DOCSLIB.ORG

Općina Oprtalj (Projekt CRORURIS)

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Općina Oprtalj (Projekt CRORURIS) Studija slučaja – Općina Oprtalj (Projekt CRORURIS) 1. Geografski položaj Današnja Općina Oprtalj konstituirana je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj krajem 1992. (NN 90/92), a formirana 1993. godine. Tradicionalno, od 1975. pa sve do 1992. taj je prostor bio podijeljen na dvije općine (Buje i Buzet). Naime, Općina Oprtalj jedina je jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji koja je nastala iz dviju bivših općina. Iz Općine Buje pripalo joj je devet naselja (Čepić, Oprtalj, Sveta Lucija, Sveti Ivan, Šorgi, Vižintini, Vižintini Vrhi, Zrenj i Žnjidarići) te iz Općine Buzet sedam naselja (Bencani, Golubići, Gradinje, Ipši, Krajići, Livade i Pirelići). Tradicionalni nazivi Bujština i Buzeština kao i oni koji iz njih proizlaze (npr. Gornja Bujština) formirali su se upravo prema sjedištima tadašnjih općina te su do danas ostali sačuvani. Površina općine iznosi 60,239 km2. Sa 850 stanovnika prilikom Popisa 2011. gustoća naseljenosti iznosila je 14,1 st/km2. Općina se u morfološkom smislu sastoji od dva osnovna dijela. Na središnjem dijelu je krški dio pokriven crvenicom, a na južnom dijelu prema rijeci Mirni flišni dio. Najsjeverniji flišni dio čine brežuljci odvojeni dolinama povremenih vodenih tokova iz Slovenije. Centralni ravničarski dio s vrtačama lokalno stanovništvo dodatno dijeli na tri dijela: Donji kras, Gornji kras i Zrenjski kras, a južni, flišni dio nazivaju Oprtaljska brda ili samo Brda. Centralni dio pokriven je crvenicom i smeđim tlom na vapnencu, dok se u najsjevernijem flišnom dijelu izmjenjuju rendzina i regosol. Flišni dio izmjenično tvore lapori i pješčenjaci čija je značajka, za razliku od crvenice, vododrživost. Područje općine možemo tako podijeliti na: 1) pravo flišno područje na sjeveru (otprilike od zamišljene linije Zrenj – Čepić do granice sa Slovenijom na sjeveru), 2) vapnenačka zaravan (dio tzv. istarske ploče, obuhvaća središnji dio), 3) prijelazna zona vapnenačkog krša u fliš, 4) aluvijalni teren (dolina rijeke Mirne). Sl. 1. Tipični agrarni pejzaž na flišnom području kojeg karakteriziraju terase kao način svladavanja nagiba (snimio: I. Zupanc) Višestoljetna prilagodba gospodarskom iskorištavanju zemlje odrazila se i u agrarnom kulturnom pejzažu. Flišni dio, zbog nagiba terena karakteriziraju terasaste poljoprivredne površine (ugl. masline i vinova loza). S druge strane, centralni viši dio tradicionalno je bio pogodniji za stočarstvo. Na kontaktu te dvije mikro cjeline, logično se formiralo središnje naselje koje okuplja ta prostor – Oprtalj. Najviši vrh u Općini je Veliki Repavac (492 m. n. m.) kod sela Markovići, a ističu se još Pećoc (480 m), Sv. Jeronim (474 m) i Glavica (460 m) kod Zrenja te Čerešnjevec (457 m) i Zelenac (454 m) kod Čepića, Kukuj (458 m) kod Markovića. Na južnom dijelu općine najviši vrhovi su Sv. Jelena (421 m) i Aramanja (416 m). Najviše naselje je Zrenj (468 m), dok su Livade u dolini rijeke Mirne na 12 m. n. m. Sl. 2. Dio vapnenačke zaravni kod Zrenja s vidljivim oranicama (crvenica na vapnencu) (snimio: I. Zupanc) Područje Općine Oprtalj gotovo u cijelosti pripada Köppenovom tipu Cf (umjereno topla vlažna klima) tj. podtipu Cfb čija je obilježje: umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom. Tek mali uski dio na jugu uz rijeku Mirnu (termički utjecaj niske riječne doline) zbog utjecaja Jadranskog mora i niže nadmorske visine koja omogućava prodor vrućeg pojasa pripada podtipu Cfa (umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom). Gotovo cijelo područje općine pripada slivu rijeke Mirne. Među povremenim potocima ističe se zapadno od Oprtlja Mlinski potok čije područje stanovništvo naziva Potoki. U sjevernom flišnom području najviše je bujičnih tokova, dok ih je u prijelaznoj zoni vapnenačkog krša u fliš nešto manja, a u vapnenačkoj zaravni ih naravno nema. Južnu granicu općine čini srednji tok Mirne, tzv. Stara Mirna kojom je rijeka tekla prije regulacije iz 1972. kada je kanalizirana južno od današnje prometnice Buzet – Ponte Porton (tzv. Nova Mirna). Šumska vegetacija i raznolike sastojine vrlo su bujni. Glavne vrste prirodnih sastojina su: sastojina hrasta medunca i bijelog graba, sastojina hrasta medunca i crnog graba, bukove sastojine, sastojine pitomog kestena i sastojina hrasta lužnjaka. Osim ovih prirodnih