OPSTANAK JE RAZLIČITOST Sadržajakademik Sulejman Redžić Dr

NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI, ČOVJEKU I EKOLOGIJI Sarajevo 2010., broj 32, godina XIV

OPSTANAK JE RAZLIČITOST SADRŽAJAkademik Sulejman Redžić Dr. sc .Nevenko Herceg, FONDEKO SVIJET Dr.sc. Mehmed Cero, Naučno popularna revija o prirodi, GLJIVE I INSEKTI NAJVEĆA Tomislav Lukić čovjeku i ekologiji NEPOZNANICA UPRAVLJANJE VODAMA Sarajevo, 2010., broj 32, godina XIV Mnogi oblici (vrste) nikada neće biti SASTAVNI DIO ZAŠTITE OKOLIŠA poznati jer su već isčezli pred naletom čovjeka ili makropromjena u životnoj Federalno ministarstvo okoliša i turizma Izdavač: Udruženje za podsticanje sredini, kao što su naprimjer... i Federalno ministarstvo... uravnoteženog razvoja i kvalitet života „Fondeko“ Sarajevo Suizdavač: Federalno ministarstvo okoliša i turizma Upravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso - Bešlagić (predsjednik); Hajdar Arifagić, novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik Ljubomir Berberović; dr. Vladimir Beus; dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul - 04 07 Velagić; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana Prof. dr. Tarik Kupusović Azra Bašić, dipl. ing. hem., Mrdović, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk mr. Dragana Selmanagić, dipl. ing. građ. Muštović; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik PUT IZ KRIZE IDE fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl. vet. PREKO VODE MUTNA SLIKA NA OGLEDALU Za izdavača: Halida Vuković Izlazak iz siromaštva i prilagođavanje INDUSTRIJE Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović klimatskim promjenama, uz Zagađenje površinskih voda je proces druge mjere, moguće je trasirati i promjena fizičkih, hemijskih i bioloških Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: intenziviranjem korištenja voda... osobina vodenih ekosistema... Tomislav Lukić, prof. Uredništvo: Hajdar Arifagić, novinar; akademik Ljubomir Berberović; dr. sc. Nevenko Herceg; prof. dr. Aleksandar Knežević; mr. Esma Kreso-Bešlagić, Danijela Petrović, prof.; doc. dr. Šekib Sokolović; dr. sc. Čedomil Šilić , prof. dr. Dubravka Šoljan; akademik fra Petar Vidić; Vojislav Vujanović, likovni kritičar. 16 24 Prof. dr. Dubravka Šoljan Akademik Taib Šarić Unos teksta: Admir Tihić In memoriam dr. sc. Čedomil Šilić VELIKA KORIST Lektor: Nada Franjković BOTANIČAR VRHUNSKIH I NIKAKVA ŠTETA Korektor: Sabaheta Abadžić POSTIGNUĆA U budućnosti se očekuje da će genetski Sekretar redakcije: Zumreta Begović Bio je veliki ljubitelj i poznavalac biljnog modificirane biljke donositi više koristi Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić svijeta, stvaralac, umjetnik i strastveni potrošačima tako što će imati bolju laureat Povelje časti UNEP „Global 500“ borac za očuvanje raznolikosti... strukturu ili viši sadržaj hranljivih... Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“ Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo- Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54 e-mail: [email protected], www.fondeko.ba Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju. Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba) Štampa: BLICDRUK Sarajevo 34 42 Miodrag Dakić Rijad Tikveša Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing. U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, GOROSTAS TEŠKI METALI revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar TRAŽI ZAŠTITU STIGLI DO RIJEKE medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i Poziv na rješavanje konflikta izazvanog Deponija otpada u Krupcu predstavlja informisanja Kantona Sarajevo kao planiranjem razvoja, odnosno novu opasnost po rijeku Željeznicu, nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM izgradnjom auto ceste kroz budući a ako se ne interveniše zagadiće i 14/99, od 19.05.1999. nacionalni park... sarajevski ... Naslovna strana: Vrelo Bosne Foto: Ivo Raič Posljednja strana: Žaba gatalinka Foto: Dejan Kulijer Ilustracije: Božo Stefanović Tiraž: 3.000 Revija se štampa na recikliranom papiru ISSN 1512-634X UDK 574(05) 54 59 Riječ urednice 1

resursa. Dok se drugi bave ekonomičnijim sistemima navodnjavanja, hidrauličnim sistemima kojima će se reducirati potrošnja, uzgajaju kulture kojima je potrebno manje ZA KAP ŽIVOTA vode, recikliraju upotrebljenu, pa čak raz- Analogno nafti, voda se u svijetu, s pravom, sve više mišljaju i o desalinizaciji morske vode, mi plutamo nizvodno. Nekontroliran antropo- označava kao plavo zlato. U pravu su oni koji kažu geni uticaj pomutio je naše vodotoke. Rijeke da će nedostatak vode dovesti do nove svjetske su nam riječne deponije, kanali otpadnih voda iz domaćinstava i industrije. Imamo krize, ali i do novih konfliktnih situacija u zemljama svega 3% nezagađenih rijeka, u mnogim je siromašnim vodom. Nekontroliran uticaj čovjeka zbog visokog stepena zagađenja zabranjeno kupanje, a ne preporučuje se ni korištenje pomutio je naše vodotoke. Rijeke su nam riječne vode u poljoprivredne svrhe. 50% zahvaće- deponije, kanali otpadnih voda iz domaćinstava i nih količina za vodosnabdijevanje se “izgu- bi” usput i nikada ne dođe do potrošača, industrije stepen obuhvaćenosti stanovništva kanalizacionim sistemima u urbanim sredinama Alma Džinović ra vode dnevno, Evropljanin od 200 do 400 iznosi oko 56 procenata, a postrojenja za litara, a Afrikanac samo 2 litra! Realne pro- prečišćavanje otpadnih voda su raritet. Od a molekula od dva atoma vodika i gnoze kažu da će 2050. godine na Zemlji ži- 79 općina u FBiH, samo pet ima postrojenje jednog atoma kisika tvori glavninu vjeti oko 10 milijardi stanovnika, a obnovlji- za prečišćavanje otpadnih voda stanovniš- površine naše planete i glavni je save zalihe slatkih voda koje iznose do 50.000 tva, o sistematskom praćenju kvaliteta vode Tstojak svih živih organizama. Uprkos kubnih kilometara godišnje, dovoljne su za i provedbi standarda da ne govorimo. Nena- tome, tek se dva posto sve vode na svijetu samo 9 milijardi ljudi. Analogno nafti, voda doknadiva i nenadomjestiva, zbog brojnih može koristiti za održavanje života uopće. se u svijetu, s pravom, sve više označava kao globalnih onečišćenja i rasta stanovništva, Svježa, čista, pitka, zdrava – voda. plavo zlato. Prema tome, zasigurno su u pra- pitka voda postaje danas strateški važnom, Evropskom poveljom o vodi iz 1968. godine, vu oni koji kažu da će nedostatak vode do- istinskim bogatstvom. voda se definira kao opće nasljedno dobro, vesti do nove svjetske krize, ali i do novih Oskudica pitke vode zahtijevat će sarad- čiju vrijednost moraju svi poznavati, te s konfliktnih situacija u zemljama siromaš- nju zemalja u oblikovanju novih unutraš- njom ekonomično postupati i racionalno nim vodom. njih i vanjskih politika koje će štititi i me- koristiti. U posljednjih 50 godina za potrebe Nas je ta pošast zaobišla, ali nas je snašla đusobno dijeliti ovaj kritični resurs, kaže i poljoprivrede, industrije i domaćinstava druga. Bosna i Hercegovina još uvijek pri- Steven Solomon, autor knjige Water: “The voda se nemilice rasipa.Konzumacija vode pada zemljama za koje kažu da im je voda Epic Struggle for Wealth, Power and Civi- se od 1950. godine utrostručila. Potrebe prirodno bogatstvo. Postoje procjene kako lization” (Voda: epska borba za bogatstvo, svjetskog stanovništva za vodom moraju da je BiH bogatija izvorištima kvalitetne pitke moć i civilizaciju). Svoju knjigu u kojoj se se zadovolje sa 135.000 km² resursa, ali vode od cijele srednje Evrope. Podaci Svjet- bavi fenomenom vode i njenom ulogom u voda nije svima jednako pristupačna. Da- skog instituta za prirodne resurse (World oblikovanju ljudske povijesti, zaključuje nas, 1,2 milijarde ljudi nema pristup pitkoj Resources Institute), govore da su ukupni primjedbom: “Način na koji će svaka ze- vodi. Neravnomjerno raspoređen, ovaj ži- godišnji obnovljivi vodeni resursi u BiH (ri- mlja djelovati u odgovoru na krizu pitke votni resurs nedostaje polovini stanovništva ječni tokovi i dopunjavanje podzemnih vode bit će sud o našoj vlastitoj čovječno- – 12 zemalja raspolaže sa 75% ukupnih voda) dva puta veći od evropskog prosjeka, sti, kao i konačna sudbina ljudske civili- resursa. Jedan Amerikanac potroši 600 lita- a skoro 15 puta veći od ukupnih mađarskih zacije”. Foto: M. Mehmedić - Vrelo Krupe

FONDEKO SVIJET/32/2010. 2 Biološka raznolikost Uspostavljen režim za pristup genetičkim resursima Uspješan nastup izaslanstva Bosne i Hercegovine koje je na konferenciji u Nagoyi predvodio dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma Mija Martina Barbarić Federalno ministarstvo okoliša i turizma agoya je u proteklih petnaest dana li- stopada bila domaćin izaslanstvima 193 zemlje svijeta koje su se, u okviru NKonvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), okupile na COP 10 kako bi razmotrile najvaž- nija pitanja zaštite i očuvanja biološke raznolikosti na planeti Zemlja. Izaslanstvo Bosne i Hercegovine na ovom vrlo važnom sastanku predvodio je dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma čije je ministarstvo bh. focal point za UN-Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Tijekom trajanja CBD/COP 10 raspravljalo se o cijelom nizu važnih pitanja s ciljem smanjenja pritisaka, te očuvanja biološke raznolikosti i ekoloških sustava koji imaju veliku ulogu Nevenko Herceg sa ministrom okoliša Japana g. Matsumotom u rješavanju problema uzrokovanih klimatskim promjenama, smanjenju siromaštva te Posebno priznanje za Bosnu i Her- zvijenu ekonomiju i među vodećim je ze- gospodarskom razvoju. Između ostaloga, su- cegovinu na CBD/COP 10 pred- mljama u pogledu zaštite okoliša i biotehno- dionici Konferencije zajednički su usuglaša- stavlja izbor prof. dr. Senke logije, kazao je ministar Herceg izražavajući vali tekst novog Strateškog plana Konvencije vjeru u nastavak dosadašnje uspješne surad- za razdoblje 2011.- 2020., te razgovarali o Barudanović, članice bh. izaslan- nje dviju prijateljskih država. angažiranju resursa od koristi za očuvanje stva na mjesto predsjedavajuće Na sastanku 193 države Svijeta potpisnica biološke raznolikosti, održivom korištenju savjetodavnog tijela poznatog Konvencije o biološkoj raznolikosti, ministar biološke raznolikosti, formiranju fondova kao SBSTTA odnosno znanstvene, Herceg iskoristio je prigodu razgovarati i sa koji bi omogućili kontinuirano upravljanje tehnološke i tehničke komisije kolegama iz regije, s kojima je razmijenio biološkom raznolikošću, pitanjima proizvod- koja u svojstvu savjetodavnog mišljenja o brojnim pitanjima zaštite prirode nje i uporabe biogoriva, upravljanja zaštiće- tijela predlaže Konvenciji doku- i okoliša koja su ključna za kvalitetu života nim dijelovima prirode, invazivnim vrstama mente vezane za ovu oblast. sadašnjih i budućih generacija u državama iz i cijelom nizu drugih pitanja koja su od važ- okruženja, te je iskoristio prigodu da otvori nosti za opstojnost planete Zemlja. pitanja moguće suradnje u navedenim obla- Ministar Herceg iskoristio je ovu prigodu da međunarodnu suradnju (JICA) koja na pro- stima. najavi početak novog projekta Ministarstva storima Bosne i Hercegovine u poslijeratnom Najvažnijom odlukom Konferencije smatra koji je usmjeren na popularizaciju i jačanju razdoblju imala niz značajnih projekata. U se usvajanje Nagoya ABS Protokola kojim se, javne svijesti o potrebi zaštite prirodnih vrijed- razgovoru sa direktorom za Srednju i Istočnu uspostavlja međunarodni režim za pristup nosti te nastavak promocije 2010. godine kao Europu g. Junichi Yamadom, ministar Herceg genetičkim resursima, te se uvode pravila po- Međunarodne godine biološke raznolikosti. se zahvalio narodu i Vladi Japana na nesebič- štene podjele novca između zemalja koje za Tijekom službenog boravka, ministar Her- noj pomoći koju ovih svih godina daje Bosni i farmaceutske svrhe koriste prirodne resurse, ceg sastao se ministrom okoliša Japana, Ryu Hercegovini, razgovarajući o novim projekti- mudrost i znanje domicilnih naroda. Uz ovaj Matsumotom i njegovim višim zamjenikom ma čija implementacija kreće u studenom, a Protokol, za kojeg se vjeruje da će utjecati na Shoichi Kondom. U srdačnom i prijateljskom riječ je o Projektu saniranja tzv.“crnih rupa“ na promjenu novčanog balansa između razvije- ozračju, sugovornici su posebnu pozornost području sjeverne i istočne BiH, i promociji nih i nerazvijenih zemalja, na Konferenciji je posvetili ciljevima Konferencije, kao i o sta- Internacionalnih turističkih koridora, kao i o usvojen i Strateški plan za period od 2011. do nju biološke i krajobrazne raznolikosti u Bo- mogućnosti regionalnog nastupa na japan- 2020. godine, koji uključuje i strategiju za sni i Hercegovini, koja je od 2002. potpisnica skom turističkom tržištu. Herceg i Yamada mobilizaciju sredstva za zemlju u razvoju, Konvencije, i koja je spremna i dalje davati razgovarali su i na temu pružanja pomoći dr- kao i zemlje sa ekonomijom u tranziciji koji- aktivnu potporu Konvenciji. U oblasti zaštite žavama u razvoju u okviru Official Deve- ma pripada i BiH. Očuvanje biološke raznoli- prirode radi se kako na povećanju površina lopment Assistance (ODA), koja ima za cilj kosti je od ključnog značaja za osiguravanje pod određenim režimom zaštite tako i na kroz prijenos znanja i tehnologije pomaći zdravog života, naše budućnosti i budućnosti stvaranju uvjeta za održivo korištenje zaštiće- društveno-ekonomski razvoj država u razvoju. nadolazećih generacija. Mi brinemo da će nih područja, težeći tako povećati postotak - Iako smo kao država na početku puta ka osi- nam, ukoliko se ne zaustavi gubitak biološke zaštićenih područja u BiH i približiti ga eu- guranju održivog razvoja, sigurni smo da raznolikosti, biti uskraćene vitalne usluge ropskom prosjeku. ćemo na tom putu uspjeti uz pomoć naših ekosustava kao što su kontrola poplava, čista Tijekom boravka u Japanu ministar Herceg se prijatelja iz svijeta poput prijateljskog nam voda, ublažavanje utjecaja klimatskih pro- susreo i s predstavnicima Japanske Agencije za naroda Japana koji ima modernu i visoko ra- mjena itd, naglasio je ministar Herceg.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Bit života 3

realno raspoznatljivi entiteti; moglo bi se reći da svako prepoznaje jedinke kao pri- padnike raznih vrsta. Vrsta se može shvatiti kao evolucijom utvr- đeni okvir ili raspon promjenljivosti, gdje su varijante povezane sličnim načinom života i zajedničkim tokovima reprodukcije, odnosno tokovima raspodjele gena, kojima se osigurava ponavljanje čitavog tog sistema. U nauci vrsta predstavlja prije svega teorijsku koncepciju, pomoću koje se organizuje i sre- đuje znanje o živim bićima, kako je to posta- vio još u XVIII vijeku Linné, otac biološke sistematike. Kategorija vrste je glavna teorijska pretpostavka za svaki pristup proučavanju i mjerenju biodiverziteta. Drugim riječima, broj vrsta je osnovna racionalna opšta mjera biodiverziteta. Od podataka o vrstama polazi svako proučavanje biodiverziteta. Takso- nomski diverzitet promjenljiv je u vremenu i Foto: D. Šoljan - Veliki kotao na Bjelašnici prostoru, što se može pratiti na nivou organske prirode, kao i na nivou pojedinih siste- matskih grupa ili ekoloških sistema. Predstave o broju vrsta na Zemlji jako su se mijenjale, a i danas su vrlo šarene. U dese- tom izdanju slavnog Linneovog djela “Syste- RAZLIČITOST ma nature”, koje se smatra kamenom te- meljcem moderne sistematike, bilo je opisano oko 9.000 vrsta. Tačan broj vrsta koje u ovom trenutku naseljavaju našu planetu - nije poznat. Različite procjene tog JE OPSTANAK broja variraju između tri i trideset miliona. I pored mnogih pokušaja, još uvijek ne posto- Akademik Ljubomir Berberović ma se u svakodnevnom životu najviše bavi- ji ni svjetski inventar opisanih vrsta, pa se ne mo. Stavovi i dokumenti usvojeni na “Skupu zna ni koliko ih je – velika većina procjena o Zemlji” (Rio de Janeiro, 1992. godine) na- spada u raspon između 1,5 i 1,8 miliona. Po iodiverzitet” (biodiversity = glašavaju da zaštita biodiverziteta spada nekim autorima nema više od milion “pro- biological + diversity – biološka među glavna pitanja odnosa ljudskih zajed- pisno opisanih” recentnih vrsta. Naučnici različitost, raznolikost, raznovr- nica prema vlastitoj životnoj sredini. ističu da se samo kopneni kičmenjaci i više snost)“B je pojam koji je stekao pravo građan- Biodiverzitet podrazumijeva razne nivoe ra- biljke mogu smatrati dobro proučenim gru- stva u nauci i u svijetu kao oznaka za obi- znolikosti organizama i sistema koje orga- pama u tom smislu. mnu i složenu problematiku međusobne nizmi tvore sa svojom okolinom. Moguće je Dimenzije ukupne taksonomske raznolikosti nejednakosti, raznolikosti živih sistema. govoriti o razlikama u nasljednom materija- veće su nego što obično mislimo. Govoreći o Tema biodiverziteta je postala vrlo aktuelna lu jedinki i populacija iste vrste (genetički broju bioloških vrsta koje su ikad živjele na s obzirom na zabrinjavajuće podatke o diverzitet), o različitosti vrsta na određe- našoj planeti, veliki američki paleontolog Ge- ugroženosti i nestajanju brojnih oblika or- nom području ili na čitavoj planeti (takso- orge Gaylord Simpson iznio je kao svoju slo- ganske prirode. Postojeći biološki diverzitet nomski diverzitet), te o diverzitetu bioceno- bodnu pretpostavku, da na svaku postojeću na Zemlji i u njenim pojedinim dijelovima za i geobiocenoza (ekološki diverzitet). vrstu treba računati sa oko četiri stotine izu- nesumnjivo je ugrožen posljedicama ek- Raznolikost (promjenljivost, varijabilnost, mrlih tokom geološke povijesti naše planete. spanzije ljudskih zajednica i ljudskih djelat- varijacija) je ključna opšta karakteristika Veliku nejednakost procjena uzrokuju mnogi nosti. Nauka odavno upozorava da je to svih stupnjeva organizacije života, od mole- subjektivni i objektivni momenti, što vrijedi i opasno po vitalne interese čovječanstva. kulskog do ekosistemskog. Međutim, bio- za raspoložive podatke o broju vrsta u pojedi- Međunarodna politika se nije oglušila na to loška različitost obično se prati na nivou vr- nim sistematskim grupama organizama. upozorenje. U svijetu je 1995. godine prvi sta, čovjekovi interesi, od ekonomskih do Nema, dakle, sigurnih podataka o ukupnoj put obilježen 29. decembar kao Dan bio estetskih, redovno su okrenuti uočavanju i raznovrsnosti organizama na Zemlji. Po- diverziteta, ustanovljen odlukom Generalne posmatranju vrsta. Pojam vrste ima središ- sebno su zanemareni oni oblici u živom skupštine OUN na zasjedanju održanom nje mjesto i u naučnom istraživanju biološ- svijetu koji su bili po strani od ljudskih in- marta iste godine. Najviši forum univerzal- ke različitosti, vrsta je najvažniji horizont na teresa i interesovanja, tj. nisu imali, ili se ne svjetske organizacije proglasio je 2010. kojem se mogu objektivno pratiti promjene nije znalo da imaju, neki opipljiv praktični godinu međunarodnom “Godinom biodi- diverziteta u živoj prirodi. Vrste su u prak- značaj. Nauka je u međuvremenu morala verziteta”, skrećući ponovo, simbolično i tičnim primjerima i u tipičnim slučajevima više puta priznati da su znanja o stvarnoj zvanično, pažnju cijelog svijeta na procese ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti mno- koji su u naše vrijeme postali toliko inten- gih živih formi krajnje oskudna i da su zivni, da počinju ozbiljno prijetiti i samom mnoge “nevažne” vrste ustvari i te kako opstanku čovjeka. (potencijalno) važne, prije svega zbog svo- Pouzdano se zna da su u posljednja četiri je uloge u ekološkim sistemima. Zaštita stoljeća izumrli mnogi oblici sisara i ptica, biodiverziteta zahtijeva prije svega unapre- tj. životinja koje najbolje poznajemo i koji- đenje znanja o biodiverzitetu.

FONDEKO SVIJET/32/2010. FONDEKO SVIJET/32/2010. 4 Na kraju „Godine biodiverziteta”

Zemlja, resursi i procesi GLJIVE I INSEKTI NAJVEĆA NEPOZNANICA Mnogi oblici (vrste) nikada neće biti poznati jer su već isčezli pred naletom čovjeka ili makropromjena u životnoj sredini, kao što su naprimjer, promjene klime. Biodiverzitet je strateško sredstvo u procesu globalizacije i okosnica programa u zaštiti okoliša i održivom razvoju na svim nivoima društveno- političkog ustrojstva čovječanstva

Akademik Sulejman Redžić ca raspodjele dobiti na globalnom planu. cijalista u oblasti tropske biologije i konzer- Biološka raznolikost je reujedinila svijet i vacione ekologije. Proslavio se brojnim ra- va, 2010. godina je Međunarodna podstakla na bolju saradnju među čak 191 dovima o diverzitetu Amazona]. Osnovni godina biološke raznolikosti (MGB) političkim entitetom. cilj uvođenja ovog pojma je njegovo pribli- /International Year of Biodiversity Uistinu, biološka raznolikost treba pomoć žavanje centrima političke i ekonomske (IYB).O Međunarodna godina biološke ra- savremenog čovjeka na svim nivoma geo- moći kako bi se donijele mjere efikasnog znolikosti između ostalog podrazumijeva grafskog i društveno-političkog organizira- očuvanja i zaštite bioraznolikosti, te razvoja dugogodišnje proslave biološke raznolikosti nja. Samo Milenijumska procjena ekosiste- mehanizama održivog korištenja i generira- i njenih vrijednosti za život na planeti Zem- ma (Millenium Ecosystem Assessment) nja ekološki utemeljene dobiti, a na dobro- lji koje su već započele širom svijeta u 2010. pokazala je da se slika prirode i u njoj sadr- bit i svijeta „divljine” i lokalne zajednice. godini. Ovaj jubilej izravno koincidira sa žane biološke raznolikosti promijenila više Danas je i u nauci i sistemu upravljanja pri- ključnim ciljem “2010. Biodiversity Tar- u posljednjih 50-ak godina nego u bilo ko- rodom kao i živim svijetom više prisutan get” što je usvojeno na 61. zasjedanju Gene- jem ranijem periodu. pojam „biodiverzitet”. Prvi put je upotrije- ralne skupštine Ujedinjenih naroda još bljen 1986. godine. Njegov autor je američki 2006. godine (Rezolucija 61/203), a u kon- Poimanje biološke biolog Edward Osborne Wilson inače vrsni tekstu zadataka i ciljeva u provođenju ključ- raznolikosti sociobiolog, entomolog i taksonom, dugo- nih odrednica Konvencije o biološkoj ra- Postoji više pristupa definiranju pojma, od- godišnji profesor na Harvard Univerzitetu. znolikosti (Convention of Biological nosno sintagme “biološka raznolikost”. D a - Pored niza aktivnosti Profesor Wilson je i Diversity) kao i zaključaka i stavova Svjet- nas se ovim terminom označava ukupnost osnivač Nacionalnog Savjeta za istraživanje skog samita o održivom razvoju u Joha- živog svijeta i prirode u kojoj taj svijet živi i (National Research Council), te dobitnik nesburgu 2002. godine (Rio+10). Osnovni istodobno čini njen sastavni dio. Drugim brojnih međunarodnih priznanja uključu- cilj Međunarodne godine bioraznolikosti riječima, biološka raznolikost podrazumije- jući i nagradu Humaniste od strane Među- je pokušaj iznalaženja pomoći u podizanju va sve oblike u kojima je sadržan život u da- narodne Akademije za humanizam (Inter- svijesti o važnosti biološke raznolikosti kroz toj dimenziji vremena i prostora (Slika 1). national Academy of Humanism). aktivnosti i događaje u mnogim zemljama. To znači, da je biološka raznolikost karakte- Ne treba zaboraviti da je pojam biološka ra- To znači, također, uticati na donositelje od- ristična kako za geografsko područje tako i znolikost ipak prvi upotrijebio konzervaci- luka, i “podići biološku raznolikost bliže za geološki period u razvoju Zemlje. Biološ- oni biolog i istraživač svijeta divljine vrhu političkih programa i konkretnih dje- ka raznolikost ili ukupna slika živog svijeta Raymond F. Dasmann još 1968. godine u lovanja” u cilju očuvanja postojeće biora- se mijenjala. Ona se i danas mijenja, tj. evo- svojoj knjizi o zaštiti prirode. To se može znolikosti i definiranju prihvatljivih obraza- luira. Međutim, u savremenom dobu, čo- smatrati pionirskim poduhvatom na planu vjek Homo sapeins recens je jedan od efikasne konzervacije svijeta divljine i ute- ključnih faktora koji utiče na promjenu slike meljenju moderne konzervacijske biologije. Uistinu, biološka raznolikost biodiverziteta kako na lokalnom tako i glo- Međutim, trebalo je da prođe skoro 20 godi- treba pomoć savremenog balnom planu. na pa da se pojam počne koristiti i u nauci i čovjeka na svim nivoma geo- Sam pojam biodiverziet je kovanica (neolo- praksi. grafskog i društveno-političkog gizam) od dvije riječi bio (od bios = život) i Pojam biološka raznolikost ili biodiverzitet organiziranja. Samo Milenijum- diverzitet (engl. diversity = raznovrsnost). prvi put se pominje u Bosni i Hercegovini Pojam biološka raznolikost (biological di- krajem 1995. godine kada je održan i prvi ska procjena ekosistema versity) uveden je u nauku dosta kasno, tek naučni skup posvećen ovom fenomenu u (Millenium Ecosystem Asse- 1980. godine. Njegov autor je Thomas Love- kontekstu savremenih poimanja. Bio je to ssment) pokazala je da se slika joy.[Dr. Thomas Eugene Lovejoy III je jedan Naučni kolokvijum: „Biološka raznolikost prirode i u njoj sadržane biološ- od ključnih savjetnika u Svjetskoj banci - teorijski i praktični aspekti” u organizaci- ke raznolikosti promjenila više (World Bank) u Washington DC za biodi- ji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i u posljednjih 50-ak godina nego verzitet, predsjednik Fondacije Ujedinjenih Hercegovine i Ministarstva prostornog ure- u bilo kojem ranijem periodu. naroda i predsjednik Heinz Centra za nau- đenja, priodnih resursa i zaštite okoliša Re- ku, ekonomiju i okoliš, director World publike Bosne i Hercegovine (25-27. 11. Wildlife Fund itd. Inače, Dr. Lovejoy je spe- 1995, Sarajevo).

FONDEKO SVIJET/32/2010. Na kraju „Godine biodiverziteta” 5

Upravo specijski diverzitet pobuđuje najviše interesa, naročito u procjeni broja. Uvažavajući multikonceptualni pojam vrste ili species, danas se cijeni da ima oko 80 miliona različitih vrsta. Međutim, svega oko dva miliona ih je poznato savremenoj bio- loškoj nauci (Slika 5). Mnogi oblici (vrste) nikada neće biti poznati jer su već iščezli pred naletom čovjeka ili makropromjena u životnoj sredini, kao što su na primjer, promjene klime. Cijeni se da su najveće nepoznanice gljive, insekti i neke skupine mikroorganizama. A najbolje su proučene i poznate vrste sisara, ptica, gmizavaca, vodozemaca, te viših, odnosno vaskularnih biljaka. Međutim, pred udarima čovjeka moge vrste su već nestale iz svijeta divljine, a neke iz zooloških i bota- ničkih vrtova. Mnoge nestaju svakodnevno, odnoseći sa sobom neprocjenjivo blago, unikatne genetičke konfiguracije. Sve je više Slika 1. Distribucija i centri biodiverziteta na globalnom planu (iz Redžić, S. 2009.) vrsta koje su ugrožene. A sve su duže „crvene liste” biljaka, životinja i gljiva. Crvene liste ili crvene knjige su najbolji indikatori Biodiverzitet na IV. raznolikost ljudskih kultura ili antropo- stanja u prirodnom okolišu i stabilnosti pri- globalnom nivou loški diverzitet. rodnog genofonda određenog područja. Mnogi prave distinkcije u poimanju termi- Bosna i Hercegovina je zasigurno unikatna na biološka raznolikost, biološka razno- Genetička raznolikost predstavlja skup zemlja i po tome što još uvijek nema zvanič- vrsnost, biodiverzitet. Generalno, radi se gena svih postojećih živih bića na planeti o sinonima u užem i širem smislu riječi. Zemlji, jer je svaki organizam neponov- Naime pojmovi biološka raznolikost i bio- ljiva kombinacija gena. U okviru ove razi- Mnogi prave distinkcije u diverzitet označavaju raznolikost živog svi- ne biodiverziteta razlikuje se: raznolikost poimanju termina biološka jeta na bilo kojem nivou njegove filogene- nukleotida (strukturnih i funkcionalnih raznolikost, biološka raznovr- tičke i evolucijske organizacije, a pojam dijelova nukleinskih kiselina), gena, hro- snost, biodiverzitet. Generalno, biološka raznovrsnost odnosi se samo na mosoma, te individua i populacija u radi se o sinonima u užem i jedan dio biodiverziteta i to na raznolikost okviru kojih se vrši redovna fluktuacija širem smilsu riječi. Naime vrsta, odnosno specijski diverzitet. genetičkog materijala što rezultira zdra- pojmovi biološka raznolikost i vim potomstvom i produženjem vrste biodiverzitet označavaju Nivoi biološke raznolikosti (Slika 3). Biološka raznolikost se odnosi na ukupnost Raznolikost vrsta ili specijski diverzitet raznolikost živog svijeta na bilo gena, vrsta i ekosistema planete Zemlje ili obuhvata sve vrste biljaka, gljiva, životinja kojem nivou njegove filogene- nekog regiona. Savremena nauka o biodi- i “mikroorganizama” razvrstanih u pe- tičke i evolucijske organizacije, verzitetu razlikuje sljedeće nivoe biološke tocarstveni sistem (Slika 4). Čovjek Homo a pojam biološka raznovrsnost raznolikosti (Slika 2). sapiens iako filogenetički pripada u car- odnosi se samo na jedan dio I. diverzitet gena ili genetička raznolikost stvo Animalia, značajno se razlikuje od biodiverziteta i to na raznoli- II. diverzitet vrsta ili specijska raznolikost pripadnika toga carstva. Snažno ga dife- kost vrsta, odnosno specijski III. diverzitet ekoloških sistema ili ekološka renciraju sociobiološka svojstva karakte- diverzitet. raznolikost i ristična samo za ljudsku vrstu. Slika 3. Neki oblici genetičke raznolikosti (a. jedro ćelije, b. hromozom, c. nukleo- Slika 2. Nivoi biodiverziteta (savremeno poimanje) tid, d. DNK, e. kariogram, f. shematski prikaz hromosoma sa genskim lokusima

FONDEKO SVIJET/32/2010. 6 Na kraju „Godine biodiverziteta”

Slika 4. Petocarstveni sistem recentnog živog svijeta (Modificirano prema Slika 5. Zvanična procjena broja vrsta na globalnom planu Whitaker, 1975.)

Uvažavajući multikonceptualni pojam vrste ili species, danas se ostvarene u veoma heterogenim uvjetima cijeni da ima oko 80 miliona različitih vrsta. Međutim, svega oko dva ekološkog diverziteta. miliona ih je poznato savremenoj biološkoj nauci (Slika 5). Mnogi Bidioverzitet ima značajnu ulogu u odvija- nju ključnih ekoloških procesa na Zemlji – oblici (vrste) nikada neće biti poznati jer su već iščezli pred naletom kruženju materije i protoku energije. Od čovjeka ili makropromjena u životnoj sredini, kao što su na primjer, stanja biodiverziteta zavisi i ekološka ravno- promjene klime. teža na Zemlji, ali i ravnoteža između Ze- mlje kao megaekosistema i njene okoline (ovog dijela Kosmosa). U biodiverzitetu su nu „crvenu listu biodiverziteta”. A ona je raznolikost je i indikator dostignutog ni- sadržani i svi tzv. genetički resursi, odnosno elementarni preduvjet za konkretno djelo- voa stvarne diverzifikacije čovjeka na pla- vrste biljaka, gljiva i životinja koje imaju ne- vanje na polju konzervacije i moguće biološ- netarnom nivou koja je itekako evidentna, posrednu primjenu u opstojnosti čovjeka. ke restauracije. a nekada davno je bila manje-više homo- Mnoge od njih su izvori različitih prirodnih Ekološka raznolikost predstavlja raznolikost gena. I uistinu, nekada je teško povjerovati materijala, hrane, lijekova, hortikulturnih staništa ili biotopa, životnih zajednica ili bi- da su se ikada „sreli” u povijesti na primjer rješenja. Od stanja biološke raznolikosti za- ocenoza, ekosistema i krajobraza ili bioma. „crnci” sa „indijancima”, „bjelci” sa pri- visi i trend entropije (stanja energetskog Na planetarnom nivou do danas je izdife- padnicima drugih rasa i sl. Ali, upravo kul- nereda u ekosistemu), te smanjenje rastućeg rencirano preko 200 različitih bioma, od turna raznolikost indicira postojanje istog siromaštva. Drugim riječima, biodiverzitet kojih mnogi imaju zonalni karakter (vidjeti pretka što su danas nesumnjivo potvrdila i je strateškim sredstvom u procesu globali- sliku 1). Ekološka raznolikost je najkom- molekularno-genetička istraživanja ljud- zacije i okosnica programa u zaštiti okoliša i pleksnija jer u sebi sadrži i sve oblike specijske populacije. Bosna i Hercegovina je do- održivom razvoju na svim nivoima društve- ske, a specijska i sve oblike genetičke razno- bar primjer raznolikosti ljudskih kultura no-političkog ustrojstva čovječanstva. likosti. Bosna i Hercegovina je sa veoma visokim nivoom specijske raznolikosti koja Slika 6. Diverzitet ekoloških sistema na vertiklanom profilu Bosne i Hercegovine determinira veoma bogatu ekološku raznolikost. Na ovoj relativno maloj teritoriji (oko 52 000 km2) registrovano je čak 252 ekosistema koji izgrađuju 11 krajobraza ili bioma (Slika 6). Najraznovrsniji su ekosistemi u kanjonima i klisurama rijeka (Drina, Neretva, Una, Vrbas) u kojima se nalaze i svojevrsni centri razvoja endemične flore, fungije i faune. Neki od njih, kao što je kanjon u kompleksu planina Prenj-Čvrsnica i Čabulja, prepoznati su kao centri biodiverziteta na globalnom planu. Međutim, zbog rastućeg nepovoljnog uticaja čovjeka, neki od njih se prepoznaju i kao „vruće tačke biodiverziteta” u području Mediterana, uključuju- ći i globalni nivo. Diverzitet ljudskih kultura podrazumijeva raznolikost u kulturnom stvaralaštvu kao odraz unikatnih obrazaca antropogeneze i etnogeneze različitih etnosa kao rezultata dugogodišnje interakcije čovjeka i kon- kretnog sredinskog okruženja. Kulturna

FONDEKO SVIJET/32/2010. Strateška promišljanja 7 UPRAVLJANJE VODAMA SASTAVNI DIO ZAŠTITE OKOLIŠA Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koordinirali su aktivnosti povodom pripreme i izrade strategije upravljanja vodama kao sastavnog dijela federalne strategije zaštite okoliša

Dr. sc. Nevenko Herceg, gađenja ne smije prevazilaziti kapacitet nja vodama, kao glavni dokument kojim se Dr.sc. Mehmed Cero, zraka, vode i tla da apsorbuje i izvrši prera- određuje politika upravljanja vodama, čini Tomislav Lukić du zagađenja, uz stalno očuvanje biodiver- sastavni dio Federalne strategije zaštite Federalno ministarstvo okoliša i turizma ziteta i zdravlja ljudi, te kvaliteta vode, zra- okoliša. Za izradu Strategije upravljanja ka i tla prema standardima koji su uvijek vodama nadležno je Federalno ministar- dovoljni za život i blagostanje ljudi, biljnog stvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumar- omponente okoliša (tlo, voda, zrak, i životinjskog svijeta. stva. Stoga su Federalno ministarstvo oko- biosfera, izgrađeni okoliš i dr.) mo- Zbog svega navedenog, izrada okolišnih liša i turizma i Federalno ministarstvo raju biti zaštićene pojedinačno i u strateških dokumenata u Federaciji BiH je poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ksklopu ostalih komponenti okoliša, uzima- bazirana na načelima održivog razvoja, in- koordinirali svoje aktivnosti kod pripreme jući u obzir njihove međuzavisne odnose. tegralnog pristupa, saradnje i podjele od- i izrade ovih važnih strateških dokumena- U skladu s tim utvđuje se i način optereći- govornosti između institucija, kao i uz uče- ta. U osnovnom sadržaju ovi strateški do- vanja i korištenja komponenti okoliša. Pre- šće javnosti, uz uspostavu odgovarajućih kumenti imaju: ocjenu trenutnog stanja; ma načelu održivog razvoja, koji mora biti ekonomskih instrumenata neophodnih za ciljeve i mjere po pojedinim komponenta- u osnovama izrade savremenih strategija i provođenje akcionih planova i implemen- ma, akcioni plan sa određenim prioriteti- planova, to podrazumijeva očuvanje pri- taciju određenih projekata. ma, dinamikom i procjenjenim sredstvima rodnih resursa na način da stepen potroš- potrebnim za njihovu realizaciju, kao i pla- nje obnovljivih materijala, vodnih i ener- Institucionalni i pravni novi upravljanja vodama za vodno područ- getskih resursa ne prevazilazi okvire u aspekti je rijeke Save i vodno područje Jadranskog kojima prirodni sistemi mogu to nadomje- Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH mora. Federalna strategija zaštite okoliša je stiti i da stepen potrošnje neobnovljivih br. 03/03 i 38/09) i Zakonom o vodama usvojena u Parlamentu Federacije BiH u resursa ne prevazilazi okvir prema kojem FBiH (Sl. novine Federacije BiH, broj 2009. godini, dok je Strategija upravljanja se obnovljivi resursi zamjenjuju. Stepen za- 70/06) utvrđeno je da Strategija upravlja- vodama u završnoj fazi izrade. Foto: T. Lukić - Sana

FONDEKO SVIJET/32/2010. 8 Strateška promišljanja

Okolinski indikatori u oblasti voda Osnovni razlozi za poteškoće u VODA [Tip indikatora] funkcioniranju vodovodnih Korištenje voda preduzeća su visoki fizički Korištenje vode za vodosnabdijevanje [P] gubici u sistemima koji u nekim Korištenje voda za navodnjavanje [P] slučajevima dostižu i 80%, nizak Korištenje voda za industriju [P] Zaštita voda stepen naplate (ispod 50%) i Odvodnja i tretman otpadnih voda domaćinstava i industrije [R] niske tarife, kao i njihova Emisije organske materije [P] organizaciona rascjepkanost na Kvalitet površinskih voda [S] općinskom nivou. Spomenute Kvalitet podzemnih voda [S] poteškoće rezultiraju lošim Kvalitet vode za piće [S] finansijskim pokazateljima. Zaštita od voda Sadašnji sistem upravljanja Područje pod prijetnjom poplava [S] vodovodnim preduzećima Tabela 1: Lista okolišnih indikatora stanja voda u FBiH odvraća strane ulagače koji smatraju da su neoperativni Pored navedenih federalnih ministarstava piće i provedbe standarda, osim u pojedi- rizici preveliki, posebno sa okoliša i vodoprivrede, za realizaciju Akcio- nim većim općinskim vodovodima. aspekta propisa. Ne postoji nog plana Federalne strategije zaštite okoli- Ne postoje tačni podaci o navodnjavanim sistematsko praćenja kvaliteta ša i planova upravljanja vodama odgovorne površinama. Procijenjeno je da se na vod- vode za piće i provedbe stan- su posebno Agencija za vodno područje ri- nom području Jadranskog mora trenutno darda, osim u pojedinim većim jeke Save, Agencija za vodno područje Ja- navodnjava oko 7000 ha. Sa pretpostav- općinskim vodovodima. dranskog mora, Federalni hidrometeorološ- kom o prosječnoj potrošnji vode oko 3000 ki zavod, Fond za zaštitu okoliša, kao i druge m3/ha/god. potrošnja se kreće oko 146 l/ federalne i kantonalne upravne i stručne st/dan. organizacije i privredna društva. Prema statističkom godišnjaku, isporuče- ne količine putem javnih sistema za vodo- područje Jadranskog mora. Dobivene pro- Stanje voda u Federalnoj snabdijevanje za druge djelatnosti su oko cjene se mogu smatrati reprezentativnim. strategiji zaštite okoliša 30% od ukupne isporučene vode. S obzi- Za vodno područje Save godišnja produk- Za potrebe Federalne strategije zaštite oko- rom da se veći industrijski objekti najčešće cija je oko 40.000 BPK (t/god), 15.000 N (t/ liša obrađeni su pojedini indikatori stanja snabdijevaju iz sopstvenih izvorišta, ovi voda, da bi se stanje okoliša moglo sagle- podaci se ne mogu uzeti kao mjerodavni za Foto: T. Lukić - Kanalizacijske vode u malom profilu dati cjelovito i prepoznati interakcija izme- procjenu količina vode koju koristi indu- đu pojedinih komponenti. strija. Korištenje vode za Odvodnja i tretman otpadnih vodosnabdijevanje, voda domaćinstava i navodnjavanje i industriju industrije Trenutno ne postoji katastar o korištenju Tačni podaci o pokrivenosti domaćinsta- vode koji bi mogao dati jasnu sliku o va kanalizacionim sistemima ne postoje. stvarnim količinama vode koja se zahvata Također, u slučajevima većih općinskih za različite namjene i korisnike. U struk- centara obodna naselja su najčešće bez turi izvorišta vode za vodosnabdijevanje kanalizacione mreže. Do sada je izgrađe- dominantna je uloga podzemnih voda no 5 postrojenja za prečišćavanje otpad- (preko 50%). Statistički godišnjaci FBiH nih voda, dok se otpadne vode ostalih pružaju podatke samo o zahvaćenim koli- naselja direktno ispuštaju u otvorene vo- činama putem javnih sistema za vodo- dotoke. Spomenuta postrojenja za preči- snabdijevanje. Na osnovu dostupnih po- šćavanje otpadnih voda se nalaze u Gra- dataka zahvata se oko 270 l/st/dan, dačcu, Srebreniku, Ljubuškom, Grudama uključujući i gubitke koji se kreću oko i Neumu. 50%. Dakle, prosječna potrošnja u vidu Prema dokumentu “National Diagnostic isporučene količine vode je oko 135 l/st/ Analysis BiH” (NDA BiH) iz 2003. godine, dan. Oko 70% isporučenih količina iz procijenjene količine otpadnih voda od do- ovih sistema otpada na domaćinstva. maćinstava iznose oko 0.65 m3/s. Statistič- Osnovni razlozi za poteškoće u funkcioni- ki godišnjak FBiH daje podatak za cijelu ranju vodovodnih preduzeća su visoki fi- FBiH koji iznosi 1.7 m3/s, sa tim da se ovaj zički gubici u sistemima koji u nekim slu- podatak ne smatra reprezentativnim. čajevima dostižu i 80%, nizak stepen naplate (ispod 50%) i niske tarife, kao i Emisije organske materije njihova organizaciona rascjepkanost na S obzirom na stanje tretmana otpadnih općinskom nivou. Spomenute poteškoće voda u FBiH, nije realistično očekivati rezultiraju lošim finansijskim pokazatelji- smanjenja u ispuštanju organskih supstan- ma. Sadašnji sistem upravljanja vodovod- ci i nutrijenata u skorije vrijeme. Kako bi nim preduzećima odvraća strane ulagače se procijenila emisija organskih materija u koji smatraju da su neoperativni rizici pre- vode, korišten je teoretski model IMPRESS veliki, posebno sa aspekta propisa. Ne po- vodiča Okvirne direktive o vodama, koji je stoji sistematsko praćenja kvaliteta vode za upoređen sa podacima NDA BiH za vodno

