Ministarstvo Prosvjete I Nauke

PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA s pravopisnim rječnikom

2009 PODGORICA

1 SADRŽAJ

SADRŽAJ ...... 2 RIJEČ PRIREĐIVAČA ...... 3 PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA ...... 7 I. PISMA ...... 8 II. VELIKA I MALA POČETNA SLOVA ...... 10 III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI ...... 16 IV. RASTAVLJANJE I PRENOŠENJE RIJEČI U NAREDNI RED ...... 23 V. SKRAĆENICE ...... 25 VI. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA ...... 30 VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA ...... 34 VIII. FONEMI Ć, Đ, Ś, Ź ...... 38 IX. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI ...... 40 X. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE ...... 41 XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA ...... 42 XII. PRELAZAK L U O ...... 44 XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : Č/Ž/Š I K/G/H : C/Z/S ...... 47 XIV. ALTERNACIJA A : ∅ ...... 52 XV. JOTOVANJE ...... 54 XVI. REČENIČNI ZNACI ...... 57 XVI. PRAVOPISNI ZNACI ...... 78 XVII. TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA ...... 86 DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJEČNIK ...... 105

2 RIJEČ PRIREĐIVAČA

Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici održanoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestočlani Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika. Savjet su činili Branko Banjević (predsjednik Savjeta), književnik i predsjednik Matice crnogorske, dr Rajka Glušica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Milorad Stojović, književni kritičar, Mirko Kovač, književnik i akademik, Mladen Lompar, književnik i akademik, Rajko Cerović, književni kritičar, Čedo Vuković, književnik i akademik, Zuvdija Hodžić, književnik i akademik, dr Milenko A. Perović, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Zorica Radulović, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, dr Tatjana Bečanović, docent na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, dr Igor Lakić, docent na Institutu za strane jezike u Podgorici i dr Adnan Čirgić, saradnik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Savjet je imao zadatak da do početka nove školske 2008/9. godine izradi pravopis crnogorskog jezika s pravopisnim rječnikom i gramatiku crnogorskog jezika. Rad Savjeta odvijao se tokom cijele 2008. godine dijelom zbog izuzetne obimnosti, složenosti i delikatnosti posla standardizacije crnogorskog jezika, a dijelom zbog toga što su početne i neznatne koncepcijske razlike među članovima Savjeta oko bitnih pitanja samoidentifikacije crnogorskog jezika u međuvremenu postale nepremostive. Apelovanja na pojedine članove Savjeta da, zbog izuzetnog duhovnog i političkog značaja uspješne i naučno validne standardizacije, pokažu spremnost za traženjem kompromisnih rješenja kojima bi vrijeme moralo biti najbolji sudija nijesu urodili plodom.

Zbog toga je ministar prosvjete i nauke Crne Gore odlučio da zatraži od Savjeta da dostavi finalne verzije materijala koje su pripremili i formira Radnu grupu sa zadatkom da pripremi finalnu verziju prijedloga Pravopisa, Gramatike i Rječnika crnogorskog jezika, a na osnovu materijala koje je dostavilo Ministarstvo prosvjete i nauke. U tročlanu radnu grupu izabrani su dr Milenko A. Perović (predsjednik Radne grupe), profesor Univerziteta u Novom Sadu, dr Josip Silić, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, i dr Ljudmila Vasiljeva, redovni profesor Univerziteta Ivana Franka u Lavovu. Radna grupa svoj zadatak nije shvatila kao izradu treće koncepcije standardizacije, nasuprot dvjema koje su ponudile dvije grupe unutar Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, ali ni kao prosti kompromis te dvije koncepcije. Uzevši za svoj radni predložak koncept pravopisa koji je u ime dijela Savjeta podnio akademik Branko Banjević, a čiju je radnu verziju sačinio Adnan Čirgić, Radna grupa ga je mijenjala, dopunjavala ili se restriktivno odnosila prema nekim njegovim konkretnim rješenjima na temelju onoga stanovišta o unutrašnjoj logici crnogorskog jezika koje se može braniti valjanim naučnim argumentima. Radna grupa je slično postupila i s rječnikom, uzevši za radni predložak verziju rječnika koji je u ime dijela Savjeta podnijela prof. Rajka Glušica. Radna grupa je zaključila da konačnu verziju pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rječnikom nužno mora pratiti dodatna publikacija. U toj publikaciji Radna grupa bi “položila račun” o principima standardizacije kojima se rukovodila u izradi pravopisa i rječnika, ali i ponudila konkretne naučne argumente na osnovu kojih se odlučila za odgovarajuća rješenja niza spornih pitanja.

3 Napokon, da bi se slijedila logika standardizacije jezika, bilo je neopodno da se pravopis izvodi iz gramatike. Međutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se najprije izađe u javnost s pravopisom i rječnikom, s jasnom sviješću da se u njima anticipiraju neka bitna gramatička rješenja. Zbog toga je zaključak Radne grupe da poslije publikovanja pravopisa i rječnika, a na temelju javne naučne rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.

prof. dr Milenko A. Perović

prof. dr Josip Silić

prof. dr Ljudmila Vasiljeva

4 PREDGOVOR

Sticanje državne nezavisnosti i donošenje novoga Ustava kojim se crnogorski jezik definiše kao službeni jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou države. Dosadašnji pravopisi koji su bili službeni u Crnoj Gori nijesu uvažavali opštecrnogorske jezičke osobitosti, kao što ih nije uvažavala ni nekadašnja srpskohrvatska standardnojezička norma. Kako se u crnogorskome jeziku mogu izdvojiti tri sloja: 1. opšteštokavski jezički sloj (koji je zajednički bosanskome, crnogorskom, hrvatskome i srpskom jeziku), 2. opštecrnogorski (koine) jezički sloj (zajednički svim crnogorskim govornim predstavnicima), 3. dijalektalne jezičke osobine (koje se tiču crnogorskih mjesnih govora), mi smo kodifikovali sve osobine savremenoga crnogorskoga jezika koje pripadaju prvom i drugom sloju. I u tome je bitna razlika između ovoga i dosadašnjih zvaničnih pravopisa u Crnoj Gori koji su osobine iz drugoga sloja tretirali kao dijalektalne. Praksa je pokazala da je u Crnoj Gori, i pored nametnutih atipičnih oblika kao obaveznih u službenoj komunikaciji, ortoepija ipak pobijedila ortografiju. Samim tim, svi preživjeli oblici, kao što su recimo produkti tzv. jekavskoga jotovanja, novom crnogorskom normom kodifikovani su kao obavezni. Crnogorski govori spadaju među dobro izučene govore u slavističkome svijetu, a to je izuzetno važan olakšavajući faktor za kodifikaciju naših markantnih jezičkih obilježja. Ti govori počeli su se proučavati još od polovine XIX vijeka i njihovo izučavanje nastavljeno je do naših dana. Proučavaoci crnogorskih govora publikovali su u svojim monografijama i studijama obilje jezičkoga materijala, koje je, između ostaloga, poslužilo i kao osnov u izradi ovoga pravopisa. Kako je crnogorski jezik naddijalektalnog tipa, prilikom njegove kodifikacije lako je bilo izvršiti selekciju dijalektalnih i normativnih oblika. Crnogorski književni jezik tradicionalno se razvijao na narodnim osnovama i kao takav dosegao vrhunce u pisanoj riječi već na početku XIX vijeka. O spontanome uvođenju narodnoga jezika u književnost rječito govori i zalaganje za narodni jezik Ivana Antuna Nenadića 1768. godine. Kako se u savremenoj normativistici smatra da govorni uzus treba da bude jedan od osnovnih modela u jezičkoj standardizaciji, glavna načela postavljena u priručniku Piši kao što zboriš (CDNK, Podgorica, 1993) Vojislava Nikčevića: 1. Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano!, 2. Drži se upotrebne norme crnogorske „općene pravilnosti“! i 3. Tuđe piši kao svoje! smatrali smo u potpunosti validnim i iskoristili smo ih kao polazišnu osnovu za ovaj pravopis. Ta načela verifikovana su i od uglednih lingvističkih imena na međunarodnome naučnom skupu Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005). Pravopis crnogorskoga jezika uvažio je dosadašnju crnogorsku pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnužnije inovacije kako se ne bi naišlo na otpor od strane njegovih korisnika. Svojim rješenjima on se uklapa u crnogorsku pisanu tradiciju, ali isto tako uvažava i savremeno stanje kao i one oblike koji su produkt jezičkoga razvoja (bilo da je riječ o spontanome jezičkom razvoju bilo o planskome preusmjeravanju razvojnoga toka crnogorskog jezika). Takođe, sve jezičke osobine koje su preživjele dugo nametanu tuđu standardnojezičku normu i, kao takve, i dalje ostale markantan dio savremenoga crnogorskog jezika ovđe su obuhvaćene kao standardne. Prilikom izrade ovoga pravopisa držali smo se rješenja iz Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika (MS-MH, Novi Sad - Zagreb, 1960), kako bismo olakšali njegovu upotrebu korisnicima koji su se posljednjih pedesetak godina pridržavali toga pravopisa kao službenog. Stoga u odnosu na pravopis o kome je riječ u ovome nije promijenjeno ništa što se nije moralo mijenjati. Osim toga uzeli smo u obzir i najbolja rješenja iz Pravopisa bosanskoga jezika Senahida Halilovića (Preporod, Sarajevo, 1996), Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikčevića (Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997), Pravopisa hrvatskoga jezika Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića (Matica hrvatska, Zagreb, 2007) i Pravopisa srpskoga jezika R. Simića,

5 Ž. Stanojčića, B. Ostojića, B. Ćorića i M. Kovačevića (Unireks, Nikšić - Beograd, 1993), naročito u dijelu koji se tiče opšte (štokavske) norme, dok smo rješenja za posebnu crnogorsku standardnojezičku normu usklađivali s našom pravopisnom tradicijom, ali i sa savremenim uzusom. Iako prevelika fleksibilnost u pravopisima može biti nepoželjna, jer nerijetko vodi pravopisnoj anarhiji, sadašnje društvene okolnosti u Crnoj Gori nametnule su potrebu normiranja izvjesnoga broja dubletnih i alternativnih oblika koji kao takvi zaista funkcionišu u savremenoj crnogorskoj pisanoj i govornoj praksi. Kad su u pitanju takvi normativni oblici koji dubletno funkcionišu u savremenom jeziku, treba primat davati onima što su autohtoni i koji predstavljaju naše prepoznatljivo jezičko obilježje ne bi li se kao takvi zadržali. Međutim, mogućnost upotrebe i jednih i drugih oblika kao normativnih stvoriće uslove da se spontanim jezičkim razvojem do donošenja narednoga pravopisa uvidi koji će od tih dubleta nastaviti da funkcionišu, a koji će pripasti istoriji crnogorskoga jezika. Ovaj pravopis zasnovan je na sljedećim pravopisnim načelima: 1. Model za crnogorsku standardnojezičku normu je zajednički, opšti (koine) jezički sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanima. 2. Ovim pravopisom će se u Crnoj Gori poštovati pravilo: Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano. (O tome će se načelu govoriti kada bude trebalo opisati ortoepiju crngoroskog standardnog jezika. U to se uključuje i tačka 5.) 3. Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom. 4. Opštecrnogorski fonemi ć, đ, ś i ź, nastali jekavskim jotovanjem, dio su crnogorske standardnojezičke norme. Glasovi ś i ź imaće svoje grafeme (u azbuci i abecedi). 5. Kodifikovaće se standardni crnogorski četvoroakcenatski sistem sa dužinama. Ti će se problemi riješiti u opisu ortoepije standardnog crnogorskog jezika. 6. Pravopisom crnogorskoga jezika neće se sprovoditi jezička arhaizacija niti će se njime normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opšte savremene upotrebe u Crnoj Gori. 7. U svemu ostalome, osim ako drukčije ne nalaže savremena crnogorska jezička praksa, neće se odstupati od Pravopisa srpskohrvatskoga književnoga jezika (MS-MH; 1960), koji je do sada bio u upotrebi u Crnoj Gori. 8. U primjerima tipa biзa, зera i slično (u skladu s tačkom 7 u Pravopisnim pravilima, odjeljak Pisma) з je leksičke prirode. Zato se stavlja u popis samostalnih glasova (fonema) crnogorskoga fonološkog sistema. 9. Kada je riječ o odnosu fonema i grafema, treba razlikovati foneme ǯ , ӡ , ĺ i ń i grafeme dž, đ, lj i nj u latinici. Sadašnja pravopisna neujednačenost u Crnoj Gori sama po sebi dovoljno je jasan pokazatelj neophodnosti donošenja novoga pravopisa. Zajedničku pravopisnu normu u okviru tzv. srpskohrvatskoga jezika najprije su napuštili Hrvati, zatim Srbi i naposljetku Bošnjaci. Naša namjera nije uvođenje bilo kakvih bespotrebnih radikalnih promjena. Trudili smo se da pravopisna pravila budu kratka, precizna i jasna, a podrobnija objašnjenja data su samo u slučajevima koji se bitnije razlikuju od dosadašnjih pravopisnih rješenja. Takođe, smatrali smo nemogućim povratak nekim starijim periodima jezičkoga razvoja, pa smo se stoga bazirali samo na osobinama iz savremenoga crnogorskoga jezika i potrudili se da za njih utvrdimo što je moguće bolja pravopisna rješenja. Koliko su ona zaista dobra, pokazaće njihova upotreba.

6 PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA

7 I. PISMA

1. U savremenoj upotrebi u Crnoj Gori ravnopravna su dva pisma: latinica i ćirilica. 2. I latinica i ćirilica su slovna pisma. Sastoje se od 32 slova (grafema). U ćirilici je dosljedno sprovedeno načelo da svaki fonem ima poseban grafem za obilježavanje. Prema tome, ćirilica se sastoji od 32 monografa (jednoslova). Latinica ima 29 monografa (jednoslova) i 3 digrafa (dvoslova). Digrafi su: dž, lj i nj. 3. Slova standardne crnogorske abecede (latinice) i azbuke (ćirilice), poređana ustaljenim nizom, izgledaju ovako:

LATINICA ЋИРИЛИЦА 1. A a 17. Lj lj 1. А а 17. Н н 2. B b 18. M m 2. Б б 18. Њ њ 3. C c 19. N n 3. В в 19. О о 4. Č č 20. Nj nj 4. Г г 20. П п 5. Ć ć 21. O o 5. Д д 21. Р р 6. D d 22. P p 6. Ђ ђ 22. С с 7. Dž dž 23. R r 7. Е е 23. Ć ć 8. Đ đ 24. S s 8. Ж ж 24. Т т 9. E e 25. Š š 9. З з 25. Ћ ћ 10. F f 26. Ś ś 10. З´ з´ 26. У у 11. G g 27. T t 11. И и 27. Ф ф 12. H h 28. U u 12. Ј ј 28. Х х 13. I i 29. V v 13. К к 29. Ц ц 14. J j 30. Z z 14. Л л 30. Ч ч 15. K k 31. Ž ž 15. Љ љ 31. Џ џ 16. L l 32. Ź ź 16. М м 32. Ш ш

3. a. Ovom popisu slova (grafema) dodaje se i slovo (grafem) З з ( u latinici) i S s (u ćirilici). 4. Glasovi a, e, i, o, u su samoglasnici (vokali), a svi ostali glasovi su suglasnici (konsonanti), s tim što glas r može biti i samoglasnik i suglasnik u zavisnosti od položaja u riječi. U funkciji samoglasnika r se nalazi: 1. u inicijalnom položaju nekih riječi ispred suglasnika, npr.: rđa, rzati, rz, rt; 2. u medijalnom položaju u riječi između suglasnika, npr.: prst, krst, smrtan, srp, srpski; 3. ispred vokala o koji je nastao od l, npr.: groce, utro, umro, zatro; 4. iza samoglasnika na

8 početku drugoga dijela složenice ako iza njega slijedi suglasnik, npr.: porvati se, zarzati, zarđati. I vokalno i konsonantsko r obilježava se istim slovom (grafemom). Kao glas se obilježava ovako: ṛ. 5. Suglasnik ź je uveden u crnogorski standard kako se ne bi narušio glasovni sistem crnogorskoga jezika, čiji je on prepoznatljiv i markantan dio. Stoga se on mora naći i u Pravopisu crnogorskoga jezika. O kodifikaciji fonema i grafema ź nije odlučila frekventnost njegove upotrebe, već činjenica da se radi o opštem i uobičajenom (samostalnom) glasu u crnogorskome jeziku. Iako je broj leksema u kojima se javlja fonem ź ograničen, istraživanja su pokazala da je areal njegovoga prostiranja i upotrebe u Crnoj Gori identičan s arealom na kojem se javlja suglasnik ś, što znači da je opšteprisutan na cijelome crnogorskom jezičkom terenu. Fonem ź je vrlo čest u crnogorskoj toponomastici, pa je i to jedan od razloga da se prihvati kao dio standarda. 6. Suglasnik ś je, i pored činjenice da je u posljednjih 150 godina zvanična ortografska i ortoepska norma zabranjivala njegovu upotrebu, i dalje ostao opšteprisutno markantno crnogorsko jezičko obilježje, pa takva njegova upotreba obavezuje na uvođenje ovoga fonema i grafema u crnogorski standardni jezik. 7. Pošto je suglasnik з (afrikata dz) u crnogorskim govorima tokom XX vijeka alternirao sa z u gotovo svim leksemima u kojima se javljao, nema razloga da se uvrštava u standardnu crnogorsku azbuku i abecedu (kao fonem morao bi alternirazi sa c). Većina riječi u kojima je ovaj glas bio prisutan, poput: biзa, biзin, bronзin, зinзula, зanovijet, зipa, obзovina, зera, Boroзan, Burзan(ović) i sl., danas ima suglasnik z. Npr.: biza, bizin, bronzin, Burzanović, Zano, zera i sl. 8. Veliki latinički dvoslovi dž (џ), lj (љ) i nj (њ) upotrebljavaju se na dva načina. Ako je cijela riječ u kojoj se neki od ovih dvoslova javlja napisana velikim slovom, onda se i pomenuti dvoslovi upotrebljavaju s velikim oblikom oba dijela, npr.: DŽEM, LJETO, NJEDRA. U svim ostalim slučajevima (koji zahtijevaju upotrebu velikoga slova) samo se prvi dio ovih digrafa piše velikim slovom, npr.: Ljeto je na pomol;. Dokazano je da ti stihovi nijesu Njegošev;. Džan ulica je jedna od rijetkih u Podgorici kojoj nije promijenjeno ime.

9 II. VELIKA I MALA POČETNA SLOVA

9. Velikim početnim slovom pišu se jednočlana i višečlana lična imena, prezimena, nadimci i atributi koji su sastavni dio imena: Marko, Vojislav, Balša, Stefan, Pavle, Ivo, Marija, Milica, Aleksandra, Jovićević, Petrović, Kusovac, Kustudić, Brajović, Mijušković, Lekić, Pulević, Osmanagić, Maśa, Mika, Zeko, Medo, Petar Prvi, Vladimir Dukljanski, Petar Cetinjski, Ričard Lavlje Srce, Plinije Mlađi i sl. Napomena: Odredbeni djelovi uz strana prezimena pišu se velikim početnim slovom ukoliko se ime izostavlja, npr.: Ferdinand de Sosir ali De Sosir, Leonardo da Vinči ali Da Vinči, Šarl de Gol ali De Gol. 10. Ako zajedničke imenice stoje u službi vlastitoga imena, pišu se velikim početnim slovom: Ne, Vladiko, ako boga znadeš! Godine 1918. Kralj je zbačen s prijestola. 11. Ako je vlastito ime u funkciji kojom se ne označava ime određene ličnosti, onda se ono piše malim početnim slovom: ford (automobil) : Ford (vlastito ime); rendgen (uređaj) : Rentgen (vlastito ime); kulon (jedinica mjere) : Kulon (vlastito ime), arapin (vrsta konja) : Arapin (etnik) i sl. 12. Velikim početnim slovom piše se prva riječ u rečenici: Položio sam vozački ispit! Sljedeće neđelje putujemo u Ameriku. Dođite nam opet. 13. Imena božanstava, svetaca, mitoloških bića i sl. pišu se velikim početnim slovom, bilo kad je riječ o monoteističkim bilo o politeističkim božanstvima: Zevs, Mars, Perun, Vesna, Afrodita, Palada, Jehova, Alah, Isus, Muhamed, Isus Hrist, Buda, Lucifer, Duh Sveti, Sveti Petar Cetinjski, Sveta Trojica, Gospa Marija, Blažena Ozana, Minotaur, Pegaz, Herkul i sl. Ako se imenica bog upotrebljava kao zajednička, piše se malim početnim slovom. Samim tim, ona se u množini uvijek piše malim početnim slovom. Npr.: Oni su poštovali boga Zevsa. Grčki bogovi stanovali su na Olimpu. Monoteisti vjeruju u jednoga boga. Slavili su boga Sunca. Kad se imenicom bog ukazuje na jednoga određenog boga, onda se ona piše velikim početnim slovom: Hrist se tada obrati Bogu. Papa je izaslanik Boga. U islamskom svijetu nema likovnih predstava Boga. 14. Zajedničke imenice kojima se označava zanimanje ili titula pišu se malim početnim slovom, osim u slučaju koji je opisan u tački 10. Npr.:

10 kralj Nikola, vladika Danilo, Omer-paša Latas, Mahmut-paša Bušatlija, serdar Škrnjo Kusovac, pop Milo i sl. 15. Velikim početnim slovom pišu se i vlastita imena životinja, građevinskih objekata i sl. Npr.: Šarac, Jabučilo, Lesi, Džeki, Ćetalj, Zekna, Šarulja, Mrkulja, Sivonja, Bijelka; Kraljičin most, Vezirov most, Latinska ćuprija, Hadžijin most, Banja, Lijepa Kata, Sahat-kula, Crkva Svetoga Đorđa, Džamija Osmanagića i sl. Ako se pak tim nazivima može označiti bilo koja životinja ili bilo koje zdanje, onda oni prestaju biti vlastita imena, pa se samim tim pišu malim početnim slovom. Npr.: Oni su namjeravali da podignu sahat-kulu, ali ih je rat spriječio. Ljepši je šarov od mrkova (kad se misli na bilo koju životinju šarene odnosno mrke boje). 16. Imena životinjskih i biljnih vrsta u crnogorskome jeziku pišu se malim početnim slovom, npr.: mačka, pas, konj, krava, koza, ruža, lipa, dub, cer, jorgovan i sl. Međutim, ukoliko se te vrste imenuju latinskim nazivima, prva riječ toga naziva piše se velikim početnim slovom. Npr.: Tilia sp. (lipa), Galium aparine (prilipača), Abies alba (jela), Asplenium ruta muraria (kamenjača), Pinus nigra (crni bor), Felis leo (lav), Vicia montenegrina, Verbascum durmitoreum, Centaurea nicolai, Viola nicolai i sl. 17. Velikim početnim slovom pišu se i imena: a. naroda i njihovih pripadnika: Crnogorac, Crnogorka, Crnogorci, Srbin, Srpkinja, Hrvati, Hrvatica, Bošnjak, Bošnjaci, Njemci, Talijani, Amerikanci, Turci, Kinezi, Mađari, Albanci, Makedonci, Makedonka itd. b. država, pokrajina, gradova, sela, zaselaka: Crna Gora, Rusija, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Hrvatska, Japan, Dalmacija, Boka, Sandžak, Vojvodina, Cetinje, Bijelo Polje, Podgorica, Kotor, Nikšić, Medun, Žabljak, Bjelice, Donji Kuči, Lijeva Rijeka, Orja Luka, Donje Polje, Pod Ostrog, Zagarač, Śenica, Zaljut itd. Kao što se iz primjera vidi, ova imena pišu se velikim početnim slovom svake riječi iz njihovoga naziva, osim veznika i prijedloga, koji se pišu malim početnim slovom u svim slučajevima osim kad se nađu na počeku naziva. c. stanovnika kontinenata, država, pokrajina, gradova, sela, ostrva: Evropljani, Australijanci, Crnogorci, Rusi, Japanci, Bokelji, Dalmatinci, Cetinjani, Kotorani, Podgoričani, Bjelopoljci, Kuči, Zagarčani, Crmničani i sl. 18. Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena pišu se dvojako: a. ako su izvedeni dodavanjem nastavaka -ov/-ev i -in, pišu se velikim početnim slovom: Ivanov, Petrov, Brankov, Lukin, Vjerin, Vesnin, Matijin, Perovićev, Rešetarov, Crnogorčev, Zadraninov, Srbinov, Turčinov i sl. b. ako su izvedeni dodavanjem nastavka -ski, pišu se malim početnim slovom (osim ako nijesu prva riječ u sastavu vlastitog imena ili imena institucije): crnogorski, srpski, američki, kineski, crmnički, śenički, cetinjski, vukovski, njegoševski i sl.

