† HISTORIJA
O IMAMSKOJ SLUÆBI U TVR–AVAMA BOSANSKOG SANDÆAKA U 15. I PRVOJ POLOVINI 16. VIJEKA
Aladin HusiÊ
I sakralnih objekata koji su davali novi izgled naseljima ali i mijenjali duhovnu sliku ovih Imamska sluæba predstavlja jednu od prostora. Da bi zapoËeo nesmetan i intenzivniji najËeπÊih i najredovnijih sluæbi u tvravama urbani razvoj, vlast a time i normalizacija Bosanskog sandæaka. Bez obzira πto ima izrazito sigurnosnih uvjeta æivota, morali su biti potpuno vojniËki predznak, ona je, po svojoj prirodi, stabiliziran. Zato se duhovni æivot na ovim nadilazila vojniËke okvire, posebno u ranom prostorima odvijao tempom stabilizacije ta dva osmanskom razdoblju na ovim prostorima. Zato elementa u pojedinim krajevima. je moæemo okarakterisati kao sluæbu dvojakog Vojno prisustvo, iπlo je uvijek korak ispred karaktera; Ëisto vojnog za obredoslovne potrebe tako da su tvravske posade i njihovi imami meu posada, i za potrebe lokalnog stanovniπtva - novih prvima koji su mogli obavljati misiju πirenja islama muslimana, nastanjenih neposredno uz tvravu. i islamskog utjecaja, posebno u rubnim dijelovima BuduÊi da do kraja 15. vijeka, izuzev rijetkih zaposjednutog teritorija. Svojim prisustvom i sluËajeva, nije bilo razvijenijih urbanih naselja koja aktivnostima u pojedinim mjestima ili krajevima, bi postajala znaËajni duhovni centri, otuda su imami tvravskih posada davali su poticaj tvravski imami, uz druge faktore i subjekte koji lokalnom stanovniπtvu za prihvatanje islama i su doprinosili utjecajima islama, imali zapaæeno upoznavali ga s propisima nove vjere. mjesto. Na takvu ulogu u duhovnom æivotu posebno u prvoj epohi vladavine Osmanlija, tj. do kraja 15. i poËetkom 16. vijeka, utjecale su opÊe Uvjetovanost broja poznatih okolnosti u navedenom razdoblju. One se ukratko imamskih sluæbi u tvravama mogu okarakterisati kao vrijeme nestabilne vlasti Bosanskog sandæaka nad dijelom teritorija koji je zaposjednut 1463. godine πto je rezultat neprekidnih upada Proces uspostave Osmanske vlasti na neprijatelja, uznemiravanja stanovniπtva koje je podruËju koje je ulazilo u sastav Bosanskog Ëesto bilo prisiljeno na napuπtanje posjeda, sela, sandæaka trajao je priliËno dug vremenski period. varoπi, pa i Ëitavih krajeva. To je direktno Na podruËju ZveËana i N. Pazara, koji su pripadali podrivalo privredu i usporavalo stvaranje jezgra i Bosanskom sandæaku od njegovog osnivanja ekonomske podloge za razvitak novih urbanih 1463. godine, osmanska uprava uspostavljena je naselja, koja su, pored toga πto su bila privredni prije kraja XIV vijeka. i administrativni, u stabilnim podruËjima, U Bosni to se dogodilo neπto kasnije, ali je postajala i vaæni duhovni centri. Urbani razvoj takoer bilo potrebno pribliæno jedno i po stoljeÊe pojedinih mjesta redovno je nosio i veÊi broj da bi se zauzeo cjelokupni danaπnji teritorij BiH.
84 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA †
Prve stalne pozicije Osmanlija u istoËnim Turbeta), Vranduk pa skoro do Srebrenice. Sve dijelovima Bosne uspostavljene su prije kraja prve tvrave do te linije pripadale su ovom sandæaku. polovine 15. v. a posljednja oblast koja je pala Osnivanjem HercegovaËkog sandæaka 1470. pod njihovu vlast bio je BihaÊ sa srednjim i donjim godine, dio posada u juænijim dijelovima Pounjem krajem 16. vijeka.”1 Bosanskog sandæaka je do 1485. g. ili ukinut U navedenom vremenskom razdoblju (Borovac, Creπnjevo, BoraË i Toevac)2 ili moguÊe je razlikovati tri faze osvajanja Bosne, i pripojen HercegovaËkom sandæaku (Mileπevo, to; Samobor).3 1.) do 1463. g. kada je uspostavljena vlast na Bosanskom sandæaku su pripojena i ostala uæem prostoru Dobrun-Viπegrad-Vrhbosna podruËja osvojena do 1530. godine u Bosni zatim (oblast Sarajeva), Dalmaciji i Lici, tako da se on tih godina protezao 2.) od 1463-1530. g. u kojem je zauzet skoro na sjeverozapadu pribliæno u liniji Banja Luka - cjelokupni prostor Bosne, osim BihaÊa s Kamengrad - Ostrovica - Udbina i Obrovac. Pounjem, ali i podruËja u Dalmaciji i Lici koja Nakon osnivanja Kliπkog sandæaka (1537.), su privremeno pripala tom sandæaku; cjelokupni prostor jugozapadno od gornjeg toka 3.) od 1530. g. do kraja 16. vijeka kada je Vrbasa - od pravca Prozor - Akhisar - Golhisar - osvojen preostali teritorij Pounja i sjeverni dio - KljuË, ukljuËujuÊi i Fenarlik ili Kaπtel, na desnoj zapadno od Vrbasa. strani Vrbasa - negdje iza 1540. godine pripojen Krajnja sjeverozapadna granica u vrijeme je novoformiranom sandæaku.4 uËvrπÊivanja pozicija i osnivanja Bosanskog Teritorijalni opseg ove administrativne sandæaka 1463/4. godine kretala se polukruæno jedinice, kao πto se vidi, posebno u prvih osam od utvrda Akhisar (Prusac), ToriËan (kod decenija njegovog postojanja (1463.-1540.), bio
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 85 † HISTORIJA
je promjenljiv usljed stalnog proπirenja i joπ od statusa posade, dakle od toga da li je ona administrativne reorganizacije te stvaranja novih ulufedæijska ili timarska, tj. krajiπka ili tvrava u administrativnih jedinica. unutraπnjosti sandæaka. Isturene posade u U zavisnosti od uspostave vojne i civilne vlasti odnosu na timarske, zbog drugaËijeg naËina u navedenim oblastima vrπen je postepeni uticaj finansiranja odvojeno su registrovane, usljed islama u sferi materijalne kulture i duhovnosti, Ëega su podaci o njima, u nama dostupnim manifestiran posebno kroz izgradnju sakralnih izvorima veoma oskudni tako da izuzev rijetkih objekata i djelovanje njihovih sluæbenika na podataka kroz razne marginalije iz timarskih prostoru koji je u pojedinim etapama obuhvatao deftera, drugim ovom prilikom ne raspolaæemo. Bosanski sandæak. Zato, u zavisnosti od ta dva faktora varira broj u Prvi pisani tragovi prisustva imama kroz izvorima spomenutih utvrda i on se kreÊe od 17 vojne sluæbe potjeËu iz 1455. godine, na prostoru poznatih 1468.9g. do 59 tridesetih godina 16. poznatom kao Krajiπte Isa-bega IshakoviÊa, koje vijeka, od Ëega 28 timarskih i 31 ulufedæijska.10 se u kasnijem Bosanskom sandæaku protezalo VeÊina njih, bez obzira na status, pokazuju to uskim pojasom od ZveËana do Hodidjeda (kod podaci, imala je registrovanu imamsku sluæbu u Sarajeva). Na tom teritoriju bile su locirane tri okviru svoje posade. timarske posade u mjestima ZveËan, JeleË i Hodidjed, koje su imale svoje imame.5 U tom teritorijalnom okviru mogli su se osjetiti veÊ prvi Prostor za obavljanje obreda posade rezultati novog utjecaja. Koliko se do sada zna, najstarija dæamija u Tvrave, onako kako su zateËene bile su Bosni podignuta je 1448. godine u Ustikolini.6 raene namjenski u skladu s vojnim potrebama, Njeno podizanje podudarno je upravo sa prilagoene vremenu i tehnici ratovanja te πto uspostavom prvih stalnih pozicija Osmanlija u je moguÊe lakπoj odbrani, sa moguÊnoπÊu Bosni 1448. godine, preciznije u Hodidjedu.7 Do dugotrajnijeg izdræavanja i opstanka u sluËaju kraja 15. vijeka pa i do kraja prve dvije decenije opsada tako da su sve potrebe posada mogle biti 16. v., na prostoru Bosanskog sandæaka sagraen zadovoljene unutar gradskih bedema. Iz je mali broj dæamija u pazarima i kasabama, i to dosadaπnjih istraæivanja nije poznato da su u za vrijeme Mehmeda II (1451.-1481.) u Sarajevu, okviru srednjovjekovnih utvrda postojali Travniku, Vranduku za vrijeme Bajazida II izgraeni objekti kultne namjene pa je dolazak (1481.-1512.) u FoËi, Rogatici, Viπegradu, Pruscu Osmanlija u tom smislu donio bitne promjene i Prozoru za vrijeme Selima I (1512.