с 1'

ј ' t

MR PAVO L.IVKOVIC

• 1 r.

Podaci о · roЬiju kao izvor .za istorijsku geogra­ fiju srednjovjekovne B~sne

ј' '•

1.

' Trgovina bosanskim roЫjem Ьila је do sada u nasoj istoriografiii v1se puta predmet izucavanja. Do sada su se ovom proЫematikom ba­ vili mnogi autori. 1) Ovom prilogu nije cilj da posebno obraduje proЫe­ matiku bosanskog rоЫја, nego mu је zadatak da podaci о roЬiju po­ sluze kao izvori za istorijsku geografiju srednjovjekovne Bosne.

') G. Cremosnik, Provni polozaj noseg roЫfa u srednjem vijeku, Glasnik Zemaljskog Muzeja - 1947, Drustvene nauke sv. 11, '1947. G. Cremosnik, lzvori za istoriiu rоЫја i servicijanskih odnosa u nasim zem· ljamo srednjega vijeka, lstorijsko-pravni zbornik 1, Sarajevo 1949. · G. Cremesnik, Nase rоЫје u srednjem veku, Jugoslovenska njiva 6/1922, 1. А. Solovjev, Trgovina bosanskim roЫjem do godine 1661, Godisnjak drzavnog muzeja u Sarajevu 1946, Drustvene rюuke sv. 1: Ј. Stipancic, Nasi krajevi i trgovina roЬijem, Franjevacki vijesnik 35/ 1928. S. Novakovic, Trgovina roЫjem u srpskim drzavama srednjeg veka, Prosveta (kalendar) 9/1913. Ј. Tadic, Tgovina roЫ je m u Dutяovniku u 15 veku, Politika 27/1930, 8804-9. 8129-6. . ' V. Vinaver, Trgovina bosanskim roЬijem tokom 14 veka u Dubrovniku, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 11, (1953ј. М. Purkovic, RoЬije i trgovino roЫjem u srednjevekovnirn srpskim zemljama, Glasnik profesorskog drustva Xlll/1 (19321. Petranovic, О ropstvu, Rad Jugoslavenske akodemije XVI, Zagreb 189. 1. G. Cremosnik, Kancelarijski i notarski spisi 1, SAN, Beograd 1932. Charles Verlinden, L'esclavage sur lo c6te dalmate au bas moyen dge, Bulie- ~ tin de 1' lnstitut Historique belge de Rame, Fascicule u Xll-1970.

.33_3 Trgovina roЫjem koja se javlja u drugoj polovinj trinaestog vjjeka u Bosnj Ьila је vrlo rozvjjena. U ovo111 periodu bosansko roЬije se javlja u prjmorskjm gradovjma, medu kojjma је ј grad Tro­ gjr. ~to se tice porjjekla roЬija , u dokumentjma se ono pomjnje kao roЬije jz Bosne. Bosansko roЬije dolazjlo је u vlast pojedjnjh Trogjrskih porodjca. Jedna od takvjh је porodjca Dimincjca.2 ) U dokumentima је spomenuto da је rоЫје porjjeklom jz Bosne, vjerovatno zbog toga sto је Bosna, posljje 1253. godine, Ьila podijeljena па dvjje banovine: Bosnu u uzem smjslu, ј banovjnu, koju su sacjnjavalj medu ostaljm: ј Solj, Ove dvjje zupe su ulazjle u sastav Macvanske banovjne.3) Na celu Bosanske banovjne u drugoj polovjni 13. vijeka Ьiо је ban Prijezda. 1 on sam Ьiо је ukljucen u trgovinu bosanskim roЫjem. lzvjesnom Trogj­ ranjnu on је prodao sina nekog Smjcitica 1266. godjne.4) lz Bosne ј е, sezdesetih godjna 13. vijeka, prodat u Trogir izvjesnoj Uzekjni rob za 25 maljh venecijanskjh librj~ Rob se zvao Dobroslav.5) • U posljednjoj cetvrtiti 14. vijeka izvori govore о mnogim zupama u Bosnj, ра cak ј о nekim naseljjma unutar tjh zupa. Medu najces6e spomenutim zupama su: Hum, Usora, Vrbas, Treblnje, Rudine, Sana ј Dublca. Za Usoru jzvori daju podatke о porijeklu rоЫја vec u 1280. go­ dini.6) Ova se zupa u izvorima spominje ј u toku 1281 . godine.7) Usora је usla u sastav bosanske drzove tek u vrjjeme vladavjne Stjepana 11 Kotormanjca. Ugarskj kralj Karlo 1 dao је saglasnost da Usora moze ucj u sastav bosanske drzave. Posljje 1324. godjne. Stjepan 11 Kotro­ ... manjc nosjo је tjtulu »gospodjn Usore ј Solj«.s) Druga veJjka zupa na .. sjeveru Bosne koja se pomjnje u jzvorjma Ьila је zupa Vrbas. Naziv је , doЬila ро jstoimenoj rjjecj gdje se ј prostirala. U drugoj polovjnj 13. vj­ jeka vrlo malo, tacnjje receno gotovo njkako se ne pominju naselja u ovoj zupi, kao sto је, uostalom. Ьiо slucaj ј sa drugjm zupama u sred­ njovjekovnoj Bosnj u 13. vjjeku, uz male jzuzetke (Usora. i Vrhbosna). Zupa Vrbas se u jzvorjma о roЫju prvj put javlja 1280. godjne,в) а javlja se i u norednjm godjnama: 1281 . 1282. ј 1283. godjne.10} Za samo cet jr j godine (128Q-1283), ova se zupa о jzvorima о roЬiju pojavljuje, cak, jedanaest puta.