11 19. Velikim početnim slovom samo prve riječi u višečlanom nazivu (ukoliko ostale same po sebi ne zahtijevaju veliko slovo) pišu se: a. imena planina, brda, kanjona, dolina, nacionalnih parkova, jezera, mora, rijeka, ostrva, šuma: Šar planina, Paštrovačka gora, Pivski kanjon, Đerdapska klisura, Biogradska gora, Kakaricka gora, Śenički do, Paśi potok, Velja Śerina, Zgrade Śagovića, Skadarsko jezero, Jadransko more, Sredozemno more, Crno jezero, Kečina jama, Panonska nizija, Nacionalni park „Lovćen“, Apeninsko poluostrvo, Morača, Zeta, Cijevna, Tološka šuma, Ćemovsko polje itd. b. opšteprihvaćena simbolična imena za određene geografske pojmove: Bliski istok, Divlji zapad, Stari kontinent. c. imena institucija, društava, saveza, političkih stranaka, crkava i vjerskih zajednica, posebnih škola u nauci i umjetnosti: Matica crnogorska, Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Privredni sud u Podgorici, Osnovni sud u Nikšiću, Matica hrvatska, Liberalni savez Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolička crkva, Red sestara maloga Isusa, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, Crnogorski PEN centar, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Praški lingvistički kružok, Aleksandrijska škola itd. Ako se umjesto punoga naziva koristi samo jedan njegov dio, taj se dio piše velikim početnim slovom, jer zamjenjuje puni naziv (bez obzira na to što se on u punom nazivu piše malim početnim slovom): Moram poći u Akademiju - (kad se zna o kojoj akademiji je riječ). I on je član Instituta - (misli se na jedan određeni institut) i sl. d. imena magistrala, graničnih prijelaza, autoputeva: Magistrala Beograd – Bar, Jadranska magistrala, Granični prijelaz Božaj, Granični prijelaz Šćepan Polje, Autoput Beograd – Zagreb itd. e. imena gradskih četvrti, ulica, bulevara i ostalih djelova naseljenih mjesta: Stari aerodrom, Zabjelo, Blok VI, Preko Morače, Stara varoš, Drpe Mandića, Bulevar kralja Nikole, Ulica slobode, Hercegovačka ulica, Bulevar Save Kovačevića, Grudska mahala i sl. Imenice ulica, bulevar i sl. kad se nađu na početku naziva uvijek se pišu velikim početnim slovom, npr. Ulica bratstva i jedinstva, Ulica moskovska, Bulevar Lenjina. U svim ostalim slučajevima pišu se malim početnim slovom. f. nazivi umjetničkih djela, knjiga, udžbenika, novina, časopisa, filmova, radio-televizijskih emisija, pjesama, zakona, molitava, deklaracija, kongresa, konferencija, sporazuma i sl.: Bijeli anđeo, Gorski vijenac, Luča mikrokozma, Pobune uma, Lelejska gora, Stari zavjet, Na Drini ćuprija, Pravopis crnogorskoga jezika, Lingua Montenegrina, Matica, Almanah, Kad jaganjci utihnu, Art magazin, Veče na školju, Noć skuplja vijeka, Deklaracija Crnogorskog PEN centra o ustavnom položaju crnogorskoga jezika, Očenaš, Berlinski kongres, Versajski mir, Bečki književni dogovor, Dejtonski sporazum itd. g. imena međunarodnih, državnih i vjerskih praznika:

12 Nova godina, Praznik rada, Prvi maj, Dan nezavisnosti, Međunarodni dan borbe protiv side, Dan državnosti, Dan Republike, Božić, Uskrs, Bajram, Kurban-bajram, Veliki petak, Trojčindan, Ilindan, Badnje veče i sl. Pridjevi izvedeni od ovih naziva pišu se uvijek malim početnim slovom: novogodišnji, božićni, prvomajski, uskršnji, bajramski, ilinski, petrovdanski, miholjski i sl. h. imena katedri na fakultetima, posebnih odsjeka i nastavnih predmeta: Katedra za crnogorski jezik, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Istorija crnogorskoga jezika, Likovno vaspitanje, Sociologija kulture, Srpska književnost, Književnost prosvjetiteljstva i sl. i. nazivi istorijskih događaja: Bitka na Carevom Lazu, Kosovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaški rat, Bitka na Fundini, Drugi balkanski rat, Bitka za Pljevlja, Vučedolska bitka, Prvi srpski ustanak, Francuska revolucija, Oktobarska revolucija i sl. 20. Nazivi književnih i umjetničkih pokreta, perioda u razvoju književnosti, razdoblja u razvoju društva pišu se malim početnim slovom: humanizam i renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, pokret socijalne literature, moderna, reformacija, protivreformacija, srednji vijek, kameno doba, paleolit, novi vijek, četrnaesti vijek, dvadeseto stoljeće i sl. 21. Nazivi pripadnika pojedinih pravaca, pokreta i učenja uvijek se pišu malim početnim slovom bez obzira na osnovu iz koje su izvedeni: vukovci, ilirci, partizani, komunisti, četnici, mladogramatičari, strukturalisti, marksisti, socijalisti itd. 22. Prva riječ u upravnom govoru (poslije dvije tačke i navodnika) piše se velikim početnim slovom: Vladika Danilo otpišuje: „Od vladike i svijeh glavarah Selim-paši otpozdrav na pismo“. Kada viđeh vitešku nevolju, zabolje me srce, progovorih: „Što, pogani, od ljudi činite? Što junački ljude ne smaknete?“ 23. Ako je upravni govor prekinut umetnutom rečenicom, pa se zatim nastavlja, prva riječ u nastavku piše se malim početnim slovom (osim ako ona sama po sebi ne zahtijeva upotrebu velikoga slova): „Nećemo posustati“, rekoše oni, „makar svi izginuli do posljednjega.“ „Ja te tvoje ideje“ – ljutnu se Avram – „prosto zamišljam kao harem starih žena, koje odavno ne mogu poslužiti ničemu.“ 24. U pisanoj komunikaciji, iza naslova kome se obraća obično se stavlja zarez ili uzvičnik. Ako se pismo ne nastavlja u istom redu, iza toga zareza ili uzvičnika prva riječ se piše velikim početnim slovom: Poštovani, Obraćam Vam se radi...

13 Poštovani! Primio sam Vaše pismo... Ako se obraćanje nastavlja u istom redu, onda se prva riječ iza zareza piše malim početnim slovom: Poštovani, obraćam Vam se... 25. Imenice zemlja, mjesec, sunce pišu se na dva načina: a. Kad označavaju vasionska tijela, pišu se velikim početnim slovom: Ona je uvijek pratila Mjesečeve mijene. Koliko ima planeta u Sunčevom sistemu? Dugo je trebalo da čovječanstvo sazna da se Zemlja okreće oko sopstvene ose. b. U svim drugim značenjima, pišu se malim početnim slovom: Prevarilo ih je decembarsko zubato sunce. Kad smo ih viđeli, sunce nas je ogrijalo. On ne gleda ni sunca ni mjeseca. Nijesmo se gledali dva mjeseca. To je ničija zemlja. 26. Imena vjerskih pripadnika pišu se malim početnim slovom: hrišćanin, musliman, pravoslavac, katolik, budisti, adventisti, protestanti, suniti, šiiti i sl. 27. Ukoliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. označavaju nazivi vjerskih pripadnika, a ne nacionalna ili narodnosna pripadnost, one se redovno pišu malim početnim slovom. Npr.: Sto putah sam gleda Crnogorce, gleda turke, a gleda latine (Ovdje se na Crnogorce ne gleda s gledišta naziva vjerskih pripadnika) Otišli su na stanak turcima... Kosa mlada na groblje junačko, siplje li se bulah ka srpkinjah? Da je bješe srbin ugrabio, ako hoćah glave obrtati... No uteci u Kotor latini... Pokolji se na drum sa turcima, četrnaest pośeci turakah... U suprotnom, ako se ovim imenicama iskazuje etnička ili nacionalna pripadnost, one se obavezno pišu velikim početnim slovom. Npr.: Zna Dušana rodit Srpka, zna dojiti Obiliće... Al' heroju topolskome, Karađorđu besmrtnome, sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome: diže narod, krsti zemlju, a varvarske lance sruši, iz mrtvijeh Srba dozva, danu život srpskoj duši.

14 28. Imena stručnjaka iz pojedinih naučnih oblasti, bez obzira na to da li naziv u njihovoj osnovi sadrži neko vlastito ime, pišu se malim početnim slovom: montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegošolog, šekspirolog, biolog, botaničar, toponomastičar i sl. Napomena: Nazivi profesija, zanimanja, titula i sl. upotrebljavaju se i u muškom i u ženskom rodu u zavisnosti od toga da li se odnose na osobe muškoga ili ženskoga pola, npr.: predśednik – predśednica, autor – autorka/autorica; doktor – doktorica/doktorka i sl. 29. Pri učtivome obraćanju i obraćanju iz poštovanja jednoj osobi upotrebljavaju se zamjenice vi i vaš, koje se u tom slučaju uvijek pišu velikim početnim slovom: Poštovana, Primio sam Vaše pismo. Gospodine ministre, Molim Vas da mi odgovorite... 30. Ukoliko je riječ o službenoj komunikaciji s nekom ustanovom ili ako je učtivo obraćanje (obraćanje iz poštovanja) usmjereno prema većem broju lica, tada se zamjenice vi i vaš pišu malim početnim slovom: Poštovana gospodo, čast mi je razgovarati s vama. 31. U obraćanju pojedincu, kad takvo obraćanje ne podrazumijeva bilo koju vrstu distanciranoga odnosa, može se iz poštovanja pisati Ti i Tvoj: Primio sam Tvoje pismo. Drago mi je što ću napokon upoznati Tvoju zemlju. 32. Velikim početnim slovom piše se svaka riječ u titulisanju svjetovnih i duhovnih velikodostojnika: Vaše Veličanstvo, Vaša Svetosti, Njegova Ekselencija, Vaša Milosti, Njegova Svetost i sl.

15 III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI

33. U crnogorskom jeziku riječi se pišu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od značenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o: rastavljenom pisanju zasebnih riječi (koje su odvojene razmacima, odnosno bjelinama); sastavljenom pisanju – kad nastaju složenice koje uglavnom imaju zajednički akcenat i polurastavljenom pisanju polusloženica (s crticom). Složenicom se smatraju dvije ili više međusobno povezanih riječi koje najčešće imaju i zajednički akcenat i jedinstveno značenje (različito od onoga što ga imaju kao posebne riječi). Npr.: nizbrdo, međutim, odoka, uoči, Borovdo, Podmaine i sl.

IMENICE 34. Imenice sastavljene od dva i više djelova koje označavaju naseljena mjesta pišu se na tri načina: a. Ako su ti djelovi u potpunosti srasli izmijenivši svoja zasebna značenja i posebne akcente u novo zajedničko značenje i jedinstveni akcenat, pišu se sastavljeno. Npr.: Danilovgrad, Titograd, Carigrad, Lenjingrad, Petrograd, Beograd, Borovdo, Krivošije, Pacpolje, Sokobanja, Sutomore i sl. b. Ako njihovi sastavni djelovi imaju novo zajedničko značenje, ali su očuvali poseban akcenat, bez obzira na to da li se mijenjaju svi djelovi, onda se takve imenice uvijek pišu rastavljeno. Npr.: Bijelo Polje, Rudo Polje, Kosovi Lug, Orja Luka, Novi Sad, Donja Brela, Južna Amerika; Herceg Novi (Herceg Novoga, Herceg Novome), Ivanić Grad (Ivanić Grada, Ivanić Gradu), Han Pijesak (Han Pijeska, Han Pijesku), Hong Kong, Adis Abeba, San Marino, Los Anđeles i sl. 35. Imena stanovnika mjesta čiji se nazivi pišu rastavljeno pišu se uvijek sastavljeno. Npr.: Bjelopoljac, Bjelopoljci, Novosađani, Novosađanka, Orjolučani, Južnoamerikanci, Hercegnovljanin, Hercegnovljanka i sl. 36. I zajedničke imenice sastavljene od više djelova koji su stekli novi zajednički akcenat i novo značenje, postavši tako složenicama, pišu se uvijek sastavljeno. Npr.: jugozapad, śeveroistok, kućepazitelj, lovočuvar, polukrug, polubrat, veleprodaja, derikoža, konjokradica, fotoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl. 37. Ako djelovi zajedničkih imenica čine svaki za sebe posebnu akcenatsku cjelinu, pri čemu se u promjeni mijenja samo posljednji dio, takve imenice se pišu s crticom između sastavnih djelova: kremen-kamen, rak-rana, Rh-faktor, radio-stanica, alaj-barjak, radio-amater, auto-cesta, đul-nevjesta, fotoreporter i sl. 38. Prefiksi i riječca ne uvijek se pišu sastavljeno s imenicama: nesoj, nečovjek, neljudi, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nerad, bezdušnik, beskućnik, predstraža, suvlasnik, pobratim, kontrareformacija i sl. 39. Prijedlozi po, prije i poslije uz imenicu podne pišu se na dva načina:

16 a. Kad se želi označiti u cijelosti vrijeme prije ili poslije 12 sati, tada se ovi prijedlozi pišu zajedno s imenicom podne: popodne, prijepodne, poslijepodne. Npr.: Cijelo poslijepodne proveo je u krevetu. Čekao sam Vas cijelo prijepodne. Uvijek su zajedno popodne. b. Ako se misli na bilo koji vremenski period prije odnosno poslije 12 sati, tada se prijedlozi o kojima je riječ pišu odvojeno od imenice podne: Viđećemo se poslije podne. Planirao sam da dođem prije podne. 40. Između imena/prezimena i nadimaka nikad se ne stavlja crtica: Josip Broz Tito, Svetozar Vukmanović Tempo, Jovan Jovanović Zmaj, Savić Marković Štedimlija i sl. 41. Dvostruka prezimena pišu se s crticom između njih, npr.: Ivana Brlić-Mažuranić, Milena Božović-Petrović i sl. 42. Ako titula i zvanje dolaze iza ličnoga imena, pri čemu se u deklinaciji mijenja samo titula – zvanje, ali ne i ime, onda se između njih piše crtica. Npr.: Milić-barjaktar, Husein-beg, Bećir-beg, Smail-aga, Omer-paša, Kostreš-harambaša, Gavran-kapetan i sl. Ako se te titule upotrebljavaju samo iz poštovanja, kad ne označavaju stvarno titulisanje, tada se mogu pisati sastavljeno s imenom uz koje stoje – bez crtice između njih. Takvo oslovljavanje bilo je vrlo frekventno u minulim vremenima, npr.: Ivanbeg, Bećiraga, Osmanaga, Fazlibeg i sl. 43. Nazivi vjerskih praznika sastavljeni od imena sveca, tj. prisvojnoga pridjeva izvedenoga iz toga imena, i imenice dan pišu se sastavljeno, osim kad i prvi i drugi dio toga naziva ima zasebne nastavke u promjeni: Nikoljdan, Aranđelovdan, Trojčindan, Mitrovdan, Petkovdan, Petrovdan, Ilindan, Spasovdan i sl. A u promjeni: Nikoljdana/Nikolja dne, Ilindana/Ilina dne, Đurđevdana/Đurđeva dne, Mitrovdana/Mitrova dne itd.

ZAMJENICE 44. Zamjeničke složenice, nastale međusobnim srastanjem zamjenica ili srastanjem zamjenica i priloga, pri čemu su sastavni djelovi izgubili nekadašnja posebna značenja i akcenat i stekli novo zajedničko značenje i zajednički akcenat – uvijek se pišu sastavljeno.Npr.: štošta, koješta, kojeko, kojekakav, koječiji, kojekoliki, kojekoji, đekoji, svakakvi i sl. Takvi ostaju i u promjeni: koječega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl. 45. Zamjenice se pišu zajedno i s prijedlozima onda kad uz taj prijedlog gube zamjeničko značenje, a složenica dobija novo priloško značenje. Npr.: stoga, zato, potom, pritom, uto.

17 Ali ako nije došlo do pomjeranja značenja, već zamjenice čuvaju svoje značenje, tada ih treba pisati odvojeno od prijedloga uz koji stoje. Treba, dakle, praviti razliku među sljedećim primjerima: Bilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao doći. – Skini paučinu s toga zida. Imali su konje, pa ih zato nije mogao stići. – Ja ne marim za to što oni pričaju. 46. Zamjenice s riječcom god (gođ) različito se upotrebljavaju u zavisnosti od značenja koje uz navedenu riječcu dobijaju: a. Ako uz riječcu god (gođ) dobijaju značenje neodređenih zamjenica, te zamjenice se tada pišu sastavljeno s riječcom god (gođ): kogod/kogođ (=neko), štogod/štogođ (=nešto). Npr.: Neka kogođ dođe da mu ruku da. Hoćemo li štogod pričati ili da se razilazimo? b. Ako uz navedenu riječcu zamjenice dobiju značenje opštih zamjenica, onda se one pišu odvojeno od te riječce: ko god/ko gođ, što god/što gođ, čiji god/čiji gođ i sl. Npr.: Ko god im dođe, oni ga lijepo dočekaju. Što gođ im rečeš, oni će te poslušati. 47. Opšte i odrične zamjenice niko, ništa, ničiji, nikakav, iko, išta, ikakav, ičiji, ikolik i sl. pišu se sastavljeno u svim slučajevima osim u promjeni u prijedložnim konstrukcijama, npr.: ni od koga, ni sa kim, ni od čega, ni o kome, i od čega, ni o čemu, ni na čiji, i o kome, ni na što, ni za koga i sl.

PRIDJEVI 48. Pridjevi sastavljeni od dva dijela, bez obzira na to kojoj vrsti riječi ti djelovi pripadali, pišu se sastavljeno ako takva složenica ima zajedničko (jedinstveno) značenje. Na njihovo sastavljeno pisanje ne utiče okolnost jesu li nastali prostim srastanjem sastavnih djelova ili pomoću infiksa. Npr.: plavobijeli, śeverozapadni, jugoistočni, bezuman, predobar, antiratni, samonikli, maloumni, dobrodušan, pseudonaučni, plavook, naučnoistraživački, trospratni, šestočlani, svijetložuti, tamnocrveni, poluprazan, danonoćni, prednjonepčani, književnoistorijski i sl. 49. Pridjevi izvedeni od višečlanih toponima, čija se imena pišu rastavljeno ili s crticom, pišu se uvijek sastavljeno. Npr.: bjelopoljski, orjolučki, donjokrajski, hercegnovski, novosadski, južnoafrički, gornjośenički, bokokotorski, lješkopoljski, malocucki i sl. 50. Kod pridjeva složenih od višecifrenih brojeva pridjev se spaja samo sa posljednjim brojem: dvadeset petogodišnji, četrdeset dvodnevni i sl. 51. Pridjevi složeni s riječcom ne uvijek se pišu sastavljeno s njom: nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevidljiv, nedorastao, neslavan i sl. 52. Prisvojni pridjevi izvedeni iz dvostrukih prezimena uvijek se pišu s crticom među tim prezimenima. Npr.: Karadžić-Belićev, Karadžić-Daničićev, Broz-Ivekovićev, Anić-Silićev, Bojl-Mariotov i sl.

18 53. Dvočlani pridjevi u kojih je svaki član zadržao svoje značenje u okviru zajedničkoga značenja koje imaju u određenoj kontekstualnoj upotrebi pišu se s crticom između tih djelova. Npr.: crnogorsko-hrvatski (odnosi), englesko-ruski (rječnik), grčko-turska (koalicija), crnogorsko-turski (rat) i sl.

BROJEVI 54. Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 pišu se sastavljeno: jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, četrdeset, šezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, šeststo, devetsto itd. Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd. 55. Drugi višečlani brojevi pišu se rastavljeno: trideset šest, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmii, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset peti i sl.

GLAGOLI 56. Glagoli složeni s prefiksima pišu se uvijek sastavljeno s njima, npr.: podići, prošetati, uskočiti, predvoditi, pročitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl. 57. Riječca ne piše se odvojeno od glagola: ne bih, ne tražim, ne znam, ne vidim, ne viđesmo, ne biste, ne znajući i sl. Izuzetak od toga pravila čine samo sljedeći oblici: neću – nećeš - neće / nećemo – nećete - neće; nemoj / nemojmo, nemojte; nemam – nemaš - nema / nemamo – nemate – nemaju; nedostajali – nedostaje. 58. Množinski oblici glagola biti u aoristu uvijek se pišu sastavljeno: bismo – biste - biše. 59. U složenim glagolskim oblicima glavni i pomoćni glagol pišu se odvojeno jedan od drugoga: a. Perfekat: čitao sam, vidio sam, čuo je, viđeli ste, znali su itd. b. Pluskvamperfekat: bijahu viđeli/su bili viđeli, bio sam stigao/bijah stigao, bijasmo čuli/smo bili čuli itd. c. Futur I: ću viđeti, će znati, ću čitati, moći ću, doći ću, reći ćemo itd. Međutim, u futuru glagola na –ti, u slučajevima kad se ispred njih ne koristi subjekat, javlja se dvojaka upotreba: i. Najčešće se tada pomoćni i glavni glagol izgovaraju kao jedna riječ, pa se tako i pišu: čitaću, znaću, govorićemo, trčaće, plakaćete itd. U tim slučajevima futur je prosti glagolski oblik.

19 ii. Iako je takva upotreba u Crnoj Gori vrlo rijetka, u navedenom slučaju dešava se da se glavni glagol (u infinitivu) upotrebljava bez krajnjega –i i da se kao takav piše odvojeno od pomoćnoga glagola: čitat ću, znat ćemo, govorit ćete, plakat ćete, smijat će se i sl. Takva upotreba karakteristična je u Boki Kotorskoj, pa je stoga ne treba isključiti iz standardnojezičke norme. Međutim, u jednom tekstu se ne mogu naizmjenično upotrebljavati i jedni i drugi oblici futura. d. Futur II: budem vidio, budem došao, budete stigli, budu śeli, budeš mogao, bude pośekao i sl. e. Potencijal: bih mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd. 60. Izrazi tipa: htio-ne htio, rekla-kazala, mogao-ne mogao, peri-deri, hoćeš-nećeš, idi mi-dođi mi i sl. uvijek se pišu polusastavljeno, s crticom između sastavnih djelova.

PRILOZI 61. Velik broj priloga nastao je srastanjem posebnih riječi u jednu riječ, što je podrazumijevalo i promjenu posebnih značenja sastavnih djelova. Takvi su recimo: nizbrdo, zaredom, akobogda, naizgled i sl. 62. Prilozi se pišu sastavljeno u slučajevima kad su oba njegova sastavna dijela (bez obzira na to kojoj vrsti riječi ti sastavni djelovi pripadali) u potpunosti srasla u jednu riječ i poprimila novo zajedničko značenje i zajednički akcenat. Npr.: ikad, ikako, ikoliko, iđe, svuđ, svukud(a), katkad, đekad, ponekad, kudikamo, štaviše, ionako, niđe, neđe, nikad, nikoliko, nizašto, nedovoljno, nelijepo, ponekad, počesto, poveliko, suviše, nipošto, dovde, donde, dotle, otkud, donekle, odnekle, odavno, odnedavno, odskoro, odnekud, odjedanput, odozgo, nadaleko, naopako, nadugo, naširoko, napamet, bestraga, prek(o)śutra, prekjuče, onomadne, onomlani, preklani, śutradan, smjesta, uglas, naglas, izreda, odreda, doveče, spolja, nizbrdo, akobogda, ujesen, naveliko, naprečac i sl. 63. Ako je neki od sastavnih djelova sačuvao svoje posebno značenje, tada se ti djelovi pišu rastavljeno. Npr.: Ni kad budu zahtijevali, neće im se dati. U koliko sati ćete stići? Ne pada mi na pamet. Nestao je bez traga. I otac mu je bio trgovac na veliko. Pao mu je kamen na ruku. Odgovarao je s mjesta. 64. Tako se i svi priloški izrazi čiji sastavni djelovi nijesu srasli pišu rastavljeno: preko dana, preko noći, na proljeće, na primjer, za inat, s leđa, bez sumnje, od juče, od lani, do juče, do śutra, od zimus, ma kad, na koliko, ma đe, bilo kad, bilo đe, đe bilo, kako bilo, na lešo, na crno, na bijelo, u potpunosti, u cijelosti, u redu, za stalno i sl. 65. Prilozi tipa od tada pišu se rastavljeno, a prilozi tipa otad sastavljeno: a. rastavljeno: za sada, od sada, od tada, do kada, do tada itd. b. sastavljeno: zasad, otkad, dokad, dosad, dotad i sl.

20 66. Priloški izrazi sastavljeni od dva značenjski suprotna priloga koji čuvaju svoje posebne akcente pišu se s crticom. Npr.: brže-bolje, gore-dolje, jednom-dvaput, kad-tad, kako-tako, danas-śutra, koliko-toliko, pošto-poto, tamo-ovamo, plus-minus, lijevo-desno i sl.

PRIJEDLOZI 67. Prijedlozi nastali potpunim srastanjem sastavnih djelova pišu se sastavljeno. Npr.: navrh, dovrh, ispod, iznad, poviše, između, izvan, nadomak, nakraj, sadno, podno, povrh, uprkos, uoči, potkraj, posred, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, porad(i), zarad(i), uoči i sl 68. Ako imenički dio tih prijedloga zadrži svoju imeničku funkciju, onda se on piše odvojeno od prijedloga ispred njega. Npr.: Popeo se na vrh brda. Pogledaj me u oči. U ime koga vi govorite? Pogledajte u vrh ovoga koplja. 69. Ako dva prijedloga stoje jedan uz drugi, ali svaki čuva svoje značenje, pišu se odvojeno: do pred, do potkraj, do ispod, do nakraj, do iznad i sl. Npr.: Pjevali smo do pred zoru. Stigli smo do pred kuću, ali dalje nijesmo mogli ići. Živjela je do potkraj zime.

UZVICI 70. U zavisnosti od toga kako se izgovaraju i što se njima želi predstaviti, uzvici se pišu na dva načina: sastavljeno ili pomoću crtice. a. Ako se uzvici izgovaraju duže vremena ili otežu bez prekida, tada se pišu sastavljeno. Npr.: oooj, eeej, joooj, heeej i sl. b. Uzvici koji se udvajaju ili uzastopno ponavljaju pišu se s crticom među sastavnim djelovima. Npr.: mac-mac, av-av, ha-ha-ha, mljac-mljac, ku-ku, kuku-kuku, le-le, he-he-he i sl.

RIJEČCE I VEZNICI 71. Veznici i riječce sastavljeni od više djelova, koji su u izgovoru potpuno srasli, pišu se sastavljeno. Npr.: kamoli, negoli, iako, doli, nekmoli, otkad, otkako, otkuda, premda, stoga, dakako, premda itd. 72. Složeni dopusni veznik iako uvijek se piše sastavljeno za razliku od grupe i ako u pogodbenom značenju. Npr.: Doći ćemo iako se nijesmo najavili. - Primićemo vas i ako se ne budete najavili. Nije nimalo zahladilo iako je palo dosta kiše. - I ako bude kiše, žito se više ne može oporaviti. 73. Riječca li piše se na dva načina: a. uz nepromjenljive riječi ispred sebe stvara složenicu, pa se, samim tim, piše sastavljeno s njima: kamoli, nekmoli, negoli i sl.