-1520.) u æivotu posada unutar utvrenja. Kao pripadnici Kneæini, Teπnju i Doboju. Intenzivniji razvoj islama novi stanovnici u tvravama u odnosu na gradova, izgradnja veÊeg broja sakralnih svoje prethodnike imali su daleko sadræaniji objekata, poËinje dolaskom na prijesto vjerski æivot. Pored periodiËnih obredoslovnih Sulejmana Kanunija 1520. godine.8 Do tada, obaveza, godiπnjih (bajrami), sedmiËnih (dæume), vaæno mjesto u vjerskom æivotu, uz rijetke centre islam propisuje svakodnevno prakticiranje, kroz koji su veÊ stekli solidne pretpostavke za obavljanje pet dnevnih namaza. Takva okolnost intenzivne vjersko-kulturne utjecaje kao npr. kao i sigurnosni razlozi, najzad i sama Sarajevo, predstavljali su sakralni objekti i imami praktiËnost, iziskivali su najoptimalnije rjeπenje. u tvravama. Neke od navedenih dæamija usko BuduÊi da izvan niti unutar tvrava nisu zateËeni su vezane za vojniËku sluæbu, i nastajale su, namjenski objekti te vrste, kao πto je sluËaj, npr., sasvim je jasno, za potrebe posada u Vranduku, sa drugim objektima uæe namjene, moralo se Travniku, Teπnju, Doboju, a vjerovatno i u priÊi stvaranju uslova unutar prostora Viπegradu, Prozoru i Pruscu. svakodnevnog æivljenja Ëlanova posade kroz Njihov broj i rasprostranjenost zavisili su od izgradnju novih ili adaptaciju nekih od postojeÊih teritorijalnog opsega Bosanskog sandæaka. koji su najprilagodljiviji novim zahtjevima. Podaci o tvravskim dæematima, odnosno Po onome πto nam pruæaju dostupni izvori, imamima i imamskoj sluæbi u njima zavisili su vidljivo je da su u pojedinim tvravama, ne-
86 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † posredno nakon njihovog zauzeÊa podizane Tituliranje imama dæamije, ali je njihov broj veoma mali. Koliko se zna do kraja vladavine Selima I (1512.-1520.), u Uloga dæamija ili objekata koji su Bosanskom sandæaku, podignute su dæamije u nadomjeπtali njihove funkcije, u samim tvravama: Travnik, Teπanj, dæamija na ulazu u tvravama ili uz njih, bila je veoma znaËajna do tvravu Doboj i uz tvravu Vranduk. BuduÊi da podizanja novih, nastalih usljed urbanog razvoja su u vrijeme vladavine Bajazida II (1481.-1512.) pazara i njihove transformacije u kasabe. One podignute dæamije joπ u Viπegradu, Pruscu i su u pojedinim mjestima predstavljale centralne Prozoru, dok u njima nije bilo veÊeg broja dæamije i u njima su zato dugo vremena uz pet muslimana, vjerovatno su bile prije svega u dnevnih namaza obavljane dæume, bajrami i funkciji posada. Jedan kasniji izvor takoer dræani vazovi kao i sve druge potrebne vjerske upuÊuje da je i banjaluËka tvrava imala aktivnosti. Obaveze ustanovljene za pojedina izgraenu dæamiju.”11 U drugim to su bile, mjesta zahtijevale su razliËite profile sluæbenika najËeπÊe znaËi, posebne prostorije adaptirane u tvravama koje po obavezama i vrsti za takve potrebe u okviru tvrave. Posadi Doboja, angaæiranosti moæemo podijeliti u dvije sluæila je spomenuta dæamija, usljed Ëega, u kategorije: a) imame, i b) imame i hatibe. izvorima ne sreÊemo imamsku sluæbu u ovoj Nosioci obredoslovnih sluæbi u tvravama tvravi. U mjestima koja u okviru posade tokom najËeπÊe se tituliπu kao ,,imam” πto je 15. i 16. vijeka ne evidentiraju prisustvo imama, podrazumjevalo predvoenje prilikom obav- pretpostaviti je da je to pitanje rijeπeno na sliËan ljanja prije svega pet dnevnih namaza ali i drugih naËin, obavljanjem sluæbe izvan tvrave ili potreba koje se ukaæu. Uz veÊ uobiËajeno finansiranjem u gotovinskim novËanim iznosima ,,imam”, za nosioce tih aktivnosti, koriπten i koji su odvojeno registrirani. pojam ,,imam i hatib”, ako obavlja i hatibsku Praksa u nekim tvravama nije bila strogo duænost, znaËi, ako dræi vazove u vrijeme bajrama odreena, pa se ponekad i odstupalo od ili u drugim prigodnim prilikama. Takvih prvobitno ustanovljenog rjeπenja. Iako je od poznatih sluËajeva je, meutim, veoma malo. 1468.-1516.12 u okviru posade KliËevac13 (kod Jedino se zna da su Travnik i Banja Luka - Srebrenice) imamska sluæba redovno regi- poËetkom druge polovine 16. v., (premda je tako strirana, ona se 1530. godine gubi. ImajuÊi u vidu vjerovatno od njenog osvajanja) u tvravskim poloæaj KliËevca, malo se Ëini moguÊim da je dæamijama imali imama koji je ujedno i hatib. izvan tvrave u neposrednoj blizini mogao biti StruËno i intelektualno tituliranje za nosioce sagraen objekat koji bi sluæio u te svrhe, takvih sluæbi vremenski nije bilo standardno, i u posebno ako se ima na umu da je ova utvrda iza tome je u poËetku koriπten pojam ,,mevlana”, toga veoma kratko bila u funkciji. Joπ se manje πto je predstavljalo poËasni naziv za visokouËene vjerovatnim Ëini da je potpuno ukinuta. Stoga, ljude. Ovi nadjevci su dominantni 1468., 1516., nadoknada u novËanom iznosu ili postojanje dok se 1485. i 1489. preteæno koriste nazivi sluæbe u obliænjem selu SuÊeska, koja bi je mogla ,,fakih” - poznavalac fikha. Ni jedan od njih u nadomjestiti Ëine se izvjesnijim. Na potpuno kasnijem razdoblju nije izrazito dominantan i suprotan naËin postupilo se u tvravi VinËac. podjednako su u upotrebi ali je veÊ polovinom Iako je posada postojala od ranije, u samu 16. vijeka sve naglaπenija vojniËka pripadnost tvravu imam je postavljen 18. ramazana 939. imama oznaËavana sa ,,merd tvrave”. (12.4.1533.)14 godine. Bez obzira na ove pojedinaËne sluËajeve, sluæbe su se najËeπÊe obavljale u okviru same tvrave, u prostorijama Finansiranje imamske sluæbe namjenjenim u tu svrhu, bilo adaptiranim bilo u novoizgraenim dæamijama od kojih su Sluæbe imama u tvravama, kao i drugih ponegdje do danas saËuvani znaËajni ostaci kao, Ëinovnika koji su pripadali vojniËkoj klasi, npr., u Travniku. posebno ako su izravno angaæirani u vojsci, finansirane su dvojako, i to direktno iz dræavnih
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 87 † HISTORIJA
prihoda u novcu (gotovini) i dodjelom prava na krajem aprila do negdje 8. maja 1472. g. umjesto uæivanje zemljiπnih posjeda - timara. ranije novËane nadoknade dobio dio timara Za vrπenje sluæbe u tvravama sa stalnim Alije, koji je ranije takoer u Bobovcu vrπio posadama, tj. timarskim, imami su stjecali pravo sluæbu. Kako su taj kolektivni timar od 5973 akËe, na rentu razliËite visine na odreenim zemljiπnim prethodno dijelila tri Ëlana posade, tako se moæe posjedima, najËeπÊe u selima nedaleko od mjesta pretpostaviti da je imamu pripalo pribliæno oko sluæbovanja. Ako su prvobitno i bili udaljeni 2000 akËi. »ak se izriËito kaæe da je imam stabilizacijom prilika timari su obiËno ,,obavljao svoju sluæbu u spomenutoj tvravi uz dodjeljivani bliæe mjestu boravka. dnevnu plaÊu - ulufu”. Isti sluËaj imamo i u U prvim decenijama osmanske uprave timari tvravi Prozor, u kojoj je imam dobio dio timara imama su se kretali oko dvije hiljade akËi, posadnika Jusufa izmeu 20.-30. juna 1471. ponekad i viπe od te sume. Koliko se iz najranijeg godine i Vranduku Ëiji imam Muhjuddin je popisa moæe zakljuËiti, najveÊi timari imama sredinom dæumade-l-uhraa 877. g. (sredina 1468/69. g. iznosili su 2179 i 2109 akËi u novembra 1472.) dobio takoer dio Sarudæe iz tvravama Toevac i Samobor. Na osnovu iste tvrave, kojemu je iz zdravstvenih razloga deftera iz 1468/9. g. i nekih drugih timarskih prestala vojna sluæba.19 Na ovaj naËin, znaËi popisa iz 16. vijeka doπlo se do zakljuËka da je - isplatom u novcu, finansirani su imami u onim imam u sastavu gradske posade bio ,,redovno tvravama koje 1468. g. nisu imale ubiljeæene timarnik” i da je visina timara pojedinih imama imame timarnike, i to Borovac, Susid i Mileπevo dostizala iznos i preko 4000 akËi.15 To bi znaËilo kao i drugim koje se ovim izvorom ne spominju da su oni imali mnogo viπe od Êehaja tvrava πto a bile su u funkciji. PlaÊe ulufedæija bitnije se ne odgovara uobiËajenoj vojnoj praksi u kojoj nisu razlikovale od nadoknada koje su dobijali po visini primanja u tvravi dizdar i njegov imami timarnici i one su zavisile od okolnosti, zamjenik (Êehaja) najËeπÊe prednjaËe u odnosu vremena, obaveza koje su kao imami ili hatibi na ostale Ëlanove posade ili ih drugi mustahfizi imali u tvravama pa i godina sluæbe koje su u tome ne mogu nadilaziti. Vrednovanje izgleda