DOCSLIB.ORG

Pećine Otoka Lža I Ugljana

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Pećine Otoka Lža I Ugljana SPELEOLOG čASOPIS ZA SPELEO LOGIJU GODINA ll. SIJECANJ-02UJAK 1954. BROJ l Pećine otoka lža i Ugljana M a l e z Mi~ko, Zagreb Otoci zadarskog arhipelaga vrlo su Geografski smještaj: zanimljivi po svojoj geologiji, morfo­ logiji i speleologiji. Obilazio sam ih u Otok Iž nalazi se oko 12 km (zračna srpnju 1952. god. sa zadatkom, da na u dal}enost) u smjeru prema jugozo.­ njima vršim geološka istraživanja i da padu oo Zadra. Sa njegove sjevero­ sakupim faunu diluvijalnih koštanih istočne strane proteže se otok Ugljan, breća, sa kojima naročito obiluje otok a sa jugozapadne Dugi otok. Izm eđu Iž. Uz spomenuta geološka opažanja, Dugog otoka i Iža nalazi se otok Rava vršio sam i speleološka istraživanja, s jako razvedenom obalom. Otok Iž jer se na tim otocima nalazi više spe­ proteže se od sjeverozapada prema leoloških objekata. J ednim raniJlm jugoistoku dužinom od 12,5 km, dok člankom (Malez, 1953) prikazao sam najveću širinu od 2,5 km ima na liniji pećinu Strašna peć, što se nalazi na Zaglav (61) - Korinjak (170) - Ko­ Dugom otoku, a to je ujedno najveća šljun (85). Vrh brda Korinjak je naj­ pećina na zadarskim otocima. U ovom viša točka •otoka i od njega se prema prikazu osvrnuti ću se na pećine otoka Iža i Ugljana, a uz njihove opise upo­ jugoistoku proteže dalje greben po znati ćemo s·e i sa geološkim karakte­ sredini otoka na brdo Martinjac (133), ristikama ovih otoka. Ozrinj (124), Bilovu (129), Kozjak (116) Istraživanja sam počeo na otoku i Vodenjarski vrh (90). Od tog grebena Ižu, gdje sam bio gost kod don Vladi­ konfiguracija terena se postepeno spu­ mira Cvitanovića, našeg poznatog gla­ šta prema sjeveroisto čnoj i jugoza­ goljaša, kojemu se najtoplije zahva­ padnoj obali otoka. Oko otoka nalazi ljuj-em na gos'tloprimstvu. Također sam se više otočića i šk·oljeva, od kojih je bazu za ostala istraživanja imao u Ve­ najveći Knežak, zatim Veli, Sridnji, lom Ižu na otoku Ižu, j er se taj otok Mali, Glurović, Tomešnjak, Fulija, Ku­ smjestio u centru zadarskih otoka. Sa dica, Mrtovnjak i Rutnjak. Najveće Iža sam ispitivao pećine na otoku mjes1x> na otoku je Veli Iž, nedaleko Ugljanu, Dugom otoku i vršio sam njega }e selo Drage, a na jugoistočno j geološka promatranja na otoku Ravi. strani otoka nalaze se sela P orovac, Na otoku Ugljanu srdačno mi je izašao u susret g. Filipi don Amos, kojemu Makovac i Muče, koja se zajedn ičkim se naročito zahvaljujem za historijske imenom nazivaju Mali Iž. Morfološka i toponomastičke podatke o pećinama ispitivanja ovog otoka izvršio je Milo­ ovog otoka. j ević (1933). l Otok Ugljan je znatno veći od Iža. Tumač toj k arti napisao je Kerner F. Nalazi se oko 3,7 km u smjeru jugo­ (1920). zapad od Zadra, a proteže se također Otoci • zadarskog arhipelaga izgra­ dinarski, od sjev·erozapada prema jugo­ đeni su od stijena mezozojske i keno­ istoku. Najveća dužina otoka je oko zojske starosti. Mezozoiku pripadaju 22 km, a širina na liniji od rta sv. Gre­ slojevi formacije krede, a kenozoiku gora kod Sutom.išćice u smjeru p reko slojevi paleocena i eocena. Kredna for­ vrha brda Sćak (288) iznosi n ešto macija zastupana je