21 b. upitna riječca li uvijek se piše odvojeno od riječi koja joj prethodi: da li, đe li, jesu li, hoćete li, možeš li, nije li i sl.

22 IV. RASTAVLJANJE I PRENOŠENJE RIJEČI U NAREDNI RED

74. Ukoliko se neka riječ ne može ispisati/otkucati u jednom redu, onda se jedan njezin dio prenosi u sljedeći red, a na kraju prvoga dijela riječi, uz njega, stavlja se crtica (-). 75. Suglasnici ili suglasnički skupovi (bez samoglasnika uz njih) nikad se ne prenose u naredni red. Nije, dakle, dozvoljeno prenošenje i rastavljanje riječi tipa: boles-t, bole-st, gleda-h, topo-t, rado-st, rados-t, čas-t, ča-st, bla-nš, blan-š, he-nd, hen-d i sl. 76. Kao ni suglasnik, tako se ni jedan samoglasnik ne prenosi u sljedeći red, pa je pravopisno nedopustivo prenošenje tipa: gleda-o, posa-o, žen-a, st-o, bolj-e, trčat-i, čitanj-e i sl. 77. Jednosložne riječi, ukoliko ne mogu biti ispisane u jednome redu, ne prenose se rastavljene u naredni red, već se prenosi cijela riječ. Nije dozvoljeno prenošenje tipa: sa-t, da-n, to-p, ti-p, če-p, ja-d, je-d, k-os, n-os, r-og i sl. 78. Latinički digrafi (dvoslovi) lj, nj i dž ne rastavljaju se jer predstavljaju oznaku za jedan glas. Nije, dakle, dopušteno rastavljanje i prenošenje riječi na sljedeći način: rastin-je, pol-je, hod-ža, san-jati, pid-žama, mud-žahedin, hand-žar, iman-je, bol-je, vol-jeti i sl. Ukoliko latiničko nj i dž nijesu u funkciji digrafa, već predstavljaju dva posebna slova u kontaktu, prenošenje je dozvoljeno. Npr.: in-jekcija, kon-jugacija, kon-junktiv, kon-juracija, nad-živjeti, nad-žnjevati i sl. 79. Riječ se ne može prenositi u sljedeći red tako da u gornjem redu ispred crtice ostane samo jedan grafem. Tako se ne prenose strukture tipa o-tac, e-lemenat, a-van, o-van i sl. 80. Bilo kakav niz cifara (bilo da je riječ o višecifrenim brojevima, kodovima, lozinkama, datumima, školskim godinama i sl.) ne treba rastavljati na kraju reda, već u novi red prenijeti niz u cijelosti. 81. Konsonantske grupe st, št, ž kad nijesu na granici dva morfema ne treba rastavljati, već cijelu grupu prenijeti u naredni red: po-sti, ko-sti, pla-sta, mo-šti, pla-šta, ku-pa-li-šte, daždi-ti, za-žditi i sl. 82. U naredni red prenosi se onaj dio riječi koji može činiti slog(ove). Npr.: pro-ricati, iš-čitavati, mlati-ti, mla-dost, bo-rac, pje-vač, pra-vopis i sl. 83. Ukoliko se u riječi koja se prenosi nalaze samoglasnički skupovi, oni se mogu prenijeti: a. tako da jedan od samoglasnika ostane u gornjem redu, a drugi se prenosi u naredni red, npr.: nosi-oci, mja-ukati, uči-onica, jedana-est, skaka-onica, ba-uk, di-oba, za-obići, Eti-opija i sl. b. tako da oba samoglasnika ostanu u gornjem redu, npr.: nosio-ci, mjau-kati, zao-bići, Etio-pija, zao-bilaziti, zao-va, učio-nica i sl. 84. Suglasnik koji se nalazi između dva samoglasnika u riječi prenosi se u naredni red. Npr.:

23 govo-riti, na-laziti, odgo-varati, pre-laziti, pro-nalazač i sl. 85. Suglasničke grupe dozvoljeno je prenositi na više načina: a. Ukoliko je riječ o suglasničkim grupama na granici između prefiksa i osnovne riječi u složenicama, moguće ih je razdvojiti tako da jedan konsonant ostane u gornjem, a drugi se prenosi u naredni red. Npr.: nad-živjeti, raž-džilitati, raz-viti, od-govoriti, pred-viđeti, raz-rijediti, od-vući, uz-viknuti, od-govoriti i sl. b. Suglasničke grupe dozvoljeno je prenijeti u naredni red tako da se dio riječi koji se ne prenosi završava samoglasnikom. Npr.: slu-žba, dru-žba, ze-mlja, kle-tva, pje-sma, va-zdan, gro-žđe i sl. Međutim, ako dio riječi koji se prenosi počinje suglasničkom grupom teškom za izgovor, takvo prenošenje nije dozvoljeno. U tom slučaju se suglasnička grupa razbija prenošenjem samo jednoga suglasnika. Dakle, prenošenje tipa bra-tski, gra-dski, bo-rba nije dozvoljeno. Umjesto njega ispravno je: bor-ba, sun-ce, brat-ski, korot-ni, grad-ski, ljud-ski, kar-lovački, voj-ska, car-stvo, pal-ma, žal-ba i sl. 86. Riječi sa vokalnim r mogu se prenositi tako da u naredni red ide dio iza toga vokalnog r. Npr.: kr-vavi, kr-stiti, pr-vijenac, hr-vatski, dr-veni, vr-šnjaci, gr-liti, hr-liti, mr-viti, vr-lina, vr-njački i sl. 87. Riječi stranoga porijekla u crnogorskom jeziku rastavljaju se na isti način kao i domaće (u skladu s prednjim pravilima). 88. Polusloženice se rastavljaju kao i sve druge riječi. Ali ako polusloženicu treba rastaviti i prenijeti u drugi red na mjestu đe se njezini sastavni djelovi spajaju crticom, onda se jedna crtica piše na kraju gornjega reda, a druga prenosi i u naredni red. Npr.: Bećir- rak- gore- Ivan- -aga -rana -dolje -beg

24 V. SKRAĆENICE

89. Skraćenica je naziv za svaku pri izgovoru ili pisanju skraćenu riječ ili skraćeni skup riječi. Riječi i skupovi riječi skraćuju se u skladu s određenim pravilima, osim u rijetkim izuzecima kad su ta pravila narušena drukčijom tradicionalnom upotrebom. 90. Riječi, skupovi riječi i višečlani nazivi skraćuju se na više načina. Pišu se s tačkom na kraju ili bez nje, sastavljeno ili rastavljeno, velikim ili malim slovima, a sve to u skladu s pravilima koja se odnose na pojedinačne kategorije. 91. Skraćenice se čitaju na dva načina. a. Ako je riječ o skraćenim početnim djelovima riječi ili skupova riječi, te ako se skraćenicom obuhvata početni i završni dio riječi, tada se čitaju kao da je napisan puni naziv. Npr.: prof. (čita se: profesor), god. (čita se: godina), ž. r. (čita se: ženski rod), itd. (čita se: i tako dalje), dr (čita se: doktor), mr (čita se: magistar) i sl. b. Ako su pak skraćenicama označena početna slova ili početni slogovi višečlanih naziva, one se čitaju na dva načina: i. Ukoliko skraćenica sadrži u sebi samoglasnik, ona se čita onako kako se i piše. Npr.: CANU, JAT, JAZU, MUP, MINA, NIN i sl. Ovo pravilo ne obuhvata skraćenice s nagomilanim suglasničkim grupama teškim za izgovor, npr. UNDP, UNHCR i sl. Takve skraćenice čitaju se prema nazivima slova od kojih su sastavljene (kao i one iz naredne stavke, koje se sastoje samo od suglasnika ili samo od samoglasnika), ali se ne mogu miješati nazivi slova iz različitih jezika. Npr.: DVD se čita ili di-vi-di ili de-ve-de, UNDP se čita ili u-en-de-pe ili ju-en-di-pi i sl. U deklinaciji ovih skraćenica nastavak se od njih odvaja crticom bez bjelina. ii. Ukoliko se skraćenice sastoje samo od konsonanata ili samo od vokala, one se čitaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene. Npr.: CG (ce-ge), EU (e-u), UAE (u-a-e), CDNK (ce-de-en-ka), DNK (de-en-ka), RNK (er-en-ka), SDPCG (es-de-pe-ce-ge) i sl. Ova pravila imaju svoje izuzetke u onim slučajevima koje je ustalila duga upotrebna tradicija. Tako se npr. BiH čita kao [be-i-ha], SAD kao [es-a-de].

SKRAĆIVANJE S TAČKOM 92. Skraćenice nastale uzimanjem samo prvoga konsonanta iz riječi koja se skraćuje uvijek se pišu s tačkom na kraju (osim primjera opisanih u tački 100). Npr.: č. - čitaj r. - razred g. - godina v. - vijek l. - lice v. - viđeti t. - tačka m. - mjesto

25 93. Skraćenice nastale uzimanjem početnoga konsonantskog skupa u riječi pišu se s tačkom na kraju. Npr.: br. - broj mj. - mjesto sv. - sveska šk. - školski str. - strana fr. - francuski čl. - član grč. - grčki mn. - množina st. - stoljeće 94. Ako su skraćenice nastale uzimanjem prvoga sloga ili uzimanjem prvoga sloga i početnoga konsonanta ili konsonantskog skupa iz drugoga sloga riječi koja se skraćuje, iza njih se takođe piše tačka. Npr.: ul. - ulica čak. - čakavski umj. - umjesto štok. - štokavski god. - godina kajk. - kajkavski ar. - arapski tur. - turski arh. - arhitekta lat. - latinski arh. - arhaično gimn. - gimnazija uč. - učenik komp. - komparativ up. - uporediti dem. - deminutiv jedn. - jednina gen. - genitiv prof. - profesor alb. - albanski 95. Skraćenice nastale uzimanjem prva dva sloga i suglasnika do vokala iz trećega sloga pišu se s tačkom na kraju: augm. - augmentativ upor. - uporediti hipok. - hipokoristik imperf. - imperfekat superl. - superlativ akad. - akademik 96. Skraćenice za skupove riječi koje su nastale uzimanjem samo prvoga slova ili početnoga suglasničkog skupa iz tih riječi pišu se s tačkom poslije svake skraćene riječi i razmakom (bjelinom) između skraćenih djelova. Npr.: m. r. - muški rod v. d. - vršilac dužnosti ž. r. - ženski rod s. r. - svojom rukom sr. r. - srednji rod i sl. - i slično n. d. - navedeno djelo i dr. - i drugo p. n. e. - prije nove ere šk. g. - školska godina o. m. - ovoga mjeseca n. r. - na ruke o. g. - ove godine

26 Od navedenoga pravila odstupa nekoliko skraćenica koje se obilježavaju na tradicionalan način uprkos rečenim pravopisnim pravilima: tj. - to jest itd. - i tako dalje npr. - na primjer 97. Neke višesložne riječi skraćuju se tako što se uzme početni konsonant ili slog i dva ili više konsonanata iz sredine riječi. Npr.: stsl. - staroslovenski rkp. - rukopisni rkt. - rimokatolički sh. - srpskohrvatski impf. - imperfekt(ivni) tzv. - takozvani stcsl. - starocrkvenoslovenski pf. - perfekt(ivni)

SKRAĆIVANJE BEZ TAČKE 98. Skraćenice koje nastaju kontrakcijom pišu se bez tačke na kraju, bez obzira na to da li se njome obuhvata samo početno i završno slovo ili početno slovo i nekoliko slova s kraja riječi. Npr.: gdin - gospodin gđa - gospođa rn - račun dr - doktor mr - magistar Između sastavnih djelova tih skraćenica ne piše se crtica. 99. Iza skraćenica koje se završavaju na samoglasnik nikad se ne piše tačka, osim ako je u pitanju skraćenica za lično ime koje počinje samoglasnikom. 100. Skraćenice koje označavaju mjerne jedinice međunarodno su prihvaćene i pišu se bez tačke na kraju: mm - milimetar t - tona cm - centimetar ml - mililitar dm - decimetar dcl - decilitar m - metar l - litar km - kilometar dkl - dekalitar mg - miligram kl - kilolitar g - gram hl - hektolitar dg - decigram s - sekund kg - kilogram h - sat (čas) dkg - dekagram d - dan

27 a - ar J - džul ha - hektar V - volt A - amper W - vat Hz - herc °C - stepen Celzijusa 101. Skraćenice kojima se označavaju strane svijeta pišu se velikim slovima bez tačke na kraju: J - jug I - istok Z - zapad Ś - śever 102. Skraćenice za višečlane nazive pišu se velikim slovima bez obzira na to da li se ti nazivi u punom obliku pišu velikim ili malim početnim slovima. Iza takvih skraćenica ne piše se tačka. Npr.: MC (Matica crnogorska) ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje) CPC (Crnogorska pravoslavna crkva) CNP (Crnogorsko narodno pozorište) DANU (Dukljanska akademija nauka i umjetnosti) ULUCG (Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore) CDNK (Crnogorsko društvo nezavisnih književnika) CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) UN (Ujedinjene nacije) HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) JF (Južnoslovenski filolog) MS (Matica srpska) MH (Matica hrvatska) SKG (Srpski književni glasnik) SKZ (Srpska književna zadruga) NIN (Nedeljne informativne novine) MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) MIP (Ministarstvo inostranih poslova) MID (Ministarstvo inostranih djela) CG (Crna Gora) 103. Skraćenice (simboli) za hemijske elemente pišu se uvijek velikim početnim slovom i bez tačke. Npr.: Al - aluminijum K - kalijum S - sumpor Ca - kalcijum Fe - gvožđe H - vodonik

28 104. Latinske skraćenice. Za skraćenice iz latinskoga jezika važe ista pravila koja su navedena za skraćenice iz crnogorskoga jezika. Npr.: m. - masculinum (muški rod) f. - femininum (ženski rod) n. - neutrum (srednji rod) s. v. - sub voce (kod riječi) a. a. - ad acta (među spise) l. c. - loco citato (na navedenom mjestu) m. p. - manu propria (vlastitom rukom) o. c. - opus citatum (navedeno djelo) s. a. - sine anno (bez oznake za godinu) s. l. - sine loco (bez oznake za mjesto) dr sc. - doctor scientiae (doktor nauka) dr med. - doctor medicinae (doktor medicine) 105. Napomene: a. Neke se skraćenice (mimo navedenih pravila) tradicionalno pišu samo velikim slovima, npr.: L. S. - locus sigilli (mjesto pečata) M. P. - mjesto pečata N. N. - nomen nescio (ime ne znam); upotrebljava se kad je ime i prezime nepoznato ili se ne želi saopštiti. N. B. - nota bene (bilješka) P. S. - post scriptum (poslije napisanoga) A. D. - anno Domini (ljeta Gospodnjega; poslije nove ere) b. Ukoliko se skraćenice pišu velikim slovima, a jedna od riječi u njoj počinje nekim od digrafa (lj, nj, dž), onda se taj digraf piše velikim slovima oba sastavna dijela: LJ, NJ, DŽ. c. Ukoliko se skraćenicom označava neki višečlani naziv koji ima u sebi prijedloge ili veznike, ti veznici i(li) prijedlozi ne ulaze u skraćenicu (osim po izuzetku: ZZZ = Zavod za zapošljavanje, BiH). Npr.: ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje) CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) IHJJ (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) d. Vlastita imena skraćuju se pisanjem tačke poslije prvoga slova u imenu. Radi preciznosti dozvoljeno je imena skraćivati poslije prvoga sloga ili prvoga konsonantskog skupa. Npr.: A. Jovićević, S. Brković, Vuk Stef. Karadžić, Vl. Popović i sl.

29 VI. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA

106. Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla koja se ovđe tokom duge istorije ustalila u međusobnim prožimanjima, uticajima i susretima Crnogoraca s okolnim bližim i daljim narodima i njihovim jezicima. Tako crnogorski jezik obiluje romanizmima, turcizmima, grecizmima, a u novije vrijeme sve su prisutniji anglicizmi. 107. Ne treba svu leksiku stranoga porijekla koja je ušla u crnogorski jezik smatrati tuđicama. Takva leksika može se podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu čine riječi stranoga porijekla koje su se tokom duge upotrebe ustalile u crnogorskome jeziku u toj mjeri da ih govornici doživljavaju kao domaću leksiku. Npr.: košulja, čarapa, kralj, car, ura, bazen, šah, džemper, kaput, majstor, papir, komšija, boja, džem i sl. Takve riječi koje su u potpunosti prilagođene fonološkome i morfološkom sistemu crnogorskoga jezika nazivaju se pozajmljenice (a ne tuđice). Riječi za koje je očigledno da su stranoga porijekla i koje najčešće imaju adekvatan domaći sinonim smatraju se tuđicama. Takve su npr.: biznis, imidž, šoping, konverzacija, meni, kul, abdejt, daunlodovati i sl. Ukoliko za takvu leksiku postoje adekvatne domaće riječi, poželjno je umjesto nje koristiti domaću riječ. Tako se npr. između konverzacije i razgovora treba svakako opredijeliti za razgovor; između posla i biznisa primat treba dati poslu i sl. Ukoliko pak tuđice nemaju adekvatan domaći sinonim, nije ih potrebno prevoditi i nasilno zamjenjivati domaćom riječju ili izrazom; naročito ne u slučaju kad je takva leksika u potpunosti inkorporirana u crnogorski rječnički fond i kao takva poznata većini govornika. Takve su npr. riječi: hamburger, sendvič, hot-dog, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada prestaju biti tuđice i postaju pozajmljenice. 108. Leksika stranoga porijekla, bilo da je riječ o zajedničkim ili vlastitim imenicama ili pak o kakvoj drugoj vrsti riječi, piše se u skladu s našim jezičkim zakonitostima. Sve tuđice u crnogorskome jeziku podliježu zakonima fonetske transkripcije. Dakle, pišu se onako kako se izgovaraju u skladu s mogućnostima koje daje naša standardna azbuka i abeceda. 109. Iako se riječi stranoga porijekla u crnogorskome jeziku pišu onako kako se izgovaraju, ponekad je potrebno istaći i njihov izvorni oblik iz jezika od kojega potiču. U tim slučajevima se iza oblika koji je napisan fonetski - strana riječ u izvornome obliku stavlja u zagrade. Npr.: Šekspir (Shakespeare), Gete (Goethe), Makijaveli (Machiavelli), Pšemislav (Przemysłav), Džon (John), Budimpešta (Budapest), Beč (Wien), Rim (Roma), Fjodor Mihajlovič Dostojevski (Фëдор Михайлович Достоевский), Novi Meksiko (New Mexico), intermeco (intermezzo), Štrosmajer (Strossmayer) i sl. 110. Odredbeni djelovi uz strana imena ostaju nepromijenjeni. Npr.: a. uz prezimena: Leonardo da Vinči, Leonarda da Vinčija, Leonardu da Vinčiju; Ludvig van Betoven, Ludviga van Betovena, Ludvigu van Betovenu; Ferdinand de Sosir, Ferdinanda de Sosira, Ferdinandu de Sosiru itd., b. uz vlastita imena: Don Žuan, Don Žuana, Don Žuanu; fra Petar, fra Petra, fra Petru; mister Džek, mister Džeka, mister Džeku; Ledi Dajana, Ledi Dajane i sl., c. u stranim geografskim nazivima: Rio de Žaneiro, Rio de Žaneira, Rio de Žaneiru; San Marino, San Marina, San Marinu; Sao Paolo, Sao Paola, Sao Paolu i sl.

30 111. Nazivi gradova, država, regija, kontinenata pišu se u obliku u kojem se tradicionalno upotrebljavaju u crnogorskome jeziku, bez obzira na to kako se oni izvorno izgovaraju ili pišu. Npr.: Beč, Bukurešt, Carigrad, Lavov, Petrograd, Budimpešta, Kijev, Rim, Varšava, Albanija, Rusija, Engleska, Grčka, Švedska, Španija itd. 112. Onomastiku koja potiče sa srpskoga (ekavskog) jezičkog područja ne treba ijekavizovati već je pisati u izvornom obliku (bez obzira na to da li je riječ o antroponimiji ili toponimiji). Npr.: Svetlana, Leposava, Vera, Senka, Zvezdan, Zvezdana, Belka; Beograd, Bela Palanka, Leposavić, Bela Crkva, Suva Reka, Beli Potok, Bežanija, Belo Polje itd. 113. Na geografskim kartama, atlasima i mapama strani toponimi se mogu pisati dubletno: i u izvornom i izgovornom obliku. Npr.: New York (Njujork), Wien (Beč), Los Angeles (Los Anđeles), Rio de Janeiro (Rio de Žaneiro), Pennsylvania (Pensilvanija), Perugia (Peruđa), Bologna (Bolonja) i sl. 114. Strane toponime i antroponime u poštanskome saobraćaju treba pisati u izvornome obliku. 115. Kurzivom treba obilježavati i svaku stranu riječ koja je iz ma kog razloga napisana izvorno u tekstu pisanom na crnogorskome jeziku.

PROMJENA STRANIH IMENA MUŠKA IMENA 116. Muška strana imena koja se završavaju na suglasnik mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve vrste, tj. kao i crnogorska imena na suglasnik (tipa Nenad, Ivan, Goran). Npr.: Šekspir – Šekspira – Šekspiru – Šekspira; Bergman – Bergmana – Bergmanu; Isak – Isaka – Isaku; Hamlet – Hamleta – Hamletu i sl. 117. Muška strana imena s nenaglašenim finalnim vokalom -a mijenjaju se po promjeni imenica treće vrste, kao i crnogorska muška imena na -a. Npr.: Vojtila – Vojtile – Vojtili – Vojtilu – Vojtila; Spinoza – Spinoze – Spinozi – Spinozu; Dobrica – Dobrice – Dobrici – Dobricu i sl. 118. Strana muška imena s nenaglašenim vokalom –o na kraju mijenjaju se kao i crnogorska muška imena tipa Vlado, Pero; dakle, prema promjeni imenica prve vrste. Npr.: Pikaso – Pikasa – Pikasu - Pikasa; Patroklo – Patrokla – Patroklu; Đakomo – Đakoma – Đakomu – Đakoma; Pablo – Pabla – Pablu – Pabla i sl. 119. Strana muška imena s naglašenim i nenaglašenim –i u finalnom položaju mijenjaju se kao i imenice prve vrste s tim što se između osnovnoga oblika i padežnih nastavaka dodaje epentetsko j radi izbjegavanja hijata (zijeva). Npr.: Verdi – Verdija – Verdiju – Verdija – Verdi - Verdijem; Aligijeri – Aligijerija – Aligijeriju – Aligijerija – Aligijeri - Aligijerijem; Kenedi – Kenedija – Kenediju – Kenedija; Kami – Kamija – Kamiju; Platini – Platinija – Platiniju i sl. Na isti način mijenjaju se i latinska i grčka imena s krajnjim -je (lat. -ius; grč. -ios), npr.:

31 Ovidije – Ovidija – Ovidiju; Vergilije – Vergilija – Vergiliju; Julije – Julija – Juliju; Polibije – Polibija – Polibiju i sl. 120. Muška strana imena koja se završavaju na nenaglašeno -e ili -u mijenjaju se kao i imenice prve vrste, ali zadržavaju to -e ili -u u promjeni. Npr.: Dante – Dantea – Danteu – Dantea – Dante – Danteom; Hajne – Hajnea – Hajneu; Rilke – Rilkea – Rilkeu – Rilkea – Rilke – Rilkeom i sl. Nehru – Nehrua – Nehruu – Nehrua – Nehru – Nehruom; Baku – Bakua – Bakuu i sl. 121. Strana muška imena s naglašenim finalnim -o, -e ili -u mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve vrste, s tim što zadržavaju to -o, -e ili -u i u promjeni. Npr.: Dego – Degoa – Degou; Didro – Didroa – Didrou; Igo – Igoa – Igou; Ruso – Rusoa – Rusou itd. Malarme – Malarmea – Malarmeu; Rene – Renea – Reneu; Merime – Merimea – Merimeu itd. Pompidu – Pompidua – Pompiduu; Manitu – Manitua – Manituu i sl. 122. Strana prezimena iz slovenskih jezika s finalnim -ov/-ev ili -in (kad se odnose na muška imena) mijenjaju se najčešće kao imenice prve vrste (ali je moguća i pridjevska promjena npr. Jesenjinim umj. Jesenjinom po ugledu na naše npr. Markom Miljanovim). Npr.: Čehov – Čehovom; Karpov – Karpovom; Mendeljejev – Mendeljejevom; Vasiljev – Vasiljevom; Turgenjev – Turgenjevom; Jesenjin – Jesenjinom; Nikitin – Nikitinom i sl. 123. Strana prezimena iz slovenskih jezika (koja se odnose na muška imena) s finalnim –ski mijenjaju se kao pridjevi. Npr.: Dostojevski – Dostojevskog(a) – Dostojevskom(e) – Dostojevskim; Nemirovski – Nemirovskog(a) – Nemirovskom(e) – Nemirovskim; Čomski – Čomskog(a) – Čomskom(e) – Čomskim; Stefanovski – Stefanovskog(a) – Stefanovskom(e) – Stefanovskim i sl. 124. Dvosložna muška lična imena na -a hipokorističkoga porijekla tipa Bora, Čeda, Đura, Laza, Meha, Mita, Vaja, Sreta, Vasa i sl. nepoznata su i strana u crnogorskome jeziku pa ih u tom obliku ne treba upotrebljavati jer su protivna crnogorskoj tradicionalnoj i savremenoj jezičkoj praksi. [Toga su svojevremeno bili svjesni i nosioci tih imena kao izvanjci u Crnoj Gori, pa su svoja imena i njihove hipokoristike oblički usklađivali s crnogorskim jezikom poput Laza Kostića u časopisu Glas Crnogorca.] Ipak, ukoliko je riječ o poznatim ličnostima čija su se imena ustalila u Crnoj Gori u navedenome obliku, nije ih u nominativu zabranjeno upotrebljavati u obliku s krajnjim -a. Međutim, u promjeni se ta imena ponašaju kao da pripadaju imenicama prve vrste, tj. kao da su s krajnjim -o. Npr.: Boro – Bora – Boru – Bora; Lazo – Laza – Lazu – Laza i sl., a ne: Bora – Bore – Bori – Boru i sl. Tako je i u oblicima prisvojnih pridjeva izvedenih od njih ispravno samo Lazov, Borov, Vasov, Sretov, Mehov i sl., a ne Lazin, Sretin, Borin, Mehin itd. 125. Dvosložna muška lična imena na -e hipokorističkoga porijekla tipa Rade, Đole, Toše i sl. mijenjaju se kao i imena pobrojana u tački 123. Npr.: Đole – Đola – Đolu; Rade – Rada – Radu itd.