djelimiËno utjecale na primanja. imamske sluæbe nije se razlikovalao od ostalih Do kraja 15. vijeka podaci o tvravama sluæbi prisutnih u jednoj tvravi Ëija primanja priliËno su oskudni, ali iz raspoloæivog uoËljivo su se kretala najËeπÊe oko 2000 akËi. je postepeno smanjenje iznosa kojima su imami Detaljnija analiza navedenog izvora iz 1468., mogli raspolagati. Izmeu 1485. i 1489. godine zatim 1530. g. i neka literatura16 ukazuju da su imami u 9 poznatih tvrava20 najËeπÊe su imami u tvravama u odreenim okolnostima raspolagali timarima u visini od oko 1500 akËi.21 imali i novËane nadoknade. U svim izrazito PoËetkom 16. vijeka, u poznatim tvravama, graniËnim posadama oni su isplaÊivani novËanim uz rijetke izuzetke, donja granica iznosa je gotovinskim sredstvima17 sve dok je tvrava imala umanjena, te se visina imamske nadoknade izrazito krajiπki status ili ako su se u njoj nalazile veÊinom kretala oko 1400 akËi. Viπegradski i obje vrste mustahfiza, tj. timarnika i ulufedæija. vranduËki imam su dobijali po 1600, imam Prisustvo obje ove komponente primjetno je u Hodidjeda oko 1500 akËi dok je travniËki i dalje tvravama bliæim pojasu izrazite vojne krajine zadræao prvobitnu visinu imamske nadoknade uspostavljene u odreenom vremenu i na iz prvih decenija, koja je bila 2000 akËi.22 odreenom prostoru. SliËno stanje zadræano je i tokom Ëetvrte Nekoliko podataka iz 1540. godine, jasno decenije 16. vijeka. PlaÊa travniËkog imama i govore da su zbog takvog statusa imami Banje dalje je ostala najveÊa u sandæaku, sa 2000 akËi, Luke i Teπnja od osvajanja ovih gradova do te dok se u ostalih kretala preteæno izmeu 1400- godine primali novËane naknade.18 Ali praksu 1600 akËi. Iz ovih okvira se rijetko izlazilo, jedino novËanog finansiranja imamske sluæbe (koja nije πto je u Akhisaru imam uæivao timar u iznosu i jedina finansirana na taj naËin u njima) mnogo od 1689. akËi dok su u tvravama Viπegrad, ranije nalazimo u tvravama Bobovac, Vranduk Vranduk, Sokol, Golhisar i Jajce imali oko 1600 i Prozor. Zato Êemo istaÊi da je imam Bobovca akËi. Viπe od polazne timarske osnove imali su
88 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † imam Hodidjeda, 1520, Belgrada (GlamoË) 1540 imami su, u odnosu na raniju praksu, primali i Drniπa 1500 akËi. Ostali imami nisu dobijali po 1400 umjesto nekadaπnjih 1600 akËi. Na posjede ispod 1400 a nekad se ta suma prihoda odreen broj tvrava u kojima je ta sluæba ranije kretala i neπto viπe od 1400 akËi23. uspostavljena, Ëini se, da su se te promjene manje U pogledu visine nadoknade, koliko se iz odraæavale i plaÊe njihovih imama priliËno su se popisa moæe uoËiti, u veÊini tvrava koje su ustabilile poËetkom 16. vijeka, kao. npr., u pripadale Bosanskom sandæaku 1540. g. stanje tvravama Viπegrad (1600), Vranduk (1600) i je uz neznatne korekcije ostalo isto. Raspon Hodidjed (1500), premda su do kraja 15. vijeka najveÊe i najniæe nadoknade ostao je i dalje u Viπegradu varirale. Na veÊe iznose, bez sumnje, nepromijenjen, 2000 akËi u Travniku do 1400 u utjecala je Ëinjenica da se u Vranduku i Dobrunu, Teπnju, BoËcu, Vincu (VinËac) i Viπegradu radi o dæamijama. Prozoru. Ovoj grupi pripadala je i imamska Travnik je u tom smislu predstavljao sluæba u Jajcu, πto predstavlja stanovito izuzetak, jer je od ustanovljenja te sluæbe u smanjenje, ako se zna da je prethodno imam tvravskoj dæamiji nadoknada za njeno vrπenje Jajca uæivao 1600 akËi. Meu imame sa najveÊim iznosila 2000 akËi i ostala nepromijenjena do timarom zato su spadali imami tvrava: Akhisar kraja 16. vijeka. BuduÊi da se radi o dæamiji koja 1689, Hlivno 1632, Sokol 1623, Viπegrad 1600, je nastala veoma rano u samoj tvravi moguÊe Banja Luka 1608, Belgrad 1548. SljedeÊu je, da je u naredbi sultana o njenom podizanju kategoriju Ëinile bi tvrave Ëije sluæbe su iznosile odreena i suma koju Êe primati njen imam blizu 1500 akËi, i to, Hodidjed i Drniπ 1500, ujedno i hatib, πto njegovi nasljednici nisu NeÊven 1495 akËi. U odnosu na 1530. g. ovom preinaËavali. Ta dva razloga odræavali su, izgleda, imamu suma je uveÊana za 95 akËi.24 tako dugo primanja na tom nivou. Naprijed istaknuto ukazuje da su imami u Ostala mjesta, kako se moglo vidjeti, bila su osmanskoj vojnoj sluæbi u prve dvije decenije u podloæna promjenama. OpÊe je evidentno da su sandæaku Bosni bili u znatno boljem u prvim decenijama, imami imali veÊe timare, materijalnom poloæaju kada su im se nadoknade da su isturenije posade ËeπÊe imale viπe a tamo kretale oko 2000 akËi, nekada i viπe. U narednom gdje je sultan odredio visinu nadoknade ona nije razdoblju evidentan je stalni pad visine njihove dokidana ni kasnije. Ako bismo najveÊi timarski nadoknade koja se do pred kraj prve polovine iznos konvertirali u dnevni - novËani, onda bi 16. vijeka spustila u prosjeku ispod 1500 a dnevno primanje timarnika u Bosanskom najËeπÊe izmeu 1400-1450 akËi. Takvo kretanje sandæaku iznosilo 6 akËi. Iako izlazi iz definisanog materijalnog statusa imama u vojnoj sluæbi u vremenskog i prostornog okvira, napomenuti veÊini sluËajeva bilo je odreeno krajiπkim Êemo da su se pred kraj 16. vijeka, (1586.) karakterom tvrava. Svaka promjena u tom imamski dnevni iznosi na podruËju Slavonije i pogledu sa sobom je neizostavno nosila i Bosanske krajine kretali od 5-10 akËi dnevno, promjene druge vrste. komandnom osoblju 15-20,26 πto potvruje da Gubljenjem krajiπkog statusa, npr., su u ugroæenijim podruËjima plaÊe bile znatno posadama su umjesto ranije novËane nadoknade veÊe. dodjeljivani timari πto je u mnogim sluËajevima predstavljalo i umanjenje prvobitne nadoknade. Imam teπanjske posade, Mustafa, do 8. πevvala Obaveze imama 946. (16. 2. 1540.) primao je dnevno pet akËi, πto bi u godiπnjem obraËunu iznosilo oko 1775 Imamska sluæba u tvravama ustanovljena akËi. Od tada dodijeljen mu je timar u iznosu je prvenstveno kao sluæba u funkciji posade Ëiji od 1400 akËi25 bez pokazatelja da je ta razlika Ëlanovi su u pojedinim mjestima i po nekoliko nadoknaivana na neki drugi naËin, πto bi znaËilo decenija predstavljali jedine muslimane. da mu je primanje time znatno umanjeno. SliËne Osnovni zadatak imama stoga je sluæiti promjene vremenom dogodile su se u Jajcu i potrebama posade, naroËito u prvim godinama (1540. g.) Banjoj Luci (polovinom 16. v.) Ëiji osmanske uprave. Vremenom, islam je izmeu
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 89 † HISTORIJA
ostalih i pod utjecajem posada nalazio plodno koja su u 16. vijeku bila redovna meu veÊim tlo meu domaÊim stanovniπtvom, nastanjenom imamskim primanjima u sandæaku. Hatibi su u varoπima ili podgraima. Do izgradnje novih morali posjedovati viπi stupanj obrazovanja od sakralnih objekata u muslimanskim mahalama, imama ili su veÊ morali imati viπe imamske bilo da se radi o dæamijama ili mesdæidima, prakse da bi mogli obavljati te poslove. Nekada tvravski imami su bili podjednako u funkciji, su te funkcije mogle biti razdvojene, pa su ih kako posadi tako i drugim muslimanima, novim obavljale razliËite liËnosti - kao πto je to kasnije primaocima ili onima doseljenim bilo kojim (1586. g.) bio sluËaj u Kamengradu - ali u povodom. Dæamija u tvravi Travnik, do kraja navedenim tvravskim dæamijama, one su, do vladavine Selima II (1512.-1520.) bila je jedini polovine 16. v. redovno objedinjene u jednom sakralni islamski objekat, premda je dæemat licu. muslimana postojao joπ od 1485. godine. Djelatnost imama, dakle, postepeno je izlazila iz okvira same tvrave. Porijeklo imama Imamski poziv u tvravama podrazumijevao je predvoenje dnevnih namaza ali i ostalih Prvih decenija imami su dolazili sa strane, potreba, dæuma, bajrama, dræanje vazova, iz krajeva koji su ranije pali pod osmansku vlast gasuljenja i obavljanja dæenaza. Njihova uloga u i obrazovani su bez sumnje izvan Bosne. poduËavanju islamu i njegovom πirenju nije Osnivanje obrazovnih institucija na ovom zanemariva, pogotovo do momenta dolaska podruËju stvorilo je i pretpostavke za ukljuËivanje veÊeg broja lica koja su vrπila takav utjecaj kao kadra obrazovanog u Bosni. Prema dosadaπnjim derviπi, kadije i druga ulema. Sva mjesta koja su saznanjima, prva poznata obrazovna institucija imala posade dugo vremena su za navedene bila u kojoj se za potrebe ovih prostora moglo nepristupaËna pa su tako tvravski imami pripremati za te sluæbe nastala je u vrijeme predstavljali jedina lica koja su obavljala tu vrstu namjesnika Firuzbega (1505.