'Ј м. Barada, Trogirskj spomenjej 1, Zagreb 1951, 12 (dalje: Borodo, Trog. spom. 1). 3 ) U Usori је uprovu u druggj polovinj 13. vjjeka jmao _knez Rast.jslo~ Mjhojls>vjc, zet kroljo Bele IV. Оп је umro 1263. god1пe .о nasiiJedllo go 1е n(egova zепа Ana-Agneza. koja se poslije 1264. godine jovljo koo gospodarjea Bosne ј Macve sa titulom hereeziee. Krojem 1284. godjne Usoro ј su se nalazile pod vlascu srpskog kraljo Drogutjno, koji је vec dvjje godjne ronjje abdjeirao u korist brota Milutina. Basanski ban Prijezdo i Dragutin blli su u radu tako sta је Dragutinova kcerka Jelisavetn bila udato zo Prjjezdjna sjno Stjepana 1 Kotromonjca 1284. godjne. S. Cjrkovjc, lstorjja sredпjovekovne bosanske dгZove, Beograd 1964. 75. ') м. Borada, Trog., spom. 1, 15. ') Barada, Trog .• spom. 1, 405. ') G. cremosnjk, Kaneelarijski i notorski spisi 1, SAN, Beagrod 1932. 45. (dalje. cremosnik, Капе. ј not. spisi 1) . 7) cremosnik, Кап е . i not. spjsj 1, 59, 71, 77, 78, 102, 109, 119, 122, 123, 129, 130. ' ) S. 6irkovic, lstorijo sredпjovekovne bosanske drzove. 89. 9) cremosnjk, Капе. ј not. spisj 1, 50, 57. 10) cremosnik, каnе. i not. spisi 1, 66, 72. 86 -е , 208, 221, 235, 242, 286, 290, 296, 333.

334 Zapadno od zupe Vrbasa smjestene su jos dvjje zupe koje se javljaju u jzvorjma. То su: DuЬica ј Sana. 1 jedna ј druga se vrlo cesto pomjnju u posljednjoj decenjjj 13. vjjeka u jzvorjma. а narocito је to karakterjstjcno za ovu drugu.Н) Sana se potkraj 13. vijeka spomjnje ce­ trnaest puta u izvorima. Sa zupom DuЬica to nije Ьiо slucaj. Ova se Z.upa u posljednjoj deceniji 13. vijeka u jzvorima javlja samo dva puta.12) Potkraj 13. vijeka rоЫје koje se u Bosnj prodavalo potjcalo је cak i sa padrucja Drave.13)