ŽENSKA IMENA 126. Ženska strana imena koja se završavaju na nenaglašeni samoglasnik -a morfološki se u potpunosti uklapaju u sistem crnogorskih ženskih imena, pa se tako i mijenjaju, po promjeni imenica treće vrste.

32 Penelopa – Penelope – Penelopi; Silvija – Silvije – Silvije; Varja – Varje – Varji; Martina – Martine – Martini i sl. 127. Strana ženska imena koja se završavaju na konsonant ili na bilo koji vokal osim nenaglašenoga -a ne mijenjaju se, već zadržavaju oblik nominativa u svim padežnim odnosima. Npr.: Ines – od Ines – sa Ines – o Ines; Karmen – od Karmen – sa Karmen – o Karmen; Meri – od Meri – sa Meri – o Meri; Sindi – od Sindi – sa Sindi – o Sindi i sl. 128. Strana prezimena iz slovenskih jezika (kad se odnose na ženska imena) s finalnim -ska, -ova/-eva, -ovna/-evna mijenjaju se uvijek kao pridjevi. Npr.: a. -ska: Spaginjska – Spaginjske – Spaginjskoj; Mihajlovska – Mihajlovske – Mihajlovskoj; Ivanovska – Ivanovske – Ivanovskoj i sl. b. -ova/-eva: Navratilova – Navratilove – Navratilovoj; Kostadinova – Kostadinove – Kostadinovoj; Vasiljeva – Vasiljeve – Vasiljevoj itd. c. -ovna/-evna: Petrovna – Petrovne – Petrovnoj; Mihajlovna – Mihajlovne – Mihajlovnoj; Nikolajevna – Nikolajevne – Nikolajevnoj itd.

33 VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA

129. U crnogorskome jeziku normativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadašnji slogovi koji su se bilježili grafemom jat (ï) ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je, a dugi slogovi sa ije. Ili, drukčije rečeno, crnogorsko se ije javlja u položajima đe se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u ekavskom dugo e (npr.: vrijeme – vrime – vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskoga kratkog i i ekavskoga kratkog e (npr. pjesma – pisma – pesma). Međutim, navedeno pravilo ima izuzetke, a u ovome poglavlju kategorijalno su objašnjeni oni izuzeci koji su danas pravopisno značajni, dok se u Rječniku na kraju Pravopisa donose rješenja za pojedinačne riječi. 130. Slogovi s jatom ispred o (koje je nastalo od nekadašnjega l) i ispred j umjesto ije/je imaju i. Npr.: vidjeti (viđeti): vidio (

1. bijasmo 1. bjesmo 2. bijaste 2. bjeste 3. bijahu 3. bjehu 133. Dvosložni alternant jata (ije) uvijek se krati u množinskim oblicima imenica koji su nastali pomoću infiksa -ov- ili -ev-. Npr.: lijek – ljekovi

34 snijeg – snjegovi mijeh – mjehovi vijek – vjekovi svijet – svjetovi dio – djelovi 134.Ukoliko je riječ o množinskim oblicima imenica (nastalim pomoću infiksa -ov- ili -ev-) s dvosložnim alternantom jata (ije) ispred kojega se nalazi dvočlana suglasnička grupa čiji je drugi član r, taj se dvosložni alternant skraćuje sa e. Npr.: brijeg – bregovi drijen – drenovi trijem – tremovi brijest – brestovi 135. Imenica pripovijetka u nominativu jednine upotrebljava se samo u ovom obliku. 136. Nekadašnji prijedlog prě (prï) u funkciji prefiksa ima različite glasovne vrijednosti u zavisnosti od toga da li predstavlja sastavni dio složenoga glagola, imenice ili pridjeva: a. Kao sastavni dio glagola taj se prefiks izgovara samo kao pre-. Npr.: prelaziti, predlagati, prevariti, prelomiti, predvojiti, preskočiti, prenijeti, presaditi, prepeći i sl. b. Kao sastavni dio imenica pomenuti prefiks ima dvostruku izgovornu vrijednost - kao prije- i kao pre-. Oblik prije- bio je dominantan u crnogorskim govorima. Međutim, pod uticajem višedecenijske službene upotrebe jezičke norme atipične za Crnu Goru u crnogorskom jeziku ustalio se kraći lik toga prefiksa, pa su u savremenoj standardnojezičkoj normi u imenicama o kojima je riječ dozvoljena oba prefiksa: i prije- i pre-. Npr.: prijedlog – predlog, prijevod – prevod, prijelom – prelom, prijekor – prekor, prijenos – prenos, prijevoz – prevoz, prijepis – prepis, prijestup – prestup, prijesad – presad, prijeplet – preplet i sl. c. Prefiks o kojemu je riječ se u pridjevima dvojako upotrebljava: 1. Ako je riječ o pridjevima koji su izvedeni od glagola, taj se prefiks upotrebljava isključivo kao pre-. Npr.: prekrojen, preśečen (presječen), preoran, prebačen, prevaren, preveden, prepečen, pretučen, prepolovljen i sl. 2. Pridjevi izvedeni od imenica s prefiksom prije- odnosno pre- izgovaraju se kao i imenice od kojih su izvedeni. I tu je, dakle, dozvoljena dubletna upotreba, npr.: prijekorni – prekorni, prijestupni – prestupni, prijedložni – predložni, besprijekorni – besprekorni, prijevozni – prevozni i sl. 137. Glasovni skup rje u savremenome crnogorskom jeziku različito se upotrebljava. U zavisnosti od konteksta u kojem se nalazi taj se glasovni skup izgovara i piše kao rje ili uprošćeno kao re. 138. Ukoliko se glasovni skup rje nalazi u inicijalnome položaju u riječi, on se upotrebljava samo kao rje. Npr.: rječnik, rješenje, rječica, rjeđi, rječit, rječitost, rječina, rješavati, rječnički, rječotvorje, rješavanje, rješiv, rješivost i sl. Oblici tipa rečnik, rešenje, ređi, rečit i sl. predstavljaju lokalizme, pa samim tim njihova upotreba u standardnome crnogorskom jeziku nije dozvoljena.

35 139. Kad se glasovni skup rje nalazi iza nekog samoglasnika u riječi, upotrebljava se kao i kad se nađe u inicijalnome položaju, tj. samo kao rje. Npr.: korjenčić, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narječje, prorjeđivati, okorjelost, korjenit, korjenčić, nerješiv, starješina, sporječkati i sl. I u ovome slučaju ekavski likovi navedenih riječi imaju status lokalizama, pa ne mogu biti dio crnogorske standardnojezičke norme. 140. Glasovni se skup rje u položaju iza suglasnika različito upotrebljava, kao rje i kao re. Ukoliko je to rje nastalo kraćenjem od rije, pri čemu i rje i suglasnik ispred njega pripadaju istome morfemu, kao u primjerima opisanim u tački 133 (drijen – drenovi) ili npr. u slučajevima tipa vrijeme – vremena; strijela – strelica; ždrijebe – ždrebica i sl., ono se tada i izgovara i piše uprošćeno, kao re. Imenica ogrijev tradicionalno se upotrebljava samo u tome obliku (a ne kao ogrjev ili kao ogrev), pa je jedino kao takvu treba smatrati pravilnom u crnogorskome standardnom jeziku. 141. Ukoliko se glasovni skup rje nađe iza suglasnika ne čineći s njim isti morfem, tada se on upotrebljava samo kao rje. Npr.: protivrječiti, razrjeđivati, razrješavati, protivrječan, odrješivost, razrješiv, protivrječnost i sl. 142. Ekavizmi tipa upotrebiti, preduprediti, razrediti, unaprediti, upotrebljen, predupređen, unapređen i sl., koji su krajem XX vijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnojezičke norme, predstavljaju lokalizme u crnogorskome jeziku i, kao takvi, ne mogu biti pravopisno dozvoljeni. Jedino su ispravni ijekavski likovi tih riječi, npr.: upotrijebiti, upotrijebljen, preduprijediti, preduprijeđen, unaprijediti, unaprijeđen, razrijediti, razrijeđen i sl. 143. Prilozi prije i poslije u funkciji prefiksa ne skraćuju se. Npr.: poslijeratni, poslijepodnevni, poslijepraznični, prijepodnevni i sl. 144. Jedino je opšteprisutni i dominantni oblik svijetlo pravopisno dozvoljen, i kad se njime označava pridjev i imenica. Npr.: Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka. Ugasite svijetlo! Tako se pišu i složenice tipa: svijetloplav, svijetlozelen, svijetlocrven i sl. 145. Nekoliko riječi koje su u crnogorskome jeziku očuvale glasovnu skupinu ije, uprkos višedecenijskim pravopisnim zabranama, treba upotrebljavati kao jedino dozvoljene jer su u tom obliku opšteprisutne, dominantne i prepoznatljive. To su sljedeće riječi: zasijedanje, zasijedati, presijedanje, presijedati, presijecanje, presijecati, kolosijek itd.

36 146. Odrični oblik glagola jesam glasi: 1. nijesam 1. nijesmo 2. nijesi 2. nijeste 3. nije 3. nijesu

Pošto je taj oblik dominantan u crnogorskome jeziku i predstavlja njegovo markantno obilježje, on je jedino pravopisno ispravan. Nasuprot tome, oblici nisam – nisi – nije / nismo – niste – nisu u crnogorskome jeziku imaju dijalektalni karakter i, kao takvi, pravopisno nijesu preporučljivi. 147. Posljednjih decenija ustalili su se kraći oblici zamjeničko-pridjevske promjene na –ih, -im, -ima. Npr.: velikih, lijepih, dobrih, vaših, naših, svojih, našima, njihovima, tuđim, voljenim, lijepim i sl. S obzirom na takvu njihovu upotrebu, treba ih smatrati obilježjem savremene crnogorske standardnojezičke norme. 148. Iako se zna da se prostor na kojemu se upotrebljava odrični oblik nijesam poklapa s prostorom na kojem se upotrebljavaju oblici zamjeničko-pridjevske promjene u instrumentalu jednine i genitivu, dativu, instrumentalu i lokativu množine (-ijeh, -ijem, -ijema), višedecenijska nametnuta zajednička standardnojezička norma rezultirala je nestajanjem (iako ne potpunim) takvih oblika iz crnogorske pisane prakse. S obzirom na to da su se oni u određenoj mjeri očuvali u pisanome jeziku (naročito u naučnome i beletrističkom stilu), a znatno više u govornom, dozvoljeno je takve oblike upotrebljavati pored već prihvaćenih dominantnih kraćih oblika -ih, -im, -ima. Dozvoljeno ih je upotrebljavati na više načina: a. uzastopnim ređanjem dužih oblika ili naizmjeničnom upotrebom skupine kraćih i dužih oblika; b. ređanjem dužih i kraćih oblika jednih za drugim. 149. Ekavizmi tipa sledeći, poslednji, usled, naslednik, nasleđe, sledbenik, redosled, ozleda, pozleda, ozledni i sl., koji su krajem XX vijeka nametani kao ispravni, pravopisno nijesu dozvoljeni. Umjesto njih, preporučuju se kao jedino ispravni jekavski oblici pomenutih riječi. Npr.: sljedeći, posljednji, usljed, nasljednik, nasljeđe, sljedbenik, redosljed, ozljeda, pozljeda, ozljedni i sl. Napomena: U crnogorskome jeziku oblici sljedeći i slijedeći nijesu sinonimi. Prvi ima pridjevsku funkciju (npr.: Vidimo se sljedećega ljeta!), a drugi je glagolski prilog sadašnji glagola slijediti (npr.: Stigli smo slijedeći njihov automobil). Kada se s i j distanciraju glasom l, ne dolazi do jotovanja. Zato se piše sljedeći, a ne šljedeći; nasljednik, a ne našljednik; nasljedstvo, a ne našljedstvo; sljedbenik, a ne šljedbenik; nasljednik, a ne našljednik; posljednji, a ne pošljednji i sl. Ovđe treba izuzeti imenicu šljeme kao tradicionalni naziv.

37 VIII. FONEMI Ć, Đ, Ś, Ź

FONEMI Đ I Ć S obzirom na to da crnogorski govorni predstavnici jasno razlikuju glasove ć i đ i da ih u govoru i pisanju nikada ne miješaju (poput nekih bosanskih, hrvatskih i srpskih govornih predstavnika koji, takođe, potiču sa štokavskoga terena), ovđe nije potrebno ukazivati na razlike među njima, već su u razmatranje uzeti samo oni slučajevi u kojima su ta dva glasa nastala kao produkt tzv. jekavskoga jotovanja. 150. Uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje u crnogorskome jeziku opšteprisutne su i progresivne (jotovane) skupine će, đe. Takvi jotovani oblici se gotovo bez alternative upotrebljavaju u crnogorskoj književnosti do treće decenije XX vijeka, a u govornome jeziku su ostali i do naših dana. 151. Sekvenca dje se u savremenome crnogorskom jeziku upotrebljava kao đe. Primjeri su brojni: đe, đed, đedovina, prađed, đeca, vrijeđeti, viđelo, viđelica, neviđelica, neđelja, poneđeljak, đever, viđeti, đetić, zađesti, uđesti, nađesti, śeđeti, stiđeti se, šteđeti, ovđe/ođe, onđe, iđe/igđe, niđe/nigđe, đetinjast, đetinjiti, pođetinjiti, đeveriti, đeveričić, đeverična, đevojka, zađevojčiti se, đeljati itd. U Pravopisnom rječniku takvi se oblici rješavaju dubletno, tj. uz njih se navode nejotovani oblici gdje, djed, djedovina itd. 152. I grupa tje u crnogorskome jeziku se upotrebljava kao će. Tako se upotrebljavaju oblici tipa ćerati, ćeranje, poćera, poćernica, zaćerati, doćerati, ućerivač, lećeti, polećeti, uzlećeti, nadlećeti, izlećeti, ulećeti, vrćeti, zavrćeti, žućeti, požućeti, lipćeti, capćeti i sl. Prihvata se i oblik išćerati jer se uvriježio u komunikaciji. Uz te jotovane oblike mogući su i nejotovani oblici kao dubletni: tjerati, tjeranje, potjernica itd. U skladu s tim mogući su i dubletni oblici tipa tjelesa: ćelesa, tjeme: ćeme, tjesnoća: ćesnoća, utjeha: ućeha, htjeti: šćeti i sl. 153. I sekvenca cje upotrebljava se u jotovanom obliku će. Takva je upotreba: ćepalo, ćepanica, ćepkati, išćepkati, ćepnuti, ćevanica, ćedilo i sl. I ti se oblici upotrebljavaju dubletno s oblicima na cje, npr.: ćepkati: cjepkati, ćevanica:cjevanica, išćepkati:iscjepkati itd. 154. Potencijalne su i dublete tipa cjelivati: ćelivati, iscjelivati:išćelivati, cjelina: ćelina, cjelishodnost: ćelishodnost, cjelishodan: ćelishodan, cjenovnik:ćenovnik, cjelokupan: ćelokupan, cjenkati se: ćenjkati se, cjelokupnost: ćelokupnost, cjelodnevni: ćelodnevni, cjelovečernji: ćelovečernji i sl. 155. Glasovna skupina cvje upotrebljava se isključivo kao će u toponimima i antroponimima: Ćetna, Ćetko, Ćetković, Ćetalj, Ćetni do, Ćetale glavice, Ćetna polja, Ćetuljina dolina i sl.

FONEMI Ś I Ź 156. Fonemi ś i ź glavno su razlikovno obilježje između crnogorskoga i ostala tri štokavska standardna jezika (bosanskoga, hrvatskog i srpskog). S obzirom na to da čine markantno obilježje crnogorskoga savremenog jezika, da su se održali u upotrebi kao opšteprisutni crnogorski glasovi

38 uprkos višedecenijskoj ortografskoj i ortoepskoj normi koja ih je tretirala kao dijalektalne, oni su dio standardnojezičke norme. 157. Fonemi ś i ź u crnogorskome jeziku dvojakoga su porijekla. Nastali su kao produkt jotovanja, kao u primjerima tipa: śever, śenokos, śenica, śekira, pośeći, śen, śedalo, uśeka, preśeći, śetiti se, śekirati se, śednik, śednica, śeđeti, śekirica, pośeklica, śenina, śetan, zaśesti, zaśeda, guśenica, śeme, śeverozapad; źenica, iźesti, iźeden, iźelica, koźavina, koźi i sl. Takvi su primjeri u dubletnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjeći, sjen, sjedalo, usjeka, presjeći, sjetiti se, sjekirati se, sjednik, sjednica, sjeđeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasjeda, gusjenica, sjeme, sjeverozapad, zjenica, izjesti, izjeden, izjelica, kozjevina, kozji i sl. Fonemi ś i ź u primjerima tipa Miśo, Daśko, Maśo, Veśo, Muśo, Maśa, Śota, Śagovići, Śuma, Źana, Źagora, Źajo, muś, guś, iś, śago, śecati, śeka, śera, śerpati, śerpača, źato nijesu rezultat jotovanja. 158. Tako je i sa ś u topinimima: Śeče, Śečica, Śečina, Śečište, Śedivrana, Śenica, Śemetni do, Śenička kosa, Śenički do, Śenište, Śenokos, Śenokosni brijeg, Śenožeta, Śerogoška glavica, Śerkovi, Śerina, Śekirica, Gubiśeme, Paśi brijeg, Orlośed, Paśa jama, Peśov pristranak, Paśa ulica, Paśi nugo, Paśi potok, Ośečenica, Preśeka, Daśin drijen, Zgrade Śagovića, Paśaka, Prośeno brdo, Guśenica, Paśi kuk, Paśa aluga, Pośečeni do i sl. 159. Glas ź u crnogorskom jeziku ima vrijednost fonema, što dokazuje suodnos źenica: zjenica. 160. U crnogorskim antroponimima i toponimima ź nije u suodnosu sa zj. Upor.: Źagora, Źajo, Koźa, Koźa glavica, Koźa greda, Koźa kućišta, Koźa pećina, Koźa putina, Koźa rupa, Koźača, Koźak, Koźe borine, Koźi bor, Koźi krš, Koźi rt, Koźi vrh i sl.

39 IX. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI

161. Suglasnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne. Svi oni imaju svoje parnjake suprotne po zvučnosti, osim suglasnika f, h i c. Kad se suglasnici različiti po zvučnosti nađu jedni pored drugih, prvi od njih mijenja svoju zvučnost upravljajući se prema drugome suglasniku. Ako je drugi suglasnik zvučan, onda se i prvi mijenja u svoj zvučni parnjak. I obrnuto, ako je drugi bezvučan, prvi suglasnik zamjenjuje se svojim bezvučnim parnjakom. 162. Ovo pravilo ne obuhvata sonante (v, j, l, lj, m, n, nj, r) koji, iako su svi zvučni, ne utiču na promjenu zvučnosti kontaktnih fonema. 163. Tabela zvučnih i bezvučnih suglasničkih parnjaka u savremenome crnogorskom standardnom jeziku izgleda ovako:

Zvučni b g d đ z ž ź dž - - -

Bezvučni p k t ć s š ś č f h c

164. Bilo koji od suglasnika iz navedenih dviju kolona, kad se nađe u kontaktu sa suglasnikom koji mu je suprotan po zvučnosti, prelazi u svoj parnjak. Npr.: vrapca (

40 X. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

166. Jednačenjem suglasnika po mjestu tvorbe dolazi do promjena u dvijema kategorijama: a. Konsonanti s i z u položaju ispred prednjonepčanih suglasnika alterniraju sa š i ž. b. Suglasnik n ispred suglasnika b pod određenim uslovima alternira sa m. 167. Jednačenje s, z > š, ž pred prednjonepčanim suglasnicima vrši se: a. u složenicama, na granici između prefiksa i osnove, npr.: iščupati ( š, ž ne vrši se: Ako se suglasnici s i z nađu na kraju prefiksa u složenicama čija osnova počinje prednjonepčanim suglasnicima lj i nj. Upor.: sljuštiti, sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznjihati i sl. Ako se suglasnici s i z nađu ispred lj i nj koji su nastali kao produkt jotovanja. Upor.: posljednji, sljedeći, sljepoća, sljepački, snjegovit, bijesnjeti, snježanica i sl. 169. U prostim riječima i izvedenicama suglasnik n ispred suglasnika b alternira sa m. Npr.: zelembać, stambeni, prehrambeni, odbrambeni i sl. 170. Ukoliko se suglasnik n nađe ispred b ili kojega drugog usnenoga suglasnika na kraju prvoga dijela složenice, jednačenje se ne vrši. Npr.: vanbračni, čukunbaba, vanbrodski, izvanpartijski, jedanput, odjedanput, stranputica, crvenperka itd.

41 XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA

171. Kad se jednačenjem suglasnika ili u tvorbi riječi nađu dva ista suglasnika jedan pored drugoga, dolazi do gubljenja jednoga od njih. 172. Gubljenje suglasnika javlja se u složenicama pri udvajanju dva ista suglasnika s kraja prefiksa i početka osnove riječi. Npr.: bežični (

42 radosna, bolesna, liska, bolesnik, boravišni, godišnji, pozorišni, nužni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska, očvrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, odrasla, bolešljiv, usmeno i sl. 182. Suglasničke grupe st i nt ostaju neizmijenjene u pridjevima stranoga porijekla izvedenim nastavkom -ni i imenicama koje su izvedene nastavkom -kinja. Npr.: protestni, azbestni, lingvistkinja, komunistkinja, delinkventni, studentkinja i sl. 183. Suglasnik t ne gubi se pred sufiskom -ski i -stvo. Npr.: bratstvo, hrvatstvo, kmetstvo, zanatstvo, bratski, kmetski, zanatski, hrvatski i sl. 184. U prilozima i pridjevima s nastavkom -ski početno s iz toga nastavka gubi se ako se nađe iza suglasnika č, ć, š i ž. Npr.: junački, hajdučki, đevojački, podgorički, nikšićki, mladićki, plemićki, lupeški, siromaški i sl. 185. Suglasnik s iz nastavka -stvo: a. gubi se kad se nađe poslije suglasnika š ili ž, npr.: lupeštvo, siromaštvo, društvo, mnoštvo, viteštvo, mnogoboštvo i sl., b. čuva se kad se nađe iza suglasnika ć na kraju osnove. Tada i ć i s ostaju neizmijenjeni, npr.: preimućstvo, pokućstvo, punomoćstvo, mladićstvo i sl.

43 XII. PRELAZAK L U O

186. U prošlosti crnogorskoga jezika glas l koji se nalazio na kraju sloga (i na kraju riječi) prelazio je u o. Kasnije se ta promjena prestala vršiti, pa danas ima riječi na čijem se kraju (ili na kraju kojeg sloga) nalazi neizmijenjeno l. Npr.: gledao, pepeo, veo, dioba nasuprot: bokal, ždral, glagol, žurnal, ovalni, stalni i sl. 187. Prelazak l u o dosljedno je izvršen na kraju oblika jednine muškoga roda radnog glagolskog pridjeva. Npr.: znao ( o dosljedno je izvršena u imenicama ženskoga roda s nastavkom – nica: učionica (

44 193. Prelazak l u o izvršen je u svim padežima osim nominativa jednine i genitiva množine imenica s nastavkom -lac u značenju vršioca radnje. Takve su imenice tipa: molilac, nosilac, gledalac, čitalac, rušilac, rukovodilac, talac, pregalac, davalac i sl. Npr.: spasilac – spasioca – spasiocu – spasioca – spasioče – spasiocem – spasiocu / spasioci – spasilaca – spasiocima – spasioce – spasioci – spasiocima – spasiocima, molilac – molioca – moliocu – molioca – molioče – moliocem – moliocu / molioci – molilaca – moliocima – molioce – molioci – moliocima – moliocima i sl. Ima imenica toga tipa u kojima nije izvršena promjena l > o. Takve su npr.: tkalac – tkalca – tkalcu, znalac – znalca – znalcu, nevaljalac – nevaljalca – nevaljalcu, strijelac – strijelca – strijelcu / strijelci i sl. Napomena: Pravopisno nijesu dozvoljeni oblici nominativa jednine tipa gledaoc, rukovodioc, nosioc, imaoc te genitiva množine gledaoca, nosioca, imaoca, rukovodioca, koji su nastali analogijom prema ostalim padežnim oblicima u kojima je izvršena promjena l u o. Iako su ti oblici rasprostranjeni u pojedinim crnogorskim govorima, treba ih smatrati dijalektalnim jer promjena l u o nije obuhvatala taj suglasnik na početku sloga (gle-da-lac), već se on kasnije razvio analoškim putem. 194. Imenice s nastavkom -lac koje ne znače vršioca radnje čuvaju na kraju sloga neizmijenjeno l u svim padežima. Npr.: bijelac – bijelca – bijelcu / bijelci, palac – palca – palcu / palci, žalac – žalca – žalcu / žalci, kolac – kolca – kolcu / kolci, feudalac – feudalca – feudalcu / feudalci, kozalac – kozalca – kozalcu / kozalci i sl. 195. Prelazak l u o gotovo je dosljedno izvršen na kraju nominativa jednine pridjeva muškoga roda. Npr.: cio, čio, kiśeo, veseo, zao, debeo, okrugao, mio i sl. Nekoliko pridjeva se u nominativu jednine muškog roda upotrebljava u dubletnome obliku, s neizmijenjenim i sa izmijenjenim l na kraju. Npr.: smjel – smio, topal – topao, podal – podao. Pridjevi bijel i ohol uvijek se upotrebljavaju samo u tom obliku (s neizmijenjenim l na kraju). 196. Suglasnik l s kraja osnove pridjeva koji se u nominativu jednine završavaju nastavcima -an/- ni, -na, -no javlja se dvojako: a. U nekim pridjevima očuvano je l u navedenom položaju, npr.: stalni, stalan, stalna, stalno; silni, silan, silna, silno; pohvalni, pohvalan, pohvalna, pohvalno; nezahvalni, nezahvalan, nezahvalna, nezahvalno; koralni, koralan, koralna, koralno; lokalni, lokalan, lokalna, lokalno i sl. b. U drugim slučajevima l je priješlo u o, npr.: misaon, misaoni, misaona, misaono; osion, osioni, osiona, osiono; smisaoni, smisaona, smisaono i sl. 197. Pridjevi s nastavkom -ski i osnovom s krajnjim l upotrebljavaju se dvojako: a. U najvećem broju primjera suglasnik l se očuvao, i to dosljedno u svim pridjevima izvedenim od imenica koje čuvaju taj glas u finalnoj poziciji (bez obzira na to da li su te imenice domaćega ili stranog porijekla – v. t. 196), npr.:

45 sokolski, konzulski, generalski, balski, školski, kolski, fudbalski, italski, admiralski, glagolski i sl. b. U manjem broju slučajeva izvršena je glasovna promjena prelazak l u o, npr.: vlasteoski, anđeoski, seoski (oblik selski s nepromijenjenim l upotrebljava se jedino ako je sastavni dio naziva, npr. Novo Selo – novoselski, Donje Selo – donjoselski), konavoski (

46 XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : Č/Ž/Š I K/G/H : C/Z/S

198. Alternacija suglasnika k, g i h u č, ž i š naziva se prva palatalizacija, a alternacija suglasnika k, g i h u c, z i s druga palatalizacija ili sibilarizacija.