sastojina, antropogenim utjecajem uneseni su alepski, obični i crni bor, bagrem, divlji kesten, klonova topola, močvarni taksodij, čempres (Galo, 2009). Posebnost vegetacije Motovunske šume predstavlja zajednica hrasta lužnjaka i poljskog jasena odnosno hrasta lužnjaka i običnog graba (submediteranski). Sl. 3. Pitomi kesten – jedna od glavnih vrsti na području općine (snimio: I. Zupanc) Područje vapnenačke zaravni tradicionalno je bilo usmjereno na ovčarstvo pa postoji mogućnost obnavljanja te tradicije. Na takvim osnovama moguć je daljnji razvoj seoskog turizma. Motovunska šuma u dijelu svog donjeg toka (na području općine od Istarskih Toplica do Mlinskog potoka) stanište je bijelog tartufa (Tuber magnatum pico) kojeg ima i drugdje. Upravo na toj posebnosti općina gradi svoju prepoznatljivost (Livade = centar svijet tartufa). Bogatstvo vode i šume uvjetuje i bogatstvo faune što pogoduje lovu i lovnom turizmu. Termalni izvor sumporne vode koja sadrži prirodnu radijaciju faktor je lokacije lječilišta Istarske Toplice (lječilišni turizam). 2. Prirodno-geografska obilježja kao razvojni resursi i ograničenja Opisana prirodno-geografska obilježja općine pogodna su razvoj poljoprivrede. Prije svega mediteranskih kultura (masline i vinova loza) koje imaju tradiciju na ovom području. Pri tome mogu čak i napuštene lokacije poljoprivrednih kultura poslužiti kao indikator uspijevanja (smrzavanje). Flišno područje na sjeveru, predisponirano je za uzgoj krupne stoke (krave), a vapnenačka zaravan za ovčarstvo. Nadalje, područje općine zbog obilja vode i pogodnog tla raspolaže s površinama pogodnim za šumsko gospodarenje. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. površina šumskog zemljišta iznosila je 207,36 ha. Također, prirodno stanište bijelog tartufa u Motovunskoj šumi, ali i u sjevernoj flišnoj zoni dio je resursa koji omogućuje proizvodnju, trgovinu i turizam utemeljen na ovom prirodnom resursu. Osim sektora poljoprivrede, područje općine zbog očuvane prirode, atraktivnog pejzaža i termalnog izvora predisponirano je za razvoj alternativnih ili selektivnih oblika (vrsta) turizma (npr. seoski turizam (agroturizam), ekoturizam, lovni turizam, sportski (rekreacijski) turizam, zdravstveni turizam). Na području vapnenačke zaravni postoje dva kamenoloma od kojih se jedan trenutno eksploatira za potrebe građevinarstva. 3. Osvrt na demogeografska i socijalno-ekonomska obilježja 3.1.1. Demogeografska obilježja 3.1.1.1. Kretanje stanovništva 1857.-2011. Demografski razvoj na području današnje Općine Oprtalj u proteklih 150 godina obilježen je dvjema osnovnim fazama. Od 1869. godine (3896 stan.) kada možemo svesti broj stanovnika na današnji obuhvat pa sve do 1921., broj stanovnika se uglavnom povećavao (izuzetak je razdoblje 1869.-1880.). Tako da je među promatranim popisnim godinama, 1921. zabilježen populacijski maksimum kada je ovdje živjelo 4524 stanovnika. Nakon toga, konstantan proces je depopulacija. Očekivano, najveće smanjenje je zabilježeno nakon Drugog svjetskog rata (1931.-1948.) –687. Nakon toga do 1953. smanjenje je iznosilo dodatnih 607 stanovnika, te radi iseljavanja prvenstveno talijanskog stanovništva (optanti i ilegalni emigranti) u sklopu tzv. istarskog egzodusa 942 stanovnika (1953.-1961.). Do Popisa 1971. za još 687 stanovnika smanjena je populacija u Općini Oprtalj. Prema posljednjem Popisu 2011. u Općini je popisano svega 850 stanovnika. Tab. 1. Kretanje broja stanovnika Općine Oprtalj 1857.-2011. Godina Broj stanovnika Indeks promjene 1857. – – 1869. 3896 – 1880. 3820 98,0 1890. 4102 107,4 1900. 4137 100,9 1910. 4491 108,6 1921. 4524 100,7 1931. 4382 96,9 1948. 3695 84,3 1953. 3088 83,6 1961. 2220 71,9 1971. 1500 67,6 1981. 1255 83,7 1991. 1109 88,4 2001. 981 88,5 2011. 850 86,6 Izvor: Zupanc, 2009; Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr. 3.1.1.2. Dobno-spolna struktura stanovništva Dobno-spolnu strukturu stanovništva možemo promatrati najprije odvojeno, a potom i zajedno s obzirom da su one usko povezane i čine temeljne strukture neke populacije. Struktura stanovništva prema spolu vrlo je jednostavna struktura. Pokazuje nam odnos muškog i ženskog kontingenta u ukupnoj populaciji. Najjednostavnije je taj odnos izraziti postotnim udjelima muškog i/ili ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu. Osim u prvog razmatranom popisu iz 1961. Kada je bilo nešto više muškog stanovništva (50,7%), u sva tri posljednja popisa prevladava žensko stanovništvu, a karakteristika je da se taj udio smanjuje 1991. = 53,4%, 2001. = 51,8% i 2011. = 50,6%). Tab. 2. Struktura stanovništva prema spolu 1961., 1991., 2001. i 2011. Godina Ukupno Muški % Žene % 1961. 