с 1'
ј ' t
MR PAVO L.IVKOVIC
• 1 r.
Podaci о · roЬiju kao izvor .za istorijsku geogra fiju srednjovjekovne B~sne
ј' '•
1.
' Trgovina bosanskim roЫjem Ьila је do sada u nasoj istoriografiii v1se puta predmet izucavanja. Do sada su se ovom proЫematikom ba vili mnogi autori. 1) Ovom prilogu nije cilj da posebno obraduje proЫe matiku bosanskog rоЫја, nego mu је zadatak da podaci о roЬiju po sluze kao izvori za istorijsku geografiju srednjovjekovne Bosne.
') G. Cremosnik, Provni polozaj noseg roЫfa u srednjem vijeku, Glasnik Zemaljskog Muzeja - 1947, Drustvene nauke sv. 11, Sarajevo '1947. G. Cremosnik, lzvori za istoriiu rоЫја i servicijanskih odnosa u nasim zem· ljamo srednjega vijeka, lstorijsko-pravni zbornik 1, Sarajevo 1949. · G. Cremesnik, Nase rоЫје u srednjem veku, Jugoslovenska njiva 6/1922, 1. А. Solovjev, Trgovina bosanskim roЫjem do godine 1661, Godisnjak drzavnog muzeja u Sarajevu 1946, Drustvene rюuke sv. 1: Ј. Stipancic, Nasi krajevi i trgovina roЬijem, Franjevacki vijesnik 35/ 1928. S. Novakovic, Trgovina roЫjem u srpskim drzavama srednjeg veka, Prosveta (kalendar) 9/1913. Ј. Tadic, Tgovina roЫ je m u Dutяovniku u 15 veku, Politika 27/1930, 8804-9. 8129-6. . ' V. Vinaver, Trgovina bosanskim roЬijem tokom 14 veka u Dubrovniku, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 11, (1953ј. М. Purkovic, RoЬije i trgovino roЫjem u srednjevekovnirn srpskim zemljama, Glasnik profesorskog drustva Xlll/1 (19321. Petranovic, О ropstvu, Rad Jugoslavenske akodemije XVI, Zagreb 189. 1. G. Cremosnik, Kancelarijski i notarski spisi 1, SAN, Beograd 1932. Charles Verlinden, L'esclavage sur lo c6te dalmate au bas moyen dge, Bulie- ~ tin de 1' lnstitut Historique belge de Rame, Fascicule u Xll-1970.
.33_3 Trgovina roЫjem koja se javlja u drugoj polovinj trinaestog vjjeka u Bosnj Ьila је vrlo rozvjjena. U ovo111 periodu bosansko roЬije se javlja u prjmorskjm gradovjma, medu kojjma је ј grad Tro gjr. ~to se tice porjjekla roЬija , u dokumentjma se ono pomjnje kao roЬije jz Bosne. Bosansko roЬije dolazjlo је u vlast pojedjnjh Trogjrskih porodjca. Jedna od takvjh је porodjca Dimincjca.2 ) U dokumentima је spomenuto da је rоЫје porjjeklom jz Bosne, vjerovatno zbog toga sto је Bosna, posljje 1253. godine, Ьila podijeljena па dvjje banovine: Bosnu u uzem smjslu, ј banovjnu, koju su sacjnjavalj medu ostaljm: Usora ј Solj, Ove dvjje zupe su ulazjle u sastav Macvanske banovjne.3) Na celu Bosanske banovjne u drugoj polovjni 13. vijeka Ьiо је ban Prijezda. 1 on sam Ьiо је ukljucen u trgovinu bosanskim roЫjem. lzvjesnom Trogj ranjnu on је prodao sina nekog Smjcitica 1266. godjne.4) lz Bosne ј е, sezdesetih godjna 13. vijeka, prodat u Trogir izvjesnoj Uzekjni rob za 25 maljh venecijanskjh librj~ Rob se zvao Dobroslav.5) • U posljednjoj cetvrtiti 14. vijeka izvori govore о mnogim zupama u Bosnj, ра cak ј о nekim naseljjma unutar tjh zupa. Medu najces6e spomenutim zupama su: Hum, Usora, Vrbas, Treblnje, Rudine, Sana ј Dublca. Za Usoru jzvori daju podatke о porijeklu rоЫја vec u 1280. go dini.6) Ova se zupa u izvorima spominje ј u toku 1281 . godine.7) Usora је usla u sastav bosanske drzove tek u vrjjeme vladavjne Stjepana 11 Kotormanjca. Ugarskj kralj Karlo 1 dao је saglasnost da Usora moze ucj u sastav bosanske drzave. Posljje 1324. godjne. Stjepan 11 Kotro ... manjc nosjo је tjtulu »gospodjn Usore ј Solj«.s) Druga veJjka zupa na .. sjeveru Bosne koja se pomjnje u jzvorjma Ьila је zupa Vrbas. Naziv је , doЬila ро jstoimenoj rjjecj gdje se ј prostirala. U drugoj polovjnj 13. vj jeka vrlo malo, tacnjje receno gotovo njkako se ne pominju naselja u ovoj zupi, kao sto је, uostalom. Ьiо slucaj ј sa drugjm zupama u sred njovjekovnoj Bosnj u 13. vjjeku, uz male jzuzetke (Usora. Osat i Vrhbosna). Zupa Vrbas se u jzvorjma о roЫju prvj put javlja 1280. godjne,в) а javlja se i u norednjm godjnama: 1281 . 1282. ј 1283. godjne.10} Za samo cet jr j godine (128Q-1283), ova se zupa о jzvorima о roЬiju pojavljuje, cak, jedanaest puta.