U jugozapadnom dijelu bosanske drzave u izvorima је spomenuta jos zupa Hlivno. о kojoj nesto vjse podataka daje М. Vego u knjizi Naselja srednjovjekovne bosanske drzave. tзa) Ova zupa se javlja 1282. godjne u jzvorima.14) Jugozapadno od ove zupe prostjralo se nekoliko zupa sa pomenima u izvorima u drugoj polovini 13. vijeka. Meau ostalim to su: Hum. Treblnje, i Rudine. Od svih navedenih zupa, u posljednjoj cetvrtjni 13. vjjeka, najces6e se susre6emo sa zupom Hum. Prvo datiranje ove zupe pada u 1280. godjnu prema jzvorima, i to ро kupovini roЬinje Zorice jz Sane, kupljene od kneza jz Huma.15) Hum је Ьiо ј jedan od izvora roЬija u srednjovjekovnoj Bosnj. Podacj о porjjeklu datjraju jz posljednje dvjje decenije 13. vjjeka ј vezanj su za ovu zupu.16) U juznjm djjelovjma bosanske drzave smjestena је zupa TreЬinje, koja se u jzvorjma javlja pocetkom 14. vjjeka, tacnije 1300. godjne, kad је spomenut rob ро jmenu: Dobrosslavus de Radosslavo Thollam de Trj­ Ьigna ancillam ... cijj је vlasnik Ьiо izvjesnj Petar Prodaneli6Y) Treblnje se kao jzvor гоЫја pomjnje ј naredne godine, ј to dva puto.18) Pored nabrojanjh zupa, u srednjovjekovnoj Bosni najvecj dio rоЫја u drugoj polovjnj 13. i pocetkom 14. vjjeka Ьiо је porijeklom jz Bosne. Osim zupa kao sjrih teritorjja koje se javljaju u jzvorjma, ne rj­ jetko se u izvorima pojavljuju ј pojedjna naselja vezana za spomenute zupe, kao ј neke nove zupe. Medu nove zupe spadaju i: Vecerj6, Trebo­ tj6, Osat, Uskoplje, Vrhbosпa ј Dracevjca, kao ј naselje Srebrenica, uk-

11 ) Cremosnjk, Kane. ј not. spjsj 1, 86-а, 86-v. 137, 178, 179, 185, 190, 191, 243, 272. 305, 339, 342, 347. ") cremosnjk, Kane. ј not. spjsj 1, 141, 428. " ) Cremosek, каnе . ј not. spjsj 1, 313. Nesto prjje 1255. godjne ugarskj kralj Bela IV darovao је bosanskom banu Prjjezdi zupu Novake u Slavonjjj u Ьlizjnj Drave, kao nagradu zo dobru vjernost ugorskoj kruni. S. (:jrkovjc, lstorija sred njovekovne bosonske drsove, 72. •'- а) М. Vego, Noseljo bosanske srednjovjekovne d ГZ. o~e. Sarojevo 1957. 45. (no- dalje: Vego, Noseljo). 14 ) Cremosnlk, Kane. i not. spisi 1, 254. ")Cremosnik, каnе. i not. spisi 1. 38. ,.) lsto. 81. S. Cirkovic u lstoriji srednjovjekovne bosanske drzave. navodi da » . .. iz Humo ј sa drugjh srpskih drzavnih terjtorjja njje zaЬ/Ijezeno ni jedno liee<<. S. Cirkovic, lstorjja srednjovekovne bosanske drzave, 76. Hum se u jzvorima о porijeklu rоЬ/ја u toku 1282, 1283, 1300. ј 1301 . godine javljo, cak, osam puta. cremosnjk, каnе. ј not. spisi 1, 18о. 197, 244. Vranom de Chelmo 247, onejllam meom Cranam de Chelmo 334, Vo!eastj de Chelmo 321, 463, 473. ") Cremosnik, Kone. ј not. spjsj 1, 448. ") cremosnjk, Kanc. ј not. spisj 1, 468, 476.