PALATALIZACIJA 199. Kad se suglasnici k, g i h nađu ispred e kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu riječi, prelaze u č, ž i š. Npr.: konjanik : konjaniče junak : junače drug : druže vrag : vraže duh : duše vlah : vlaše vući : vučem tući : tučem ruka :ručetina noga : nožetina 200. Suglasnici k, g i h ispred vokala i kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu riječi prelaze u č, ž i š. Npr.: junak : junačina ruka : ručica stog : stožina knjiga : knjižica đevojka(djevojka) : đevojčina (djevojčina) prah : prašina muha : mušica uho : uši 201. Palatalizacija nije obuhvatila suglasnike k, g i h ispred vokala e u akuzativu množine imenica s osnovom na te suglasnike jer se oni u vrijeme vršenja ove glasovne promjene nijesu nalazili pred navedenim samoglasnikom. Npr.: junake, oblake, učenike, ruke, muke, kuke, krčage, prijedloge, zaloge, zadruge, maljuge, orahe, svrhe, snahe i sl. 202. Palatalizacija se ne vrši u prisvojnim pridjevima izvedenim nastavkom –in od imenica ženskoga roda. Npr.: Milkin, Ankin, Lenkin, Darkin, Jovankin, Zorkin, Dragin, Gogin, Zagin, Mihin, crnkin, tetkin, Crnogorkin, kruškin, bakin i sl. Od toga pravila odstupaju pridjevi na -in izvedeni od imenica majka i đevojka (djevojka) koji se upotrebljavaju dubletno: majkin i majčin; đevojkin (djevojkin) i đevojčin (djevojčin).

47 SIBILARIZACIJA 203. Sibilarizacija (alternacija k : c, g : z, h : s) se vrši u sljedećim kategorijama: a. u nominativu, dativu/instrumentalu/lokativu množine imenica muškoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.: junak: junaci – junacima momak: momci – momcima konjanik: konjanici – konjanicima sirak: siraci – siracima nalog: nalozi – nalozima brlog: brlozi – brlozima prijedlog: prijedlozi – prijedlozima duh: dusi – dusima (ali i: duhovi – duhovima) almanah: almanasi – almanasima orah: orasi – orasima Napomena: Kod imenica poput izdatak, gubitak, boljitak, pregradak i sl. poslije izvršene sibilarizacije vrši se i gubljenje suglasnika, pa se u navedenim padežima u krajnjem razultatu dobijaju sljedeći oblici: izdatak: izdatci>izdaci – izdatcima>izdacima gubitak: gubitci>gubici – gubitcima>gubicima boljitak: boljitci>boljici – boljitcima>boljicima b. u dativu/lokativu jednine imenica ženskoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.: ruka – ruci muka – muci struka – struci đevojka – đevojci noga – nozi podloga – podlozi briga – brizi knjiga – knjizi svrha – svrsi c. u imperativu glagola čija se osnova završava suglasnikom k, g ili h, npr.: peći: peci reći: reci teći: teci strići: strizi leći: lezi 204. Međutim, radi očuvanja osnove, odnosno iz semantičkih razloga ili zbog teškoće izgovora koja bi bila izazvana sibilarizacijom pojedinih konsonantskih grupa ta glasovna promjena se ne vrši dosljedno u svim navedenim kategorijama. a. Suglasnici k, g i h s kraja osnove vlastitih imenica ženskoga roda u dativu/lokativu ostaju nepromijenjeni: Milka – Milki

48 Mika – Miki Jovanka – Jovanki Milanka – Milanki Draga – Dragi Zaga – Zagi Blaga – Blagi Goga – Gogi Miha – Mihi b. Sibilarizacija se ne vrši u dativu/lokativu jednine zajedničkih imenica stranoga porijekla s osnovom na k, g i h te uopšte kod imenica s tom osnovom ako bi se poslije izvršene glasovne promjene izgubilo ili izmijenilo značenje riječi: freska – freski frizerka – frizerki maska – maski droga – drogi doga – dogi aga – agi sluga – slugi duga – dugi psiha – psihi epoha – epohi snaha – snahi maćeha – maćehi c. Suglasnici k, g i h kad se nađu u grupama ck, čk, ćk, zg i sh ispred vokala i u dativu/lokativu jednine imenica ženskoga roda ne podliježu sibilarizaciji jer bi se u rezultatu dobijenom poslije takve promjene izgubilo značenje riječi ili bi se stvorile suglasničke grupe teške za izgovor (npr.: mačka – mački>mačci ili tezga – tezgi>tezzi>tezi). Zato su pravopisno jedino dozvoljeni oblici tipa: kocka – kocki bocka – bocki mačka – mački tačka – tački bočka – bočki kučka – kučki praćka – praćki voćka – voćki srećka – srećki tezga – tezgi rozga – rozgi mazga – mazgi Pasha – Pashi Napomena: Suglasnik k iz konsonantske grupe čk na kraju osnove imenica muškoga roda u nominativu množine uvijek podliježe sibilarizaciji: cvrčak – cvrčci tračak – tračci

49 oblačak – oblačci zaključak – zaključci sobičak – sobičci d. Suglasnik k iz suglasničke grupe tk u dativu/lokativu jednine nekih imenica ženskoga roda ne alternira sa c da ne bi došlo do semantičkih pomjeranja riječi (tipa tetka – tetki>tetci>teci; motka – motki>motci>moci): tetka – tetki čestitka – čestitki rešetka – rešetki dośetka – dośetki krletka – krletki zagonetka – zagonetki patka – patki šutka – šutki butka – butki četka – četki motka – motki Ali je pravopisno dozvoljeno samo: pripovijetka – pripovijeci, bitka – bici i sl. jer u takvim slučajevima ne dolazi do izmjene značenja riječi. e. Suglasnik k u dativu/lokativu imenica ženskoga roda koje znače nacionalnu, narodnosnu, konfesionalnu ili državnu pripadnost ne alternira sa c: Crnogorka – Crnogorki Bosanka – Bosanki pravoslavka – pravoslavki muslimanka – muslimanki Bjelopoljka – Bjelopoljki Indonežanka – Indonežanki Talijanka – Talijanki 205. Suglasnici k, g i h ispred vokala i u dativu i lokativu geografskih imena ponašaju se dvojako. Iako nema strogoga pravila po kojemu bi se moglo odrediti kad navedeni suglasnici alterniraju sa c, z i s a kad ostaju neizmijenjeni, jer o tome odlučuje ponajviše dosadašnja tradicionalna upotrebna praksa, moglo bi se reći: a. Ako je riječ o dobro poznatim našim i stranim geografskim nazivima u kojima poslije izvršene alternacije suglasnika ne bi došlo do promjene značenja, suglasnici k, g i h u navedenim padežima alterniraju sa c, z i s, npr.: Rijeka – Rijeci Banjaluka – Banjaluci Lika – Lici Palanka – Palanci Afrika – Africi Amerika – Americi b. Ukoliko je riječ o geografskim nazivima kojima bi se poslije izvršene alternacije izmijenilo značenje, sibilarizacija navedenih suglasnika se ne vrši, npr.:

50 Boka – Boki Kostarika – Kostariki Meka – Meki Volga – Volgi Krka – Krki 206. Suglasnik k u grupama sk i šk u dativu/lokativu jednine imenica ženskoga roda pravopisno je dozvoljeno upotrebljavati u dubletnom obliku – i neizmijenjen i sibilarizacijom izmijenjen u c – jer tako nalaže upotrebna praksa, npr.: praska: praski – prasci ljuska: ljuski – ljusci guska: guski – gusci puška: puški – pušci kruška: kruški – krušci vaška: vaški – vašci

51 XIV. ALTERNACIJA A : ∅

207. Nepostojano a je a koje se u nekim oblicima javlja, a u nekima ne. Upor.: pas – psa, novac – novca, momak – momka i sl. To a je kratko. Dugo a nije nepostojano a. Upor: bardak -bardaka, junak- junaka, težak- težaka i sl. 208. Nepostojano a se javlja u nominativu jednine i genitivu množine imenica muškoga roda, npr.: momak – momaka pas – pasa sastanak – sastanaka vrabac – vrabaca trupac – trupaca U svim ostalim padežima i u jednini i u množini nepostojano a se gubi. Npr.: momka, momcima; psa, psima; vrapca, vrapcima i sl. 209. Nepostojano a javlja se u genitivu množine imenica ženskoga i srednjeg roda sa suglasničkom grupom na kraju osnove. Npr.: guska – gusaka tikva – tikava olovka – olovaka tačka – tačaka mačka – mačaka tetka – tetaka koplje – kopalja staklo – stakala sedlo – sedala jedro – jedara stegno – stegana 210. U nominativu jednine pridjeva neodređenoga vida u muškom rodu javlja se nepostojano a između dva krajnja suglasnika u osnovi. U svim ostalim oblicima to a se gubi. Npr.: dobar (dobri, dobra, dobro) kršan (kršni, kršna, kršno) sitan (sitni, sitna, sitno) plodan (plodni, plodna, plodno) Nepostojano a se javlja u određenim slučajevima i pri građenju složenih glagola prefiksima. Npr.: izagnati, razagnati, podastrijeti, odazvati, odašiljati i sl. 211. I u nekim glagolskim oblicima javlja se nepostojano a, npr.: jesam – jesmo nijesam – nijesmo strkao – strkla rekao – rekla pošao – pošla

52 212. U primjerima koji slijede nije rezultat nepostojanog a, nego rezultat odgovarajućih distribucija. Upor.: izagnati, razagnati, podastrijeti, izabrati, odazvati, odašiljati i sl. 213. Istu pojavu imamo i u primjerima tipa sa sestrom, sa snahom, sa svekrvom, sa svekolikom vojskom, sa svitom, sa stepenica, sa strane; sa zapada, sa zida, sa zvijerima, sa zeljem, sa Zdravkom, sa zastave; sa špijunom, sa šatora, sa štekera, sa šnajderom, sa śetom, sa śemena, sa śevera, sa Śotom, sa źenice, sa Źagom, sa ženom, sa želuca i sl., gdje riječ počinje sa s, z, š, ž, ś i ź. Tako je i sa sa mnom – nasuprot s tobom, s njim i sl. Tako je i s distribucijom k u dodiru s k, g ili h. Upor.: ka kući, ka klubu, ka kapiji, ka komandi, ka kapetanu, ka Kosti, ka Klimentima, ka klačnici, ka konju, ka kolu; ka gradu, ka gnijezdu, ka gostima, ka gazdi, ka Gvozdenu, ka govedima, ka hridi, ka haustoru i sl. Prethodnom pravilu odgovara i pravilo da se prijedlozima s finalnim suglasnikom z, ispred riječi koje počinju sa s ili z, distribucijski dodaje a. Upor.: kroza selo, niza stranu, uza stranu, niza stube, uza stube, niza zid, kroza zid, uza zid, kroza zube i sl. Ispred riječi s početnim suglasnikom š, ś ili ž navedeni prijedlozi upotrebljavaju se dubletno, tj. sa a i bez a na kraju i bez njega. Upor.: kroza šumu/kroz šumu, uza štrike/uz štrike, kroza školu/kroz školu, niza šljeme/niz šljeme, kroza žbunje/ kroz žbunje, kroza žito/kroz žito, kroza śeme/kroz śeme, uza Śenicu/uz Śenicu i sl.

53 XV. JOTOVANJE

214. Nenepčani i zadnjonepčani suglasnici u kontaktu sa sonantom j u određenim kategorijama alterniraju s prednjonepčanim suglasnicima. 215. Ta glasovna promjena vrši se u sljedećim morfološki i tvorbeno uslovljenim okolnostima: a. pri komparaciji, dodavanjem nastavka -ji na osnovu pridjeva, npr.: d > đ: mlad – mlađi t > ć: krut – krući l > lj: bijel – bjelji n > nj: crn – crnji s > š: visok – viši z > ž: nizak – niži k > č: jak – jači g > ž: drag – draži h > š: tih – tiši b > blj: grub – grublji p > plj: skup – skuplji v > vlj: suv – suvlji b. u oblicima prezenta: d > đ: glodati – glođem t > ć: metati – mećem l > lj: klati – koljem n > nj: žnjeti – žanjem s > š: disati – dišem z > ž: nizati – nižem k > č: skakati – skačem g > ž: strugati – stružem h > š: njihati – njišem b > blj: zobati – zobljem p > plj: kapati – kapljem m > mlj: hramati – hramljem

54 c. u trpnom pridjevu i imperfektu glagola čija se prezentska osnova završava na i a infinitivna na i ili e, npr.: d > đ: graditi – građen; građah t > ć: mlatiti – mlaćen; mlaćah l > lj: soliti – soljen; soljah n > nj: hraniti – hranjen; hranjah s > š: kositi – košen; košah z > ž: paziti – pažen; pažah b > blj: globiti – globljen; globljah p > plj: zatupiti – zatupljen; tupljah v > vlj: slaviti – slavljen; slavljah m > mlj: lomiti – lomljen; lomljah d. u instrumentalu jednine imenica ženskoga roda koje se završavaju na suglasnik, npr.: glad – glađu, so – solju, smrt – smrću, vlast – vlašću, zob – zoblju, krv – krvlju i sl. e. pri građenju zbirnih imenica s nastavkom -je, npr.: prut – pruće, grozd – grožđe, korijen – korijenje, kamen – kamenje, grob – groblje, grm – grmlje, snop – snoplje, klas – klaśe, os – ośe i sl. Napomena: Suglasnici s i z, koji su se u ovoj kategoriji dosljedno jotovali u ś i ź na cijelom crnogorskom jezičkom prostoru, pod uticajem doskorašnje standardnojezičke norme zamijenjeni su regresivnim oblicima sa sj i zj. S obzirom na to da su u savremenome crnogorskom jeziku takvi regresivni oblici opšteprisutni i obični, neophodno ih je prihvatiti kao normativne, npr.: osje, klasje, brezje i sl. f. pri građenju pridjeva s nastavkom –ji, npr.: govedo – goveđi, june – juneći, bivo – bivolji, krava – kravlji, brav – bravlji, koza – koźi, pas – paśi i sl. Napomena: Kao i u prethodnoj stavci, suglasnici s i z su se i u toj kategoriji dosljedno jotovali, ali su se iz istih razloga u crnogorskome jeziku u novije vrijeme ustalili regresivni likovi navedenih riječi (npr.: kozji, pasji). S obzirom na to da su takvi regresivni likovi potvrđeni savremenim uzusom, neophodno im je dati normativni status. g. pri građenju imperfektivnih glagola, npr.: dosaditi – dosađivati, zabraniti – zabranjivati, sniziti – snižavati, skratiti – skraćivati, dodijeliti – dodjeljivati, iskoristiti – iskorišćavati, zaposliti – zapošljavati i sl. 216. Suglasnici k, g, h i c (u finalnom položaju u imenicama) koji su se jotovali sa j iz nastavka -je, -ji i -ju dali su grupe čj, žj i šj. Npr.: čovjek – čovječji, bog – božji, stog – ostožje, orah – orašje, zec – zečji, lice – naličje i sl.

55 217. Rezultati dobijeni tzv. jekavskim jotovanjem su opšteprisutni u crnogorskome jeziku i zbog toga su savremenom crnogorskom standardnojezičkom normom propisani kao normativni. Npr.: t > ć: ćerati, vrćeti, polećeti d > đ: đevojka, đed, viđeti l > lj: ljepota, ljetovati, ljeto n > nj: njedra, njegovati, nježan s > ś: śekira, śeme, śever z > ź: źenice, iźesti, iźelica 218. Takvo se jotovanje ne događa kada labijali b, p, m i v prethode glasu j. Upor: bježat, a ne blježati; objesiti, a ne obljesiti; pjesma, a ne pljesma; trpjeti, a ne trpljeti; mjera, a ne mljera; mjesto, a ne mljesto; vjera, a ne vljera; živjeti a ne življeti.

56 XVI. REČENIČNI ZNACI

219. Pod rečeničnim znacima podrazumijeva se interpunkcija. Rečenični znaci koriste se radi jasnijeg iznošenja misli; pomoću njih se rastavlja pisani tekst na pasuse, rečenice i rečenične djelove. Kao što se u govoru prilikom iznošenja misli koriste pauze, varira intonacija i slično, tako se u pisanome tekstu koriste interpunkcija ili rečenični znaci. 220. Rečenični ili interpunkcijski znaci su: tačka . zarez , tačka-zarez ; dvotačka : trotačka ... upitnik ? uzvičnik ! crta – navodnici „“ »« "" polunavodnici ' ' , ’ ›‹ zagrade ( ) / / [ ] { } kosa crta /

TAČKA 221. Tačka je interpunkcijski znak koji se piše na kraju svake izjavne rečenice, bez obzira na to da li je potvrdna ili odrična, prosta, proširena ili složena. Npr.: Pao je snijeg. Crna Gora je obnovila nezavisnost. Ma koliko se trudili, teško ćete ga nadmašiti. 222. Ukoliko se naslov i podnaslov nekog djela pišu u istom nizu, jedan za drugim, iza njih se stavlja tačka. Npr.: Gorski vijenac. Istoričesko sobitije pri svršetku XVII. vijeka. Polje jadikovo. Crnogorske narodne tužbalice. Izbor priredio Branko Banjević, Zagreb, 2007. 223. Tačka se stavlja iza naslova ako u istome redu iza njega slijedi tekst. Npr.: Crnogorski govori. Crnogorski govori organski se pribrajaju istome genetski određenom sistemu kojemu i srpski, hrvatski i bosanski štokavski govori... Crnogorska/zetska redakcija. Crnogorska/zetska redakcija (lat. redactio – popravak, popravljanje) predstavlja tip staroslovenskoga jezika izgovoren na crn. (zetski) način... 224. U svim ostalim slučajevima (izuzev onih koji su opisani u t. 220 i 221) iza naslova se ne piše tačka.

57 225. Tačka se (kao i zarez) može pisati i iza imena autora i naslova knjige pri navođenju bibliografskih jedinica. Npr.: Mladen Lompar. Vrijeme u kojemu sam prošlost, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Podgorica, 2006. Dragoje Živković. Istorija crnogorskog naroda. Tom I, Cetinje, 1989. 226. Tačka se nikad ne piše na kraju rečenice iza upitnika, uzvičnika ili iza trotačke kojima se obilježava nezavršeni tekst.

ZAREZ 227. Zarez je rečenični znak. Njime se označavaju različiti unutarrečenični odnosi. Njime se od ostalih rečeničnih djelova odvajaju oni djelovi koji predstavljaju određenu cjelinu, djelovi koji se dodaju kao naknadno objašnjenje nekom prethodnom dijelu ili određeni dio koji se posebno ističe. Dakle, zarezima se označava ređanje (nizanje), naknadno dodavanje, suprotnost ili isticanje. 228. Rečenični djelovi (zasebne riječi ili skupovi riječi) koji se ređaju (nižu) pri nabrajanju odvajaju se zarezom. Npr.: Tada su nas vezali, ćerali, palili, gonili da primimo što srcu ne primismo svom.... Ne bješe već domaće rati ni boja, ne bješe pokliči: ko je vitez, ni viteza na domaći boj, ne čujaše se koleža ni tužbanje, ne viđaše se lica muškoga ni ženskoga ogrebotinah krvava i nagrđena, ni glave crnom kapom ni crnom mahramom pokrivene, ni perčina muškoga ni kose ženske ostrižene, ne oblivaše se zemlja, drvo i kamen krvlju vaše braće i ne kipjaše bratska krv iz ustah vašijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braćom ošišane, ni sirote udovice za svojijem muževima ogrebane ni žalosna đečica za svojijem roditeljima suzam oblivena. 229. Pridjevi se u nizu odvajaju zarezima u zavisnosti od odnosa u kojima se nalaze. a. Ako se pridjevi nalaze u nezavisnom odnosu, onda se odvajaju zarezima. Npr.: Dočekala nas je na kućnom pragu vedra, vesela i nasmijana. Oko vrata viđela se dotrajala, načeta, zaprljana košulja. b. Kad stoje u zavisnom odnosu, pridjevi se ne odvajaju zarezima. Tada se jednim pridjevom bliže određuje ono što se kazuje drugim. Npr.: Nosio je stare vojničke cokule. Duge jesenje kiše su nepodnošljive. Niz leđa bijaše puštila dugu bujnu crnu kosu. 230. Zarezima se pri nabrajanju odvajaju i imenice i glagoli. Npr.: Protiv njih se bijahu urotili suša, glad, žeđ, nebo, zemlja. Bio je ljubitelj knjige, filma, dobre muzike. Mašine su tutnjale, lomile, razbijale sve pred sobom u paramparčad. 231. Kad se između rečeničnih članova koji se nabrajaju nalazi veznik, između njih se ne stavlja zarez. Npr.: I Crnogorci i Brđani bijahu spremni da se odazovu na svaki njegov poklič. Tvoji putevi već su zvuk i zrak. Putovalo se čim se moglo – na konju, kolima ili pješke.

58 Dim i pepeo i zaklano polje vatreno i ubijeno. Zato ga je mrzio i progonio i ubio pijukom pravo u čelo. 232. Ukoliko se rečenični članovi u nabrajanju žele posebno istaći, tada se mogu odvajati zarezima iako se među njima nalaze veznici. Npr.: Nije imao nikoga: ni oca, ni majke, ni sestre, ni brata. Neko mora poći – ili vi, ili oni, pa odlučite. Koji li bi se Njeguš našao da javnim ili potajnim načinom takvomu bezakoniku po svojti, ili po hajteru, ili po mitu drži partu, takvi od gospoda Boga vsedržitelja da bude proklet i ga sila Božija žestoko i nemilostivo porazi kako hulitelja vjere Hristove i razoritelja zakona hristijanskoga. I lobanja snova puca, i kost pršti, i krcka, i pucketa, i varnice iz zavrtnja sijevnu, i peku raskravljenu skramu snova, i vrte ponova. 233.Ako se među rečeničnim djelovima nalazi suprotni veznik kojim se označava stvarna suprotnost, onda se iza riječi koja prethodi tome vezniku obavezno piše zarez. Npr.: Bio je uvijek namršten, ali dobrodušan. A mi nemamo dva, nego jedan zakon božji, koji ne dopušta da se zakonite žene ćeraju, a namjesto njih naložnice uzimaju. Majka mu je stara, ali vitalna. Ukoliko nije riječ o stvarnoj suprotnosti, tada se ispred tih veznika ne piše zarez. Npr.: Jedan ali vrijedan. Zgodan a dobroćudan, odgovarao je svakome. 234. Kad se veznik nego upotrebljava između rečeničnih djelova da označi bilo kakvo poređenje, ispred njega se ne piše zarez. Npr.: Bolje grob nego rob. Jutro je pametnije nego veče. 235. Kad se ipred veznika nego ili već nalazi rečenični dio koji počinje izrazom ne samo, ispred njih (veznika nego i već) se obavezno piše zarez jer je riječ o posebnom isticanju onoga što se nalazi iza tih veznika. Npr.: Bili su ne samo ljepši, nego i pametniji. Oteli su im sve – ne samo zemlju, nego i kuću. Nastupilo je ne samo zlo vrijeme, već su se i ljudi iskvarili. 236. Zarezima se odvajaju podaci koji se iznose u istom nizu pri navođenju bibliografskih jedinica. Npr.: Mirko Banjević, Pobune uma, M&B, Podgorica, 2003. Vukić Pulević & Novica Samardžić, Fitonimi i zoonimi u toponimiji Crne Gore, DANU, Podgorica, 2005. Žarko L. Đurović, Bard crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005. 237. Ukoliko se pri datiranju ime mjesta i datum nalaze u istom nizu, između njih se obavezno piše zarez. Npr.: Cetinje, 4. VII 2007. Na Cetinju, 4. jula 2007.

