† HISTORIJA O IMAMSKOJ SLU®BI U TVRÐAVAMA BOSANSKOG SAND®AKA U 15. I PRVOJ POLOVINI 16. VIJEKA Aladin HusiÊ I sakralnih objekata koji su davali novi izgled naseljima ali i mijenjali duhovnu sliku ovih Imamska sluæba predstavlja jednu od prostora. Da bi zapoèeo nesmetan i intenzivniji najËeπÊih i najredovnijih sluæbi u tvravama urbani razvoj, vlast a time i normalizacija Bosanskog sandæaka. Bez obzira πto ima izrazito sigurnosnih uvjeta æivota, morali su biti potpuno vojnièki predznak, ona je, po svojoj prirodi, stabiliziran. Zato se duhovni æivot na ovim nadilazila vojnièke okvire, posebno u ranom prostorima odvijao tempom stabilizacije ta dva osmanskom razdoblju na ovim prostorima. Zato elementa u pojedinim krajevima. je moæemo okarakterisati kao sluæbu dvojakog Vojno prisustvo, i¹lo je uvijek korak ispred karaktera; èisto vojnog za obredoslovne potrebe tako da su tvravske posade i njihovi imami meu posada, i za potrebe lokalnog stanovni¹tva - novih prvima koji su mogli obavljati misiju ¹irenja islama muslimana, nastanjenih neposredno uz tvravu. i islamskog utjecaja, posebno u rubnim dijelovima BuduÊi da do kraja 15. vijeka, izuzev rijetkih zaposjednutog teritorija. Svojim prisustvom i sluèajeva, nije bilo razvijenijih urbanih naselja koja aktivnostima u pojedinim mjestima ili krajevima, bi postajala znaèajni duhovni centri, otuda su imami tvravskih posada davali su poticaj tvravski imami, uz druge faktore i subjekte koji lokalnom stanovni¹tvu za prihvatanje islama i su doprinosili utjecajima islama, imali zapaæeno upoznavali ga s propisima nove vjere. mjesto. Na takvu ulogu u duhovnom æivotu posebno u prvoj epohi vladavine Osmanlija, tj. do kraja 15. i poËetkom 16. vijeka, utjecale su opÊe Uvjetovanost broja poznatih okolnosti u navedenom razdoblju. One se ukratko imamskih sluæbi u tvravama mogu okarakterisati kao vrijeme nestabilne vlasti Bosanskog sandæaka nad dijelom teritorija koji je zaposjednut 1463. godine ¹to je rezultat neprekidnih upada Proces uspostave Osmanske vlasti na neprijatelja, uznemiravanja stanovni¹tva koje je podruèju koje je ulazilo u sastav Bosanskog èesto bilo prisiljeno na napu¹tanje posjeda, sela, sandæaka trajao je priliËno dug vremenski period. varo¹i, pa i èitavih krajeva. To je direktno Na podruèju Zveèana i N. Pazara, koji su pripadali podrivalo privredu i usporavalo stvaranje jezgra i Bosanskom sandæaku od njegovog osnivanja ekonomske podloge za razvitak novih urbanih 1463. godine, osmanska uprava uspostavljena je naselja, koja su, pored toga ¹to su bila privredni prije kraja XIV vijeka. i administrativni, u stabilnim podruèjima, U Bosni to se dogodilo ne¹to kasnije, ali je postajala i vaæni duhovni centri. Urbani razvoj takoer bilo potrebno pribliæno jedno i po stoljeÊe pojedinih mjesta redovno je nosio i veÊi broj da bi se zauzeo cjelokupni dana¹nji teritorij BiH. 84 novi †uallim br. 4 ¥ 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † Prve stalne pozicije Osmanlija u istoènim Turbeta), Vranduk pa skoro do Srebrenice. Sve dijelovima Bosne uspostavljene su prije kraja prve tvrave do te linije pripadale su ovom sandæaku. polovine 15. v. a posljednja oblast koja je pala Osnivanjem HercegovaËkog sandæaka 1470. pod