-1512.) u Sarajevu. aktivnosti. Neke tvravske dæamije vremenom S obzirom na to da masovnije regrutovanje su postale znaËajni edukativni centri, bez obzira domaÊeg elementa u tvravske posade u odnosu na dosta izmijenjene okolnosti, poveÊan broj na druge vojne redove neπto zaostaje i poËinje muslimana, sakralnih objekata i sliËno. Razloge poËetkom 16. vijeka, otuda je teπko oËekivati da tih promjena treba traæiti u Ëinjenici da je doπlo je do tada bilo imama regrutovanih iz Bosne. do formiranja mahala i u pojedinim tvravama, Ove okolnosti, dakle masovnije uËeπÊe u tako da su tvravske jednostavno preuzele sve tvravskim posadama i otvaranje medresa u funkcije mahalskih dæamija. U dæamiji tvrave Bosni, rezultirali su, veoma brzo pojavom Travnik do 1604. godine ustanovljena je i Boπnjaka i u tim sluæbama. Istina, oni su mogli posebna sluæba muallima.27 Po svojoj namjeni biti πkolovani i izvan Bosne, ali nema podataka one su to, barem djelimiËno, od momenta koji bi ukazivali na moguÊe domaÊe porijeklo njihovog nastanka. imama u okviru navedenih posada. Prvi za kojeg Mali je broj tvrava u kojima je registrovano se pouzdano zna da je iz Bosne je Mehmed da je obavljana imamska i hatibska sluæba. To Boπnjak, imam u tvravi BoËac. Nije poznato su, koliko se do sada zna, do kraja prve polovine kada je poËeo obavljati sluæbu u ovoj tvravi niti 16. v. jedino travniËka i banjaluËka dæamija. Samo gdje ju je ranije obavljao, ali se zna da je to bilo postojanje dæamije implicira imamske i hatibske prije 26. ramazana 946. (4.2.1540.) godine.28 poslove pa se, i pored toga πto za vrπioca te duænosti u tvravi ne stoji i hatib, osnovano moæe pretpostaviti da su isti poslovi obavljani i u Odnos prema sluæbi tvravama koje su u svom πirem kompleksu imale dæamije, kao, npr., Vranduk i Viπegrad koji Kodeks ponaπanja u tvravama bio je su imali tzv. carske dæamije. To se, donekle, moæe determinisan vojniËkim ali i normama ©erijata. razumjeti i iz visine primanja njihovih imama Zato su protiv prekrπioca tih normi preduzimane
90 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † mjere liπavanja sluæbe, privremeno ili stalno, u pretpostaviti je da je u ovoj tvravi imam bio zavisnosti od teæine prekrπaja. Kako ostali Ëlanovi prisutan od samog njenog osvajanja i da je prvih posade tako i imami, u sluËaju nemoguÊnosti godina dobijao novËanu nadoknadu. Takav potpunog izvrπavanja, nemarnog odnosa prema naËin finansiranja dokinut je 25. πevvala 867. (13. obavezama, napuπtanja, ili pak prakse koja se 7. 1463.) kada je Kasim, imam ZveËana, dobio kosila s moralnim i vojnim principima, bili su timar. On je vjerovatno joπ ranije stupio na liπavani duænosti a time i timara. Zato Êemo sresti sluæbu u ovom mjestu a nije iskljuËeno da ju je ponekad vrlo zanimljive razloge sankcionisanja obavljao veÊ od 1455. godine. U ZveËanu je sluæio odreenih pojava meu njima. priliËno dugo, do 1477., a moguÊe je i do 1485. Joπ 1476. godine za imama u Toevcu se godine. Njegov prvi timar Ëinila su sela »abre i kaæe ,,da je smutljivac” zbog Ëega mu je timar Dol u nahiji ZveËan, koja je prije njega uæivao oduzet i dat njegovom prethodniku.29 ©ta se s Tursun, Isa begov hizmeÊar. Prihod koji je uæivao njima dalje deπavalo nije nam poznato, tako da iz ova dva sela iznosio je 1841 akËu. Od 1468. se precizno ne moæe reÊi da li su potpuno gubili godine on je uæivao kolektivni timar sa joπ vojniËki status ili su imali moguÊnost da dobiju dvojicom posadnika u koji su ulazila sela »abre neku novu duænost. Evidentno je, meutim, da i Strana, u ZveËanu i Æivodere u nahiji VraËe. su u istoj tvravi postavljani i po nekoliko puta, BuduÊi da je timar bio kolektivni, ne zna se πto znaËi da im vojniËki status uvijek trajno nije koliko je pripadalo kojem posadniku ali je ukidan nego je mjera bila privremena. U ukupna suma od 6074 akËe vjerovatno nemoguÊnosti obavljanja svih pet dnevnih ravnomjerno dijeljena, tako da je svaki od njih namaza, bili su takoer smjenjivani sa te sluæbe. dobijao pribliæno oko 2000 akËi. Na takav Takav sluËaj je sa imamima JeleËa, koji ,,nisu zakljuËak upuÊuje Ëinjenica da su se premije Ëuvali pet dnevnih namaza”.30 Jedan od veÊine poznatih imamskih sluæbi te godine travniËkih imama Alija fakih ,,...ne dolazi na kretale u toj visini, ali se istovremeno nameÊe i vazove i ne obavlja gasuljenje...”.31 pitanje razloga poveÊanja. Dva se razloga u tom Kada sa πerijatskog stanoviπta kadija sluËaju Ëine najbliæim, i to godine sluæbe i procijeni da zdravstveno stanje imama ne priliËi usklaivanje imamskih primanja na podruËju sluæbi, postavljana je nova liËnost. Nadgledanje Bosanskog sandæaka 1468. godine. Dalja sudbina imamske sluæbe, odnosno podobnosti za njeno ovoga imama nije poznata. BuduÊi da se u vrπenje bila je obaveza lokalnog kadije, koji je posljednjim decenijama 15. vijeka (1485.-1489.) redovno izvjeπtavao i predlagao neophodne kao imam spominje Nesuh fakih, moguÊe je da mjere. Uz veÊ istaknute razloge zbog kojih je ga je on i naslijedio, ali nije naslijedio i posjed dolazilo do prestanka sluæbovanja treba istaÊi joπ svoga prethodnika, nego su mu dodijeljena sela jedan. Naime, imami izgleda uvijek nisu bili Vinarci i Banje Polje u istoj nahiji. PoËetkom 16. zadovoljni svojim statusom pa se vrlo Ëesto, vijeka, 1516. godine, imamsku duænost je spominje da su samovoljno napuπtali sluæbu i obavljao Sinan, sa znatno smanjenim timarom odlazili iz tvrava. od 1410 akËi, u koji su ulazila sela Bulgari i Rujiπte. Pribliæno istu sumu, 1418 akËi, uæivao je i imam Kasim 1530. godine, kojemu je tokom II sluæbe u narednih deset godina pripadalo samo selo Rujiπte. Posada je 1540. g. privremeno Podaci o imamima timarnicima do 1540. ukinuta a sama tvrava bila van upotrebe. godine32 JeleË: Kao i ZveËan, najvjerovatnije iste godine (1396.) Osmanlije su zauzele i JeleË (kod ZveËan: Svoju vlast u ZveËanu, kod N. Pazara), koji je, vjerovatno tada imao i Kosovske Mitrovice Osmanlije su uspostavile posadu. Podatke o tome imamo mnogo kasnije, potkraj 14. vijeka, najkasnije 1396. godine, kada polovinom 15. vijeka, od kada datira i prva vijest je veÊ postojala posada u njemu. S obzirom na o imamu u njemu. Prvom poznatom imamu uobiËajenu praksu postavljanja imama u posade JeleËa, Hadæi fakihu, odmah po dolasku u grad
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 91 † HISTORIJA
