje vape za smislom i obnovom. Njihova platno zadovoljavati neke od svojih potreba: popiti namjena je nejasna, stanje u kojemu se nalaze očajno, besplatan čaj ili kavu, zamijeniti odjeću i ostala do- odgovorne institucije šute, a mediji se ne trude dosl- bra, izmijeniti iskustva i znanje kroz radionice, raz- jedno istraživati. Da, čeka se da pojedinim lokacijama govore, prezentacije u kojima bi svatko mogao sud- poraste vrijednost ili da zgrade propadnu do mjere ka- jelovati. Skvoteri su sami očistili napušteni prostor, da je rušenje jedino što je moguće učiniti. skupili staru odjecu, obuću i posuđe. Htjeli su pomoći Mnogi takvi napušteni i zanemareni prostori nala- ljudima, no nažalost, prostor je zaživio samo na 10 ze se upravo u našem kvartu. Kad budete prolazili dana, sve dok policija ponovno nije zatvorila skvot. pored scene rušenja nekog derutnog skladišta, stare Izdignimo se na trenutak iznad rasprave legalizma tvornice ili trošne kućice, bit će onih koji će se tome i uđimo u raspravu tipa dobro-loše, korisno-štetno, oduprijeti. Čini se da bogati investitori nisu jedini koji ispravno-neetično. Pa se u tom duhu zapitajmo: Kakve znaju da rušenje stoljetnih zidova i uklanjanje štakora to interese imaju Grad i policija u uništavanju ovakvih ne mora biti jedino rješenje… sadržaja? Boje li se možda onih ko- Znate li što se nalazi iza glomaz- ji misle svojom glavom i ne slažu Termin squatting, prvi se nih metalnih vrata u Adžijinoj ili iza se sa svim što nam serviraju gradski put pojavio u britanskim koloni- živice u Horvaćanskoj na Knežiji? oci i investitori sumnjive etike? Jeste li čuli za skvotere? Radi se o jama početkom 19. stoljeća, a označavao je nezakonito naselja- Svakih nekoliko tjedana, u nekoj osobama koje bespravno useljavaju u vanje krunske zemlje. Kolonizaci- napuštenoj zgradi skvoteri organizi- neki napušteni prostor htijući skrenu- jom Australije velik broj doseljeni- raju svoje akcije, od dijeljenja hrane ti pozornost na problem i potaknuti ka bez dozvole se naseljavao na beskućnicima i svim gladnima pa odgovorne na akciju ili jednostavno zemlju u vlasništvu države. Kasnije sve do odličnih tuluma i koncerata. uzeti stvar u svoje ruke te iskoristi- se skvotiranje veže uz aktivizam i Začudo, najčešće sve završava do- ti zanemarene potencijale. Bolje od poseban buntovnički stil života. laskom policije, no ustrajni skvote- truljenja, jeftinije od rušenja. ri svojim djelovanjem velikodušno Vila Kiseljak na Knežiji trenut- donose dobrobit većem broju ljudi no je jedini aktivni skvot u Zagrebu. Stara, napuštena nego što će to učiniti neki poslovni prostor. kuća koju je skvoterima ustupio njezin vlasnik, poz- nata je mnogim skvoterima strancima koji prolaze Skvotiranje je samo jedan od načina koji ukazuju kroz Zagreb. Tu se može prespavati ili čak živjeti ne- na problem špekulacije i na neiskorištenost potenci- ko vrijeme. Šest mladih Francuza koji putuju Europom jalnih društvenih ili stambenih dobara, ali su skvoteri u starom kombiju nedavno je odabralo ovaj smještaj u trenutno jedini koji doslovno uzimaju stvar u svoje ru- dobrom društvu stalnih stanara. ke kada protestiranje i peticije nemaju ama baš nikak- vu težinu. U Zagrebu je u više navrata postojalo nekoliko skvotova, između ostalih i onaj u Adžijinoj ulici. Taj Čini se da je demokracija dobila neko novo zna skvot je iseljen i uništen u napadu skinheadsa, no po- čenje. U školi nas uče da je to volja većine, a zapra licija nije reagirala iako im je stanica udaljena jedva vo ta većina biva kažnjavana kada uzima ono što joj deset minuta hoda. Pojavili su se tek tri sata nakon pripada.

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 45 Ce_ka_te NAJAVLJUJE

proljeće u Ce_ka_te-u

TREPS – Trešnjevačka plesna scena Vokal škola Gertruda Munitić 5. susreti plesnih grupa za djecu i mlade ožujak – svibanj, Ce_ka_te 18. – 20. 4. i 25. – 27.4 .2008. Ce_ka_te pripreme za Akademiju ulaz: 10,00 kn upisnina: 200 kn/mj. Svjetski dan plesa Info: 30 27 411, [email protected] 29. 4. 2008 Ce_ka_te Likovne radionice Treps festival Naslikaj pismo prijatelju 17. 5. 2008 Ce_ka_te, za djecu i mlade 5., 12., 19., 26. travnja, od 10:00 do 13:00 sati Ulaz: 10,00 kn 10., 17., 24., 31. svibnja od 10:00 do 13:00 sati Cvjetni korzo za djecu (pred)školskog uzrasta 7. i 14. lipnja od 10:00 do 13:00 sati pozdrav proljeću: pjevanje, ples, radionice djeca školskog uzrasta, gratis vezane uz prirodu, gradu za rođendan osunčano dvorište Ce_ka_te-a kraj svibnja, Park Stara Trešnjevka Oslikavanje i puštanje zmajeva Info: 30 24 247, [email protected] 12. i 19. 4. oslikavanje, Ce_ka_te 17. 5. puštanje, Savski nasip Zagrebački glazbeni podij djeca školskog uzrasta, gratis 9. natjecanje pjevačkih zborova info: [email protected] 2. – 4. 5. 2008. Hrvatski glazbeni zavod, Gundulićeva 6 TNT – Teatar na Trešnjevci ulaz: 25,00 kn Premijera komedije kazališne info: tel: 3014 644 , [email protected] skupine Pentravci

46 Glas Trešnjevke, proljeće 2008 Ce_ka_te NAJAVLJUJE

Ce_ka_te-u

travanj Ce_ka_te ulaz: 20,00 kn info: ‘:36 95 457, :[email protected]

Urbana kultura Idemo Trešnjevka, predavanje i koncert 26. 4. i 24. 5. Ce_ka_te ulaz: 10,00 kn info: 36 95 457, [email protected] Tečaj filma: Postani Hitchcock Multikulturalizam, projekt travanj, Ce_ka_te, svibanj – lipanj, PU Trešnjevka upisnina: 800,00 kn info: 30 14 644 info: 30 14 644

Radionice (stalni program) Manifestacije Ljetne radionice za djecu školskog uzrasta Dani Centara za kulturu 30. 6. do 25. 7., Ce_ka_te i kraj svibnja, Cvjetni trg DK Prečko, gratis Info: ‘:30 27 411, : [email protected] info: 38 65 806 Svjetski dani Film i video Pssst! Kreće natječaj za festival 18. i 21. 4., 21. 6. Ce_ka_te, lipanj, Ce_ka_te , www.cekate.hr, gratis DK Prečko, Cvjetni trg info: 30 27 411, : [email protected] info: 30 14 644

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 47