samo sa svojim preko 3,5 km. Na otoku Ugljanu pro­ gornjim dijelom i to turonskim i se­ težu se dva paralelna grebena. Prvi nonskim katom. T uronskom katu pri­ greben proteže se sa sjeveroisto čne padaju dolomiti i dolomitični vapnenci, strane otoka, a počinj-e s brdom Ku­ u kojima od fosila dolaze školjke roda ranj (146), pa se dalje nastavlja na C h o n d r o d o n t a, a senonskom katu Bozolić (143), Bergaček (180) i zavr­ pripadaju rudistni vapnenci, u kojima šava brdom Straža (156) sjeveroza­ pretežno dolaze rudisti iz skupine padnije od sela Kukljica. Drugi viši Rad i o l i t i d a e. Paleocen je na ovim greben proteže se s jugozapadne strane otocima zastupan miliolidnim vapnen­ otoka, a započinje brdom Straža (140), cima, koji imaju malo raširenje i nisu koje se nalazi jugoistočno zaljeva posebno izdvojeni, dok j·e eocen zastu­ Prtljug, te se taj greben dalje nasta­ pan sa alveolinskim i numulitnim vap­ vlja na brdo Sćak (288), P lišivac (200), nencima. Osim slojeva gornje starosti, Sv. Mihovil (265), Velu Glavu (238), na ovim otocima nalazimo i tvorevine Fratar (188) i završava brdom Kobi­ kvartara. Stariji odsjek kvartara di­ ljak (202). Najviši vrh na otoku je luvij, zastupan je koštanim brečama, Sćak (trig. točka 288). Sjeverozapadni siparišnim breča ma i djelomično ze­ nastavak otoka Ugljana je otok Ri­ mljom crljenioom. Aluviju pripadaju vanj i Sestrunj, a jugoistočni otok Pa­ siparišta i razn:i nanosi u dolinama. šman. Oko otoka Ugljana ima više oto­ Područj e spomenutih otoka izbraz­ čića i školjeva, kao što su Ošljak, Ji­ dano je većim brojem bora, koje su dula, Golac, Karantonić , Bisage, Mi­ nastale kao posljedica tektonskih gi­ šnjak i drugi. Morfološka promatranja banja. Nakon taloženja gornjo k.Tednih ovog otoka vršio je Milojević (1928). vapnenaca, došlo je do tektonskih po­ kreta, koji su borati i uzdigli ovaj Geološke i hidrografske osebine: teren. Teren se nakon ovih boranja Geolo§ka pr.oučavanja ovih otoka sastojao od dosta pravilnih bora, si.n­ vršena su zajedno sa geološkim istra­ klinala i antiklinala. U paleocenu do­ živanjima na susjednom kopnu. Ovo lazi ponovno do transgresije mora, pa područje prvi su geološki istraživali se u .sinklinalama, koje su bile zahva­ Hauer F. i Stache G. (1862), a kasnije ćene tom transgresijom, talože mili­ je Hauer (1863, 1868) sa tog područja olidni vapnenci. Kasnije u eocenu dao još neke geološke radove. Dalnja transgresija je još više napredovala, istraživanja na ovim terenima nastavio pa se pr·eko miliolidnih vapnenaca, j e Schubert R. (1909a, 1909b, 1912), pa staloženih u krednim sinklinalama, ta­ su njegova istraživanja trajala povre­ lože eocenski slojevi i to alveolinski m eno od 1906. do 191l. godine. U maju i numulitni vapnenci. Nakon taloženja 1911. g. Schubert j~ vršio geološko tih slojeva, ·ovi tereni s u ponovno bili kartiranje zadarskih otoka, te je ova zahvaćeni tektonsk:im pokretima, koji geološka karta izašla 1920. g. u Beču. dovađaju opet do boranja i uzdizanja 2 LEGCNOA {k~~:~] f<vo,la,. ~Rili glavni numu/ilni va p, ~~gl. imperfara/ni vap. Shemal.ski geoto.Ski profil kroz zadar.ske otoke NK SW l glavnt,...".,lilniv<1f"'MGC Z. glam; ,.",_".,f~al"' vapm>nac '3 rudt:.lni vapnenoc ' · k