'Ј м. Barada, Trogirskj spomenjej 1, Zagreb 1951, 12 (dalje: Borodo, Trog. spom. 1). 3 ) U Usori је uprovu u druggj polovinj 13. vjjeka jmao _knez Rast.jslo~ Mjhojls>vjc, zet kroljo Bele IV. Оп је umro 1263. god1пe .о nasiiJedllo go 1е n(egova zепа Ana-Agneza. koja se poslije 1264. godine jovljo koo gospodarjea Bosne ј Macve sa titulom hereeziee. Krojem 1284. godjne Usoro ј Soli su se nalazile pod vlascu srpskog kraljo Drogutjno, koji је vec dvjje godjne ronjje abdjeirao u korist brota Milutina. Basanski ban Prijezdo i Dragutin blli su u radu tako sta је Dragutinova kcerka Jelisavetn bila udato zo Prjjezdjna sjno Stjepana 1 Kotromonjca 1284. godjne. S. Cjrkovjc, lstorjja sredпjovekovne bosanske dгZove, Beograd 1964. 75. ') м. Borada, Trog., spom. 1, 15. ') Barada, Trog .• spom. 1, 405. ') G. cremosnjk, Kaneelarijski i notorski spisi 1, SAN, Beagrod 1932. 45. (dalje. cremosnik, Капе. ј not. spisi 1) . 7) cremosnik, Кап е . i not. spjsj 1, 59, 71, 77, 78, 102, 109, 119, 122, 123, 129, 130. ' ) S. 6irkovic, lstorijo sredпjovekovne bosanske drzove. 89. 9) cremosnjk, Капе. ј not. spisj 1, 50, 57. 10) cremosnik, каnе. i not. spisi 1, 66, 72. 86 -е , 208, 221, 235, 242, 286, 290, 296, 333.
334 Zapadno od zupe Vrbasa smjestene su jos dvjje zupe koje se javljaju u jzvorjma. То su: DuЬica ј Sana. 1 jedna ј druga se vrlo cesto pomjnju u posljednjoj decenjjj 13. vjjeka u jzvorjma. а narocito је to karakterjstjcno za ovu drugu.Н) Sana se potkraj 13. vijeka spomjnje ce trnaest puta u izvorima. Sa zupom DuЬica to nije Ьiо slucaj. Ova se Z.upa u posljednjoj deceniji 13. vijeka u jzvorima javlja samo dva puta.12) Potkraj 13. vijeka rоЫје koje se u Bosnj prodavalo potjcalo је cak i sa padrucja Drave.13)
U jugozapadnom dijelu bosanske drzave u izvorima је spomenuta jos zupa Hlivno. о kojoj nesto vjse podataka daje М. Vego u knjizi Naselja srednjovjekovne bosanske drzave. tзa) Ova zupa se javlja 1282. godjne u jzvorima.14) Jugozapadno od ove zupe prostjralo se nekoliko zupa sa pomenima u izvorima u drugoj polovini 13. vijeka. Meau ostalim to su: Hum. Treblnje, Nevesinje i Rudine. Od svih navedenih zupa, u posljednjoj cetvrtjni 13. vjjeka, najces6e se susre6emo sa zupom Hum. Prvo datiranje