FONDEKO SVIJET/32/2010. Strateška promišljanja 9

god) i 2.000 P (t/god) od stanovništva, sto- i metodologiji izrade baze podataka zaštite Trenutno stanje zaštitnih objekata je loše, čarstva i poljoprivrede. Za vodno područje voda područja riječnog sliva, posebno o kako zbog ratnih oštećenja i dugogodiš- Jadranskog mora vrijednosti su 8.000 gustoći lokacija za monitoring, učestalosti njeg minimalnog održavanja uslijed nedo- BPK(t/god), 4.000 N(t/god) i 450 P(t/god). i metodologiji uzorkovanja, listi obaveznih statka sredstava i miniranosti pojedinih Ovaj pritisak korespondira sa indikatori- parametara, metodama analize i algoritmi- objekata. To se posebno odnosi na naselja ma stanja CSI 020 koji opisuje koncentraci- ma procjene, te listi pogona koji su obave- uz rijeku Savu. U slučaju pojave poplava na ju nutrijenata, CSI 019 (tvari u rijekama zni da sami provode monitoring ili da na ovom području izazvanih velikim vodama koje troše kisik) i drugim izračunatim koji drugi način osiguraju podatke vezane za rjeđeg ranga, posljedice bi bile nesagledi- nisu na listi CSI. zaštitu voda. ve. Poduzete su određene mjere na unapre- đenju stanja ovih objekata, ali još uvijek se Kvalitet površinskih voda Kvalitet podzemnih voda i ne može smatrati zadovoljavajućim. Stanje Kvalitet površinskih vodotoka za koje po- voda za piće ni u ostalim dijelovima zemlje nije mnogo stoje podaci i gdje su klase, odnosno gra- Ne postoji sistematsko praćenje kvaliteta bolje, o čemu govore poplave na području nične vrijednosti, definirane propisima podzemnih voda u FBiH i ne postoje poda- Tuzlanskog kantona koje su se dogodile u bivše SFRJ (Sl. list 6/78 i 8/78), u većini ci o kvalitetu. Zakonom je predviđena izra- junu 2001. godine. Tada je pričinjena veli- slučajeva odgovara propisanim vrijedno- da programa monitoringa i uspostava sta- ka materijalna šteta na poljoprivrednim stima. Najlošije stanje je na rijeci Bosni u nica za praćenje stanja podzemnih voda, usjevima i stambenim i infrastrukturnim vodnom području Save. Ovo se posebno hemijskog i kvantitativnog. objektima. Poplavnim valom u Tuzlan- odnosi na rijeku Spreču i podatke na Kvalitet vode za piće se sistematski ne pro- skom kantonu također je uzrokovano ero- mjernoj stanici Bosna kod Doboja. U za- vjerava. Samo u većim vodovodima vrše se diranje obradivog zemljišta i pojava većih dnjih nekoliko godina počinju se obnav- interne kontrole kvaliteta vode za piće. Za- klizišta. ljati i uspostavljati nove stanice za moni- konom o vodama FBiH propisana je oba- Procjenjuje se da je trenutno u vodnom toring kvaliteta i količine voda. Osim veza stalnog i sistematskog pregleda vode području Save oko 21.500 ha pod prijet- Agencija za vodna područja rijeke Save i od strane ovlaštenih laboratorija. Uvjete njom od poplava velikih voda ranga pojave Jadranskog mora, monitoring nad povr- koje treba ispunjavati voda koja se koristi 1/100 godina, a u vodnom području Ja- šinskim vodama provode Federalni hi- za piće propisuje Federalni ministar nadle- dranskog mora oko 20.600 ha. drometeorološki zavod i Javna elektropri- žan za zdravstvo. vredna preduzeća. Provedbeni mehanizmi Za uspostavu monitoringa na način koji je Izgrađenost zaštitnih Predhodna elaboracija izrade strateških i predviđen Zakonom o vodama neophodno objekata planskih dokumenata za zaštitu okoliša, je donijeti propise o jedinstvenom sadržaju Tehnički dio sistema za odbranu od popla- uključujući i upravljanje vodama, institu- va, koji je egzistirao i funkcionirao prije cionalnih i pravnih aspekata, kao i izvje- rata u BiH, se sastojao od velikog broja za- štaja o stanju okoliša, sa posebnim foku- štitnih objekata i nasipa uz rijeku Savu i som na vode, upućuje na neophodnost Neretvu, te njihove pritoke u ukupnoj du- kvalitetne i funkcionalne saradnje izme- žini od 350 km. Sistem se sastojao od: (I) đu primarno federalnih ministarstava obodnih kanala dužine oko 170 km; (II) 25 okoliša, vodoprivrede i prostornog plani- izgrađenih crpnih stanica za zaštitu od ranja; Agencija za vodno područje rijeke unutrašnjih voda ukupnog kapaciteta 120 Save; Agencije za vodno područje Jadran- m3/s; (III) reguliranih vodotoka dužine skog mora; Fonda za zaštitu okoliša Fede- oko 76 km; (IV) 55 km izgrađenih oba- racije BiH, kao i drugih federalnih i kan- loutvrda; (V) 3,8 km tunela sa dvije kule tonalnih upravnih i stručnh organizacija i zatvaračnice za odvod voda iz plavljenih privrednih društava. kraških polja; (VI) 28 vodnih akumulacija Zbog toga Vlada Federacije Bosne i Herce- zapremine 3,6 milijardi m3; i (VII) niza govine mora imati ulogu koordinatora sve- drugih zaštitnih objekata kao što su uređe- ukupnog procesa provođenja Akcionog ne bujice, male akumulacije i dr. plana Federalne strategije zaštite okoliša i planova upravljanja vodama permanentnim praćenjem i usmjeravanjem aktivnosti i projekata, uz osiguranje odgovaraju- Za uspostavu monitoringa na ćeg budžetskog podsticaja. To znači da način koji je predviđen Zakonom Vlada Federacije treba da bude pravovre- o vodama neophodno je donijeti meno informisana odgovarajućim sektor- propise o jedinstvenom sadrža- skim i intersektorskim izvještajima, praće- ju i metodologiji izrade baze nim prijedlozima mjera i zahtjevima za podataka zaštite voda područja potrebnim sredstvima. riječnog sliva, posebno o Glavni izvori finansiranja za provođenja gustoći lokacija za monitoring, akcionih planova, posebno za skupu infra- strukturu kolektovanja i tretmana komu- učestalosti i metodologiji nalnih otpadnih voda, izgradnju centara za uzorkovanja, listi obaveznih upravljanje otpadom i dr. trebaju biti osi- parametara, metodama analize gurani kroz ekonomske instrumente (na- i algoritmima procjene, te listi knade zagađivača i korisnika okoliša, vod- pogona koji su obavezni da ne naknade), kreditna sredstva (Svjetska sami provode monitoring ili da banka, EBRD) i moguće grantove prven- na drugi način osiguraju podat- stveno Evropske unije, kao i druge multila- ke vezane za zaštitu voda. teralne (npr. GEF) i bilateralne aranžmane (napr.KfW; SIDA; JICA).

FONDEKO SVIJET/32/2010. 10 Projekti i zaštita BAZA BEZ DOVOLJNO PODATAKA U Federaciji BiH nedostaje središnje stručno tijelo koje će sistematski i koordinirano prikupljati i obrađivati podatke o zaštiti prirode, tako da predstavljaju podlogu za kreiranje i planiranje zaštite prirode. Azra Korać-Mehmedović Tokom projekta su identifikova- sa zaštitom prirode, kao i analiza tržišnih Federalno ministarstvo okoliša i turizma ni glavni ugrožavajuči faktori za uslova i potencijala za razvoj ruralnog turiz- biodiverzitet plavnih dolina, kao ma u regiji. Nadalje, štampana je brošura Biološka raznolikost i trenutno stanje zaštite Život duž rijeke Save, ažurirana je GIS baza površinskih stajaćih i staništa u skladu sa NATURA podataka o zaštićenim i evidentiranim po- tekućih voda u Federaciji dručjima. Izrađen je web portal – Geo por- Bosne i Hercegovine 2000 tipovima staništa i vrsta, tal. Održana je Međunarodna konferencija identifikovanih u slivu rijeke – u susret zajedničkoj viziji rijeke Save (Za- kološka heterogenost prostora Fede- Save. greb, 2009. godine). racije Bosne i Hercegovine, geomor- Razrađen je vodič o tipovima staništa rele- fološka i hidrološka raznolikost, spe- Hutovo Blato wetlands“. vantnih za rijeku Savu, a koji su u skladu sa cifičnaE geološka prošlost, te diverzitet 2. Projekat: Zaštita biodiverziteta plavnog NATURA 2000 mrežom zaštićenih dobara ekoklime, uvjetovali su i posebno bogat područja sliva rijeke Save Evropske unije, sa ciljem da se odrede po- živi svijet na ovim prostorima. Flora, fauna Projekat se provodio od 2007. godine uz dručja za ekološku mrežu i pruži doprinos i fungia Federacije Bosne i Hercegovine finansijsku potporu Life III fonda Evropske relevantnim konvencijama (Bernska kon- ubraja se u najraznovrsnije u čitavoj Evro- komisije i Švicarske agencije za razvoj i sa- vencija, Bonska konvencija, Konvencija o pi, a visok stepen endemičnosti i reliktno- radnju. Nositelj projekta je bio IUCN od- biološkoj raznolikosti) kako na nacional- sti daje joj značaj na nivou globalne biološ- nosno njegov Ured za jugoistočnu Evropu nom, tako i na regionalnom nivou. U cilju ke raznolikosti. u Beogradu. Partnerske institucije su bile: kreiranja ekološke mreže, proveden je in- Na geografski malom prostoru, kao rijetko Centar za ekologiju i prirodne resurse (CE- ventar biodiverziteta područja duž rijeke gdje u Evropi, egzistira više razvojnih en- PRES) pri Prirodno-matematičkom fakul- Save sa posebnim naglaskom na identifi- demnih centara, u kojima se i danas odvi- tetu u Sarajevu, Poljoprivredni institut Re- kaciju prisutnih tipova staništa i vrsta koje jaju procesi nastajanja novih vrsta. Poseb- publike Srpske, Državni zavod za zaštitu su definisane u direktivama Evropske unije nu specifičnost predstavljaju brojni kanjoni prirode Hrvatske, Zavod za zaštitu prirode o pticama i staništima, kao i procjenjivanje i klisure rijeka (kanjoni Une, Neretve, Dri- Srbije. postojećih sistema zaštićenih područja u ne, kanjoni i klisure pritoka u izvorišnom Cilj projekta je zaštita i upravljanje ključnim zemljama sliva rijeke Save. dijelu i gornjem toku Bosne). elementima biološke raznolikosti duž rijeke Nadalje, tokom projekta su identifikovani Izražen diverzitet insekata (naročito hidro- Save kroz pružanje podrške zemljama sliva glavni ugrožavajuči faktori za biodiverzitet filnih), predstavnika ihtiofaune i sisara, čini Save na razvoju ekološke mreže tj. identifi- plavnih dolina, kao i trenutno stanje zaštite faunu Federacije Bosne i Hercegovine pre- kaciji ekološki značajnih područja, koridora staništa u skladu sa NATURA 2000 tipovi- poznatljivom u evropskim razmjerima.Me- i prelaznih područja. Urađena je inventari- ma staništa i vrsta, identifikovanih u slivu đutim, u Federaciji Bosne i Hercegovine zacija izabranih NATURA 2000 vrsta i stani- rijeke Save. izražen je nedostatak kvalitetne baze poda- šta, kao i preporuke za upravljanje, koje se Od velikog je značaja da se postigne javna i taka o biološkoj raznolikosti, prirodnoj ba- mogu ugraditi u planove upravljanja da se politička podrška za zaštitu i upravljanje štini, vodenim sistemima, tlu, fitocenološ- osigura povoljan status vrsta i staništa, za- prekograničnom ekološkom mrežom u sli- kim podacima itd. usljed nepostojanja tim su prikupljeni podaci o nekadašnjem vu rijeke Save. Ovo će prije svega biti posti- sistema prikupljanja naučnih informacija tradicionalnom i sadašnjem načinu korište- gnuto putem podizanja svijesti o ulozi koje čitav niz godina. nja poljoprivrednog zemljišta, usklađenosti plavne doline rijeke Save imaju u očuvanju Naime, u Federaciji BiH nedostaje središnje biodiverziteta od evropskog značaja, kao i stručno tijelo koje će sistematski i koordini- Od velikog je značaja da se njihove važne uloge u kontroli poplava. rano prikupljati i obrađivati podatke o zašti- postigne javna i politička Proširenje saradnje između sektora za za- ti prirode, tako da predstavljaju podlogu za podrška za zaštitu i upravljanje štitu okoliša i sektora upravljanja vodama kreiranje i planiranje zaštite prirode. prekograničnom ekološkom u svakoj od zemalja je jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta. Realizirani projekti mrežom u slivu rijeke Save. Ovo U periodu od 2000. godine do danas finali- će prije svega biti postignuto Biološka raznolikost zirana su dva projekta vezana za ovu pro- putem podizanja svijesti o ulozi Hutova blata blematiku: koje plavne doline rijeke Save Urađeni LIFE projekat dao je slijedeće re- 1. Tokom 2000. godine Ministarstvo gradi- imaju u očuvanju biodiverziteta zultate: teljstva, prostornog uređenja i zaštite oko- od evropskog značaja, kao i Ovdje je važno napomenuti i prisustvo in- liša Hercegovačko-neretvanskog kantona njihove važne uloge u kontroli vazivne vrste - zlatne sunčanice -(Lepomis provodilo je projekat LIFETCY1999/ poplava. gibbosus). BiH/035 „ Development of new policy for Ptice su najbrojniji i najistraženiji pred-

FONDEKO SVIJET/32/2010. Uvjet života 11

LISTA ULOVLJENIH RIBLJIH VRSTA U MOČVARI HUTOVO BLATO Porodica : Salmonidae ŽEĐ NA IZVORU Salmo dentex – zubatak Porodica: Cyprinidae Bosnu i Hercegovinu priroda je obilato obdarila Rutilus basak – plotica, pitkom vodom, prekrasnim izvorištima, brzim i čistim Leuciscus svallize – sval Scardinius scardafa – peškelj, keljavac, rijekama. Ne smijemo zaboraviti da je upotreba Tinca tinca – linjak, cinkva, čiste vode jedan od najvažnijih preduvjeta za dobro Chondrostoma kneri – podustva, Alburnus albidus – uklija, zdravlje. Narušavanjem kvalitete vode narušavamo Carassius auratus auratus – babuška svoje zdravlje. Prema podacima UN-ove Organizacije Cyprinus carpio – obični šaran, Porodica: Cobitidae za prehranu i poljoprivredu (FAQ) potrošnja vode Cobitis narentana – neretvanski vijun porasla je tokom prošlog stoljeća dvostruko u odnosu Porodica: Ameiuridae na porast stanovništva. Ameiurus nebulosus – američki somić, Porodica: Gasterosteidae Suada Numić, dipl. ing. mašinstva Gasterosteus aculeatus – bodonja, ukupne količine vode na planeti Zemlji Porodica: Mugilidae Zineta Mujaković, dipl. biolog moguće koristiti za potrebe čovječanstva. Mugil cephalus – cipol glavaš, Federalno ministarstvo okoliša i turizma Potrošnja pitke vode naglo se povećala, čak Liza ramada – cipol balavac, udvostručila u odnosu na broj stanovnika. Liza saliens – cipol dugaš, ljučni problem u prehrambenom Svake godine potrebe su sve veće. Porodica: Poecilidae sektoru predstavlja ispuštanje ot- Iako se voda „skoro“ u istoj mjeri vraća u Gambusia holbrooki – gambuzija, padne vode visokog organskog op- vodotoke, u okoliš jer je obnovljiv resurs, Porodica: Centrarchidae Kterećenja, i to najčešće direktno u okoliš. ona je kvantitativno potpuno promijenje- Lepomis gibbosus – sunčanica, Najveća količina voda u preradi hrane, zana, onečišćena. Nije samo nekontrolisano Porodica: Gobiidae vršava kao otpadna voda koja sadrži velike trošenje vode problem, veliki problem je Knipowitschia punctatisima croatica koncentracije KPK (kemijske potrošnje ki- nagla ekspanzija industrijskog razvoja sa Knipowitschia sp.nedeterminirana, sika) i BPK (biološke potrošnje kisika). Ne- pratećim prljavim tehnologijama, gdje se vjerojatno nova vrsta kada te koncentracije mogu biti i do deset milioni m³ neadekvatno obrađene kanali- Porodica: Percidae puta veće nego u otpadnim vodama iz do- zacijske vode, industrijske i poljoprivredne Gymnocephalus cernuus – balavac, maćinstva. Zbog toga obezbjeđivanje do- otpadne vode ulijeva u rijeke. Ovako one- Porodica: Pleuronectidae voljnih količina čiste vode postaje veliki čišćena slatka voda nastavlja svoj put do Pleuronectes flesus – iverak, svjetski problem. Dvije milijarde ljudi na krajnjeg recipijenta, mora i oceana, gdje se svijetu bore se da osiguraju 20 do 50 litara njeno štetno djelovanje nastavlja, naruša- vode dnevno koliko je čovjeku potrebno za vajući morske ekosustave, što ujedno nastavnici životinjskog svijeta Hutovog blata. piće, kuhanje i pranje. Da li je naša nebriga nosi ogromne štete i obalnom ekosustavu. Neke od močvarnih ptica su sljedeće: Anas tolika da ćemo uskoro na dojučerašnjem Rezultati nemarnosti, neodgovornosti i platyrhynchos, Aythya nyroca, Fulica atra, pitkom izvoru vode piti industrijski flašira- nebrige su milioni umrlih, a najviše djece Ardea cinerea, Casmerodius albus, Egretta nu vodu? Ako ne preduzmemo hitne kora- mlađe od 5 godina, koji su konzumirali za- garzetta, Phalacrocorax pygmaeus, Podi- ke na zaštiti vodnih resursa, to bi se zaista gađenu vodu. ceps cristatus i Nycticorax nyctiorax. moglo i desiti. Voda je izvor života na zem- Osim ptica u ovom parku je zabilježeno i lji i najvažniji sastojak ljudskog tijela koja Poljoprivreda - najveći prisustvo euroazijske riječne vidre (Lutra čini više od 65% čovjekove tjelesne mase. potrošač vode lutra). Nalazi se u stanicama i međustaničnim Voda ima višestruku namjenu – služi za Vodena površina Hutovog blata je većinom prostorima i u krvnoj plazmi. U vodi je na- piće i pranje, ali i za industrijske procese i pokrivena bijelim lopočom odnosno žu- stao živi svijet, svaki novi život se razvija u tim. (Nymphaea alba i Nuphar luteum). vodenoj sredini (prenatalna dob). Pored njih, predstavnici vodene vegetacije Europskom poveljom o vodi iz 1968. godi- su talasinje (Potamogeton sp.), ljutić (Ra- ne i brojnim deklaracijama međunarodne nunculus sp.) itd. zajednice, te zakonima mnogih država, Na osnovu navedenog , nužno je zaključiti voda se definira kao opće nasljedno dobro, da je uspostava stručne institucije u Fede- koju niko ne može posjedovati, čiju vrijed- raciji Bosne i Hercegovine neophodna – nost moraju svi poznavati, te se s njom tre- Zavoda za zaštitu prirode - u cilju instituci- ba racionalno i brižno postupati, jer se onalnog jačanja službe zaštite prirode. ubraja u osnovna ljudska prava koja su svi- Novi Zakon o zaštiti prirode, koji je trenut- ma zagarantovana. no u formi nacrta, predviđa uspostavu Za- Planeta zemlja je jedina u sunčevom siste- voda za zaštitu prirode, koji bi obavljao mu koja obiluje vodom. Otprilike, više od stručne poslove za Federalno ministarstvo dvije trećine Zemljine površine čini voda. okoliša i turizma u skladu sa Zakonom : pri- Od sve te količine vode samo je 2% slatka kupljanje, obrađivanje i objedinjavanje po- voda. Za piće je svega upotrebljivo 0,3% te dataka o stanju prirode, vođenje baza poda- količine. Najveći dio slatke vode „zaro- taka, te pripremanje stručnih podloga za bljen“ u ledenjacima (68,9%). Procjenjuje zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti. se da je samo 1% slatke vode ili 0,007%

FONDEKO SVIJET/32/2010. 12 Uvjet života

dobijanje električne energije. Najviše vode se potroši u navodnjavanje polja i pašnjaka na što otpada oko 70% ukupne količine po- trošene vode širom svijeta. Poljoprivreda je posebna priča. Ogromne količine vode koriste se za navodnjavanja, a zatim otpadne vode pune pesticida, mineralnih gnojiva i životinjskih onečišćavaju rijeke, jezera i obale vode, izlijevajući u njih otrovne ke- Potrošnja slatke vode (u mikalije i višak hranjivih tvari. litrima) u Evropi u 2001. Zbog toga obezbjeđivanje dovoljnih količina godini (prema podacima čiste vode postaje veliki svjetski problem. UN-ove Organizacije za Dvije milijarde ljudi na svijetu bore se da osi- prehranu i poljoprivredu guraju 20 do 50 litara vode dnevno koliko je (FAQ): čovjeku potrebno za piće, kuhanje i pranje.

Rastuće potrebe benoj industriji. Najveća količina voda u broj tvornica brine za okoliš i ima uveden poljoprivrede preradi hrane, završava kao otpadna voda sistem okolinskog upravljanja (EMS) pre- Poljoprivreda je glavni potrošač vode na ve- koja sadrži velike koncentracije HPK (ke- ma standardu ISO 14001. Kad je u pitanju ćini kontinenata, uz iznimku Europe i Sje- mijske potrošnje kisika) i BPK (biološke provođenje najboljih raspoloživih tehni- verne Amerike gdje dominira industrijska potrošnje kisika). Nekada te koncentracije kau prehrambenoj inustriji, iako tvrde da upotreba i upotreba u kućanstvu, uključuju- mogu biti i do deset puta veće nego u ot- ih provode, tvornice prakticiraju mali broj ći zalijevanje travnjaka i vrtova. Navodnjav- padnim vodama iz domaćinstva. Nepreči- mjera i to uglavnom onih koje ne zahtjeva- nje povećava urod za 100-400 %, ali može šćene otpadne vode iz pojedinih prehram- ju značajna finacijska sredstva. Mali broj dovesti do isušivanja rijeka i jezera te pora- benih sektora, npr. prerada mesa, prerada tvornica prakticira recikliranje i ponovnu stu saliniteta tla. Samo polovina vode koja ribe, prerada mlijeka te biljnih ulja sadrže upotrebu vode. Poražavajuća je činjenica se koristi za navodnjavanje stiže do usjeva. izuzetno visoke koncentracije ulja i masti. da primjena najboljih raspoloživih tehni- Veliki dio površine zemlje uslijed promjene Zbog strogih higijenskih zahtjeva u preka (BAT, engl. Best Avaliable Techniquest) klime i količine padavina izloženo je suši. hrambenoj industriji, u otpadnim vodama vođena uglavnom ekonomskim motivi- Desalinizacija morske vode postaje skup, ali iz prehrambene industrije povećana je ma, a ne zaštitom okoliša. važan izvor slatke vode. Tokom 20. stoljeća koncentracija i deterdženata. drastično je povećano navodnjavanje usjeva Bosna - zemlja bogata i pašnjaka. Za novadnjavanje 1900. godine Uređaji za prečišćavanje pitkom vodom trošilo se 700 m3 vode, dok je do 2000. godi- vode i bat Procjenjuje se da su u Bosni i Hecegovini ne ta količina porasla na 2500 m3. Najinten- Neke od prijeratnih tvornica imaju po- zalihe pitke vode 15 puta više u odnosu na zivnije navodnjavanje je u područjima koja strojenja za prečišćavanje vode i to uglav- zemlje srednje Europe i da je jedna od naj- se nalaze uz velike rijeke. nom samo predtretman koja se loše odr- bogatijih zemalja pitkom vodom. Iako je žavaju i koja imaju zastarjelu opremu. Ta činjenica da smo bogati vodama, da su Prehrambena industrija - postrojenja ne prečišćavaju vodu do nivoa naše vode relativno u dobrom stanju, po- najveći onečišćivač vode propisanog zakonskim propisima iz obla- stoje veliki i opravdani razlozi da ih čuva- Ključni problem u prehrambenom sektoru sti voda. Ne vodi se još uvijek ni evidencija mo! Naime, kvalitetne vode imamo dovolj- predstavlja ispuštanje otpadne vode viso- o količini otpadnih voda koje se ispuštaju no, ali sa njom moramo na adekvatan i kog organskog opterećenja, i to najčešće u okoliš. Monitoring kvaliteta otpadne pametan način upravljati, jer izvori zdrave direktno u okoliš. Industrije većinom ima- vode se radi jednom u dvije godine, kako pitke vode nisu neiscrpni. ju izgrađene septičke jame koje nisu do- je propisano zakonskim propisima iz obla- Sarajevo je grad sa „hiljadu izvora“, što je voljne i ne predstavljaju adekvatan uređaj sti voda, i to u svrhu plaćanja vodopri- rijetkost u svijetu, ali, nažalost, svakodnev- za tretman vode iz ove industrije. Potroš- vredne naknade. Okolišna dozvola nije nim nemarom, nebrigom za svoju životnu nja vode u velikim količinama, jedan je od garancija da će menadžment tvornice pro- sredinu, prljavom industrijskom ekspanzi- ključnih okolinskih problema u prehram- voditi njom opisane mjere. Nedovoljan jom, nekontrolisanom sječom šuma, razvojem poljoprivrede, svakodnevno uništi- mo „plavo zlato”. Posljedice nemara su već prisutne. Mnogi izvori vode već sada su loše kvalitete. Poražavajuća je činjenica da je na Vrelu Bosne postavljen natpis „Voda nije za piće“, prvi put u historiji ovog pod- ručja. Bakterijski nalaz potvrđuje prisustvo Escherichie coli, što je dokaz miješanje izvorske sa kanalizacijskim vodama. Što učiniti, kako pomoći prirodi i nama samima? Ključ za rješavanje problema je u ponovnoj Dostupnost vode sta- novništvu svijeta (u %) uspostavi i zaštiti prirodnih ekosustava, (Prema podacima unaprijeđenju znanja o kvaliteti vode kroz UN-ove Organizacije za stalne monitoringe, poboljšanju znanja i prehranu i poljopriv- edukaciju kroz kampanje, unaprijeđenju redu) finansijskih i ekonomskih pristupa, te pri- mjeni BAT tehnologija.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Zamke potrošačkog društva 13 NESTAŠICA RAVNA KATASTROFI Zbog pogoršane ekološke situacije čini se da BiH u budućnosti može očekivati probleme sa kvalitetom vode za piće. Bez poduzimanja značajnih mjera u sanaciji, ne možemo očekivati ni poboljšanje hemijske kvalitete vode

Prof. dr. Azra Jaganjac Čini se da, ipak, cijela BiH u Zagađenja tokom distribucije Prof. dr. Faiza Muštović budućnosti može očekivati Problemi koji nastaju tokom distribucije probleme sa kvalitetom vode za vode od vodocrpilišta do krajnjih potroša- a našoj planeti voda prekriva gotovo piće zbog pogoršane ekološke ča javljaju se iz više razloga, a neki gorući 3/4 njene ukupne površine, ali vrlo situacije. Bez poduzimanja su: starost i dotrajalost vodovodnih mreža mali dio je pogodan za piće i on je značajnih mjera u sanaciji, ne kao i dugogodišnja nemogućnost njihovog većN uveliko ugrožen. Kako piše The UNES- pravovremenog održavanja, neadekvatni možemo očekivati ni poboljša- CO Courier: „Količina pitke vode po glavi nje hemijske kvalitete vode. materijali od kojih su načinjeni cjevovodi stanovnika sa kojom danas raspolažemo ne koji vrše transport vode do potrošača, po- iznosi niti 50% količine koju smo imali prije sljedice ratnih dejstava zbog čega su enor- samo 50 godina. Očekuje se i daljnje sma- (iako se mjestimično i tu mogu pojaviti mni gubici vode (u Sarajevu 2006. godine njenje svjetskih rezervi vode za piće, tako da problemi), ali je vrlo često izražen problem bili čak 66%), bespravna gradnja, posebno se na najnovijim kartama svijeta područja kvalitete nakon distribucije vode do kraj- u vodozahvatnim područjima, nedostatak gdje vlada nestašica ovog životnog resursa, njih potrošača. kanalizacione mreže i činjenica da prije- označavaju čak kao „katastrofalna.“ ratni kolektori i prečistači otpadnih voda Ovo drastično smanjenje zaliha vode rezul- Zagađenja na nisu u funkciji. tat je vrtoglavog porasta potrošnje pitke vodocrpilištima Materijali od kojih su izrađene vodovodne vode usljed porasta broja stanovnika, po- Posmatrajući rezultate analiza vode na sa- cijevi su drvo, olovo, željezo, čelik, azbestni trošnje u industriji i poljoprivredi, ali i broj- mim vodocrpilištima kroz duži vremenski cement te plastične mase. Obzirom na ovo nih onečišćenja usljed industrijalizacije, period (30-40 god.), evidentan je porast i na starost, situacija je alarmantna, poseb- posebno razvojem hemijske industrije i nje- broja neodgovarajućih nalaza fizičko- he- no kada su u pitanju olovne i azbestno ce- ne primjene, na primjer za poljoprivredne mijskih kao i mikrobioloških indikatora od mentne cijevi. Tako i danas u BiH, voda potrebe. fekalnih zagađenja. Naime, ranije su bile teče kilometrima ovakvim cijevima. U takvim okolnostima ni mi u BiH ne mo- vrlo rijetke pojave nalaza povećanih kon- Bespravna gradnja u vodozahvatnim po- žemo zatvarati oči pred sve većom zagađe- cetracija teških metala, organskih zagađe- dručjima takođe predstavlja poseban pro- nošću naših vodnih resursa, za koje smo nja i hemijskih jedinjenja koja nastaju kao blem, kao i činjenica da postoji značajan još prije nekoliko desetaka godina smatrali rezultat kontaminacije vode za piće indu- nedostatak kanalizacione mreže i kolekto- da su potpuno sigurni i neiscrpni. Sa druge strijskim ili sanitarnim otpadnim vodama, ra i prečišćivača otpadnih voda. Npr. umje- strane i naša nebriga za okoliš ubrzava pro- dok su danas takvi nalazi redovna pojava i sto cca 1.000 km nedostajuće kanalizacio- ces stalnog smanjenja kako količina, tako i u konstantnom porastu u pojedinim dije- ne mreže na regiji Sarajevo (uključujući i kvaliteta vode za piće koju koristimo kroz lovima BiH (Brčko – nalazi mangana, že- opštine RS koje gravitiraju području KS) različite vodoopskrbne sisteme. ljeza i amonijaka; Prnjavor – nalazi organ- danas imamo 30-40 hiljada septičkih jama, skih supstanci, zbog čega se prema uputi uglavnom improvizovanih, od čega je Organizirana vodoopskrba Zavoda za Javno zdravlje RS voda ne smije samo poslije rata na području Ilidže i Danas se komunalna opskrba vodom rješava hlorisati jer bi došlo do stvaranja trihalo- Istočne Ilidže izgrađeno oko 8.000. Fekalne pretežno na principu vodovoda, ali na žalost metana te tako voda iz gradskog vodovoda kanalizacije i ostale otpadne vode sa pod- još uvijek postoji veliki dio stanovništva koji nije za piće; Maglaj – nalazi azotnih jedi- ručja 11 općina, bez ikakvog tretmana pre- nema pristup organiziranoj opskrbi vodom, njenja i nekih teških metala). čišćavanja prelaze preko 800 ha vodozaštit- pa koriste svoja vlastita vodocrpilišta (buna- Čini se da, ipak, cijela BiH u budućnosti ne zone prema rijeci Bosni. Uostalom, re i sl.) koja su često upitna po pitanju zdrav- može očekivati probleme sa kvalitetom zašto je prije rata gradnja na ovom područ- stveno sanitarne ispravnosti za piće. vode za piće zbog pogoršane ekološke situ- ju bila u potpunosti zabranjena, zašto je Kada je u pitanju organizirana opskrba vo- acije. Bez poduzimanja značajnih mjera u građen kolektor i postrojenje za prečišća- dom u BiH, ovakvi problemi se još uvijek sanaciji, ne možemo očekivati ni poboljša- vanje sanitarnih otpadnih voda u Butilama rjeđe javljaju na samim vodocrpilištima nje hemijske kvalitete vode. itd.?

FONDEKO SVIJET/32/2010. 14 Kvalitet okoliša

Šta učiniti Šta uraditi kada nismo sigurni u ispravnost vode koju koristimo za piće? Postoje 3 rje- šenja: PRLJAVA, KISELA, 1. nositi vodu na mikrobiološku i fizičko- hemijsku analizu u odgovarajuće institucije kada god sumnjamo u njenu ispravnost (to može biti i svakodnevno jer ne može- svakakva mo biti nikada u potpunosti sigurni), što bi iziskivalo znatna materijalna sredstva i vri- Svako zagađenje koje se emitira u okoliš na bilo jeme, 2. piti flaširanu vodu (zdrava samo u sta- koji način u konačnici dospije do podzemnih voda, klenoj ambalaži) ili rijeka, jezera i mora. U današnjem civilizacijskom 3. ugraditi neki od različitih kućnih preči- okruženju sve veći javno-zdravstveni problem šćivača koji se danas nude na tržištu, a koji se na žalost često negiraju kao mogućnost postaje zagađenje zraka s obzirom na kontinuirani rješenja problema tamo gdje on doista po- i dugotrajni uticaj na zdravlje stanovništva, bilo stoji. direktnim ili indirektnim putem Opasno je konzumirati vodu i druge napitke u plastičnoj ambalaži Almira Kapetanović di. Štetni polutanti nastaju i prirodnim Ako pijete samo flaširanu vodu, jeste li si- Federalno ministarstvo okoliša i turizma putem (npr. aktivnošću vulkana, biološ- gurni da znate sve činjenice o toj vodi? kom razgradnjom, šumskim požarima), ali Ako ne znate, dopustite da vam kažemo agađenje voda predstavlja najkom- ove količine su vrlo male u odnosu na one nešto što će za vas biti veliko iznenađenje. pleksniji globalni problem. Mnogi koje direktno proizvodi čovjek. Zagađuju- Pogledajte navedene činjenice u anterfileu ljudi su svjesni činjenice da voda će materije zraka ispuštene u atmosferu (uokvirenom dijelu teksta), pa ćete i sami Zmože biti zagađena otpadom, izlijevanjem dospijevaju na tlo i vegetaciju u obliku su- zaključiti da: nafte, kanalizacijom, umjetnim gnojivima, hog taloženja zbog svoje težine ili mokrim 1. Trošite novac uzalud. hemijskim sredstvima iz tvornica, itd. dok taloženjem ispiranjem kišom, snijegom i 2. Zagađujete Zemlju. je daleko manja svjesnost o zagađenju maglom, prouzrokujući time procese aci- 3. Rizikujete da se zagade podzemne vode voda kao posljedice zagađenosti zraka u difikacije i eutrofikacije u vodnim resursi- iz kojih se crpi voda za piće. atmosferi. ma. 4. Istraživanja pokazuju da 35% onih koji piju Svakodnevno se zagađujuće materije, sitne Acidifikacija jeste okolinski problem prou- flaširanu vodu misli da je ona bolja od one iz čestice i gasovi emituju u zrak od strane zrokovan kiselim padavinama koje potiču slavine, ali nije i može biti veoma zagađena sa industrijske aktivnosti (posebno sektora od antropogene emisije glavnih zagađuju-

raspadnim hemikalijama iz plastike. proizvodnje energije), od saobraćaja, grija- ćih materija zraka: sumpor dioksida (SO2) i njem po kućama, obradom otpada, te pre- nitrogen oksida (NOx). U atmosferi dolazi Mali kućni sistemi za tjeranim korištenje gnojiva u poljoprivre- do reakcije SO i NOx sa vodonikom, tako dodatno prečišćavanje vode 2 za piće Foto: E. Joldaš - Plastika u rijeci Ovakvi sistemi se u svijetu koriste već dva- desetak godina. Možemo ih naći različitih vrsta, funkcija i namjena, od onih za samo grubo mehaničko prečišćavanje krupnih nečistoća koji se ugrađuju na primjer na glavni dovod u kuću, filtera za hlor i neke druge organske hemikalije koji se ugrađu- ju na česmu (preporučuju se samo tamo gdje voda zadovoljava sve ostale mikrobio- loške i fizičko hemijske kriterije), pa sve do ozbiljnih višestepenih sistema za prečišća- vanje namijenjenih za kućnu ili uredsku upotrebu koji sadržavaju više raznih filtera – od sedimentnih, karbonskih pa sve do polupropusnih membrana reverzne osmo- ze, a predviđaju po potrebi i remineraliza- ciju nakon procesa prečišćavanja. Bilo bi dobro da stručnjaci iz preduzeća Vodovod i kanalizacija savjetuju potrošače gdje i kakve sisteme bi bilo preporučljivo koristiti. Jer, na žalost, kako je na početku pomenuto, za očekivati je da kvalitet vode za piće bude sve ugroženiji, pa će ovakvi sistemi za prečišćavanje vode za piće u do- maćinstvima postati neophodni i opće pri- hvaćeni.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Dokumenti 15

da se stvara sumporna (H2SO4) i azotna kiselina (HNO3), što smanjuju pH atmosfere, te nastalu kišu, snijeg ili maglu čine opa- snom. U slučaju da padavine iz atmosfere donose velike količine sumpora i azotnih oksida nastaju tzv. kisele kiše. Kisele kiše ozbiljno zagađuju vode kojima se drastično smanjuje pH vrijednost, što ima za posljedicu narušavanje čitavog vodnog ekosistema jer veliko smanjenje pH vrijednosti dovodi do izumiranja mikroorganizama, a jasno je da se javlja i problem pitke vode. Zagađenje iz zraka se dakle kiselim kišama prenosi do tla i sliva se u površinske i podzemne vodene tokove. Kisele kiše su jedan od glavnih razloga smanjenja zaliha pitke vode na svjetskom nivou i kao takve predstavljaju ozbiljan problem budućoj opskrbi čovječanstva vodom. Eutrofikacija označava obogaćivanje vode azotnim spojevima, čime se uzrokuje ubr- zani rast algi i viših biljnih vrsta i time izaziva neželjeno narušavanje prirodne rav- noteže organizama prisutnih u vodi i pogoršanje kvaliteta vode. Pored kiselih gasova i ugljični dioksid kao uzročnik globalnog zagrijavanje tj. porasta globalne temperature utiče na topljenja le- denih santi, podizanja nivoa mora, promjene staništa biljaka i životinja uslijed njihove Potpisani ugovori za adaptacije na nove klimatske uvjete. Neka istraživanja govore da ako se nastavi povećavati količina ispuštenoga ugljičnog dioksida, površina mora mogla bi postati čišćenje vodotoka kiselija nego ikad prije u posljednjih 300 milijuna godina (osim u razdobljima glo- Mija Martina Barbarić ovim projektom ne samo što djeluje na ot- balnih katastrofa). Osim toga, pokazalo se Federalno ministarstvo okoliša i turizma klanjanju šteta u okolišu, nego prije svega da se biološka produktivnost okeana na- nastoji potaknuti preventivno djelovanje kon osamdesetih godina 20. vijeka smanji- zgradi Vlade Federacije u Mostaru na očuvanju voda i flore i faune koja u njoj la za 6%. Kako se povećava količina ugljič- je 22.rujna obavljeno potpisivanje obitava. – Uz izravno otklanjanje već na- nog dioksida u atmosferi, sve veća količina ugovora o sufinanciranju čišćenja stalih šteta na obalama vodotoka, ovim se toga gasa reagira s morskom vodom, zbog Uobala vodotoka na području deset općina projektom Fond uključuje u akciju podi- čega nastaju bikarbonati i ioni vodika, što Federacije BiH i Grada Mostara. Uz grado- zanja razine opće svijesti društava o potre- povećava kiselost površinskim slojem načelnika Mostara i načelnike općina To- bi odgovornijeg ponašanja spram okoliša. mora. Nakon ledenoga doba pH okeana mislavgrad, Neum, Široki Brijeg, Orašje, Kako to podrazumijeva promjene u pona- iznosio je 8,3 neposredno prije početka in- Odžak, Kiseljak, Grude, Livno, Konjic i šanju svakog pojedinca, to je uključivanje dustrijske ere i ispuštanja CO2 iznosio je Stolac koji su u ime svojih lokalnih zajed- lokalnih zajednica od iznimnog značaja 8,2, a danas pH oceana iznosi 8,1. nica potpisali ugovore sa direktorom Fon- budući da su upravo lokalne zajednice u Međunarodna zajednica svjesna činjenica da Safetom Harbinjom, svečanosti potpi- najneposrednijem kontaktu sa svojim sta- o uticaju zagađujućih materija zraka podu- sivanja ugovora nazočio je i dr. Nevenko novništvom. Držimo da je suradnja s jedi- zela je globalnu akciju donošenjem i im- Herceg, federalni ministar okoliša i turiz- nicama lokalne samouprave najbolji način plementacijom Konvencije o prekogranič- ma te članovi Upravnog odbora Fonda na da se sustavno i transparentno rješavaju nom zagađenju zraka na velikim čelu s mr. Perom Golužom. pitanja održivog razvoja u kome je zaštita udaljenostima sa pratećim protokolima što Potpisanim ugovorima dogovoreno je su- voda jedno od značajnijih pitanja od za- je rezultiralo smanjenjem emisije sumpora financiranje čišćenja vodotoka od krutog jedničkog interesa, kazao je ministar Her- u periodu od 1980.-2005. za 70% (depozi- otpada, izraslog šiblja i ostalog raslinja ceg izrazivši zadovoljstvo činjenicom da je cija prati isti trend), emisija NOx je sma- koje sprječava i usporava normalan tok te i ovaj projekt potvrda spremnosti da se njena za 25-30% (smanjena depozicija vrlo često izaziva izlijevanje i plavljenje zajedničkim radom i suradnjom rješavaju NOx), a takođe i emisija amonijaka je sma- okolnih terena vodom. Ovim projektom pitanja zaštite okoliša u Federaciji BiH. njenja za 20%. Ovim aktivnostima proble- Fonda za zaštitu okoliša, koji se odvija pod Treba spomenuti kako je ovaj projekt u mi zakiseljavanja atmosfere znatno su radnim nazivom Projekt čišćenja vo- skladu sa općim ciljevima Strategije zašti- smanjeni što ima uticaja u konačnici na dotoka u Federaciji BiH 2010, obu- te okoliša F BiH s akcijskim planom do kvalitet voda kao bitnog elementa okoliša. hvaćeno je ukupno trideset sedam općina 2018. koju je pripremilo Federalno mini- Nadamo se da će međunarodni napori na u Federaciji BiH odabranih na temelju iz- starstvo okoliša i turizma, a koja uz mjere polju klimatskih promjena dati takođe vješća o stanju i stupnju ugroženosti koje otklanjanja već nastali šteta u okolišu pri- značajne pozitivne rezultate kada je u pita- je za potrebe projekta pripremila Uprava oritet daje preventivnom djelovanju na nju očuvanje kvaliteta i kvantiteta vodnih civilne zaštite Federacije BiH. Sukladno očuvanju svih sastavnica okoliša pa tako i resursa na ovoj Planeti. svojoj djelatnosti, Fond za zaštitu okoliša voda.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 16 Ekonomija i ekologija