redni doiomi{ 3 spomenutih terena. Od oligocena, kada staju subkristalinični i ružičaste boje. je to boranje za1;>očelo, pa sve do dilu­ U njima od fosila dolaze rudisti i to vija, ovo područje je kopno, koje je većinom u gnijezdima. Osim rudista, bilo izloženo djelovanju raznih egzo­ koji pripadaju skupini Rad i o l i­ genih faiktora. U diluviju ovo područje t i d a e, u tim vapnencima dolaze i počinje postepeno da tone, more po­ neki slabo sačuvani gastropodi. Na novno prodire u sinklinalne doline i otoku Ižu osim stijena gornje starosti· postepeno se stvara današnja slika imade i tvorevina kvartara. Osobito reljefa. su važna brojna bogata nalazišta dilu­ Na ovim otocima možemo danas vijalnih koštanih hreča, od kojih na lučiti tri antiklinale i to antiklinalu otoku imade ll, a na školju Rutnjak Ugljana, Iža i Dugog otoka. Na ove jedno nalazište. U tim brečama do1alzi antiklinale nadovezuju se na kopnu mnogo !kostiju i zubi raznih preživača sjeveroistočno od Zadra četiri paraLeLne i zvjeradi, pa se upravo vrši obradba antiklinale. Te antiklinale na kopnu sakupljenog materijala. Osim koštanih su simetrične, za razliku od otočnih, breča dolaze na otoku između brda koje su asimetrične i sa stisnutim sin­ Straža (125) i rla Osiljnjak kremeni klinalama. Na Dugom otoku jezgra an­ konglomerati, a po svoj PTilici pret­ tiklinale su donjo k-redni vapnenci, na stavljaju cementirani šljunak diluvi­ otoku Ižu i Ugljanu kredni dolomiti, jalnog potoka, koji je nekada tekao a na kopnenim antiklinalama jezgru valom prema zaljevu Sipnate. tvori rudistni vapnenac, dok dolomiti Otoik Ugljan izgrađen je osim sti­ imaju samo lokalni značaj. jena kređne starosti i od paleocenskih Otok Iž izgrađen )e samo od stijena i eocensJdh sedimenata. Najveći dio gornjo kredne starooti, a to su turon­ otoka izgrađen je od rud.istnih vapne­ ski .dolomiti i . senonski rudistni vap­ naca, koji su facijelno isti sa onima nenci. Dolomiti su pjeskuljasti, boje su .na otoku ·Ižu. Ti vapnenci dolaze u svijetlo sive do · žućkaste, rjeđe su dvije zone i tvore sinklinalu, u · koju tamni i bituminozni, a izmjenjuju se su staloženi i kasnije uborani eocenski s dolomitičnim i pjeskuljastim vapnen­ slojevi. Kredni dolomiti protežu se ·u cima. U takvim dolomitičnim vapnen­ pojasu sa sjeveroistočne strane ovog cima dolaze često ostaci školjke e h o n ­ otoka, a istog su sastava i habitusa kao dr o d o n t a j o a n n a e, a na otoku i oni na Ižu. Paleocenski i eocenski Ižu je je.dno lijepo i veliko nalazište slojevi protežu se SII'edinom samog tih ostataka na obali između rta Drga­ njac i sela Drage, zatim kod groblja otoka, a predstavljeni su miliolidnim, i u uvali jugozapadnije od brda Ko­ alveolinskim i numulitnim vapnen­ šljun (85). Schubert R. (1920) na svojoj cima. Miliolidni i alveolinski vapnenac karti ima označenu usku zonu glavnih ·izdvojen je na karti kao glavni imper­ imperforatnih vapnenaca sa sjevero­ foratni vapnenac. Taj vapnenac sa­ istočne strane brda Korinjak (170), no stoji se od donjeg dijela, t. j. miliolid­ prilikom detaljnog pregledavanja i is­ nog vapnenca, u kojem od fosila do­ traživanja na tome mjes-tu, nisu spo­ laze foraminiferi M i l i o l a, B i l o e u­ menuti slojevi nigdje zapaženi.