ove zupe pada u 1280. godjnu prema jzvorima, i to ро kupovini roЬinje Zorice jz Sane, kupljene od kneza jz Huma.15) Hum је Ьiо ј jedan od izvora roЬija u srednjovjekovnoj Bosnj. Podacj о porjjeklu datjraju jz posljednje dvjje decenije 13. vjjeka ј vezanj su za ovu zupu.16) U juznjm djjelovjma bosanske drzave smjestena је zupa TreЬinje, koja se u jzvorjma javlja pocetkom 14. vjjeka, tacnije 1300. godjne, kad је spomenut rob ро jmenu: Dobrosslavus de Radosslavo Thollam de Trj Ьigna ancillam ... cijj је vlasnik Ьiо izvjesnj Petar Prodaneli6Y) Treblnje se kao jzvor гоЫја pomjnje ј naredne godine, ј to dva puto.18) Pored nabrojanjh zupa, u srednjovjekovnoj Bosni najvecj dio rоЫја u drugoj polovjnj 13. i pocetkom 14. vjjeka Ьiо је porijeklom jz Bosne. Osim zupa kao sjrih teritorjja koje se javljaju u jzvorjma, ne rj jetko se u izvorima pojavljuju ј pojedjna naselja vezana za spomenute zupe, kao ј neke nove zupe. Medu nove zupe spadaju i: Vecerj6, Trebo tj6, Osat, Uskoplje, Vrhbosпa ј Dracevjca, kao ј naselje Srebrenica, uk-
11 ) Cremosnjk, Kane. ј not. spjsj 1, 86-а, 86-v. 137, 178, 179, 185, 190, 191, 243, 272. 305, 339, 342, 347. ") cremosnjk, Kane. ј not. spjsj 1, 141, 428. " ) Cremosek, каnе . ј not. spjsj 1, 313. Nesto prjje 1255. godjne ugarskj kralj Bela IV darovao је bosanskom banu Prjjezdi zupu Novake u Slavonjjj u Ьlizjnj Drave, kao nagradu zo dobru vjernost ugorskoj kruni. S. (:jrkovjc, lstorija sred njovekovne bosonske drsove, 72. •'- а) М. Vego, Noseljo bosanske srednjovjekovne d ГZ. o~e. Sarojevo 1957. 45. (no- dalje: Vego, Noseljo). 14 ) Cremosnlk, Kane. i not. spisi 1, 254. ")Cremosnik, каnе. i not. spisi 1. 38. ,.) lsto. 81. S. Cirkovic u lstoriji srednjovjekovne bosanske drzave. navodi da » . .. iz Humo ј sa drugjh srpskih drzavnih terjtorjja njje zaЬ/Ijezeno ni jedno liee<<. S. Cirkovic, lstorjja srednjovekovne bosanske drzave, 76. Hum se u jzvorima о porijeklu rоЬ/ја u toku 1282, 1283, 1300. ј 1301 . godine javljo, cak, osam puta. cremosnjk, каnе. ј not. spisi 1, 18о. 197, 244. Vranom de Chelmo 247, onejllam meom Cranam de Chelmo 334, Vo!eastj de Chelmo 321, 463, 473. ") Cremosnik, Kone. ј not. spjsj 1, 448. ") cremosnjk, Kanc. ј not. spisj 1, 468, 476.