• Ukidanja loših podsticaja i uvođenja podsticaja za efikasnost i održivo kori- PUT IZ KRIZE IDE štenje resursa. Siromaštvo nije samo nizak bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika, odnosno male plate i penzije. To je i slaba soci- jalna i zdravstvena zaštita, slabo školstvo, loši putevi i katastrofalne željeznice, izra- PREKO VODE žena korupcija, nezaposlenost, itd. Siro- maštvo je također i nedostatak vizije kako Izlazak iz siromaštva i prilagođavanje klimatskim izaći iz krize (“biće valjda bolje” – kaže promjenama, uz druge mjere, moguće je trasirati “običan” narod, ali nažalost i pojedini vo- deći političari, čija je misija upravo da ima- i intenziviranjem korištenja voda, odnosno boljim ju takvu viziju). Nekonkurentna privreda upravljanjem vodama je uzrok, ali istovremeno i posljedica siro- maštva, jer su nam i država i javni servisi – na svim nivoima, loše organizovani. Si- Prof. dr. Tarik Kupusović uz istovremenu podršku poduzetništvu i tr- romaštvo je i ogroman broj divljih deponi- žišno odgovornom ponašanju. ja, obale naših rijeka prepune najlon kesa i drživo korištenje voda, kao vjero- Upravlja se na primjer školstvom, zdrav- drugog smeća, siromaštvo su npr. i ogro- vatno najznačajnijeg prirodnog ob- stom, saobraćajem, prostorom, otpadom, mni gubici vode iz vodovoda, od 45 do ne- novljivog resursa koji ima BiH, tre- zemljištem, šumama, pa tako i vodama. vjerovatnih 70%, siromaštvo je konačno i baloO bi biti vrhunski, prioritetni i Cilj dobrog upravljanja vodama je razvoj jeftinija mrkva iz Italije, luk iz Egipta ili integrativni cilj za razvoj, odnosno izlazak održivog korištenja vodnih resursa. krompir iz Španije, nego domaći. I tako, iz siromaštva. Za takvo nešto je neophod- Upravljanje vodama ima tri tehnička as- moglo bi se u nedogled redati šta je sve si- no: pekta: korištenje voda, zaštitu voda i zašti- romaštvo... Izlazak iz siromaštva moguć je, • Osigurati potrebne količine voda odgo- tu od voda; te tri netehnička: pravni, insti- uz ostale mjere, i boljim upravljanjem vo- varajućeg kvaliteta za razne namjene; tucionalni i ekonomski. Središnja uloga dama, odnosno korištenjem vodnih resur- • Umanjiti štete od voda i države u upravljanju vodama je da definira sa ove zemlje – to je teza ovog rada. • Postići dobro stanje, odnosno dobar prava vlasništva, prava korištenja i odgo- ekološki potencijal voda, osiguravajući vornosti, uključujući i uspostavu odgova- Upravljanje vodama i tako i održivost korištenja ovog resursa, rajućeg administrativnog aranžmana za klimatske promjene jednovremeno ne ugrožavajući ekosiste- implementaciju. U upravljanju vodama se Klimatske promjene su činjenica, najveći me koji o njemu ovise. pokazalo da strogi hijerarhijski sistemi ne izazov današnjice, koju više niko ne dovodi uspijevaju, ali također niti slobodni tržišni, u pitanje. Velika većina naučnika se slaže Naredni pokazatelji o korištenju vode su jer voda ima elemente i javnog i ekonom- da su uzroci promjena povezani sa izrazito sramotni, ali istovremeno i izazovni: skog dobra. Kriza voda je u stvari kriza povećanom emisijom stakleničkih plinova, • Količina vode koju danas koristi privre- upravljanja vodama. od kojih su najvažniji produkti sagorijeva- da opala je čak šest puta u odnosu na Novi oblici dobrog upravljanja vodama su nja uglja i nafte. Izmjerene srednje vrijed- 1991. godinu (pri čemu su samo mali također distribuirani: baziraju na partici- nosti temperatura zraka i vode su poveća- dio uštede, odnosno rezultat su primje- pativnom i konsultativnom pristupu u ne; došlo je do veoma značajnog topljenja ne unapređene tehnologije i “čistije pro- okviru riječnog bazena. Dobro upravljanje leda na polovima i visokim planinama, izvodnje”; privreda, ona “realna”, prak- vodama dovodi do: evidentno su ljeta toplija i zimi je snijega tično vrlo slabo radi); • Podizanja javne svijesti o ograničenosti sve manje, očekuje se značajno povišenje • Iskorištenost hidropotencijala u BiH je vodnih resursa, te o prirodnim pojava- nivoa mora i okeana. danas najniža u Evropi; ma – neravnomjernoj raspoređenosti O mogućem ublažavanju (ili mitigaciji) • U 1991. godini, navodnjavalo se samo raspoloživih voda u vremenu i prostoru, klimatskih promjena smanjivanjem emisi- 1,8%, a danas je to spalo na mizernih 0,2% uključujući poplave i suše, koje većinu ja stakleničkih plinova vode se globalne od ukupnih obradivih površina, što je da- ljudi “iznenade”; rasprave, pregovori razvijenih i zemalja u leko najniže u Evropi (svi podaci iz upravo • Eliminisanja konfliktne i zastarjele regu- razvoju, te provode sveobuhvatni projekti. usvojene Strategije upravljanja vodama). lative i uvođenja odgovarajuće, naročito u Najvažniji su sektori energije i saobraćaja, pogledu koncesija i cijena vodnih usluga; te šumarstva i poljoprivrede, zbog troškov- Šta je to upravljanje vodama, • Korigovanja izvitoperenosti tržišta (do ne efektivnosti. Posebno se podstiče kori- a šta je siromaštvo? čega dolazi zbog prirode vode kao isto- štenje obnovljivih izvora energije i energet- Upravljanje (engleski “governance”) je provo- vremeno javnog dobra i robe); te ska efikasnost. đenje političke, administrativne i ekonomske vlasti. U procesima i mehanizmima upravljanja društvom i državom učestvuju formalne, ali i neformalne institucije. Upravljanje ima Upravljanje vodama ima tri tehnička aspekta: korištenje voda, zaštitu često fokus na političke i administrativne ele- voda i zaštitu od voda; te tri netehnička: pravni, institucionalni i ekonom- mente, ali se oni uvijek preklapaju sa eko- ski. Središnja uloga države u upravljanju vodama je da definira prava nomskim i tehničkim elementima. Moderno vlasništva, prava korištenja i odgovornosti, uključujući i uspostavu upravljanje je distribuirano između zakono- odgovarajućeg administrativnog aranžmana za implementaciju. U davne, izvršne i sudske vlasti, te javnih servi- upravljanju vodama se pokazalo da strogi hijerarhijski sistemi ne uspije- sa, privatnog sektora, medija i organizovanih vaju, ali također niti slobodni tržišni, jer voda ima elemente i javnog i udruženja građana. Dobro upravljanje druš- ekonomskog dobra. Kriza voda je u stvari kriza upravljanja vodama. tvom dovodi do socijalne pravde i sigurnosti,

FONDEKO SVIJET/32/2010. Ekonomija i ekologija 17

Godišnje padavine u Bosni i Hercegovini su prosječno 1250 l/m2, ukupni oticaj je 1155 m3/s (ili 57% padavina), što je više od 9.000 m3 po stanovniku. To je najviše vlastitih voda u regionu i među najvećim u Evropi. Od većih rijeka, jedino su Bosna i Vrbas čitavim slivom u BiH (njihovi slivovi obuhvataju 33% teritorije), dok Una, Drina, Sava, Neretva, Trebišnjica i Cetina imaju prekogranične slivove.

cijene servisa; te nedostatak sredstava za tekuće održavanje i pogotovo za investicije. Rijeka Una - Štrbački buk Preporuke za poboljšanje servisa su: do- djela vodovodima adekvatnog nivoa auto- Međutim, klimatske promjene su već tu. obuhvataju 33% teritorije), dok Una, Dri- nomije; bitno povećanje procenta naplate Bez obzira na mjere koje će se poduzimati, na, Sava, Neretva, Trebišnjica i Cetina ima- računa; mjerenje svake potrošnje vode; re- izvjesno je da će se globalno zatopljavanje ju prekogranične slivove. dukcija gubitaka i neobračunate vode; povećavati u narednim dekadama. Zato je Zato je neophodna tijesna saradnja sa su- unapređenje računovodstva, budžetiranja i neophodno prilagođavanje (ili adaptacija), sjedima i regionalno. Mada je ova saradnja izvještavanja; povećanje transparentnosti; za što se globalno pripremaju odgovarajući kroz zajedničke komisije, projekte i analo- te konačna transformacija vodovoda u mo- prijedlozi i preporuke, ali se one svakako gne institucije dosta razvijena, ona se ipak derna, biznisu i klijentima orijentisana sprovode na lokalnim nivoima i u pojedine može ocijeniti kao uspješna, jer praktič- preduzeća. Vodovodima treba pomoći da načnim sektorima. no nijedan prekogranični problem nije ri- struktuiraju tarife i na temelju toga do- Prva velika “žrtva” klimatskih promjena je ješen. Pošto je nadležnost za pojedine as- sljedno primjene usvojeni princip “kori- režim voda. Prirodan režim proticaja vode pekte i segmente upravljanja vodama u snik plaća”, unaprijede kontrolu kvaliteta na vrelima i u rijekama je u principu i rani- BiH podijeljena između svih 5 postojećih vode, unaprijede kapacitete ljudskih resur- je bio nepovoljan za ljude: kada je najviše nivoa vlasti i više ministarstava i agencija, sa, povećaju energetsku efikasnost, osnaže potrebna, vode ima najmanje! S klimat- često dolazi do preplitanja, kompliciranja i učešće privatnog sektora u nekim svojim skim promjenama, frekvencija pojavljiva- nepotrebnog odugovlačenja u provođenju funkcijama, te primjenjuju GIS u operativ- nja i intenzitet poplava i suša (kao i oluja ili bilo kakvog poduhvata, pa je i kod među- nom vođenju fizičkog i poslovnog sistema. tornada) se stalno povećavaju. Evropska narodne saradnje često problem na BiH Odvođenje gradskih otpadnih voda, odno- komisija je već identificirala 33 velika ri- strani. sno razvoj kanalizacije kasni za vodosnab- ječna bazena, koja imaju izvorišta u Alpa- Snabdijevanje stanovništva pitkom vodom dijevanjem. U većini općina je nezadovo- ma, ukupne površine 460.000 km2, u koji- je oduvijek imalo prednost. Ipak, samo oko ljavajući dio populacije priključen na ma će prije 2100. godine doći do 56% građana (94% u gradovima i 35% u kolektore. Broj komunalnih postrojenja za prosječnog: prigradskim naseljima i selima) ima javno tretman otpadnih voda je jako mali: Čeli- • povećanja zimskih, velikih proticaja za vodosnabdijevanje. Osnovna obilježja su nac, Gradačac, Grude, Ljubuški, Neum, 20%; izrazite razlike u kvalitetu vodosnabdijeva- Sarajevo, Srebrenik, Trebinje i Trnovo, od • smanjenja proljetnih proticaja za 17%; te nja između gradova i sela; slaba zaštita, i kojih su neki dugo van pogona. • smanjenja ljetnih, najmanjih proticaja nedovoljni kapaciteti izvorišta; neracional- Industrijski razvoj prati i rast potreba za za nevjerovatnih 55%; (INBO Electronic na potrošnja i veliki gubici vode, kako fi- vodom, pa ona dobiva ekonomska obiljež- newsletter No 2 – August 2010.). zički tako i administrativni; neadekvatne ja. Tempo rasta potrošnje vode i pogorša- Plastična ambalaža ispred brane na jezeru Grabovica Uzrok ovim drastičnim promjenama je stalno topljenje glečera i manje padavina u obliku snijega, te više kiše u jesen i zimi. Dakle, dobro upravljanje vodama čini se da je ključ prilagođavanja klimatskim promjenama: kada je vrućina i suša, ljudi, pa i ekosistemi često trebaju više vode odgova- rajućeg kvaliteta nego što je ima, a kada vode ima previše, mnogima nanosi štetu. Stanje upravljanja vodama u BiH Godišnje padavine u Bosni i Hercegovini su prosječno 1250 l/m2, ukupni oticaj je 1155 m3/s (ili 57% padavina), što je više od 9.000 m3 po stanovniku. To je najviše vlastitih voda u regionu i među najvećim u Evropi. Od većih rijeka, jedino su Bosna i Vrbas čitavim slivom u BiH (njihovi slivovi

FONDEKO SVIJET/32/2010. 18 Ekonomija i ekologija

nja kvaliteta otpadne vode bio je do sada svakako uvažavajući potrebe ekosistema drološki ciklus, što čovjek čini od početaka daleko veći od industrijskog rasta, što se ovisnih o vodama, tako da sve zainteresira- civilizacije, osim koristi, mogu se prouzro- čistijom proizvodnjom i novim tehnologi- ne strane, lokalna zajednica i cjelokupno kovati i nesagledive negativne posljedice. jama u narednom periodu mora preokre- društvo, budu na dobitku. Vještačke vodene akumulacije, naročito nuti. Voda je potrebna svim privrednim Zaštita od poplava, odnosno smanjenje ri- velike (npr. sa zapreminom većom od 30% djelatnostima, pa je koriste iz komunalnih zika, provodi se građevinskim i admini- godišnjeg proticaja rijeke), trajno mijenja- sistema ili sopstvenih izvora. strativnim mjerama. Problem su spoljne, ju prvobitne prostorne, ekološke, ekonom- Najveće količine otpadnih voda industrije ali i unutrašnje vode, zatim suvišna voda u ske, socijalne i sve druge karakteristike, ne bile su i ostale u slivovima Bosne i Vrbasa tlu, erozija i bujice. Mjere aktivne zaštite su samo njihovog neposrednog okruženja, (gdje je i najveća koncentracija stanovnika u hidroakumulacije i retenzije, a pasivne nego i mnogo šire. BiH), te Une i Drine. Prije rata ‘92.–’95., po- mjere su nasipi i kanali, sa pumpnim stani- stojala su 122 postrojenja za tretman indu- cama. Strategija razvoja BiH i strijskih otpadnih voda, ali je samo 27 radilo Razvoj turizma i rekreacije na rijekama, perspektive izlaska iz sa zadovoljavajućim efektom. Pri tome je jezerima i moru, ribnjičarstvo i riječni siromaštva industrija BiH vodotoke opterećivala gotovo transport, eksploatacija termomineralnih Posljednjih nekoliko mjeseci, na nivou trostruko više nego svo stanovništvo. Danas voda, te flaširanje pitke vode, to su se- BiH, njenih entiteta i Brčko Distrikta, radi je situacija obrnuta, prvenstveno zbog uni- gmenti korištenja voda, čiji razvoj traži se razvojna petogodišnja Strategija, odno- štenja industrije. Proces njene revitalizacije vremena i dosta investiranja, a povezan je i sno akciono planiranje za njenu primjenu. mora se oprezno voditi, u skladu sa načeli- sa za značajnim razvojem druge infra- Definisani strateški ciljevi su: makroeko- ma održivog razvoja, što uključuje i odgo- strukture. nomska stabilnost; konkurentnost; održivi vornije upravljanje otpadnim vodama. Prirodan režim proticaja vode u rijekama, razvoj; zapošljavanje; EU integracije i soci- Hidromelioracije podrazumijevaju navod- kao što je već rečeno, u principu je nepovo- jalno uključivanje. Unutar strateškog cilja njavanje, odvodnjavanje i sprječavanje ljan za ljudske potrebe. Zato su još prije dostizanja pretpostavki za održivi razvoj, kontaminacije tla i vode. Fond oranica u više od 7 hiljada godina ljudi počeli graditi definisane su tri oblasti: BiH je oko 1,06 miliona hektara, organizo- vještačke vodene akumulacije, da bi mogli • Poljoprivreda i ruralni razvoj; vano se navodnjavalo 19.000 ha (1,8%), a upravljati vodama, intenzivnije oponašaju- • Okoliš i obnovljivi izvori energije; te danas znatno manje. Evropski prosjek je ći prirodne procese. Tako su i nastale velike • Transport i komunikacije. 15%, a u BiH bi se moglo navodnjavati oko civilizacije na Bliskom i Srednjem Istoku, 52%. Ipak, razvoj tržišne poljoprivredne staroj Grčkoj i Egiptu, Indijskom potkonti- Za sve oblasti, dati su prioriteti, mjere i in- proizvodnje, uključujući organsku hranu, nentu, Kini, itd. Ove akumulacije su uglav- dikatori očekivanih rezultata. Uz niz insti- nezamisliv je bez ozbiljnih komasacija, hi- nom služile za navodnjavanje, ali i za do- tucionalnih, ekonomskih i mjera za jačanje dromelioracija i izgradnje višenamjenskih maće (komunalne) potrebe, kontrolu ljudskih kapaciteta, čini se da je prepozna- hidroakumulacija, radi obezbjeđenja do- poplava i malih proticaja, transport, rekre- ta i uloga voda u svim ovim oblastima: od voljnih količina vode, posebno u svjetlu aciju i drugo. Međutim, civilizacije su često uređenja poljoprivrednog zemljišta (od- nastupajućih klimatskih promjena. i propadale zbog neadekvatnog upravljanja vodnjavanje i navodnjavanje), vodne infra- Sadašnji nivo hidroenergetske iskorištenosti ovim veoma kompleksnim sistemima. strukture u ruralinim oblastima, zaštite voda u BiH je svega 30%, što je daleko najni- Umjesto da omogućavaju i podstiču razvoj, voda i posebno izvorišta vode za piće, do že u Evropi. Razvijene, pa i neke zemlje u jezera i akumulacije mogu postati veoma hidroelektrana kao jednog vida obnovlji- razvoju, dostigle su gotovo 100%-tnu iskori- štetni po okoliš, biti izvori zaraze i drugih vih izvora energije. štenost. Izgrađenost po slivovima je od 0% zdravstvenih problema, dakle, umjesto da Razvoju organske poljoprivrede i povezi- (neposredni sliv Save) do 66% (Trebišnjica). koriste lokalnoj i široj zajednici, mogu po- vanju proizvodnje i prerade poljoprivred- Postojeći zastoj i problemi kod započinjanja stati ne samo nekorisni, nego veoma štetni nih proizvoda posvećena je posebna pa- gradnje većih, ali i malih hidroelektrana, i opasni objekti. žnja. Ali, toga nema bez dovoljno vode – zato moraju se rješavati brzo, ali ne i brzopleto, te Prema tome, miješajući se u prirodni hi- je jako važno zaštititi i sačuvati njen kvalitet i racionalno je koristiti, ali je svakako Rijeka Sava - u blizini Srpca koristiti. Zaključna razmatranja Ulaganje u razvoj ljudskih resursa i dobro planirane infrastrukturne projekte su jedine efikasne mjere za oslobođenje dijela čovje- čanstva koji živi u zemljama u razvoju iz opakog vrtloga siromaštva i korupcije. Bo- gate nacije razlikuju se od ostalih upravo po dobro razvijenoj i održavanoj infrastrukturi i adekvatno obučenoj radnoj snazi. Ključne riječi u današnjem svijetu su: finansijska i ekonomska kriza; energija; klimatske promjene; siromaštvo; i voda. Budući da je i BiH u krizi, uvozi naftu i plin 100%, a samo mali dio proizvedene električne energije izvozi, žrtva je klimatskih promjena, ali ima relativno bogate vodne resurse, zaklju- čak je jednostavan: izlazak iz krize i siro- maštva i prilagođavanje klimatskim promjenama, uz druge mjere, moguće je trasirati i intenziviranjem korištenja voda, odnosno boljim upravljanjem vodama.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Zeleno tržište 19

Foto: E. Joldaš - Una pred Štrbačkim bukom

na početku devedesetih godina XX vijeka 20 zemalja je bilo klasificirano u smislu zemlje sa nedostatkom vode, a po predviđanjima do 2050. još 26 zemalja ONA IMA DESET će se pridružiti spomenutoj grupi; • najveći dio korištenja vode (70%) se odnosi na agrikulturu (u južnim dijelovima Evrope čak se i povećava korištenje vode od strane poljoprivrede); GOspodara • instaliranje brana i drugih postrojenja pogađa 60% strujanja riječnih sistema; Neke iskustvene objekcije procesa privatizacije pri tome u periodu od 1960.-2000. se vodenih resursa sa mogućom refleksijom na Bosnu udvostručio broj hidroelektričnih kapaciteta; i Hercegovinu. Ovdje je sadržan i odgovor na pitanje • uprkos tome što su poboljšane tehnolo- tko snosi troškove i prisvaja beneficije gije korištenja i upravljanja otpadnim vodama, vodeni ekosistemi sadrže habi- Mr. sc. Himzo Popović tate koji su ponajviše pogođeni istreblji- Ekonomska stvarnost koja je vanjem; shodno tome vodeni sistemi su pred nama upravo i demonstri- izloženi gubitku bioraznovrsnosti i zaga- ovjekov uticaj na prirodu, već odav- ra tendencije izuzetne monopo- đenju; no unosi poremećaje u odnosu na lizovanosti tržišta. Deset • 15–35% iskorištavanja vode na osnovu hidrocikluse. U izvještaju Intergo- navodnjavanja nije održivo; Čvernmental Panel On Climate Change najvećih korporacija u svijetu • globalno se smanjuje kvalitet vode upr- (2001, strana 9), predviđa se da će čak i bez raspolažu sa mogućnostima kos tome, što su korištene nove tehnolo- dramatičnih tendencija u režimu klime, distribucije vode. Među njima, gije prečišćavanja; posebno se primjeću- broj ljudi koji će biti pogođeni nedostat- interesantno, prednjače je prisustvo nitrata u vodenim kom vodenih resursa se popeti sa 1.7 bilion evropske korporacije kao što su sistemima, kao što je neophodno spona 5 bilion 2025. Glasovi upozorenja su se Suez, Vivendi (nedavno pre- menuti i značajnu eutrofikaciju zbog po- mogli čuti već 1977. godine kada su UN imenovan u Veolia Environ- gođenosti vodenih sistema produkcijom organizirale u Mar del Plati Konferenciju u ment) u Francuskoj i RWE-AG u otpada; vezi oskudnosti vodenih resursa. Među- • mnoge usluge vodenog ekosistema (kao tim, do početka devedesetih godina proš- Njemačkoj. što je korištenje svježe vode iz vodenih log vijeka poruke nisu bile ozbiljno uzete u rezervoara) su dostupne svima, i njihova obzir. prekomjerno iskorištavanje nekih vode- degradacija se ne odražava u ekonom- Na početku razmatranja želim postaviti nih resursa (kao npr. u Kaliforniji); skim instrumentima; pri tome je obnova okvire u čijim granicama pokušavam foku- • od 1960 stopa iskorištavanja vodenih re- vodenih sistema skupa i spora. sirati najznačajnije trendove povodom vo- sursa u odnosu na dostupne izvore je denih resursa: porasla za 20% u dekadi; (čak 18% ljudi Pri ekonomisanju sa vodom egzistiraju • eksploatacija vode iz rijeka i jezera se u Evropi se neprestano sučeljava sa ne- značajne eksternalije, samim tim i spoljni udvostručila od 1960, što objašnjava gativnim posljedicama oskudnosti vode; troškovi. Primjera radi: u cilju osiguranja

FONDEKO SVIJET/32/2010. 20 Zeleno tržište

potreba za vodom transportuje se voda iz područja gdje se ona može ispumpati iz dubokih slojeva zemlje. Poslije korištenja, voda dospijeva posredstvom određenog kanalnog sistema u rijeku. A to često prouzrokuje veliku koncentraciju vode na da- tim površinama, ali i nedostatak na drugim površinama. Cijene su rezultat mnogobrojnih i ekonomskih i neekonom- skih faktora, shodno tome, može se govoriti o političkoj ekonomiji cijena. Drugi bitan ekonomski momenat je činjenica postojanja asimetričnih informacija pri korištenju vode. Naime, imamo situacije da a) određeni potrošači teško dolaze do kvalitetne vode, b) postoje potrošači koji ne raspolažu sa odgovarajućim znanjem u pogledu tumačenja posljedica nekvalitetne vode za svoje zdravlje, ili se, određene posljedice ne poznaju dovoljno. Treći momenat koji zavređuje pažnju na Dostupnost količina pitkih vodnih kapaciteta (kubnih metara vode po stanovniku) u državama na Zemlji u osnovu ekonomske analitike je činjenica 2007. godini; (Izvor podataka FAO). da se može očekivati nastanak naturalnog monopola u distribuciji vode i to sa velikim fiksnim troškovima. srećemo jeste činjenica da je poslije Ekonomska stvarnost koja je pred nama Svjetska banka je u proprivati- privatizacije u mnogim situacijama došlo upravo i demonstrira tendencije izuzetne zacijskoj retorici vodenih do povećavanja cijene vode. Npr. u Buenos monopolizovanosti tržišta. Deset najvećih resursa insistirala na jednako- Airesu cijena je porasla za 20%, a 95% zaga- korporacija u svijetu raspolažu sa moguć- sti između privatizacije i đene vode se još uvijek sliva u Rio de la Pla- nostima distribucije vode. Među njima, decentralizacije, i naglašavala ta; dakle, nada “ekoloških modernista” se interesantno, prednjače evropske korpora- je da se ove strategije mogu nije ostvarila, a ostaje i značajno ekonom- cije kao što su Suez, Vivendi (nedavno pre- zajedno slijediti. Privatizacija je sko-političko pitanje mehanizama korište- imenovan u Veolia Environment) u Fran- značila i isključivanja mnogih nja viška na osnovu povećanih cijena. cuskoj i RWE-AG u Njemačkoj; one slojeva društva iz mogućnosti Drugo, legitimacija privatizacije se veoma zajedno isporučuju vodu i realiziraju razli- često zasniva na argumentu razsredišta- čite propratne usluge za 300 miliona ljudi u potrošnje. vanja (decentralizacije). Kaže se da prije- preko 100 zemalja i u velikoj su konkuren- nos svojinskog prava sa centralnih organa ciji sa Bouygues SAUR, Thames Water, Druga forma trgovine s vodom je tzv. poboljšava pristup lokalne populacije Bechtel-United Utilities. eksport vode, odnosno, odvođenje vode određenim resursima. preko cjevovodnog sistema. Ovdje se Treće, može se pozivati na studije koje po- Uticaj zakona tržišta na suočavamo sa pitanjima: tko snosi troškove kazuju da privatna sfera ne produkuje resurse vode i tko prisvaja beneficije koje nastaju usljed nužno bolje ekonomske rezultate od jav- Shodno diskursu tzv. ekološke moderni- promjene svojinsko-pravnog režima. nog sektora u distribuciji vode. Primjera zacije tržišna ekonomija može da funkci- Treća forma trgovine sa vodom nas upu- radi, javni akteri u Holandiji su isto toliko onira na taj način da istovremeno uvažava ćuje na privatizaciju različitih servisa. Ona uspješni kao, privatni subjekti u Engleskoj i ekološke kriterijume. Da bi se moglo je isto tako fenomen novijeg datuma. Pri- i Velsu. Čak se tvrdi da u pogledu curenja govoriti o uspješnosti „zelenog tržišta”, vatizacija je uslijedila na svjetskom planu vode holandske javne kompanije prevazi- neophodno je realizirati korake u polju poslije „državnih podbačaja” u vodenom laze engleske i velške subjekte, jer je 2003. cijena, jer ukoliko se instaliraju cijene sektoru u toku sedamdesetih i osamdese- godine, prosječna stopa curenja u vode- koje adekvatno odražavaju „opterećenje” tih godina XX vijeka, naročito u zemljama nom sektoru u Holandiji bila 5.4%, a u En- okoline, to jest efekte zagađenja, tada su razvoja. Međunarodne institucije, ali i po- gleskoj 23.3% u prosjeku i 32.9% za Tha- ekonomski subjekti prinuđeni da plate jedine zemlje, kao što je Engleska, uložile mes Water, to jest, najpoznatije engleske stvarnu vrijednost prirodnih dobara. Ako su mnogo truda da se ubrza privatizacija. vodene kompanije. prihvatamo bezrezervno ovo načelo, tada Ova privatizacija je bila dio širih neolibe- same firme, to jest, participanti tržišta ralnih reformi. Međunarodna pomoć siro- Zaključna razmatranja mogu da riješe ekološke nevolje, a proradi mašnim zemljama bila je uslovljavana iz- Naravno, ovdje spomenute tvrdnje ne zna- li „zeleno tržište” ono će dovesti ekono- vršenom privatizacijom. če nekritičko slavljenje tradicionalnih za- miju na optimalnu stazu. Nama se postav- Privatizacija servisiranja vode se izvodila jednica kao obrasca za moderno tržište. lja pitanje kakvo je uopće „zeleno tržište”, na različite načine: a) davanjem dugoroč- Kao što je bioraznovrsnost neophodan za ponajviše tržište vode? Pored realiziranja nih koncesija, b) preuzimanjem realizira- održavanje potencijala ekosistema, tako se, različitih usluga registrujemo i oblike tr- nja usluga od strane državnih organa, c) barem po analogiji, može govoriti i o insti- govine sa vodom; po nekim proračunima postavljanjem menadžera privatnih kom- tucionalnoj raznovrsnosti u pogledu svo- veličina tržišta vode iznosi 400 milijardi $ panija na čelu državnih službi, d) potpu- jinskih aranžmana. Shodno ovim objekci- godišnje. nom prodajom prava na servisiranje vode. jama, a sukladno svim okolnostima koje su Prvo, možemo uputiti na sve veće tržište Želimo li odgovoriti na pitanje da li se mogu vezane za Bosnu i Hetrcegovinu, nužno je flaširanih voda i mineralnih voda. Po ne- uknjižiti pozitivni rezultati poslije privatiza- potrebno preduzeti sve neophodne radnje, kim procjenama ovo tržište je raslo u po- cije određenih usluga, odgovor će biti u zna- postupke i mjere kako bi se ovi odnosi si- sljednje vrijeme za 20%. ku upitnosti. Prvi problem sa kojim se su- stemski riješili i u našoj zemlji.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Bogatstvo sliva 21

nom periodu lagan, ali sigurno narušavaju opću ekološku stabilnost. Između Mostara i Salakovca ponovo protiče, brza, plaha, plavo- zelena i moćna. Zajedno sa stijenama koje je SVE LJEPOTE okružuju čini pejsaž jedinstven i poseban. Zelenkasta, plava, plaha, čuva staništa mnogih vrsta insekata, štiti ih, hrani i brani od predatora. U području uzvodno od Čapljine lagano širi korito postaje moćna, malo uspo- rena, ali bogata vodom, uljepšana stablima POSTOJANJA vrbe, johe na obalama, mahovinama i alga- Do danas je u slivu Neretve registrovano 106 vrsta ma u sedimentu, račićima i ponekim pužem. Zadržava čistoću, brani se brzinom, plahovi- vodenih moljaca, 17 vrsta i podvrsta kamenjarki i 20 tošću i mudrošću. Na lokalitetu uzvodno od grada Mostara rijeka se ponovo vraća kanjo- vrsta vodenih cvjetova. Posebno je značajan veliki nu, smaragdna, brza i veoma hladna. U svom broj endemičnih vrsta dnu među stijenama krije mnoge vrste algi, čuva ih, štiti insekte nježne u kućicama, gole i Prof. dr. Sadbera Trožić-Borovac hrani ih. Idući nizvodno širi se, malo uspora- Pored bogatstva života ovaj dio va, ali sa po kojim brzakom upozorava. Bi- ijeka Neretva izvire na planini Lebrš- vodotoka čini stanište riječnog stra, te vidiš svaku ribu, puža, kućicu insekta, nik pod vrh om Grdelj na 1.227 m raka Austropotamobius palli- poneku pijavicu, mahovinu, algu, život buja. n.v., njena ukupna dužina iznosi 230 pes, karakterističan za ovaj sliv. Rijeka hladna, ponosna hrli dalje, dok je km.R Najveći dio površine sliva zahvata pro- okružuju stabla jablana, johe, poneke vrbe. Ugrožen, zaštićen Evropskim Protiče, priča neku svoju priču, na mjestima stor BiH (oko 90%). Prostor sliva teče kroz direktivama, osjetljiv i poseban kotlinu koja je sa sjevera okružena padina- se miješa, pa opet teče i dalje se širi i nestaje ma planine Bitovnja (1.700 m n.v.) i Vranica u ovom dijelu vodotoka postiže daleko. (2.112 m n.v.), južnu stranu okružuje plani- veliku brojnost pupulacije što na Prenj (2.103 m n.v.) i Čvrsnica (2.226 m ukazuje na opće dobro ekološ- Živi svijet nekih pritoka rijeke n.v.), a na zapadu planina Bjelašnica (2.062 ko stanje ovog hidroekositema. Neretve m n.v.). Gornji dio rijeke Neretve ide para- U svom toku ova rijeka se grana, pritokama lelno sa planinskim masivima, kao takav koje se spuštaju sa padina planina koje je predstavljen je kanjonima koji čine padine okružuju, tako od Stoca stiže Bregava, sa li- planina Čvrsnica i Prenja. Karakteristike jeve strane, koja u svom gornjem toku pred- planinske rijeke sa velikim padom i meha- stavlja posebnu prirodnu vrijednost. Okru- ničkom snagom zadržavaju se i u srednjem žena padinama sa bogatim šumskim toku koje zahvata prostor Mostarskog polja. sastojinama, čini dubok kanjon, brza, plavo- Neretva po hidromorfološkim karakteristi- zelena i hladna. kama područja kojim protiče, predstavlja Pored bogastva života ovaj dio vodotoka čini jedinstven sklop prirode na kopnu i u vodi. stanište riječnog raka Austropotamobius pallipes, karakterističan za ovaj sliv. Ugrožen, Živi svijet i kvalitet vode rijeke zaštićen Evropskim direktivama, osjetljiv i Neretve poseban u ovom dijelu vodotoka postiže veli- Rijeku Neretvu od njenog izvorišta do delte ku brojnost pupulacije što ukazuje na opće karakteriše osebujan akvatični svijet, a i ko- dobro ekološko stanje ovog hidroekosistema. pnena flora i fauna koja okružuje korito rije- Foto: S. Trožić-Borovac, Neretva na lokalitetu Rijeka Trebižat je ponornica čija je dužina 51 ke. Posebno bogatstvo biljaka i životinja su- Raštani km, a ima devet imena: Tihaljina, Mlava, Ču- sreće se u bentusu (dno) sliva rijeke Neretve. luša, Ričina, Brina, Suvaja, Matica, Vrljika, Do danas je u slivu Neretve registrovano 106 Trebižat. U mjestu Studenci gradi čudotvoran vrsta vodenih moljaca,17 vrsta i podvrsta ka- i jedinstven slap Kravice, a u gradu Čapljina menjarki, 20 vrsta vodenih cvjetova. Posebno sa desne strane uliva se u rijeku Neretvu. Na je značajan velik broj endemičnih vrsta. Ovi lokalitetu Struge čini sedrenu adu u sredini organizmi zajedno sa algama indiciraju kva- korita sa stablima johe, presvučena biljem, litet vode ovih akvatičnih ekosistema. Tako se ponekom zmijom uz samu obalu, račićima, na osnovu analize sastava ovih organizama mahovinama, nostocom itd. Ali ovdje otkri- već preko 50 godina vrši monitoring kvaliteta vamo i nešto novo riječnu kozicu Atyaephyra vode sliva rijeke Neretve. Uzimajući u obzir desmaresti (Millet, 1831.) koja je tuđa, stra- činjenicu sveopće degradacije životne sredina i invazivna. ne uopće, ovi vodeni ekosistemi se nalaze Foto: S. Trožić-Borovac, Bregava uzvodno od Stoca U samom gornjem toku visoko iznad Glavati- pod direktnim negativnim utjecajem. Prema čeva dolazi rijeka niotkuda, ljuta, jaka, lijepa, rezultatima dosadašnjih analiza ova moćna i Ljuta. Prozirna, hladna, kamenita i opet pito- nadasve neponovljiva rijeka se uspješno bori ma, okružena stablima šuma koje su gusto i po kvalitetu ostaje u rangu čistih voda. U razvijene na stijenama, žubori danju, noću i području iznad grada Konjica rijeka Neretva teče. Bogastvo bilja, vodenih insekata Plecop- završava svoj gornji tok, ali i u tom dijelu prije tera, Trichoptera, Ephemeroptera i Simulida, utoka otpadnih voda grada zadržava čistoću i poneke pastrmke i bez ljudi da je uznemira- osebujan biljni i životinjski svijet predstavljen vaju žubori i teče mirno, a ipak brzo. različitim vrstama senzitivnih insekata i Ovo je samo djelić, mali za rijeku kao što je hladnom, kiseonikom bogatom vodom. Idu- Neretva, za njen živi svijet treba mnogo više ći nizvodno ulazi u hidroakumulucije Jabla- teksta, ima mnogo više fotografija i opet sve nicu, Grabovicu, Salakovac, Mostar. Ovim ne bi moglo da se kaže, opiše. To treba vidjeti, akumulacijama izmijenjen je izgled rijeke, a to treba gledati, uživati biti sa njom i osjetiti njihovo neadekvatno upravljanje u poslijerat- Foto: S. Trožić-Borovac, Ljuta svu ljepotu postojanja i života.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 22 Razumijevanje interakcije SLIV NIJE SAMO BIOLOŠKI ENTITET U eri sve veće agresije na tlo, vodu šume i druge prirodne resurse, sliv smatramo veoma pogodnom prirodnom cjelinom za održivo upravljanje i upravljanje prirodnim resursima, kao i za proučavanje stanja i praćenje mikro i makro procesa koji se odvijaju u slivu

Prof. dr. Hamid Čustović, rast svjetskog stanovništva s jedne, te ogra- Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo Kao što se svijet ne može mehanički tretirati kao sistem ničenost i ugroženost prirodnih resursa s sastavljen od elementarnih druge strane, nametnuli su neophodnost ilozofija održivog razvoja je, unatoč blokova, nego kao mehanizam potrebe izučavanja različitih pristupa kako kontroverzama i konfliktima, postala bi se što efikasnije zaštitila životna sredina. svjetska paradigma i globalna ideo- ljudskog tijela u kojem svaki dio Jedan od sve prisutnijih pristupa je i razu- logija.F Problemi održivog upravljanja – tijela učestvuje u funkcionira- mijevanje funkcije sliva, te njegovo racio- održive poljoprivrede i održivog upravljanju organizma kao cjeline, tako nalno korištenje ne samo za organizaciju nja vodama, nalaze se na samom vrhu ni dijelove sliva ne možemo održivog gospodarenja nego i za proučava- pitanja budućeg razvoja i zaštite životne tretirati izolirano. nje stanja i promjena koje se tu dešavaju, sredine. Ekonomski i tehnološki razvoj, posebno onih koje se odnose na eroziju tla manifestiran u posljednjih 50 godina, pro- i zagađenje voda. vocirao je tako krupne promjene u poljo- potvrđeno 1987. izvještajem Bruntland- Sliv je pravi primjer filozofije da se nijedan privredi i okolišu kakve do sada historija ove Komisije za okoliš i razvoj, ali i u Rimu kritičan problem našeg vremena ne može nije zapamtila. Te promjene su, kroz četiri (FAO, 1989.). Alarm je uključen na Svjet- razumjeti ni riješiti u svojoj izolaciji, jer su poljoprivredne revolucije (genetička, agro- skoj Konferenciji Ujedinjenih Nacija za ra- brojni problemi međusobno povezani i hemijska, mašinska i biotehnološka), iza- zvoj i zaštitu okoliša, (United Nations međuzavisni. zvale izuzetan progres u poljoprivredi, ali Conference on Environment and Deve- Kao što se svijet ne može mehanički treti- su istodobno izazvale niz negativnih po- lopment – UNCED) u Rio de Janeiro-u rati kao sistem sastavljen od elementarnih sljedica u sferi tla, vode i općenito okoliša. (1992.) i u Parizu (1998.). Navedene Svjet- blokova, nego kao mehanizam ljudskog ti- To je uočeno još 1972. u Stockholmu na ske Konferencije i Agencije otvorile su jela u kojem svaki dio tijela učestvuje u Prvoj svjetskoj konferenciji o zaštiti ži- novu stranicu odnosa čovjeka prema pri- funkcioniranju organizma kao cjeline, votne sredine koju su organizovale Uje- rodnim resursima. Počela je nova era eko- tako ni dijelove sliva ne možemo tretirati dinjene Nacije, gdje je oštro kritikovana, nomskog rasta bazirana na politici održi- izolirano. osim prakse genocida, i praksa ekocida. a vog razvoja i zaštite okoliša. Eksplozivni Svaki komad zemlje u slivu ima neki utjecaj na nizvodne prostore, a istovremeno Foto: M. Mehmedić - Kanjon rijeke Bistrice može biti pod utjecajem događanja na uzvodnima dijelovima sliva, pa i onoga što se novo događa bilo gdje u slivu. Za razumijevanje te interakcije potrebno je razvi- jati “participativne procese” između “upland-upstream” i “downland-douwn- stream” korisnika u slivu. Sliv je dakle fun- damentalni teritorijalni entitet unutar kojeg treba organizirati racionalno korištenje, zaštitu vode i zemljišta te zaštitu od štet- nog djelovanja vode. Sliv nije samo hidro- loški entitet. To je također konceptualni okvir za razumijevanje ekoloških interakcija u slivu. Na planu Bosne i Hercegovine potreba ta- kvog razvoja je posebno izražena. Procesi erozije, poplava, kontaminacije, degradacije i destrukcije tla prisutni su gotovo na cijelom prostoru BiH. Dosadašnji nizak zemljišni standard po jednom stanovniku u BiH (0,59 ha poljoprivrednog a 0,36 ha obradivog tla) i dalje se smanjuje, jer se prema prof. H. Resulo- viću svake godine gubi oko 3.000 ha. Svo- jom geomorfološkom i reljefskom razvije-