335 ljucuju6i ј пaselja koja п оs е jstj пazjv kao ј sama zupa (Veceri6, Trebo­ ti6, Uskoplje i Vrhbosпa). Sve ove zupe ј пa sel ja se takode javljaju u posljedпje dvjje deceпij e 13. vj jeka. · 2upa Veceri6 se spo mj п je 1280. godiпe ро porijeklu rоЬiпје: Jurj­ 19 slauam de Vecerich. ) Ova zupa se nalazj па desпoj obali rijeke Neretve па posjedima Radivojevica, kao sto to smatra Mihajlo Di п i6 , сјје mislje­ п j e prjhvata i Marko Vego.20) Treboti6 se u izvorjma о porjjeklu rоЫја spomjпje 1282. godjne.21 ) Ova se zupa пalazjJa u zapadпjm djjelovjma Воsпе. Ро пјој је doЬilo ime i јеdпо pleme zvano Trebotjci.22) Godinu dana kasпije, паkоп sto se javlja zupa Trebotjc, роmјп ј е se i zupa Osat. 23 tacnije 1283. godine. ) Smjestena је u istocпom dijelu bosanske drzave i ukljucivala је пekoliko sela, medu ostalim i Srebrenicu. Jedno od izvora bosanskog гоЫја u posljedпjim decenijama 13. vijeka Ьila је zupa Uskop­ lje. U srednjem vijeku su postojala dva Uskoplja, jedno u Humu пedo­ leko Dubrovacke RepuЫike i drugo u doljnj rijeke Vrbasa u zapadnoj Bosni. U izvorima о porjjeklu rоЫја zupa Uskoplje u uпutrasnjosti Воsпе pominje se dva puta potkraj 13. vljeka. 24) U uпutrasпjosti bosanske dr­ zave u ovom istom periodu javlja se jos jedna zupa - Vrhbosпa , sa istoimeпim пaseljem. Ova zupa se u izvorima javlja u posljedпjoj dece­ пiji 13. vijeka, i to ро porijeklu roba ро imeпu: Lucas filius quondam Domince BaiЬi Dobrosti de Uerbosneyhe.25) U izvorima о porijeklu roЬija posljednjjh godjпa 13. vjjeka susrecemo se sa пaseliem Srebreпjca. Ovo пaselj e se pomjnje 1300. godjne ро porijeklu ro Ы nj e : Negoda de Sreb­ reпica. 26) :~,···~ Sva navedena imena se, uglavпom , odnose na zupe u Bosnj sa .. ~ 1 jzuzetkom nekoliko naselja u jstoimeпim zupama. Neke od pomenutih zupa se u jzvorjma javljaju ј u toku 14. vijeka, kakav је slucaj sa zupom Usorom, koja se u toku 14. vijeka, cak, cetrnaest puta pojavljuje u iz­ vorimaP ) Uпutar ove zupe u 14. vijeku ve6 se pojavljuju u izvorjma ј ројеdјпа mjesta. Takav је slucaj sa Srebrnikom, odakle је poticala ro­ Ыnja: Stoyna filia q. Micho de Batuп de Srebrenich.28) Neke od roЫnja u izvorjma vezaпim za navedeпe zupe izricito se pomjnju kao patarenke

·--"Г""'Ьremos лik, promenuto djelo, 42. 00 ) М. Diлj c, Zemlje Hereego Svetog Save, Glas CLXXXII, 187. М. Vego, Naselja 122. " ) Cremosnjk, Кале. ј not. spjsj 1, 193, 217. Ovaj kra j se u jzvorjma о roЫju pa­ minje i 1283. godjne. Shorles Verliлde n , L' eselavoge sur la ебtе dolmate au bas mayen бgе, B ulletjл de l'lnstitut Historique belge de Rome. fascicule u Xll- 1970. 106. Ovo zupa је u Zavrsju. Vego, Naselja 157. 22 ) Rjecnjk hrvatskog jli srpskog jelika, JAZU XVIII, 1962-1966. 581. (nada!je: Rjecnjk). 23 ) cremosnjk, Kanc. ј лоt. spisi 1, 314. Ch Verljnden, pomeлu t o djelo, 105. ") Cremosл j k, Кале. ј npt. spjsj 1, 336, 442. 443. Prvj put 1283. g. i drugj put 1300. g. " ) Cremosnjk, Кал е. ј not. spisj 1, 441. "') cremosлjk, Кале. ј not. spisi 1. 439. Vego smatгa da se ovo naselje prvi put pominje u godi лi 1352. Vego, Noselja, 108 . _ ") М. Dinic, lz dubrovackog arhiva 111, SANU, Zbornik za istori ju, jezik ј knj i­ zev л ost srpskog naroda, knj. 111, Beograd . 1967. 30, 39, 47, 52, 63, 84, 105, 119, 170, 176, 181, 182. ") М . Djnic, lz dubrovackog arhiva 111, 62. U Bosni s•.1 postojala dva Srebrenika. Jedan nedoleko od Tuzle i drugi nedaleko od Srebreniee. М. Vego, Historijska karta sredлjov j ekovлe bosaлske drzave, »Geokorta«, Beograd 1957.