Load more

Recommended publications
  • Ii Pregled, Položaj I Raspored Malih, Povremeno Nastanjenih I Nenastanjenih Otoka I Otočića
    DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA II PREGLED, POLOŽAJ I RASPORED MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OTOČIĆA 1. ISTARSKA ŽUPANIJA 1.1. Grad Poreč površina opseg naziv MPNNOo vrsta IOO [m2] [m] Altijež “hrid“ 6.271 310 1101 Regata “hrid“ 4.352 279 1102 Sv.Nikola otočić 124.281 2.105 1103 U akvatoriju Grada Poreča nalaze se 3 otoka i/li otočića iz kategorije MPNNOo. Veličinom se izdvaja Sv.Nikola, smješten na zapadnoj strani akvatorija gradske luke Poreča, koji se intenzivno turistički koristi (hotelijerstvo-ugostiteljstvo). U istom akvatoriju je još 6 manjih nadmorskih tvorba (hridi različitog oblika i veličine): Barbaran (2.636m2 ), Butaceja 2 2 2 2 (1.031m ), Karbula (1.7.22m ), Safarel (1.788 m ), Žontuja (2.409 m ) i 2 Žontujić (963 m ). Kartogram akvatorija: 1:100.000 1.2. Općina Funtana površina opseg naziv MPNNOo vrsta IOO [m2] [m] Gusti Školj mali otočić 12.673 404 1201 Fržital/Frižital mali otočić 16.650 681 1202 Školjić “hrid“ 8.707 369 1203 Tovarjež “hrid“ 7.741 330 1204 Tuf “hrid“ 8.732 387 1205 Veli Školj otočić 59.600 909 1206 U akvatoriju Općine Funtana nalazi se 6 otoka i/li otočića iz kategorije MPNNOo.Veličinom se donekle izdvaja Veli Školj, smješten malo zapadno od Grgetovog rta. U istom akvatoriju su još 3 manje nadmorske Kartogram akvatorija: 1:100.000 tvorbe (hridi različitog oblika i veličine): Bili školj (1.784 m2 ), Orada (1.520 m2 ) i Reverol/Revenol (1.300 m2 ). 1.3. Općina Vrsar površina opseg naziv MPNNOo vrsta IOO [m2] [m] Cavata “hrid“ 8.031 410 1301 Galiner “hrid“ 5.371 264 1302 Lakal “hrid“ 5.123 264 1303 Lunga mali otočić 29.923 826 1304 Kuvrsada/Koversada otočić 67.477 990 1305 Salamun v.