59 Isto tako se zarez piše između naziva mjesta i datuma u slučajevima kad datum nije iskazan brojčano već je umjesto njega navedeno ime nekog praznika. Npr.: Cetinje, na Lučindan 2007. U Baru, na Petrovdan 1943. Podgorica, o Malome Gospođinu dne 1896. 238. Zarezom se odvajaju rečenični djelovi koji se naknadno dodaju, odnosno koji su u samostalnom odnosu prema rečenici, bez obzira na to da li se takvi djelovi nalaze na početku ili na kraju rečenice, ili su pak u nju umetnuti. Ako se takvi rečenični djelovi nalaze na početku rečenice, zarez se piše iza njih. Ukoliko su umetnuti u rečenicu, onda se od nje s obje strane odvajaju zarezima, tj. zarez se tada piše i ispred i iza toga rečeničnog dijela. Kad se takav rečenični dio nalazi na kraju, zarez se piše ispred njega. U skladu s tim, zarezom se odvajaju: a) vokativi: Veliki Ostroški Vasilije Sveti, Nek ti je slava! Dojadiše nam ovi krševi kleti – Skapa nam i dijete i vo i krava. Najposlije još nešto da vam kažem i izbistrim, o braćo i narode crnogorski i brdski! Narode moj, stado moje, prelaziš u marvu, zaboravio si ime svoje, izgubio si jezik svoj... Napomena: Iza vokativa u ustaljenim frazama nikad se ne piše zarez. Npr.: Bože pomozi! Oprosti (mi) bože! Bože (me) sačuvaj! Sačuvaj (me) bože! Ajme Gospe mila! (upotrebljava se u Boki) Neka đavole! b) rečenični djelovi koji se nalaze iza to jest ili tj. jer predstavljaju naknadno objašnjenje, npr.: Ukoliko se mjesne rečenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne rečenice, one se tada od njih redovno odvajaju zarezima. Ove bi se rečenice mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, to jest kao naporedne rečenice. c) uzvici i riječce ili izrazi kojima se iskazuje subjektivni stav govornog lica prema onome što se rečenicom iznosi: Ah, kad si divljački mučen, rovitim drumom vučen, padaše rumena rosa... Oh, da mi je znati! Uostalom, on je sve uradio kako treba. Naravno, svi smo znali da nas je slagao. Oni su se, međutim, dośetili o čemu je riječ.

60 U najkraćem, on je bio najuspješniji vladar iz dinastije Petrovića. On je, nesumnjivo, posljednji koji bi nam nanio štetu. Međutim, ako iza ovakvih riječi i izraza slijedi enklitika, iza njih se nikad ne piše zarez. Npr.: I napokon je stala kiša. (Nasuprot: I napokon, stala je kiša.) Valjda će sami uspjeti da dovrše taj posao. Napomena: Enklitike se ne pišu iza zareza. d) bilo koji rečenični dio koji je dodat ili umetnut u nju: Svi glavari su bili na zboru, osim jednoga. Svi glavari, osim jednoga, bili su na zboru. Tu se i danas naziru ostaci nekakve tvrđave, vjerovatno iz turskoga vremena. e) apozicije i apozitivi, kao i nazivi titula i zvanja kad se, kao naknadno dodati, nalaze iza imenice na koju se odnose: A on, siromah i neugledan, ustručavao se da im protivurječi. Ostarjela i iznemogla, ona nije mogla nastaviti put. Dugo su posmatrali svod, zvjezdan i beskrajan. Mihailo Stevanović, lingvista, rođen je u Zgradama Śagovića. Sava Kovačević, narodni heroj, poginuo je na Sutjesci. Napomene: Atributivi se (osim kad označavaju titule i zvanja) nikad ne odvajaju zarezima. Npr.: Đevojka je ječam žito klela. Otišli su u Srijem zemlju. Takođe, ako se titule i zvanja nalaze ispred imenica na koje se odnose, iza njih se nikad ne piše zarez. Npr.: Lingvista Mihailo Stevanović podrobno je opisao jugoistočnu skupinu crnogorskih govora. Crnogorski kralj Nikola zbačen je s prijestola 1918. godine.

UPOTREBA ZAREZA IZMEĐU NEZAVISNIH REČENICA 239. Sastavne (kopulativne) rečenice koje se upotrebljavaju s veznicima se ne odvajaju zarezima. Npr.: Spalili su im kuće i oćerali sav mal pred sobom. Vi slobodu svoju ne poznajete i poznati je ne hoćete. Nikad se ne gledamo niti pitam za njih. Dobro su se obukli pa im nije hladno. 240. Ako se sastavnim rečenicama koje su vezane veznicima nešto naročito ističe, one se ipak odvajaju zarezima. Npr.: Ni što snio, ni pričat umijem. Niti grmi, nit' se zemlja trese, Niti bije more o mramorje. Cijeloga vijeka radio je za njih, i živio je za njih, i sve im je dao, a oni su sve zaboravili.

61 241. Ukoliko veznici pa i te vezuju dvije sastavne rečenice, pri čemu se drugom iznosi nešto što se vrši poslije radnje iskazane prvom rečenicom, tada se između njih piše zarez. Npr.: Tu hiljade bjehu nevoljnika, svi u ljuta gvožđa poputani, te građahu principu brodove. Raspre śeme posijaše grko, te s njim pleme srpsko otrovaše... Razbolio se, pa nije mogao doći na posao. 242. Sastavne rečenice koje se upotrebljavaju bez veznika uvijek se odvajaju zarezima. Npr.: Iza tuče vedrije je nebo, iza tuge vedrija je duša, iza plača veselije poješ. Veliki Vojvodo, mjero svoga doba, Nema za te smrti, nema za te groba. Krcnu kolac njekoliko puta, zviznu pala njekoliko puta, zadrhtaše ta vješala tanka, al ne pisnu Crnogorčad mlada. Putnik mirno putovaše, trgovac slobodno trgovaše, rabotnik svoju rabotu veselo rabotaše i čoban svoju stoku bez straha pasijaše i Bogom blagoslovena tišina na sve strane prebivaše. 243. Zaključne (konkluzivne) rečenice se uvijek odvajaju zarezima, bez obzira na to da li su vezane veznicima ili se upotrebljavaju bez njih. Npr.: Vrijedno je radio, sigurno će položiti ispit. Uložili su sav trud u tu zemlju, izvući će korist iz nje. Dobro je spavao, moći će, dakle, dobro da radi. Cijelu noć je padala kiša, biće ustao potok. 244. Suprotne (adversativne) rečenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Zla nadživjeh tvoja svakolika, a s najgorim hoću da se borim. Nijesmo ih htjeli primiti, već smo im otpisali da nam se ne primiču. Nikad me nije htio poslušati, nego je uvijek radio po svome. 245. Kao i suprotne, i isključne (ekskluzivne) rečenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Nije govorio ništa, samo je gledao negđe u daljinu. Cijelo društvo se veselilo, jedino je on bio śetan. Svi su se radovali njegovome uspjehu, jedino je on bio ravnodušan. 246. Rastavne (disjunktivne) rečenice koje se vezuju veznicima volja i bilo uvijek se odvajaju zarezima. Npr.: Volja ti uzmi, volja ti ostavi. Volja ti gledaj film, volja ti čitaj novine. U svakom slučaju biće vam lijepo, bilo da odete s nama, bilo da ostanete ovđe.

62 On je uvijek nezadovoljan, bilo da radi, bilo da ne radi. 247. Rastavne rečenice koje su vezane veznikom ili upotrebljavaju se sa zarezom i bez njega. a. Ukoliko se rastavnom rečenicom želi naglasiti suprotnost ili različitost, tada se ispred veznika ili obavezno piše zarez. Npr.: Il' češ konja dati na razmjenu, Il' ćemo ga na silu oteti. Ili grmi il' se zemlja trese, Ili bije more o bregove? b. Ukoliko se rastavnim rečenicama s veznikom ili posebno ne ističe ni suprotnost ni različitost, tada se ne odvajaju zarezom. Npr.: Neđeljom nikad nije radio, ili je śedio kod kuće ili je šetao s društvom. Nikad nije bio sam, ili je bio s društvom ili s roditeljima.

UPOTREBA ZAREZA U ZAVISNO-SLOŽENIM REČENICAMA 248. Namjerne (finalne) rečenice kada stoje u prirodnom, uobičajenom redu, iza glavne rečenice, ne odvajaju se zarezom. Npr.: On je žurio ne bi li stigao prije nas. Učinjeli su sve što su mogli kako bi ih izmirili. Dali su nam i nešto para da nam se nađu u nuždi. 249. Ukoliko se namjerne rečenice nalaze u inverziji, ispred glavne rečenice, iza njih se redovno piše zarez. Npr.: Francuskoga da ne bi brijega, aravijsko more sve potopi! Da bi mogli prezimiti silnu stoku, oni moraju pribaviti i sijena i lista. 250. Izrične (deklarativne) rečenice su kao rečenice koje iskazuju sadržaj glagola glavne rečenice u tijesnoj vezi s njom, pa se stoga nikad ne odvajaju zarezom. Npr.: Paleolog poziva Murata Da zakopa Grke sa Srbima. Poručio nam je da ga čekamo. 251. Zavisno-upitne rečenice se od glavnih nikada ne odvajaju zarezom. Npr.: Kazujte nam što ste radili. Nijesu razmišljali kako će ih primiti. Pitao ih je jesu li ikad viđeli ljepši prizor od toga. U primjerima kao što su recimo: Kazuj, babo, jesi li vještica. Kaž', vladiko, što ti vezir piše zarezi ispred zavisno-upitnih rečenica prisutni su radi označavanja vokativa, a ne zbog odnosa među rečenicama.

63 252. Vremenske (temporalne) rečenice se u položaju iza upravne rečenice ne odvajaju zarezom. Npr.: Čekaćemo vas dok se ne vratite. Ona bi postavljala ručak čim nas ugleda u dvorištu. Došli su čim su se probudili. 253. Vremenska rečenica se u položaju iza glavne može odvajati zarezom samo onda kad se upotrebljava kao naknadno dodato objašnjenje već određenoga značenja. Npr.: Njegoš je pjesmu „Pozdrav rodu na Novo ljeto“ napisao 1. januara 1847. godine, kad je datirao i „Posvetu prahu oca Srbije“. Živjela je u Kotoru sve do lani, kada se upisala na fakultet u Podgorici. 254. Ukoliko se vremenska rečenica nalazi ispred glavne rečenice, ona se od nje uvijek odvaja zarezom. Npr.: Čim nas ugleda u dvorištu, ona bi postavljala ručak. Kad je stigao kući, bilo je kasno. Kad je trebalo da ih ostavim, uvijek bi me uhvatila neka tuga. 255. Mjesne rečenice se ne odvajaju zarezom od glavne rečenice ukoliko se glavna nalazi na prvom mjestu. Npr.: Oni će poći đe gođ ih vi pošaljete. Tražili su tragove kuda je prošla njihova prijethodnica. Otišli su tamo odakle su davno svi pobjegli. 256. Ukoliko se mjesne rečenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne rečenice, one se tada od njih redovno odvajaju zarezima. Npr.: Đe vojska prođe, tu trava ne niče. Đe je nekad bila obrađena svaka stopa, sad se šire drače i trnjine. 257. Kad mjesna rečenica predstavlja naknadno dodato objašnjenje već određenoga značenja iz glavne rečenice, ona se od nje odvaja zarezom iako nije u inverziji. Npr.: Voljeli su da ljetuju na Lovćenu, đe im je gnijezdo. Dojahaše do šume, odakle nastaviše pješke. 258. Iako uzrok prethodi posljedici, za uzročne (kauzalne) rečenice se smatra da su u prirodnom redu kad se nalaze iza glavne rečenice. Pošto su u tome položaju u tijesnoj vezi s glavnom rečenicom, od nje ih ne treba odvajati zarezima. Npr.: Nijesu se mnogo trudili jer su znali da im neće ispoštovati trud. Zidovi bijahu potamnjeli pošto su imali ognjište u kući. 259. Ukoliko se pak uzročne rečenice nalaze u inverziji, tada se redovno od glavne odvajaju zarezima. Npr.: Budući da su im svi proizvodi kvalitetni, nije mi žao za njih izdvojiti novac. Kako se đed uvijek lako ljutio, morali smo pred njim birati riječi. Pošto smo znali koliko je bolestan, začudismo se njegovom dobrom raspoloženju. 260. Posljedične (konsekutivne) rečenice se gotovo nikad ne upotrebljavaju u inverziji, ali se i u uobičajenom nizu (kad se nalaze iza glavne rečenice) odvajaju zarezima.

64 a. Ukoliko je posljedična rečenica s veznikom da u tijesnoj vezi s glavnom, tj. ako je njezina zavisnost jače istaknuta, tada se od glavne ne odvaja zarezima. Npr.: Vikali su toliko da su nam bubne opne popucale. Glas im je bio tako snažan da se fenjer pred njima gasio. Ne budi jabuka da te svak glođe, niti budi čemerika da te niko ne obiduje. b. Ako je zavisnost takvih posljedičnih rečenica (s veznikom da) od glavne manje izražena, tada se one odvajaju zarezom. Npr.: A on je izuzetno pošten, da mu niko ništa ne može prigovoriti. Petar je bio čovjek od zanata, da ga niko nije mogao nadmašiti. Da su navedene posljedične rečenice u slaboj zavisnosti od glavne rečenice, najbolje se vidi po tome što bi se bez ikakve promjene značenja mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, tj. kao naporedne. Npr.: A on je izuzetno pošten, niko mu ništa ne može prigovoriti. – Petar je bio čovjek od zanata, niko ga nije mogao nadmašiti. c. Posljedične rečenice s veznicima te ili pa mogu se od glavne odvajati zarezima kad je zavisnost jače istaknuta. Npr.: Nijesam više imao što tražiti tamo, pa sam otišao kući. Pala je velika kiša, te se nije moglo izaći napolje. 261. Uslovne (kondicionalne) rečenice se u uobičajenom redu (kad stoje iza glavne rečenice) ne odvajaju zarezom. Npr.: Ne bi tako pričao da si vidio što i mi. Nemojte da vas čekamo śutra ako smo se dogovorili. Lakše će ti biti ako nam se pridružiš. 262. Ukoliko se uslovne rečenice rečenice dodaju kao naknadno objašnjenje, one se odvajaju zarezom i kad se nalaze iza glavne rečenice. Npr.: Imali su kuću, ako se to kućom moglo zvati. Pamtićemo i vratićemo sve što su nam napravili, ako se to uopšte može vratiti. 263. Kad se uslovne rečenice nalaze u inverziji, tada se iza njih obavezno piše zarez. Npr.: Da ne bješe pod onim imenom, Ne šćaše se bojat od uroka. I ako ve ne nažene vaše samovoljstvo na veliki vašu nesreću i sramotu, nemojte me zvati mojijem imenom. Ako bi se ko našao u narodu našemu da ne primi ove moje potonje riječi i preporuke za istinite ili ako ne bi sve tako poslušao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor među narodom usudio se činiti slovom ili djelom, toga svakoga, koji gođ on bio, mirski ili duhovni, ja na smrtni čas moj vječnome prokletstvu i anatemi predajem, kako njega, tako i njegov rod i porod, da mu se trag i dom iskopa i utre! 264. Uz dopusne (koncesivne) rečenice koje se nalaze iza glavne rečenice zarez se piše u zavisnosti od veznika kojim su povezane s glavnom rečenicom. a. Dopusne rečenice s veznikom iako ne odvajaju se zarezom ako se nalaze iza glavne rečenice. Npr.:

65 Uvijek nas je čekao iako je bio stariji od svih. Nije pokazivao nikakvu tugu ni strah iako je znao da mu se bliži kraj. b. Dopusne rečenice koje se za glavnu vezuju ostalim veznicima (ako i, mada, premda, makar) odvajaju se zarezima i kad se nalaze iza nje. Npr.: Došli su, mada nijesu bili sigurni kako će ih primiti. Daćemo sve od sebe, makar nam to bilo posljednje. 265. Dopusne rečenice se u inverziji uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Ako su ga kraste nagrdile, zdrave su mu oči ostanule. Iako ga danas nazivaju Nemanjin grad, to je samo turska tvrđava Depedogen. Premda je tada bio teško ranjen, ipak je uspio da se brzo izliječi. 266. Kad odnosne (relativne) rečenice stoje iza glavnih, one se odvajaju zarezom ili se upotrebljavaju bez njega – zavisno od njihove službe. a. Kad odnosne rečenice imaju atributsku službu, tj. kad određuju nepoznati pojam, one se od glavne rečenice ne odvajaju zarezima. Npr.: Nadao se da se neće zaboraviti žrtve boraca koji su dali život za svoju zemlju. Dodijelili su im onu kuću što je niko nije htio uzeti. b. Ako odnosne rečenice imaju apozitivnu funkciju, tj. ako se odnose na već određeni pojam, one se redovno od glavne odvajaju zarezom. Npr.: Nadao se da se neće zaboraviti žrtve naših boraca, koji su život dali za svoju zemlju. Dodijelili su im onu staru kuću, što je niko nije htio uzeti. 267. Kad se odnosne rečenice nalaze u inverziji, redovno se od glavnih odvajaju zarezima. Npr.: Ko to kuca alkom na vratima, alka mu se o glavu slomila. Čije su ovce, toga je i planina. 268. Odnosne rečenice koje počinju zamjenicama ko i što, a imaju subjekatsku ili objekatsku funkciju, redovno se odvajaju zarezima kad se nalaze u inverziji. U suprotnom, ako se takva odnosna rečenica nalazi iza glavne rečenice, ona se od nje ne odvaja zarezom. Npr.: Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada. Ko rano rani, dvije sreće grabi. Što možeš danas završiti, ne ostavljaj za śutra! Što tražili, ono su i našli. Dvije sreće grabi ko rano rani. Ne ostavljaj za śutra (ono) što možeš danas završiti.

269. Kad se zavisne rečenice u složenoj, bilo da su raznovrsne ili iste vrste, nižu jedna za drugom, one se redovno odvajaju zarezima bez obzira na mjesto na kojemu se nalaze. Npr.: Molio bih vas, ako možete, ako vam nije problem, da izdvojite malo vremena za njega. Koji li se nađe neposlušan i samovoljan da ikakvu smutnju ili neslogu čini, takvoga ostavljam pod žestokijem prokletstvom, da mu Bog smuti srce i mozak, da ga sila Božija porazi, da njegov dom ostane pust. Kad ustaneš, ako se śetiš, probudi me.

66 270. Umetnute rečenice se kao naknadno dodata obavještenja uvijek odvajaju zarezima od ostalih rečeničnih djelova. Npr.: Vaš odgovor, koji ste mi poslali na pisma gospodina kapitana od cirkula, ja sam ponapravio i poslao u Kotor. Oni neće osporavati, ako išta znaju, službenu upotrebu opštecrnogorskih jezičkih obilježja. 271. Rečenični dio koji počinje glagolskim prilogom, kad se nađe na početku rečenice, uvijek se od preostaloga dijela rečenice ili čitave rečenice koju određuje odvaja zarezom. Npr.: Izučavajući crnogorske govore, zaključio je da su glasovi ś i ź neophodni dio crnogorskoga standardnog jezika. Trudeći se da svijetu iznese dostignuća savremene montenegristike, učestvovao je na brojnim međunarodnim skupovima slavista. Ukoliko se rečenični dio koji počinje glagolskim prilogom naknadno dodaje, on se odvaja zarezom i u slučaju kad se ne nalazi na početku rečenice. Npr.: Toga jutra, krenuvši prema stanici, ośeti jak bol u grudima. Svim učesnicima je poželio sreću, opomenuvši ih još jednom da budu pažljivi.

TAČKA-ZAREZ 272. Tačka-zarez se piše između dvije relativno samostalne rečenice koje su najčešće složene ili je makar jedna od njih složena. U takvim slučajevima se značenje rečenice ne bi izmijenilo ni kad bi se umjesto tačke-zareza upotrijebila samo tačka. Npr.: I vi tako učiniste; kuluk i praviteljstvo postaviste, da zakonik carstvuje i da je svaki zakoniku podložen. Čašu meda jošt niko ne popi, što je čašom žuči ne zagrči; čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju. 273. Tačka-zarez se može pisati i umjesto zareza ako je potrebno posebno naglasiti razliku među rečenicama koje se u složenoj javljaju bez veznika. Npr.: Odlazili su svakoga jutra na rijeku; slušali su njezine šumove; posmatrali su jutarnje sunce kako se presijava u valovima; ćutali su. Misli im nijesu bile jasne; riječi su im se nezgrapno kotrljale iz grla; no svi smo poznavali njihovu dobrodušnost. 274. Tačka-zarez se često upotrebljava iza rečenica koje se nižu jedna za drugom. Npr.: U svom pravopisnom priručniku Vojislav Nikčević je jasno istakao sljedeća tri načela: piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano; drži se upotrebne norme crnogorske „općene pravilnosti“; tuđe piši kao svoje. 275. Pri nizanju različitih rečeničnih djelova, naročito ako se u okviru tih djelova javljaju zarezi, neophodno je između njih pisati tačku-zarez. Npr.: Najčešći veznici nezavisno-složenih rečenica su: i, pa, te, ni, niti; a, ali, već, nego; i, dakle, sigurno; samo, samo što, jedino, jedino što, već, već što; ili, volja, bilo.

DVOTAČKA 276. Iza rečeničnoga dijela poslije kojega slijedi nabrajanje redovno se pišu dvije tačke. Npr.:

67 Petrovići su Crnoj Gori dali sedam vladara: vladiku Danila, vladiku Savu, vladiku Vasilija, vladiku Petra Svetoga, vladiku Petra II, knjaza Danila i kralja Nikolu. U okviru te ekskurzije obilazi se nekoliko gradova crnogorskih: Cetinje, Podgorica, Kotor, Perast, Rijeka Crnojevića, Nikšić i Pljevlja. Navedene rečenice ne bi izgubile svoj smisao ni kad bi stajale bez dijela koji se nalazi iza dvije tačke. U takvim slučajevima se ispred nabrajanja redovno pišu dvije tačke. 277. Međutim, ukoliko djelovi koji se nižu ili nabrajaju stoje u čvršćoj vezi s rečenicom koja im prethodi, kad informacija koja se rečenicom iznosi ne bi bila potpuna bez toga dijela, ispred nabrajanja se ne pišu dvije tačke. Npr.: Donijeli su nam knjige, sveske, pribor za pisanje i sve što nam je bilo potrebno za tu školsku godinu. Oni bi uvijek obišli Cetinjski manastir, Vlašku crkvu, spomenik na Orlovom kršu i Njegošev mauzolej. Ukoliko je i u ovakvim slučajevima pojam za kojim slijedi nabrajanje određen riječima kao što su npr. sljedeći, ovi, ovakvi i sl., ispred nizanja ili nabrajanja se redovno pišu dvije tačke. Npr.: Sastavne rečenice vezuju se sljedećim veznicima: i, pa, te, ni, niti. 278. Ispred nizanja ili nabrajanja koje slijedi ispod nekog naslova kao što je: Sadržaj, Literatura, Bibliografija, Popis lica i sl. dvije tačke se nikad ne pišu. 279. Prilikom skraćivanja bibliografskih jedinica u tekstu, dvije tačke se mogu pisati između godine izdanja i broja stranice koja se citira ili na koju se poziva. Npr.: Nikčević 2006: 259 – umjesto Milorad Nikčević, Fonemi ś, ź, з, ć i đ u crnogorskome standardnom jeziku u knjizi Komparativna filološka odmjeravanja, Osijek – Cetinje, 2006, str. 259. Banjević 2007 : 314 – umjesto Branko Banjević, Crnogorski kao službeni jezik, Matica, br. 29/30, Matica crnogorska, Cetinje – Podgorica, 2007, str. 314. 280. Dvije tačke se mogu stavljati iza prvog dijela rečenice ako drugi dio predstavlja objašnjenje prvog dijela ili ako proističe iz njega. Npr.: Oduzeli su im sve: koliko su prije ponosno gazili zemljom, toliko im je sad bilo mučno i izići iz kuće. Kad onamo imaš što viđeti: Mujo Alić, turski kavazbaša, odveo nam Ružu Kasanovu... Sreća se je stara okrenula: u Karuče, na kraju Crmnice, od petnaest hiljada turakah ne puštiše živa nijednoga. 281. Dvije tačke se redovno pišu ispred navođenja tuđih misli u upravnom govoru. Npr.: Pa viknuli cijelu narodu: „Pogledajte onoga kokota!“ Puče jedna i čovjek pokliče: „Ko je vitez, ko je dobri junak! Povede se roblje crnogorsko!“ Ako je u pitanju indirektni govor, dvije tačke se pred njim nikad ne pišu.

68 TROTAČKA 282. Triotačka je rečenični znak kojim se označava nezavršenost ili isprekidanost rečenice i misli. Mogu se nalaziti na kraju rečenice i u sredini. Npr.: Ne... ne... śed'te, da i jošt zborimo! Al' heroju topolskome, Karađorđu besmrtnome, Sve prepone na put bjehu... k cilju dospje velikome. Dobili smo sve što nam je potrebno: ogrijev, zimnicu, garderobu... 283. Ukoliko se u navođenju nečiji tekst ne prenosi u cijelosti, izostavljeni dio označava se trima tačkama. One se mogu naći na početku, na kraju i u sredini rečenice, zavisno od toga koji je njen dio izostavljen. Npr.: Tu se odmah pomutismo grdno, pobismo se ognjem iz pušakah... …Proklet bio svaki Crnogorac koji bi dobjegšeg čoeka, i na...vjeru, nevjernoj tragi iz ove slobodne zemlje predavao. Došli smo da pokažemo neprijatelju naše vjere, našega imena i naše predrage slobode – da smo Crnogorci, da smo narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se... 284. Ukoliko se u navođenju neke rečenice ili teksta izostavlja središnji dio, umjesto njega se piše trotačka, koja se najčešće stavljaju u zagrade. Npr.: „Rasprava o Srpskoj gramatici Đura Špadijera, prvome udžbeniku maternjega jezika napisanom u Crnoj Gori na principima Karadžićeve reforme jezika i pravopisa (...), izazvana je veoma negativnijem prikazom koji je u Književnom listu objavio mladi profesor Mirko Mijušković (...), što je tek nakon završene Velike škole u Beogradu svoju kulturnu i javnu djelatnost započinjao na Cetinju.“ [Viđeti: V. Nikčević, Crnogorski jezik, Tom II, Matica crnogorska, Cetinje, 1997, str. 504.] 285. Ukoliko se iza neke uzvične ili upitne rečenice prekida tekst koji se sastoji od nekoliko rečenica, tada se ispred trotačke može staviti uzvičnik ili upitnik. Ukoliko je riječ o tekstu koji se prekida iza izjavne rečenice, na njenom kraju se ispred trotačke ne piše tačka. Npr.: Ali znate da je nagrada slobodnog junaka – odbrana slobode i milog otečestva... Pokliči se onoj narugasmo: Kakvo roblje sasred Crne Gore?... Mračnu zatrpaše jamu što jadno boli na srcu. I nestade ti kao i mnogi!...