2220 1115 50,7 1095 49,3 1991. 1109 517 46,6 592 53,4 2001. 981 473 48,2 508 51,8 2011. 850 420 49,4 430 50,6 Izvor: Popis stanovništva 1961., Knjiga XI, Pol i starost: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1965.; Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Stanovništvo prema spolu i starosti, Dokumentacija 882, DZS, Zagreb, 1994.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001. godine, www.dzs.hr; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr. Najjednostavniji analitički pokazatelj dobne strukture određene populacije je njezina prosječna
Load more

Recommended publications
  • Saveurs D'istrie
    CROATIE Découverte 21 Circuit autotour 8 jours / 7 nuits Au départ de Pula Highlights Inclus Buje Buzet Novigrad Oprtalj 3 Pula et son amphithéâtre romain 3 Voiture de location durant 7 jours dès CHF 970.- Motovun 3 Découverte des villages 3 7 nuits avec petit déjeuner en Porec Pazin authentiques de l’Istrie verte hôtels 4* de charme 3 Chasse à la truffe dans un domaine 3 Chasse à la truffe en groupe Rabac Exemple de prix (basse saison), Barban familial 3 Dégustation de vins Rovinj par personne, base 2 participants Bale Labin 3 Rovinj et sa vieille ville romantique et d’huile d’olive en chambre double 3 Dégustation de vins et d’huile 3 Documentation de voyage d’olive Pula Saveurs d’Istrie Barban - Oprtalj/Buje - Novigrad - Bale Circuit autotour de/à Pula. Un itinéraire de l’Istrie verte à l’Istrie bleue, entre terre et mer, qui permet de découvrir l’essentiel de cette région et de ses saveurs. Jour 1 Pula / Barban (24 km) Jour 3 Barban / Gracisce / Pazin compagnie des chiens. Ensuite, Euphémie, le plus grand monument Prise en charge de votre voiture / Motovun / Oprtalj ou Buje déjeuner aux saveurs istriennes baroque d’Istrie. C’est également de location à l’aéroport. Ne pas (65 km) accompagné de vin produit par le point culminant de Rovinj avec manquer la vieille ville de Pula Journée dédiée à la découverte de vos hôtes. Après-midi libre pour une magnifique vue sur la ville et qui doit sa renommée à la beauté l’Istrie verte, région plus authentique flâner dans la région.
    [Show full text]
  • Krajnovic Gortan Rajko
    CULTURAL MANIFESTATION BASED ON RURAL TOURISM DEVELOPMENT- ISTRIAN EXAMPLE Aleksandra Krajnovi ćtel, Ph.D. Institute for Agriculture and Tourism – External Collaborator C. Hugues 8, 42 440 Pore č, Croatia Phone: +385 91 5465 536 E-mail address: [email protected] Ivana Paula Gortan-Carlin, M.Sc. Institute for Agriculture and Tourism Pore č – extern assistant „Department of Cakavian Assembly for Music“ Novigrad Podravska 23, 52466 Novigrad, Croatia Phone: +385 91 5247 555 E-mail address: [email protected] Mladen Rajko, Graduate Economist Institute for Agriculture and Tourism – External Collaborator C. Hugues 8, 42 440 Pore č, Croatia Phone: +385 91 1626 090 E-mail address: [email protected] Key words : Cultural Manifestation, Maintainable (Responsible) Tourism, Rural Tourism, Rural Tourist Destination 1. INTRODUCTION The competitiveness of Istrian rural areas as a tourism product is not satisfactory, as demonstrated by the stagnation of agritourism – the backbone of rural tourism – and the closing of farms, which has been occurring in recent years. The situation is even worse in some parts of Croatia. Increasing the competitiveness of rural tourism requires enhacing the recognizability of the rural destination. The best means to achieve this objective is "upgrading" agritourism – the basic product of rural tourism – with additional content. The above considerations lead to the following question: Which content is adequate for this type of tourism? This paper aims to show that cultural and entertainment events can contribute significantly to enhancing the basic product of rural tourism by conferring "added value" upon the destination. Cultural, entertainment, sports and other events can thus become an important factor in the sustainable development of tourism, especially in the valorisation of cultural heritage through tourism, thereby increasing the opportunities for its conservation, preservation and promotion, and addressing both tourists and the local population.