FONDEKO SVIJET/32/2010. Razumijevanje interakcije 23

Dosadašnji nizak zemljišni (Mikulec et al., 1976.). Stanje se od tada do nih dominirale travne površine pregonskih standard po jednom stanovniku danas sigurno pogoršalo. pašnjaka i trajnih livada, 4) sprovoditi do- Zemlje Jadranskog, odnosno Mediteran- sljedno mjere konzervacije tla i vode i 5) u BiH (0,59 ha poljoprivrednog skog sliva također razmatraju zajedničke organizirati državnu službu konzervacije a 0,36 ha obradivog tla) i dalje pristupe rješavanju ovih pitanja. tla i vode, koja bi vršila kontrolu preorijen- se smanjuje, jer se prema prof. Suvremene tendencije održivog razvoja tacije poljoprivredne proizvodnje i farme- H. Resuloviću svake godine neće biti u BiH ostvarive ukoliko se u sferi rima pomagala savjetima i projektima u gubi oko 3.000 ha. Svojom korištenja prirodnih resursa, posebno realizaciji mjera konzervacije i preorijenta- geomorfološkom i reljefskom vode i tla ne napravi zaokret. U skladu sa cije proizvodnje. razvijenošću, režimom oborina, zahtjevima Helsinške Konvencije i trendu Obzirom da je voda najmoćniji kohezioni načinom neracionalnog korište- filozofije održivog razvoja u svijetu, treba faktor objedinjavanja teritorija ne samo u nja tla i vode, BiH je predisponi- težiti praksi kojom će se prekogranična hidrološkom nego i u socio-ekonomskom onečišćenja smanjivati, a zemlje sudionice pogledu potrebno je stvarati koherentne rana za degradacijske procese. svoju legislativu usklađivati sa zahtjevima lokalne zajednice u okvirima malih slivova Ratna razaranja i nekontrolira- Europske Unije. i naselja. Edukacijom stvarati «image» o na sječa šuma u poratnom U tom pogledu, trebalo bi, prihvatajući potrebi angažmana lokalnih zajednica na periodu intenzivirale su ove slivno-orijentiran pristup, djelovati na dva suvremenom i održivom upravljanju vod- negativne procese. kolosjeka: 1) uređenje i održivo upravlja- nim i zemljišnim resursima. Članovi takve nje u slivu i 2) stacionarna istraživanja i zajednice su po horizontali korisnici i vla- monitoring u slivu. snici zemljišta u mikroslivu, a po vertikali Sa gledišta uređenja i održivog upravljanja takva zajednica treba da bude medijator ili nošću, režimom oborina, načinom zemljištem u slivu trebalo bi: 1) zabraniti posrednik lokalnih interesa kod admini- neracionalnog korištenja tla i vode, BiH je nekontroliranu sječu šume, 2) zabraniti strativnih struktura i javnih vodoprivred- predisponirana za degradacijske procese. oranje na nagibima terena iznad 20%, 3) nih preduzeća. Ratna razaranja i nekontrolirana sječa izvršiti preorijentaciju poljoprivredne pro- Stacionarna istraživanja i monitoring u sli- šuma u poratnom periodu intenzivirale su izvodnje na nagibima sa ratarske na sto- vu trebala bi biti prethodnica mjerama ove negativne procese. čarsku proizvodnju gdje bi umjesto oranič- uređenja i održivog upravljanja u slivu, jer U eri sve veće agresije na tlo, vodu, šume i će izbor ključnih parametara uređenja sli- druge prirodne resurse, sliv smatramo ve- Suvremene tendencije održivog va zavisiti od rezultata stacionarnih istraži- oma pogodnom prirodnom cjelinom za razvoja neće biti u BiH ostvarive vanja. Zato bi kao prioritetni zadatak tre- održivo upravljanje i upravljanje prirod- ukoliko se u sferi korištenja balo napraviti dugoročni program nim resursima, kao i za proučavanje stanja prirodnih resursa, posebno zasnivanja mreže reprezentativnih i ekspe- i praćenje mikro i makro procesa koji se u rimentalnih slivova za cijeli prostor BiH, slivu odvijaju. Sliv je sličan prirodnom li- vode i tla ne napravi zaokret. U gdje bi se preciznije definirao: 1) zadatak, jevku u kojem se kao u megalizimetru skladu sa zahtjevima Helsinške cilj i sadržaj istraživanja; 2) analiza posto- može kontrolirati ulaz, izlaz i stanje svih Konvencije i trendu filozofije jećeg stanja po slivovima i dosadašnji ste- komponenti relevantnih za održivi razvoj. održivog razvoja u svijetu, treba pen istraženosti; 3) izbor prioritetnih pro- Zato je slivno orijentiran pristup pogodan težiti praksi kojom će se stora za istraživanje i raspored predviđene za poljoprivredna, šumarska i vodopri- prekogranična onečišćenja mreže reprezentativnih i eksperimentalnih vredna planiranja i istraživanja. Takav pri- smanjivati, a zemlje sudionice slivova; 4) ocjena potrebnih profesionalnih stup nadilazi važnost lokalnih administra- svoju legislativu usklađivati sa kadrova i trening; 5) ocjena potrebne opre- tivnih granica, jer se prioritet u planiranju me, troškova zasnivanja i održavanja; 6) i upravljanju prostorom mora dati slivnim zahtjevima Europske Unije. metod rada; 7) financijski izvori. granicama. Bosna i Hercegovina je ustvari mozaik malih i velikih slivova, od kojih veći dio pripada Dunavskom riječnom bazenu (Crno- morski sliv), a manji Jadranskom. Podunavske zemlje su već pokrenule akciju zajedničkog pristupa (Zagreb, 1996., Osi- jek, 1997.) definiranju „Code of good agricultural practice in land and water management“. Projekt treba da definira smjernice održivog gospodarenja vodom i tlom, sa naglaskom na rizik od erozije i primjene agrohemikalija. U Podunavskom slivu su oštećenja i onečišćenja tla i vode postala kritična. Tako na primjer u BiH su rijeke Bosna, Vrbas, Spreča i Jala na nekim dijelovima svog toka pretvorene u kanale otpadnih voda. Još 1976., na Prvom Kolo- kviju o prirodnim resursima u SRBiH, što ga je organizirala ANUBiH istaknuto je, da je sliv rijeke Bosne, zbog velike koncentracije naselja i industrije, jedan od najizrazi- tijih primjera područja sa narušenom rav- notežom između prirodnih rezervi kvalitetne vode i potreba potrošača u slivu

FONDEKO SVIJET/32/2010. 24 Zagađenje površinskih tekućica MUTNA SLIKA NA OGLEDALU INDUSTRIJE Zagađenje površinskih voda je proces promjena fizičkih, hemijskih i bioloških osobina vodenih ekosistema, koji utiče na zdravlje ljudi, preživljavanje ili aktivnost živih bića

Azra Bašić, dipl. ing. hem., Rijeka Miljacka spada u bujične vodotoke dine Austrougarske vlasti su bile prisilje- Federalno ministarstvo okoliša i turizma sa srednjim godišnjim proticajem u Sara- ne da ovaj problem trajno riješe. mr. Dragana Selmanagić, dipl. ing. građ., jevu od 5,7 m3/s. Relativno niska specifič- Rijeka Miljacka je regulirana na velike Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu na oticanja minimalnih voda u slivu rije- vode povratnog perioda 1/100 godina na ke Miljacke, posljedica su geološke građe i dijelu toka od Bentbaše (brana) do ispod stočno od glavnog grada ponosne Bo- klimatskih karakteristika, odnosno speci- lokacije zgrade Televizije BiH, na ukupnoj sne, od šeher Sarajeva, nalazi se izvor fičnog režima padavina. Njeni minimalni dužini od 7.347 m, te na dijelu toka od na- rijeke Miljacke. Rijeka Miljacka je de- proticaji su uvećani neprečišćenim otpad- selja Halilovići do 200 m uzvodno od Že- snaI pritoka rijeke Bosne, ima ukupnu du- nim vodama, koje se direktno ispuštaju u ljezničkog mosta na području Stupa. U žinu toka oko 38 km i najvećim dijelom vodotok uzvodno na Palama i sukcesivno toku izgradnje gradskog postrojenja za protiče kroz Kanton Sarajevo. Izvire ispod kroz mnogobrojne ispuste u Sarajevu, što prečišćavanje otpadnih voda izvršeni su obronaka planine Romanije, a nastaje od je neminovno uzrokovalo značajnu de- regulacioni radovi korita rijeke Miljacke dvije rijeke i to: od Paoštice ili Paljanske gradaciju kvaliteta vode. od ušća pa uzvodno u dužini od cca 1.700 Miljacke, nazvane po mjestu Pale i Mo- Imajući u vidu značaj rijeke Miljacke, koja m. Na najnizvodnijem dijelu vodotoka ve- krančice ili Mokranjske Miljacke, nazva- Sarajevo dijeli na dva dijela, i koja se u oma često dolazi do plavljenja velikih pone po mjestu Mokro. Paljanska Miljacka stara vremena na stotine puta znala izliti vršina zbog uspora koji se javlja pri viso- ukupne dužine toka 12,9 km izvire na Pa- iz korita i poplaviti velike dijelove grada, kim vodostajima rijeke Bosne, ali i zbog lama u selu Begovina na nadmorskoj visi- poduzimale su se mjere na zaštiti od veli- izdignute nivelete dna korita, prouzroko- ni 1.010 m. Mokranjska Miljacka ukupne kih voda. Nakon velike poplave 1881.go- vane velikom količinom nanosa. dužine toka 20,5 km izvire iznad naselja Foto: E. Joldaš - Miljacka Mokro na nadmorskoj visini 1.100 m. Obje ove rijeke izviru u pojasu četinarskih šuma. Rijeka Miljacka nastaje spajanjem Paljanske i Mokranjske Miljacke u selu Dovlići, ispod ruševina Hodidjeda. Izlazeći iz paljansko-mokranjske visorav- ni obje Miljacke naglo padaju prema sara- jevskoj kotlini, usijecajući duboke i strme kanjone koji se pružaju do ulaska u grad Sarajevo. Grad Sarajevo nalazi se u dolini rijeke Miljacke, smješten na nadmorskoj visini od 510 m, koji prema procjenama ima oko 400.000 stanovnika, a sa gusto- ćom od 2.831 stanovnik/km2 je najgušće naseljeno područje Bosne i Hercegovine. Osnovnu stjensku masu gornjeg i srednjeg toka (Kozija ćuprija - Alipašin most) čine krečnjaci gornjeg i srednjeg trijasa. U Sarajevskom polju Miljacka presijeca slojeve gornjeg oligocena praveći također široku aluvijalnu ravan kroz koju danas teče sve do mjesta Reljevo-Butile gdje se ulijeva u rijeku Bosnu, na nadmorskoj visini od 495m. Regulacija vodotoka Kanjonski tok rijeke Miljacke (uzvodno od Kozje Ćuprije) kao i njenih dijelova Paljanske i Mokranjske Miljacke po svojim geomorfološkim, hidrološkim, vegetacijskim, te biogeografskim karakteristi- kama predstavlja izvanredno vrijednu prirodnu cjelinu.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Zagađenje površinskih tekućica 25

Glavni izvori zagađenja povr- Najveće zagađenje rijeka Miljacka prima iz gornjeg toka rijeke Bosne, započeli su šinskih voda su otpadne vode od grada Sarajeva. Iako je izgrađen glavni inicijalne aktivnosti na integralnom rje- stanovništva i industrije, ali je kolektor fekalne kanalizacije 80-tih godi- šavanju gorućih problema zagađivanja također evidentan i doprinos na u okviru projekta „Zaštita čovjekove vodotoka putem Sarajevske regionalne okoline“, procjenjuje se da se tim kolekto- agencije (SERDA), kroz projekat „Čista zagađenja od površinskih rom prikuplja 70% gradskih fekalnih rijeka Miljacka“. Strateški cilj projekta je doticanja, posebno sa područja voda, a da 30% fekalnih voda dospijeva poboljšanje i očuvanje kvaliteta vode u gradova i drugih naselja, te sa direktno u rijeku Miljacku. Pojedina vodotocima na nivo I klase kvaliteta, te industrijskih, poljoprivrednih i gradska naselja su djelomično ili nikako zaštita resursa i ekosistema slivnih pod- šumskih površina. spojena na glavnu kanalizacionu mrežu ručja rijeka: Miljacke, Željeznice, Zujevi- (glavni kolektor otpadnih voda), a pone, Dobrinje i neposrednog sliva rijeke sredstvom gradskih potoka (Mošćanica, Bosne do Vodne stanice Reljevo. Bistrički, Koševski, Sušica, Ramića, Buća Prva faza u realizaciji projekta je izrada Kvalitet vode i izvori potok) otpadne vode se direktno upuštaju Studije kojom bi se za svaki vodotok po- zagađivanja u rijeku Miljacku. sebno dobilo „nulto stanje“ po razmatra- Glavni izvori zagađenja površinskih voda su U sušnim periodima godine količina ot- nim specifičnim oblastima, zatim defini- otpadne vode stanovništva i industrije, ali je padnih voda koja se ulijeva u rijeku Mi- rale konkretne mjere i aktivnosti kroz također evidentan i doprinos zagađenja od ljacku je veća od proticaja same rijeke. pojedinačne prijedloge projekata, za ispu- površinskih doticanja, posebno sa područja Svemu ovome doprinose i otpadne vode njenje postavljenih ciljeva. gradova i drugih naselja, te sa industrijskih, industrije koje se uglavnom bez prečišća- Na osnovu, u Studiji, razrađenih progra- poljoprivrednih i šumskih površina. vanja ispuštaju u Miljacku. ma radova i istraživanja za svaki od poje- Rijeka Miljacka u gornjem toku kao Pa- Premda grad Sarajevo prikuplja otpadne dinačno predloženih projekata, neophod- ljanska Miljacka prihvata zagađenje ot- vode kanalizacionim sistemom one se di- no je procijeniti potrebna finansijska padnih voda naselja Pale i zagađenje ot- rektno ispuštaju ili ulijevaju u rijeku Mi- sredstva, kao i dinamiku realizacije. Stu- padnih voda industrije locirane na tom ljacku, jer postrojenje za tretman otpad- dija treba definirati konkretne mjere i ak- području, a kao Mokranjska Miljacka pri- nih voda grada Sarajeva u Butilama još tivnosti, sa prijedlozima rješenja kroz hvata zagađenje otpadnih voda naselja uvijek nije u funkciji, tako da su rijeke pojedinačne prijedloge projekata, na Mokro i zagađenje otpadnih voda indu- Miljacka i u konačnici Bosna direktno re- smanjenju i eliminaciji zagađenja voda i strije locirane na tom području. Ni na cipijenti svih otpadnih voda grada. poboljšanju kvaliteta voda rijeke Miljacke jednom području nema postrojenje za U skladu sa Uredbom o kategorizaciji vodo- prioritetno, te ostalih vodotoka do traže- prečišćavanje otpadnih voda naselja niti toka („Sl. novine FBiH“, broj: 18/98) rijeka nog nivoa. Projektne aktivnosti se plani- industrije, a što u konačnici ima za poslje- Miljacka svrstana je u II kategoriju na pote- raju realizirati u periodu od aprila 2010. dicu direktno upuštanje otpadnih voda u zu od „sastavaka do novog kolektora sara- do februara 2011. godine. Paljansku i Mokranjsku Miljacku. jevske kanalizacije, a u III kategoriju na po- Samo neke od mjera zaštite voda, a koje tezu od „novog kolektora do ušća u rijeku će zasigurno naći svoje mjesto u prethod- Bosnu“. Prema procjeni Federalnog meteo- no navedenoj Studiji, daju se u nastavku rološkog zavoda, u 1990. godini rijeka Mi- teksta. ljacka je na ušću u rijeku Bosnu, prema fi- Saniranje i ponovno stavljanje u pogon zičko-hemijskoj, saprobiološkoj i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda bakteriološkoj analizi svrstana u IV-IV kla- grada Sarajeva ima veliki značaj. Uređaj je su kvaliteta tj. pripadala je jako zagađenim dimenzionisan za biološko opterećenje od vodotocima. Prema nekim istraživanjima 600.000 ES (ekvivalentnih stanovnika), od kvaliteta vode ušća Miljacke od 1997., pa do čega 30% se odnosi na industrijske otpad- danas, ova rijeka ocjenjena je kao jako zaga- đena. Naime na osnovu nekih hemijskih parametara: niske vrijednosti koncentracije Najveće zagađenje rijeka kisika i zasićenosti kisikom, visoke vrijed- Miljacka prima od grada Saraje- nosti BPK 5, visoke vrijednosti fosfata i bio- va. Iako je izgrađen glavni loških parametara: vrijednosti Shannon– kolektor fekalne kanalizacije Weaverovog indeksa diverziteta (H je 0-0,98) i sastava zajednice makroinverte- 80-tih godina u okviru projekta brata (dominiraju Tubificidae) ispostavilo „Zaštita čovjekove okoline“, se da se taj predratni kvalitet nije bitnije procjenjuje se da se tim kolek- promjenio. torom prikuplja 70% gradskih fekalnih voda a da 30% fekalnih Aktivnosti i mjere voda dospijeva direktno u rijeku na zaštiti voda Miljacku. Pojedina gradska Slivno područje rijeke Miljacke može se naselja su djelomično ili nikako identificirati kao prostor koji je pod naji- spojena na glavnu kanalizacio- zraženijim stepenom antropogenih pritisaka, a što je rezultiralo i najvećim stepe- nu mrežu (glavni kolektor nom svih oblika onečišćenja vodotoka u otpadnih voda), a posredstvom tom slivu. gradskih potoka (Mošćanica, Zbog naraslih okolišnih i drugih problema, Bistrički, Koševski, Sušica, javila se potreba za integralnim pristupom Ramića, Buća potok) otpadne u rješavanju istih, kao jedinom mogućem vode se direktno upuštaju u održivom funkcionalnom rješenju. rijeku Miljacku. Općine čijim područjem protiču vodotoci

FONDEKO SVIJET/32/2010. 26 Zagađenje površinskih tekućica

Mjere koje se mogu predložiti, a njihovim slivovima, te da se prikupljene Također, rješenje je u ugradnji sistema za koje će doprinijeti smanjenju vode u konačnici tretiraju, nakon čega bi prečišćavanje otpadnih voda u svim indu- se upuštale u određeni vodoprijemnik, strijskim postrojenjima (što je obaveza pre- produkcije nutrijenata u slivu odnosno potok. ma okolišnom zakonodavstvu), kao što je: rijeke Miljacke, tj. u rurarlnim Za naselja koja se nalaze na velikoj udalje- tekstilna industrija Sateks, Sarajevska pivara, dijelovima sliva, su unaprijeđe- nosti od kanalizacionih sistema, trebalo bi tvornica sapuna Astro, grdsko saobraćajno nja u poljoprivredi, korištenjem razmotriti izgradnju malih „paketnih“ po- preduzeće Gras, tvornica Klas, Bitumenka, najboljih poljoprivrednih praksi, strojenja za prečišćavanje, čime bi se riješio Brojler Zlatno pile, Milkos), itd., tj. one koje promjenom načina oranja, tretman otpadnih voda ovih naselja. nisu obuhvaćene gradskim uređajem Butile. korištenje organskih đubriva, Mjere koje se mogu predložiti, a koje će Analiza zatečenog stanja i primjena mjera gdje najveća godišnja doza doprinijeti smanjenju produkcije nutrije- održive zaštite trebaju rezultirati određe- nata u slivu rijeke Miljacke, tj. u rurarlnim efektima poboljšanja. Kako bi se mo- upotrebe životinjskih đubriva nim dijelovima sliva, su unaprijeđenja u glo pratiti stanje kvaliteta vode u slivu (stajnjaka) ne smije preći grani- poljoprivredi, korištenjem najboljih po- Miljacke, kao i ostvareni efekti predlože- cu od 170 kg/ha, što je ekviva- ljoprivrednih praksi, promjenom načina nih, neophodno je provođenje kontinui- lent 2,5 uslovnih grla stoke, oranja, korištenje organskih đubriva, gdje ranog monitoringa u slivu. U tom smislu odnosno 2 uslovna grla svinja ili najveća godišnja doza upotrebe životinj- potrebno je razmotriti i odrediti dionice, peradi po hektaru poljoprivred- skih đubriva (stajnjaka) ne smije preći odnosno mjerne profile koji mogu biti re- nog zemljišta. granicu od 170 kg/ha, što je ekvivalent 2,5 prezent stanja i promjena na slivu. Konti- uslovnih grla stoke, odnosno 2 uslovna nuirani monitoring je neophodan kako u grla svinja ili peradi po hektaru poljopri- kvantitativnom, tako i kvalitativnom po- vrednog zemljišta. gledu. Pored jedne već postojeće, potrebne vode. Pored smanjenja ili čak i potpuno je uspostaviti još automatskih stanica nog eliminisanja ispuštanja nečistoća u re- za kontrolu nekoliko kvalitativnih para- cipijent, značajno bi se smanjili i negativni Potrebno je podizati javnu metara i osmatranja nivoa, a tokom godi- uticaji na stanje okoliša, kako grada Saraje- svijest stanovništva o važnosti ne obavezno u 4 karakteristične situacije va, tako i gradova i država nizvodno. i neophodnosti racionalne izvršiti fizikalno-kemijska i hidrobiološka Prioritetna mjera za smanjenje zagađenja potrošnje vode za higijenske i ispitivanja, te mjerenja proticaja. iz potoka, čije se vode ulijevaju u rijeku sanitarne potrebe, i spriječava- Potrebno je podizati javnu svijest stanov- Miljacku, je izgradnja kanalizacionog si- nju nastajanja divljih odlagali- ništva o važnosti i neophodnosti racional- stema, zajedno sa uređajima za prečišća- šta uz korita rijeke kao poslije- ne potrošnje vode za higijenske i sanitarne vanje, na području slivova tih potoka. dica nekontrolisanog bacanja potrebe, i sprječavanju nastajanja divljih Kanalizacioni sistem bi trebao da prikupi otpada. odlagališta uz korita rijeke kao poslijedica otpadne vode stanovništva i industrije u nekontrolisanog bacanja otpada.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Odsjaj zemlje u poeziji 27 VODA JE MOJA MATI Voda u stihovima Enesa Kiševića uvijek biva glavni prenosilac beskrajnog bogatstva, a čovjek je onaj koji spoznaje njenu moć i sve to zrcali u posljednjem sonetu kakav još niko nije ispjevao

Vojislav Vujanović ri stječu dostojanstvo onoga za koga se Kroz četrnaest soneta varira pjesnik be- vežu. A kada ih pjesnik poveže za svoje us- skrajni kozmos odnosa između čovjeka i nes Kišević spliće svoju pjesmu od pomene na majku, nastane pjesma moć- vode. Voda uvijek biva glavni pronosilac tananih niti pročišćenih emocija i nog emotivnog naboja: toga beskrajnog bogatstva, a čovjek je onaj pjeva o svemu što ga dotiče, pjeva koji spoznaje njenu moć. Sve se to zrcali u oE ljubavi, o onome što ga uzdiže i što ga LAMPA U PROZORU posljednjem sonetu, u čijem se akrostihu, ranjava, pjeva o vezanosti za roditeljski Čim nevrijeme udari neko, još jednom, ponavlja naziv sonetnog vijen- dom. On sanja i sam sebi biva san. On je Oluje, kiše, ili snijezi zaspu, ca i naslova zbirke “Voda je moja mati”: pjesnik i glumac: ispisuje pjesmu o svo- Moja majka posklanja cvijeće sa prozora, me unutarnjem stanju, prevodi u riječ Pa u okvir okna okači lampu. Voda – kažem – i žeđ bivam i žega. svoje misli i emocije, a, potom, riječ Ova voda bistra oku tako godi. transponuje u glas, u orfejevski zanos, - Kome to svijetliš? – bunovan pitam. Dovoljna je voda, pa da imaš svega. vraća pjesmu u njen iskon, samo sebi A majčin glas obavi šum drveća: A što god se rađa, s vodom se i rodi. svojstveno čudo. Pjesnik i glumac su dva - Po ovom mraku beskućnik, sine, stuba, povezana arhitravom unutarnje Bolje vidi lampu od cvijeća. Je li voda stvarna? I tu je – i nije? dobrote koju je na svijet donio svojim Evo , među prste uhvatit se ne da. rođenjem. Ta tri elementa tvore portal Brojne su teme o kojima je govorio ovaj Mira ona nema ni kad se popije. kroz koji se ulazi u zamak njegova tvor- pjesnik, pisao je i za djecu stihove pune le- O, uz vodu ovu, zar postoji bijeda? stva, promećući se iz pjesnika u glumca pršavosti, koji se lako pamte, ali je pjevao i i iz glumca u pjesnika. A kada se utope o strahotama preživljenog rata. Napisao je Ja sam čovjek jedan i sav od kišnih niti. jedan u drugom, onda se iz njihovog o tome jedan ciklus nazvan “Sijeda djeca”, Al ipak bih rado oblak htio biti, amalgama oslobađa čovjek koji se čuva koji započinje sentencom: Malo iznad nogu, krila ili peraja – “da ni mrava ne zgazi”. I onda izriče za- kletvu – pjesmu “samome sebi”: Kada bi čovjek A dolje se na dnu Sane zrcaliti. Mogao staviti točku Tako bih lebdio i bdio u biti. Ne govori nikad o onom Iza onog što bit će, I gledao bih vodu – sve dok ima sjaja. Što oči tvoje ne vide. I iza onog što je bilo, Nemoj da tvoje se oči Tek tada bi uvidio Enes Kišević je ispoštovao sve zakonitosti Rođenih usta stide. Da je u historiji najvrednije ono sonetnog vijenca: završnim stihom pret- Što se nije dogodilo hodnog soneta započinjao je novi sonet i U svojoj pjesmi on nikada ne napušta ra- od tih stihova je spleten magistrale gdje je van iskustvenog, kao da kaže: pjesma je tu, Na naslovnici knjige znakovitoga naziva proveden isti rimarij kao i u ostalim sone- kamo se god pomakneš, kamo god kreneš, “Voda je moja mati” nalazi se slika sa dla- tima. Moglo se to postići samo onda kada što vidiš i što preobličiš u iskustvo – u svi- novima u kojima se ljeska voda zagrablje- pjesnik ima u svojoj svijesti sav sadržaj po- jest. A pjesma je istina. A to znači: Mi plo- na iz riječnog vodotoka. Pri kraju knjige eme i odnose između stihova – dakle jednu vimo u moru ljudskih istīna, a sámi smo stoji pjesma sa naslovom “Razgrađujući moćnu inspiraciju koja nije ni u jednom otok, njihov zbir i njihovo očitovanje. Pri- riječi u vodi”. Pjesma je razvedena u malu segmentu izgubila svoju moć. Iz te moći sojna i osojna njena strana, zavisno na poemu i u njoj čitamo stihove: nastao je sonetni vijenac Enesa Kiševića o koju stranu ustremiš svoju misao. vodi, kakav još niko nije ispjevao i čiji je ... onako još teturav od sna, smisao spregnut u proširenoj sintagmi: Pogledam u nebo – prvo potrčim poljubiti vodu, Voda je moja mati. Moja glava sanja a onda trčim Majci u zagrljaj. Voda nosi tajnu postojanja Pogledam u zemlju – I voda i Majka uzvraćaju mi poljupce A glava lobanja. Ljubeći me u oči.

Pjesma mu se, u velikoj mjeri, oblikuje u U ovoj knjizi nailazimo na istinski pjesnič- vidu sentenci. Kao kad su naši preci svo- ki podvig: sonetni vijenac koji nosi isti na- je iskustvo sricali u gnomski rečitativ. I ziv kao i knjiga: “Voda je moja mati”. Čo- često svoju pjesmu ostavi u tome sen- vjek i voda se tu prepliću u svome tencioznom stanju, svedenu samo u ne- međuodnosu i oblikuju čitav kozmos ovih koliko stihova, bez traganja za metafo- odnosa, koji već sa rođenjem započinju. ričnim pomijeranjem jezičkih značenja. Voda je fenomen koji u sebi pronosi “tajnu Ali, kada se oslobodi težnje da svoja postanja”, ona spaja vidljivo sa nevidljivim, iskustva prevodi u pjesmu, kada dozvoli ona asocira na sve i donosi čovjeku mirise da se metaforika ugradi u njeno tkivo, rodnog prostora: onda se pjesma razbokori i prometne u širi govor. Male se stvari pretaču u riječi, O, koliko neba u mirisu nosi riječi se uglazbljuju u pjesmu, male stva- Ta obična kiša iz mog ključkog kraja!

FONDEKO SVIJET/32/2010. 28 Simboli i poruke

osobina je značajna u prirodi jer se morska voda zimi najprije hladi do 4 °C i ta hladna voda zbog svoje veće težine tone, a lakša, toplija voda dolazi na površinu. Kada se ohladi ispod 4 °C, hladna voda ostaje na površini i prelazi u led, koji je lakši i ostaje na površini. Zbog toga hlad- noća veoma polahko prodire u veće dubine, što je od važnosti za žive organizme u vodi. Od prirodnih voda najveću čistoću ima kišnica. Izvorska voda i riječne vode sadr- že 0,01 - 0,2% čvrstih supstanci, a to su uglavnom spojevi kalcijuma i magneziju- ma i pod njima se podrazumijeva tvrdoća vode. Morska voda sadrži oko 3% natri- jum hlorida i oko 3,3% soli uopšte. Kao pitka voda najprikladnija je izvorska voda. U nedostatku izvorske vode koristi se podzemna ili riječna voda i u tom slu- čaju je potrebno prečišćavanje.

EVROPSKA POVELJA O VODI 1. Bez vode nema života. Ona je dra- gocjeno dobro, prijeko potrebno u svakoj ljudskoj djelatnosti. 2. Slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni. 3. Mijenjati kvalitet vode znači ugro- žavati život čovjeka i ostalih živih bića koja od vode zavise. 4. Kvalitet vode mora se čuvati do nivoa prilagođenog njenom korište- nju, a predviđa i zadovoljava poseb- ne zahtjeve zdravlja stanovništva. 5. Ako se voda poslije upotrebe vraća u prirodnu sredinu, to ne smije biti na štetu drugih korisnika, javnih ili individualnih. 6. Održavanje odgovarajućeg biljnog pokrivača, prvenstveno šumskog, Foto: T. Mitaševski - Drina od velike je važnosti za očuvanje vodenih resursa. 7. Vodeni resursi se moraju stalno in- ventarisati. 8. Dobro upravljanje vodama mora se planirati i registrirati zakonom preko nadležnih institucija. ŠTA JE H2O? 9. Zaštita voda traži značajan napor u znanstvenom istraživanju i u stva- Pripremila: Anida Džanko obliku pare, koja se pri promjeni pritiska i ranju specijalista za javno informi- temperature vraća u tečnom obliku (kiša) ranje oda je hemijski spoj dva atoma vo- ili čvrstom obliku (snijeg, grad). Mnogi 10. Voda je zajedničko nasljedstvo i dika i jednog atoma kisika. Hemij- minerali sadrže hemijski vezanu vodu, njenu vrijednost moraju svi pozna-

ska formula vode je H2O. Čista koja se naziva kristalna voda. vati. Zadatak je svakoga da vodom Vvoda pri običnoj temperaturi je tečnost Pri prelasku iz tečnog u čvrsto agregatno ekonomiše i da je racionalno kori- bez mirisa i okusa. Ima talište na 0 °C stanje voda se širi, za razliku od većine sti. (273K) i vrelište na 100 °C (373K). Voda ostalih tečnosti. Ova osobina je od naroči- 11. Upravljanje vodenim resursima pokriva tri četvrtine Zemljine površine u tog geološkog značaja, jer zimi voda koja mora se prije svega vršiti u sklopu obliku okeana. Također je prisutna u obli- je prodrla u pukotine ruši stijene prilikom sliva, a ne unutar upravnih i poli- ku vodenih tokova (rijeke, jezera, itd.) i širenja i omogućava stvaranje tla za vege- tičkih granica. podzemnih voda. Učestvuje u izgradnji taciju. Porastom temperature specifična 12. Voda ne zna granice. To je jedan, biljnog i životinjskog svijeta. Ljudsko tije- težina vode se najprije povećava (opet za zajednički izvor, koji traži među- lo se sastoji 60 - 70% od vode. Zemljina razliku od gotovo svih drugih tečnosti) do narodnu saradnju. atmosfera može sadržavati do 4% vode u 4 °C, pa tek onda počinje opadati. I ova

FONDEKO SVIJET/32/2010. Narav klimatskih promjena 29 ČAS SUŠA, ČAS POPLAVA Očekuje se da će se trajanje suhih perioda, učestalost poplava od bujica i intenzitet erozije tla povećati tokom slijedećeg vijeka. Povećanja se očekuju i u pojavi grada, oluja, munja i maksimalne brzine vjetra

Željko Majstorović U središnjem planinskom pojasu prisutan poplava od bujica i intenzitet erozije tla, uša i požari u Rusiji, poplave u Paki- je trend povećanja količina kišnih padavi- povećati tokom sljedećeg vijeka. Pored stanu, Kini, na sjeveru Evrope i dru- na, dok je u jugozapadnom i sjevernom i toga, povećanje se očekuje u pojavi grada, gim dijelovima svijeta – vremenske sjeveroistočnom dijelu zemlje prisutan oluja, munja i maksimalne brzine vjetra, varijacijeS ovog ljeta širom svijeta kao da trend smanjenja, ali postoji različit trend koji mogu predstavljati prijetnje svim ob- nastoje da i posljednjeg “nevjernog Tomu” po sezonama. Najveći dio BiH pokazuje licima ljudske aktivnosti (IPCC 4AR). ubijede u realno postojanje klimatskih negativan trend tokom proljeća i ljeta, Ovi uslovi su u vezi sa bilansom vlage u promjena i potrebu zajedničke akcije čo- dok je zabilježen porast kišnih padavina tlu i općim bilansom vode, kao i intenziv- vječanstva na ublažavanju efekata klimat- tokom zimske polovine godine. Poseban nijim količinama kišnih padavina na po- skih promjena (prije svega smanjenju emi- problem u vezi sa ovim trendom pred- vršini (naročito u brdsko-planinskim sije štetnih plinova u atmosferu) i stavlja trend opadanja snježnog pokrivača oblastima), dok duže suše povećavaju isu- adaptaciju globalnog društva na već pri- u zimskom periodu, što smanjuje akumu- šivanje tla. S druge strane, povećani in- sutne posljedice klimatskih promjena. Ko- laciju vode u planinskom dijelu. Sve to tenziteti padavina povećavaju rizik od liko god to bio skup proces, stručnjaci upo- ukazuje na ozbiljan deficit vode u proljet- poplava. – završen citat. zoravaju da će posljedice eventualnog noj i ljetnoj sezoni, koji se već sada osjeća. Sigurno je da BiH nema obaveze koje izostanka takve akcije biti mnogo skuplje. Uočena je sve veća promjenljivost vreme- imaju zemlje veliki zagađivači sa razvije- U to uvjeravaju i ljudski gubici i materijalna u svim sezonama i ona uključuje brze nim ekonomijama, ali praktični problemi ne štete ovoga ljeta, koji su toliki da ozbilj- izmjene kraćih perioda (pet do deset koji proističu iz gore navedenog, prije no utiču na tokove u svjetskoj ekonomiji. dana) ekstremno hladnih i toplih vre- svega ukazuju na potrebu boljeg gospoda- Bosna i Hercegovina se nalazi na takvom menskih uslova, tzv. toplih i hladnih valo- renja vodnim resursima i regulaciju vodo- geografskom položaju da su svi ti efekti pri- va, i perioda sa ekstremno velikim kišnim toka, a s druge strane obaveze koje proi- sutni u mnogo manjoj mjeri, ali se itekako padavinama, kao i sušama. stiču iz Konvencije UN o Klimatskim osjećaju. Ovog ljeta, za razliku od prethod- Te izmjene su često praćene i jakim vje- promjenama i Kjoto protokola, zahtijeva- nih godina, nije bilo rekorda u ekstremnim trovima, premda se mora napomenuti da ju aktivnije praćenje problematike i uče- temperaturama, ali su vremenske varijacije su vrijednosti brzina vjetra još uvijek ma- šće u aktivnostima na globalnom nivou, bile izuzetno prisutne. Tok vremena u sva nje nego u drugim dijelovima svijeta, kao te njihovu primjenu na domaćem planu. tri ljetna mjeseca bio je gotovo identičan: i štete koje izazivaju. Ovako povećane os- U BiH je vrlo mali broj ljudi i kadrova dugi topli i sušni periodi sredinom mjeseca, cilacije temperature i kišne padavine do- koji poznaju ovu problematiku, a također a početkom i krajem mjeseca hladniji perio- vode do povećanja intenziteta i učestalo- ni svi segmenti društva nisu kadrovski di praćeni velikim padom temperature (10 sti vremenskih nepogoda praćenih osposobljeni za ovako nešto. To pokazuje do 15 pa i više stepeni temperaturne razlike pljuskom kiše, nerijetko i gradom. Uoče- i to da je ovim povodom malo urađeno za 24 časa – zavisno od kraja u BiH), velikim na je izuzetna promjenljivost vremena u od potpisivanja Kjoto protokola (pet go- intenzitetima padavina, što je u nekim po- kratkim vremenskim intervalima i na dina). Jačanje kadrovske osnove u svim dručjima dovelo i do poplava, doduše puno malom prostoru, te pogoršanje biometeo- segmentima društva, od organa vlasti do manjih razmjera nego što je to bio slučaj u roloških prilika, kao i evidentne posljedi- nevladinih i obrazovnih institucija, zada- pojedinim krajevima svijeta. ce na poljoprivredu, vodoprivredu, elek- tak je broj jedan. Tim prije što je 2012. U Prvom Nacionalnom izvještaju o klimat- troprivredu i ljudsko zdravlje. godina blizu i što će tada kvote emisije i skim promjenama u BiH koji je promovi- Zbog gore pomenutih faktora, očekuje se uslovi na međunarodnom planu biti san u maju ove godine kaže se: da će se trajanje suhih perioda, učestalost puno oštriji.

Prijetnje stižu s neba

FONDEKO SVIJET/32/2010. 30 Velikani nauke PIONIR ZELENE REVOLUCIJE Zbog velike zasluge za povećanje proizvodnje hrane i smanjenje gladi u svijetu Norman Borlog je 1970. godine dobio Nobelovu nagradu Norman Borlog

Akademik Taib Šarić uspjeh. Želja mu je bila da njegove pšeni- tehniku, naročito ishranu biljaka putem ce povećaju proizvodnju hrane i smanje mineralnih đubriva. edavno je peminuo nobelovac Nor- glad u svijetu. Njegove sorte su se, poslije Zbog velikih zasluga za povećanje proizvod- man Borlog (Borlaug), glavni pionir Meksika, brzo raširile u Indiji i Pakistanu, nje hrane i smanjenje gladi u svijetu, ovaj ne- “zelene revolucije”, pokreta za pove- gdje su preporodile proizvodnju ovog naj- umorni agronom dobio je Nobelovu nagradu ćanjeN poljoprivredne proizvodnje u svijetu u važnijeg žita. Zatim su se Borlogove sorte za mir 1970. godine. Zašto nagradu za mir? drugoj polovini 20. vijeka. Zahvaljujući tom širile širom svijeta, naročito po Latinskoj Prvo, zato što nema Nobelove nagrade za po- pokretu, proizvodnja hrane u svijetu je za tri Americi, Africi i Aziji i tako je “zelena re- ljoprivredu, a drugo, što masovna glad često decenije (1960.-1990.) jako povećana. U volucija” zahvatila svijet. izaziva nemire, pobune i ratove. Jedan drugi mnogim zemljama, među kojima je i naša, Uz pomoć meksičke vlade i Rokfelerove naučnik (J. H. Martin) je rekao: Ako je čovjek prinosi glavnih usjeva pšenice i kukuruza u fondacije, Borlog je u Meksiku osnovao bez hrane 24 sata, postaje agresivan, onaj koji te tri decenije su utrostručeni! Međunarodni centar za unapređenje ku- ne jede 48 sati, hoće da krade, a čovjek 72 sata Borlog je rođen 1914. godine na jednoj kuruza i pšenice (CIMMYT), u koji su do- bez hrane hoće da se tuče. Prema tome, raz- farmi u američkoj državi Ajovi. Diplomi- lazili mladi agronomi iz cijelog svijeta na mak između mira i anarhije u nekoj zemlji rao je šumarstvo i agronomiju, iz koje je obučavanje. Oko 2.000 agronoma je obuče- određen je postojanjem perioda od samo ne- još i magistrirao i doktorirao. Prvo je rano za veću proizvodnju žita u ovom centru, koliko dana bez hrane. dio kao mikrobiolog, da bi se posvetio čiji direktor je bio Borlog. Osim Nobelove nagrade, dr. Borlog je za biljnim bolestima i zaštiti od njih – fito- Borlog je mnogo propagirao i tritikale, hi- svoje velike zasluge u proizvodnji hrane i patologiji. Kasnije se posvetio genetici i brid pšenice i raži, koja je u mnogim mje- smanjenju gladi primio visoka priznanja oplemenjivanju bilja, stvaranju novih pri- stima bila bolja i prinosnija i od pšenice i na više univerziteta i drugih institucija ši- nosnijih sorata žita. U Meksiku je, po pro- od raži. rom svijeta. Neke ulice nose njegovo ime. gramu meksičke vlade i Rokfelerove fon- Uz nove prinosnije i kvalitetnije sorte i Poslije velikih uspjeha meksičkog Centra dacije, radio 20 godina na stvaranju hibride žita širila se i nova agrotehnika: za kukuruz i pšenicu, na Filipinima je patuljastih sorata (kratke stabljike) pšeni- veća primjena mineralnih đubriva i pesti- osnovan sličan centar za rižu, koji je posti- ce, koje su davale visoke prinose zrna, a cida, mehanizacija proizvodnje, navod- gao isto tako velike rezultate u unapređe- bile su otporne prema bolestima i polije- njavanje i ostalog. Visokoprinosne sorte nju ove vrste žita, koja je glavna hrana po- ganju. U tome je postigao ogroman mogu dati puni efekat tek uz bolju agro- lovine čovječanstva.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine 31 PROCJEPAK ZADIVLJUJE LJEPOTOM Lakušićev procjepak (Scilla lakusicii Šilić) je vrsta iz porodice ljiljana (Liliaceae), a u spisku vrsta za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine nalazi se u skupini rijetkih vrsta (R), kao što je slučaj s nizom drugih endemičnih vrsta naše zemlje. Osvrnut ćemo se na niz zanimljivosti koji se odnose na ovu vrstu u pogledu njene rasprostranjenosti, također, morfoloških, ekoloških i drugih karakteristika

Prof. dr. Dubravka Šoljan ukazuju da je u jugoistočnim dijelovima i cijenjenom profesoru fitoekologije i fito- Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu areala zastupljena jedna posebna vrsta, cenologije na Odsjeku za biologiju Prirod- koju ćemo obraditi i opisati u jednoj od na- no-matematičkog fakulteta Univerziteta u r. Čedomil Šilić autor je vrste Scilla rednih studija”. Sarajevu i plodnog istraživača flore i vege- lakusicii, inače vrlo poznati botani- Vrlo brzo, 1991. godine, u eminentnom na- tacije jugoistočnih Dinarida, također uče- čar ne samo u Bosni i Hercegovini, učnom časopisu Glasnik Zemaljskog mu- snika i voditelja ogromnog broja znanstve- regionuD već i šire. Čitateljima “Fondeko svi- zeja Bosne i Hercegovine Šilić je objavio nih projekata. jeta” posebno je blizak, jer je u svakom broju rad pod naslovom: “Scilla lakusicii sp. Najzad, treba dodati da istraživački rad dr. prisutan jedan ili više njegovih priloga. nov. – nova vrsta genusa Scilla L. i njeni Čedomila Šilića, autora vrste Scilla lakusi- Šilićev rad na proučavanju populacija La- srodnički odnosi sa vrstom S. litardierei cii, na otkriću ovog taksona predstavlja kušićevog procjepka odvijao se dugi niz Breistr.”. Tako je znanstvena javnost bila primjer izrazito pedantnog, ozbiljnog, godina, skoro dvije decenije. Jedan dio obaviještena o konačnim rezultatima du- upornog, predanog i znanstveno odgovor- rada je obuhvaćao proučavanje populacija gogodišnjeg predanog rada na problemati- nog rada koji je obuhvaćao i eksperimen- na terenu, a drugi dio je bio eksperimen- ci jedne nove vrste procjepka. talni dio rada tokom skoro dvije decenije. talne naravi, s živim materijalom i odvijao Primjerci na osnovu koje je opisana vrsta se u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Scilla lakusicii potječu sa brda Leotar Opis vrste Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Također je iznad Trebinja u Hercegovini, sa visine cca U radu u kojem je Šilić 1991. godine obja- pomno studirao sav raspoloživi herbarski 1150 m (locus classicus), sa krečnjačke ka- vio otkriće vrste Scilla lakusicii nalazi se materijal kojeg su sakupili drugi botaničari menjare u pukotinama stijena i među ka- njen detaljan opis na latinskom jeziku, sa raznih dijelova areala, a što je bilo od menitim blokovima, sabranih 11. juna kako to zahtijeva “Codex botaničke no- interesa u rješavanju postavljene Šilićeve 1981. godine. Holotip (holotypus) se čuva menklature”, i na našem jeziku kojeg u da- hipoteze. Naime, Šilić je zapazio da se na u Herbariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu ljem tekstu prenosimo. području Dinarida susreću dvije skupine (SARA). Autor je također poslao u druge Lukovice su široko jajaste ili okruglaste populacija procjepka. Jednu skupinu pred- herbarske zbirke primjerke ove vrste (2-) 2,5-3,5 (-5,5) cm visoke i 2-3 (4,5) cm stavljaju populacije sa zapadnog i jugoza- (isotypus). široke. Najšire su su na sredini visine. T u n padnog dijela Dinarida, a drugu skupinu Važno je istaknuti da je vrsta Scilla lakusi- i k a je debela, izvana tamnosmeđa, iznu- sa jugoistočnih. Dugo vremena botaničari cii dobila naziv prema Šilićevom dragom tra bjeličasto sivkasta i sedefasta. Korjeno- su obje skupine populacija shvaćali kao je- kolegi i prijatelju prof. dr. Radomiru Laku- vi su brojni, bijeli, do 2 mm debeli, dvogo- dinstven kompleks tj. kao vrstu Scilla pra- šiću (1933 – 2005), bivšem dugogodišnjem dišnji, u gornjoj trećini oskudno razgranati tensis (Waldst & Kit. non Bergeret), a nena 2-3 (-4) kraća ogranka. Iz jedne lukovi- što kasnije kao Scilla litardierei Breistr. ce u prosjeku se razvija (3-) 5-6 (-9) listova Šilić je, međutim, uočio da su u pitanju dva Foto: D. Šoljan - Scilla lakusicii Šilić koji se razvijaju prije cvjetanja. Listovi su kompleksa populacija razlučena ne samo više-manje položeni (plagiotropni) (15) prostorno nego ispoljavaju jasno morfološ- 20-40 (-45) cm dugi i 0,7-1,5 (-1,7) cm ši- ke razlike (vidjeti priložene crteže i upore- roki, zelenosivkasti, žljebasti, pri vrhu se diti dijelove A i B), također, ekološke i fe- naglo sužavaju u tupi vrh. nološke. Dva kompleksa populacija se Iz jedne lukovice se razvijaju 1-2 (-4) batva dodiruju kod Trebinja, ali se svaki od njih (scapus) koja su (10) 15-45 cm visoka (3-) na istim staništima isključuju. 4-5 mm debela, svijetlozelena (u zoni in- U svome radu objavljenom 1990. godine u floroscencije ametistnoljubičasta), gola, naučnom časopisu Bilten Društva ekologa valjkasta, uzdužno izbrazdana. Grozdasta BiH, serija B, br. 5 pod naslovom: “Morfo- inflorescencija (cvat) izdužena, u fazi pu- logija, horologija, ekologija i fenologija nog cvjetanja 6-11 (-12) cm duga i oko 4-5 dviju grupa populacija Scilla litardierei (-6) cm široka, gusta, sastavljena od 30-90 Breistr. (= S. pratensis Waldst. & Kit.)” (175) cvjetova. Peteljke potpuno razvije- Šilić je detaljno komparirao navedene gru- nih cvjetova 2-2,2 (-4,0) cm duge, 0,8-1,0 pe populacija i na kraju rada iznio zaklju- mm debele, okruglaste, ametistne boje, čak: “Sva ova morfološka,ekološka, horo- prave ili lučno savijene prema gore. Brak- loška, fitocenološka i fenološka istraživanja teje male, ispod 1 mm, bjeličaste.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 32 Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine

Otvoreni cvjetovi zvjezdasti, oko 10-14 voj boji cvjetova iz velike daljine može za- mm u promjeru, ametistne boje. Prašnici mijetiti. Tu pokrovnost vegetacije najčešće plavi, nitasti. Čahure gotovo kuglaste cca iznosi 100%. 6-6,5 mm u promjeru. Staništa Lakušićevog procjepka bitno se Zrele sjemenke crno-tamnokestenjaste, razlikuju od livadnog procjepka, jer su to sjajne, gotovo okruglaste, s jedne strane redovno otvorene krečnjačke i krečnjačko- ravne, 4 mm duge i 2-2,5 mm široke; osu- dolomitne kamenjare mediteransko-mon- šene sjemenke (2,5) 3-3,5 mm duge i 2-2,5 tanog i supramediteranskog područja, pu- mm široke, ujednačeno crne i bez sjaja, vi- kotine krečnjačkih stijena, strmi odsjeci, še-manje spljoštene. stjenovite police i među kamenitim bloko- Vrijeme cvjetanja: (III -) IV - VI mjesec, vima. Tu procjepak raste na izrazito gru- zavisno od nadmorske visine bim, skeletnim i skeletoidnim tlima, na nadmorskim visinama od oko 400 do 1800 Rasprostranjenost i stanište m nad morem. Lakušićevog procjepka Pokrovnost vegetacije na navedenim stani- Endemična vrsta jugoistočnih Dinarida štima je oko 50%. Biljne zajednice u kojim Scilla lakusicii ima relativno uzak areal jer se susreće vrsta Scilla lakusicii pripadaju je rasprostranjena samo na području Bo- vegetacijskim redovima Scorzonero- sne i Hercegovine i to u jugoistočnoj Her- Chrysopogonetalia, Arhenatheretalia, cegovini, također u Crnoj Gori i Albaniji. Seslerietalia juncifoliae i Moltkeetalia Materijal koji je autor vrste dr. Šilić pohra- petraeae, tj. zajednicama vezanim za suhe Glavne morfološke razlike između jedinki populacija nio u Herbarij Zemaljskog muzeja u Sara- i tople kamenjarske površine i pukotine procjepka u centralnim i sjeverozapadnim (A) i jugo- jevu sa svojih terenskih istraživanja potje- stijena. istočnim (B) dijelovima areala na području Dinarida, na osnovu kojih je Šilić definirao novu vrstu Scilla če sa sljedećih lokaliteta: lakusicii (crtež preuzet od Šilića, 1990) Hercegovina: planina Sitnica kod Ljubinja, Najnoviji znanstveni osvrt na Bjelasnica ispod Popovog polja, brdo Leotar vrstu Scilla lakusicii iznad Trebinja, brdo Gljiva iznad Trebinja, Na Međunarodnom naučnom skupu Pri- sjeverne i sjeverozapadne padine Orijen pl. rodne i društvene vrijednosti ekosistema Dakle, upotrebom molekularno-citogene- Crna Gora: Orjen pl., Prašne rupe, Prčanj, Dinarida posvećenom životu i djelu prof. tičke metode u istraživanju vrste Scilla la- Vrbanj, iznad Risna, Ledenice - Dragalj - dr. Radomira Lakušića, održanom u Bera- kusicii i njoj srodne S. litardierei potvrđe- Grahovo, Trebjesa, iznad Nikšića, donje nima, Andrijevici i Plavu u Crnoj gori, od no je postojanje razlika, a koje je Šilić padine Njegoš pl., na putu Nikšić - Gacko, 25. do 27. maja 2007. godine, bio je zapa- znanstveno argumentirano iznio korište- Lovćen, na putu za Cetinje, Ivanova korita, žen referat grupe autora: S. Šiljak-Yakovlev, njem niza drugih metoda rada u svom Štirovnik, Jezerski vrh i dr. O. Robin, D. Papeš i Č. Šilić pod naslovom: istraživanju u definiranju novog taksona za Tokom studije kompleksa populacija pro- “Molekularno-citogenetičke osobenosti di- nauku 26 godina prije. cjepka Šilić je veliku pažnju obratio na uv- narskih endema Chouardia lakusicii (Ši- jete staništa na kojim se razvijaju. Popula- lić) Speta i Ch. litardierei (Breistr.) Speta”. Očuvanje i primjena vrste cije na krškim poljima, vlažnim poplavnim U zaključku svoga rada autori iznose: “Je- U toku dugogodišnje Šilićeve studije kom- livadama i košanicama su higrofilnog ka- dinstveni osnovni broj, x=13, kao i svoj- pleksa populacija procjepka sa različitih raktera, te se razvijaju na oglejenim, ilova- stvena morfologija i veličina hromosoma, lokaliteta, kako smo prethodno naveli, bila sto-glinastim, mineralnim i organskim tli- te organizacija rDNA gena i veličina geno- je uključena eksperimentalna metoda. Uz- ma, i na mjestima u visinskom rasponu od ma ukazuju na specifične citogenetičke gajani uzorci su komparativno proučavani 30 do 1200 m nad morem. Ova staništa odlike koje u potpunosti opravdavaju po- u pogledu morfologije i fenologije u Bota- naseljava livadni procjepak (S. litardierei ) stojanje dvije samostalne vrste kao i njiho- ničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Saraje- i često se javlja s takvim mnoštvom indivi- vo izdvajanje iz roda Scilla u novi rod vu. Ovaj pristup proučavanja autoru je dua tako da se u vrijeme cvjetanja po pla- Chouardia S p e t a”. omogućio da uvidi da su se bez obzira na Foto: D. Šoljan - Skupina individua Lakušićevog procjepka uzgojena u Botaničkom vrtu Zemaljskog uzgoj u novim i jednakim uvjetima za sve muzeja u Sarajevu prenesene biljke morfološke karakteristike u izvornom stanju očuvale iz čega je slije- dio zaključak da su genetički fiksirane, a Detalj cvati što je, pored ostalog, išlo u prilog otkriću nove vrste - Scilla lakusicii. Izvedeni višegodišnji eksperiment je poka- zao da se Lakušićev procjepak može uspješ- no uzgajati u kulturi i razmnožavati. To ujedno znači da se ova vrijedna endemična svojta može uspješno očuvati i u pogledu rasprostranjenosti, širiti što je od velikog značaja, jer kako smo istaknuli, vrsta Scilla lacusicii ima relativno uzak areal, osobito na prostoru Bosne i Hercegovine. U fenofazi cvjetanja, Lakušićev procjepak je posebno atraktivan što potvrđuju fotografije priložene u ovom radu. Značajno je istaknuti da ova fenofaza relativno dugo traje (više od 15 dana), te i zbog toga Laku- šićev procjepak može imati uspješnu primjenu u hortikulturi.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Ekološki nekrolog 33

objekata, komade tisovog drva ugrađivali u taj objekt, da mu na taj način daju dugovječ- nosti. Tisovo drvo se rabilo i u izradi amajlija koje su svakodnevno nosile na odjeći ili NESTANAK pak na opremama radnih životinja u seoskim domaćinstvima. Ako je nedostajalo drvo tise iz šume za takve rituale, koristili su i drvo sa stabla koja su se sadila po selima. Također su se za domaćinstvo izrađivali TISOVE ŠUME određeni predmeti koji su imali svakodnevnu primjenu u domaćinstvu, obično u vidu U Ajdinovićima kod Olova uništena je posljednja nekih posuda ili kutija ili su imali određenu spiritualnu vrijednost, ili kao predmeti koji tisova šuma a da pri tom niko nije reagovao. su simbolizirali dugovječnost. Stoga je tiso- Analize su svojevremeno pokazale pravi spektar vo drvo bilo jako traženo i uvijek je imalo visoku vrijednost u seoskim područjima, a rijetkih genotipova koji se nigdje drugo u Evropi ne kako se demografska struktura gradova iz- mogu naći mijenila, danas tisove amajlije možemo naći na štandovima prodavača u svim glavnim ulicama u gradovima BiH. Da bi trgovci došli do drva za izradu amajlija naročito danas, kad je tisa ‘’navodno’’ zaštićena, pribjegava se stalnim nelegal- nim sječama, odnosno, narodski rečeno ‘’krađi drva’’. To je i osnovni razlog zašto ionako rijetka stabla tise ubrzano nestaju iz naših prirodnih šuma, te je iz godine u godinu postalo vrlo teško naći tisu u prirodnim šumama. Jedno od posljednjih relativno očuvanih nalazišta tise, gdje je ona gradila tipičnu tisovu šumu (sastojinu) na- lazilo se kod sela Ajdinovići. Na ovom lokalitetu pored grmova tise smo mogli naći i prava stabla stara nekih 60 do 70 godina, koja su unazad mjesec dana posječena (slike u prilogu ovog teksta su napravljene Tisovi panjevi u šumi kod Ajdinovića 23.07.2010. god.). Pored toga ova populacija tise je i molekularno-genetički obrađe- na, a analiza je pokazala pravi spektar rijet- Prof. dr. Dalibor Ballian, Stoga narodi tisu smatraju za simbol dugo- kih genotipova koji se nigdje drugo u Šumarski fakultet Sarajevo vječnosti i kao takvu su je koristili u određe- Europi ne mogu naći. Također se počelo s nim ritualima ili izradi amajlija, što se u ne- istraživanjem ekologije ove populacije, po- Bosni i Hercegovini kao centralnoj kim područjima središnje Bosne zadržalo i stavljena je trajna pokusna površina i na- zemlji zapadnog Balkana, tisa se do danas. Prije svega to ogleda u tome, da su pravljena su prva mjerenja, ali izgleda i uglavnom javlja u području buko- ljudi prilikom gradnje kuća ili nekih drugih posljednja. Uvih šuma, šuma jele i bukve, te na nekim višim planinama u šumama smreke i jele. Ostavljeni krš i neiskoristivo drvo tise Obično raste na sjevernim ekspozicijama, odnosno na svježijim tipovima tala. Nala- zimo je na nadmorskim visinama od 300 do 1500 m. Na rasprostiranje tise u Bosni i Hercegovi- ni presudnu ulogu je odigrao čovjek i to već stoljećima unazad, još od Rimskog perioda, kada je nekontroliranim sječama ti- sovih stabala devastirao njeno prirodno rasprostiranje, a što se nažalost dešava i danas. Razlog je prije svega u kvalitetnom i trajnom drvu tise, koje je tamno smeđe boje, te koje se lako mehanički obrađuje i ima svoje mjesto u svakodnevnom životu čovjeka na ovim prostorima. Također pored čovjeka i njen jako spori rast je također doprinio njenom nestanku. Tisa kao drvo, kod svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini ima posebno značenje, prije svega to proističe iz njene sposobnosti da doživi veliku starost, do 1000 godina.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 34 In memoriam

Sada je sve nestalo u nepovrat, uništena Dr. sc. Čedomil Šilić (1937. – 2010.) jedna velika vrijednost, koja se ne može nadoknaditi, a da se društvena zajednica, posebno lokalna, nije ni reagirala da se nađu počinioci ovog vandalskog čina. BOTANIČAR Tako nitko ne pokazuje nikakvu zaintere- siranost za ovo, izuzev županijskog šu- marskog inspektora koji pokušava da rije- ši ovaj slučaj. S druge strane počinioci ovoga vandalskog VRHUNSKIH djela su veoma dobro organizirani, nakon sječe, drvo tise je brzo prevezeno i uskoro će se u obliku pločica za trofeje i amajlija naći na tržištu (našim ulicama), te istim donijeti zavidnu zaradu. Kako mi pak mo- POSTIGNUĆA žemo prikazati ukupnu materijalnu i ne- materijalnu štetu. Vrlo teško, ali gruba Bio je veliki ljubitelj i poznavalac biljnog svijeta, procjena o vrijednosti drva pokazuje da je u pitanju vrijednost oko 10.000 KM, jer stvaralac, umjetnik i strastveni borac za očuvanje mali dijelovi tisova drva (dugi oko 30-40 raznolikosti prirode, posebno endemičnih biljaka cm) se prodaju po cijeni i do 100 KM. Možda se čini pretencioznim dana suma, Bosne i Hercegovine. ali kako je ovdje posjećeno i otuđeno ne- Stvaralaštvo dr. sc. Čedomila Šilića ogleda se u: koliko desetina stabala lako je ugrubo doći do te vrijednosti. Pored toga nesavje- 54 rada objavljena u tiskanom obliku, od kojih je sni pojedinac je ostavio u šumi sve ono što jedan monografskog tipa, 29 stručnih, 22 izviješća mu nije moglo donijeti zaradu, te su tako ostali svi lošiji komadi krupnog drva, koji na znanstvenim i stručnim skupovima, 15 učešća su se također mogli iskoristiti. Kako pak u znanstvenim projektima, 130 znanstveno- prikazati onu drugu štetu, gubitka jednog veoma rijetkog i specifičnog ekosustava, popularnih i popularnih radova, osam znanstveno- to još ne znamo, ali možemo s sigurnošću popularnih knjiga, devet umjetničkih i muzeoloških reći da je šteta za znanost nemjeriva, o gubitku za ekologiju tog jedinstvenog ekosu- izložbi itd. stava nemamo mogućnosti da izrazimo vrijednost. bitelj, prijatelje, kolege, botaničare i amatera BiH 1963. godine nagrađen je pr- O svemu možemo da nagađamo, a prije ostale biologe Bosne i Hercegovine, vom nagradom. Također je tokom studija svega da postavimo pitanje zar se to moglo ali i izvan nje, iznenadila je i duboko bio aktivan član Foto-kluba „Sarajevo“. Ste- dogoditi, pa imamo službu za čuvanje potreslaO vijest da je 21. oktobra ove godine čeno znanje i vještina izrade umjetničkih šuma, policiju, ekologe i brojne druge. prestalo kucati srce dr. Čedomila Šilića. fotografija omogućilo mu je da nastupa sa Možda ovdje i treba tražiti i odgovor. Ipak Znalo se da je duži vremenski period njego- svojim radovima na izložbama u zemlji i osvrnimo se na čuvarsku službu koja je vo zdravlje bilo ozbiljno narušeno, ali se ta- inozemstvu za što je bio i nagrađivan. izuzeta iz poduzeća, te je prebačena u okvir kođer znalo da je njegovo mentalno zdravlje Za vrijeme redovitog studija zapošljava se kantonalnih šumskih uprava. Sada imamo bilo mladalački snažno. Tokom života puno kao stručni nadzornik u Planinarskoj bašti slabu suradnju s lokalnim poduzećima, ve- je čitao, stvarao nova znanstvena, stručna, „Alpinetum“ na Trebeviću gdje je imao liko administriranje, velike nadležnosti i popularna i umjetnička djela, koristio je po- priliku proširiti svoje botaničko znanje, još veće nenadležnosti tog glomaznog apa- godnosti kompjuterske tehnike. Nažalost, steći iskustvo, posebno u oblasti floristike, rata, kao i zakonsku nedefiniranost. Tako u mnoga djela ostala su nedovršena. kao i vođenju poslova u toj vrsti djelatnosti zadnje vrijeme se na mnogim mjestima Čedomil Šilić rođen je 4. februara 1937. što će mu kasnije biti od velike koristi kada mogu susresti slični problemi. Ostaje pita- godine u Sarajevu. U rodnom gradu je za- se 1963. godine zapošljava kao honorarni nje dali će ta čuvarska služba šuma pro- vršio osnovnu školu, a zatim Srednju šu- šef Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja. funkcionirati, možda s novim zakonom o marsku školu. Zahvaljujući srednjoškol- Godine 1964. stupa u redoviti radni odnos šumama koji će definirati ulogu te službe, skom profesoru Hrvoju Kovačeviću u Zemaljskom muzeju u Sarajevu u Prirod- te joj dati i odgovarajuće ovlasti. Ipak ovdje otkriven je njegov talent za upoznavanje njačkom odjeljenju u zvanju kustos-biolog, moramo i sami poraditi na svijesti građana biljnog svijeta. Školovanje nastavlja na Šu- stručnjak za cvjetnice i šef Botaničkog ove zemlje koji ne znaju što se događa oko marskom fakultetu u Sarajevu i paralelno vrta. U ovoj instituciji nastavlja kontinui- njih, a sve zbog borbe za golu egzistenciju radi da bi se samostalno izdržavao tokom rano raditi, usavršavati se, napredovati u u ovim teškim vremenima. Pored toga i studiranja. Zarađuje ilustrirajući, knjige i muzeološkim zvanjima, od kustosa do naj- svaki od nas bi trebao biti čuvar šuma, na- druge publikacije u čemu mu je pomogao višeg zvanja znanstveni savjetnik, u kojem šeg jedinog prirodnog dobra, koje polako njegov talent za crtanje i slikanje koji je daje otišao u mirovinu 1996. godine. nestaje kao i tise iz Ajdinovića. S druge lje razvijao tokom studija uključujući se u Paralelno s muzeološkim, Čedomil Šilić strane je problem trajne zaštite prirodnog rad Likovne sekcije Akademskog kultur- bavi se i znanstvenim radom u oblastima: nasljeđa, koji je praktično samo formalan, no-umjetničkog društva „Slobodan Prin- taksonomije, ekologije, korologije, fenolo- a sve ostalo je u rukama obično siromašnih cip Seljo“ u Sarajevu. Održao je nekoliko gije i vegetacije. Taj interes ga dovodi do društvenih zajednica koje jedva preživlja- samostalnih likovnih izložbi uljanih slika i mogućnosti da prijavi, uradi i obrani dok- vaju. Na taj način svakodnevno gubimo grafika u Sarajevu i izvan njega. Na smotri torsku disertaciju na Univerzitetu u Lju- brojne prirodne vrijednosti u Bosni i Her- kulturno-umjetničkih društava slikara – bljani pod naslovom “Monografija genusa cegovini.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Zanimljivi kukci 35 MOSTARSKE Satureja L., Calamintha Moench, Micro- Dr. sc. Čedomil Šilić meria Bentham, Acinos Moench i Clino- STRIZIBUBE podium L. u flori Jugoslavije”. Mentor ovog zračio je dobrotom, rada je bio botaničar svjetskog ranga aka- jednostavnošću, nena- Strizibube (Cerambycidae) porodica demik Ernest Mayer. U decembru 1974. kukaca iz reda kornjaša obuhvata oko godine Čedomil Šilić promoviran je u dok- metljivošću, toleran- 35.000 vrsta od kojih u Evropi dolazi oko tora botaničkih znanosti. 640. Narodni naziv dolazi od njihove spo- Znanstveni opus dr. sc. Čedomila Šilića tnošću i nesebičnošću sobnosi da proizvode zvuk koji podsjeća na vrlo je bogat i sadržan je u 54 rada objavlje- koja je bila do vrhunca struganje. Victor Apfelbeck navodi 162 vr- na u časopisima: Radovi šumarskog fakul- ste za područje BiH. (Cerambycidae iz teta u Sarajevu, Godišnjak Biološkog insti- izražena kada je u Bosne i Hercegovine, GZM B i H, 1891). tuta u Sarajevu, Bilten Društva ekologa Ovom prilikom su prikazane dvije vrste iz BiH, Botanical Journal of the Linnean So- pitanju prenošenje grupe cvjetnih strizibuba. ciety, Natura Croatica, Acta Botanica Croa- svoga bogatog znanja tica i drugim, a najviše u eminentnom ča- Stictoleptura cordigera (Fuesslins, 1775.) sopisu Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne na druge. Stictoleptura cordigera je turansko-evrop- i Hercegovine, časopisu institucije u kojoj ska vrsta koja je u Evropi raširena od Španije je proveo radeći punih 30 godina. godine drugu pod naslovom “Atlas den- do Crnog i Egejskog mora. U Aziji je zabilje- U svojim znanstvenim radovima dr. Šilić droflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercego- žena na Kavkazu, Iranu kao i u zemljama opisao je 36 taksona, novih ili pak u novoj vine”. Najzad, 2006. godine izlazi još jedna Levanta. Ličinka je bijela sa žutom glavom, kombinaciji. Navest ćemo imena samo ne- znanstveno-popularna knjiga pod naslo- ca 27 mm duga. Živi najčešće u hrastovom koliko novih vrsta: Satureja horvatii, S. vom “Botanička bašta planinske flore Crne drvetu, ali se može naći i u bukvi, kestenu, adamovicii, S. fukarekii, S. visianii, Mic- Gore Kolašin (Dulovine)“ u izdanju “Agen- alepskom boru i čempresu. Na području romeria kosaninii, Calamintha varda- cije Valjevac“ iz Valjeva. Mostara najčešće se sreće u drvetu drače rensis, Scilla lakusicii... Bavio se i istraži- Dr. Šilić posvetio je puno vremena u objav- Paliurus spina-christi Mill. Odrasli kukci vanjem vegetacije i fitocenološku znanost ljivanju popularnih radova i u ovoj skupini se hrane peludom cvjetova različitih vrsta, obogatio je s tri vegetacijske jedinice. ima ih više od 130, a u pogledu sadržaja vrlo najčešće rodova stričak Carduus i čkalj Ono- Znanstveni rad dr. Šilić realizirao je ta- raznovrsnih. Pisao je o: šumama, rijetkim, pordum (foto). Dugi su 15-20 mm crne boje kođer učestvujući u velikom broju znan- zaštićenim i ukrasnim biljkama, nacional- sa crvenim pokrovnim krilima. U sredini stvenih projekata bilo kao član tima ili kao nim parkovima itd. Sve ove radove objedin- pokrovnih krila širi se crna mrlja u obliku voditelj. Prvi projekt u kojem je učestvovao javala je Šilićeva želja da širokoj čitalačkoj srca (ime, cordigera = nosi srce). Apfelbeck daleke 1968. godine imao je naslov “Ri- publici, počevši od najmlađeg uzrasta do navodi vrstu samo za područje Hercegovine jetke i zaštićene biljne vrste Nacionalnog odraslih, približi živi svijet na pristupačan (Domanovići, Bileća). parka “Sutjeska”. Zatim su slijedili projekti: način i da ju senzibilizira za očuvanje njego- “Biološko upoznavanje prašumskog vog bogatstva i ljepote, posebno Bosne i Purpuricenus budensis (Goeze, 1783.) područja Perućica u kompleksu planina Hercegovine. Urednici časopisa rado su Južnoevropsko-sredozemna vrsta koja je u Maglića, Volujaka i Zelengore”, “Vegetacij- objavljivali i često naručivali radove ovog Evropi raširena od Španije preko južnih ska karta Jugoslavije - teritorij BiH”, “Her- autora. To su bili časopisi: “Biološki list“, obala Francuske do Balkana. U Aziji je zabi- cegovački endemni centar u sklopu plani- “Pionir“, “ Stećak“, “Palčić“, a od 1997. godi- lježena na Kavkazu, Turskoj kao i u zemljana Prenj, Čvrsnica i Čabulja“ i niz drugih. ne, kada je počeo izlaziti časopis “Fondeko ma Levanta. Živi najčešće u hrastovom dr- Posljednji projekt u kojem je učestvovao svijet“ u Sarajevu, redovito, iz broja u broj vetu, ali se može naći i u bukvi, vrbi, brijestu. (2006./2007) bio je „Nacionalna strategija i su se nalazili prilozi dr. Šilića. Na području Hercegovine najčešće se sreće akcioni plan za zaštitu biološke i pejsažne Za svoje pregalaštvo više puta je nagrađivan, u drvetu drače Paliurus spina-christi Mill. raznolikosti Bosne i Hercegovine”. dobitnik je plaketa, zahvalnica diploma i (Apfelbeck, 1890.). Odrasli kukci se hrane Veliku popularnost dr. Šilić doživio je za- Ordena rada sa zlatnim vijencem “za na- peludom cvjetova različitih vrsta štitarki hvaljujući znanstveno-popularnim knjiga- ročite zasluge i postignute uspjehe u radu od kao i rodova Carduus i Onopordum (foto). ma koje je prvo objavljivao u ediciji „Priro- značaja za napredak zemlje” (1989.). Dugi su 15-20 mm crne boje sa crvenim poda Jugoslavije” (nastala je na njegovu Dr. sc. Čedomil Šilić zračio je dobrotom, krovnim krilima. Vrh pokrovnih krila je inicijativu 1969. godine) sa sljedećim naslo- jednostavnošću, nenametljivošću, toleran- crne boje sa užom crnom trakom koja se vima: “ Atlas drveća i grmlja” (1973.), tnošću i nesebičnošću koja je bila do vr- pruža negdja do sredine krila. Apfelbeck na- “Šumske zeljaste biljke” (1977.), „Ende- hunca izražena kada je u pitanju prenoše- vodi vrstu kao veoma čestu za područje mične biljke” (1984.) i “ Ukrasno drveće i nje svoga bogatog znanja na druge. Bio je Hercegovine. grmlje” (1990.). Neke od ovih knjiga imale vrstan učitelj i savjetodavac. Njegovo mi- su četiri izdanja. Prema ocjeni biologa kao i šljenje se moglo bez dvojbe prihvatiti i uva- Foto: S. Maslo - Pasjak Mostar estetičara Šilićeve ilustracije u svim ovim žiti. Pedantan u radu do krajnosti, istrajan knjigama su vrhunske kvalitete, jer pružaju također. Svi oni koji su bili uz njega, poseb- odličnu informaciju u funkciji determinaci- no njegova vjerna i požrtvovana supruga je obrađenih biljka, a istovremeno svojom Dobrila, sinovi Igor i Dario i njegov unuk ljepotom pružaju poseban doživljaj i privla- Davor, koji mu je posljednjih devet godina če ne samo botaničare nego i neprofesional- pričinjavao silnu radost, prijatelji i kolege ce, općenito ljubitelje biljaka. Potražnja za osjetit će veliku prazninu što nije više ovim knjigama i do danas je vrlo velika. među njima, ali i veliki ponos što su mogli Nakon posljednjeg rata dr. Šilić inicira biti s njim. Svjetlo koje će svijetliti, i to novu ediciju pod naslovom “Priroda Bosne jako, iz brojnih djela dr. sc. Čedomila Šilića i Hercegovine“ i 2002. godine u njoj objav- obasjavat i oživljavat će njegov lik dugo u ljuje svoju prvu knjigu “ Endemične i ri- budućnosti. jetke biljke Parka prirode Blidinje”, a 2005. Prof. dr. Dubravka Šoljan

FONDEKO SVIJET/32/2010. 36 Vrelo inspiracije ŽIVAHNI ŽUBOR ŽIVOTA Preokupirani svakodnevnom trkom za sticanjem raznih dobara u tom sticanju sve što nam smeta i što je otpad od naše svakodnevnice, bacamo u rijeke ili na njihove obale. Kao odnijeće to voda. Zaista. A kome?

Dilista Hrkaš

“Ako na ovoj planeti postoji magija, onda je ona u vodi” – Loren Eiselen

udesnost i veličina vode ogleda se svuda oko nas i u nama, izražena na nebrojeno mnogo načina, a jedan, Čnama Bosancima i Hercegovcima, nadasve blizak i drag, je kroz pjesmu, onu našu ljubavnu baladu spojenu često sa temom vode. Tako su eto i nastale “Vrbas voda nosila jablana...”, “Dvije su se vode zavadile, Ćehotina i studena Drina...”, “Sa Igmana pogledat je lijepo, gdje se Bosna razlijeva daleko...”, “Duhni vjetre malo sa Neretve...”, “Pokraj Save bagrem drvo raste...” i mnoge druge sevdalinke koje u stihovima, koji se lako pamte i lijepo pjevaju, pronose slavu i ljepotu poznatih bosanskohercegovačkih rijeka, koje su odvajkada ljudima na ovim prostorima omogućavale život i življenje. Opjevavanje voda, naših hladnih, čas mir- Foto: M. Salihagić - Gorsky, Neretva nih, čas plahovitih rijeka, koje hitaju niz padine i strmine bosanskih i hercegovač- Međutim, voda je bila i ostala nepresušna inspiraci- kih planina u plave zagrljaje Jadrana i Cr- nog mora, bio je jedan od načina da se toj ja i u svim drugim oblicima umjetničkog izražavanja vodi i životu sa njom i oko nje odaje ljubav ljudi, pa u ovisnosti od toga koji nam je bliži ili draži, i poštovanje i naglasi koliko nam je važna i potrebna, kako za život, tako i za pjesmu. više smo i upoznati sa njegovim sadržajem. Pa, kakvi bi to bili teferiči i izleti, ako nisu pored vode! A gdje se to najbolje može vodi i našim stoljećima njegovanim i čuve- Negdje u blizini teče voda, živahno žubori ohladiti lubenica, a tek rakija i pivo?! Gdje, nim kultnim odnosom prema tom izvoru ili lijeno protiče svojim širokim koritom, nego u hladnim potocima i rukavcima ri- života, jer joj sve češće okrećemo leđa, pre- dajući život i snagu onome što je na njenim jeka, na bistrim izvorima, u zelenilu koje okupirani svakodnevnom trkom za stica- obalama. Da je tome tako, najbolje svjedo- ih okružuje. I, nemojte misliti da i danas, njem raznih dobara. U tom sticanju, usput če naši gradovi nastali i narasli na obalama ovi moderni pjesnici i pjevači zaboravljaju sve što nam smeta i što je otpad od naše rijeka poput Sarajeva, Mostara, Banjaluke, vode. Ne, nikako! Samo poslušajte, čut svakodnevnice, bacamo u rijeke ili na nji- Jajca, Prijedora, Maglaja, Višegrada,Bihaća, ćete kako negdje u pjesmi teče voda! hove obale. Kao, odnijeće to voda. Zaista? i desetina drugih koji svojim Bosni, Nere- Pjevanje sevdalinke je gotovo uvijek u A kome? tvi, Vrbasu, Plivi, Drini, Sani ili Uni uzima- svojoj melodiji bilo prožeto zvucima žu- Zar nije jasno da svi mi, na ovaj ili onaj na- ju snagu i ljepotu, a nerijetko vraćaju ruž- borenja ili tečenja vode, pa i sama pjesma čin, živimo nizvodno. Dakle, svi ćemo do- noću i umiranje. Zašto? nekako teče kao rijeka, mirno i lagano, biti svoj dio prljave rijeke i njene smećem Zar samo zato što sve češće zaboravljamo želeći da potraje što duže i ostavi nezabo- zatrpane obale. I onda će utihnuti i pjesma. gdje smo počeli i kako opstali do dana da- rav. Ponekad su ti zvuci brži i glasniji, baš I neće nas biti na tim obalama, niti da tefe- našnjeg!? poput proljetne plahovitosti i žurnog pre- ričimo, niti da hladimo lubenice i pive, niti Zato treba koristiti svaku priliku, pa i skakivanje vode preko kamenja i stijena u da pjevamo sevdalinke. ovu, i sve nas podsjetiti da još uvijek s po- njenom spuštanju prema dolinama koji- Kada je narodni pjesnik ispjevao “...Bosna nosom možemo reći da živimo u zemlji ma će sa sobom donijeti svu radost života. teče, kroz bašte krivuda, pjesma ori, i čuje se koja je ušla u 21. stoljeće sa poprilično Međutim, voda je bila i ostala nepresušna svuda...”, sva veličanstvenost života u ovom očuvanim vodnim bogatstvom i da je inspiracija i u svim drugim oblicima um- stihu istaknuta je kroz harmoniju sretnih samo do nas koliko ćemo dugo to uspjeti jetničkog izražavanja ljudi, pa u ovisnosti odnosa između čovjeka i okruženja u kojem očuvati. A sve u cilju nastavka života i od toga koji nam je bliži ili draži, više smo živi-pokraj vode i u cvjetnoj bašti koju sam življenja, teferiča i pjesme, ljubavi i pono- i upoznati sa njegovim sadržajem. stvara. U bašti u kojoj beharaju jabuke i šlji- sa na zemlju koja je poput ćilima protka- Ono što ovu lijepu priču nažalost kvari su ve, cvjetaju alkatmeri i ruže, loza od grožđa na i izvezena šarenim nitima polja, šuma neka dešavanja posljednjih godina koja pravi hlad, a tiha pjesma djevojačka donosi i rijeka u kojima još uvijek iskri naša bu- imaju sve manje veze sa ljubavlju prema blagost večernjeg smiraja. dućnost.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Zanimljiva orintologija 37

Vodenkosa je u znanstvene krugove svojim opisom uveo Karl Liné 1758. godine, pri tome označivši ga latinskim imenom Cinclus cinclus. Svrstan je u zasebnu po- rodicu vodenkosova (Cinclidae), a opisano je nekoliko podvrsta. Areal rasprostra- njenja ove vrste obuhvata Evropu, Sjevernu Afriku i veći dio Azije (Libanon, Mala Azija, Ural, Južni Turkestan, Hima- laji, Altaj do zapadne Kine i Japana). Vo- denkos dostiže veličinu do 20 cm, a pre- poznatljiv je po smeđe obojenom perju, koje prekriva veći dio tijela, od kojeg se izdvajaju jasno uočljivi vrat i prsa bijele boje. Spolovi su veoma slični, dok se mladi razlikuju od odraslih. Mladi su obično sivo do smeđe obojeni odozgora, dok su donji dijelovi tijela crnobijeli i ispjegani. Postoji razlika i kod jedinki iz Južne i Ju- gozapadne Evrope, kod kojih je trbuh crn, i njihovih srodnika u Srednjoj Evropi i u Foto: N. Drocić - Vodenkos Velikoj Britaniji koji su po trbuhu više ri- đasti. Boravi uz čiste vode gdje voli skaku- tati po kamenju. Dok stoji na kamenju, slično palčiću, zna nadići rep. U letu izgleda nezgrapno, poput letećeg torpeda, ali leti veoma brzo. Krila KOS KOJI VOLI koristi i ispod vode brzo mašući njima što mu povećava brzinu prilikom ronjenja. U vrijeme gniježđenja uglavnom je uz izvori- šta, brze potoke i planinske rijeke, dok se zimi može vidjeti i uz sporije rijeke. Godiš- ČISTE VODE nje ima dva legla u koja polaže 4 do 6 jaja. Gnijezdo pravi u rupama, između kamenja Mnoge ptice su svojim životnim navikama vezane uz ili ispod mostova. Mladi su čučavci. Uglav- vodu. Vodenkos se ističe po tome što je on indikator nom se hrani vodenim insektima i to više tvrdokrilcima, dok rjeđe u ishrani koristi čistih voda. S obzirom na ovu činjenicu i sve izraženiji manje mekušce i rakove. Ponekad zna da trend zagađivanja voda ova vrsta svakim danom ulovi i manju ribu. Prema posljednjim objavljenim podaci- postaje sve ugroženija ma BirdLife-a, koji se odnose na procjene evropskih populacija u periodu 1990.- 2000., evropska populacija vodenkosa Mr. Dražen Kotrošan, dina bio emitovan kao najava vremenske broji između 170.000 i 330.000 gnjezde- Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine prognoze na Federalnoj televiziji. Bio je to ćih parova i stabilna je. Međutim, kao što vodenkos. Ova šarmantna ptica, koju sam u sam napomenuo, vodenkos je vezan uz ada sam saznao da će ovaj broj revije više navrata posmatrao na našim izvorišti- izuzetno čiste vode. Ovo je ujedno i razlog biti posvećen vodi zamislio sam se ma, vodotocima i planinskim rijekama, što ova vrsta svakog dana postaje sve koja bi ptica, u obilju močvarica i vr- smatra se indikatorom čistih voda. Zbog ugroženija. Naime, nepotrebno je nagla- staK koje su svojim životnim navikama i po- toga, mislim da zaslužuje da mu se posveti i šavati da su naše vode sve više zagađene, a trebama vezane uz vodu, zaslužila da se iz- izdvoji prostor za predstavljanje. čemu nažalost svjedočimo iz minute u dvoji u skladu sa navedenom temom. U tom Prelistate li knjige o pticama ili potražite minut, i da vodenkosu kao čistuncu ova- trenutku pred očima mi je bila ptica, sni- li podatke o vodenkosu na internetu, su- kva situacija smanjuje životni prostor. Po- mljena na par metara od Vrela Bosne, koja sret ćete se sa obiljem različitih informa- stavlja se pitanje koliko je vrijedno truda je uljepšavala spot koji je prije nekoliko go- cija. Napomenuću samo neke osnovne. uputiti još jedan apel za zaštitu izvorišta kao što su ona na Vrelu Bosne i Bune gdje se vodenkos svakodnevno susreće. Ipak, Dok stoji na kamenju, slično palčiću, zna nadići rep. U letu izgleda molit ću za njih kao i za dugovječnost na- nezgrapno, poput letećeg torpeda, ali leti veoma brzo. Krila koristi i ših planinskih rijeka kako zbog vodenko- ispod vode brzo mašući njima što mu povećava brzinu prilikom sa, tako i zbog nas. Na kraju, Vama pošto- ronjenja. U vrijeme gniježđenja uglavnom je uz izvorišta, brze potoke i vani čitaoci preporučujem da prilikom sljedeće posjete nekom od očuvanih brza- planinske rijeke, dok se zimi može vidjeti i uz sporije rijeke. Godišnje ka obratite pažnju na kamenje koje viri iz ima dva legla u koja polaže 4 do 6 jaja. Gnijezdo pravi u rupama, vode. Možda ćete na nekom od njih vidje- između kamenja ili ispod mostova. Mladi su čučavci. Uglavnom se ti vodenkosa. Ukoliko ga vidite uživajte u hrani vodenim insektima i to više tvrdokrilcima, dok rijeđe u ishrani prizoru koji vam se ukaže, jer je to jedan koristi manje mekušce i rakove. Ponekad zna da ulovi i manju ribu. od onih trenutaka u životu kada vrijeme vrijedi zaustaviti.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 38 Gradovi i njihove rijeke (3) GOSPINA PAPUČA KAO ČUVARKUĆA Djelovanjem specifičnih faktora, jedan dio Miljacke u dužini od oko 5-6 kilometara predstavlja endemno područje sa tercijernom florom i faunom, naročito u region Darive i ušća Mošćanice koji su opstali i do danas

Dr. sc.Tatjana Naidhardt, tacija. Predstavlja primjer pravoslavne gra- đen novi. Na desnoj obali Miljacke nalaze Društvo prijatelja grada Sarajeva đanske kulture stanovanja u Sarajevu. Čla- se Narodno pozorište, te Glavna Pošta. novi bogate trgovačke porodice Despić Zgrada Narodnog pozorišta izgrađena je (Nastavak iz prošlog broja) organizovali su u svojoj kući prve pozoriš- po projektu češkog arhitekte Karla Paržika ne predstave u Sarajevu. Njeni vlasnici su 1897./98. godine u stilu neorenesanse. umurija most, nazvan po običaju poklonili kuću Gradu, pod uslovom da Ovaj objekat kulture i umjetnosti bio je za istresanja pepela u rijeku iz obližnje ostane kao muzejski objekat. vrijeme austrougarske uprave Društveni Ajas-begove mahale (današnji Hotel Zgrada Srpskog kulturnog društva „Pro- dom i stjecište raznih društava: Gospod- ĆCentral) gdje su se proizvodile sablje, sa- svjeta“ izgrađena je po projektu arhitekte skog kluba (Herren Klub), Pjevačkog druš- građen je 1886. godine. U produžetku mo- Miloša Miladinovića sa zanimljivim uga- tva Trebević, Muškog pjevačkog društva, sta prema današnjoj Katedrali pruža se onim rješenjem zgrade i skulpturom na Vojnog veteranskog društva baruna Apela, Štrosmajerova ulica, ranije Rudolfova, na- krovu. Češke besede i drugih. Godine 1921. dobi- zvana po austrijskom prestolonasljedniku Drvenija most koji spaja više školskih va funkciju Narodnog pozorišta što ostaje Rudolfu koji je 1888. godine posjetio Sara- objekata, bio je i ostao sastajalište mladih. do današnjih dana. jevo i koji se spominje (sniman je i film) Zvao se Gimnazijski most i izgrađen je Zgrada Glavne pošte je završena i otvorena vezano za nesretnu ljubav sa Marijom Ve- 1899. godine. Više puta je bio ugrožen bu- 1913. godine, po projektu Josipa Vancaša. čeromi njihov tragični kraj. Današnji most jicama rijeke, te rekonstruisan u više na- Nova arhitektonska kretanja primjetna su je čelično-rešetkasta mostovska konstruk- vrata. Posljednja izgradnja mosta pred- u enterijeru, dominantna u razvoju sara- cija sa rasponom od 25 m, izgrađena 1897. stavlja poklon GP Hidrogradnje jevskog stila secesije. Centralni prostor šal- godine. građanima Sarajeva i predstavlja masivnu ter sale pokriven je rešetkastom željeznom Na desnoj obali rijeke je Despića kuća, dio i snažnu konstrukciju u odnosu na ranije, konstrukcijom sa staklenim pokrovom, što Muzeja grada Sarajeva, koja je građena u krhkije verzije. omogućava prirodno osvjetljenje. Kao je- više faza od XVII vijeka sa karakteristika- Čobanija most, nazvan i Pozorišni most, dan od strateških objekata Grada, potpuno ma bosansko-orijentalne arhitekture do izgrađen je 1886. godine kao čelično-rešet- je izgorio 2. maja 1992. godine, rekonstru- evropskih stilskih karakteristika tokom kasta konstrukcija kao i Ćumurija most. isan je i adaptiran 2001. godine. XVIII i XIX vijeka prilikom brojnih adap- Bujica je porušila most, te je 1888. izgra- Na lijevoj obali Miljacke, uz šetnicu, je Foto: E. Joldaš - Ćumurija most Akademija likovnih i primijenjenih umjetnosti, prvobitno izgrađena kao Evangeli- stička crkva, po zamisli arhitekte Karla Paržika 1989/99. godine uz dodatnu grad- nju bočnih krila crkve 1911. godine. Skenderija most se nalazi u blizini ušća Koševskog potoka u Miljacku. Po nekim pretpostavkama, tu je bila srednjevjekovna župa Vrhbosna, prije dolaska Osmanlija na ove prostore. Most je sagrađen 1893. godine kao čelično-rešetkasti most, te sa Ću- murija i Ćobanija mostom izgrađenim ranije, predstavlja prva djela funkcionalne arhitekture modernih evropskih kretanja u arhitekturi XIX vijeka. Nazvan je i Eiffelov most, jer podsjeća na graditeljske pothvate Gustava Eiffela, čuvenog francuskog kon- struktora na prelazu XIX i XX vijeka (Eiffe- lov toranj u Parizu). Danas kao pješački most, dobio je nedaleko od njega zamjenu – most za kolski saobraćaj u moćnoj armi- rano-betonskoj konstrukciji. Na lijevoj obali rijeke izgrađen je ansambl Kulturno- sportskog centra Skenderija, i Dom mladih izvedeni 1969. godine po projektu Živora- da Jankovića i Halida Muhasilovića. Time