335 ljucuju6i ј пaselja koja п оs е jstj пazjv kao ј sama zupa (Veceri6, Trebo ti6, Uskoplje i Vrhbosпa). Sve ove zupe ј пa sel ja se takode javljaju u posljedпje dvjje deceпij e 13. vj jeka. · 2upa Veceri6 se spo mj п je 1280. godiпe ро porijeklu rоЬiпје: Jurj 19 slauam de Vecerich. ) Ova zupa se nalazj па desпoj obali rijeke Neretve па posjedima Radivojevica, kao sto to smatra Mihajlo Di п i6 , сјје mislje п j e prjhvata i Marko Vego.20) Treboti6 se u izvorjma о porjjeklu rоЫја spomjпje 1282. godjne.21 ) Ova se zupa пalazjJa u zapadпjm djjelovjma Воsпе. Ро пјој је doЬilo ime i јеdпо pleme zvano Trebotjci.22) Godinu dana kasпije, паkоп sto se javlja zupa Trebotjc, роmјп ј е se i zupa Osat. 23 tacnije 1283. godine. ) Smjestena је u istocпom dijelu bosanske drzave i ukljucivala је пekoliko sela, medu ostalim i Srebrenicu. Jedno od izvora bosanskog гоЫја u posljedпjim decenijama 13. vijeka Ьila је zupa Uskop lje. U srednjem vijeku su postojala dva Uskoplja, jedno u Humu пedo leko Dubrovacke RepuЫike i drugo u doljnj rijeke Vrbasa u zapadnoj Bosni. U izvorima о porjjeklu rоЫја zupa Uskoplje u uпutrasnjosti Воsпе pominje se dva puta potkraj 13. vljeka. 24) U uпutrasпjosti bosanske dr zave u ovom istom periodu javlja se jos jedna zupa - Vrhbosпa , sa istoimeпim пaseljem. Ova zupa se u izvorima javlja u posljedпjoj dece пiji 13. vijeka, i to ро porijeklu roba ро imeпu: Lucas filius quondam Domince BaiЬi Dobrosti de Uerbosneyhe.25) U izvorima о porijeklu roЬija posljednjjh godjпa 13. vjjeka susrecemo se sa пaseliem Srebreпjca. Ovo пaselj e se pomjnje 1300. godjne ро porijeklu ro Ы nj e : Negoda de Sreb reпica. 26) :~,···~ Sva navedena imena se, uglavпom , odnose na zupe u Bosnj sa .. ~ 1 jzuzetkom nekoliko naselja u jstoimeпim zupama. Neke od pomenutih zupa se u jzvorjma javljaju ј u toku 14. vijeka, kakav је slucaj sa zupom Usorom, koja se u toku 14. vijeka, cak, cetrnaest puta pojavljuje u iz vorimaP ) Uпutar ove zupe u 14. vijeku ve6 se pojavljuju u izvorjma ј ројеdјпа mjesta. Takav је slucaj sa Srebrnikom, odakle је poticala ro Ыnja: Stoyna filia q. Micho de Batuп de Srebrenich.28) Neke od roЫnja u izvorjma vezaпim za navedeпe zupe izricito se pomjnju kao patarenke
·--"Г""'Ьremos лik, promenuto djelo, 42. 00 ) М. Diлj c, Zemlje Hereego Svetog Save, Glas CLXXXII, 187. М. Vego, Naselja 122. " ) Cremosnjk, Кале. ј not. spjsj 1, 193, 217. Ovaj kra j se u jzvorjma о roЫju pa minje i 1283. godjne. Shorles Verliлde n , L' eselavoge sur la ебtе dolmate au bas mayen бgе, B ulletjл de l'lnstitut Historique belge de Rome. fascicule u Xll- 1970. 106. Ovo zupa је u Zavrsju. Vego, Naselja 157. 22 ) Rjecnjk hrvatskog jli srpskog jelika, JAZU XVIII, 1962-1966. 581. (nada!je: Rjecnjk). 23 ) cremosnjk, Kanc. ј лоt. spisi 1, 314. Ch Verljnden, pomeлu t o djelo, 105. ") Cremosл j k, Кале. ј npt. spjsj 1, 336, 442. 443. Prvj put 1283. g. i drugj put 1300. g. " ) Cremosnjk, Кал е. ј not. spisj 1, 441. "') cremosлjk, Кале. ј not. spisi 1. 439. Vego smatгa da se ovo naselje prvi put pominje u godi лi 1352. Vego, Noselja, 108 . _ ") М. Dinic, lz dubrovackog arhiva 111, SANU, Zbornik za istori ju, jezik ј knj i zev л ost srpskog naroda, knj. 111, Beograd . 1967. 30, 39, 47, 52, 63, 84, 105, 119, 170, 176, 181, 182. ") М . Djnic, lz dubrovackog arhiva 111, 62. U Bosni s•.1 postojala dva Srebrenika. Jedan nedoleko od Tuzle i drugi nedaleko od Srebreniee. М. Vego, Historijska karta sredлjov j ekovлe bosaлske drzave, »Geokorta«, Beograd 1957.