UPITNIK 286. Upitnik se piše na kraju upitne rečenice. Npr.: Rekao sam ti da dođeš, zar se ne śećaš? O, ko će da rashladi

69 dugi i teški put? 287. Iza upitnih rečenica u nabrajanju upitnik se može pisati na dva načina: a. iza svake upitne rečenice koja se niže ili nabraja, npr.: Što s' u obraz śetno neveselo? Al' nijesi snahu isprosio? Al' ti nije po ćudi đevojka? Ali žališ tri tovara blaga? b. na kraju posljednje u nizu upitnih rečenica, npr.: Što ne čuva mladu glavu, ljudska vilo, što krvnika njom nasladi, bratska diko? 288. Ako se upitnik piše u zagradi unutar rečenice, njime se tada iskazuje sumnja u vjerodostojnost onoga što se iznosi u rečeničnom dijelu uz koji takav upitnik stoji. Npr.: Rođen je 1856. (?) godine. Bila je to užasna borba u kojoj je stradalo 325 (?) vojnika. 289. Iza zavisno-upitnih rečenica upitnik se ne piše. Npr.: Kazuj, babo, jesi li vještica. Pitali su ga da li može preplivati zaliv.

UZVIČNIK 290. Uzvičnik se piše na kraju uzvičnih rečenica. Npr.: Puštite ih, amanat vi Božji! Uhvatite ga! Zabranjeno nošenje oružja! 291. Uzvičnik se piše i iza riječi, izraza ili cijelih rečenica koje se izgovaraju u nekom uzbuđenju ili afektu, kao i iza retoričkih pitanja. Npr.: U pamet se dobro, Crnogorci! Rat! Rat! Hoće da se rati! Svuda je pala tmina! Ko izdao, braćo, te junake, rđa mu se na dom rasprtila; za njegovim tragom pokajnice sve kukale, dovijek lagale! Stani! 292. Na početku pisma, iza imena lica kome se obraćamo može se pisati uzvičnik. Nastavak pisma tada se prenosi u sljedeći red i obavezno počinje velikim početnim slovom. Npr.: Poštovani profesore! Obavještavam Vas da se sljedeće neđelje održava....

70 Kosta! Potrešen sam viješću. Molio bih te da njegovoj porodici preneseš izraze mog dubokog saučešća. 293. Uzvičnik se može pisati iza vokativa koji se nalazi na početku rečenice ukoliko je posebno naglašen. Tada se, prirodno, nastavak rečenice piše velikim početnim slovom. Npr.: Braćo! Spremite se za pokret! Đeco! Slušajte me! Gospode! Smiluj se! 294. Iza rečeničnog dijela čiji se sadržaj želi posebno naglasiti može se pisati uzvičnik. U tom slučaju se uzvičnik piše između zagrada, a naredna riječ malim početnim slovom. Npr.: Iako akademik (!), on nikad nije savladao ni osnovna pravopisna pravila! Oni mu nikad nijesu dozvolili da u tom časopisu odgovori na pomenuti Petrovićev pamflet, iako su imali zakonsku dužnost (!) da to učine. U tom kontekstu može se umjesto samog uzvičnika upotrebljavati u zagradama i latinski uzvik sic! Npr.: On je i bosanski i crnogorski i hrvatski jezik smatrao regionalno-konfesionalnim (sic!) varijetetima srpskoga jezika! 295. Kad se uzvičnom rečenicom istovremeno postavlja i pitanje, na njenom kraju se piše i upitnik i uzvičnik. Ta dva znaka pišu se i iza upitnih rečenica koje se izgovaraju povišenim tonom jer se njima izražava čuđenje. Npr.: Kakav fišek na poklon veziru, Samovoljni kaurski hajduče?! Jeste li vi poluđeli?! Koga mislite zavarati?! Zaista?! 296. Ukoliko se čuđenje odnosi na određeni rečenični dio, tada se iza toga dijela mogu u zagradama pisati upitnik i uzvičnik. Npr.: Njegoša je smatrao dijalektalnim piscem u okviru srpskoga jezika (?!) iako je i sam pisao o ogromnoj ulozi koju je Njegošev jezik imao u pobjedi Vukove jezičke reforme. U tome rječniku mogu se naći i riječi kao što je npr. kostjela (?!), sjenina (?!) za koje nema potvrda u bilo kojem crnogorskom govoru!

CRTA 297. Crta se može upotrebljavati umjesto zareza da se označi duža pauza od one koja se označava zarezima. Npr.: Srž je šibala mlazom – jetkim krvavim sokom. 298. Crtom se označava onaj rečenični dio koji se želi naročito istaći. Npr.: Žena oskudnih čari može biti ministar spoljnih poslova, može biti vladarka, čak i slavna glumica, ali sekretarica – ne!

71 Noć pogana podmukla pritisla prigušen krik spržila golemi Brijest – snagu, povijest. Uronio zeleni hlad u jezivu noć – u nepovrat. 299. Crta se piše ispred rečeničnog dijela kojim se iznosi neka neočekivana informacija ili nešto što je suprotno dijelu rečenice koji mu prethodi. Npr.: Vatra je gutala sve, sijeno je gorjelo, krov se rušio, plakale su žene i đeca – on je samo odsutno gledao u daljinu. U Lovćenu odjeknu glas prignječen, tmuo – niko ga nije čuo. 300. Crtom se mogu označavati umetnute piščeve riječi u upravnom govoru. Npr.: Ja te tvoje ideje – ljutnu se Avram – prosto zamišljam kao harem starih žena koje odavno ne mogu poslužiti ničemu. Što bi marilo – rekoše oni – da nam se i vi pridružite? Tebe sam – veli – dobro zapamtio! 301. Kad je umetnute rečenice potrebno naročito istaći, onda se umjesto zareza koriste crte. Npr.: Nalik na kamen stao je putnik – u srcu je gorio plamen – gleda sumorno čovjek u modri prostor prazni... Onda bi uklapao svoje nadahnuće – koliko može da stane – u prostor okvira, držeći se ideje ugravirane na žutoj pločici. 302. Nerijetko se u dijalozima umjesto navodnika piše crta. U tom slučaju umjesto izvodnika (drugoga dijela navodnika) ne piše se crta osim ako iza navedene rečenice slijedi piščev govor. Npr.: – Ne slušajte ga, molim Vas – obrati mi se Zečica sa sobnih vrata. – To je razlog zbog kojega niko u njegovoj sobi nije izdržao više od dva dana. – A što, čoče, da ga ne pokvarim?! – Živko, bolje bi Vam bilo da se primirite i zaspete. Znate da Vas ujutro čeka izuzetno naporno snimanje. Uostalom, nijeste Vi jedini na ovom odjeljenju... – demonstrativno zalupi vratima. – Viđi, ne obraćaj pažnju. Mali je napuštio prije dvije neđelje. – U redu je, Živko. Možete nastaviti priču, ali budimo malo tiši – rekoh. 303. Crta se može pisati umjesto zareza između rečenica koje se ne vezuju veznicima kad se želi istaći granica među njima. Npr.: Čini ono čega se svi mladi pisci moraju plašiti – stvara tendencionalnu književnost. Par godina kasnije autori će u ogledalima muza spoznati iskrivljene refleksije – jedni će se povući i pisati sve rjeđe i opreznije; drugi će dublje gaziti po krajnostima smatrajući da nije riječ o njihovoj devijaciji, već o tehnološkim nedostacima ogledala. Osvanuo je kišan Božić – još jedna nerodna godina.

72 304. Kad se naslovi ili podnaslovi nižu jedan za drugim u istom redu, između njih se redovno piše crta. Npr.: Za Crnogorsku enciklopediju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Vojislav P. Nikčević napisao je sljedeće jedinice: - Crnogorski jezik. – Crnogorski književni i standardni jezik. – Crnogorska/zetska redakcija. – Pravopisi u Crnoj Gori. – Gramatike u Crnoj Gori. – Filologija u Crnoj Gori. – Lingvistika u Crnoj Gori. – Crnogorski govori. – Crnogorski interdijalekat/naddijalekat (koine). – Crnogorska ijekavica. – Crnogorska pisma. – Abeceda (latinica). – Kraljevstvo Slovjena (Ljetopis, Barski rodoslov) Popa Dukljanina. – Glagoljica. – Azbuka (ćirilica). – Dvorska kancelarija Vojislavljevića. – Dvorska kancelarija u Kotoru. – Bokokotorska pisarska škola. – Marijino (Marijinsko) jevanđelje. – Miroslavljevo jevanđelje. – Varsameleon. – Gligorije (Grigor/ije). – Ilovička krmčija. – Dukljanske povelje. – Zetske povelje. – Vranjinske povelje. Napomena: Crte u kucanome (štampanom) tekstu uvijek treba odvajati bjelinama s obje strane teksta koji se njima odvaja. Potvrda za to pravilo nalazi se u svim dosad navedenim primjerima.

NAVODNICI 305. Navodnici su interpunkcijski znaci koji se mogu obilježavati na više načina: „“ ili « » ili " ". Najčešće se upotrebljava prvi navedeni oblik. 306. Kad se tuđe misli navode tačno onako kako ih je neko izgovorio ili napisao, one se redovno označavaju navodnicima. Ako se navodi cijela rečenica ili pasus, onda se ispred navoda stavljaju dvije tačke. Npr.: Dubravko Škiljan je svojevremeno izjavio: „Najbliži tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego crnogorski – onoga trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko š i ž kao posebne foneme (...), oni će napraviti puno odlučniji korak nego što su sve promjene učinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je nešto što čvrsto definira jezičnu strukturu, broj ili sistem fonema”. Napomena: Ako je ono što se navodi sastavni dio rečenice iz piščeva teksta, onda se tačka piše iza znakova izvoda. Ukoliko se navodi upitna ili uzvična rečenica, onda se upitnik ili uzvičnik piše ispred znakova navoda, a poslije njih se tačka nikad ne piše. Npr.: Na Cetinju se tada pjevalo: „Sa Lovćena vila kliče – oprosti nam, Dubrovniče!“ 307. Među navodnike se stavlja i tuđi tekst koji je kraći od rečenice. Ako takav navod stoji na početku rečenice, on se obavezno piše velikim početnim slovom prve riječi, a ispred toga se stavlja trotačka. U ostalim slučajevima, piše se onako kako stoji u tekstu koji se navodi. Npr.: Stjepan Ivšić je potpisao Novosadski dogovor „s napomenom da izjava u 4. t. Zaključaka ne smije služiti za propagandu ekavskog izgovora na dosadašnjem književnom ijekavskom području“. „...Pao je spomenik živi – Brijest veliki“, naglašava u svojoj poemi Mirko Banjević. 308. Ako se navođenje tuđih misli prekida umetnutom piščevom rečenicom, onda se i prije i poslije toga prekida stavljaju znaci navoda. Tačka se u tom slučaju piše ispred završnog navodnika. Npr.: „Dođite“ – rekoše oni – „čim se probudite.“ „Neka“ – odbrusi starina – „i gore sam ja muke podnosio od ovih.“ 309. Navodnicima se često obilježavaju i riječi koje se upotrebljavaju u ironičnom ili podrugljivom značenju. Npr.:

73 Kakva vam je ova „pośeklica“! Taj se „jedinstveni zajednički srpskohrvatski jezik“ raspao prije države koja ga je nametnula. U svojoj „borbi protiv ekavizacije“ on se potrudio da dodijeli normativni status oblicima kao što su: rečnik, sledbenik, doslednost, ozleda, upotrebiti i sl. Ukoliko se uz takve riječi i izraze upotrebljava odrednica takozvani ili tzv., one se ne označavaju navodnicima. Npr.: Taj se tzv. jedinstveni zajednički srpskohrvatski jezik raspao prije države koja ga je nametnula. 310. Nazivi knjiga, časopisa, novina, preduzeća i sl. obilježavaju se navodnicima. Npr.: Radoje Radojević objavljivao je svoje tekstove u brojnim časopisima i listovima: „Stvaranje“, „Život“, „Kritika“, „Glasnik cetinjskih muzeja“, „Politika“, „Vjesnik u srijedu“ itd. Roman „Davidova zvijezda“ Zuvdije Hodžića objavljen je u izdanju Duksa u Podgorici 2001. godine. Časopis „Lingua Montenegrina“ registrovan je 2007. godine. 311. Ukoliko je riječ o nazivima poznatih knjiga, časopisa, pjesama i sl., navodnici se najčešće ne upotrebljavaju. Npr.: Gorski vijenac je nenadmašno djelo crnogorske književnosti. Istoriji crnogorskoga naroda Dragoja Živkovića pripada čelno mjesto u crnogorskoj istoriografiji. Napuklo sunce je prva zbirka poezije Branka Banjevića. U svakom broju Matice nalazi se po jedan njegov tekst. Nesumnjivo je da je Smrt Smail-age Čengića napisao Ivan Mažuranić. Bio je jedan od osnivača časopisa Almanah. Biblioteka Luča je na najbolji način izvršila promociju crnogorske književnosti. 312. Navodnicima se označavaju imena i prezimena ličnosti koja su sastavni dio naziva škola, biblioteka, nevladinih organizacija i drugih javnih institucija. Npr.: Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ – Cetinje Gradska biblioteka „Radosav Ljumović“ – Podgorica Kulturno-umjetničko društvo „Njegoš“ – Cetinje Gimnazija „Petar I Petrović-Njegoš“ – Danilovgrad 313. U svim navedenim slučajevima umjesto navodnika se u novije vrijeme, iz praktičnih razloga, u štampanom tekstu upotrebljavaju iskošena slova (kurziv, italik) koja ih u potpunosti mogu zamijeniti. Npr.: Pobune uma Mirka Banjevića O postanku i razvoju crnogorske nacije Sava Brkovića Neka – odbrusi starina – i gore sam ja muke podnosio od ovih. Centralna narodna biblioteka Crne Gore Đurđe Crnojević – Cetinje

POLUNAVODNICI 314. Ako je potrebno citirati (pod navodnicima) rečenicu čiji se djelovi već nalaze pod navodnicima, onda se takvi djelovi prilikom citiranja označavaju polunavodnicima. Npr.: Savo Brković u svojoj knjizi O postanku i razvoju crnogorske nacije ističe: „Nije teško zapaziti iz prvog pisma Ilariona Ruvarca da i on smatra da su Zetu i Hercegovinu osvojili 'stari Srbi', misli valjda na Nemanjiće, a da bi to izrazio on se služi terminom 'ovladaše' 'u krvavim bojevima i ratovima'. A ondašnje Crnogorce koji su se još koji vijek ranije oformili kao jedna narodnosna – etnička zajednica, a u njegovo vrijeme uglavnom i kao

74 nacionalna, bez obzira na izvjesne anahronizme u njihovoj svijesti, ne bez tendencije dijeli na Brđane, Crnogorce i mlade Hercegovce (sigurno misli na crnogorske krajeve Goliju, Pivu, Drobnjake i dr.) i kaže 'da su većim delom porekla vlaškoga' jer su, kako on tvrdi, 'stari Srbi' 'koji negda u bolja vremena ovladaše Zetom i Hercegovinom u krvavim bojevima i ratovima koje izginuli koje izumrli'“.

ZAGRADE 315. Zagrade mogu biti oble ( ), kose / /, uglaste [ ] i vitičaste { }. Njima se obilježavaju oni rečenični djelovi koji se zbog nečega jače odvajaju od ostalog dijela rečenice. Iza posljednje riječi u oblim zagradama tačka se piše samo u dva slučaja: 1. ako je u pitanju skraćenica i 2. ako se u takvoj zagradi nalazi cijela rečenica ili neki veći tekst. Ipak, ako je riječ o čitavoj rečenici ili tekstu, onda ih je preporučljivije pisati u kosim ili uglastim zagradama. 316. Zagradama se može odvajati rečenični dio koji predstavlja naknadno dodato objašnjenje. Npr.: Iskošena slova (kurziv, italik) mogu u svemu zamijeniti navodnike. Kobilji Do u Katunskoj nahiji nazvan je po „travi“ kobiljači (a ne po domaćoj životinji kobili), a izvor Međeđak u Pivi po međeđoj lijeski ili međetki (a ne po životinji međedu). 317. Ukoliko se prilikom citiranja ispušta neki rečenični dio, cijela rečenica ili nekoliko rečenica, onda se umjesto njih pišu tri tačke koje se obavezno nalaze među oblim zagradama. Npr.: U Glasu Crnogorca (br. 80, 27. XI 1919, str. 4) objavljen je članak u kome se govori o nasilnoj ekavizaciji crnogorskoga jezika: „Čitavom svijetu, a naročito srpskom narodu u Ugarskoj, poznat je onaj zloglasni tzv. Aponijev školski zakon, po kome su đeca svih nemađarskih naroda u državi morala u školama učiti mađarski - i protiv koga se cio obrazovani svijet zgražao i bunio. (...) Ali ono što danas radi beogradski cincarin Davidović u školama u Crnoj Gori mnogo je gadnije i sramnije od onoga što je činio Aponij. Davidović je (...) zabranio da se u crnogorskim školama predaje crnogorska istorija! Pa još je i to sitnica prema onome što slijedi! On je, čujte, zabranio da se u Crnoj Gori govori južnim dijalektom! U školama se mora predavati đeci samo istočnim dijalektom. (...) Tako Rijeka Crnojevića sad nosi ime 'Reka', Bjelopavlići zovu se 'Belopavlići', Bjelice pak 'Belice', Pješivci se zovu 'Pešivci' itd.“ 318. Prilikom navođenja tuđega teksta može se u zagradama donijeti i ime autora i bibliografska jedinica iz koje je citat preuzet. Npr.: Milorad Nikčević ističe: „Kako Njegoš može biti pjesnik srpskoga naroda i jezika kad Srbi moraju da ga čitaju s rječnikom?!“ (Milorad Nikčević, Fonemi ś, ź, з, ć, đ u crnogorskom standardnom jeziku, Zbornik radova sa međunarodnoga naučnog skupa Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005, str. 119) U tom slučaju može se upotrijebiti bilo koji oblik zagrada, ali su najčešće oble i uglaste. 319. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama javi potreba ponovnoga korišćenja zagrada, tada se upotrebljava neki drugi tip. Tako se najčešće smjenjuju oble i uglaste zagrade. Npr.: Podržavajući zahtjeve crnogorskih jezikoslovaca za normiranje opšteprisutnih glasova ś i ź, Josip Silić kaže: „U fonološkoj je konstelaciji nastaloj nakon preraspodjele (morfo)fonema u okviru alternacije ije//je//e//i i pojave tipa źenica i śenica pogrešno proglašavati dijalektalnima. [Ono što je dijalektalno u jednome standardnom jeziku (istoga jezičnog sustava) ne mora biti dijalektalno u drugome standardnom jeziku. O toj činjenici suvremena sociolingvistika mora voditi računa]“.

75 Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama više puta javlja potreba korišćenja novih zagrada, onda se one međusobno kombinuju tako da se u okviru teksta odvojenog jednom vrstom zagrada ne javljaju zagrade iste vrste. 320. Ukoliko se pored nečijeg imena u tekstu piše i godina njegova rođenja i smrti, ili ako se pored naziva nekog djela piše godina izdanja, onda se taj podatak redovno odvaja zagradama. Npr.: Petar I Petrović-Njegoš (1747–1830) s nepomućenim moralnim, duhovnim i državničkim autoritetom srećno je vladao Crnom Gorom. Iako je Njegoš u pjesmi Misao (1844) razmatrao problematiku koja je stara koliko i sama filozofija, u njoj je realizovao tvorevinu visoke umjetničke vrijednosti.

KOSA CRTA 321. Kosom crtom se odvajaju stihovi kada se pišu u istom redu. U takvoj upotrebi u štampanom tekstu kosu crtu treba redovno odvajati bjelinama s obje strane kako bi se razlikovala od kose crte kao pravopisnog znaka koji se upotrebljava bez bjelina. Npr.: O Stambole, zemaljsko veselje, / kupo meda, goro od šećera, / banjo slatka ljudskoga života, / đe se vile u šerbet kupaju! Nećemo! Ne gubimo mi ime svoje kod uvora! / Zalud na nas vojštiše paše i generali. / Skliješteni u kršu izgledasmo vam mali - / al' vaše dobićemo čete, ostati vrh timora! 322. Za razdvajanje strofa, kad se stihovi navode u jednom redu, koriste se dvije kose crte. I ovđe se (kao u primjerima iz tačke 319) u štampanom tekstu dvije crte s obje strane odvajaju bjelinama, a među njima nema razmaka. Npr.: Nebom se uzvitlaše puste tice / Živi stub leleka sa suncem se srete / leleka što uvis odnese ti lice / kad loza tužnjave kamenjar oplete // I ti ode od usta do usta / A htjeli su da ti ime zakopaju / htjeli su da nam te izvade iz usta / psi mučki koji sunce komadaju. O Crnogorci / O Crnogorci // Tako vi svega što vi je najmilije / tako vi ovoga i onoga svijeta / tako vi duše i obraza / tako vi jučerašnjice i śutrašnjice / tako vi dana današnjega // Tako vi vaše đece / tako vi neba i mora na njinim rukama / tako vi dana na njinome licu / tako vi sunca u njinome glasu // Ne budite tuđa metla i lopata / ne ližite tuđe šake / ne obijajte tuđe pragove / ne dajte se varati / ne dajte se kupovati / ne budite tuđa sreća / vrćite se sebi i svome // Tako vi ljeba i vode / tako se lako s dušom rastajali / tako vi zemlje u koju ćete // Ne režite jedan na drugoga / ne pijte krv jedan drugome / ne kopajte jamu jedan drugome / ne radite za svoju pogibiju // e vi sve ponesoše / e vi mozak popiše / e vi strv poginu / e ve iskopaše iz amina / da vi nema ni imena ni pomena // Pod svoje nebo / Na okup oko svoga sunca / O Crnogorci / O Crnogorci.

SLOVA U FUNKCIJI REČENIČNIH ZNAKOVA 323. Umjesto navodnika često se upotrebljavaju iskošena slova (italik; kurziv), koja u svemu zamjenjuju taj rečenični znak. O tome je bilo riječi u tački 311. 324. Iskošenim slovima često se piše rečenični dio koji se želi naročito istaći. Npr.: Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku! Ipak, to su samo dinari, ne euri!

76 325. Naslovi i podnaslovi, riječi u rječnicima, istaknuti dio u rečenicama koje se pišu iskošenim slovima i sl. u štampanom se tekstu često obilježavaju boldovanim (izrazito crnim) slovima. Npr.: Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku! Fonemski – koji se odnosi na fonem. 326. Rečenični dio koji se ističe može se pisati razmaknutim slovima. Npr.: To je ipak samo p j e s m a. Tražio je s v e, a dobio n i š t a. 327. Rečenični dio koji se posebno ističe ili naglašava može se pisati i velikim slovima. Npr.: Njegošev jezik je CRNOGORSKI jezik.

77 XVI. PRAVOPISNI ZNACI

328. Pravopisni znaci su: tačka . zarez , dvotačka : trotačka ... crta – crtica - zagrada ( ) zvjezdica * apostrof ' znak jednakosti = znakovi porijekla < > akcenti ` ´ ˆ ̀ ̀ oznaka dužine ¯ kosa crta / paragraf §

TAČKA 329. Tačka se piše iza pojedinih skraćenica. Npr.: i sl. npr. itd. prof.

Primjeri za pisanje tačke kao pravopisnog znaka iza skraćenica nalaze se u tačkama 93-99. Napomena: Ukoliko iza skraćenice koja se piše s tačkom slijedi neki interpunkcijski znak, tada se piše i tačka i interpunkcijski znak koji za njom slijedi, a između njih se nikad ne stavlja razmak. 330. Iza rednih brojeva označenih arapskim ciframa redovno se piše tačka. Npr.: Rođen je 18. januara 1935. u Stubici. Marko je osvojio 2. mjesto na takmičenju. 331. Ukoliko se iza rednog broja označenog arapskim ciframa nađe neki interpunkcijski znak, iza njega se ne piše tačka. Npr.: Od školske 1863/64. godine u Crnoj Gori počinje kontinuirana primjena Vukove reforme jezika i pravopisa. Viđeti strane 8, 9, 10. i 11. Radoje Radojević (1922–1978) se u brojnim svojim radovima kritički odnosio prema nenaučnome tretmanu činjenica iz crnogorske istorije, etnologije, jezika, književnosti i drugih oblasti.