JeleË bio je dodijeljen timar, znaËi prije 1455. bilo u sastavu Bosanskog sandæaka. Kao imami godine koji su saËinjavala sela »elikovik, iz kojeg ove tvrave spominju se Husejn, Jusuf i Hamza. je ostvarivao rentu od 357 akËi i Duga Tuπimlja Uæivali su prihode sela BudiÊe i Zabre sa sa znatno veÊim prihodom - od 1088 akËi. Isti prihodima od 2109 akËi. Imami ove tvrave kao ovaj timar bio mu je potvren i 28. πevvala 867 da nisu bili zadovoljni sluæbom, pa su se u veoma (16. 7. 1463.) godine. Na sluæbi u JeleËu zatekla kratkom vremenu smjenila trojica od kojih su je ga je i smrt, nakon Ëega ga je zamijenio Jusuf, dvojica samovoljno napustili. sin Tanrivermiπa, sa istim prihodom u Osnivanjem HercegovaËkog sandæaka spomenutim selima. Poslije toga, a najkasnije pripojena je toj administrativnoj jedinici. 1468. g., Jusufu je dodijeljeno selo VrabËe i taj BoraË: Tvrava u istoimenoj æupi, kasnije iznos poveÊan na 2004 akËe. Do kada je taËno nahiji na podruËju danaπnje Rogatice u pisanim ostao na toj sluæbi nije poznato, ali se vjerovatno izvorima je poznata od 1468/69. godine. Nakon zadræao skoro do 1485. godine, od kada se u toj njenog osvajanja kratkotrajno je bila u upotrebi tvravi kao imam nalazio Sinan-fakih. On je ostao do posljednje dekade rebiu-l-ahira 876. (5. 10. najmanje u naredne Ëetiri godine ali je novom 1471.). Za to vrijeme imamsku sluæbu u njoj imamu taj iznos od 1485. g. umanjen u odnosu obavljao je mevlana Husam. Uæivao je sela na prvobitnu sumu, i iznosio je manje od 1500 Oπtrice (nahija PraËa), Duge Seljane, Orlica i akËi. Pored ranijeg sela VrapËe u njegov timar mezru Kozadra (nahija BoraË). ulazilo je i selo G. Lukare u istoimenoj nahiji Toevac: Grad Toevac na podruËju JeleË. Nije poznato da li je on nastavio do kraja Tjentiπta, privremeno je bio sastavu Bosanskog 15. vijeka obavljati imamsku duænost ili moæda i sandæaka. Kao imam u njemu je prvobitno poËetkom 16. vijeka kao i kada je ta smjena sluæbovao Sejjid Mehmed. Zbog neurednog nastala, ali se pouzdano zna da je od 1516. godine obavljanja sluæbe naslijedio ga je mula Alija, koji imam u JeleËu bio Mustafa. Umjesto G. Lukara je ostao samo nekoliko mjeseci (13.11.1475- u sastav njegova timara uπlo je selo Potok dok 26.2.1476) a potom ponovo na sluæbu vraÊen su Vrabci i dalje ostali kao posjedi kojim su raniji imam. Timar navedenih imama iznosio je raspolagali imami. Izgleda da se Mustafa duæe 2179 akËi u selima DaniËiÊi, Mravinjac i PetaËa vremena zadræao na toj sluæbi, u kojoj ga je, sve u nahiji Bistrica. Do kraja 1477. godine ukinuta su prilike, naslijedio njegov sin, koji se 1530. je posada u Toevcu. godine spominje kao Kurd, sin Mustafa-hodæe. Creπnjevo: Imam u Creπnjevu vjerovatno je Ista sela su ostali njihovi domeni uz neπto imenovan odmah po smjeπtanju posade, a prvi umanjenu sumu koju su mogli ubirati od 1400 spomen u pisanim osmanskim izvorima o njoj akËi. On je u narednih pet godina obavljao tu nalazimo 1468/9. godine. Koliko se zna, u ovoj duænost, a poslije njega u slijedeÊih pet utvrdi u blizini Konjica tokom njenog postojanja smjenjivani su po dva puta Abdulkerim i Kurd sluæbovao je samo jedan imam Velija-fakih. Alijin. Posada ove tvrave je ukinuta 1540. Rentu je ubirao iz sela BaboviÊi, Paπvanica, Borka godine a time znaËi i obavljanje ove vrste i PribiËiÊi u tadaπnjoj nahiji VrapËe. Ukupni aktivnosti u utvrenom JeleËu. prihod iz navedenih mjesta od 4096 akËi dijelio Mileπevo: Teritorijalno gledano trebalo je je sa joπ jednim timarnikom, πto znaËi da je imao da je i u njemu vlast uspostavljena neπto ranije, oko 2000 akËi. Tokom 1477. godine utvrda ali se ona, izgleda, u tom dijelu prijepoljskog Creπnjeva je poruπena, a njeni posadnici kraja, uËvrstila tek 1465. godine. Ni poslije pretvoreni u eπkindæije. zaposjedanja, meutim, u njemu nije registrovan Borovac: Srednjovjekovni Borovac nalazio imam timarnik, πto znaËi da je vjerovatno dobijao se jugoistoËno od Konjica u izvoriπnom toku plaÊu u novcu. Novom administrativnom Idbra, i po njegovom zauzimanju, koliko se iz podjelom 1470. godine Mileπevo je pripalo izvora moæe zakljuËiti nije imao imama HercegovaËkom sandæaku. timarnika, te je sluæba u njemu, znaËi, plaÊana Samobor: Srednjovjekovni Samobor istoËno novËanim sredstvima. Svojevremeno je pripadala od Goraæda, u zemlji Hercegovoj, vrlo kratko je Kraljevoj zemlji, a potom, prije 1477. godine
92 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † izdvojena iz Bosanskog u HercegovaËki sandæak. Dobrun: Posada u ovom gradu u izvorima se po prvi puta spominje 1468. godine, ali je ona svakako postojala i prije, s obzirom na strateπki znaËaj i potrebu zaπtite uskog koridora ka krajnjim sjeverozapadnim podruËjima Isa-begova krajiπta u podruËju Hodidjeda. Ako je ta pretpostavka taËna, znaËi da su u njoj smjeπtene ulufedæije a time da je i imam dobijao novËanu platu. Od 1468. godine u ovoj se tvravi nalazi posada timarnika u kojoj je i imam Seferπah dobio timar pribliæno 2000 akËi koji su Ëinila sela Smrdan i StrahoviÊi kao i mezra Velje Polje, sva u blizini Dobruna. Iz nepoznatih razloga, 27. rebiu-l-ahira 879.(9.9.1474.) napustio je sluæbu a na upraænjeno mjesto doπao Husam i ostao izgleda do 1485. godine. Kolektivni timar Husamedina, koji se kao imam spominje od 1485. godine, saËinjavali su sela: Srednje Veletovo, ZablaÊe, Veletovo u nahiji Dobrun i Glogova u nahiji Viπegrad. »etiri godine kasnije kao timar ista sela pripadala su i imamu Junusu sa joπ jednim suvlasnikom. Godine 1516. imam Dobruna Mahmud imao je pojedinaËni timar od 1420 akËi, u veÊ poznatim selima ZablaÊe i Tvrava Viπegrad, gravura iz KuripeπiÊevog putopisa 1531. Srednje Veletovo. U pogledu visine timara stanje se nije promjenilo ni 1530. godine, u kojoj je imam Medæidin uæivao skoro kao i njegov KliËevac: Imamska sluæba u ovoj tvravi, kod predhodnik 1424 akËe. Na sluæbi je ostao do 29. sela SuÊeska, zapadno od Srebrenice, evidentna zu-l-kadea 943. [9.5.1537.] godine. Poslije njega je od 1468/9. g. kada ju je obavljao Hamza-fakih. do sredine 1540. godine kratko su se smjenjivali Timar od 6119 akËi koji je uæivao sa joπ dvojicom Hasan, svega sedam mjeseci, i Mehmed od 30.3. posadnika Ëinila su sela: Klokotovac, dio BrodËiÊa 1538. godine. u nahiji Osat, BeroπeviÊi, i Donje Vrelo i Viπegrad: Prvi pisani tragovi o postojanju Podbukovica u nahiji Vratar. Krajem oktobra imamske sluæbe u Viπegradu datiraju iz 1468/9. 1471. (sredinom dæumada II 876) Hamza je sam godine, kada ju je obavljao mevlana Muhamed. dobio Klokotovac. To znaËi da njegov udio u Prihodi kojima je raspoloagao u selima Gornj navedenom kolektivnom timaru nije bio niæi od Velji Lug (nahija Viπegrad) i nenaseljena mezra 2000 akËi. Osnovano se moæe raËunati s tim da je Bukovik, (nahija Brodar) iznosili su 2048 akËi. ova sluæba prisutna joπ od vremena zauzeÊa Ovako visok timar nije ostao dugo i veÊ od KliËevca i da ju je obavljao isti imam od trenutka 1485.g. Musa, imam viπegradske tvrave, dobijao postavljanja posade u ovu utvrdu. Njegov je 1510 akËi u drugim selima, Srednja Loznica i nasljednik u sluæbi (1485. g.) Junus-fakih, pored Zametice, u nahiji Viπegrad. Nije poznato do toga πto je imao drugo selo, Zgonje (nahija Osat), kada je ostao na toj duænosti ali je to bilo do imao je i manju rentu - 1563 akËe. »etiri godine poslije 1489. godine. Od 1516. kao imam kasnije (1489.) u ovoj tvravi je ponovo sluæbovao sluæbovao je Mehmed sa 1605 akËi, u Srednjoj imam po imenu Hamza, sa istim iznosom i u istom Loznici i Oramenici. Sluæba u ovoj tvravi trajala selu kao i prethodni imam Junus. Premda je teπko mu je priliËno dugo, do 1540. godine, kada ga ustanoviti, ali se ne iskljuËuje moguÊnost da se je naslijedio Muslihudin. radi o Hamzi koji je veÊ 1468/9. obavljao tu
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 93 † HISTORIJA