336 jlj robovj patarenj.29) U toku 14. vjjeka kao jzvor rоЫја blla је l zupa Uskoplje. · Unutar ove zupe postojj jstojmeno naselje, te zupa Lasva sa takoder jstojmenjm naseljem. lupa Uskoplje se pomjnje ј 1399. godjne ра · trgovcu: Grublssa Radossallich de Heuscopje, koji је prodao dvjje ro Ьinje: Bjellossaua, fjljam de Lassua i Turdissauam fjliam q. Cranjslaui ambos de contrata Lassue patrium Bossjne. ЗO) · . Veljkj · jzvor rоЫја u srednjem vjjeku predstavljala . је zupa Drjna. U padacjma о porjjeklu roЬija ova se zupa u toku 14. vjjeku pomjnje sest puta.31) Unutar nje u ovom jntervalu pojavljuju se ј dva vec poznata naselja. Bila su to Praca ј Foca. Praca se pomjnje ро roЫnjj: Prjbna de Praco.32) ·• • . U jzvorjma о porjjeklu rоЫја u 14. vjjeku . pojavljuju se ј sljedece zupe: Rudjne, Neretva, Breznjca ј Bjstrica. lupa Rudjne је smjestena na granicj Crne Gore ј Hercegovjne. Podjjeljena је na Njksjcku ј 8jlecku Rudjnu. 3з) lupa Neretva, koja se u 14. vjjeku javlja dva puta u izvorjma smjestena је u dolini jstojmene rijeke u Hercegovjnj.34) Breznica se pro stirala jzmedu rjjeka Lima ј Cehotine. Unutar ove zupe postojalo је ј naselje sa isti'm nazjvom. Vjse puta је pomenuta u izvorjma u toku 14. vijeka.эs) 8jstrjca se pomjnje u jzvorjma 1365. godjne, ј to ро porijeklu roba: Raduy Radjssjch de 8jstrjca.36) Smjestena је jzmedu Jeleca, Drjne ј Sutjeske.37) · · · ··. Qsjm pomenutjh zupa, u 14. vjjeku pojavljuje se ј naselje Тilava, za koje se do sada ·vrlo malo znalo. Prema jzvorjma, ovo naselje datjra jz 1365, godjne ро: Radosslauam fjljam de Tjllaua38) Tjlava se nalazjla pokraj Topljka u doljnj istojmene rjjeke u Lukavjcj nedaleko od Sara jeva.эв) Pod ovim jmenom pomjnju se ј dvjje mahale jedna u selu Koza re,:jca nedaleko ·ad Sarajeva, i druga u selu Petrovjca takoder nedaleko 40 od Sarajeva. ) - • • - • •
, r ~ •
") М. Ojnjc, lz dubrova~kog arhjva 111, 17(1 176, 181, 182. ·, . "') М. Dini6, pomenuto djelo 111, 183. Lasva је zaselak u okoljni Travnika па js . tojmeпoj · rijecj. Rjecnik V, 1898-1903. 919. 1 danas pastojj istojmeno naselje .:· nedaleko od Zenice. · · · ") М . ' Ојпјс, lz dubrovackog arhiva 111, 75, 83, 106, 151 , 156, 157. Unutor ove zupe postojolo је ј jstoimeno naselje sto potvrduje spamenjk jz 15. vijeka kojj glasj: Udo se Jeloca za Mjhoca Utvicjca u Hotcu, а uda se Vlodislova za lvonisa Pjcevica u Dabar ј onje оЬје umrijesta: Jelaca u Drjnje а Vladis lava u Dbru.« Rjecnjk 11, 1884-1886. 781. Ц . Stojanovjc, Stare srpske povelje i pisma 11, Beograd-Sr. Karlovci 1934. 748. · ") Dini6, lz dubrovackog orhiva 111, 94. 31) Rjecnjk XIV (·1955) 232. Pod ovim nazjvom postojj nekoliko sela i zaseloka u Dalmocjjj, zatjm nekoliko sela i mahala u Bosnj u roznim oЫastima. " ) Djnjc, pomenuto djelo 111, 104, 107. ") Dinlc, lz dubrovackog arhivo 111, 81. Pod nazivom Brjjesnjco imo vise selo u Bosni, trj u zvornjckom kroju, jedno u Ыjeljjnskom ј dvo u moglojskom kraju. Rjecnlk 1 (1882-1~84) , 649. . . .. ") Ojnjc, lz dubrovackog arhivo 111, 38. " ) М. vego, Hlstorjjsko korta. с· • ~' ) Djnic, ·· lz dubrovackog arhlvo 111 , 42. 9 !;) =<; ' ) Vejsil 6urci6. Trgovina roЬijem u srednjem vijektl u Bosni Hercegovjni, Sa- ra;evskj novj ljst 193, godjna 1, 1941. str. 17. "") Rjecnjk XVIII (1962-:1966), svezok 76. str. 5. .о •