    [Show full text]
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Croatian Islands - Main Geographical and Geopolitical Characteristics
    Geoadria Volumen 1 5-16 Zadar, 1996. CROATIAN ISLANDS - MAIN GEOGRAPHICAL AND GEOPOLITICAL CHARACTERISTICS DAMIR MAGAŠ UDC: 911.3: 37(497.5 Zadar) Filozofski fakultet u Zadru Izvorni znanstveni članak Faculty of Philosophy in Zadar Original scientific paper Primljeno: 1995-10-17 Received The paper takes into consideration the basis of the contemporary knowledge of the Croatian islands. The author has presented the essential features of geographical and geopolitical space and the characteristics of evaluating the insular position. The characteristics of traffic system, the relation between the continental state and insular autonomy, cultural and linguistic peculiarities, territorial sea and maritime borders, supply and help policy and environment problems have been pointed out. Special attention has been paid to geopolitical significance of these islands in the Adriatic. Key words: Croatian islands, insularity Članak razmatra osnovu suvremenih saznanja o hrvatskim otocima. Prikazane su bitne crte geografskog i geopolitičkog prostora te značajne procjene otočkog položaja. Posebno se razrađuju: obilježja prometnog sustava, odnos između kopnene države i otočne autonomije, kulturne i jezične osobitosti, te granice teritorijalnog mora i morske državne granice. Posvećena je pažnja politici opskrbe i pružanja pomoći kao i problemima okoliša. Posebno mjesto zauzima analiza geopolitičkog značaja ovih otoka u Jadranu. Ključne riječi: hrvatski otoci, otočni položaj Basic spatial and geographical features The Croatian islands are situated in a range of some 450 km along the eastern coast of the Adriatic Sea. They make the main part of Adriatic islands. Besides 718 islands and islets there are 389 cliffs and 78 reefs. The total area covers 3300 km2 (about 5,8 % of Croatian mainland territory) and the length of their coast is 4.057,2 km.
    [Show full text]
  • Download Trip Notes
    Croatia Escape Trip Notes TRIP OVERVIEW Join us on this Croatian short escape we swim the beautiful Zadar archipelago and explore the quiet coastlines of the country’s stunning scattered northern islands. Based on the picturesque island of Ugljan, which sits directly opposite the mainland town of Zadar just 10km away, this short trip gives us the perfect opportunity to have uninterrupted time for swims, whilst being a short enough getaway to fit around busy schedules. The swims during the tour will visit several of the islands that make up this pretty archipelago, combining a mix or coastals, crossings and circumnavigations. Our accommodation for the duration of the trip is in the 4-star Vile Dalmacija, located right on the beach in the small town of Preko. Our large and modern apartments are a comfortable retreat at the end of each day of swimming, while the pool and beach offer you the chance to spend even more time in the water without having to venture more than a few steps from your room. A small island getaway where you next swim is only moments away, this trip has so much to see, from the sweet sheltered bay swims at the doorstep of your hotel, to taking advantage of some great local hikes such as the spectacular views from St. Michael’s fort. Don’t miss out on all this stunning short escape can offer you. WHO IS THIS TRIP FOR? This trip is designed for those looking for a short escape with coastal swims in a quieter, but still easily accessible location.
    [Show full text]
  • List of Islands
    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
    [Show full text]
  • State Aid: Commission Approves Public Funding for Five Ferry Connections Between Croatian Islands and Mainland
    European Commission - Press release State aid: Commission approves public funding for five ferry connections between Croatian islands and mainland Brussels, 12 July 2018 The public funding will contribute to the connectivity and development of the islands without unduly distorting competition in the Single Market. Commissioner Margrethe Vestager, in charge of competition policy, said: "For citizens living on Croatian islands, a connection to the mainland is essential. So I'm happy that we are approving public support for ferry connections ensuring the link between five Croatian islands and the rest of Croatia not only during the peak tourist season in the summer, but throughout the year." The Commission has approved under EU State aid rules Croatia's plan to grant public service compensation for the operation of five ferry routes serving passengers and vehicles between: - Preko on the Island of Ugljan, the Island of Ošljak and Zadar/Gaženica on the mainland, - Tkon on the Island of Pašman and Biograd on the mainland, - Sućuraj on the Island of Hvar and Drvenik on the mainland, and - Stari Grad on the Island of Hvar and Split on the mainland. The public support will be granted to maritime companies, which will be selected through public tenders organised by the Agency for Coastal Lines and Maritime Traffic (Agencija za obalni linijski pomorski promet). The overall budget for the public service compensation is HRK 249.2 million (€ 33.8 million). The public support will cover the difference between revenues from ferry tickets and the cost of operating the ferries regularly so as to allow the islands' inhabitants to commute daily to work or study, as well as to transport vehicles and supplies to and from the islands.