    [Show full text]
  • Abecedni Popis Župa I Naselja Porečke I Pulske Biskupije
    mr. sc. Jakov Jelinčić ABECEDNI POPIS ŽUPA I NASELJA POREČKE I PULSKE BISKUPIJE U svom dugogodišnjem radu u Državnom arhivu u Pazinu, posebno radeći na matičnim knjigama, rješavajući zahtjeve pojedinaca koji su se obraćali Arhivu za pomoć, bilo pisanim bilo usmenim putem, uočio sam da ljudi često ne znaju kojoj župi pripada određeno mjesto, selo ili zaselak, a bez tog saznanja ne može se, ili je vrlo teško, uz veliki gubitak vremena, doći do rezultata. Problem je i u činjenici da su mnoge župe u svojoj povijesti mijenjale teritorijalnu nadležnost, a neke su novoos- novane. Podaci u maticama za neke se novije župe nalaze u dvjema, pa čak i u trima župama. Ovaj Popis župa i kazalo naselja prema pripadnosti župama sačinio sam iz praktičnih razloga, radi lakšeg pronalaženja traženih podataka u matičnim knjigama. Kod popisa župa, uz svaku župu navodim kojem dekanatu ista pripada, a uz naselje navodim kojoj župi ono pripada. Ukoliko je neka župa ranije pripadala kojem od ukinutih dekanata (ranije ih je bilo dvanaest, a sada ih je devet) taj podatak bilježim unutar zagrada. Razmišljao sam kako riješiti pitanje mjesta i župa koje su mijenjale teritorijalnu nadležnost. Pokušao sam to na više načina, te sam na kraju odlučio uz svaku župu staviti u bilješci kada je župa osnovana, odnosno kada se prvi put spo- minje.1 Budući da su mnoga sela i zaseoci u svojoj povijesti bili u različitim župama, u popisu mjesta stavio sam samo današnju župu, a korisnik ovog Popisa lako će, na temelju popisa župa, vidjeti u kojim matičnim knjigama treba tražiti podatke o oso- bama s određenog područja.
    [Show full text]
  • Mjesto Za Dušu I Tijelo / Resort for the Body and Soul Erholung Fur Korper Und Seele / Resort Per Il Corpo E L'anima I/SLO
    Mjesto za dušu i tijelo / Resort for the body and soul Erholung fur korper und seele / Resort per il corpo e l'anima I/SLO RI ROVINJ Turistička zajednica Općine Oprtalj / Ente per il turismo del Comune di Portole / Oprtalj Tourist Office / BRIJUNI Touristikverband Der Gemeinde Oprtalj / 52428 Oprtalj, Matka Laginje 21 Tel/Fax: 052/644-077, 644-150 email: [email protected] PULA www.oprtalj.hr a 2 Sadržaj / Content / Indice /Inhalt/ Oprtalj 5 Čepić 19 Zrenj 22 Livade 26 RI Istarske toplice 35 Restorani, konobe, agroturizmi / Restaurants, konobas, agrotorismus / 38 Ristoranti, taverne, agroturismi Vino / Wine / Il Vino / Wein 41 Maslinova ulja / Olive oil / Olio d’oliva / Olivenöl 43 Med / Honey / Miele / Honig 44 Istarski specijaliteti – Trgovine / Istrian Specialities – Shops / Spezialità tipiche istriane - Negozii / Diverse 45 Istrische Spezialitäten – Handel Apartmani i sobe / Apartments and Rooms / Apartamenti e camere / Apartments 46 und Zimmer Kuće za odmor / Holiday Houses / Case vacanza / Ferienhäuser 49 3 a Vodič kroz oprtaljske ljepote / A Guide to Oprtalj Beauties / Guida attraverso le bellezze di Portole / Führung durch die Schönheiten von Oprtalj Upoznajte oprtaljski kraj istražujući bogatu povijest i ljepotu njegove HR sadašnjosti. Otkrijte čarobne brežuljke, čuvare spokojnog toka rijeke Mirne, njegove spomenike prošlosti i atraktivna kulturno-zabavna događanja. Uživajte u blagodatima koje ovaj kraj istom mjerom pruža Oprtalj / Portole svim svojim posjetiteljima. Smješten na 378 metara nadmorske visine, u sjeverozapadnom dijelu Istre, nad dolinom rijeke Mirne nalazi se Oprtalj. Svojom slikovitošću Meet the area of Oprtalj by exploring a rich history and beauty of its EN privlači brojne posjetitelje. Oprtalj se spominje još 1102. godine kao present time.