sluæbu. Posljedjni poznati imam u ovoj tvravi bio izgleda greπkom nije upisan ni na Ëije ime, ali je je 1516. g. Abduldæemil sa 1400 akËi prihoda koji ono i dalje pripadalo imamu posade Hodidjeda. su mu pripadali. Do kada je obavljao tu sluæbu SlijedeÊe poznato ime na tom mjestu u Hodidjedu kao i okolnosti zbog kojih se ona ne javlja 1530. bio je mevlana Bali koji je za sluæbu uæivao selo g. nisu poznate. Nema pokazatelja koji bi govorili Krupa u nahiji Saraj sa prihodom od 1520 akËi. o tome da je imam KliËevca primao plaÊu u U narednih deset godina, na mjestu imama gotovini, ali se takva moguÊnost ne moæe u smjenjivali su se: Mustafa-fakih, Nimetulah, Alija- potpunosti odbaciti, kao πto ni neko drugaËije hodæa, Abdurrahman i najzad Mustafa rijeπenje nije u potpunosti iskljuËeno. Jedino πto Mahmudov. Osim Mustafe koji je tu sluæbu morao se moæe smatrati pouzdanim je da je svaka napustiti iz zdravstvenih razloga, svi drugi su je aktivnost te vrste u potpunosti prestala nakon samovoljno napuπtali. 1540. godine ukidanjem posade u KliËevcu. Kreπevo: Prema raspoloæivim izvorima posada Hodidjed: Posada Hodidjeda, nedaleko od u Kreπevu javlja se od 1468/9., ali je vjerovatno Sarajeva, predstavlja jednu od najranije poznatih postojala od prije, a najkasnije od 1463., znaËi posada na tlu danaπnje Bosne i ondaπnjeg odmah po njegovom zauzeÊu. Imamsku sluæbu u Bosanskog sandæaka. Prvim poznatim popisom prvoj poznatoj posadi vrπio je mevlana Kasim, uz iz 1455. godine kojim je zahvaÊen i dio danaπnjeg visinu nadoknade u vidu timara od 2080 akËi. Vrlo bosanskohercegvaËkog prostora pored ZveËana kratko ga je naslijedio Alija Sunkura, a potom na (Kosovo) i JeleËa (kod N.Pazara) ubiljeæena je i to mjesto ponovo vraÊen mevlana Kasim jer je posada Hodidjeda. U njenom sastavu nalazio se i bio ,,dobar i mlad”. U ovoj se tvravi zadræao Muslim-hodæa Ëiji timar su saËinjavala sela: Koπuta, sigurno do 1489. godine, a moæda i duæe. Timar Donja Krastica, te mezra (sijaliπte) Bakije i mezra imama Kreπeva prvobitno su saËinjavala sela: Otes, IhvaletiËe (FaletiÊi). Ukupni prihodi sa zemljiπnih Dobra Voda (u nahiji Bobovac) i DragoπÊa ( u posjeda iznosili su 1666 akËi. ©ta se desilo sa nahiji Kreπevo) a kasnije (od 1485.) selo Podgora imamom, neizvjesno je, ali je njegov timar, prema i Grajan u nahiji Visoko koje je Kasim uæivao sa nedatiranoj biljeπci, kasnije bio u posjedu Hamze joπ jednim Ëlanom posade. Nadoknada imamu Serezlije. Iz jedne druge napomene vidi se da je od tada bila je manja u usporedbi s prvobitnom, izmeu 30.12. i 8.1.1466. godine na sluæbu stupio te je iznosila 1500 akËi. Do kraja 15. ili poËetkom novi imam Ibrahim i naslijedio dio timara 16. vijeka (prije 1516.) ova je posada ukinuta, prvobitno (1455. g.) upisanog na Isa-begovog time i prestala imamska sluæba u tvravi Kreπevo. zastupnika u Hodidjedu, Iskendera. Preciznije, on Dubrovnik: Utvrda Dubrovnik u srednjem je naslijedio dio koji su te godine (1466.) toku MisoËe, istoËno od Breze, u izvorima se javlja zajedniËki uæivali Karagoz Maraπli, Atmadæa od 1516. godine, ali se to ne moæe smatrati Karalehlija, Alija Nikopoljanin i Ismail Boπnjak. godinom postavljanja posade u nju i pret- Ova promjena se moæe uzeti i kao vrijeme do postavljati je da je do tada u njemu bila smjeπtena kojega je prvi imam ostao na sluæbi. Oni su uæivali ulufedæijska posada. Od 1516. godine na sluæbi u sela: Brutse-Ærnovo, mezru Svrake, selo Obor njoj bio je mevlana Ramadan. Sa joπ jednim Gazdo i Ljubumlja, Ëiji prihodi su iznosili 9.219 suvlasnikom pripadalo mu je selo Podgora i akËi. Na sluæbi u Hodidjedu ostao je do iza 1468./ Slatoboj (nahija Dubrovnik) sa po 1400 akËi. 9. vjerovatno i do 1485., jer nema naznaka da ga Izmeu 1530. i 1540. g. imam u Dubrovniku bio je do narednog popisa iko mijenjao. Jedino πto je je fakih Mehmed sa sumom svoga prethodnika, novi imam mevlana Ibrahim od 1468./9. g. sa joπ ovaj put u selu Koritnik, u istoj nahiji. jednim posadnikom uæivao 4008 akËi u selima: Bobovac: Postojanje posade i imamske Klek, BaËi, Kobilj-Do, Doljani, D. Hrasnica, sluæbe u srednjovjekovnoj bosanskoj prijestonici Krupac i JablanoviÊi dio Kobilj-Dola. Bobovcu, kod danas poznatog sela MijokoviÊi, Imamsku sluæbu u Hodidjedu izmeu 1485.- jugozapadno od Vareπa, kroz izvore je moguÊe 1489. godine obavljao je Tadæidin sa timarom pratiti od 1468/9. godine, iako je posada postojala od 1500 akËi koji je Ëinilo selo BaËi u nahiji Saraj. od njegovog zauzeÊa. Prvi poznati imam u ovoj Prihod iz istog sela od 1537 akËi, 1516. godine utvrdi bio je Kasim, Ëija je sluæba bila plaÊana u
94 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † gotovini. Krajem aprila i poËetkom maja (24.4.- posadu u kojoj je kao imam sluæio Ismail. Njegov 8.5.) 1472. on je dobio zemljiπni posjed umrlog posjed Ëinila su sela BukovËevina i ViokoviÊi u Alije. Tih godina bila su to sela ZgoπÊa i DragoviÊi, nahiji Brod sa iznosom od 1600 akËi. Sluæbovanje koja su i pripadala nahiji Bobovac. SlijedeÊi u Vranduku trajalo mu je priliËno dugo, izuzme poznati imam, Karadæa (1485.-89.) sa joπ jednim li se kraÊi prekid izmeu 4. redæeba 940. i 2. suvlasnikom uæivao je prihode iz sela D. Ribnica πa’bana 941. (19.1.1534.-5.2.1535.), sluæba mu je u nahiji Brod sa pribliæno 3000 akËi. Ovo selo je i trajala do poslije 1540. godine. Od tada pripadalo dalje ostalo kao timarski posjed imama Abdulaha mu je samo selo BukovËevina, ali sa (1516. g.) sa pridodatim selom Breæani, u nahiji neizmijenjenom sumom od 1600 akËi. Bobovac, iz kojih je ukupno ubirao 1412 akËi. Od Travnik: Premda se u izvorima javlja relativno 1530. imamsku duænost obavljao je Sulejman-fakih kasno, Travnik spada u red mjesta u kojima je da bi ga nakon smrti, 28.1.1539., naslijedio veoma rano sagraena dæamija, time i Muruvet-hodæa, sin Alijin. Umjesto ranijih, njima uspostavljena imamska i hatibska sluæba. Prva je dodijeljeno selo Poljani u nahiji Brod, sa dæamija u Travniku nosi ime sultana Mehmeda, iznosom od 1400 akËi. Ukidanjem posade 1540. znaËi da je nastala prije 1480. godine. Kako je godine prestala je i imamska djelatnost u samom nastala u tvravi tako je predstavljala i dæamiju Bobovcu. namjenjenu za posadu, o kojoj pisanih tragova Vrh Bilica: Najraniji spomen o posadi u ovoj nemamo do 1516. godine tako da i prve utvrdi potjeËe iz 1516. godine, od kada je poznata konkretne vijesti o imamu potjeËu od tada. Prvi i imamska sluæba u njoj. Imam u Vrh Bilici u to poznati imam i hatib u travniËkoj tvravi i samom vrijeme bio je Adbullah, koji je sluæio uz Travniku uopÊe bio je mevlana Uvejs. Od 14 nadoknadu od 1400 akËi, ostvarivanu iz sela poznatih imama Bosanskog sandæaka, travniËki Naæbilj i ∆atiÊi, koji su tih godina administrativno je uæivao najveÊi timar od 2000 akËi, kojem je pripadala nahiji Bobovac. Njegov nasljednik pripadalo selo MoπÊanica u susjednoj nahiji Brod. Mustafa, uz istu sumu, samo u selu Donja Ribnica Izmeu 1530.-1540. g. smjenjivali su se mevlana (nahija Brod), obavljao je tu sluæbu izmeu 1530.- Hasan i Alija-fakih po dva puta. Visina timara 1540. godine. Raspuπtanjem posade 1540. g. ranije odreena nije dokidana, ali su posjedi tih prestala je postojati i takva sluæba u ovoj utvrdi godina bili znatno bliæe mjestu sluæbovanja, u nedaleko od Zenice. selima Gladnik i PutiËevo u nahiji Laπvi, u Vranduk: Prva posada u ovoj tvravi poznata neposrednoj blizini Travnika. je od 1468/9. i ona je prvih godina imala imama Muhjudina, Ëija sluæba je plaÊana novcem u gotovini. Umjesto novËanih primanja, 1472. godine, ovaj imam je dobio dio zemljiπnog posjeda Sarudæe, kojemu je sluæba prestala iz zdravstvenih razloga. Koliko mu je pripadalo nije poznato, ali su u sastav kolektivnog timara koji je dijelio s drugima ulazila sela: Babine, TrπÊe i Podgorica (nahija Brod). Popisi do kraja 15. vijeka viπe ne spominju Vranduk stoga πto je timarska posada zamijenjena graniËarskom-ulufedæijskom u cilju Travnik - srednjovjekovni grad, te mahale Varoπ i ©umeÊe u uËvrπÊivanja odbrane od Ugara koji su 1480. g. podgrau, crteæ iz devete decenije proπlog stoljeÊe. Na vrhu crteæa nanijeli nekoliko teπkih poraza osmanskoj vojsci. vidi se dio dæamije u tvravi. (Asboth, Bosnien und die Herzegowina, 1888) BuduÊi da dæamija uz tvravu Vranduk potjeËe iz vremena sultana Mehmeda Fatiha, to se imamska sluæba u njoj nije prekidala a imam kao dio ToriËan: U popisima bosanskih tvrava, ova plaÊene posade, je dobijao nadoknadu u gotovini. u selu Varoπluk kod Turbeta, prvi puta se javlja Stabilizacijom prilika u tom podruËju do 1530. godine, iako je posada u njoj postojala joπ i 1516. g. Vranduk je ponovo dobio timarsku znatno ranije. Imamska sluæba, finansirana
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 95 † HISTORIJA