FONDEKO SVIJET/32/2010. Gradovi i njihove rijeke (3) 39

Foto: E. Joldaš - Drvenija most Foto: E. Joldaš - Čobanija most je prostor bivšeg stadiona „22 decembar“ do Principovog mosta dovršen je 1877. Flora i vegetacija (poznatog po prvom teniskom igralištu) sa godine. Uz pomoć vojske 1886. izgrađena Na području Kantona Sarajevo, na još uvi- okolnim straćarama ustupio mjesto mo- je desna obala Miljacke od Latinske ćupri- jek očuvanim i nezagađenim prirodnim dernom kompleksu. je do Ćumurije mosta. Obziđivanje obala staništima, može se naći veliki broj ljekovi- Na mostu Vrbanja, 5. aprila 1992. godine u „kiklopskom vezu“, djelimično u suho- tih, jestivih, aromatičnih, vitaminskih bi- poginule su prve žrtve Suada Dilberović i zidu, djelimično u malteru, vrši se do kra- ljaka, zatim medonosnih vrsta. Diferenci- Olga Sučić, mlade djevojke različitih nacio- ja XIX vijeka. U zidove visoke 3 do 5 me- jacija vegetacije je uslovljena nadmorskom nalnosti, koje su prisustvovale mirovnom tara ugrađeni su i pojedini dijelovi stećaka visinom, horizontalnim ili vertikalnim skupu za odbranu Sarajeva oko kojeg se nađenih u koritu Koševskog potoka. Re- profilom, osunčanjem, nagibom terena i počeo stezati obruč paravojnih jedinica gulacija Koševskog potoka izvedena je drugim ekološkim faktorima. Srpske demokratske stranke. Svoju nevje- 1905. godine. U dolini Miljacke, skriveno od očiju radi ricu da most i rijeka počinju da dijele Sara- Prvi regulacioni plan donešen je 1880. go- neprohodnosti u najvećem dijelu godine, jevo i njene građane, platile su životima. dine (Kosta Herman). Godine 1895. Sara- na strmim obližnjim padinama (u zavisno- Most danas nosi naziv Most Suade Dilbe- jevo, poslije plinskog gradskog osvjetlje- sti od ekspozicije) razvijena je bogata vege- rović i Olge Sučić. Ranije je na tom mjestu nja, dobiva električnu energiju, a iste tacija, niskog i visokog rastinja sastavljeno bio most sa nazivom Ćirišhana, po fabrici godine i tramvaj na električni pogon, od crnog graba, drena, svibovine, sa svo- ljepila u blizini. umjesto dotadašnjeg sa konjskom vučom, jim raskošnim bijelim cvatom, po kojem Pješački most Ars Aevi spaja dvije obale što doprinosi značaju Miljacke i čitavog je, jedan od najljepših mjeseci u godini do- rijeke Miljacke – Vilsonovo šetalište sa Gr- grada. bio naziv svibanj (maj). Na malo višoj nad- bavicom - koje su tokom rata 1992.-1995. godine bile na suprotnim ratnim opcijama, Foto: E. Joldaš - Skenderija most te njegova izvedba, osim praktične vrijednosti ima i simbolično značenje. Most je sastavni dio budućeg kompleksa Ars Aevi. Viseći most karakteristične drvene kon- strukcije, izgrađen je 2002. godine prema idejnom i izvedbenom projektu italijan- skog arhitekte Renza Piana, jednom od najvećih imena savremene svjetske arhitekture. Kao znak prihvatanja novih kretanja u teh- nologiji izrade mostovskih konstrukcija, nižu se savremeni mostovi – nekadašnji most Bratstva i jedinstva, most kod Dolac malte, Most malezijsko-bosanskohercego- vačkog prijateljstva, te mostovi koj povezuju naselja Otoku, Alipašino polje i Mojmilo, te široka istočna prostranstva, nekadašnje krajnje ruralne periferije Grada. Nepraved- no bi bilo zaobići male pješačke mostiće kao što je onaj kod hotela Bristol, te na podnožju naselja Otoka. Stalne poplave koje su podrivale obale rijeke i uništavale kuće inicirale su podu- hvat regulacije korita Miljacke. U okviru toga, dio obale od Šeher-ćehajine ćuprije

FONDEKO SVIJET/32/2010. 40 Gradovi i njihove rijeke (3)

morskoj visini, na padinama, nekada je Korito u veličanstvenom mara i devastacije, predstavljaće drago- bujala ljeskovina (sjećamo se vremena kanjonu Miljacke i njen tok sve cjenu zelenu zonu Grada, dragocjenu za kada smo kući donosili torbe pune lješnika do Bentbaše je stjecište brojnih rekreaciju građana Sarajeva. i posude pune drenjaka). Okolno šljunko- endemičnih i rijetkih biljaka i Korito u veličanstvenom kanjonu Miljacke vito zemljište uz samu rijeku gusto je obra- i njen tok sve do Bentbaše je stjecište broj- slo vrbom rakitom. Legendarni su bili pro- bilo je poligon za istraživanje nih endemičnih i rijetkih biljaka i bilo je stori obrasli tom vrbom pod kojom se čuvenih prirodoslovaca. Gospi- poligon za istraživanje čuvenih prirodoslo- lješkarilo, pod koju se sklanjalo od kiše ili na papuča, jedna od najljepših vaca. Gospina papuča, jedna od najljepših vrelog sunca. Svoju bujnost rakita zahva- orhideja, te rijetka vrsta čuvar- orhideja, te rijetka vrsta čuvarkuće, nekada ljuje korijenju koje pruža do same rijeke. kuće, nekada su ukrašavali ovaj su ukrašavali ovaj dio kanjona. Na toplijim stranama padaju u oči grmovi dio kanjona. Dr. Blau Otto, bio je prvi pruski, kasnije rujevine koji u jesen poprime grimizno cr- – njemački konzul (od 1864-1872) u Sa- venu boju listova. Po ovom grmu je mjesec rajevu. Na nagovor i molbu nekih vodećih rujan (septembar) dobio ime. evropskih botaničara sakupljao je flori- Djelovanjem specifičnih faktora, jedan dio ka At Mejdan, ostalo je još samo nekoliko stički materijal po cijeloj Bosni i Hercego- Miljacke u dužini oko 5-6 km, predstavlja pojedinačnih stabala. vini te ga slao njima na determinaciju, endemno područje sa tercijernom florom i U nastojanju obnavljanja urbanog zeleni- kako bi ih upoznao o flori ovog dijela Bal- faunom, naročito u regionu Da rive i ušća la Grada, postojećih sarajevskih aleja i kana, koja je za njih bila potpuna „terra Mošćanice, koji su opstali i do danas. Ka- formiranja novih, čine se veliki napori. incognita“ . Neke biljne vrste, pretežno rakteristične su hrastovo-grabove šume, Tokom opsade Sarajeva u ratnom periodu endemične, su nazvane u čast Blaua. Tako ekosistemi johe, zatim vrbe, lijeske i gloga i 1992-1995. godine, mnoge aleje i urbana je nastala poznata Blauova herbarska brojne druge. Osim toga razvijeni su i li- dendroflora mnogih gradskih četvrti je zbirka u muzeju u Berlin Dahlemu, koja vadski ekosistemi. posječena, jer je drvna masa korištena je za vrijeme II. svjetskog rata izgorjela u Malo je poznato potpuno uništenje aleje kao jedini i neophodni energent. Zahva- požaru nastalom nakon bombardovanja lipa uz obale Miljacke. Sakriveni u kanjo- ljujući naporima KJPK Park i stručnjaci- Berlina od strane saveznika. Pedantni nu, beračima lipovog cvijeta lakše je bilo ma Šumarskog fakulteta (koji su zajedno Otto prikupljao je biljni materijal u dupli- lomiti grane, bez obzira na dodatni „uči- napravili plan obnove), u cijelosti ili djeli- katu te su ovi dubleti, zaslugom dugogo- nak“ potpunog uništenja njenih stabala. mično, obnovljene su aleje duž magistral- dišnjeg kustosa Zemaljskog muzeja u Sara- Aleja lipa u Vilsonovom šetalištu (bivše nih saobraćajnica, a na opustošenim zele- jevu Karla Malý-a, nabavljeni razmjenom, Omladinsko šetalište), formirana je 1905. nim površinama gradskih četvrti za ovu našu instituciju, gdje se i danas na- i pruža se od mosta Suade i Olge (ranije obnovljeno je urbano zelenilo. Nove aleje, laze. Osim ove zbirke u Muzeju se nalazi Vrbanja mosta) do Dolac malte. Ima kao što su Aleja lipa u istoimenom šetali- izvanredan Herbarij sa bogatom riznicom izvanredan značaj za grad Sarajevo jer, štu (bivše šetalište Obala 27. jula), te nova podataka o biološkim resursima Bosne i osim što predstavlja veliku zelenu oazu, Aleja ambasadora na Darivi, uz nekadaš- Hercegovine, čemu su svoj doprinos dali predstavlja pogodno mjesto za masovnu i nju cestu za Pale, sada omiljeno šetalište poznati istraživači iz druge polovine XIX svakodnevnu rekreaciju građana. Od ne- Sarajlija prema Kozjoj ćupriji, i druge vijeka i prve polovine XX vijeka, te obi- kadašnje aleje lipa uz Miljacku u ulici Isa- izvedene ili planirane, ako se budu ade- mna istraživanja dr. sc. Čedomila Šilića iz bega Ishakovića koja se protezala do par- kvatno održavale i budu sačuvale od ne- 1992. godine i dr.

Život pčela LJEPOTICA NA ISPAŠI Foto: Bogdan Zurovac Milan Andrić

va 2010. je godina za pčelare. U doba kada je pčelinja paša najboga- tija, zavladale su kiše i poplave. UzbunaO je nastala i u košnicama: nebo nije dozvoljavalo izlazak. Nevrijeme je samo povremeno dopuštalo kratke letove. Tada su pčele-izviđači jurile u potragu za pole- nom i nektarom. Evo jedne ljepotice koja je to pronašla na maćuhicama u balkonskim saksijama. Njene druge u košnicama oče- kuju je s nestrpljenjem. A kada tamo stig- ne, svojim čarobnim i magičnim plesom saopštiće im daljinu, pravac i količinu cvjetnog praha koji se ovdje vidi na njenim nožicama, a i slatki sok koji je spremila u svoj želudac. Paša na balkonima je paša za nevolju, ali, poznato je da nevolja zakon mijenja.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Riječi i procesi 41 ZAMKE ZANOVIJETANJA U svijetu se pojavljuju pojedinci koji nas žele uvjeriti da je za objašnjavanje života ili fizikalno-hemijskih procesa potreban interdisciplinarni rad

Ismet Dedić, dipl.ecc. Hidrodinamika je disciplina vodama ovise o faktorima za koje svi koji se kojom se većinom bave struč- naučno bave vodama već odavno znaju. Po- ojam ekohidrologija sve se češće spo- kušavaju uvjeriti čitateljstvo da je interdisci- minje u stručnoj literaturi kao još njaci koji nisu biolozi; kao plinarni način istraživanja voda novost u jedna od nebrojeno mnogo kovanica geolozi (hidrogeolozi), fizičari, hidrobiologiji, hidrogeologiji, hidrometeo- sP prefiksom – eko. Mnogi autori objašnja- matematičari, meteorolozi ili rologiji, hidrohemiji ili hidrodinamici, pa vaju kako se spomenutim pojmom danas građevinari, koji proučavaju tako koncipiraju knjige koje u novije vrije- nastoje povezati ekologija i hidrologija i o sadašnju tematiku iz ovih me publikuju... tome se u svijetu pišu knjige i time se bave područja. Pojedini naučnici smatraju da je ekohidro- pojedini časopisi. logija neprimjeren i nepotreban pojam, Biolozi i ekolozi ne mogu shvatiti kako je kao što bi također bili nepotrebni pojmovi moguće toliko oduševljenje onih koji su čari, meteorolozi ili građevinari, koji prou- ekogeologija, ekohemija, ekofizika ili eko- počeli koristiti taj pojam, misleći da je dje- čavaju sadašnju tematiku iz ovih područja. meteorologija. Ako neko pomisli na stva- lovanje hidroloških parametara na živi svi- Vidimo da se u svijetu pojavljuju određeni ranje travertina (vrsta kamena vapnen- jet novost u svjetskoj nauci. Ekologija je u pojedinci koji otkrivaju spoznaju da je ca...) u kraškim rijekama, znamo da zaista uporedbi s drugima, relativno mlada nauč- objašnjavanje života ili za objašnjavanje fizi- organizmi sudjeluju u stvaranju takve sti- na disciplina. Otac moderne ekologije je kalno-hemijskih procesa u kojima sudjeluju jene, ali je dovoljno da se proces objasni na Odum koji je 50-ih godina XX stoljeća (mikro)organizmi, potreban interdiscipli- temelju poznavanja geologije, hidrodina- objavio svoja kapitalna djela. Svi recentni narni rad. Zbog toga konstruišu nove nazive mike, hemije i biologije. (sadašnji, moderni...) istraživači koji studi- kao što su ekohidrologija, ekohidraulika i Nove nepotrebne termine mnogi ne oprav- raju ekološke odnose i publikuju svoje ra- slične i pokušavaju uticati na čitatelje da pri- davaju, ali se na to ne osvrću i stoga ne dove u mjerodavnim (vrhunskim nauč- hvate nove pojmove kao posebno pametne odupiru. No ipak se ti termini publikuju nim) časopisima, neizostavno povezuju novine. To su pojmovi koji, prema njihovim nakon pozitivnog recenzentskog postupka procese s hidrodinamikom. Autori takvih zagovornicima, trebaju pomoći u istraživa- i tako postepeno ulaze u službenu termi- radova uvijek su saradnici koji povezuju njima prirodnih mehanizama, koje oduvi- nologiju. Na našim prostorima su interdis- fizikalno-hemijske faktore i živi svijet. jek proučavaju geolozi, hemičari, fizičari ciplinarna istraživanja voda nedovoljno Hidrodinamika je disciplina kojom se veći- (meteorolozi, hidrolozi), matematičari, bio- zastupljena i treba ih usavršavati, a u publi- nom bave stručnjaci koji nisu biolozi; kao lozi. Neki pojedinci koji nisu biolozi žele kacijama ne treba biti zapostavljena struč- geolozi (hidrogeolozi), fizičari, matemati- objesniti kako prirodni procesi u kopnenim na terminologija.

Foto: M. Salihagić-Gorsky - Ramsko jezero

FONDEKO SVIJET/32/2010. 42 Primijenjena genetika

Jedini nedostatak uzgoja Bt ili GM kukuruza u Češkoj je veća administrativna procedura oko VELIKA KORIST njegovog uzgoja, kao i teža prodaja njegovog zrna zbog predrasuda dijela potrošača u vezi GM biljaka i proizvoda od I NIKAKVA ŠTETA njih. U budućnosti se očekuje da će genetski modificirane ve štetne efekte na ljude, životinje i okolinu. GM biljke se siju u SAD, Kanadi, biljke donositi više koristi potrošačima tako što će Argentini, zemljama Evropske Unije, Kini imati bolju strukturu ili viši sadržaj hranljivih materija itd. GM usjevi u Evropi su se sporije unosi- u plodovima i antikancerogene osobine li u praksu nego u Americi zbog predrasuda dijela evropskih potrošača prema GM proizvodima. Akademik Taib Šarić siti više koristi potrošačima tako što će imati bolju strukturu ili viši sadržaj hran- Iskustva iz Češke enetički modificirane (ili GM) bilj- ljivih materija u plodovima i antikancero- Ovdje ću prikazati iskustva sa GM usjevi- ke imaju izmijenjen nasljedni ma- gene osobine itd. Očekuje se da će se od ma u Češkoj, članici Evropske Unije, o terijal (DNK) putem genske tehno- nekih GM biljaka dobijati jestive vakcine, čemu sam saznao prilikom nedavnog bo- Glogije ili genetičkog inžinjerstva. Tom da će proizvoditi biorazgradljivu plastiku, ravka u toj zemlji. O tome je češko Mini- tehnikom se živi organizmi i njihovi proi- zamjenu za fosilna goriva, uklanjanje za- starstvo poljoprivrede objavilo i odgovara- zvodi mijenjaju za specifične namjene. U gađivača okoline itd. juće publikacije. ovim postupcima, geni se sa jedne vrste GM usjevi su se počeli proizvoditi 1996. U Češkoj je odobrena sjetva GM hibrida organizma prenose uglavnom u drugu vr- godine. Već 2.000. godine proizvodili su se kukuruza MON810, a od ove godine i GM stu, dakle, interspecijski. Ova metoda se na 42 miliona hektara u svijetu, da bi proš- krompira sorte amflora. Kukuruz najviše primjenjuje u proizvodnji novih le, 2009. godine bilo zasijano GM usjevima MON810 je otporan prema opasnoj šteto- sorata i hibrida kulturnih biljaka, koje se 134 miliona hektara, što je blizu 10% uku- čini kukuruznom moljcu ili plamencu tada zovu i transgeni usjevi. pne obradive površine na svijetu. Najčešće (Ostrinia nubilalis ili Pyrausta n.). To je GM usjevi su pretežno otporni prema ra- se kao GM usjevi siju soja, kukuruz, pa- najopasnija štetočina kukuruza, koja na- znim nepovoljnim uslovima, kao što su muk i uljana repica. Još se uzgajaju GM nosi ogromne štete jer larva (gusjenica) štetočine, bolesti, mraz, suša itd., ili pre- šećerna repa, papaja, tikva, lucerka, para- buši stablo i klip, pa se stablo lomi i poli- ma neselektivnim herbicidima, koji uni- dajz, paprika, karanfil, plava ruža, petuni- ježe. U ovaj GM hibrid kukuruza unesen štavaju sve korove. Zato su GM biljke od ja, kao i topola. je gen bakterije Bacillus thuringiensis, velike koristi poljoprivrednicima. U bu- Pri odobravanju GM biljaka za sjetvu i sad- pa se takvi usjevi označavaju i kraticom dućnosti se očekuje da će GM biljke dono- nju, strogo se vodi računa da nemaju nika- Bt. Bt kukuruz proizvodi vlastiti insekti- cid protiv navedene štetočine, tako da nije potrebno koristiti hemijska i druga sred- GM usjevi su pretežno otporni prema raznim stva protiv nje, što ima dvostruku korist: nepovoljnim uslovima, kao što su štetočine, ekonomsku i ekološku. Pokazalo se da ta štetočina ne može steći otpornost prema bolesti, mraz, suša itd., ili prema neselektivnim tom genu. Ministarstvo poljoprivrede Češke je anke- herbicidima, koji uništavaju sve korove. Zato su tiralo proizvođače Bt kukuruza. Njihova GM biljke od velike koristi poljoprivrednicima. iskustva su pozitivna: proizvodnja je jed- nostavnija i jeftinija, mnogo je efikasnije Gusjenica (larva) i leptir kukuruznog moljca, najopasnije štetičine kukuruza koja ne napada GM ili Bt kukuruz suzbijanje štetočine kukuruznog plamen- ca, lakša je žetva jer se stabljike kukuruza ne lome i ne poliježu. Prinos zrna je viši i kvalitetniji, zrno je manje podložno gljivič- noj bolesti fuzariozi (pljesnivosti) nego u proizvodnji konvencionalnih hibrida. Nije zapažen nikakav nepovoljan uticaj Bt hibrida u odnosu na druge organizme u oko- lini. Viši prinos zrna Bt kukuruza kompen- zira njegovo skuplje sjeme. Biljke ovog kukuruza u polju su zdravije, kao što je zdravije i njegovo požnjeveno zrno nego u klasičnom uzgoju. Svi anketirani proizvo- đači su samo hvalili novi, Bt kukuruz i po- Pri odobravanju GM biljaka za sjetvu i sadnju, strogo se vodi računa željeli da se ova nova tehnologija proširi i da nemaju nikave štetne efekte na ljude, životinje i okolinu. GM biljke na druge usjeve. se siju u SAD, Kanadi, Argentini, zemljama Evropske Unije, Kini itd. GM Ekonomska analiza odgovarajućeg institu- usjevi u Evropi su se sporije unosili u praksu nego u Americi zbog ta pokazala je da je proizvodnja Bt kukuru- predrasuda dijela evropskih potrošača prema GM proizvodima. za ekonomičnija nego proizvodnja stan- dardnih hibrida.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Zelena hemija 43 METAN ZANEMARENI STAKLENIČKI PLIN Od ukupne količine emitiranih stakleničkih plinova koje prouzrokuje čovjek otprilike jedna šestina otpada na metan. Metan je nakon CO2 drugi najvažniji staklenički plin i znatno doprinosi poremećaju klime. U nekim područjima je nelogično i preskupo smanjivati emisiju CO2 ukoliko se isti efekt na klimu može jeftinije postići ograničavajući emisije metana na tim područjima

Mario Zovko, dipl. ing. str. stakleničkih plinova trebalo bi svoj vrhunac IGH Mostar Metan nastaje razgradnjom ostvariti u periodu između 2015. i 2020. go- organskih materija izazvanih dine i onda imati stalno opadajući trend. Do bakterijama pod anaerobnim taklenički plinovi su plinovi koji ap- 2050. godine potrebno je globalno smanje- uvjetima.Prirodni izvori metana sorbiraju infracrvene zrake, prirodni nje emisije stakleničkih plinova za 50 do ili sintetički, koji uglavnom u atmos- 85% u usporedbi sa 2000. godinom. Glavni su močvare, oceani, životinje, feruS dospijevaju emisijom plinova, a djelo- napori su, naravno, usmjereni ka smanjenju termiti probavljaju drvo uz mično nastaju u atmosferi kemijskim reak- emisije najvećeg zagađivača – ugljen dioksi- pomoć bakterije koje proizvode cijama. U najopasnije po klimu na planetu da. U javnosti je jako zastupljeno mišljenje metan.

Zemlji spadaju: ugljični dioksid (CO2), me- da metan nije tako bitan staklenički plin kao tan (CH4), dušični dioksid (N2O), djelimice što je CO2. To je totalno pogrešno mišljenje halogenizirani fluor ugljikohidrat (H- jer sa svojim stakleničkim potencijalom koji

FCKW/HFC), fluorom prevučeni ugljiko- je 25 puta veći od potencijala CO2, metan hidrati (FKW/PFC) i sumporni heksafluo- predstavlja šestinu vrijednosti antropološki rid (SF6). izazvanih stakleničkih plinova. Metan se Europska unija, grupa G8 kao i Major Eco- podcjenjuje osobito pri konkretnim akcija- nomies Forum on Energy and Climate, slo- ma koje imaju za cilj zaštitu klime. Već uz žili su se da cilj zaštite klime u svjetskim neznatne troškove moguće je znatno sma- razmjerima bude projektirano povećanje njiti emisije metana. Emisije metana ne na- prosječne temperature za manje od dva staju samo u stočarstvu nego i u području stupnja Celzija u odnosu na pred industrij- transporta prirodnog plina, u području de- ski period. Na žalost ukoliko se današnji poniranja otpada kao i u rudarstvu. U svim trend zagađenja nastavi taj cilj, nije ostvar- ovim sektorima moguće je uz prihvatljive ljiv. Prosječna globalna površinska tempera- troškove smanjiti velike količine emitiranog tura je od pred industrijskog perioda pora- metana. Osim toga prikupljeni metan se sla za 0,8 0C sa velikim ubrzanjem može energetski iskoristiti. Drugim riječi- zagrijavanja u zadnjih 50 godina. Da bi se ma: usporedivo sa tonom CO2 odgovarajuća željeni cilj od 2 stupnja ostvario, ispuštanje količina metana može se mnogo jeftinije Emisije metana period 1970. - 2005. godina u Udio metana u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova, izvor International Energy Agency 2008. milijunima tona, izvor EDGAR (Emmission Database for Global Atmospheric Research)

izbjeći. Izazov se sastoji u tome da se smanjenje emisije metana uvrsti kao bitan sastojak strategije za spas klime. Izvori nastanka emisije metana Metan nastaje razgradnjom organskih materija izazvanih bakterijama pod anaerobnim uvjetima.Prirodni izvori metana su močvare, oceani, životinje, termiti probavljaju drvo uz pomoć bakterije koje proizvode metan. Antropogeni izvori su polja riže, uzgoj stoke (bakterije u želucu jedne krave dnevno proizvedu 100 l metana), deponije otpada, rudnici uglja, otpadne vode, eksploatacija, transport i distribucija zemnog plina.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 44 Zelena hemija

Termiti-prirodni izvori emisije metana (Australija) Polja riže - antropogeni izvori emisije metana Rudnici uglja - antropogeni izvori emisije metana

Jako se razlikuju emisioni udjeli nastalog metana u pojedinim zemljama. U područ- Mjere za smanjenje Osim toga u svakom slučaju se ju uzgoja stoke Kina, Brazil i Indija spadaju emisija metana idu na mora raditi na tome da se u najveće emitente. U području eksploata- izbjegnu novi izvori emisije. cije, transporta i distribucije zemnog plina to da se ili izbjegne Ovdje se posebno misli na potrebno je spomenuti Rusiju, SAD kao i nastajanje metana ili odgovarajuće propise koji zemlje Bliskog istoka i Južne Amerike. trebaju držati u okvirima Emisije iz deponija otpada najvećim dije- da se već nastali me- eksplozivni rast proizvodnje, lom potiču iz SAD i OECD zemlje, ali i iz korištenja i distribucije ukaplje- nekih afričkih i azijskih zemalja. Uzgoj riže tan skuplja i koristi kao osobito je veliki emitent u Kini i zemljama nog naftnog plina u svjetskim Južne Azije. Emisije iz područja otpadnih energent. okvirima. voda potječu najviše iz zemalja u razvoju koje većinom nemaju sustave prečišćava- nja otpadnih voda. Rudnici uglja iz Kine i dođe do nastajanja metana. Ovo je moguće To je razlog da se glavni ciljevi smanjena SAD su veliki emitenti metana. ostvariti mehaničko-biološkom ili termič- emisije metana usmjere ka velikim izvorima kom obradom otpada. Pri uzgoju riže na koji se mogu nadzirati. Tu spadaju u prvom Mjere za smanjenje potopljenim poljima na tim mjestima na- redu deponije otpada i rudnici uglja. Od emisije metana staje metan. Ove emisije se mogu znatno ukupne količine emitiranih stakleničkih pli- Mjere za smanjenje emisija metana idu na smanjiti na primjer boljim upravljanjem nova koje prouzrokuje čovjek otprilike jed- to da se ili izbjegne nastajanje metana ili da vodom sa nižom razinom vode koja potapa na šestina otpada na metan. Metan je nakon

se već nastali metan skuplja i koristi kao rižina polja ili čak za određeni vremenski CO2 drugi najvažniji staklenički plin i znat- energent. Pri uzgoju stoke metan nastaje i period ostavljanjem ovih polja bez vodene no doprinosi poremećaju klime. Ukoliko razgradnjom životinjskog gnojiva uslijed pokrivke. Djelomično je moguć i prelazak kao računsko područje uzmemo vremenski manjeg prisustva kisika. Za izbjegavanje na drugi način uzgoja riže bez poplavljiva- interval od stotinu godina utjecaj metana na ove vrste nastajanja emisija metana može nja polja. promjenu klime, po najnovijim izračunava- se primijeniti poboljšano skladištenje i Emisije metana u području otpadnih voda njima IPPC-a je 25 puta veći nego utjecaj

pravovremeno iznošene gnoja kao i kori- nastaju uslijed anaerobnih procesa truljenja iste količine CO2. Najveće emisije metana štenje postrojenja za dobivanje bio-plina. organskog dijela u nesređenim kanalizacij- uzrokovane antropogenim utjecajima je uz- Tako nastali bio-plin se onda može ener- skim sustavima u mnogim zemljama u ra- gajanje stoke, a slijede proizvodnja zemnog getski iskorištavati za proizvodnju topline i zvoju. Ove emisije se mogu smanjiti izrađi- plina i deponije otpada. Najveći i najjeftiniji struje. Na deponijima otpada nastaje depo- vanjem odgovarajućeg kanalizacijskog i sektori izbjegavanja nastanka, odnosno nijski plin koji se velikim dijelom sastoji od sustava za prečišćavanje otpadnih voda. emisije metana, nalaze se u proizvodnji ze- metana pri anaerobnom raspadu organ- Ovisno o koncentraciji metana u jamskom mnog plina, deponiranja otpada i rudnici- skog otpada. Za smanjenje nastavka ova- plinu on se može energetski iskoristiti. ma uglja. U ovim područjima do 2020. go- kve vrste emisije moguće je organski otpad Moguća je također i rafinacija jamskog pli- dine moguće je ostvariti ogromne uštede. koji se treba odložiti obraditi tako da ne na i njegova prodaja drugim korisnicima. Ukoliko te uštede emisije metana preraču-

U svim ovim navedenim izvorima emisija namo u izbjegnute emisije CO2 onda bi ti metana diljem svijeta postoje mnoge i jako troškovi iznosili do 15 američkih dolara po

jeftine mjere kojima se emisija metana u toni CO2-ekvivalenta. Često se u praksi sma- Emisije metana u području atmosferu može smanjiti. njenje manjih količina emitiranog metana otpadnih voda nastaju uslijed Potreba za smanjivanjem emisije može na- može jako jeftino postići, na primjer pobolj- anaerobnih procesa truljenja ići na različite probleme u praksi: kao što šanjem samih procesa u poduzeću.Samo organskog dijela u nesređenim su nedostatak informacija, institucijske ba- smanjenjem emisije metana neće biti mo- kanalizacijskim sustavima u rijere kao i nedovoljne tehničke i financij- guće spasiti svjetsku klimu. Ali u svakom mnogim zemljama u razvoju. ske mogućnosti. slučaju to smanjenje će omogućiti, odnosno Emisije CO2 najviše potiču od pojedinačnih doprinijeti tome da se zacrtani ciljevi u Ove emisije se mogu smanjiti velikih industrijskih i energetskih postroje- smjeru spašavanja klime jeftinije ostvare. izrađivanjem odgovarajućeg nja, dok su antropogene emisije metana su- Osim toga u svakom slučaju se mora radi- kanalizacijskog i sustava za šta suprotnost. Izvori emisije metana su ti na tome da se izbjegnu novi izvori emi- prečišćavanje otpadnih voda. najčešće mali, geografski rašireni po prosto- sije. Ovdje se posebno misli na odgovara- Ovisno o koncentraciji metana ru i nisu ograničeni na energetski sektor. juće propise koji trebaju držati u okvirima u jamskom plinu on se može Kod takvih izvora potreban je veliki admini- eksplozivni rast proizvodnje, korištenja i energetski iskoristiti. strativni i logistički napor za nadzor i kon- distribucije ukapljenog naftnog plina u trolu mjera za smanjenje emisije. svjetskim okvirima.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Istraživanje endema 45

S obzirom da Prenjski daždev- njak ne zna za probleme nedostatka političke volje u DAŽDEVNJAK Parlamentu i Domu naroda FBiH, a sasvim je sigurno da će ovo osjetljivo biće izumrijeti ukoliko se samo za nekoliko stepeni izmijeni vlažnost zraka IZ PRENJSKE na njegovom području, na ovaj način smo naše odgovorne željeli napomenuti da on treba njihovu reakciju, a planina Prenj RIZNICE adekvatnu zaštitu. Povodom objavljivanja brošure o rijetkoj vrsti gmizavca s ciljem da se ova hercegovačka ekstrakcija DNK iz prikupljenih uzoraka i analiza koja je pokazala nizak nivo genetič- planina proglasi zaštićenom i obezbijedi očuvanje ke raznolikosti unutar svih posmatranih raznolikosti populacija, sa približno istim numeričkim vrijednostima, što ukazuje na potrebu za Rijad Tikveša, Ekotim Sarajevo zaštitom ove vrste. “Salamandra atra prenjensis” ni svojom Ovo istraživanje predstavlja jedan mali ko- veličinom ne dostiže veličinu alpskog (oko rak, koji nesumnjivo vodi ka ispunjavanju četvrtak, 17. juna 2010. u prostori- 16 cm), nego je njegova dužina između 11 nekih od konačnih ciljeva: jama P.D. “Željezničar” održana je i 14 cm. I prema rasporedu nepčanih zuba, • Dokazivanje statusa Salamandra atra prezentacija i promocija brošure o koji se kod Prenjskog daždevnjaka nalaze prenjensis kao podvrste u biološkoj no- UPrenjskom daždevnjaku. Ova brošura re- poredani u obliku slova “S”, razlikuju se od menklaturi. zultat je rada g-đice Emine Šunje, koja je za alpskih daždevnjaka. • Poduzimanje odgovoarajućih mjera za potrebe diplomskog rada na Prirodno-Ma- U Institutu za genetičko inženjerstvo i bio- zaštitu ove vrste. tematičkom fakultetu u Sarajevu, napravila tehnologiju (INGEB) u Sarajevu izvršena je • Proglašenje planine Prenj nacionalnim populaciono-genetičku studiju o Prenj- parkom. skom daždevnjaku. U ovom slučaju pri- S obzirom da masiv planine Prenj, obiluje mjenjen je drugačiji pristup, te je zahvalju- endemima i biodiverzitetom, kao i veoma jući visokoj sposobnosti za regeneraciju osobitom i specifičnom geomorfološkom kod ovih vodozemaca, te uzimanjem samo građom i osobinama, nadamo se da smo malog dijela tijela (prst ili kraj repa), kole- publikacijom ove brošure, dali svoj dopri- gica Šunje prikupila uzorke za DNK anali- nos procesu proglašenja planine Prenj na- zu, bez ubijanja i jednog primjerka vrste. cionalnim parkom. Ideja o nacionalnom U svjetskoj godini biodiverziteta, publika- parku Prenj postoji već duži period, ali cijom ove brošure, nastojali smo da poja- zbog različitih razloga, zakon o nacional- snimo potrebu za zaštitom Prenjskog daž- nom parku Prenj, od 2006. godine čeka na devnjaka, kao endemične i jedinstvene usvajanje. životinjske vrste. Prema mišljenju svjet- S obzirom da Prenjski daždevnjak ne zna skih eksperata, najugroženije vrste na pla- za probleme nedostatka političke volje u neti, kojima najviše prijeti izumiranje, su Parlamentu i Domu naroda FBiH, a sasvim upravo gmizavci i vodozemci. je sigurno da će ovo osjetljivo biće izumri- Kroz ovo istraživanje pokazalo se da je jeti ukoliko se samo za nekoliko stepeni Prenjski daždevnjak “Salamandra atra izmijeni vlažnost zraka na njegovom po- prenjensis”, u nekim osobinama različit u dručju, na ovaj način smo naše odgovorne odnosu na alpskog daždevnjaka. Alpski željeli napomenuti da on treba njihovu re- daždevnjak se može naći na različitim visi- akciju, a planina Prenj adekvatnu zaštitu. nama, dok prenjski daždevnjak nastanjuje Štampanje ove brošure podržano je od područja preko 1700 m n.v. Naslovna strana brošure strane Ministarstva okoliša i turizma Fede- racije BiH, a besplatni primjerci dostavlje- ni su relevantnim institucijama i članovi- ma Parlamenta FBiH i Doma Naroda FBiH. Zainteresirani građani mogu ovu brošuru pronaći na stranicama organizacije “Eko- tim” (www.ekotim.net). Kako narod u BIH još nije naučio da voli i poštuje prirodu, nego samo nastoji da što više otme, betonira, iskopa, posječe i pre- tvori u novac, ne obraćajući pažnju na posljedice, potrebno je da oni koji imaju moć da donesu odluke, proglase ovu planinu zaštićenom i obezbjede očuvanje ove riznice raznolikosti.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 46 Posuđene rasprave TRI STUBA ODRŽIVOSTI Nestabilnost ili neadekvatnost bilo koje od osnova (ekonomska, ekološka, etička) potkopaće sposobnost društva da se održi u vremenu

obzirom na ove pluralističke i pra- predstavlja zaključak koji pojedine moni- gmatične zaključke, legitimno pitanje stičke teorije ekološke etike u načelu odba- glasi: „kuda to, pošavši odatle, zapra- cuju. voS idemo“? Pod pretpostavkom da ne po- Dakle, kuda to, pošavši odatle, idemo? Do- stoji nijedna nedvosmislena i dominantna zvolite mi da zaključim jednom metafo- teorija ekološke etike da se njome rukovo- rom. Iako su mnogi putevi otvoreni, suge- dimo, da li pluralističko i pragmatično rje- rišem da postoje dva osnovna pravca. šenje pruža ikakvo rukovođenje? Da li Jedan pravac obuhvata nekoliko različitih smo, putujući u budućnost, jednostavno puteva, od kojih svaki vodi prema jednoj prepušteni zbrci? jedinoj ekološki krajnjoj tački. Ta krajnja Neki udžbenik, ili neko predavanje o eko- tačka nekima može biti jasna, ali manje je loškoj etici, lako može izgubiti iz vida či- jasno koji to put tačno treba slediti da bi se njenicu da ekološki problemi predstavljaju do nje dospelo, jer će postojati mnogo pre- samo jednu od nekoliko oblasti etičkog fo- preka koje treba savladati. Drugi pravac, kusa. Kako nas socijalni ekolozi i ekofemi- ima širi put, ali, iako ima jasan pravac, nje- nistkinje podsjećaju, ekološka razaranja gova konačna krajnja tačka je neodređena. moraju se razumevati unutar širih etičkih Postoje linije vodilje koje donosioce odluka konteksta. Pobornici zaštite životne sredi- sprečavaju da previše skreću sa bilo kojeg ne ne smeju da ignorišu pitanja društvene pravca, no kad se jednom put utvrdi, oni pravde, niti smeju da ispuštaju iz vida eko- moraju postići kompromis, katkad ističući nomske i političke faktore. Pitanju o budu- jedan pravac, katkad drugi. ćem pravcu možemo početi da prilazimo To nikako ne sugeriše da je teoretisanje o tako što ćemo priznati da je, prilikom pla- ekološkoj etici bez zasluga. Daleko od toga. niranja adekvatne društvene i političke bu- Ali, u svetlu rasprave o pluralizmu, pra- dućnosti, neophodno posvetiti se etičkim i gmatizmu i održivosti, moramo da bude- ekonomskim, baš kao i ekološkim izazovi- mo oprezni pri našem konačnom ocenjiva- ma. Mnogi pisci koji se posvećuju održi- nju relevantnosti filozofske etike. Etička vom razvoju na ove povezanosti ukazuju Ciljevi održivog razvoja teorija i analiza treba da odigraju važne kao na „tri stuba održivosti“. Održiva bu- uloge u ekološkoj etici, ali, kao što pragma- dućnost mora da se održava na tri srodne nagoveštavaju da se tičari savetuju, možda ih ne treba shvatati osnove: ekonomskoj, ekološkoj i etičkoj. kao nezavisne, odozgo nametnute principe Nestabilnost ili neadekvatnost bilo kojeg takvi kompromisi ne za rešavanje ekološki spornih pitanja. Me- od ova tri stuba potkopaće sposobnost postižu na neodređeno đutim, to nije jedini način na koji apstrak- društva da se održi u vremenu. tno teorijsko mišljenje treba da upravlja Ipak, ne bi trebalo odbacivati destruktivni vreme. Niti je svaka našim životima. Bez temeljnog analizira- kapacitet, i u ekološkom i u etičkom smislu nja i doslednog postojanja svesti o detalj- goropadnog ekonomskog rasta i industri- praksa ili politika sa- nim i sofisticiranim teorijama ekološke jalizacije. Slobodni ekonomski rast je to- glasna sa održivim etike, ne možemo se nadati ničemu više do kom istorije, od Evrope devetnaestog veka nekoj tvrdoglavoj i pristrasnoj ekološkoj do današnje Kine, bio ekološki i društveno razvojem. Ipak, čini se etici. Obezbeđujući jasne i intelektualno destruktivan. Održiv razvoj – ekonomski rigorozne principe, ekološke filozofije po- razvoj koji se rukovodi i etičkim i ekološ- da je održivost zaista stavljaju intelektualne granične uslove i za kim principima – predstavlja jednu plauzi- privržena korišćenju mišljenje i za odlučivanje. Ekološki održiva bilnu alternativu. Čini se da programi po- budućnost, baš kao i naš vlastiti intelektu- put očuvanja utemeljenog na zajednici idu prirodnih dobara kao alni integritet, zahtevaju više od ozbiljnog u korak sa principima održivog razvoja. mišljenja i dobrih osećanja. Put u buduć- Pomaganje ljudima da shvate da je njihovo resursa nost ne mora da bude popločan samo do- blagostanje, i kratkoročno i dugoročno, brim namerama. Gajim nadu da ovaj pre- povezano sa zdravljem njihovih ekosiste- gled ekoloških filozofija može doprineti ma ličilo bi na razumnu strategiju u korist ekološkoj teoriji. Trgovine su neizbežne. razumnom i promišljenom prvom koraku zaštite tih ekosistema. Čini se da bi delanje Kada se ljudi međusobno ne slažu i kada su na putu ka jednoj održivoj – ekonomski, na način koji pri donošenju odluka uklju- u igri različite vrednosti, demokratsko do- etički i ekološki održivoj – budućnosti. čuje i lokalne ljude predstavljalo i dobru nošenje odluka zahteva kompromise. Ci- strategiju i dobru etiku. ljevi održivog razvoja nagoveštavaju da se Preneseno iz knjige EKOLOŠKA ETIKA Međutim (a u tom grmu leži zec), održive takvi kompromisi ne postižu na neodređe- – Uvod u ekološku filozofiju, autora Jo- prakse poput očuvanja utemeljenog na za- no vreme. Niti je svaka praksa ili politika seph R. des Jardin, izdanje J.P. „Službeni jednici ne nude nikakve garancije da će saglasna sa održivim razvojem. Ipak, čini glasnik“, Beograd, 2006. ubediti one koji su privrženi jednom jedi- se da je održivost zaista privržena korišće- nom ekološkom principu ili jednoj jedinoj nju prirodnih dobara kao resursa, što Pripremio: Dr. F. Šebić

FONDEKO SVIJET/31/2010. Mudre misli 47

Ekološka zabilješka ČOVJEK I KRALJ

Odabrala: Anida Džanko

OTKOS U „Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, ZAVIČAJU već prodao.” Dostojevski Dani kosidbe na Kupresu, tradicija koja ne prestaje „Uvijek je pravo vrijeme da se uradi ono što je ispravno.” Martin Luther King Jr. Ivo F. Raič plinama moguće je vidjeti na www.kupres- portal.com). „Kakva bi tišina nastala kad bi ljudi va kulturna i turistička manifesta- Na sreću organizatora i svih nas prisutnih govorili samo ono što znaju.” Čapek cija sa tradicijom od preko 100 go- vrijeme – taj faktor na koji nije moguće dina održana je ove godine od 30. utjecati, a koji često zna da upropasti svu 06.O do 04.07., uz prisustvo više hiljada uče- draž ovakvih priredbi na otvorenom – ovaj „Postati čovjek je ljepše nego postati kralj.” snika, posjetilaca i uzvanika. puta je bilo idealno! Tmurni oblaci su po- A.G. Matoš Počelo je sa malonogometnim turnirom, vremeno zaklanjali užareno svibanjsko natjecanjem u preciznom slijetanju (para- sunce, srećom ipak ne donijevši kišu. Oštar „Nemoguće je da se sve dokazuje.” glajderi), nastavila sa 5-tim Festivalom i probijajući kupreški vjetar je ovaj puta bio Aristotel izvornog folklora (uz domaće ansamble tu blagi, razgaljujući povjetarac, tako dobro- su bili i gosti iz Mađarske, Hrvatske i Tur- došao, noseći sa sobom neodoljiv miris ske) kroz defile, dva koncerta i nastup pri čuvene, svježe pečene kupreške janjetine „Lud je samo onaj čija se ludost ne svečanom otvaranju priredbe, koju je otvo- sa desetina ražnjeva svuda uokolo. Kasno poklapa sa ludošću većine.” Beket rila predsjednica Federacije BiH Borjana popodne priredba je zvanično zatvorena, Krišto. Slijedile su nadmetanja u bacanju domaćini su se zahvalili svim učesnicima, kamena s ramena, skokovima u dalj, pote- gostima i posjetiocima poželivši svima sre- „Nisu loša vremena, nego čovjek.” Darvin zanju konopa, pješačka utrka i tri Međuna- tan put i ponovno viđenje ovdje, u prvoj rodne galopske trke konja. Vrhunac je sva- sedmici narednog srpnja. No, mnogi su kako bilo Viteško natjecanje kosaca u ostali, uz iće, piće i pjesmu, do duboko u „Najlakši način da dobijete ono što želite je da pomognete drugima da dobiju ono košnji ljute kupreške trave, gdje se pored prohladnu kuprešku noć. što žele.” Deepak Chopra brzine ocjenjivao i kvalitet otkosa i širina Ove godine je po prvi puta pored zvučnog zamaha kosca. Pobjednik i kosbaša 2010.- bio upriličen i video prenos dogadjaja, te te je Ivo Ivković Ćibara, ponovivši tako svoj snimljen DVD, tako da i oni koji nisu mo- „Hrabrost je kada činite ono čega se bojite. uspjeh iz 2007. (ostale pobjednike po disci- gli doći na Kupres tih svečarskih dana, Ne može biti hrabrosti ako se ne bojite!” imaju mogućnost da naknadno čuju i vide Eddi Rickenbacker Ove godine je po prvi puta bar veći dio događanja. Kako krv ipak nije voda, kao rođeni Kupre- pored zvučnog bio uprili- šak, osjetio sam potrebu da ovu i za Bosnu „Sve mane kada su u modi postaju vrline.” čen i video prenos doga- i Hercegovinu značajnu manifestaciju traj- Fejdo no zabilježim i jednim obimnim opusom djaja, te snimljen DVD, fotografija, od kojih neke želim da podije- „Nemojte se boriti previše, najbolje stvari tako da i oni koji nisu lim i sa čitaocima ovog broja revije “FON- se dese kad se ne nadate.” Gabriel Garcia mogli doći na Kupres tih DEKO”. Marquez svečarskih dana, imaju mogućnost da naknadno „Ne sudi - da ti ne sude.” Gorki čuju i vide bar veći dio „Ne postoji osoba koja nije sposobna da događanja. uradi više od onoga što misli da može.” Henri Ford

„Znati mnogo stvari ne znači biti mudar.” Heraklit

„Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima.” Ibn Zafar

„Ako nećeš ići cijelim putem, zašto bi uopšte išao?” Joe Namath

FONDEKO SVIJET/32/2010. 48 Priroda u djelima likovnih umjetnika SLIKARSTVO GORDOSTI Teško je naći umjetnika koji je imao tako buran život kao Lazar Drljača... Boju je nanosio energičnim pokretom ruke, tomu pokretu je očuvavao sopstvenu energiju, nije ga “uljepšavao”, rastirao po površini u ime nekog lažnog plasticiteta

Vojislav Vujanović saznao da se Lazo zlopati u svome selu. Bio je to njegov drugi dolazak u ovaj grad, a sva- io sam, prije sedam godina u Blatnoj, ki dolazak je značio prekretnicu u njegovom selu sa stotinjak domaćinstava smje- životu. Prvi put se u Sarajevu obreo kao tri- štenom između Bosanske Krupe i Bo- naestogodišnji dječak, 1896. godine. Izuča- sanskogB Novog/ Novog grada. Bilo je doba vao je bravarski zanat na Zemaljskoj zana- rane jeseni i kukuruzišta su šumorila u svo- tlijskoj školi. Imao je skromnu stipendiju i me punom dozrijevanju, pod dirigentnom još skromniju pomoć od oca Mihajla. Ali ga palicom blagog povjetarca koji se spuštao sa siromaštvo nije obeshrabrivalo i u seda- brda čije sam ime sada zaboravio. Pitao sam mnaestoj godini, na prekretnici vjekova, za pleme Drljača. Rekli su mi da ih ima u 1900. godine završava zanat i upisuje se u Blatnoj. A kada sam upitao da li neko nešto građevinsko odjeljenje Tehničke srednje zna o Lazi Drljači, niko mi ništa nije znao škole. Sada više ni stipendiju nije imao. reći. Bio sam tužan, mada sam znao da ga ni Ipak, situacija se bitno izmijenila 1902. go- najstariji mještani nisu mogli pamtiti. Na- dine: te godine je osnovano Srpsko prosvjet- pustio je Blatnu 1930. godine. U dvokolici no – kulturno društvo sa ciljem da pomaže koju je sam sagradio i mršavim konjčetom, siromašnim đacima srpske nacionalnosti. zaputio se u Sarajevo kamo ga je pozvao sli- Prve godine je dodijeljena 21 stipendija stu- kar Petar Tiješić kada je, poslije niza godina, dentima filozofskog fakulteta (9), prava (6), Lazar Drljača (10.10.1882. - 13.07.1970.)