njihovu vlast bio je BihaÊ sa srednjim i donjim godine, dio posada u juænijim dijelovima Pounjem krajem 16. vijeka.”1 Bosanskog sandæaka je do 1485. g. ili ukinut U navedenom vremenskom razdoblju (Borovac, Creπnjevo, BoraË i Toevac)2 ili moguÊe je razlikovati tri faze osvajanja Bosne, i pripojen HercegovaËkom sandæaku (Mileπevo, to; Samobor).3 1.) do 1463. g. kada je uspostavljena vlast na Bosanskom sandæaku su pripojena i ostala uæem prostoru Dobrun-Viπegrad-Vrhbosna podruèja osvojena do 1530. godine u Bosni zatim (oblast Sarajeva), Dalmaciji i Lici, tako da se on tih godina protezao 2.) od 1463-1530. g. u kojem je zauzet skoro na sjeverozapadu pribliæno u liniji Banja Luka - cjelokupni prostor Bosne, osim BihaÊa s Kamengrad - Ostrovica - Udbina i Obrovac. Pounjem, ali i podruèja u Dalmaciji i Lici koja Nakon osnivanja Kliπkog sandæaka (1537.), su privremeno pripala tom sandæaku; cjelokupni prostor jugozapadno od gornjeg toka 3.) od 1530. g. do kraja 16. vijeka kada je Vrbasa - od pravca Prozor - Akhisar - Golhisar - osvojen preostali teritorij Pounja i sjeverni dio - KljuË, ukljuËujuÊi i Fenarlik ili Kaπtel, na desnoj zapadno od Vrbasa. strani Vrbasa - negdje iza 1540. godine pripojen Krajnja sjeverozapadna granica u vrijeme je novoformiranom sandæaku.4 uËvrπÊivanja pozicija i osnivanja Bosanskog Teritorijalni opseg ove administrativne sandæaka 1463/4. godine kretala se polukruæno jedinice, kao ¹to se vidi, posebno u prvih osam od utvrda Akhisar (Prusac), Torièan (kod decenija njegovog postojanja (1463.-1540.), bio novi †uallim br. 4 ¥ 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. 85 † HISTORIJA je promjenljiv usljed stalnog pro¹irenja i jo¹ od statusa posade, dakle od toga da li je ona administrativne reorganizacije te stvaranja novih ulufedæijska ili timarska, tj. krajiπka ili tvrava u administrativnih jedinica. unutraπnjosti sandæaka. Isturene posade u U zavisnosti od uspostave vojne i civilne vlasti odnosu na timarske, zbog drugaèijeg naèina u navedenim oblastima vr¹en je postepeni uticaj finansiranja odvojeno su registrovane, usljed islama u sferi materijalne kulture i duhovnosti, èega su podaci o njima, u nama dostupnim manifestiran posebno kroz izgradnju sakralnih izvorima veoma oskudni tako da izuzev rijetkih objekata i djelovanje njihovih sluæbenika na podataka kroz razne marginalije iz timarskih prostoru koji je u pojedinim etapama obuhvatao deftera, drugim ovom prilikom ne raspolaæemo. Bosanski sandæak. Zato, u zavisnosti od ta dva faktora varira broj u Prvi pisani tragovi prisustva imama kroz izvorima spomenutih utvrda i on se kreÊe od 17 vojne sluæbe potjeËu iz 1455. godine, na prostoru poznatih 1468.9g. do 59 tridesetih godina 16. poznatom kao Krajiπte Isa-bega IshakoviÊa, koje vijeka, od Ëega 28 timarskih i 31 ulufedæijska.10 se u kasnijem Bosanskom sandæaku protezalo VeÊina njih, bez obzira na status, pokazuju to uskim pojasom od Zveèana do Hodidjeda (kod podaci, imala je registrovanu imamsku sluæbu u Sarajeva). Na tom teritoriju bile su locirane tri okviru svoje posade. timarske posade u mjestima Zveèan, Jeleè i Hodidjed, koje su imale svoje imame.5 U tom teritorijalnom okviru mogli su se osjetiti veÊ prvi Prostor za