dodjelom timara u ovoj tvravi nije evidentirana Prozor: Odmah po osvajanju Prozora u izmeu 1530.-1540. g. Tako nije poznato da li je njegovu tvravu je smjeπtena posada, mjeπovitog postojala prije 1530. godine ali ni poslije. BuduÊi sastava, timarnici i ulufedæije - dnevniËari. Do da su tvrave skoro redovno imale takve sluæbe, poËetka muharrema 876. (20. 6. 1471.) imam u moæe se pretpostaviti da ni ona nije predstavljala Prozoru primao je nadoknadu u novËanom iznosu izuzetak samo πto je, moguÊe je, finansirana na a od tada dodijeljen mu je timar ranije umrlog drugaËiji naËin. Jusufa iz Trnove, vojnika iste tvrave. Do 23. Fenarlik (Kaπtel): Poput drugih utvrda koje ramazana 881. (17. 5.1476.) imam u ovoj tvravi su se nalazile u blizini nekadaπnje ugarske bio je Mehmed, koji je iz nepoznatih razloga banovine Jajce, i Kaπtel izmeu N. Travnika i napustio sluæbovanje. Na tom mjestu zamijenio Bugojna, javlja se poËev od 1516. godine, od kada ga je Muslihudin, koji je prije 1485. prestao datiraju i prvi podaci o imamskoj sluæbi u njoj. obavljati sluæbu u Prozoru. Do tada imami su Prvo poznato ime imama bilo je mevlana Husejn. uæivali sela Zagrae i Borovica u nahiji D. Rama. Timar u visini od 1400 akËi dobio je u susjednoj Kasnije su se smjenjivali 1485. godine Sejdi, nahiji Rama u selu KrajinËiÊi. Novi posjed u potom od 1489. Hasan. Prvi je uæivao prihode od neizmijenjenom iznosu (1405 akËi) kasnije (od sela Bituπa a drugi od sela PeÊi, u nahiji Rama. 1530.) je bio dodijeljen u blizini same tvrave u Imamsku sluæbu 1516. godine vrπio je mevlana selu Grnovnica, u nahiji Laπva, kojoj je pripadala Kasim uz neπto veÊu nadoknadu od 1420 akËi u i ova utvrda. Od tada na mjestu imama sluæbovao selu KovaËevo Polje, takoer u nahiji Rama. je Behram do svoje smrti (17. ramazana 939.- Prihode od istog sela uæivali su i kasniji imami 12.4.1533.) a potom imam fakih Mumin. Ova Emirπah (13. πa’ban 945.-4.1.1539.) i Jusuf-fakih, tvrava je nakon 1540., a prije 1550. izdvojena iz sa po 1400 akËi nadoknade. Bosanskog i pripojena Kliπkom sandæaku ali je Maglaj: Spada u red gradova koji su imamima i dalje ostalo na raspolaganju selo vjerovatno neπto kasnije uπli u sastav Bosanskog Grnovnica. sandæaka, buduÊi da je, kako je A. HandæiÊ Susid: Prvi podaci o posadi Susida kod ustanovio, najvjerovatnije pripadao Bosanskoj Bugojna potjeËu iz 1468/9. godine, meutim ,,kvazidræaci” 1465.-75. Kako je spadao u red meu timarnicima ne nalazimo i imama. On je tvrava u graniËnom dijelu, tako se i timarska vjerovatno bio prisutan i obavljao sluæbu uz posada u njemu javlja priliËno kasno, prvi put novËanu nadoknadu. Iako se u naredna dva 1530. godine. To znaËi da i prvi pouzdani podaci timarska popisa (1485. i 1489. godine) Susid ne o imamskoj sluæbi, koju je u njemu tada obavljao spominje, u njemu je morala biti smjeπtena Jusuf, datiraju iz tih godina. Njegov timar od 1400 posada, samo πto je bila ulufedæijska, tj. akËi bio je priliËno usitnjen, sastavljen uglavnom graniËarska. Razlog tih promjena bili su Ëesti od Ëifluka na podruËju nahija Maglaj, Brod, Teπanj upadi ugarske vojske kojoj se malobrojne timarske i Doboj. Jusufova sluæba u Maglaju potrajala je posade nisu mogle adekvatno suprotstaviti. To najmanje narednih deset godina, a nastavio ju je znaËi da je do 1516. godine posada finansirana u obavljati i nakon 1540. godine. novËanim iznosima a ne u naturi. Zato prvo Doboj: BuduÊi da je dæamija u Doboju nastala poznato ime imama potjeËe tek iz 1516. godine. u doba Selima I (1512.-1520.), opravdano je Tadaπnjem imamu u Susidu, mevlana Husejnu, raËunati veÊ tada i na postojanje posade u Doboju. dodijeljen je dio prihoda od (1400 akËe) u selima: Prvi pouzdani podaci o posadi potiËu iz 1530. OksoviÊi (Uskopje) i KrajinËiÊi u nahiji Rama. godine. Iako se naËin njenog odræavanja od 1540. Neπto veÊi iznos (1459 akËi) uæivao je kasniji imam g. promijenio, meu timarnicima ni poslije toga (1530) Bajazid-fakih u istom selu KrajinËiÊi. Na ne nalazimo imama. sluæbi u Susidu ga je zatekla i smrt 21. zu-l-kadea Dobor: Posada u ovoj tvravi javlja se u 944 (21.4. 1538.) godine, poslije Ëega ga je izvorima od 1540. godine, premda je vjerovatno naslijedio Jusuf. Posada je privremeno raspuπtena postojala i neπto ranije. Kao i u obliænjem Doboju, nakon 1540. a 1550. ponovo smjeπtena, ali je ni u ovoj posadi ne sreÊemo imama timarnika. pripojena Kliπkom sandæaku.
96 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA †
pa su je napustili. Imami Akhisara imali su nadoknade po 1689 akËi, πto se tih godina ubrajalo u red bolje plaÊenih imama u Bosankom sandæaku, od kojih su jedino joπ u Travniku imali viπe. U timar imama Akhisara ulazila su sela: Gornji Skirt (nahija Uskopje) i Stogir (nahija Neretva). Sokol: Javlja se kao i ostale obliænje tvrave priliËno kasno, od 1530. godine, buduÊi da se nalazio veoma blizu velikog ugarskog uporiπta Jajca, u izvoriπnom toku Plive. Imamsku sluæbu Tvrava u Doboju od postavljanja posade obavljao je Veli fakih, sa 1602. akËe na ime timara u selu Prikladci, (danaπnji Vrbljani) i Slatina u nahiji Sana. Isti je spomenutu sluæbu obavljao do iza 1540. godine, s tim da mu je visina nadoknade neznatno porasla na 1623 akËe koje je dobijao iz prihoda varoπi Sokola i varoπi tvrave KljuË. Do 1550. godine ova tvrava je izdvojena iz sastava Bosanskog sandæaka i pripojena Kliπkom. VinËac: Tvrava na podruËju danaπnjeg Vinca javlja se u popisima od 1530. godine. Ona izgleda tih godina u okviru same posade nije imala svoga imama, ali je neπto kasnije, na tu sluæbu 17. Ostaci teπanjske tvrave u drugoj polovini 19. i poËetkom 20. vijeka ramazana 939. (13.4.1533.), imenovan mevlana Idris. Prvobitno mu je bio dodijeljen dio Alije, Teπanj: Pribliæno u isto vrijeme kada se to sina Ilijasova (1400 akËi) koji je u istoj tvravi dogodilo u Doboju nastala je dæamija u tvravi obavljao sluæbu, iz kolektivnog timara koji su Teπanj. Vjerovatno je veÊ tada u njemu postojala saËinjavala sela Gornje i Donje Mrakovo (nahija i posada o kojoj pisane tragove sreÊemo 1530. Dubrovnik), mezra Podstina u blizini Vinca i godine. U to vrijeme ona je isplaÊivana u mezra Zavrπka. Ovaj imam se na sluæbi zadræao i novËanim iznosima do 1540. godine. Prvi poznati 1540. godine sa istom sumom, ali su mu do tada imam u Teπnju tih godina bio je Mustafa, Ëije dodijeljeni posjedi neπto bliæe mjestu sluæbe - pribliæno vrijeme stupanja niti prestanka sluæbe nekoliko Ëifluka u nahiji Uskopje, Ëiji iznos nije nije poznato. nadmaπivao prvobitno dodijeljenu sumu. I ova Akhisar: BuduÊi da prva dæamija u Akhisaru tvrava je nakon 1540. godine pripala Kliπkom (Pruscu) nosi ime sultana Bajazida (1481.-1512.) sandæaku. osnovano je pretpostaviti da veÊ u to vrijeme u Komotin: U ovoj tvravi, sjeveroistoËno od njemu postoji i posada kao i da je dæamija Jajca, 1530. godine od kada je izvori spominju, podignuta za njene potrebe. Ipak, najraniji nije registrovana imamska sluæba finansirana na pouzdan trag o postojanju posade u Akhisaru naËin uobiËajen za timarske posade, tj. dodjelom nalazimo 1530. godine, otkada datiraju i vjesti o posjeda niti ima kasnijih naznaka da je ona imamima u okviru te posade. Na tim sluæbama u postojala na takav naËin. Kratko vrijeme iza narednih deset godina izmijenili su se mevlana njenog pojavljivanja u izvorima, posada je i Musa (do 13. 6. 1532.), Redæep 12. ramazan 943. ukinuta 1540. godine, s Ëime i prestaje svaka (22.2.1537.) a potom Muslihudin, koji je ostao moguÊnost postojanja takve sluæbe u ovoj utvrdi. do 1540. g. a moæda i duæe. Ako se po razlozima Golhisar: Od 1530. godine, kada se javlja prestanka sluæbe moæe suditi, prva dvojica u timarska posada danaπnjeg Jezera, u svojstvu potpunosti nisu bila zadovoljna svojom sluæbom imama tvrave u Golhisaru sluæio je Ejnedin.