    [Show full text]
  • Poreč|Parenzo Oprtalj|Portole Grožnjan| Grisignana Lucija|Lucia Buje|Buie Izola|Isola Kopar|Koper|Capodistria Trst|Trieste|Tri
    meinde O Gemeinde Poreč, Vižinada, K pality of Town of Poreč, Municipality Vižinada, Munici stria, Portole, C B Mesto Poreč, B Grad Poreč, Partneri | Partnerji Partner Partners | I L V P MT Pazin | Gemeinde pality of di Pirano, klub MT I O Partneri | Partnerji Partner Partners Gespanschaft I R I I L V P stra - Pazin | stria strska županija in Mestna občina starska županija i Gradska općina starska županija | eading Partners | uje, Mestna občina uje, Gradska općina eading Partners | AREN I AREN oper, Municipality of egione odeći partner | odeći partner | ittà di Parenzo, stria pćina prtalj, B C C I stra - Pazin C ounty and Municipality of omune di Z Z I B I S zola, I ounty | Gespanschaft I C O zola, Gemeinde Piran zola, Municipality of Piran, MT ANA striana e ANA tadt C I ittà di stra - Pazin | prtalj, Town of lub ciclistico MT O O O O pćina Vižinada, I strien und B bčina Vižinada, I bčina pćina Piran, II uje, B V I C V I sola, C I uie, zola, Gemeinde Piran, K strska županija | odilni partner | L omune di Visinada, K odilni partner | L omune S oper, ead Partner: opar, ead Partner: tadtgemeinde I zola, C I C zola, Municipality of Piran | C omune S omune di Pirano | omune di O tadtgemeinde O B O bčina O B B C pćina uje, Municipality of O iciklistički klub MT bčina Piran, ittà di pćina I stra - Pazin | Munici bčina I strien C K I K zola, I K zola, oper ittà di oper O opar L I R C O K sola, L ead partner | prtalj, Grad egione apodistria oper, Ge ead partner | O prtalj, Mesto O B www.parenzana.net www.istria-bike.com C bčina Piran | K pćina Piran | C C K R C omune di oper olesarski lub apodi adverein omune I striana I B stra - - - - - Poreč|Parenzo Oltre a quella di Parenzo, all’epoca vi furono soltanto altre due stazioni passeggeri di prima Oprtalj|Portole Osim u Poreču, putničke zgrade prve kategorije categoria; a Capodistria e a Lucia.
    [Show full text]
  • No 1151/2012 of the European Parliament and of the Council on Quality Schemes for Agricultural Products and Foodstuffs (2016/C 108/08)
    C 108/18 EN Official Journal of the European Union 23.3.2016 OTHER ACTS EUROPEAN COMMISSION Publication of an application pursuant to Article 50(2)(a) of Regulation (EU) No 1151/2012 of the European Parliament and of the Council on quality schemes for agricultural products and foodstuffs (2016/C 108/08) This publication confers the right to oppose the application pursuant to Article 51 of Regulation (EU) No 1151/2012 of the European Parliament and of the Council (1). SINGLE DOCUMENT ‘ISTARSKO EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE’ EU No: HR-PDO-0005-01358 – 30.7.2015 PDO ( X ) PGI ( ) 1. Name(s) ‘Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje’ 2. Member State or Third Country Croatia 3. Description of the agricultural product or foodstuff 3.1. Product type Class 1.5. Oils and fats (butter, margarine, oils, etc.) 3.2. Description of the product to which the name in 1 applies ‘Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje’ is an extra virgin olive oil obtained directly from the fruit of the olive tree (Olea europaea, L.) solely by mechanical means. When the product is placed on the market, it must have the following physico-chemical and organoleptic characteristics: — free fatty acid content expressed as oleic acid: ≤ 0,4 %, — peroxide value: ≤ 6 mmol O2/kg, — K232: ≤ 2,25, — K270: ≤ 0,20, — Delta-K: ≤ 0,01, — aroma: moderately to heavily pronounced aroma of fresh olives, fruit, vegetables or other green vegetation, such as green leaves, green grass, etc. (median of fruitiness on a continuous linear scale > 3,0), — taste: of healthy and fresh olives, with bitterness and sharpness of the following values: — bitterness: mildly, moderately or heavily pronounced (median on a continuous linear scale ≥ 2,0), — sharpness: mildly, moderately or heavily pronounced (median on a continuous linear scale ≥ 2,0).