    [Show full text]
  • ZADAR REGION REGION ZADAR GB | D Galešnjak 43.9787° N, 15.3846° E 1
    Camping ZADAR REGION REGION ZADAR GB | D Galešnjak 43.9787° N, 15.3846° E 1 Welcome to the heart Willkommen im Herzen of the Adriatic der Adria elcome to the heart of the Adriatic, to a Croatian region that erzlich willkommen im Herzen der Adria, in einem kroatischen Whas been pulsating with life for centuries, boasting a rich cul- HGebiet, das seit Jahrhunderten von Kultur, prachtvoller Natur tural heritage, beautiful natural features and a moderate climate. und mildem Klima geprägt ist. Schon antike Volksstämme schätz- This part of the Mediterranean was already appreciated by the ten dieses Gebiet im Mittelmeerraum, sowohl die Küste und die ancient peoples who valued both its shores and islands, and its Inseln, als auch das Küstenhinterland. Die Region um Zadar war hinterland. The region of Zadar has been inhabited for millennia, schon in der Urgeschichte und in der Antike besiedelt. Die Spuren since prehistoric and ancient times. The traces and the memory of und Hinterlassenschaften der einstigen Einwohner dieses Gebiets the former inhabitants of this region, who found balance in their sind noch heute erhalten. Hier, im Zusammenspiel von Land und everyday lives by embracing a unique combination of the sea and Wasser, leben die Einheimischen schon immer ein ausgeglichenes the land, have been preserved to this day. Leben. Geographically speaking, the region of Zadar is literally positioned Die Region Zadar befindet sich geografisch gesehen im Herzen der at the heart of the Adriatic. It features a combination of beautiful Adria und verbindet die magische mediterrane Natur mit histori- Mediterranean natural landscapes and valuable historical monu- schen Denkmälern, von denen jedes einzelne von einer eigenen ments, each telling a story about a particular period in time.
    [Show full text]
  • Pag Ugljan Pašman Dugi Otok Iž & Rava Silba, Olib
    FORTICA - PAG PAŠMAN Oasis of peace and quiet, connected by bridge with the island of Ugljan and by ferryboat with Biograd na Moru on the mainland. An island of farmhands who later turned to the sea and fishing preserving its tu- multuous history in the Benedictine monastery on the hill of Čokovac near Tkon and the Franciscan monastery near Kraj. These will fascinate nature and culture lovers. The trails are a unique experience for walking and cycling in mountain bike and leading to the highest peak of the island on Bokolj where the view extends from the peaks of Mount Vel- ebit to the hundreds of islands and islets and the Channel from Zadar to the Kornati islands. The Pašman Channel is a natural phenomenon with its green islands, ideal area for sailing and other nautical activi- ties. The southern part of the island, accessible by narrow roads and rustic houses, today partly intended for tourism, will bring you closer to Robinson tourism and the entire island will give you pleasure with its beaches. Sailing by the islands, islets and reefs in one of the most indented wa- ters of Europe is the trademark of this region. The marvellous channel with its pleasant mistral wind, gentle coves, outlines of fortifications and churches in the sunset, green islands covered with Mediterranean macchia, pine and olive trees encircled by a crystal sea inspire with Sailing beauty and offer safety. A dozen marinas and moorings, anchorage in attractive coves, charter fleets and experiences skippers are at disposal to all those who wish to try.