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 97 † HISTORIJA
Njegova sluæba na tom mjestu trajala je (4.2.1540.) njenom imamu Boπnjaku Mehmedu neprekidno u narednih deset godina, do umjesto ranije novËane isplate dodijeljen je dio privremenog ukidanja posade u Golhisaru1540. Musaa, sina Hamzinog, iz tvrave ToriËan, u selu godine. Iza toga mjesto sluæbovanja mu nije Donji LuËani (nahija Brod). Iz tog kolektivnog poznato. Timar imama u iznosu od 1608 akËi timara Mehmedu je pripadalo 1400 akËi. Od Ëinilo je selo Ostrovica u nahiji Sokol i jedan tada i ostali Ëlanovi posade finansirani su na isti Ëifluk u nahiji Uskopje. Novom administrativno- naËin. vojnom podjelom sredinom 16. vijeka, Golhisar Kotor: Istovremeno sa BoËcem, tridesetih je pripao Kliπkom sandæaku, a tvrava stavljena godina 16. vijeka, smjeπtena je graniËarska u funkciju, tako da je ponovo dobila posadu i posada i u Kotor, i narednih deset godina imama. isplaÊivana iz centralne dræavne blagajne. Na novi Jajce: Neposredno po osvajanju Jajca naËin njenog finansiranja preπlo se 1540. godine. imamom njegove posade imenovan je Alija, koji Bajazid, imam Kotora, dobio je pravo na uæivanje je sa dvojicom suvlasnika uæivao prihode od sela sela VraniÊ u nahiji Vrbanja, iz kojeg je ubirao Gornje ©etiÊe u nahiji Rama sa joπ jednim prihod od 1410 akËi. Banja Luka: U Banjoj Luci, kao i u drugim graniËnim mjestima, najprije je bila smjeπtena posada dnevniËara, Ëiji spomen u raspoloæivim izvorima nalazimo 1530. godine. Nije poznato od kada, ali prije 26. ramazana 946. (4.2.1540.) godine imamsku duænost u Banjoj Luci obavljao je mevlana Abdullah, kojemu je tada dodijeljen timar Ejnedina, dotadaπnjeg imama Golhisara. Na raspolaganju su imali rentu sela Ostrovica, u nahiji Sokol, u iznosu od 1608 akËi. Iste godine umjesto ranijeg, kao timar banjaluËkom imamu Jajce pËetkom 20. stoljeÊa dodijeljen je pazar Sutjeska, u nahiji Brod, s pravom na istu visinu timara. Ëiflukom. Iz toga kolektivnog timara pripadalo Hlivno: Posada Hlivna, poznata od 1530. mu je 1600 akËi. Od 1540. g. sa znatno manjim godine, imala je imama Mehmeda. Timar u iznosom od 1400 akËi, iz sela Vardiπte u nahiji iznosu od 1436 akËi dobio je u selu ZagoriËani Brod sluæbovao je imam Alaudin. (nahija Hlivno) i uæivao ga u narednih deset BoËac: Prvu posadu BoËca, koja se u izvorima godina koliko mu je trajala sluæba u ovom mjestu. javlja od 1530. g., Ëinili su graniËari-ulufedæije Negdje od 1540. g. naslijedio ga je Medæidin sa meu njima i imam. Do 26. ramazana 946 timarom od 1632 (ili 1432) akËe. Iza toga, najkasnije do 1550. g. Hlivno i sve tvrave koje su se nalazile zapadno od njega pripojene su Kliπkom sandæaku. Belgrad: GlamoË kao i Hlivno u ovoj vrsti izvora javlja se od 1530. godine. Imam posade Belgrada (GlamoËa) Ali-fakih, uæivao je 1540 akËi u selima JanjËiÊi i BilËiÊi u nahiji Belgrad (GlamoË). Ovu sluæbu tu je nastavio obavljati do poslije 1540. godine, sa simboliËno izmijenjenim iznosom od 1548 akËi. Sinj: Prvi poznati imam posade Sinja bio je Isa, koji je uæivao sela PetaliÊ, Vedrinje, Vanjac Ostaci tvrave BoËac, na vrhu stijene (u nahiji Sinj) i Kruπevo u Petrovom Polju. Renta ovih sela koja mu je pripadala iznosila je 1410
98 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † akËi. Poslije smrti Isaa, od 16. redæeba 939. 4Fehim Dæ. Spaho, Organizacija vojne krajine u sandæacima Klis i Krka u XVII stoljeÊu, Vojne krajine u jugoslovenskim zemljama (10.2.1533.) u narednih sedam godina naslijedio u novom veku do karlovaËkog mira 1699., SANU NauËni ga je Sinan-fakih. skupovi, Knjiga XLVIII, Odelenje istorijskih nauka, Knjiga 12, Vrh Rika: Nakon osvojenja, u svojstvu Beograd, 1989. str. 104. (Êirilica) Uporedi: Fehim Dæ.. Spaho, Opπirni defter Kliπkog sandæaka iz 1550., Sarajevo 1987. imama u Vrh Riki (Vrlika) sreÊemo mevlana Alija Rukopis prijevoda ovog deftera u OIS u Sarajevu. sa timarom u iznosu od 1420 akËi, kojem je 5 Hazim ©abanoviÊ, Krajiπte Isa-bega IshakoviÊa, Zbirni katastarski pripadalo selo »evljani u nahiji Sinj, te jedna popis iz 1455. godine, Sarajevo, 1964. 6 Adem HandæiÊ, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u mezra i jedan Ëifluk. Sluæbu na ovom mjestu XVI stoljeÊu, Studije o Bosni, Istanbul, 1994., str.112 obavljao je do iza 1540. godine. 7 Hazim ©abanoviÊ, Bosanski paπaluk..., str. 31. isti. Pitanje turske vlasti u Bosni do pohoda Mehmeda II 1463. g. GID BiH, God. Drniπ: Posadu u Drniπu opsluæivao je imam VII, Sarajevo, 1955., str. 36-51. Dæafer, Ëiji je timar od 1500 akËi Ëinilo selo 8 Adem HandæiÊ, O formiranju..., str. 113 MijoËiÊ u Petrovom polju. Sluæba u ovoj utvrdi 9To su tvrave s timarskim posadanma: KliËevac, Borovac, Kreπevo, Creπnjevo, Prozor, Susid, Vranduk, Bobovac, Hodidjed, ZveËan, mu nije dugo trajala, i od 28.dæumade-l-evvela JeleË, Dobrun, BoraË, Viπegrad, Mileπevo, Samobor i Toevac. 940. (14.12.1533.) naslijedio ga je Iskender, koji (Istanbul, Belediye Kutuphanesi (Ataturk Kutuphanesi, Muallim je do poslije 1540. g. nastavio obavljati tu sluæbu. Cevdet Yazmalari, T.D. No. 0,76 ) 10 Istanbul, BBA, Maliyeden Mudevver No. 540. Ovaj defter je jedan NeÊven: Tvrava izmeu Knina i Skradina od rijetkih koji pored popisa timarskih sumarno daje i pregled u popisu Bosanskog sandæaka javlja se 1530. ulufedæijskih - dnevniËarskih posada. Pojam ,,ulufe” oznaËavao je dnevni iznos koji je dobijao posadnik u takvim tvravama. godine, kada je kao imam sluæio Behram, uz 11 Istanbul, BBA. T.D. No. 1072. str.189. Sama dæamija se ne uobiËajeni timar od 1400 akËi u mjestima Gornje spominje ali buduÊi da u posadi sluæi ,,imam i hatib” njeno i Donje Zaruvae, u istoimenoj nahiji NeÊven. postojanje se podrazumijeva.. 12 Istanbul, BBA, T.D. No. 18, 24., 56. Isti je sluæbu obavljao do poslije 1540. godine 13 U prvoj polovini XVI vijeka u Bosanskom sandæaku javljaju se sa neπto veÊim iznosom od 1492 akËe. dvije istoimene utvrde KliËevac, jedna zapadno od Srebrenice a Knin: Izmeu 1530.-1540. godine posada druga kod Benkovca (Hrvatska). Bosanski KliËevac se u izvorima javlja od 1468., a KliËevac u Hrvatskoj od 1530. godine. Knina bila je ulufedæijska, a potom je djelimiËno 14 Istanbul, BBA, Malijeden Mudevver, T.D. No. 540. fo. 66. pretvorena u timarsku. Jedini poznati imam u 15 Ismet KasumoviÊ, ©kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu u vrijeme osmanske uprave, Mostar, 1999., str. 76. to vrijeme bio je mevlana Omer, Ëiji je timar 16 Adem HandæiÊ, Prilog istoriji gradova u bosanskoj i slavonskoj iznosio 1459 akËi. krajini pred kraj XVI vijeka, GDI BiH, XIII, Sarajevo, 1962., str. Pored naprijed navedenih tvrava, u sastavu 335-336. 17 Isto; str. 334-337. Bosanskog sandæaka 1530. godine spominju se 18 Istanbul, BBA, Maliyeden Mudevver, No. 540. fo. 65 i 69. joπ ZveËaj, KljuË, Kamengrad, Bilaj, Ostrovica, 19 Istanbul, Ataturk Kutuphanesi, Muallim Cevdet Yazmalari, T.D. Udbina, Obrovac, Karin, Novigrad, KliËevac (kod No. 0, 76, fo. 108., 113., 114., 20 Hodidjed, Bobovac, Kreπevo, Prozor, Viπegrad, Dobrun, JeleË Benkovca) i Skradin. Do kraja prve polovine (kod N. Pazara) , ZveËan, KliËevac. 16. vijeka one su zadræale raniji status, usljed Ëega 21 Istanbul, BBA., T.D. No18 (fo. 91-111)i 24. (fo. 401-446). 22 Istanbul, BBA, T.D. No. 56 su i podaci o njima u trenutno raspoloæivim 23 Istanbul, BBA, Maliyeden Mudevver, .No. 540 izvorima svedeni na njihov broj i broj posadnika 24 Istanbul, BBA. T.D. No. 212. u njima. Po broju πto nam ih daje sumarni izvod 25 Istanbul, Maliyeden Mudever, No. 540. fo. 65. 26 Adem HandæiÊ, Prilog istoriji starih gradova u bosanskoj i iz deftera, joπ 14 posada 1530. godine bilo je slavonskoj krajini pred kraj XVI vijeka, GDI BiH, XIII, Sarajevo, razmjeπteno u sjeverozapadnom dijelu sandæaka 1962., str. 334. 27 ali su im, meutim, imena nepoznata zbog Ankara, Tapu Kadastro Genel Mudurlugu, T. D. No 477 (novi broj 11) 258 a. (Prijevod navedenog izvora je upravo iziπao iz djelimiËne nepotpunosti izvora kojim smo se πtampe u izdanju BoπnjaËkog instituta u Cirihu - odjeljenje u sluæili. Sarajevu i Orijentalnog instituta u Sarajevu, pod naslovom: ,Sumarni popis Bosanskog sandæaka 1604. godine”.) 28 Istanbul, BBA. Maliyeden Mudever, No. 540. fo. 53. 29 Istanbul, Ataturk Kutuphanesi, Muallim Cevdet Yazmalari, T. 1Hazim ©abanoviÊ, Bosanski paπaluk, postanak i upravna podjela, D. No. 0.76. fo. 146. Sarajevo, 1959. 30 Istanbul, BBA. Maliyeden Mudevver, No. 540. fo. 4. 2Adem HandæiÊ, O organizaciji vojne krajine bosanskog ejaleta u 31 Isto, fo. 36. XVII stoljeÊu (sjeverna i sjeverozapadna granica), Prilozi Instituta 32 NaËin interpretacije koriπten u nastavku teksta zahtijeva veliki za istoriju, XXIII, 24 (1988.), Sarajevo, 1988.,str. 46. broj napomena koje bi zauzele dosta prostora zbog Ëega smo 3 Uporedi: Ahmed S. AliËiÊ, PoimeniËni popis sandæaka vilajeta odustali od uobiËajene prakse, buduÊi da su svi navedeni podaci Hercegovina 1477., Sarajevo, 1985. sadræani u naprijed spomenutim izvorima i literaturi. †
novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 99 † HISTORIJA
Prilaz travniËkoj tvravi
100 novi †uallim br. 4 • 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000.