336 jlj robovj patarenj.29) U toku 14. vjjeka kao jzvor rоЫја blla је l zupa Uskoplje. · Unutar ove zupe postojj jstojmeno naselje, te zupa Lasva sa takoder jstojmenjm naseljem. lupa Uskoplje se pomjnje ј 1399. godjne ра · trgovcu: Grublssa Radossallich de Heuscopje, koji је prodao dvjje ro­ Ьinje: Bjellossaua, fjljam de Lassua i Turdissauam fjliam q. Cranjslaui ambos de contrata Lassue patrium Bossjne. ЗO) · . Veljkj · jzvor rоЫја u srednjem vjjeku predstavljala . је zupa Drjna. U padacjma о porjjeklu roЬija ova se zupa u toku 14. vjjeku pomjnje sest puta.31) Unutar nje u ovom jntervalu pojavljuju se ј dva vec poznata naselja. Bila su to Praca ј Foca. Praca se pomjnje ро roЫnjj: Prjbna de Praco.32) ·• • . U jzvorjma о porjjeklu rоЫја u 14. vjjeku . pojavljuju se ј sljedece zupe: Rudjne, Neretva, Breznjca ј Bjstrica. lupa Rudjne је smjestena na granicj Crne Gore ј Hercegovjne. Podjjeljena је na Njksjcku ј 8jlecku Rudjnu. 3з) lupa Neretva, koja se u 14. vjjeku javlja dva puta u izvorjma smjestena је u dolini jstojmene rijeke u Hercegovjnj.34) Breznica se pro­ stirala jzmedu rjjeka Lima ј Cehotine. Unutar ove zupe postojalo је ј naselje sa isti'm nazjvom. Vjse puta је pomenuta u izvorjma u toku 14. vijeka.эs) 8jstrjca se pomjnje u jzvorjma 1365. godjne, ј to ро porijeklu roba: Raduy Radjssjch de 8jstrjca.36) Smjestena је jzmedu Jeleca, Drjne ј Sutjeske.37) · · · ··. Qsjm pomenutjh zupa, u 14. vjjeku pojavljuje se ј naselje Тilava, za koje se do sada ·vrlo malo znalo. Prema jzvorjma, ovo naselje datjra jz 1365, godjne ро: Radosslauam fjljam de Tjllaua38) Tjlava se nalazjla pokraj Topljka u doljnj istojmene rjjeke u Lukavjcj nedaleko od Sara­ jeva.эв) Pod ovim jmenom pomjnju se ј dvjje mahale jedna u selu Koza­ re,:jca nedaleko ·ad Sarajeva, i druga u selu Petrovjca takoder nedaleko 40 od Sarajeva. ) - • • - • •

, r ~ •

") М. Ojnjc, lz dubrova~kog arhjva 111, 17(1 176, 181, 182. ·, . "') М. Dini6, pomenuto djelo 111, 183. Lasva је zaselak u okoljni Travnika па js­ . tojmeпoj · rijecj. Rjecnik V, 1898-1903. 919. 1 danas pastojj istojmeno naselje .:· nedaleko od Zenice. · · · ") М . ' Ојпјс, lz dubrovackog arhiva 111, 75, 83, 106, 151 , 156, 157. Unutor ove zupe postojolo је ј jstoimeno naselje sto potvrduje spamenjk jz 15. vijeka kojj glasj: Udo se Jeloca za Mjhoca Utvicjca u Hotcu, а uda se Vlodislova za lvonisa Pjcevica u Dabar ј onje оЬје umrijesta: Jelaca u Drjnje а Vladis­ lava u Dbru.« Rjecnjk 11, 1884-1886. 781. Ц . Stojanovjc, Stare srpske povelje i pisma 11, Beograd-Sr. Karlovci 1934. 748. · ") Dini6, lz dubrovackog orhiva 111, 94. 31) Rjecnjk XIV (·1955) 232. Pod ovim nazjvom postojj nekoliko sela i zaseloka u Dalmocjjj, zatjm nekoliko sela i mahala u Bosnj u roznim oЫastima. " ) Djnjc, pomenuto djelo 111, 104, 107. ") Dinlc, lz dubrovackog arhivo 111, 81. Pod nazivom Brjjesnjco imo vise selo u Bosni, trj u zvornjckom kroju, jedno u Ыjeljjnskom ј dvo u moglojskom kraju. Rjecnlk 1 (1882-1~84) , 649. . . .. ") Ojnjc, lz dubrovackog arhivo 111, 38. " ) М. vego, Hlstorjjsko korta. с· • ~' ) Djnic, ·· lz dubrovackog arhlvo 111 , 42. 9 !;) =<; ' ) Vejsil 6urci6. Trgovina roЬijem u srednjem vijektl u Bosni Hercegovjni, Sa- ra;evskj novj ljst 193, godjna 1, 1941. str. 17. "") Rjecnjk XVIII (1962-:1966), svezok 76. str. 5. .о •