    [Show full text]
  • Utvrđena Naselja Središnje Sjeverne Istre
    IZ POVIJESTI GRADITELJSTVA Građevinar 2/2012 ISTARSKI KAŠTELI Utvrđena naselja središnje PRIPREMILI: Krešimir Regan i Branko Nadilo sjeverne Istre Prostor sjeverno od rijeke Mirne bio je glavna obrana Istre i Italije dvaput su obnovljeni i učvršćeni grad- od osvajačkih prodora s Istoka i bio je uklopljen u obrambeni ski bedemi. Tada je u Grožnjanu bilo sustav koji je zatvarao prilaz Julijskim Alpama sjedište seoske odnosno pazenatičke (paezanatico) kapetanije mletačke Istre koja je krajem stoljeća bila preseljena u U nastavku prikaza istarskih kaštela kaštel Rašpor u brdima Ćićarije, da bi na predstavljamo gradove i naselja koja su kraju jedinstveno zapovjedništvo bilo u se iz njih razvili na sjevernom i središ- Svetom Lovreču Pazenatičkom. Spaljen njem dijelu Istre, u zaleđu desne obale je poput mnogih drugih istarskih gradi- rijeke Mirne. Sva su ta naselja uglav- ća početkom 17. st. u Uskočkom ratu iz- nom izgrađena na vrhovima brda i na među Habsburške Monarhije i Mletačke mjestu prapovijesnih gradina nastalih Republike, a istodobno je velika epide- na razgraničenjima starih ilirskih ple- mija kuge praktički desetkovala stanov- mena. Na tom je brdovitom prostoru ništvo. Tada je Grožnjan gotovo opustio, bilo mnogo utvrđenih gradova i kaštela, a propadanje se nastavilo i za francuske o čemu svjedoče i brojna utvrđena na- i austrijske uprave jer se našao izvan selja u susjednoj Sloveniji, jer je to bila Tlocrt Grožnjana glavnih prometnih pravaca. Možda je glavna obrana prodora s Istoka tijekom upravo zahvaljujući tome danas gotovo seobe naroda, ali i poslije, prema Istri i Pretpostavlja se da su na negdašnjim u cijelosti sačuvao izgled obrtničkoga i Italiji, s obzirom na to da im je sa zapad- gradinskim ostacima Bizantinci podigli trgovačkog središta s početka 17.
    [Show full text]
  • The Castles of Istria
    EUROPEAN TERRITORIAL COOPERATION This brochure was produced within the Heart of Istria project and reprinted within the REVITAS project www.heartofistria.org | www.revitas.org THE CASTLES OF ISTRIA Investing in your future Operation part financed by the European Union European Fund for Regional Development The project activity is implemented by Istria Tourist Board Srce Istre KAULTUR IN DEDIščINA ISTRE, raZVOJ čEZMEJNIH TURISTIčNIH itinerarJEV V URBANIH IN ruraLNIH OBMOČJIH ISTRE JE ODOBREN V SKLOPU SOSEDSKEGA PROgrama SLOVENIJA – MAdžarska – HRVAška 2004–2006 Heart of Istria CULTURE AND heritage OF ISTRIA, DEVELOpment OF CROSS BORDER TOU- RIST itineraries IN URBAN AND ruraL AREAS OF ISTRIA, SUPPOrteD THROUGH THE CON- INTERREG IIIA Sosedski program TE XT OF THE NEIGHBOURHOOD PROgramme SLOVENIA – HUNGARY – CROATIA 2004–2006 Slovenija – Madžarska – Hrvaška 2004–2006 INTERREG IIIA Neighbourhood programme Slovenia – Hungary – Croatia 2004–2006 ISTRSKI THE gradoviCASTLES OF ISTRIA Projekt je sofinancirala Evropska unija Projekt je izvedla Istrska županija The project is co-financed by the European Union A project implemented by the Region of Istria Izid publikacije je finančno podprla Evropska unija. This brochure has been produced with the assistance of European Union. Za njeno vsebino odgovarja Istrska županija in ne izraža stališč Evropske unije. The contents of this brochure is the sole responsability of Region of Istria and can in no way be taken to reflect the views of the European Union. TRST TRIESTE MILJE MUGGIA Osp Socerb KOPER IZOLA črni Kal Tinjan Podpeč Kubed Zanigrad Hrastovlje Glem Movraž Koštabona UMAG Gradin Rašpor Momjan BUJE BUZET Pietrapelosa Roč Hum RIJeka NOVIGRAD Draguć Boljun Belaj PAZIN POREč Kožljak Sv.