    [Show full text]
  • Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 : 25 000
    Geoadria Vol. 9 No. 1 5-32 Zadar, 2004. COASTLINE LENGTHS AND AREAS OF ISLANDS IN THE CROATIAN PART OF THE ADRIATIC SEA DETERMINED FROM THE TOPOGRAPHIC MAPS AT THE SCALE OF 1 : 25 000 TEA DUPLANČIĆ LEDER1 UDC: 911.3:32](497.5)(210.7) TIN UJEVIĆ2 Original scientific paper MENDI ČALA1 Izvorni znanstveni članak 1Hydrographic Institute of the Republic of Croatia Hrvatski hidrografski institut 2InfoKARTA, Mažuranićevo šetalište 14, Split Primljeno: 2004-05-09 Received: In this paper, modern definition of island established by the IHO has been accepted, and classification of islands, islets, rocks and rocks awash has been proposed according to their areas. The coastline of the Croatian part of the Adriatic Sea was digitized from topographic maps produced at the scale of 1 : 25 000 (TM 25). Topographic maps used for digitization are more precise than the maps that were used in earlier works and consequently the data on the number of islands and their coastline lengths and areas are more precise. Polygons of islands were closed in GIS package AutoCAD Map 2000, and each was given its name. From the obtained database and classification of islands, islets and rocks, in the coastal sea area of the Republic of Croatia 79 islands, 525 islets, and 642 rocks and rocks awash, or a total of 1246 have been recorded. Furthermore, it has been established that on TM 25 the island of Cres has the largest area (405.70 km2), although in literature so far (including atlases) the island of Krk was most often cited as the largest island in the Adriatic Sea.
    [Show full text]
  • “HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD” Na Području LAG-A MARETA
    Nositelji oznake “HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD” na području LAG-a MARETA Oznaku „Hrvatski OtOčni prOizvOd“ dodjeljuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, proizvodima otočnih proizvođača koji zadovoljavaju kriterije izvrsnosti, izvornosti i tradicije. Od 2007. godine, provedbom ovog projekta, otočane se potiče na stvaranje proizvoda natprosječne kvalitete i samozapošljavanje. riječ je različitim prehrambenim, kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima i nematerijalnoj baštini. uglavnom se rade u malim serijama i potječu s ograničenih otočnih lokaliteta. Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“, dodjeljuje se godišnje, u vidu plakete i makete, proizvođačima koji imaju sjedište tvrtke na otocima i koji nominirane proizvode izrađuju na otocima. ukupno je do 2016. godine Oznaku dobilo 219 otočnih proizvođača za 628 proizvoda i proizvodnih linija s 23 otoka (Brač, Hvar, vis, korčula, pag, krk, Lastovo, dugi Otok, rab, Cres, Lošinj, prvić, ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, pašman, iž, Murter, Olib, kornat, rava, silba) i poluotoka pelješca. na području LaG-a Mareta oznaku je dobilo 19 proizvođača s otoka ugljana, dugog otoka, rave, iža, silbe i Oliba. “CrOatian isLand prOduCt” LaBEL is awarded by the Ministry of regional development and European union Funds for island products which comply with the criteria for originality, traditional practices and excellence. Visual marking of island proudcts started in 2007. to encourage island producers to produce high quality products and selfemployment. products include various food and beverage
    [Show full text]
  • Areas with Anchoring Buoys on the Adriatic Sea, Based On