Lazar Drljača, Stari most, ulje na kartonu kaširano na lesonit, 48x40 cm, 1934. medicine (2) i za likovnu akademiju jedna: ime studenta je bilo – Lazar Drljača. Teško je naći čovjeka koji je imao tako buran život kao Lazar Drljača. Iz biografske skice, date u katalogu njegove retrospektiv- ne izložbe 1990. godine (priređivač je bila Danka Damjanović, istoričar umjetnosti) izdvojićemo samo neke detalje. Na Bečkoj likovnoj akademiji je položio prijemni ispit 1906. godine, studije završava u rekordnom roku pa upisuje specijalističke studije, ali ih ubrzo napušta da bi otišao u Pariz gdje dru- guje sa Brankom Radulovićem, Todorom Švrakićem i Jovanom Bijelićem. U Luvru kopira slike Ticijana i Leonarda. Dugo se o njemu ništa nije znalo, a onda se, 1921. godine, obreo u rodnom selu. Živio je jedno vrijeme u kući polubrata Nikole, a onda se osamostalio, lovio ribu na Uni, tako se pre- hranjivao, a ponekad bi uspio prodati koju sliku. Uslijedio je, potom, poziv od Petra Tiješića. Umjesto po Uni sada se u svojim čezama vozao po Bradini, Konjicu, Mostaru i Prozoru. U decembru 1930. godine je pri- redio izložbu neviđenu do tada u Sarajevu, “i po osebujnosti likovne orijentacije”, zapi- sala je Danka Damjanović. Odlazio je na Drinu, a jedno od najomiljeni- jih izletišta mu je bio Durmitor, kojega je slikao nekoliko puta. Jedna od najboljih njegovih slika upravo je “Crno jezero pod Dur- mitorom”. U jednoj od tih hodnji sa čezama, prelazeći neki prevoj ispod Prenja, suočio se sa prostorom koji njegove oči do tada nisu vidjele. A vidjele su toliko toga: od Sarajeva, preko

FONDEKO SVIJET/32/2010. Priroda u djelima likovnih umjetnika 49

Lazar Drljača, Vrhovi Durmitora, akvarel, 21,9 x 28,4 cm, septembar 1934. Lazar Drljača, Crno jezero pod Durmitorom, ulje na platnu, 54,5 x 65,5 cm, 1935.

Beča, do Pariza, vidjele su prostor Sicilije i porne egzistencijalne potrebe i svjedoci nam stajali su jedno, a svijet koji su stvarali je Italije! Prizor koji mu se sada ukazao bilo je mogu biti motivi koje je obrađivao i način Danka Damjanović lucidno označila kao: Boračko jezero! Zastao je, udahnuo čistotu njihove obrade. Slikao je krajolike, ali su naj- osebujnost. Ima u toj determinanti i onog zraka boračkog krajolika i rekao. “Ovo je češći motivi bili – planinski vrhovi koji su se deskriptivnog, neposredno viđenog, ali ima mjesto gdje mogu živjeti!” Bilo je to 1931. uzdizali daleko iznad mjere čovjeka. A sve i drugog, pronicanja u nutrinu uznesenog godine. Nije to bila robinzonijada, niti bijeg što je nadilazilo mjeru čovjeka, imalo je svoj gorja, koje se nije dalo mjeriti mjerom čo- od svijeta, bio je to susret dvije božanske odraz u dvojakom aspektu – u strahotnosti vjeka, zračilo je svojom sopstvenom silom, energije – energije dvije prirode, čiste u svo- ili zadivljenosti. I jedno i drugo je pulsiralo mističnim zazivom, koji je Van Gogh otkri- me biću: jedna koja je čuvala u sebi svu na njegovoj slici, ukrštalo se i svoj vizualni vao u suncokretima, u ozvjezdanom nebu i izvornost božanske demijurške moći stvara- aspekt iskazivalo u dramatskom zoru, koji se u čempresima, Gaugin u tamnim Tahićan- nja, i druga čije su talase oskvrnjivali ljudi, useljavao u naše vidno polje kao opsesija, kama ili Sezan u brdu Saint Victoir. Ali Dr- lomili ih u nastojanju da ih svedu u svoju kao začaranost. Sve je to svoju konačnost ljača ni na koga nije ličio, bio je svoj, divlja- mjeru. I u tome se prizoru začuo glas eona: dobijalo načinom likovne obrade. čan i gord. Toliko ima gordosti u tim ovdje jedino mogu živjeti! O, kakvo čudo! Boju je nanosio energičnim pokretom ruke, njegovim planinskim visovima, kao da je Korak, koji je vodio dijalog sa pločnicima tome pokretu je očuvavao sopstvenu energi- njima ispisivao svoju vihornu biografiju. Tu Bulonjske šume i ugrađivao sebe u mistično ju, nije ga”uljepšavao”, rastirao po površini u elementarnost gordosti je islikavao i u uzno- tkivo Jelisejskih polja, sada je urastao u te- ime nekog lažnog plasticiteta, taj pokret je sitosti usamljenih stabala koji su se zarivali pih satkan od planinskog bilja. nadirao iz dubine samog nosioca motiva, iz u nebesko plavetnilo, i toj njihovoj gordosti Društvo mu je činio svijet divljine, jedino stjenovite gordosti planinskih vrhova, svaki nije smetalo što su ih neobuzdani divlji vje- božanstvo kojemu se klanjao, u tome božan- pokret je bio jedna arheološka jedinica iz trovi okljaštrili, izjedali im onu stranu koja stvu otkrivao je onu duhovnu elementar- čije se mističnosti i oslobađala njegova in- im je bila na udaru. Ta su se gorda stabla nost kojom su živjeli njegovi davnašnji preci spiracija i postajala njegova značenjska ustobočavala onom stranom koju vjetrovi – Bogumili. Čuo je u sebi njihove damare, odrednica, onaj unutarnji šlagvort koji se nisu mogli polomiti. I, upravo, to im je poja- po njima prepoznao i sebe, svoj iskon, i re- oslobađao svoje prirodne materijalnosti i čavalo gordost ili postajali su grafem za ispi- kao visokim stablima koja su nadnosila svo- prelazio u materijalnost boje, u gustinu zna- sivanje sopstvenog usuda umjetnika. je raskošne krošnje nad njim da mu ne bi čenja koju je boja nosila u sebu i čiju je iska- Nažalost, djelo Lazara Drljače moralo je po- “naudilo” ponekad oporo hercegovačko znu moć doslućivao Bogumil Lazar Drljača! gnuti glavu pred stihijama koje se zovu po- sunce: Ja sam Bogumil i jedino ovdje mogu Između umjetnika, motiva i boje, sredstva žar i čovjek! U jednom pismu je zapisao: živjeti! Nastanio se u kolibi koju su mu ustu- iskaza toga motiva, gubila se distanca, po- “Pošto sam ostao vjeran planini i slobodi i pili seljaci obližnjeg sela, a onda se preselio ljudi i žene svi su me voljeli i pomagali. Ban- u vilu mostarske porodice Šantića. Istovre- Lazar Drljača, Motiv sa Boraka, akvarel, 37,9 x 30,5 de su mi slike pokrali. Ostao sam i go i bos”. cm, juni 1933. meno mu je ustupljeno i mjesto Stražarnice Na drugoj strani, 1946. godine, izgorjela mu kod Starog mosta u Mostaru, gdje je pone- je koliba u kojoj je živio i u njoj su izgorjela kad boravio i slikao. sva njegova preostala platna. Slijedila je decenija najplodnijeg slikarskog Početkom jula 1970. godine smješten je u rada. Izložbe su slijedile jedna drugu – u Sa- konjičkoj bolnici i tu je umro 13. jula. Sahra- rajevu, Cetinju, Kotoru, Herceg Novom, Mo- njen je u prostoru vile porodice Šantića. Na staru. Stigao je i do Beograda gdje je izlagao jednom zatesanom panju bilo je ispisano na Petoj proljećnoj izložbi jugoslavenskih samo: umjetnika 1933. godine. Svoj intenzivni Drljača stvaralački i izlagački aktivizam sam je obra- J. Lazar zlagao potrebom za egzistencijalnim izdrža- 10. X 1882. vanjem. Ali, to je bila njegova osobna pro- 13. VII 1970. jekcija sopstvenog života, a, istina je bila u nečemu drugom – u onoj “osebujnosti” koja Ove godine (2010), u okviru projekta “Spo- je bujala u njegovom tvoračkom biću i traži- men posljednjem bosanskom bogumilu”, u la da se materijalizuje na površini koju je selu Borci kod Konjica, udruženje “Slavika” odabrao za svoj likovni rad. Snaga te “ose- iz Sarajeva postavilo je stećak na grob aka- bujnosti” je daleko nadilazila njegove neos- demskog slikara i boema Lazara Drljače.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 50 Gljivovnica Kalendar pojavljivanja gljiva u Kantonu Sarajevo Proljetno-ljetni period

Anis Hasanbegović, dipl.biolog javlja i u četinarskim šumama Crepolj- žućkasta pupavka (A. citrina), biserka i skog, Pjeskovite ravni i drugim dijelovi- krastavka (A. spissa) te preslice: smeđa ok su u rano proljetnom aspektu ma planine Ozren. (A. fulva) i obična (A. vaginata). gljive najrasprostranjenije u četi- Osim lisičarke, u prvom talasu jako česta Najzastupljeniji rod u ovom periodu je narskim šumama, a od klasa do- vrsta je biserka (Amanita rubescens), a rod krasnica ( Russula) od kojih su najče- miniraD klasa Ascomyceta, u proljetno javljaju se i mnogobrojne vrste iz roda šće jestive vrste, osim gore pomenutih, i ljetnom periodu najveći broj vrsta pripa- krasnica (Russula) kao što su: rašljača (R. zlatna (R. aurata), crvena (R. rosacea), da klasi Basidiomycetes i raste u listo- heterophylla), ljubičasto-zelena krasnica modrolisna (R. delica), žuta (R. lutea) i padnim šumama hrasta i graba (Querco- (R. cyanoxantha), sivka (R. grisea), je- golubača (R. virescens) koja svoju najve- Carpinetum betuli). stiva krasnica (R. vesca) ... ću brojnost na području Rakovice ima na Početak sezone, a i brojnost gljiva zavise Od otrovnih vrsta jako je česta sumporača rubu jedne sađene četinarske šume. Od od broja kišnih dana u maju (obično sre- (Hypholoma fasciculare). nejestivih i otrovnih predstavnika ovog dinom ili krajem maja) i naravno količine Drugi talas počinje krajem juna, a pred- roda najčešća je crna krasnica (R. nigri- padavina. Sezona najčešće počinje u peri- hodi mu kišni period koji se javlja oko cans) koja je i najbrojnija krasnica ovog odu od 5-10 juna i traje, u dva talasa sredine i druge polovine juna (otprilike perioda iz hrastovo grabovih šuma Rako- (kola), skoro do kraja jula, a uglavnom se od 15- 25 juna). Ovo je period kada se po- vice, smrdljiva (R. foetens) čiji neugodni završava oko 20 jula. Prvi talas počinje činje javljati najveći broj vrsta, naročito iz miris odmah izaziva gađenje i nagon na oko 5-10 juna i traje do 20-25 juna, a dru- familija: ovojnjača (Amanitaceae), kra- povraćanje, te najčešća bljuvara naših gi od kraja juna do otprilike kraja jula. snica (Russulaceae), vrganjevki (Boleta- šuma, šumska bljuvara (R. emetica var. Najveći broj vrsta se pojavljuje krajem ceae) i vitezovki (Tricholomataceae). U sylvestris) mala, prelijepa crvena gljiva. juna i početkom jula. ovom periodu se počinje javljati jedna od Iz iste familije ali drugi rod dolazi najma- Koja će se gljiva, masovnije, prva pojaviti naših najotrovnijih gljiva, zelena pupavka sovnija gljiva ovog perioda mliječnica zavisi od količine padavina. Prilikom veli- (Amanita phalloides). Interesantno je (Lactarius piperatus) te u dosta manjem kih padavina, prva gljiva koja se masovni- istaći da se u ovom periodu javlja u hra- broju nego mliječnica, presnac, sirovka je pojavljuje je lisičarka (Cantharellus stovo grabovim šumama Rakovice (Ša- (L. volemus) kojeg naši pastiri samo po- cibarius). Ukoliko je broj kišnih dana min gaj, Miševići ...) dok se u istim šuma- sole i jedu sirovog pa je zbog toga i dobio manji, najmasovnija gljiva je proljetni ili ma ali na nešto većoj nadmorskoj visini narodno ime. Od ostalih jestivih mliječni- raspucani vrganj (Boletus reticulatus). (npr. šuma iznad sela Bušće) javlja tek u ca napomenuo bih hrastovu (L. quietus) i Lisičarka se javlja u grupama od 5-10 ko- jesen. Osim nje od smrtno otrovnih ovoj- kamforovu mliječnicu (L. camphoratus) mada i interesantno je istaći da se osim u njača javlja se panterovka (A. pantheri- koja ima predivan miris pa služi kao za- listopadnim šumama, u ovom periodu na) a od ostalih Amanitaceae tu su još: čin. Od otrovnih mliječnica najčešća je Biserka - Amanita rubescens

FONDEKO SVIJET/32/2010. Gljivovnica 51

la). Obje vrste su odlične jestive gljive, ali su vrlo često napadnute crvima. Jedna od češćih gljiva u ovom periodu je postavka (Xerocomus subtomentosum). Za razliku od nabrojanih rodova i vrsta reda vrganjevki koji se javljaju u listopadnim šumama, red osinaca (Suillus) sa svoja tri predstavnika u ovom periodu se javlja u borovim šumama. U borovim šu- mama iznad Barica i na Trebeviću (Brus) javljaju se maslenke (S. luteus) i slinavke (S. granulatus) koje su odlične jestive gljive, nažalost često napadnute crvima, dok se u sađenoj borovoj šumi u Rakovici (Šamin gaj) javlja pješčarka (S. variega- tus) koja po gastronomskim kvalitetima značajno zaostaje od pomenutih predstavnika ovog roda. Od vrsta iz ostalih redova istakao bih dvije rijetke vrste: zec-gljivu (Grifola fron- dosa) koja se nalazi na mnogim Crvenim listama. Gljiva ima prekrasan aromatični Hrastovača miris, pravi delikates, na žalost u zadnjih 5-6 godina nisam našao ni jedan primje- lažna rujnica (L. chrysorrheus) koja se ma, loše kvalitete. U bukovim šumama rak ove zanimljive gljive. Druga gljiva, od pravih rujnica razlikuje u boji mlijeka još se javlja i češnjača (Marasmius allia- koja se ne može pohvaliti nikakvim pozi- koje je žute boje (kod rujnica obično na- ceus) sa mirisom na bijeli luk, te je ideal- tivnim kulinarskim kvalitetima već je randžasto ili kod nekih vrsta crvenkasto) na kao začin. specifičnog neprijatnog mirisa, je pasji te ljutog okusa (kod rujnica ugodan i Red vrganjevki (Boletales) javlja se u hra- stršak (Mutinus caninus). Dosad sam je blag) i brezovka, runjava rujnica (L. tor- stovo grabovim šumama ovog perioda sa našao na samo dva lokaliteta i sa manjim minosus) sa ljutim mlijekom i nitima na rodovima: vrganja (Boletus), djedovi, brojem primjeraka. klobuku, a naročito na rubu klobuka. turčini (Leccinum) i zlatače i podstavke Ukoliko kišni period u junu potraje i ako Od ostalih listićavki, češće vrste su jestiva (Xerocomus) dok se za borove šume veže se jave novi pljuskovi u julu i u pojedinim hrastovača (Collybia fusipes) koja raste u rod osinaca (Suillus). četinarskim šumama (npr. Bijambare) će buketima od 10-tak primjeraka te takođe Od vrganja, osim pomenutog proljetnog se javiti niz vrsta kao što su panterovka, jestiva, ali male kvalitete šumska pljosna- vrganja, u mnogo manjoj mjeri javlja se biserka, neke vrste preslica, krasnica te tica (C. dryophylla) koja se određenih hrastov vrganj (B. quercicola) koji nema pokoja predstavnica roda koprenki (Cor- godina masovna javlja, korijenjača (Ou- raspucan klobuk i koji je tamno smeđe tinarius), dok u hrastovo grabovim šu- demansiella radicata) vitka, visoka glji- boje. Najčešće vrste iz roda djedova, tur- mama može „uraniti“ mrka trubača va, obično raste pojedinačno, a javlja se i čina (Leccinum) su grabov djed (L. grise- (Craterellus cornucopioides) i pepelja- u bukovim šumama i jelenski štitac (Plu- um) i turčin (L. aurantiacum) koji se sta, siva lisičarka (Cantharellus cinere- teus atricapillus) česta gljiva na panjevi- naročito veže za jasike (Populus tremu- us) koja se često zamjenjuje za mrku tru- Rašljača - Russula heterophylla baču, doduše na ovom području djele isto stanište, a i zamjena nema nikakvih posljedica pošto je i pepeljesta lisičarka jestiva i ukusna gljiva. U ovom periodu , na livadama i dalje su- vereno „vladaju“ vilini klinčaci (Mara- smius oreades) i reduše (Calocybe gam- bosa), javi se i pokoja grupa poljskih šampinjona, rudnjača, kupljenac (Agari- cus campestris) a u voćnjacima se javlja jedna vitka, ukusna gljiva-šljivovača (En- toloma clupeatum). Što se tiče „gradskih“ gljiva, ovo je period pojave gradskog šampinjona (A. bitorqu- is) i prava je šteta što raste u gradu (poznata je činjenica da su gljive veliki saku- pljači teških metala i drugih opasnih i otrovnih materija iz zemljišta), a dosta česte su i dvije vrste gnojištarki: tinjčeva (Coprinus disseminatus) i prava gnoji- štarka (C. atramentarius). Obje gljive su jestive, ali ne sa ovog staništa. Tinjčeva gnojištarka je idealna za supe, a uz pravu gnojištarku ne treba piti alkohol jer izaziva antabusni sindrom trovanja koji obič- no prolazi za nekoliko dana.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 52 Planinarski putopisi HAJDUČICA U KAMENOM SEDLU Stazama Prenja od Bijele do Lupoglava priroda nam je podarila mnoge radosti i iznenađenja Zdravko Raštegorac

egdje krajem jula 2009. u Planinar- sko društvo HPD Bjelašnica 1923 stigao je dopis planinara ZET-a Za- Ngreb, u kome nas mole da budemo njihovi vodiči na Prenj. Pohod bi se održao 14., 15. i 16. augusta, a grupu bi sačinjavali 7 do 8 planinara dobre fizičke kondicije. Želja im je izaći na Zelenu glavu (2.123 m) – najviši vrh Prenja, kao i na daleki Lupoglav (2.102 m). U povratku bi preko Tisovice, Podoti- ša, Velikih bara, Bijelih voda i Rujišta sišli u Mostar i odatle za Zagreb. Problem boravka na Prenju iz pravca ko- njičke Bijele je taj što je planinarski dom na Jezercu u izgradnji, a planinarska kuća Vrutak zauzeta u to vrijeme dolaskom go- stiju iz Slovenije i njihovih domaćina Ko- Lupoglav - Prenj njičana. Razlog je obilježavanje 60 godina od pogibije Ade Modic i Marice Hribar iz Nakon dva sata, otprilike, stižemo na sedlo Lončić ukliješteno u ljutom krasu prenj- Kranja, stradalih od hladnoće augustu između Otiša i Zelene glave. Počinje slaba skom, nudi nam hladnu, osvježavajuću 1949. godine. Predloženo je da smještaj kišica, te oblačimo kabanice pred uspon. vodu. bude u Tisovici, pod šatorima koje ćemo Rance odlažemo i prekrivamo navlakama. Pijemo zaluženu kafu i promatramo veliko ponijeti sobom. Nažalost, dva dana pred Uspon teče lagano i vrlo brzo smo na vrhu. stado ovaca, po pričanju čobanina, oko pet polazak, sa žaljenjem su nam javili da odu- Moram pohvaliti naše vrijedne prijatelje stotina komada. Noću su locirani u do- staju. Ali, zato ne odustajemo mi. Zdenu i Kulju koji su postavili sajle na dva njem dijelu Tisovice, gdje imaju torove i Opet nas je četvorica, sreća, kao djetelina opasna mjesta i tako obezbijedili siguran kontejner. Jutro je osvanulo tmurno, sa iz- sa četiri lista. Tu su: Mario, Davor, Srđan i uspon i silazak sa vrha. Ponovno smo na maglicom, koja se lijeno valja planinom. moja malenkost. Mnogo su mlađi od sedlu, ali kiša pojačava, tako da odustaje- mene, ali se tješim da smo u prosjeku svi mo od uspona na Otiš i lagano krećemo mladi. naniže. Na Podotišu kiša prestaje, Krećemo iz Sarajeva vrlo rano tako da smo razvedrava se, što nas raduje pred već iza šest sati u Konjicu, na kafici. Put na- sutrašnji pohod na Lupoglav. Stiže- stavljamo prema Bijeloj do kuće pokojne mo do doma Vrutak, tog lijepog, Ljube Vidačković gdje ostavljamo kola. malog zdanja, što ga napraviše vri- Moram reći da smo mi planinari izgubili jedni Konjičani. Nakon odmora, kre- divno osobu, ženu koja je iznad svega vo- ćemo u Tisovicu gdje u sam suton ljela ljude. Uvijek nas je dočekivala sa ka- postavljamo šatore i spremamo objed fom, a na povratku sa planine, sa obave- nakon napornog dana. Uživamo u znom pitom i rakijicom. Neka počiva u prelijepom krajoliku gdje domini- miru! raju dva dvotisućnjaka. Vrelo Natovareni teškim naprtnjačama krećemo uz Rakov Laz, te na Skok. Nakon tri i po sata stižemo na Jezerce gdje nas dočekuje Šerpa, opet sa kafom.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Mudre misli 53

Ne žurimo i čekamo što će nam dan doni- Ulazimo u Zakantar. Crnoglav veliko srce jeti. Oko osam krećemo jer naziremo lijep ostaje iza nas, a pred nama dan. Magla se diže sa visova Otiša i Zelene novi vidici, novi divovi. Masiv glave. Ulazimo u područje Kantara, tog ka- Heraća sa nekoliko dvotisućnja- „Život je ono što ti se dešava dok ti praviš menog mora što ga priroda tako skladno planove za život.” Lenon izvaja. Oko nas visovi poput divova. U da- ka, Vjetrena brda, Erać, i napo- ljini Crnoglav (1.893 m) naš putokaz i pra- kon, kao nekom čarolijom, vac kretanja. Desno Kantar (1.852 m), te izviruje kupa Lupoglava. „Mnogi griješe iz straha da ne pogriješe.” Veliko brdo (1.865 m). Na sve strane boko- Duboko pod nama dolina Lessing ri ljekovitog bilja i već unaprijed se radu- Lučina, nekad davno obitavali- jem branju u povratku. Ono što me smeta šte stočara. Nema više blejanja je planina bez živog stvora. Tek negdje „Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer ovaca i veselog poskakivanja bi sudbina mogla početi da te liječi - kru- iznad Heraća primjećujem jato žutoklju- mladih jaganjaca. pnim.” Neruda nih galica, visoko u zraku. Ulazimo u Zakantar. Crnoglav ostaje iza nas, a pred nama novi vidici, novi divovi. sedlu Lupoglava, te pažljivo berem srebrna- „Čovjek koji ne pravi greške obično ne radi Masiv Heraća sa nekoliko dvotisućnjaka, stu hajdučicu, tek toliko da je imam. Iznad ništa.” Phillips Vjetrena brda, Erać, i napokon, kao nekom Lučina, primjećujem ivu travu, u nešto ve- čarolijom, izviruje kapa Lupoglava. Dubo- ćoj količini, pa je tako i ubirem. Usput naila- ko pod nama dolina Lučina, nekad davno zim na timijanolisni vrisić, te krasoliki vri- „Ko hoće nešto da učini, nađe način, ko obitavalište stočara. Nema više blejanja sak. Sa žaljenjem konstatujem da je siparska neće ništa da učini, nađe opravdanje.” ovaca i veselog poskakivanja mladih jaga- hajdučica prošla, ali ipak nalazim dovoljno Pikaso njaca. svježih izdanaka i sa zadovoljstvom ih be- Zaustavljamo se da bismo doručkovali i pri- rem. Dolaskom u Tisovicu moja papirna premili se za uspon. Uskoro smo na grebe- vrećica se prilično popunila. „Svaka je zamisao lahka kad se ne uzme u obzir stvarnost.” Proust nu odakle pogled puca na Ovču (2.021 m), Još jedna ugodno provedena noć u planini, te dolinu Barnog dola. Dolje negdje su i gro- a ujutro, trećeg dana, povratak. Srdačan bovi naših drugova Ilije i Miodraga, pogi- susret s planinarima Konjica kod Vrutka, „Čitava tajna da produžujemo život sastoji nulih 1970. na ovom vrhu. Nemamo vreme- koji su jučer na Jezercu položili vijence, za- se u tome da ga ne skraćujemo.” Saltikov - na za taj posjet, nego koračamo naviše. Već jedno sa svojim gostima iz Slovenije. Na Scedrin smo pod sedlom, a onda, ugodno iznenađe- Podotišu jedna grupa kreće prema Rujištu, nje. Na maloj zelenoj oazi, jedna jedina sta- a druga će na Zelenu glavu, te će se u po- bljika lincure. Kakva radost! Od oduševlje- vratku priključiti glavnini. Sa Rujišta odla- „Teže je primiti savjet nego odbiti poklon.” nja sam je poljubio! Izlazimo na sedlo i tu ze autobusima za Mostar. Prema Jezercu Sand nas dočekuje novo iznenađenje. U carstvu ponovno nailazim na ivu travu, koje ispod kamena nekoliko djevičanskih busenova kuće više nema. Laički zaključujem da ova srebrnaste hajdučice u punom cvatu. Sa dragocjena trava, bar na ovom lokalitetu „Prijatelje stvara sreća, a nesreća provjerava.” Seneka sedla posmatramo zelenu dolinu Poljica, a raste između 1.600 i 1.800 m. potom slijedi uspon na sam vrh. Puše pro- Pozdravljamo se sa Šerpom i polako silazi- hladan vjetar, tako da se ne zadržavamo mo naniže. Još jedan izvanredan doživljaj „Ništa nije samo po sebi dobro, ni loše, zavi- dugo. Već smo četiri sata na putu, a to- Prenja koji nas je počastio svojim prediv- si samo šta o njemu mislimo.” Stendal liko nam treba i za povratak. nim krajolikom. Zarekao sam se da ovo Ponovno smo na treba ponoviti. Foto: M. Dlouhi - Sedlo Lupoglava „Daj više odmora jeziku nego rukama.” Tolstoj

„Sve će proći. Ali, kakva je to utjeha? Proći će i radost, proći će i ljubav, proći će i život. Zar je nada u tome da sve prođe?” Meša Selimović

„Samo velika srca znaju koliko je slavno biti dobar.“ Fenelon

„I sreća se umori ako nekoga dugo na leđima nosi.“ Gracijan i Morales

„Sreća u nesreći ostavlja odškrinuta vrata za izlazak.“ Servantes

„Čudno je, kako je malo potrebno da budemo srećni, i još čudnije: kako često nam baš to malo nedostaje.“ Ivo Andrić

FONDEKO SVIJET/32/2010. 54 Inicijative

Iznenađuje da u studiji uticaja autoputa Vc na okoliš nije obrađen aspekt Prenja kao potencijalnog nacionalnog parka, Natura GOROSTAS 2000 i UNESCO područja, a nisu se uspjeli utvrditi i otkloniti potencijalni negativni uticaji na stanovništvo i okoliš. Slični pro- pusti su doveli do protesta stanovnika Bla- gaja i Počitelja, koji kao rezultat imaju zva- nična razmatranja alternativnih trasa na TRAŽI ZAŠTITU tim područjima. Ovo je dokaz da organizo- Poziv na rješavanje konflikta izazvanog planiranjem vani građani ipak mogu u BiH da utiču na političke odluke, čak i kada su u pitanju razvoja, odnosno izgradnjom auto ceste kroz budući ovako veliki projekti. nacionalni park Prenj-Čvrsnica-Čabulja Iskustva pokazuju da zemlje koje se smatraju ekonomski razvijenim u velikoj su mjeri potrošile svoje prirodne resurse i Miodrag Dakić, području, Prenjskog daždevnjaka (lat. Sa- uništile svoj okoliš, te sada ulažu ogromna Centar za životnu sredinu, Banja Luka lamandra atra prenjensis). Koliko još no- sredstva da pokušaju da zaustave uništava- vih vrsta biljnog i životinjskog svijeta posto- nje i obnove ugrožena područja. Imajući u lanina Prenj nije samo jedna od mno- ji na Prenju možemo da nagađamo, ali vidu ekonomsku situaciju, BiH nema gih planina u BiH, pored koje prolazi- možemo biti sigurni da je Prenj jedna od opravdane razloge i mogućnost za sanira- te putem Sarajevo-Mostar, o kojoj ste prirodno najvrijednijih planina na Balkanu. nje posljedica loših političkih odluka. Pučili u osnovnoj školi kao jednoj od planina Mnogo je jeftinije uvažiti izmjene projekta užeg ili šireg zavičaja ili koju pohode plani- Pa zašto onda Prenj nije u toku planiranja, nego u otklanjanje po- nari i drugi ljubitelji prirode. Planina Prenj zaštićen? sljedica lošeg planiranja. je mnogo više... Malo je poznato da je još u aprilu 2007. godi- Ukoliko se izgradi autoput prema usvojenoj ne izrađen nacrt zakona o nacionalnim par- trasi, Prenj neće moći postati nacionalni Srce dinarskih planina kovima “Prenj” i “Čvrsnica-Čabulja-Vran”, a park, a onda ni UNESCO područje. Iako je Planina Prenj se po svom geografskom po- prema procjenama mnogih stručnjaka pri- plan trase usvojen, primjeri Blagaja i Počite- ložaju i prirodnom naslijeđu može smatra- rodnih nauka, Prenj zadovoljava i veoma lja govore da je moguće mijenjati trasu uko- ti srcem Dinarida. U isto vrijeme, Prenj je stroge uslove da bude zaštićen i od strane liko postoji javni interes. najvažnija planina “prenjskog endemskog UNESCO. Svojim značajem, Prenj bi mogao centra”, koji zaokružuju planine Čvrsnica i osigurati i mjesto u Natura 2000, EU mreži Šta je rješenje? Čabulja. Prema ranijim istraživanjima zaštićenih područja. Međutim, iako postoje Obzirom da je projektna dokumentacija za (2001. god., Zavod za zaštitu kulturno-hi- stručne i zakonske osnove da se ovo područje ovu dionicu autoputa u zoni Prenja tek na storijskog naslijeđa BiH) na ovom područ- zaštiti od daljeg uništavanja, nedostaje toliko nivou idejnog rješenja, kao i da će zbog viso- ju je registrovano čak 308 endemskih vrsta često pominjana “politička volja”. kih troškova izgradnje (veliki broj tunela i dinarskog područja, a od toga 44 vrste su mostova) ova dionica vjerovatno biti po- pronađene samo na području Prenj - Čvr- “Najvažniji projekat BiH” kao sljednja građena, ponovno projektovanje snica - Čabulja. najveća opasnost trase za ovu sekciju autoputa neće značajno O prirodnom bogatstvu, ali i neistraženosti Sigurno je većina građana BiH barem jed- uticati na finansijski i vremenski okvir reali- svih vrijednosti ovog područja, govori po- nom čula za “koridor Vc”, međutim veoma zacije projekta. datak da je u septembru 2009. godine objav- mali broj zna zašto ga zovu “najvažnijim Imajući u vidu svjetsku ekonomsku krizu, ljeno istraživanje kojim se potvrđuje nova projektom za BiH” i kuda tačno prolazi pla- smanjenje rezervi i nepredvidive promjene endemska podvrsta vodozemca na ovom nirana trasa ovog autoputa. cijene nafte na svjetskom tržištu, buduće Inicijativa za Prenj Spasimo Prenj zajedno!

FONDEKO SVIJET/32/2010. Ekologija duše 55

U Inicijativu za Prenj se mogu uključiti sva zainteresovana pravna i BUKET BOJA fizička lica, formalne i Ana Mrdović, dipl. ing. hortikulture samo vanjski znak bogatog unutrašnjeg života biljaka. One su zgušnjavale sokove i neformalne grupe, poredo sa sve blažim jesenjim zra- slale ih u sve dijelove svoga tijela da ga ču- nevladine i vladine kama sunca, nižim teperaturama i vaju od zimske hladnoće i mrazeva. kraćim danima, biljke se spremaju A obojeno lišće “putuje” na sve jačem jese- organizacije, domaće i Una zasluženi zimski odmor, na prezimlja- njem vjetru do mjesta gdje će još jednom vanje. I dok mi ljudi potrčimo u šopinge da u zajedništvu sa ostalim lišćem obojiti tlo u međunarodne organ- se snabdijemo novim toplijim džemperi- raskošnu sliku jeseni i zatim se sjediniti sa ziacije, ukoliko podrža- ma i kaputima, biljke jednostavno svoju tlom na kojem ga dočekaju nama nevidljivi postojeću “garderobu” oboje u neopisivo mikrorganizmi pretvarajući ga u hranu za vaju ciljeve Inicijative. lijepe jesenje boje. I nakon nekoliko mod- neki novi život, novu biljčicu, novi list i nih nedelja (fashion weeks kako bi mi ljudi novi plod. obaveze BiH na smanjenju emisije gasova rekli) one, pogotovo “glavni manekeni” dr- Priroda nije rastrošna, ona ništa ne baca, staklene bašte, neprocjenjive posljedice po veće, odbace raskošno obojenu “gardero- ona sa svime razumno raspolaže, valjda je životnu sredinu i dr., trebalo bi razmotriti i bu” list po list koji se još jednom pokazuju zato sama po sebi tako lijepa, uredna i du- druge mogućnosti (brza cesta, adaptacija okrećući se na jesenjem povjetarcu. gotrajna, sve dok je čovjek ne poremeti postojeće infrastrukture, željeznički sao- Ali, zapamtimo, biljke se nisu samo “modi- svojim gramzljivim nepotrebnim potre- braćaj i dr.). Ovo se posebno odnosi na dio rale”! Bojenje lišća jesenjim bojama je bama. autoputa u zoni Prenja, jer zbog reljefa te- Foto: Z. Omerović - Jesen kod Donjeg Vakufa rena kojim je planirana trasa cijena izgradnje je izuzetno visoka. Sa druge strane, jednostrani pristup u planiranju razvoja, potpuno je zanemario jedinstvene potencijale koji planinu Prenj krase, te se nije uvidjela šansa koju Prenj pruža za različite vrste turizma (etno, eko, avanturistički, zdravstveni, rekreacijski), kao i potencijale za proizvodnju zdrave hrane, sakupljanje ljekovitog bilja i mnoge druge djelatnosti koje se mogu provoditi u nacionalnim parkovima. Na ovaj način bi se mnogo više doprinijelo obezbjeđivanju sredstava za život lokalnog stanovništva na širem području planine Prenj. Inicijativa za Prenj Članovi Inicijative za Prenj su svjesni svih ovih okolnosti, te kampanjom javnog informisanja i zagovaranja želimo da pokre- nemo stručnu i javnu raspravu, kako bi se našlo najpovoljnije rješenje ovog konflikta, posebno vodeći računa o dugoročnoj odr- živosti usvojenih rješenja. U dijalog ćemo uključiti i predstavnike međunarodnih organizacija i institucija, koji svojim isku- stvom i standardima u oblasti planiranja održivog razvoja mogu da daju značajan doprinos. U Inicijativu za Prenj se mogu uključiti sva zainteresovana pravna i fizička lica, formalne i neformalne grupe, nevladine i vladine organizacije, domaće i međunarodne organziacije, ukoliko podržavaju ciljeve Inicijative. Ciljevi incijative su usmjereni na hitno proglašenje nacionalnog parka, zaustavljanje degradacije, te održivo upravljanje područjem Prenj-Čvrsnica-Ča- bulja-Vran, uz aktivno učešće javnosti u donošenju odluka. Ukoliko želite više informacija, posjetite našu Facebook grupu “Srcem za Prenj” ili nam pi- šite na [email protected]

FONDEKO SVIJET/32/2010. 56 Urbana hortikultura PLATAN JE ZASLUŽIO VIŠE OD GRMA Mjesto proljetos posječenog stabla u centru Sarajeva nakon preuređenja djeluje tužno i ružno

Prof. dr. Vladimir Beus sam da su bili protiv ovog (ne)djela ali su Ovakvo hortikulturno rješenje ni „neki“ moćnici iz Općine Stari Grad presu- u kom slučaju ne može biti rajem mjeseca februara ove godine dili. Navodno da je stablo korijenovim si- zamjena za posječeno stablo posječeno je stoljetno stablo plata- stemom ugrožavalo dio temelja Katedrale, platana, a i neadekvatno je za na kod Katedrale. Vitalno orijaško za što je bilo drugačijih rješenja, a ne sječa Kstablo platana, starosti oko 120 godina, vi- stabla. Zabrinjava činjenica da je povodom ovaj prostor. Kanadska bijela sine preko 30 m i raskošne krošnje, činilo ovako drskog postupka izostalo javno rea- smrča (Picea glauca ver. je skladnu ambijentalnu cjelinu sa okol- giranje stručnjaka relevantnih institucija: albertiana ‘Conica’), koja je nim zgradama i bilo svojevrstan simbol u KJKP Park, Šumarskog fakulteta Univerzi- zasađena, u Kanadi u svom ovoj urbanoj četvrti Sarajeva. Osim estet- teta u Sarajevu, Zavoda za zaštitu kulturno prirodnom arealu i optimalnim, skog efekta, stablo je imalo veliku zaštitnu historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona specifičnim ekološkim uslovi- ulogu, stvaralo je poseban mikroklimat i Sarajevo, Zavoda za planiranje razvoja ma izraste do 3 m visine. Kod pružalo ugodnu hladovinu u vrućim ljet- Kantona Sarajevo, ekoloških udruženja... nas je kratkovječna pogotovo u nim danima, velikom površinom lišća u Da nije bilo dva izvrsna priloga-protesta, procesu fotosinteze apsorbiralo je ugljen- autora Muharema Bazdulja „Blues za drvo urbanoj sredini. dioksid i oslobađalo kisik, pročišćavalo je iza Katedrale“ i autorice Ane Mrdović zrak zadržavajući čestice prašine... „Nebo plače dok platana krvari“, u dnev- korovske biljke, što je još više pružalo ruž- Neočekivano, bez najave nalogodavca o nom listu Oslobođenje, ovaj nečuveni po- nu sliku ovog opustošenog prostora. Niko- namjerama da ovo drvo posječe, javnost je stupak bi ostao nezabilježen. Nažalost, me od odgovornih to nije smetalo iako je u dovedena pred gotov čin. U razgovoru sa moćnici su ostali nijemi! A postavljena su strogom centru grada i tokom špice turi- nekim stručnjacima iz KJKP Park saznao pitanja „Da li je moguće da se usred gra- stičke sezone. da... vrše egzekucije stabala i da za ovo Ostala je nada da će u jesenjoj sezoni biti Bijela smrča umjesto platana niko ne odgovara?... Da li građani u ovom ponovo zasađen mladi platan i uređen ovaj gradu mogu barem unaprijed saznati da se prostor. A krajem avgusta ove godine u neko drvo, u najstrožem centru grada, pla- dnevnom listu Oslobođenje data je infor- nira posjeći i mogu li barem dobiti priliku macija o hortikulturnom uređenju prosto- da eventualno kažu kako misle da to ne ra kod Katedrale uz ulicu Mula Mustafe treba raditi?“. Bašeskije. Od stručnjaka KJKP Park sam U razgovoru sa stručnjacima KJKP Park saznao da neće biti zasađen platan s obra- predložio sam da se ponovo zasadi stabla- zloženjem da opet „neki“ općinski moćnici šica platana, a eventualno ugrožavanje te- iz sjene ne daju sadnju ovog drveta! Ovim melja Katedrale onemogući adekvatnim sam bio nemalo iznenađen. Za desetak rješenjem. U svijetu ovakva stabla, kakav je dana u izgrađenoj kameno-betonskoj arli bio stoljetni platan, po fiziološkoj smrti ili zasađeno je stablo (!) Picea conica, a okolo iz nekog drugog razloga, se uobičajeno za- ukrasno grmlje i sezonsko cvijeće. mjenjuju istom vrstom drveća. Međutim, Ovakvo hortikulturno rješenje ni u kom prošlo je optimalno vrijeme sadnje, ostala slučaju ne može biti zamjena za posječeno je zemljana površina na kojoj su se naselile stablo platana, a i neadekvatno je za ovaj prostor. Kanadska bijela smrča (Picea glauca ver. albertiana ‘Conica’), koja je zasađe- U svijetu ovakva stabla, kakav na, u Kanadi u svom prirodnom arealu i je bio stoljetni platan, po optimalnim, specifičnim ekološkim uslo- fiziološkoj smrti ili iz nekog vima izraste do 3 m visine. Kod nas je krat- kovječna pogotovo u urbanoj sredini. drugog razloga, se uobičajeno Da li će stručnjaci KJKP Park ponovo pod- zamjenjuju istom vrstom leći pritisku istih moćnika kod zamjene drveća. Međutim, prošlo je stabla kiselog drveta, kod crkve Sv. Vinka u optimalno vrijeme sadnje, Titovoj ulici, kojemu je prije nekoliko mje- ostala je zemljana površina na seci potpuno sasječena krošnja? Da li će i kojoj su se naselile korovske ovo stablo nestati i tako biti „protjerana“ biljke, što je još više pružalo jedina dva stabla sa pločnika glavne sara- ružnu sliku ovog opustošenog jevske ulice od Baščaršije do raskrsnice sa Radićevom ulicom? Okolnosti, nažalost, prostora. ostavljaju malo mjesta za optimizam!