337 U vecoj zupj Vrhbosnj postojala је mala zupa, pod jmenom Tilava. U 15. vijeku spominje se jedaпput kao nahjja а drugj put kao selo. 1 danas postoji selo Tjlava. Nahjja Tilava u prvoj polovinj 15. vjjeka prj padala је terjtorjju Pavla Radenovjca ј njegovih sjnova. U zupj Tilavj sah ranjen је 1415. godjne knez Pavle Radenovjc u nekropolj Pavlovac kod Koblljdola.40a) U zupj Tjlavj nalazjlo se selo JaЫanovjci. Nahijj Tj Java sredjnom 15. vjjeka prjpadala su sljedeca sela: Tilava, Bacj-Petrovjc, Toplik, Mladjce, Lukavjca, Dobrjnja, Butmjr, Lasjca, Stanojevjcj, Studen kovjcj, Kovacjcj ј dr.40Ь) Nahjja Tjlava njje predstavljala neku posebnu cjeljnu nego је to Ыо vjse kao skup sela, kao sto је to Ыо slucaj ј sa ostaljm perjfernjm dijelovima velike zupe Vrhbosne.
Као sto је to Ьiо slucaj u trinaestom vjjeku, toko је i ovoga puta najvecj dio rоЫја, koje је poticalo iz Bosne. spomenuto u jzvorima sa porjjeklom jz Bosne. U izvorima u 14. vjjeku susrecemo se sa do sada poznatim ilj vrlo malo poznatjm naseljima srednjovjekovne bosanske drzave. Jedno od tih је ј naselje Vlasinac. za koga Jirecek smatra da је jsto sto i Gla sjnac.41) Naselje је Ьilo smjesteno па istoimenom polju na Romanjji ne da/eko od danasnjeg Sokoca u jstocnjm dijelovima Bosne. U izvorjma naselje Vlasinac se pominje 1379. godjne, i to ро porjjeklu roblnje: Goyna fjfia q. Draghine de Vlassinec de Bossina.42) Drugo malo poznato naselje koje se jav/ja u 14. vijeku је $titovo (Schtjtoua?) de Bossj na. 4 з) stitovo је naziv za planinu u Crnoj Gori,44) а u zupi Lepenica nosila ј е rjecica naziv $tit, ра је, ро svemu sudeci, ј naselje dobllo naziv $tjtovo. То se moze zakljuciti i па osnovu podatka iz dokumenta kojj glasj« ... Georgius q. Вохе emit nos in Lepenice а Radoe filio Georgii Mercoeuich de Schtjtoua «.45) Pored vec poznatjh naselja koja se susrecu i u jzvorima (Srebre nik, Praca, Foca, Gacko i Podvisoki) jedan dobar dio naselja је ostao manje poznat u istorijskoj geografiji srednjovjekovne Bosne. Medu tim 47 48 naseljjma su ј: Delno de Bossjna,40 ) Stepni de Bossjna, ) Plenges. )
'"·а) Н. $abanovjc, Bosansko krajjste (1448-1463). Godisnjak istorijskog drustva ВјН /Х, Sarojevo, 1958. 185. '"·Ь) sabanovic, pomenuto djelo, 186. ") К. Jirecek, Trgovacki putevi ј rudnjcj Srblje ј Bosne u srednjem vljeku, Zbor njk Konstantjno Jireceko 1, Beograd 1959. 300. К. Jirecek, Glosjnac u srednjem veku, Zbornik К. Jireceko 1. Beograd 1959, 424. '') Dinjc, lz dubrovackqя orhjva 111, 97. ") Dinic, novedeno djelo 11/, 104. ") Rjecnjk XVII (1959-1962) 805. '') Dinic, lz dubrovockog orhiva 111, 104. Georgius q. Boxemit nos in Lepenjca а Radoe fjfjo Georgue Mercoevich de Schjtouo. ,.) Djnjc, lz dubrovockog arhjvo 111, 124. ") Dinic, novedeno djelo 1/1, 180. Donas se pod imenom Stepen nolozj selo, kod Gackog, о nije rijetkost da su uz ime Stjepon vezono zo lmeno vecjh mjesta koo sto је Mesihovjna i Skrobucani. ") Djnjc, lsto 164.