    [Show full text]
  • Istarske Jezikoslovne Teme U Djelu Petra Skoka
    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 19 (2010) UDK 811.163.42’373.21(Istra) Pregledni članak Rukopis primljen 29. III. 2011. Prihvaćen za tisak 11. IV. 2011. JOSIP BRATULIĆ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zrinski trg 11, HR-10000 Zagreb [email protected] ISTARSKE JEZIKOSLOVNE TEME U DJELU PETRA SKOKA U raspravi se upozorava na Skokovo zanimanje za jezične probleme u Istri, od njegove mladosti do smrti (1881. – 1956.). Istra je uvijek bila zanimljiva filolozima za proučavanje jezika u kontaktu. Autor je naglasio da su Skokovi podaci o jeziku veoma važni za kulturnu povijest jer otkrivaju koje su riječi i na koji način u dalekoj prošlosti ulazile u govor govornika i jednoga i drugoga jezika, i Hrvata i Romana u Istri. Ovo priopćenje moja je usrdna zahvala akademiku, sveučilišnom profesoru Petru Skoku (1881. – 1956.) čije sam kulturnopovijesne tekstove rado čitao jer su me oni pouzdano upućivali na široko kulturološko polje, a rasprave iz etimologije utirale su mi put u utvrđivanje onih spoznaja kojima je potrebna podrška iz povijesti jezika da bi se stvorila jasna slika o povijesti najšireg sloja ljudi, jer su ti davni ljudi s pomoću jezika, svoga materinskoga i naučenoga, širili i utvrđivali spoznaje o svijetu i svojoj zemlji, o društvenim kretanjima, o zbivanjima kojih su odjeke sa zebnjom očekivali i pred svojim domom. Posebice su zanimljivi kontakti među jezicima, tj. govornicima, o čemu svjedoče etimologije u kojim dobar čitač otkriva ne samo neke pojedinosti o jeziku nego mnogo više: stanja u društvenom, gospodarskom, kulturnom životu, i što se sve plododosno ili zahirujuće događalo u dalekim povijesnim razdobljima, a danas od tih činjenica prepoznajemo ponegdje samo mrvice, riječi, okrnjene ili tek žive, te se sjaju u jeziku kao pločice davnoga i divnoga mozaika, od kojega su ostali pometeni obrisi.
    [Show full text]
  • Croatia Replies to Questionnaire on 3Rd PR
    Strasbourg, 21 May 2007 MIN-LANG/PR (2006) 4 Addendum 2 EUROPEAN CHARTER FOR REGIONAL OR MINORITY LANGUAGES Third Periodical Report presented to the Secretary General of the Council of Europe in accordance with Article 15 of the Charter CROATIA Replies to Comments/questions submitted to the Government of Croatia regarding its Third Periodical Report Preliminary Section 1. Before the Republic of Croatia became independent, the Constitution of the former state guaranteed the status of a constitutive nation to Croats, Serbs, Slovenes, Montenegrins, Macedonians and Bosniaks (which were at that time called "Muslims"). The status of a national minority in the former state was enjoyed by: Italians, Hungarians, Czechs, Slovaks, Ruthenians, the Roma, Ukrainians, Albanians, Vlachs and Jews. After independence, the Republic of Croatia granted the status of a national minority to the existing national minorities and to all the constitutive nations from the territory of the former state. With the adoption of the Constitutional Act on the Rights of National Minorities, which recognised the status of a national minority to each ethnic group guided by the wish for the preservation of its special characteristics, the number of national minorities in Croatia increased, so there are 22 national minorities in Croatia today. On the basis of the Constitution of the former state and the Public Administration Act, which was then in force, in 1981 the Decree on the manner of, and the conditions for the use of languages and scripts of national minorities in proceedings before public administration bodies and organisations vested with public authority was passed ( Official Gazette , no.