337 U vecoj zupj Vrhbosnj postojala је mala zupa, pod jmenom Tilava. U 15. vijeku spominje se jedaпput kao nahjja а drugj put kao selo. 1 danas postoji selo Tjlava. Nahjja Tilava u prvoj polovinj 15. vjjeka prj­ padala је terjtorjju Pavla Radenovjca ј njegovih sjnova. U zupj Tilavj sah­ ranjen је 1415. godjne knez Pavle Radenovjc u nekropolj Pavlovac kod Koblljdola.40a) U zupj Tjlavj nalazjlo se selo JaЫanovjci. Nahijj Tj Java sredjnom 15. vjjeka prjpadala su sljedeca sela: Tilava, Bacj-Petrovjc, Toplik, Mladjce, Lukavjca, Dobrjnja, Butmjr, Lasjca, Stanojevjcj, Studen­ kovjcj, Kovacjcj ј dr.40Ь) Nahjja Tjlava njje predstavljala neku posebnu cjeljnu nego је to Ыо vjse kao skup sela, kao sto је to Ыо slucaj ј sa ostaljm perjfernjm dijelovima velike zupe Vrhbosne.

Као sto је to Ьiо slucaj u trinaestom vjjeku, toko је i ovoga puta najvecj dio rоЫја, koje је poticalo iz Bosne. spomenuto u jzvorima sa porjjeklom jz Bosne. U izvorima u 14. vjjeku susrecemo se sa do sada poznatim ilj vrlo malo poznatjm naseljima srednjovjekovne bosanske drzave. Jedno od tih је ј naselje Vlasinac. za koga Jirecek smatra da је jsto sto i Gla ­ sjnac.41) Naselje је Ьilo smjesteno па istoimenom polju na Romanjji ne­ da/eko od danasnjeg Sokoca u jstocnjm dijelovima Bosne. U izvorjma naselje Vlasinac se pominje 1379. godjne, i to ро porjjeklu roblnje: Goyna fjfia q. Draghine de Vlassinec de Bossina.42) Drugo malo poznato naselje koje se jav/ja u 14. vijeku је $titovo (Schtjtoua?) de Bossj na. 4 з) stitovo је naziv za planinu u Crnoj Gori,44) а u zupi Lepenica nosila ј е rjecica naziv $tit, ра је, ро svemu sudeci, ј naselje dobllo naziv $tjtovo. То se moze zakljuciti i па osnovu podatka iz dokumenta kojj glasj« ... Georgius q. Вохе emit nos in Lepenice а Radoe filio Georgii Mercoeuich de Schtjtoua «.45) Pored vec poznatjh naselja koja se susrecu i u jzvorima (Srebre­ nik, Praca, Foca, i Podvisoki) jedan dobar dio naselja је ostao manje poznat u istorijskoj geografiji srednjovjekovne Bosne. Medu tim 47 48 naseljjma su ј: Delno de Bossjna,40 ) Stepni de Bossjna, ) Plenges. )

'"·а) Н. $abanovjc, Bosansko krajjste (1448-1463). Godisnjak istorijskog drustva ВјН /Х, Sarojevo, 1958. 185. '"·Ь) sabanovic, pomenuto djelo, 186. ") К. Jirecek, Trgovacki putevi ј rudnjcj Srblje ј Bosne u srednjem vljeku, Zbor­ njk Konstantjno Jireceko 1, Beograd 1959. 300. К. Jirecek, Glosjnac u srednjem veku, Zbornik К. Jireceko 1. Beograd 1959, 424. '') Dinjc, lz dubrovackqя orhjva 111, 97. ") Dinic, novedeno djelo 11/, 104. ") Rjecnjk XVII (1959-1962) 805. '') Dinic, lz dubrovockog orhiva 111, 104. Georgius q. Boxemit nos in Lepenjca а Radoe fjfjo Georgue Mercoevich de Schjtouo. ,.) Djnjc, lz dubrovockog arhjvo 111, 124. ") Dinic, novedeno djelo 1/1, 180. Donas se pod imenom Stepen nolozj selo, kod Gackog, о nije rijetkost da su uz ime Stjepon vezono zo lmeno vecjh mjesta koo sto је Mesihovjna i Skrobucani. ") Djnjc, lsto 164.