FONDEKO SVIJET/32/2010. Nove knjige 57 VODIČ KROZ RASKOŠ PLANINA “Planine Crne Gore – vodič za planinare”; autori: Daniel Vincek, Ratko R. Popović & Miodrag - Mijo Kovačević; Izdavač “ NVO – Mediteranska planinska Crna Gora”, Podgorica, str. 1-148, 2010. godina

Dr. sc. Zlatko Bulić, planinara, turista i brojnih ljubitelja priro- Zavod za zaštitu prirode Crne Gore de. Pored kratkih opisa planinarskih tura po prvi put na crnogorskim prostorima pa akon prvog izdanja koje je svjetlost i šire objavljuju se i tabele sa koordinatama dana ugledalo u novembru 2004. za uređaje za globalno pozicioniranje (GPS godine u izdanju “MONITORA”, sistem). Za svaku planinarsku turu date su Nnedavno je iz štampe izašlo drugo dopu- najosnovnije informacije koje se odnose na njeno izdanje veoma zanimljive publikaci- moguće prilaze početnoj tački sa detalj- je “PLANINE U CRNOJ GORI”, “VODIČ nim opisom, ocjena težine uspona, rastoja- ZA PLANINARE” autora poznatih crno- nje izmedju dvije tačke na stazi, vrijeme gorskih planinara i ambasadora crnogor- potrebno za savladavanje pojedinih dioni- skih planina Danijela Vinceka, Ratka R. ca, podaci o markaciji, osvrt na moguće Popovića i Miodraga-Mija Kovačevića. opasnosti, podaci o smjeru kretanja, visin- Iako se zadnjih nekoliko godina u Crnoj skoj razlici, informacije o planinarskim Gori pojavilo nekoliko vrijednih publikaci- objektima i mogućim smještajnim kapaci- ja o planinama Crne Gore ovaj vodič je tetima itd. prva publikacija ovakve vrste u Crnoj Gori. U vodiču je predstavljeno 27 preglednih Rađen je po uzoru na planinarski vodič topografskih karata u razmjeri 1:50 000 na koji nosi naziv “Pedeset najljepših plani- kojima se nalazi ucrtana jedna ili više pla- narskih izleta u Hrvatskoj”, autora pozna- ninarskih staza koje su detaljno opisane u tog i renomiranog ex-jugoslovenskog i knjizi. evropskog planinara Željka Poljaka, s tim Poseban dodatak u knjizi je i spisak najin- što ovaj crnogorski vodič ima i nekih do- Lovćen, Rumija, Orjen, Bjelasica, Komovi, teresantijih vidikovaca, kao i spisak 28 po- datnih informacija i pratećih priloga koji Prokletije, Visitor, Ljubišnja, Maglić, Bioč, stojećih planinarskih objekata (planinar- mu daju poseban značaj. Publikacija sadrži Volujak itd.) u vodič su uvrštene i neke ma- skih domova, bivaka i skloništa), koji su u 148 stranica i obiluje brojnim detaljnim i nje poznate crnogorske planine široj jav- upotrebi na teritoriji Crne Gore. Dat je i praktičnim informacijama za planinare i nosti kao što su Lisinj, Vrsuta, Paštrovačka spisak planinarskih društava, klubova i ljubitelje prirode. Knjiga je izašla u izdanju gora, Garač, Prekornica, Kamenik, Brot- nevladinih organizacija, sa svim neophod- NVO “Mediteranska planinska Crna Gora” njik, Somina, Golija, Maganik, Kapa Mo- nim informacijama, telefonima i adresa- na crnogorskom, engleskom, njemačkom i račka, Babji zub, Šila, Vila, Štitan, Krisitor, ma. Dati su i telefoni i neophodni podaco ruskom jeziku u renomiranoj štampariji – Goleš, Surdup, Treskavac, Pasjak, Maglić, za gorsku službu spasavanja, Planinarski AP Print Montenegro. Ovaj planinarski Zeletin, Stožac, Mali i Veliki Žurim, Lola, savez Crne Gore, kao i sve važnije plani- vodič posvećen je crnogorskoj planinarki Umovi, Tali, Hajla, Jerinja glava, Balj, pe- narske web adrese. Veri Radović Vincek. njačka stijena Biočinovići u Kolašinu i dru- Poseban kvalitet ove luksuzno dizajnirane i U uvodu se nalazi esej poznatog crnogor- gi. U knjigu su uvršteni i itinereri planinar- opremljene knjige čini 159 fotografija u boji skog i jugoslovenskog revolucionara Velj- ske transferzale “Planinama Crne Gore – CT koje na svojevrstan način ilustruju bogat- ka Vlahovića pod nazivom “Planina”, pi- -1” na potezu od Veruše do Žabljaka i NP stvo i raznovrstnost crnogorskih planina. san 1937. godine u Madridskoj bolnici, “Durmitor” u dužini od 120 km, sa 22 kon- Na kraju knjige se nalaze i podaci o autori- koji predstavlja jedan od najzanimljivijih trolne tačke i trajanjem od šest dana, plani- ma kao i zahvalnica institucijama i poje- literalnih zapisa o crnogorskim planina- narske ture “Orjen-Lovćen-Rumija” u du- dincima koji su logistički i finansijski poma uopšte. žini od 138 km, sa 15 kontrolnih tačaka u držali realizaciju ovog nesvakidašnjeg i Na početku knjige nalazi se i prilog koji trajanju od 10 dana, kao i planinarska tura veoma značajnog projekta u Crnoj Gori. nosi naziv uvodne napomene, koji sadrži kroz impozantni kanjon Nevidio, kao i ka- Knjiga je pravi enciklopedijski leksikon o informacije o fizičko geografskim karakte- njone rijeka Mrtvice i Cijevne, kao i eko- neponovljivim i prelijepim crnogorskim ristikama Crne Gore, kao i uobičajenim i loško rekreativna staza Obod na Rijeci planinama i planinarskim turama u Crnoj neophodim savjetima, preporukama i pra- Crnojevića. Takođe, je na slikovit način Gori koje su dopunjene preglednim topo- vilima za orijentaciji na terenu, izboru hra- dočaran i rafting rijekom Tarom, jedna od grafskim kartama i pratećim sadržajima i ne i opreme za boravak u planini. Knjiga najekskluzivnijih turističkih atrakcija predstavlja nezaobilazan priručnik za pla- sadrži opise 83 planinarske ture. Osim naj- Evrope. ninare, turiste, ekologe, studente, istraži- reprezentativnijih i tradicionalnih plani- Autori su imali namjeru da što veći broj vače, naučnike, predstavnike medija i broj- narskih tura koje su sastavni dio poznatih nepoznatih ili manje poznatih planinar- ne poklonike raskošne prirodne i kulturne planinarskih transferzala (Durmitor, skih destinacija približe širokom krugu riznice Crne Gore.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 58 Komunalna higijena SUNCE SA KANTE O jednom pokušaju da se mjesto za odlaganje otpada učini senzibilnim i estetski privlačnijim Razija Buharalija, Nastavnica razredne nastave, Motivi koji se nalaze ne kanti su OŠ „Muhsin Rizvić“ Fojnica motivi iz prirode, motivi koji su izvor života, u kojima svakodnevno uživamo i koje svakod- tpad. Svakodnevno smo prinuđeni da odlažemo ambalažu kupljene nevno crpimo u svoje svrhe, a robe za lične, poslovne ili porodič- da su upravo kante odnosno neO potrebe , ostatke od čišćenja voća i po- kontejneri ti koji nam omoguća- vrća kao i skupljene nakupine prašine i vaju da imamo čistu, lijepu i drugih čestica prilikom čišćenja stana, od- zdravu prirodnu sredinu. nosno boravišnog prostora. O v a k o j e m n o g o l j e p š e Šta bi se desilo kada ne bi bilo tačno odre- đenog mjesta u stanu ili kući za odlaganje o toj kanti da intenzivnije razmišljam u Jedan od najvažnijih razloga za uljepšava- otpada, a zatim iz stana ili kuće u dvoriš- želji da bude drugačija, da bude nešto u nje kante je želja da podstaknem druge da, nu kantu ili kontejner? Zaista, šta bi se šta ću poželjeti da pogledam, a ne sumor- po uzoru na mene, urade to isto te tako desilo? no-sivi komad metala zaprljan i olupan kante postanu ukras svake kuće, kao i želja Koliki je značaj odlagališnih prostora za od kojeg zazirem pri pogledu. U svom da se trend uljepšavanja porodičnih i indi- otpad govori nam uvodni dio priče, te koli- razmišljanju došla sam na ideju da bih vidualnih kanti prenese na preduzeća koja ki je značaj preduzeća i njihovih radnika mogla da je oplemenim, uljepšam te da se bave gradskom čistoćom, a koja bi uz koji se bave pražnjenjem napunjenih kanti joj na taj način dam značaj koji ona ustva- pomoć NVO, pojedinaca, turističkih zajed- i kontejnera teško je, svu tu vrijednost i ri i zaslužuje. nica, uz podršku općine, dakle, jednom ši- značaj, u ovaj mali tekst smjestiti. Obzirom da se, uglavnom, kante i kontej- rokom akcijom pristupila uljepšavanju Razmišljajući o značaju i važnosti kante, neri nalaze na istaknutim mjestima u gra- svih kanti i kontejnera u gradu i tako na- kao predmetu, u koji svakodnevno odla- du i dvorištima, te baš zbog toga, a i zbog pravili EKO kante i kontejnere koji bi žemo sve što nam smeta u boravišnom značaja koji imaju, trebali bi da budu ukra- uljepšavali gradove. prostoru i što nam narušava lijep i čist si, a ne gomila željeznih neurednih sivo- Smatram da kante i kontejneri zaslužuju zrak u prostoru za stanovanje, počela sam sumornih olupina. senzibilan i estetski pristup održavanja, jer nam, upravo oni, pomažu da nam život bude kvalitetniji, ljepši i zdraviji. Motivi koji se nalaze ne kanti su motivi iz prirode, motivi koji su izvor života, u kojima svakodnevno uživamo i koje svakodnevno crpimo u svoje svrhe, a da su upravo kante odnosno kontejneri ti koji nam omo- gućavaju da imamo čistu, lijepu i zdravu prirodnu sredinu. Motivi na poklopcu su boje i simboli zasta- ve Bosne i Hercegovine kao i Evropske Unije, a preko kojih želim poslati poruku da ako želimo, a želimo, da imamo lijepu, čistu i zdravu prirodnu sredinu, o njoj moramo da brinemo svi zajedno jer smo svi naslonjeni jedni na druge kao što su naslonjeni dijelovi prirode u prirodi i da tijesno zavisimo jedni od drugih. Samo jedinstveni i zajedno možemo omo- gućiti sebi i svojim pokoljenjima ljepši i zdraviji život na cijeloj planeti, našoj zajed- ničkoj domovini, o kojoj smo dužni i obavezni svi zajedno da brinemo. Na uljepšavanju kante radila sam sa djevoj- kom Mrdić Merimom, studenticom hemije, koja je aktivno uključena u „EKO KAMP“ Fojnica u Fojnici.

FONDEKO SVIJET/32/2010. Tragom zelene peticije 59 TEŠKI METALI STIGLI DO RIJEKE Deponija otpada u Krupcu predstavlja novu opasnost po rijeku Željeznicu, a ako se ne interveniše zagadiće i sarajevski vodovod

Rijad Tikveša, Ekotim Sarajevo okoliš, za rješavanje jednog uzroka, koji Prema odgovoru Ministarstva ako pređe u posljedicu dovodi do ozbiljnog ekologije RS, komunalno ada se prije nekoliko mjeseci poja- problema od kojeg će sve nas sasvim sigur- preduzeće iz Istočnog Sarajeva, vila informacija da je Vrelo Bosne no zaboljeti glava. i u narednom periodu će odlaga- zagađeno fekalnim bakterijama, Deponija otpada u Krupcu, uspostavljena Kmnogi građani su bili iznenađeni i razoča- je još devedesetih godina prošlog stoljeća. ti otpad na lokalitet Krupac, s rani, a nadležni, pa oni su to primili olako i Iako je na području Kantona Sarajevo, tim što u naredne tri godine dali sebi pristojan rok od pet godina da ri- gradska deponija sanirana i postoji mo- mora napraviti sistem za ješe pomenuti problem. gućnost da se na nju odlaže otpad bez ne- drenažu procjednih voda kako Jedino zaštitari okoliša, siguran sam, gativnih posljedica po okoliš, to košta. bi se smanjio negativan uticaj nisu bili iznenađeni. Oni su dugo vreme- Zbog toga je komunalno preduzeće iz na vodotok Željeznice. na govorili, opominjali, pozivali, ali uza- Istočnog Sarajeva odabralo lokaciju napu- lud gluhog zvati. Šest mjeseci prije otkri- štenog kamenoloma, u kanjonu rijeke Že- ća zagađenja u Vrelu Bosne, nepoznati ljeznice, nadomak mjesta Krupac, i tu od- autor objavio je na internetu snimak pu- laže otpad koji prikupi u Istočnom sa Vrela Bosne i iz gradskog vodovoda, po- knute cijevi kolektora na Igmanu. Godi- Sarajevu. Kako se na pomenutu lokaciju kazalo je da se nakon deponije u rijeci Že- nama prije, organizacije za zaštitu okoli- otpad odlaže dugi niz godina, na samoj lo- ljeznici, količine teških metala i sličnih ša, razna planinarska društva govore kako kaciji se sakupila značajna količina otpada. otrovnih hemikalija, povećavaju do zabri- se pretjeralo sa izgradnjom apartmana na Problem predstavlja to što ova deponija, njavajućeg nivoa. Takođe ovim istraživa- Bjelašnici, i kako to predstavlja ozbiljno uopće nije uređena, i nema sistem za tre- njem je potvrđeno da u Vrelu Bosne i grad- narušavanje budućeg nacionalnog parka. tman procjednih voda, koje završavaju u skom vodovodu nema prisustva ovih Uzalud, kad ih niko ne čuje. Godinama se najnižoj tačci, koja je u ovom slučaju rijeka toksičnih materija, pa nas to dovodi do za- takođe govori kako restoran “Labud” ne Željeznica. ključka da otrovi isprani iz deponije u može da bude u srcu zaštićenog područja Ispitivanje uzoraka koje smo uzimali iz ri- Krupcu, nisu još dospjeli u podzemne i svakodnevno ispušta fekalije stotina po- jeke Željeznice, prije i poslije deponije, ali i vode. sjetilaca. I onda se svi nađu u čudu oda- Foto: R. Tikveša - Deponija Krupac kle su došle bakterije. Ali tek kad se desi takvo nešto, počinje da se radi na rješava- nju posljedice, umjesto da se na vrijeme riješio uzrok. Prethodnih godina organizacija „Ekotim“ počela je da prati stanje, a ove godine upu- tila i peticiju Međuentitetskom tijelu za

Ispitivanje uzoraka koje smo uzimali iz rijeke Željeznice, prije i poslje deponije, ali i sa Vrela Bosne i iz gradskog vodovoda, pokazalo je da se nakon deponije u rijeci Željeznici, količine teških metala i sličnih otrovnih hemikalija, povećavaju do zabrinjavajućeg nivoa. Takođe ovim istraživanjem je potvrđe- no da u Vrelu Bosne i gradskom vodovodu nema prisustva ovih toksičnih materija, pa nas to dovodi do zaključka da otrovi isprani iz deponije u Krupcu, nisu još dospjeli u podzemne vode.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 60 Hronika Fondeka

To je bio razlog da se obratimo prvo gra- đanima Sarajeva, u cilju pribavljanja njihove podrške, a potom i nadležnim insti- AKTERI tucijama, odnosno, predstavnicima Federalnog ministarstva u Međuentitet- skom tijelu za zaštitu okoliša, sa zahtje- vom za rješavanje ovog problema. PREKOGRANIČNE Svoj zahtjev za rješavanje ovog problema, sa kopijama potpisa građana, uputili smo predstavnicima FMOIT u međuentitet- skom tijelu za okoliš, nekoliko dana prije SARADNJE sastanka u aprilu. Za svaku pohvalu je to što su ovi predstavnici ispoštovali zakon o slobodnom pristu- a poziv Federalnog ministarstva U organizaciji IUCN, WWF, SNV i Federal- pu informacijama, te nas obavijestili o okoliša i turizma Fondeko je u nog ministarstva okoliša i turizma BiH i uz poduzetim radnjama prema našem za- junu upriličio promociju novog finansijsku podršku Ministarstva vanjskih htjevu. Obaviješteni smo da se Deponija Nbroja naučno-popularne revije o prirodi, poslova Finske promoviran je Projekt Krupac nalazi u zoni odgovornosti Mini- čovjeku i ekologiji “Fondeko svijet” na Me- “Eko-kocke i šumske vrijednosnice” koji starstva za prostorno uređenje, građevi- djunarodnoj konferenciji o prekograničnoj implementira Federalno ministarstvo oko- narstvo i ekologiju Republike Srpske, te da saradnji u regiji Dinarskog luka koja se liša i turizma u saradnji sa GTZ-om. je od njih zatraženo da pojasne šta su po- održala u Hutovom blatu. duzeli i šta poduzimaju na rješavanju ovog problema. Naporedo sa slanjem zahtjeva Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, naš zahtjev sa peticijom je upućen i na adresu Ministarstva za prostorno uređe- nje, građevinarstvo i ekologiju RS, ali od njih nikad nismo dobili nikakav odgovor. Odgovor su uputili Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH, a s tim odgovo- rom su nam pokazali da ne mare mnogo za građane iz susjednog entiteta, kao ni vlastite. Prema odgovoru Ministarstva ekologije RS, komunalno preduzeće iz Istočnog Sarajeva, i u narednom periodu će odlagati otpad na lokalitet Krupac, s tim što u naredne tri godine mora napraviti sistem za drenažu procjednih voda kako bi se smanjio negativan uticaj na vodotok Željeznice. Konferencija u Hutovom blatu I u ovom slučaju, opravdanje je izgleda skupo rješavanje uzroka, ali u odnosu na rješavanje potencijalne posljedice, zaista je mizerno i neusporedivo. Primjera radi, uzmimo slučaj da se zatru- ju podzemne vode i da najmanje 150.000 građana mora kupiti flašu vode za dnevne nove Veze sa potrebe od 1,5 l , po cijeni od 1 KM. Za samo deset dana dođemo do iznosa kojim bi se mogao riješiti uzrok, i to kvalitetno. Zatrovanje podzemnih voda se ne može susjedima riješiti tako lako i brzo, nego je to proces koji traje godinama i iziskuje mnogo veća augustu je Fondeko učestvovao u ranje na Drugi poziv za dostavljanje sredstva nego što su ona za rješavanje radu Programa za prekograničnu prijedloga projekata. uzroka. saradnju saradnju Bosne i Herce- Prijedlozi projekata su bili iz četiri obla- Građanima Sarajeva, ali i Istočnog Saraje- Ugovine i Crne Gore koji je organizirala sti: privredni i ruralni razvoj, turizam, va, ostaje samo da se nadaju da teški me- Direkcija za evropske integracije BiH i ekologija i kultura, obrazovanje, sport. tali i drugi otrovi neće dospjeti u podze- Ministarstvo za evropske integracije Tokom brojnih razgovora sa učesnicima mne vode, jer zanimljivo, piju vodu iz Crne Gore. Zajednički tehnički sekretari- konferencije predstavnici Fondeka sago- istih podzemnih rezervoara sa područja jat je u sklopu pripremnih aktivnosti or- vornicima su ponudili saradnju u pisanju Bačeva. ganizirao forum gdje je potencijalnim priloga za reviju Fondeko svijet. Na taj A ribarima koji pecaju ribu na Željeznici, aplikantima omogućeno da, u ne- način bi u budućim brojevima uspostavi- ova činjenica bi trebala da bude podsticaj posrednom kontaktu sa drugim li stalnu rubriku o međuregionalnoj sada uhvaćenu ribu puste nazad, prvenstve- učesnicima iz susjedne zemlje, predstave radnji i razmjeni korisnih informacija. no radi sebe, a onda i radi očuvanja ribljeg svoje projektne ideje i pronađu potenci- Većina ih je prihvatilo tu inicijativu. fonda. jalnu partnersku organizaciju za aplici-

FONDEKO SVIJET/32/2010. Aktivnosti ekoloških organizacija 61 BLAGO NA DOHVAT RUKE Bosna i Hercegovina bogata je prirodnim ljepotama, a posebno se ističe Vrelo bune u Blagaju. Ono slovi kao najveće Vrelo u Evropi, a ujedno je i prirodni fenomen Tekija u Blagaju

ime po Stjepanu Vukčić Kosači, srednjo- Pripremila: Enida Guja, Ahmed-ibn-Mustafa je u 16. vijeku počeo vjekovnom vladaru. Vrelo Bune je poznato VIII1 “ Treća osnovna škola “ Ilidža sa izgradnjom tekije. Tu su živjeli siromaš- i po raftingu. Tu su mnogobrojni kampovi ni derviši koji su dane provodili u ibadetu. koji služe za rafting. Posjetioci se mogu osna i Hercegovina bogata je prirod- Omer Paša Latas je 1851. godine restruktu- osvježiti ukusnim turskim čajem kojeg slu- nim ljepotama, a posebno se ističe irao tekiju, a zakonom je zaštićena od že uz rahatlokum. U blizni ima mnogo ri- Vrelo bune u Blagaju. Ono slovi kao 1952. Danas se sastoji od pet očuvanih bljih restorana, pošto je poznato da se rije- Bnajveće Vrelo u Evropi, a ujedno je i pri- soba za javnost. Mnogobrojni turisti svaka Buna koristi za uzgoj pastrmke i lososa. rodni fenomen. Još od davnina postoji vje- kodnevno ulaze u tekiju i uživaju gledajući Svaki posjetilac ostane zadivljen pejzažem rovanje da je u pećini skriveno blago Her- prelijepu izgradnju u tursko-baroknom sti- koji mu se pruža i ljepotom modrozelene ceg Stjepana i da je od toga i potekao naziv lu. Uz tekiju se nalazi turbe u kome se na- Bune. Blagaj. Tu su bile i prve nastambe ljudi – laze dva groba: Šejna Ačik-paše i evlije Sari Zar to nije dovoljan razlog da i vi doživite zelena pećina. Pored Vrela se nalazi derviš- Sultuk. Na padinama blagajskog brda je i ovo savršenstvo i uživate u ljepoti majke ka tekija. Mostarski muftija Zijudin čuvena Kula Herceg Stjepana. Dobila je prirode !? Oblikovanje prostora UGAO GLEDANJA NA KRAJOLIK Vrtovi Stoca – Vrt Evrope kao moguća spona ljudi i gradova-prijatelja

OLOCO i Gilles Clément (Centar An- marskog fakulteta iz Sarajeva i studenti Agro- hovih planova i nacrta, kao i njihov atelje u dré Malraux – Sarajevo) ENSP VER- mediteranskog fakulteta iz Mostara. Projekat Šarića kući/Galeriji gdje su se stanovnici Sto- SAILLES (Visoka državna škola za bi trajao tri godine. ca mogli upoznati sa njihovim radom i istra- Cpejzaž Versailles) uz podršku Donatorskog Tokom prve godine rada na projektu najveća živanjima. Taj način rada u kojem bi učestvo- fonda Agnès b, Fondacije Crédit Coopératif, pažnja je posvećena rijeci Bregavi kao izvoru valo i lokalno stanovništvo bi sigurno Handicap International, OSCE, Cultures života u Stocu i kao takva se vrednuje kao te- pretvorilo zajedničku viziju budućnosti gra- France, Francuske ambasade u BiH, 8’18”, melj Vrtova Stoca. Očišćen je jedan dio Bre- da u realnost, jer lokalna iskustva i znanja će CCFD, Udruženja Fondeko, Udruženja Orhi- gave i osvijetljen vodopad „Provalija“, most biti osnova rada i djelovanja ovog projekta. deja, Udruženja Troya, aaa group, Makart Inat ćuprija gdje su svi lukovi nejednaki, kao U svečanom otvaranju manifestacije Vrtovi hoteli pokrenuli su projekat „Vrtovi Stoca – i Muzej Šarića kuća gdje se nalazi i Galerija Stoca – Vrt Evrope su učestvovali direktor Vrt Evrope“ koji se održao u Stocu u periodu Branka Šotre. Centra André Malraux u Sarajevu, direktor od 16. do 28. jula ove godine. U projektu su Radovi, studije, ekspertize i radionice koje su pejzažno-arhitektonskog studija Coloco, učestvovali studenti i nastavnici Visoke dr- se odvijale na terenu do zatvaranja manife- predstavnik Ambasade Francuske u BiH, žavne škole za pejsaž iz Versaja, studenti Šu- stacije su postavljeni kao trajna postavka nji- ambasador OSCE-a u BiH, direktor Fondeka i orkestar Gradske limene glazbe. Vodopad "Provalija" Cilj projekta je u preciznom uočavanju ov- dašnjih bogatstava i mogućnosti vrednova- nja što je neophodno da bi se promijenio ugao gledanja na Stolac, jer krajolik jeste javno dobro i pripada svima. Radionica koja je održana sadrži analizu krajolika koja je omogućila da se odmah postave prve insta- lacije. U okviru projekta će se izvršiti analiza prostora, proučavanje krajolika, analiza flore i faune, identificiranje vrsta (posebno za- nimljivog drveća), korištenje i predstavljanje lokalne flore, lokalne zanatske tehnike i najvažnije, a to su susreti i prijateljstva koja se radjaju tokom saradnje na nekom zajed- ničkom ostvarenju.

FONDEKO SVIJET/32/2010. 62 Priznanja NACIONALNA KONFERENCIJA BELLS POKRETA BiH ELLS pokret BiH, čiji je nacionalni za njegovu implementaciju, permanentno koordinator Centar za ekologiju i usklađivati nacionalnu politiku zaštite okoli- energiju Tuzla, održao je u Sarajevu ša i održivog razvoja sa politikama EU, te pri- 20.10.2010.godineB konferenciju pod nazi- oritetno uzeti u obzir što hitnije donošenje vom „EU vrijednosti i standardi u oblasti Zakona o zaštiti okoliša/ životne sredine BiH. zaštite okoliša/životne sredine“. Ova konfe- Jačati saradnju vladinog, biznis i civilnog rencija predstavljala je završnu fazu i pre- sektora te nastaviti ekološku koheziju za- zentiranje dostignuća projekta „Regional padnog Balkana kroz buduća kreiranja zele- Environmental Advocacy (REA) Action nih okolišnih politika. and Cohesion in Western Balkans“, kojeg Za finansiranje okolišnih projekata pored implementira BELLS pokret u BiH pod po- budžeta institucija i kompanija koristiti i kroviteljstvom Vlade Kraljevine Holandije. sredstva iz domaćih i međunarodnih fondo- Nacionalna BELLS konferencija organizira- va za okoliš/ životnu sredinu. na je s ciljem da se ukaže donosiocima odlu- Prilikom donošenja propisa u oblasti okoli- ka na važnost oblasti okoliša/ životne sredi- ša/ životne sredine na višim razinama vlasti ne u procesu evropskih integracija, te da im neophodno je više uključivati bazu, tj. izvr- se ponude smjernice u kreiranju i podržava- šioce u lokalnim zajednicama. nju zelenih politika. Da sve članice BELLS pokreta za narednu Na kraju Nacionalne konferencije BELLS godinu predvide sredstva za educiranje svo- pokreta BiH, nakon svih izlaganja i diskusi- jih članova na BELLS Akademiji za lidere je, prezentirani su i zaključci Konferencije održivog razvoja. koji su prihvaćeni od prisutnih učesnika: Obaveza članova BELLS pokreta je da nasta- Usaglasiti državno i entitetsko zakonodav- ve dalju promociju pokreta i standarda kroz stvo sa EU zakonodavstvom i stvoriti uvjete svoje buduće aktivnosti.

Zvanja Suvada Šaćiragić - Borić i Mehmed Cero doktori znanosti r. Mehmed Cero, pomoćnik mi- vrede na području Popovog polja", naziv je tali kao bio indikatori u evaluaciji stanja nistra okoliša i turizma u Vladi disertacije koju je Mehmed Cero odbranio životne sredine u kontekastu uravnoteže- Federacije Bosne i Hercegovine i na Poljoprivredno-prehrambenom fakul- nog razvoja Bosne i Hercegovine", odbra- Mčlan Upravnog odbora FONDEKO, te mr. tetu Univerziteta u Sarajevu. nila je na Prirodno-matematičkom fakul- Suvada Šaćiragić - Borić, profesorica kemi- Ova disertacija sistematski valorizira pri- tetu Univerziteta u Sarajevu. je u Srednjoj elektrotehničkoj školi u Sara- rodbne i stečene potencijale Popovog polja Sadašnja ekološka kriza traži ozbiljne pro- jevu, član FONDEKO i dugogodišnji surad- i daje značajan doprinos u razvoju poljo- mjene ne samo u ponašanju svakog poje- nik revije FONDEKO Svijet stekli su zvanje privrede, odnosno sveukupnog razvoja dinca nego i u odnosu državnih institucija doktora znanosti. ovog kraja. Autor je dao originalno rješe- prema zaštiti okoliša. Autorica se nada da Bilježimo to s radošću i iz razloga jer su nje modela komasacije, a originalnost se će ovaj rad biti skromni doprinos u sanira- doktorsku disertaciju odbranili na temama ogleda u "pomirenju" između tradicional- nju i očuvanju prirodnih ljepota Zemlje. koje se tiču zaštite i unapređenja životne nog pristupa u provođenju komasacije s FONDEKO i Redakcija revije FONDEKO sredine. jedne i evropske verzije s druge strane. Svijet čestitaju im na novim naučnim zva- "Promjena načina korištenja zemljišta ko- Mr. Suvada Šaćiragić - Borić doktorsku di- njima. masacijom, kao osnova razvoja poljopri- sertaciju o temi "Ekološki aktivni teški me-

FONDEKO SVIJET/32/2010. MUDROSTI SLAVNIH 63

Fotokritika SAMI PROTIV SEBE Fotosi: S. Đozo Odabrao: Ismet Dedić

„Priroda je u svojoj jednostavnoj istini veća i ljepša od bilo koje tvorevine ljudskog roda, od svih iluzija ljudskog duha“. Julijus Robert Mayer

***

„Stoga sve što nastaje ili je nastalo, ako je u skladu s prirodom, nastaje ili je nastalo lijepo. A ono što je mimo prirode, ružno je i suprotno onome što je u skladu s prirodom“. Aristotel

***

„Nema ništa ljepše na svijetu od lađe koja plovi punim jedrima, žene koja pleše, konja u galopu i zrelog žita koje se leluja na poslijepodnevnom povjetarcu“. Jezero Donje Bare na Zelengori, oktobar 2009. Janko Križanić

***

„Zakoni prirode mogu vrijediti samo do određene granice; kad jednom pređu tu granicu, okreću se sami protiv sebe da bi urodili apsurdom“. Albert Camus

***

„Netaknuta priroda je preduvjet za povratak sebi i razmišljanju, ona nam omoguću- je čovječnost u vremenu kad se istinske vrijednosti sve više gube“. H. U. Stauffer

***

„Zašto nam priroda često izgleda kao kič? Zato što je Bog stvarajući želio da se sviđa svakome“. Karel Konrad Isto jezero u oktobru 2010. ***

Slijedi nam 40 godina ekstremnih vrućina „Naslijedili smo planet osobite ljepote. On Ovu godinu još ćemo smatrati jednom od hladnijih, jer će nas sve do 2050. pratiti go- je dar evolucije koja je trajala četiri milijar- dine ekstremnih vrućina. Tako tvrdi Američka Nacionalna organizacija za prirodu, baš de godina. Trebamo oživjeti naš drevni u vrijeme kada je američka svemirska agencija NASA utvrdila kako je tekuća godina osjećaj prema Zemlji kao prema organiz- najtoplija u posljednjih 130. Ova organizacija ističe da će zagrijavanje planete donijeti mu, tek tada ćemo je uistinu poštovati“. i veće oborine, ali i suše u svim dijelovima svijeta, piše Glas Amerike. Katastrofalni James Lovelock odroni u Kini, poplave u Pakistanu te ekstreman val rekordnih vrućina u Rusiji, za naučnike koji proučavaju klimatske promjene samo su primjer vremenskog ozračja, *** koje će postati uobičajeno u procesu zagrijavanja naše planete. ‘Dok se zemlja zagrijava i atmosfera može imati više vode, tako da će kiše padati sve jače i oborine biti obilnije, „Čovječanstvo se danas suočava s novim što će biti devastirajuće’, istakla je Amanda Staudt iz američke Nacionalne federacije za strahom, ne više strahom od prirode, nego zaštitu prirode. Ona i drugi stručnjaci za klimu ističu kako onečišćenje zraka povećava strahom za prirodu, za prirodne temelje

i koncentraciju plina CO2 u atmosferi, koji onda zadržava toplinu i uzrokuje globalno vlastitog života“. zagrijavanje. No takvo mišljenje ipak ne dijele svi naučni krugovi. Davorka Matić

FONDEKO SVIJET/32/2010. 64 Naša nagrada za očuvanje prirode DOBITNIK DRUGOG „FONDEKO PEČATA“ KJKP „RAD“ d.o.o. SARAJEVO

akon što je Upravni odbor Fondeka lu priznanja stekla uvid u potrebnu doku- jevo je ispoštovalo uslove za sticanje zvana svojoj sjednici održanoj u junu mentaciju, obišla proizvodne pogone i raz- nja nosioca „Fondekovog pečata“, tako da 2007.godine donio Pravilnik o do- govarala sa članovima rukovodstva. je Upravni odbor na svojoj sjednici od djeliN priznanja „Fondeko pečat“, dodjeljen Dobitnici priznanja mogu biti industrijski i 22.11.2010.godine donio odluku da se je iste godine i prvi „Fondeko pečat“ Tvor- tehnološki sistemi, projekti i organizovani priznanje „Fondeko pečat“ na prigodnoj nici cementa Kakanj d.d. zbog značajnog pokreti koji čine napore u očuvanju prirode, ceremoniji uruči KJKP „RAD“ d.o.o. SA- investiranja u oblast unapredjenja proizvod- a svoje funkcionisanje i razvoj zasnivaju na RAJEVO. nje, te dostizanja standarda EU u zaštiti principu uravnoteženog razvoja i imaju za Fondeko čestita „RADU“ na ovom vrijed- okoliša. cilj očuvanje kvaliteta života na planeti. nom priznanju želeći da laureat nastavi sa Priznanje dodjeluje Upravni odbor Fonde- Na osnovu ocjene Komisije, a u skladu sa unapredjenjem svoje proizvodnje,vodeći ka na osnovi stručnog mišljenja Komisije Pravilnikom Fondeka, Kantonalno javno istovremeno računa o vrijednostima život- koja je tokom posjete kandidatu za dodje- komunalno preduzeće „RAD“ d.o.o. Sara- ne sredine.

Iz izvještaja komisije DEMONSTRACIJA OKOLIŠNE PERFORMANSE omisija za dodjelu „Fondekovog pe- strukturu i to: 7500 kontejnera za otpad 1.1. ničke i tehnološke mjere za kontrolu i sprje- čata“ u izvještaju konstatuje da m3, 60 specijalnih vozila, pogon za recikla- čavanje emisija, od adekvatno pripremljene Kantonalno javno komunalno pre- žu, pogon za iskorištavanje deponijskog podloge, odvodnje otpadnih voda, otplinja- Kduzeće “RAD” d.o.o.demonstrira okolišne gasa i moderno opremljenu sanitarnu depo- vanja, do pogona za iskorištavanje plina i performance (mjerenje parametara kvali- niju. U periodu od 6 godina, ostvaren je i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. teta zraka, vode, proizvoda, usvajanjem i vidan napredak u uređenju lokacija za kon- Stari dio deponije je saniran i rekultiviran. unaprjeđenjem normi), jasno demonstrira tejnere i to 75 natkrivenih i 39 otvorenih U sklopu pogona građevinskog održavanja i okolišne programe (certifikacija), iskazuje niša na području Kantona. izgradnje javnih saobraćajnica, poduzeće organiziran stupanj upravljanja prirodnim Usluga pranja i čišćenja ulica vrši se sa 20-ak posjeduje i asfaltnu bazu. Ovo moderno po- resursima (voda, zrak), iskazuje želju za specijalnih vozila, a koja, umjesto vode za strojenje sa automatskim upravljanjem pro- permanentnim unapređenjem (programi piće, koriste tehničku vodu iz specijalno iz- cesom proizvodnje i laboratorijem za anali- tehnološkog usavršavanja, edukacije, ra- građenih vodozahvata. zu i kontrolu, odnedavno kao energent zvoj sistema kvaliteta) i unaprjeđuje lokal- Od 2004.godine poduzeće radi na stvaranju koristi plin umjesto lož ulja, što značajno nu zajednicu. uvjeta za odvajanje korisnih komponenti iz doprinosi smanjenju štetnih emisija u zrak. Osnovne djelatnosti poduzeća “RAD” su u otpada , i to papira, kartona i limenki. Uvidom u osnovne i strateške dokumente osnovi okolinske s obzirom na svoju veliči- Značajne aktivnost KJKP “Rad” je usmjerio utvrđeno je da je uspostavi i razvoju sistema nu preduzeće je svoje aktivnosti i procese na segment edukacije kako svojih uposleni- kvaliteta dat veliki značaj. Usklađenost pru- rada u svim segmentima uskladio sa zašti- ka, tako i korisnika usluga, čime se daje zna- ženih usluga za zahtjevima standarda je cer- tom okoliša. Iz tog razloga se 2006. godine čajan doprinos cijeloj zajednici u dugoroč- tificiran od strane DQS-a maja 2005.godine. započelo sa implementacijom međunarod- nom podizanju svijesti o zaštiti okoliš, još Certifikat je objavljen u IQ – net pod rednim nog standarda u zaštiti okoliša. Certifikat od 1999. godine. Naročito je važan i pažnje brojem 320526. BAS EN ISO 14001- 2004 preduzeće “RAD” vrijedan permanentni rad sa najmlađima, Značajnija unaprjeđenja se mogu postići re- posjeduje od maja 2007.godine. Komisiji je učenicima škola sa područja Kantona Sara- dovnom, godišnjom edukacijom svih zapo- na uvid prezentirana Okolinska politika jevo, na čemu ovom poduzeću treba odati slenih, te njihovom informisanju o svim preduzeća. Osnovno opredjeljenje je uskla- posebno priznanje. Radi se o kombinaciji aktivnostima poduzeća. đenost svih zanačajnih okolinskih aspekata predavanja (eko časova), organiziranih po- Kantonalno javno komunalno preduzeće u tehnološkom procesu rada sa okolinskim sjeta odlagalištu otpada u Smiljevićima, ra- “RAD” d.o.o. je uspjelo da kreira atmosferu propisima Bosne i Hercegovine čiji je cilj zličitim takmičenjima za najbolje tehničke i uspješne kompanije, koja posluje na princi- preventivna zaštita okoliša primjenom eko- literarne radove o otpadu, sakupljanja sta- pima savremenih kompanija iz ove oblasti. loški raspoloživih tehnologija, postupaka, rog papira, izradi školskih ekoloških pravil- Opredjeljenje rukovodstva da implementira materijala, energenata i proizvoda. nika, pisanja ekoloških pisama i samostal- sisteme kvaliteta, te da permanentno radi Identifikaciju okolišnih aspekata i mjerenje nih akcija na čišćenju i uređenju školskog na poboljšanju procesa je jedan od dokaza. okolišnih učinaka se vrši kroz “input-output prostora ili sarajevskih izletišta. Škole direk- Komisija za audit konstatuje da je Kanto- analizu”, “eko bilansu” i “analizu životnog tno sudjeluju u programu reciklaže, za što nalno javno komunalno preduzeće “RAD” vijeka proizvoda” u segmentu:emisije u im poduzeće osigurava kontejnere i prigod- d.o.o u skladu sa Pravilnikom za audit Fon- zrak, ispuštanja u vodu, kontaminiranja tla, ne nagrade za najuspješnije. deka, ispunio uslove Fondeka za stjecanje upravljanja krutim otpadom, upotrebe siro- Naročito je važna organizirana posjeta uče- zvanja nosioca „Fondekovog pečata“. vina, energenata i proizvodnih materijala. nika i studenata odlagalištu otpada u Smi- Smanjenje negativnih okolišnih učinaka se ljevićima. Deponija je od 1996.godine, kada Komisija: prof. dr. Emin Sofić, mr. sci. planira i realizuje kroz okvirne i operativne je pretrpjela veliku eksploziju i odron otpa- Sanda Midžić Kurtagić, Amela Hrbat, ciljeve i programe okolinskog upravljanja. da, postupno sanirana i transformirana u dipl. inž. hemije Za obavljanje djelatnosti upravljanja otpa- sanitarnu deponiju. Danas, je to moderan dom poduzeće je razvilo značajnu infra- objekt , na kojem su primijenjene sve teh-

FONDEKO SVIJET/32/2010.