    [Show full text]
  • Sveti Lovreč 51 Sveti Lovreč 52 Umag 53 Umag 54 Vižinada 55 Vižinada 56 57 58 0 5 10 Km Vodnjan Vodnjan Viri 59 Literature 59
    Srce Istre KULtura in DEDIščina Istre, razVOJ čezmeJnih turističnih itinerarJEV V urBanih in ruraLnih OBMOČJIH Istre JE ODOBren V skLOpu SOseDskega prOgrama SLOVeniJA – MADžarska – HRVAška 2004–2006 Heart of Istria CULture anD heritage OF Istria, DEVELOpment OF crOss BORDer TOU- RIST itineraries in urBan anD ruraL areas OF Istria, suppOrteD thrOugh the CON- INTERREG IIIA Sosedski program TEXT OF the NeighBOurhOOD prOgramme SLOVenia – HungarY – CROatia 2004–2006 Slovenija – Madžarska – Hrvaška 2004–2006 INTERREG IIIA Neighbourhood programme Slovenia – Hungary – Croatia 2004–2006 ISTRSKA STAVBNA DEDIŠČINA OBDOBJA beneškega VENETIAN ARCHITECTURAL HERITAGE IN ISTRIA Projekt je sofinancirala Evropska unija Projekt je izvedla Istrska županija The project is co-financed by the European Union A project implemented by the Region of Istria Izid publikacije je finančno podprla Evropska unija. This brochure has been produced with the assistance of European Union. Za njeno vsebino odgovarja Istrska županija in ne izraža stališč Evropske unije. The contents of this brochure is the sole responsability of Region of Istria and can in no way be taken to reflect the views of the European Union. TRST TRIESTE MILJE MUGGIA KOPER IZOLA UMAG BUJE BUZET Seget Oprtalj Roč Grožnjan Dajla RIJEKA Hum Lupoglav Motovun Vižinada NOVIGRAD červar PAZIN Sv. Ivan od šterne PoREč Gračišće Sv. Lovreč Savičenta LABIN ROVINJ Bale VODNJAN PULJ PULA 0 5 10 km ISTRSKA STAVBNA DEDIŠČINA beneškega OBDOBJA 4 Venetian ARCHITECTURAL HERITAGE IN ISTRIA 5 Bale 8 Bale 9 RIJEKA Buje 10
    [Show full text]
  • Parenzana Map 20.Pdf
    BIKE & BED SERVIS ZA BICIKLE C1 - ČVOR PLOVANIJA C4 - LIVADE-MOTOVUN KOLESARSKI SERVIS 1 | Valamar Diamant Hotel 4* RIPARAZIONE BICICLETTE BIKE REPAIR SHOP Brulo 1, Poreč FAHRRADREPARATUR 0.32 km 1.21 km +385 (0)52 465 000 ◾ Highest point: 293 m above sea level (Kalcini Tunnel at Grožnjan) [email protected] 1 | Bike point 1 min 3 min PARENZANA U BROJKAMA ◾ Number of curves: 604 B. Parentin 19, Poreč ◾ Maximum slope: 28% 2 | Valamar Pinia Hotel 3* +385 (0)52 453 520 ◾ ukupna dužina pruge: 123 km ◾ Number of tunnels: 9 Špadići 2, Poreč ◾ širina tračnica: 760 mm 2 | Espo Bike Shop HR ◾ Total length of tunnels: 1,530 m +385 (0)52 465 000 ◾ ukupan broj željezničkih stanica: 35 [email protected] Gornji Špadići 18, Km Symbol Km Symbol ◾ Number of bridges: 11 ◾ najniža točka: 2 mnv (u Trstu i Kopru) Poreč SI ◾ Number of viaducts: 6 ◾ najviša točka: 293 mnv (tunel Kalcini kod Grožnjana) 3 | Apartman Nik +385 (0)52 434 961 ◾ skrenite s Parenzane lijevo na cestu D75 ◾ skrenite lijevo (cesta 50051) ◾ Average speed: 25 km/h [email protected] IT ◾ broj zavoja: 604 Mihatovići 27, Nova Vas ◾ girate dalla Parenzana a sinistra sulla strada D75 ◾ girate a sinistra (strada 50051) ◾ Maximum speed: 31 km/h 1. 0 60 ◾ najstrmiji nagib: 28% +385 (0)98 435 055 3 | Poreč-info EN 1. 0 300 ◾ turn left off Parenzana on the road D75 ◾ turn left (road 50051) ◾ Length of wagons: 8.5 m [email protected] ◾ broj tunela: 9 Ročka 6, Poreč ◾ von Parenzana auf der Straẞe D75 nach links ◾ links abbiegen (Straẞe 50051) ◾ Number of seats in a wagon: 30 ◾ ukupna dužina tunela: 1530 m +385 52 432 503 DE abbiegen ◾ Travelling time from Trieste to Poreč: 6-7 hours 4 | Apartments Dama ◾ s kružnog toka izađite na izlaz 1 (cesta 5007 ◾ broj mostova: 11 +385 91 577 2145 ◾ Official start of works: 10 May 1900 Barbići 2a, Nova Vas [email protected] ◾ skrenite desno (Motovunska) ◾ dalla rotonda imboccate la uscita 1 (strada 5007) ◾ broj vijadukata: 6 ◾ Official opening of the line: 1 April 1902 +385(0)91 540 4312 ◾ girate a sinistra (via Motovunska) 2.
    [Show full text]