338 Stablnjo,49) Racouo50) i Рорсј ." 1 ) Vrlo је tesko utvrditj lokaljtet ovjh na seljo. lz jzvora se somo vjdj do је rijec о bosonskjm noseljimo, i to Ьi se mog!o reci unutrosnjeg dije!a, s obzirom по to do se drugo mjesto preciziroju i no zupe, zo rozliku od velikog djjelo zo kojo se novodi somo da su u Bosni. U izvorimo medu poznotim mjestimo spomenuto su jos dva, to su: Gacko ј Podvjsoki. Podotke о ovjm mjestjma daje Vego u knjizj Naselja srednjovjekovne Bosanske drzave."2)
Vrlo cesto pojavo u Bosni potkraj 14. i noroCito u 15. vijeku Ьilo је hvotanje ј prodajo stonovnistvo. То је Ьilo trgovjno roЫjem, u kojoj su norocito blli ukljuceni vlosi u juznjm dijelovimo bosonske srednjovje kovne drzove. Ovo pojava је Ьila uslovljena vjerovatno ј zbog doloska Turoka u zalede Bosne, о u 15. vijeku i u somu Bosnu do njenog defi nitjvnog zauzimonja. Ova pojavo poprjma najsjre rozmjere u drugoj po lovinj 15. vjjeka, kada su u ovu vrstu poslo Ьili umjjesani ј turskj trgovcj. Kroz ovakvu vrstu posla u 15. vijeku se u jzvorima о roblju pojavljuju jos neka noselja, Ьilo da su ono poznota ј[ј monje poznota u istorjjskoj geo grafjji srednjovjekovne Bosne. Medu manje poznatim naseljimo је i Orahov Do, koje u izvorjma dotjra iz 1405. godine. Naselje је pomenuto u tuzЬi protiv izvjesnog No vako Grgurica, covjeka vojvode Sandalja zbog krode jedne roЫnje. 53 ) Naselje је smjesteno na podrucju Dubrava, nedaleko od Blagojo na te ritoriju kojj је pripadao vojvodj Sandolju Hranjcu. Jos jednom se javljo u jzvorima u prvoj polovinj 15. vjjeko, tacnije 1411. godjne.•') U toku ove 1411. godine u jzvorjmo se javljaju ј zupe: Krajina ј Popovo, te selo Gj riste о kome se takoder vrlo malo zna. L:upa Popovo ј Krajjna naloze se u Hercegovjnj. Selo Gjrjste је smjesteno nedaleko Orahova od Lucam Norenti.55) U jzvorima za potorene pomenuto su noseljo Srebrenjca ј 56 Bradino. 1 jedno ј drugo noselje su ve6 poznotj u istorjjskoj geogrofjji. ) Ро patarenima se pominje i manje poznoto noselje Kruscica. Sa ovim nazjvom mjesto postoji noselje u kotunskoj nohiji u Crnoj Gorl, zatim trj mjesto so takvim nazivom u danosnjoj Hercegovini, koo ј dva sela u travnjckoj nahiji. Ovdje је, ро svemu sudeci, rijec о naselju Kruscicj ne· daleko od TreЬinja u danasnjoj Hercegovjnj_.;7) Brodina se nolazi neda !eko od Konjica ј datira iz 1418. godine.58) prema izvorimo о patarenima.os) Jos dva noselja se pominju ро potarenima u 15. vijeku: Sutjesko ј Во -
") Dinic, isto 103. Stablnja Ьi mog!o Ьiti mjesto sa imeno1n Stablnja koja se nalazi kad Dublce ili kod Kostajnice. Nije iskljuceno da је to naselje sa nazivon1 Stabanza u predjelu Bosonske Krupe. '") lsto, 72. Rakovo Ьi moglo Ьiti u vezi so imenimo mjesta Rokovo Nogo kod Sorojevo i Kresevo. ") lsto, 86. ") Vego, Noseljo, 3~. 125-1?6. "') Dinic, iz dubrovockog orhivo 111. 195. ") Dinic, navedeno d;elo, 198. ") Dini6, isto, 198. "') Vego, Naseljo. 19, 108. " } Dinic, lz dubrovackog orhivo Hl, potareni 18. " } Nesto vii'3e podatoko о Brodini nalozi se kod Vego u knjizi Naseljo. Vego, Naseljo, 19.