338 Stablnjo,49) Racouo50) i Рорсј ." 1 ) Vrlo је tesko utvrditj lokaljtet ovjh na­ seljo. lz jzvora se somo vjdj do је rijec о bosonskjm noseljimo, i to Ьi se mog!o reci unutrosnjeg dije!a, s obzirom по to do se drugo mjesto preciziroju i no zupe, zo rozliku od velikog djjelo zo kojo se novodi somo da su u Bosni. U izvorimo medu poznotim mjestimo spomenuto su jos dva, to su: Gacko ј Podvjsoki. Podotke о ovjm mjestjma daje Vego u knjizj Naselja srednjovjekovne Bosanske drzave."2)

Vrlo cesto pojavo u Bosni potkraj 14. i noroCito u 15. vijeku Ьilo је hvotanje ј prodajo stonovnistvo. То је Ьilo trgovjno roЫjem, u kojoj su norocito blli ukljuceni vlosi u juznjm dijelovimo bosonske srednjovje­ kovne drzove. Ovo pojava је Ьila uslovljena vjerovatno ј zbog doloska Turoka u zalede Bosne, о u 15. vijeku i u somu Bosnu do njenog defi­ nitjvnog zauzimonja. Ova pojavo poprjma najsjre rozmjere u drugoj po­ lovinj 15. vjjeka, kada su u ovu vrstu poslo Ьili umjjesani ј turskj trgovcj. Kroz ovakvu vrstu posla u 15. vijeku se u jzvorima о roblju pojavljuju jos neka noselja, Ьilo da su ono poznota ј[ј monje poznota u istorjjskoj geo­ grafjji srednjovjekovne Bosne. Medu manje poznatim naseljimo је i Orahov Do, koje u izvorjma dotjra iz 1405. godine. Naselje је pomenuto u tuzЬi protiv izvjesnog No­ vako Grgurica, covjeka vojvode Sandalja zbog krode jedne roЫnje. 53 ) Naselje је smjesteno na podrucju Dubrava, nedaleko od Blagojo na te­ ritoriju kojj је pripadao vojvodj Sandolju Hranjcu. Jos jednom se javljo u jzvorima u prvoj polovinj 15. vjjeko, tacnije 1411. godjne.•') U toku ove 1411. godine u jzvorjmo se javljaju ј zupe: Krajina ј , te selo Gj­ riste о kome se takoder vrlo malo zna. L:upa Popovo ј Krajjna naloze se u Hercegovjnj. Selo Gjrjste је smjesteno nedaleko Orahova od Lucam Norenti.55) U jzvorima za potorene pomenuto su noseljo Srebrenjca ј 56 Bradino. 1 jedno ј drugo noselje su ve6 poznotj u istorjjskoj geogrofjji. ) Ро patarenima se pominje i manje poznoto noselje Kruscica. Sa ovim nazjvom mjesto postoji noselje u kotunskoj nohiji u Crnoj Gorl, zatim trj mjesto so takvim nazivom u danosnjoj Hercegovini, koo ј dva sela u travnjckoj nahiji. Ovdje је, ро svemu sudeci, rijec о naselju Kruscicj ne· daleko od TreЬinja u danasnjoj Hercegovjnj_.;7) Brodina se nolazi neda­ !eko od Konjica ј datira iz 1418. godine.58) prema izvorimo о patarenima.os) Jos dva noselja se pominju ро potarenima u 15. vijeku: Sutjesko ј Во -

") Dinic, isto 103. Stablnja Ьi mog!o Ьiti mjesto sa imeno1n Stablnja koja se nalazi kad Dublce ili kod Kostajnice. Nije iskljuceno da је to naselje sa nazivon1 Stabanza u predjelu Bosonske Krupe. '") lsto, 72. Rakovo Ьi moglo Ьiti u vezi so imenimo mjesta Rokovo Nogo kod Sorojevo i Kresevo. ") lsto, 86. ") Vego, Noseljo, 3~. 125-1?6. "') Dinic, iz dubrovockog orhivo 111. 195. ") Dinic, navedeno d;elo, 198. ") Dini6, isto, 198. "') Vego, Naseljo. 19, 108. " } Dinic, lz dubrovackog orhivo Hl, potareni 18. " } Nesto vii'3e podatoko о Brodini nalozi se kod Vego u knjizi Naseljo. Vego, Naseljo, 19.