obavljanje obreda posade rezultati novog utjecaja. Koliko se do sada zna, najstarija dæamija u Tvrave, onako kako su zateËene bile su Bosni podignuta je 1448. godine u Ustikolini.6 raene namjenski u skladu s vojnim potrebama, Njeno podizanje podudarno je upravo sa prilagoene vremenu i tehnici ratovanja te πto uspostavom prvih stalnih pozicija Osmanlija u je moguÊe lakπoj odbrani, sa moguÊnoπÊu Bosni 1448. godine, preciznije u Hodidjedu.7 Do dugotrajnijeg izdræavanja i opstanka u sluËaju kraja 15. vijeka pa i do kraja prve dvije decenije opsada tako da su sve potrebe posada mogle biti 16. v., na prostoru Bosanskog sandæaka sagraen zadovoljene unutar gradskih bedema. Iz je mali broj dæamija u pazarima i kasabama, i to dosadaπnjih istraæivanja nije poznato da su u za vrijeme Mehmeda II (1451.-1481.) u Sarajevu, okviru srednjovjekovnih utvrda postojali Travniku, Vranduku za vrijeme Bajazida II izgraeni objekti kultne namjene pa je dolazak (1481.-1512.) u Foèi, Rogatici, Vi¹egradu, Pruscu Osmanlija u tom smislu donio bitne promjene i Prozoru za vrijeme Selima I (1512.-1520.) u æivotu posada unutar utvrenja. Kao pripadnici Kneæini, Teπnju i Doboju. Intenzivniji razvoj islama novi stanovnici u tvravama u odnosu na gradova, izgradnja veÊeg broja sakralnih svoje prethodnike imali su daleko sadræaniji objekata, poèinje dolaskom na prijesto vjerski æivot. Pored periodiËnih obredoslovnih Sulejmana Kanunija 1520. godine.8 Do tada, obaveza, godiπnjih (bajrami), sedmiËnih (dæume), vaæno mjesto u vjerskom æivotu, uz rijetke centre islam propisuje svakodnevno prakticiranje, kroz koji su veÊ stekli solidne pretpostavke za obavljanje pet dnevnih namaza. Takva okolnost intenzivne vjersko-kulturne utjecaje kao npr. kao i sigurnosni razlozi, najzad i sama Sarajevo, predstavljali su sakralni objekti i imami praktiènost, iziskivali su najoptimalnije rje¹enje. u tvravama. Neke od navedenih dæamija usko BuduÊi da izvan niti unutar tvrava nisu zateËeni su vezane za vojniËku sluæbu, i nastajale su, namjenski objekti te vrste, kao ¹to je sluèaj, npr., sasvim je jasno, za potrebe posada u Vranduku, sa drugim objektima uæe namjene, moralo se Travniku, Te¹nju, Doboju, a vjerovatno i u priÊi stvaranju uslova unutar prostora Vi¹egradu, Prozoru i Pruscu. svakodnevnog æivljenja Ëlanova posade kroz Njihov broj i rasprostranjenost zavisili su od izgradnju novih ili adaptaciju nekih od postojeÊih teritorijalnog opsega Bosanskog sandæaka. koji su najprilagodljiviji novim zahtjevima. Podaci o tvravskim dæematima, odnosno Po onome πto nam pruæaju dostupni izvori, imamima i imamskoj sluæbi u njima zavisili su vidljivo je da su u pojedinim tvravama, ne- 86 novi †uallim br. 4 ¥ 30. ramazan 1421. / 26. decembar 2000. HISTORIJA † posredno nakon njihovog zauzeÊa podizane Tituliranje imama dæamije, ali je njihov broj veoma mali. Koliko se zna do kraja vladavine Selima I (1512.-1520.), u Uloga dæamija ili objekata koji su Bosanskom sandæaku, podignute su dæamije u nadomje¹tali njihove funkcije, u samim tvravama: Travnik, Teπanj, dæamija na ulazu u tvravama ili uz njih, bila je veoma znaËajna do tvravu Doboj i uz tvravu Vranduk. BuduÊi da podizanja novih, nastalih usljed urbanog razvoja su u vrijeme