339 rac.59} 1 jedno i drugo naselje se pominju kod Vega u knjizi Naselja sred njovjekovne bosanske drzave.60) Od poznatih naselja tu su jos: Gorazde i Fojnica, koii se takoder pominju ро patarenima u drugoj polovjni 15. vijeka.61 ) 1 о ovim naseljima izvjesne podatke daje Vego.62) U cetvrtoj i petoj deceniji 15. vijeka vrlo rjjetko se susrecemo sa trgovinom bosanskim roЬijem u pomenutom vremenskom razdoЬiju. Pojava hvatanja i prodaje bosanskog stanovnistva postaje ucestala po sljje 1463. godjne, od pada Bosne pod tursku vtast. Tada se ponovo jav ljaju u jzvorjma i neka nova naselja, pored vec poznatjh. Od poznatjjjh naselja u drugoj polovini 15. vijeka susre6emo se sa: Cernicom, Veselom Strazom, Ljublnjem, Pod-Кiobukom, Cjcevom, Nevesjnjem i Lozicom.a з ) ~to se, pak, tjce manje poznatih naselja, u jzvorjma se pojavljuju slje deca naselja srednjovjekovne bosanske drzave: Vjdovo Polje, Prjjedolje, Radogostjci, Zelengor, ;Ljijevo ј Dobra Straza.64) Pod nazivom Vjdovo Ро!је postoji mahala u Stocu u danasnjoj Hercegovinj.65) Ovo naselje nalazilo se u nevesinjskom kraju, unutar kojeg se nalazilo i naselje Prj jedolje.66) Radogosti6i su, ро svemu sudecj, Ьili smjesteni u juznim di jelovima danasnje Hercegovine, takoaer u nevesinjskom kraju nedaleko od Bile6e ј Nevesjnja. Sto se tjce Zelengora, pretpostavka је da је ovo naselje Jezalo u podnozju istoimene planjne. U nevesinjskom kraju је Ьilo smjesteno naselje ;Ljljevo67) koje se tokade pomjnje u izvorima. Dobra Straza koja se javlja u izvorjma 1469. godine smjestena је na granjci prema Dubrovackoj Republici u Lugu.6s)
Svi ovi podaci upucuju nas no zakljucak da је prava trgovina roЬijem u srednjevjekovnoj Bosni postojola samo u 13. ј 14. vijeku, а da se vec potkraj 14. vijeka pojavljuje bespravno hvatanje ljudi ј trgovina tim ljudima iz Bosne. Podacj о roЬiju u ovom slucaju posluzjli su kao znacajan izvor za upoznavanje ve\jkog dijela zupa i naselja u srednjovjekovnoj jstorjjskoj geografiji za Bosnu bllo da su te zupe vec poznate kao ј naselja, Ьilo da, su manje poznate. Podaci su na ovaj nacjn obogatili bosansku srednjovjekov nu jstorjjsku geogrofiiu za nekoliko manje poznatih naselja, о kojjma se do sada, vrlo malo ili gotovo njsta nije znalo. Podaci, barem donekle, daju sliku i о naseljenosti patarenskim zivljem, jako su oni oskudnj, da se do nosi nekakav zakljucak о tome gdje su oni Ьili sve naseljeni.
59 ) Vego, Naseljo, 113. 60) Djnjc, Jz dubrovackog arhjva 111 , patarenj 14 - а, 38. Naselje Borac је danasnja Vlosenjca, kako to Jirecek smatra. К. Jjreёe k , Putevj ј rudnlcj Srbl je ј Bosne u srednjem veku, 242. " ) Dinic, lz dubrovackog orhiva 111, patoreni: 37, 39, 41, 35 . •') Vego, Naselja, 40, 48. " ) Dinic, tz dubrovackog arhiva 111, 283, 270 .. 271 , 289, 286. 335, 302. Podatke о pomenutjm naseljjma daje i Vego u knjlzi Noselja. Cernic a - 26, Vesela Straza 124, ЦuЬinje 70-71, Pod-Кiobuk је predgrade Klobuka 54, C:icevo 28, Neve· sinje 80-81. Lozn jca 69. "') Djnj6, lz dubrovackog arhlva 111 , 302, 282, 295 " ) Rjecnjk, XIX (1972) 838.
66) Dinj6, lz dubrovackog arhiva 111 , 302. '') Dinic. navedeno dielo, 302. "Ј Dјпјс, lz dubrovackog arhiva 111, 295.
340