    Areas with anchoring buoys on the Adriatic Sea, based on the official table of Croatian Ministry of sea (www.mmpi.hr) from May 26th 2010 (Maps from the Garmin MapSource 6.15 programme*) Prepared by – [email protected] GEOGRAP PROVIDER MAXIMUM AMOUNT ARE THE BENEFICIARY AQUATO HICAL CONCESSIONS BUYOS OF COMPENSATION ECOLOGI A CONCESSIONS RIAL EQUIPMENT IN NAME OF Name, headquarters, NUMBER, PER DAY(NO- CAL NUM Name, headquarters, phone AREA ANCHORAGE ANCHORA phone number, e-mail IF ANY DIVISIBLE) AND A THREATS B. number, e-mail address (m²) GE address METER-LENGTH Containers for Sibenik-Knin County Mate Šižgori ć waste, equipment Velika Trg Pavla Subica I, No.2, owner of the trade Riva - Obala for environmental 20 HRK/meter-length 1 Stupica Sibenik palih omladinica No. 10 39.600 20 protection, video (tax included) island Žirje Tel. 022/460-741 Sibenik surveillance and [email protected] Tel. 098/337 028 catering services Sibenik-Knin County Equipment for Boats up to 7m-123 because Marina Košuljandi ć Borovnjaci Trg Pavla Subica I, No.2, environmental HRK per day; the largest owner of the trade Riva – tours 2 island Sibenik 91.800 protection, video 60 Boats from 7m to 15m- number of P.Preradovi ća No. 32 Kakan Tel. 022/460-741 surveillance, boat 200 HRK per day (tax boats using Tel. 091/5916418 [email protected] service included) the dock Catering taverns Tereža, boat Sibenik-Knin County Boats up to 7m-123 Ominuš – Domagoj Berak, owner of the service, laundry Trg Pavla Subica I, No.2, HRK per day; island trade, service, internet 3 Sibenik 32.400 20 Boats from 7m to 15m- Mimonjak Put Jazina No.
    [Show full text]
  • Croatia's Islands
    •# #_ e# 0 Kopački R1it00 km Croatia’s Islands 0 N5a0tumreil ePsark #÷ Golfo di Trieste SLOVENIA KRK K VIS up BRAČ •# a Point •# •# Karlovac •# Umaški •# Whether you’re after a family Come to Vis for pretty swimming Active travellers will love Brač for its Umag camping holiday or a luxurious hotel coves, a pair of historic towns, sea •# ISTRIA Opatija Lon beaches, hiking tracks and the jsko Polje •# •# •# •# Rijeka stay,KVA KrkRNE hasR you covered. Plus kayaking, divingNa andture traditionalPark diversity of watersports on offer. The Riječki there’s a historic walled town to Dalmatian food. •# island also has a great range of Poreč •# •# Pazin Bay •# V explore and a good selection of accommodation, ranging from e le b watersports on offer. i hostels to boutique hotels. ts Labin •# k •# Krk i C Rovinj Krk •# h a n •# Senj Cres n •# e Brijuni l Islands Prvić Plitvice Lakes •# Cres Pula Kvarnerić Goli Otočac •# National Park Otok Rab •# Banja Zeča •#Rab Town Luka Cape Kamenjak BOSNIA & •# Dolin HERZEGOVINA Unije Lun P a šk Novalja i Mali C Lošinj •# h •# a Lošinj n HVAR Susak n Škrda el •# Hvar offers a little of something for Ilovik Pag Town CRES Silba Olib Maun Paklenica everyone, catering equally well to Pag National Sparsely populated Cres has a Premuda Virsko Park luxury travellers and backpackers, Sea historic walled town, remote villages Vir history buffs and beach bums, party Molat freaks and nature kids. and lots of nature to lose yourself in. Sestrunj Zadar It’s a great location for a camping •# Ugljan DALMATIA holiday. •# Knin Dugi Iž Otok Pašman SARAJEVO •# Vransko Krka Sali Lake National #_ Žut Park Tijat Prvić Levrnaka Kornat Murter Šibenik Kornati Kaprije •# •# Sinj National Kakan Ancona Park Zlarin KORČULA BOSNIA & •# Zirje •# Kaštela HERZEGOVINA Zmajan Primošten Trogir •# Aside from the charms of walled •# •#Split Omiš Korčula Town, the island is blessed Drvenik Veli •# with beaches, wineries, family-run Bra čki C •# hann Biokovo campsites and a terrific set of village Šolta Supetar el Nature Park Drvenik Brač eateries.
    [Show full text]