339 rac.59} 1 jedno i drugo naselje se pominju kod Vega u knjizi Naselja sred­ njovjekovne bosanske drzave.60) Od poznatih naselja tu su jos: Gorazde i Fojnica, koii se takoder pominju ро patarenima u drugoj polovjni 15. vijeka.61 ) 1 о ovim naseljima izvjesne podatke daje Vego.62) U cetvrtoj i petoj deceniji 15. vijeka vrlo rjjetko se susrecemo sa trgovinom bosanskim roЬijem u pomenutom vremenskom razdoЬiju. Pojava hvatanja i prodaje bosanskog stanovnistva postaje ucestala po­ sljje 1463. godjne, od pada Bosne pod tursku vtast. Tada se ponovo jav­ ljaju u jzvorjma i neka nova naselja, pored vec poznatjh. Od poznatjjjh naselja u drugoj polovini 15. vijeka susre6emo se sa: Cernicom, Veselom Strazom, Ljublnjem, Pod-Кiobukom, Cjcevom, Nevesjnjem i Lozicom.a з ) ~to se, pak, tjce manje poznatih naselja, u jzvorjma se pojavljuju slje­ deca naselja srednjovjekovne bosanske drzave: Vjdovo Polje, Prjjedolje, Radogostjci, Zelengor, ;Ljijevo ј Dobra Straza.64) Pod nazivom Vjdovo Ро!је postoji mahala u Stocu u danasnjoj Hercegovinj.65) Ovo naselje nalazilo se u nevesinjskom kraju, unutar kojeg se nalazilo i naselje Prj­ jedolje.66) Radogosti6i su, ро svemu sudecj, Ьili smjesteni u juznim di­ jelovima danasnje Hercegovine, takoaer u nevesinjskom kraju nedaleko od Bile6e ј Nevesjnja. Sto se tjce Zelengora, pretpostavka је da је ovo naselje Jezalo u podnozju istoimene planjne. U nevesinjskom kraju је Ьilo smjesteno naselje ;Ljljevo67) koje se tokade pomjnje u izvorima. Dobra Straza koja se javlja u izvorjma 1469. godine smjestena је na granjci prema Dubrovackoj Republici u Lugu.6s)

Svi ovi podaci upucuju nas no zakljucak da је prava trgovina roЬijem u srednjevjekovnoj Bosni postojola samo u 13. ј 14. vijeku, а da se vec potkraj 14. vijeka pojavljuje bespravno hvatanje ljudi ј trgovina tim ljudima iz Bosne. Podacj о roЬiju u ovom slucaju posluzjli su kao znacajan izvor za upoznavanje ve\jkog dijela zupa i naselja u srednjovjekovnoj jstorjjskoj geografiji za Bosnu bllo da su te zupe vec poznate kao ј naselja, Ьilo da, su manje poznate. Podaci su na ovaj nacjn obogatili bosansku srednjovjekov­ nu jstorjjsku geogrofiiu za nekoliko manje poznatih naselja, о kojjma se do sada, vrlo malo ili gotovo njsta nije znalo. Podaci, barem donekle, daju sliku i о naseljenosti patarenskim zivljem, jako su oni oskudnj, da se do­ nosi nekakav zakljucak о tome gdje su oni Ьili sve naseljeni.

59 ) Vego, Naseljo, 113. 60) Djnjc, Jz dubrovackog arhjva 111 , patarenj 14 - а, 38. Naselje Borac је danasnja Vlosenjca, kako to Jirecek smatra. К. Jjreёe k , Putevj ј rudnlcj Srbl je ј Bosne u srednjem veku, 242. " ) Dinic, lz dubrovackog orhiva 111, patoreni: 37, 39, 41, 35 . •') Vego, Naselja, 40, 48. " ) Dinic, tz dubrovackog arhiva 111, 283, 270 .. 271 , 289, 286. 335, 302. Podatke о pomenutjm naseljjma daje i Vego u knjlzi Noselja. Cernic a - 26, Vesela Straza 124, ЦuЬinje 70-71, Pod-Кiobuk је predgrade Klobuka 54, C:icevo 28, Neve· sinje 80-81. Lozn jca 69. "') Djnj6, lz dubrovackog arhlva 111 , 302, 282, 295 " ) Rjecnjk, XIX (1972) 838.

66) Dinj6, lz dubrovackog arhiva 111 , 302. '') Dinic. navedeno dielo, 302. "Ј Dјпјс, lz dubrovackog arhiva 111, 295.

340