78 332. Ukoliko je redni broj označen rimskom cifrom, iza njega se ne piše tačka. Npr.: Petar II Petrović-Njegoš rođen je na Njegušima 1. XI 1813. Futur II je složen i ličan glagolski oblik. 333. Ako se rimskom cifrom označava redni broj nekog poglavlja iza kojega slijedi tekst, iza takvoga rednog broja se redovno piše tačka. Npr.: I. Sintaksa VI. Upotreba velikog slova 334. Između brojeva kojima se označava vrijeme (sati i minuti) može se pisati tačka. Tada se između brojeva i tačke ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u štampanom tekstu. Npr.: Autobus za Cetinje polazi u 20.30. Čekajte me u 12.15 ispred Puškinovog spomenika. 335. Tačka se piše i iza slova kojim se označava novo poglavlje u tekstu, ako iza toga slova u istom redu slijedi tekst. Npr.: A. Predistorijsko razdoblje B. Istorijsko razdoblje A. Fonologija B. Morfologija C. Sintaksa

ZAREZ 336. Zarezom se kao pravopisnim znakom označavaju decimalni brojevi. Npr.: Litar benzina prodaje se za 1,03 eura. U Podgorici je danas bilo 42,3 °C u hladu. U ovom slučaju se ni s jedne ni s druge strane zareza u štampanom tekstu ne ostavljaju praznine (bjeline). Napomena: Ukoliko se decimalni brojevi nižu jedan za drugim, tada se umjesto zareza između njih piše tačka-zarez kako bi se izbjegle nejasnoće zbog nagomilavanja zareza. Npr.: 1,5; 2,4; 12,6; 18,9; 14,3

DVOTAČKA 337. Dvotačka se kao pravopisni znak upotrebljava između brojeva kojima se označava neki odnos. U tom slučaju izgovara se kao naprema i redovno se u štampanome tekstu odvajaju prazninama (bjelinama) s obje strane. Npr.: Pobijedili smo na utakmici 2 : 1. Naši vode 3 : 1. 338. Između brojeva kojima se označava vrijeme (sati i minuti) mož se pisati dvptačka. Tada se između brojeva i dvotačke ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u štampanom tekstu. Npr.: Autobus za Cetinje polazi u 20:30.

79 Čekajte me u 12:15 ispred Puškinovog spomenika.

TROTAČKA 339. Trotačka se upotrebljava umjesto izostavljenoga, nedovršenoga ili nedorečenog teksta na kraju rečenice. Npr.: Grade se mostovi, šire ulice, podižu nove biblioteke, niču zgrade na svakom koraku...

CRTA 340. Kao pravopisni znak crta se upotrebljava između brojeva ili riječi da označi odnos od – do. Npr.: U zetskom periodu (1183–1360) dolazi do potiskivanja crnogorskoga jezika i latinice iz zvanične upotrebe. Simo Matavulj (1852–1908) je u crnogorskome kulturno-prosvjetnom, a mnogo više u književnom i političkome životu, ostavio duboke i trajne tragove. Mi svakodnevno propješačimo 5–6 kilometara. Voz Beograd – Bar gotovo nikad ne stiže na vrijeme. Zbog sniježnih nameta put Kolašin – Mojkovac nije prohodan. Prvo predavanje je 10:15–11:00. Napomena: Kao što se iz navedenih primjera vidi, crta se kad stoji uz brojeve ne odvaja od njih bjelinama. Međutim, kad se nalazi među riječima, ona se od njih s obje strane odvaja bjelinama. 341. U slučajevima u kojima se crta upotrebljava da označi odnos od – do (viđeti t. 345) prijedlog od se nikad ne piše. Ukoliko je taj prijedlog ipak upotrijebljen ispred prvog broja ili riječi, pravopisno nije dozvoljeno upotrebljavati crtu među njima. 342. Crtom se između dva pojma može označiti i odnos naprema ili protiv. Tada se ona od tih pojmova redovno odvaja bjelinama. Npr.: Utakmica Budućnost – Partizan završena je neriješeno. Proučavao je odnos zelenaši – bjelaši.

CRTICA 343. Crtica se kao pravopisni znak nikad ne razdvaja bjelinama (razmacima) od djelova koje povezuje. 344. Crticom se spajaju: a. sastavni djelovi polusloženica: Crnogorsko-primorska mitropolija crno-bijela tehnika spomen-dom žiro-račun radio-televizija radio-aparat b. dvostruka prezimena:

80 Durković-Jakšić Brlić-Mažuranić Petrović-Njegoš c. sastavni djelovi pojedinih fraza: danas-śutra rekla-kazala manje-više brže-bolje hoćeš-nećeš d. djelovi onomatopejskih izraza: kuc-kuc tik-tak hop-cup kre-kre e. slovni i brojčani dio u složenicama i izvedenicama koje su od takvih djelova sastavljene: U Crnogorskom PEN centru je objavljeno jubilarno izdanje Gorskog vijenca povodom 150-godišnjice prvoga izdanja. Proces ekavizacije crnogorskoga jezika je 20-ih godina XX vijeka bio naročito izražen. 345. Rastavljanje riječi na slogove označava se crticama između sastavnih djelova. Npr.: ka-bi-net pi-sa-ti śe-đe-ti će-ra-ti 346. Crticom se označavaju prefiksi, sufiksi i infiksi. a. Prefiksi se uvijek pišu s crticom na kraju, npr.: od-, za-, pri- i sl. b. U obilježavanju sufiksa crtica se piše ispred njih, npr.: -ar, -ac i sl. c. Infiksi se označavaju crticom s obje strane, npr.: -o-, -ev-, -n- itd. 347. Pri prenošenju riječi u naredni red crtica se piše iza dijela koji ostaje u gornjem redu. Ukoliko se prenosi polusloženica na mjestu đe se spajaju njeni sastavni djelovi, onda se crtica piše na kraju gornjega i početku donjeg reda. Npr.: ko- śed- radio- plavo- lica nik -amater -bijeli 348. Crtica se piše između ličnog imena i titule ili zvanja u slučajevima kad se mijenja samo titula ili zvanje, a ne i ime. Primjeri su navedeni u t. 42.

ZAGRADA 349. Zagradama se obilježava onaj dio riječi čijim se izostavljanjem dobija dubletni ili alternativni oblik. Npr.: počev(ši), osnov(a), crnogorskog(a), ti(je)m, mog(a) i sl.

81 350. Zagradama se može obilježavati i dio riječi čijim se izostavljanjem mijenja njeno značenje. Npr.: i(li), (za)raditi, a(li), (ne)radnik, (ne)čovjek, (ne)soj i sl. 351. Pri označavanju novog poglavlja iza broja ili slova se umjesto tačke može stavljati zagrada. Npr.: 1) Imenice a) Književost 2) Zamjenice b) Jezik

ZVJEZDICA 352. Umjesto brojčanih oznaka za obilježavanje fusnota prilikom davanja dodatnih objašnjenja može se koristiti zvjezdica (kao u tački 58). Npr.: Azbučna molitva Konstantina Prezvitera* ______*Konstantin Prezviter bio je savremenik Klimentov. Vatroslav Jagić ga dovodi u vezu sa širenjem ćirilice u bugarskim zemljama početkom X vijeka. 353. Zvjezdicom se u jezikoslovlju obilježava neki pretpostavljeni ili rekonstruisani oblik riječi. U tom slučaju se zvjezdica uvijek piše ispred riječi. Npr.: sunce < *slъnьce alъkati < *olk- početi < *počęti 354. Zvjezdicom se u rječnicima često obilježavaju riječi koje normativno nijesu preporučljive. Za razliku od rekonstruisanih ili pretpostavljenih riječi, ovđe se zvjezdica piše iza takvih oblika. Npr.: škatula*, pjat*, teneća*, zahod* i sl. 355. Poglavlja ili zasebne cjeline u tekstu mogu se razdvajati pomoću nekoliko vodoravno nanizanih zvjezdica (kao između tačaka 328. i 329. u ovoj knjizi).

APOSTROF 356. Apostrof se kao pravopisni znak koristi za označavanje ispuštenog glasa ili grupe glasova u riječi, uglavnom u beletrističkome stilu. Npr.: Pope Mićo, drž' ti ovo pismo, te pročita' da znamo što piše. Pomoz' Bože, jadnijem Srbima, i ovo je neko znamenije! Bjež' o'tle! 357. Ima slučajeva u kojima se apostrofom ne obilježava izostavljeni glas u riječi. Apostrof se ne piše:

82 a. iza prijedloga s: Došao je s bratom. S njim nije lako izdržati. b. iza krnjeg infinitiva: Hoćah ubit jednu kukavicu, a žā mi je fišek oštetiti. Crnu Goru pokorit ne mogu... c. iza krnjeg glagolskog priloga sadašnjeg: trčeć, plačuć, gledajuć, noseć, ćerajuć i sl. d. u stihovima đe se sekvenca ije izgovora kao je radi dužine stiha. U takvim slučajevima je pravopisno preporučljivo pisati ije iako se izgovara je: Vrijeme zemno i sudbina ljudska, dva obraza najviše ludosti... Zaplakala stara majka Džaferbegova, Džafer-beže, ludo dijete, što mi dovede... e. umjesto asimilovanoga samoglasnika: Sto putah sam ovđena śedio i grijā se mirno sprama sunca; a pod sobom munje i gromove gledā, slušā đeno cijepaju; gledā jekom grada stravičnoga đe s' poda mnom jalove oblaci... Momci divni, isto kā zvijezde... Ovakvi samoglasnici se, kao što se vidi u primjerima, najčešće obilježavaju znakom za dužinu. 358. Ukoliko se u oznaci za kalendarsku godinu, koja se iskazuje brojčano, izostave prve dvije cifre, umjesto njih se piše apostrof. Npr.: Podgorica je stradala u užasnom bombardovanju '44. godine. Rođen je '39. godine u Pljevljima. Ukoliko se ispred takve oznake za godinu nalazi neki drugi pravopisni znak, onda se apostrof ne piše. Tako se najčešće obilježavaju školske godine. Npr.: Završio je gimnaziju školske 1963/64. godine.

ZNAK JEDNAKOSTI 359. Znak jednakosti je pravopisni znak koji se stavlja između riječi ili izraza koji imaju isto značenje. Npr.: šija = vrat pirun = viljuška

83 s njim = sa njim 360. Znak jednakosti koristi se i u matematici, npr.: 10 + 10 = 20 Napomena: Znak jednakosti odvaja se bjelinama s obje strane. ZNAKOVI PORIJEKLA 361. Znakovi porijekla su > i <. Prvi (>) označava da je riječ s njegove desne strane potekla od riječi s lijeve strane. Takav znak čita se kao dalo je. Drugi (<) označava da riječ s lijeve strane potiče od riječi s desne strane ovoga znaka. Takav znak čita se kao potiče od. Npr.: reka < rekao *desętь > deset Napomena: U matematici se upotrebljavaju isti takvi znakovi, ali s drugačijim značenjem i izgovaraju se kao manje (<) i veće (>). Npr.: 4 < 5 (4 je manje od 5) 10 > 9 (deset je veće od devet)

AKCENTI I ZNAK ZA DUŽINU 362. Akcenti su pravopisni znakovi koji se pišu iznad naglašenih vokala. Akcenti se bilježe u stručnim tekstovima i rječnicima, a u ostalim tekstovima samo u slučaju kad bi bez označavanja akcenta bilo nejasno značenje riječi (npr. slučajevi homonimije). Crnogorski standardni jezik ima četiri akcenta (dva silazna i dva uzlazna) i nenaglašene dužine. Sva četiri akcenta i nenaglašene dužine imaju svoje znakove: - kratkosilazni śe  dnica , pa  s, gra  d - dugosilazni pâs, grâd, nôs - kratkouzlazni slobòda, òtac, žìvot - dugouzlazni znánje, národ, gláva - dužina kâžē, o blīkā, ònāj 363. Oznaka za dužinu se, osim u jezikoslovnim djelima, nerijetko stavlja i u beletrističkim i drugim tekstovima kad je potrebno ukazati na razliku između oblika genitiva množine i genitiva jednine. Npr.: Nema seljakā. – Nema seljaka. Ni danā nema više. Ni dana nema više.

KOSA CRTA 364. Kosa crta piše se između riječi i izraza sinonimnog značenja i izgovara se kao odnosno. Npr.: Dukljani/Zećani/Crnogorci su drevni narod koji je stvarao Duklju/Zetu/Crnu Goru. Turcizmi/orijentalizmi su prisutni i u Njegoševom jeziku. 365. Kosom crtom mogu se obilježavati i razlomci. Npr.:

84 1/3, 5/6, 3/2, 2/3 366. U označavanju godina ili razdoblja kosa crta se piše između brojeva ili riječi kojima se obilježavaju dva uzastopna perioda. Npr.: Za početak prihvatanja Vukove jezičke reforme u Crnoj Gori uzima se školska 1863/64. godina. Crnogorska književnost XVIII/XIX vijeka Konačili su u noći 24/25. decembra. Tuđemilska bitka 1042/43. godine Rok završetka radova je jun/jul 2009. godine. 367. Kosa crta se piše da označi odnos između dviju mjernih jedinica i čita se kao na. Npr.: Pri brzini od 150 km/h nije lako kontrolisati vozilo. Śever je duvao brzinom od 100 m/s. 368. U određivanju adrese stanovanja kosa crta se piše između kućnog broja i sprata na kojem se nalazi stan. Broj sprata se tada redovno obilježava rimskom cifrom. Npr.: Ulica crnogorskih serdara 5/IV Trg Božane Vučinić 23/II 369. Kosa crta se u telefonskim brojevima piše između pozivnoga broja grada ili države i telefonskog broja. Npr.: 081/232-498 086/232-509 Napomena: U svim navedenim slučajevima se kosa crta uvijek piše uz riječi ili brojeve uz koje stoji; nikad se ne odvaja bjelinama, odnosno razmacima u štampanom tekstu.

PARAGRAF 370. Pravopisni znak za pragraf upotrebljava se da zamijeni riječ tačka, član ili paragraf. Npr.: U § 3. Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikčevića stoji: „Jezik crnogorski se piše dvama ravnopravnijem pismima: abecedom (latinicom) i azbukom (ćirilicom)“.

85 XVII. TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA STRANIH IMENA

U ovome poglavlju opisaće se transkripcija albanskih, engleskih, francuskih, italijanskih, latinskih, njemačkih, poljskih, portugalskih, ruskih i španskih imena u crnogorskome jeziku.

371. Trasliteracijom se naziva prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo tj. prenošenje jednog slovnog sistema u drugi. Kako crnogorski jezik ima dva standardna pisma, možemo riječi napisane ćirilicom transliterisati u latinicu, i obrnuto. Najčešće se transliteracija vrši u jezicima sa različitim pismima. Njena pravila pokazuju, na primjer, kako se ruska ćirilica bilježi hrvatskom latinicom ili poljska latinica srpskom ćirilicom. Pošto je ova verzija Pravopisa latinična, imena koja dolaze iz jezika koja se služe latinicom neće se transliteriti, a ona koja dolaze iz jezika sa ćiriličnim pismom prvo će se transliterisati, pa onda transkribovati. 372. Transkripcija obuhvata prenošenje glasova u pismo, tj. obilježava se ono što se čuje. Transkripcija je neophodna kad treba tačno pročitati riječi iz stranih jezika.Transkripcija koja se donosi u ovom Pravopisu prikaz je izgovora imena iz stranih jezika pomoću 31 grafeme za foneme crnogorskoga jezika. 373. U ovom poglavlju Pravopisa opisuje se kako se imena iz deset evropskih jezika transliterišu i transkribuju u crnogorskom jeziku. Nekoliko oznaka se koristilo u opisu transkripcije i to: V - vokal, S-sonant i K- konsonant. Ti znakovi su stavljeni u zagrade na mjestu na kojem stoje u riječi. 374. Pravila transliteracijsko-transkripciona uradili su stručnjaci za pojedine jezike, a jezici su raspoređeni prema abecednom redoslijedu.

ALBANSKI JEZIK Pri transkripciji na crnogorski jezik mijenjaju se: a) vokali: - ë > e.Ovaj poluglasnik predstavlja fonemu između e i o /∂/, a izgovara se kao muklo e u francuskom (je, que). Npr.: Malësia > Malesija, Shëngjin > Šenđin, Përmet > Permet. - y > i. I ovaj labijalni vokal sličan je francuskom glasu /u/ (tu, le mur) i njemačkom ü (über, Türkei). Npr.: Ymer > Imer, Shqype > Šćipe, Bardhyl > Barlil. b) konsonanti: Najveći broj konsonanata u albanskom izgovaraju se kao i u crnogorskom, a grafički se bilježi sa jednim znakom. Sa dva znaka se bilježe: dh (l), gj (g’), ll (ł ~l), nj (n’), rr (R), sh (ſ), th (θ), xh (dz), zh (ž).

Konsonanti se pri transkripciji na crnogorski mijenjaju: - ç > tſ (= č). Npr.: Çabej > Čabej, Çikago > Čikago, Çekaj > Čekaj - dh > l. Npr.: Bardhi > Barli, Dardha > Darla, Pedhana > Pelana. - gj > g’ =đ. Npr.: Gjergj > Đerđ, Gjader > Đader, Gjirokastër> Đirokaster, Gjon > Đon. - l > l’ = lj. Npr.: Malaj > Maljaj, Lulgjuraj > Ljuljđuraj, Lule > Ljulje, Laç > Ljač.

86 - ll > ł = l. Npr.: Llovqen > Lovćen, Kollashin > Kolašin, Llofka > Lofka, Agolli > Agoli. - q > ć. Npr.: Peqin > Pećin, Qafa > Ćafa, Qafëthana > Ćaftana, Qamil > Ćamil. - rr > R. Npr.: Rrok > Rok, Kotorr > Kotor, Rrezarta > Rezarta, Rrushe > Ruše. - sh > ſ = š. Npr.: Nikshiq > Nikshiq, Shijak > Šijak, Shosh > Šoš, Shkrel > Škrelj - th > θ. I ovaj suglasnik (kao dh) je interdentalan i izgovara se kao englesko th. Npr.: Athina > Atina, Thaçi > Tači, Theth > Tet.

Konsonantska grupa t+h kod muslimanskih imena transkribuje se kao th, npr.: Ethem > Ethem, Mithat > Mithat. - x > dz. Npr.: Xoxa > Dzodza, Xerxe > Dzerdze, xehe > dzehe. - xh > dз = dž.Npr.: Xhevdet > Dževdet, Xhakarta > Džakarta, Xhon > Džon. - zh > ž. Npr.: Zhablak > Žabljak, Zhuri > Žuri, Rozhaj > Rožaje, Rzhanica > Ržanica. Napomena Pojedini albanski onimi tradicionalno se upotrebljavaju u transkribovanom obliku, npr.: Podgorica > Podgoricë, Tirana > Tiranë, Priština > Prishtinë. Neki se, pak, takođe tradicionalno, upotrebljavaju prema pravilima drugačijim od gore navedenih, npr.: Shkodër > Skadar, Durrës > Drač.

ENGLESKI JEZIK Pri transkripciji se mijenjaju: c -> k Clinton -> Klinton, Canada -> Kanada, Carribean -> Karibi, Cambridge -> Kembridž, Connecticut -> Konetikat, ali: Gloucester -> Gloster, Leicester -> Lester, Worcester -> Vuster c(i, e, y) -> s Cindy -> Sindy, Nancy -> Nensi, Stacy -> Stejsi, Cyrus -> Sajrus, Cincinnati -> Sinsinati ch -> č Churchil -> Čerčil, Charlie -> Čarli, Greenwich -> Grinič, Chicago - Čikago, Chichister -> Čičister, ali: Christine -> Kristin, Christopher -> Kristofer, Michael -> Majkl, China -> Kina ck -> k Jack -> Džek, Jackson -> Džekson, Nick -> Nik, Mickey -> Miki, Mick -> Mik dge -> dž Madge -> Medž, Cambridge -> Kembridž, Routledge -> Rautlidž, Ledger -> Ledžer g -> g Gulliver -> Guliver, Peggy -> Pegi, Zelwegger -> Zelveger, Grenada -> Grenada, Guatemala -> Gvatemala g -> dž George -> Džordž, Ginger -> Džindžer, Virginia -> Virdžinija gh -> 0 Brighton -> Brajton, Burroughs -> Barouz, Hugh -> Hju, Leigh -> Li, Middlesbrough ->Midlzbro, Vaughan -> Von, ali: Gallagher -> Galager, Edinburgh -> Edinburg, Ghana -> Gana h -> h Henry -> Henri, Hilton -> Hilton, Harry -> Hari, Whitehead -> Vajthed, Tottenham -> Totenhem, ali: Cunningham -> Kaningem, Nottingham -> Notingem (V)h -> o John -> Džon, Graham -> Grejem, Sarah -> Sara, Hannah -> Hana, Oprah -> Opra j -> dž Jane -> Džejn, Jenny -> Dženi, Jack -> Džek, Jeff -> Džef, John -> Džon, Joey -> Džoi, Major -> Mejdžor

87 kn -> n Knight -> Najt, Knowles -> Nouls, Knoxville -> Noksvil qu -> kv Queensland -> Kvinslend, Quebec -> Kvebek, Ouentin -> Kventin ph -> f Philip -> Filip, Daphne -> Dafni, Philadelphia -> Filadelfija s -> s Buster -> Baster, Sussex -> Saseks, Sylvia -> Silvija, Slovenia -> Slovenija, Slovakia -> Slovačka, Sudan -> Sudan, ali: Matthews -> Metjuz, Lisa -> Liza, Rosie -> Rozi, Ramsay -> Remzi, Chelsea -> Čelzi, Wisconsin -> Viskonzin sc -> sk Scotland Yard -> Skotland Jard, San Francisco -> San Francisko sh -> š Sheraton -> Šeraton, Mackintosh -> Mekintoš tch -> č Thatcher -> Tačer, Fletcher -> Flečer th -> t Thomas -> Tomas, Elisabeth -> Elizabet, Matthew -> Metju, Heathrow -> Hitrou, ali: Heather -> Heder, Rutherford -> Raderford, Galsworthy -> Golsvordi, Sotheby -> Sotebi ts -> ts Keats -> Kits, Yeats -> Jejts, Pitsburgh -> Pitsburg tz -> c Fitzroy -> Ficroj, Fitzgerald -> Ficdžerald w -> v Washington -> Vašington, Wilson -> Vilson, Whitman -> Vitman, Gershwin -> Geršvin, Bowie -> Bovi, ali: Greenwich -> Grinič w -> o Lawrence -> Lorens, Sawyer -> Sojer, Straw -> Stro, Shaw -> Šo, ali: Heathrow -> Hitrou, Knowles -> Nouls wr -> r Wright -> Rajt, Wrigley's -> Rigliz, Wrenn -> Ren x -> ks Huxley -> Haksli, Bronx -> Bronks, Hendrix – Hendriks x -> z Xeroks -> Zeroks, Xavier -> Zavijer y -> i Evelyn -> Evelin, Marilyn -> Merilin, Mary -> Meri, Terry -> Teri, Tennyson -> Tenison y -> aj Cyrus -> Sajrus, Python -> Pajton, Wyoming -> Vajoming y(V) -> j Yeats -> Jejts, York -> Jork, Yale -> Jel, Mayall -> Majal (V)y -> j Grey -> Grej, Guy -> Gaj, Peyton -> Pejton, Sawyer -> Sojer S obzirom na nizak stepen predvidivosti transkripcije samoglasnika u engleskim imenima na osnovu engleske ortografije umjesto navođenja pravila donosimo transkripciju odabranih engleskih imena, odnosno imena koja su u crnogorski došla preko engleskog. Ona će za konkretne slučajeve riješiti nedoumice, a odražavaju i neke opšte tendencije u izgovoru, pa i fonološkoj prilagođenosti i transkripciji engleskih imena: Anne -> En Brown -> Braun Freddie -> Fredi Albany -> Olbani Chelsea -> Čelzi Gershwin -> Geršvin Apple -> Epl Chicago -> Čikago Gloucester -> Gloster Arcansas -> Arkanso Coleridge -> Kolridž Graham -> Grejem Auckland -> Okland Cruize -> Kruz Greenwich -> Grinič Baldwin -> Boldvin Dave -> Dejv Guinness -> Ginis Barbie -> Barbi Delaware -> Delaver Heathrow -> Hitrou Berkeley -> Berkli Diana - Dajana Hewlett -> Hjulit Birmingham -> Birmingem Donne - Don Hugh -> Hju Blair -> Bler Eastwood -> Istvud Huxley -> Haksli

88 Illinois -> Ilinoj Newcastle -> Njukasl Shakespeare -> Šekspir Idaho -> Ajdaho Nicole -> Nikol Shaw - Šo James -> Džejms Nike -> Najki Thatcher -> Tačer Kansas -> Kanzas Nottingham -> Notingem Utah -> Juta Kleenex -> Klineks Parker -> Parker Ulster - Alster Leicester -> Lester Pierce -> Pirs Ulysses - Uliks Liverpool -> Liverpul Peirce -> Pers William -> Vilijam Matthew -> Metju Poe -> Po Williams -»Vilijams Michael -> Majkl Python -> Pajton Wisconsin -> Viskonzin Middlesbrough -> Midlzbro Reebok -> Ribok Worcester -> Vuster Minogue -> Minog Rodney -> Rodni Wrigley's -> Rigliz Moore -> Mur Roosevelt -> Ruzvelt More -> Mor Routledge -> Rautlidž

89 Transkripcija g -> g ili g --> dž od slučaja do slučaja zavisi od etimoloških i istorijskih činjenica. Transkripcija y -> aj javlja se u nekim imenima neengleskog porijekla. Udvojeni suglasnici transkribuju se kao jedan: Betty-> Beti, Kellogg's -> Kelogz, Mississippi -> Misisipi, Massachusetts -> Masačusets, Tennyson -> Tenison. Neka imena se tradicionalno transkribuju prema pravilima drugačijima od navedenih, npr. Burton (izg. barton) -> Barton, London (izg. landan) -> London.

FRANCUSKI JEZIK Pregled osnovnih pravila prilagođavanja francuskih imena prilikom transkribovanja na crnogorski jezik

AI = E : Aimé = Eme; Montaigne = Montenj; Lemaître = Lemetre; Voltaire = Volter; Claire = Kler; D’Estaign = D’Esten; Alain = Alen;

AU = O : De Gaulle = De Gol; Maupassant = Mopasan; Auguste = Ogist; Paul = Pol; Auvergne = Overnj ili Overnja;

AY pored konsonanta = E : Orsay = Orse; Combay = Kombre; Raymond = Remon; Bayle = Bel; Lay = Le; Aymé = Eme; Delay = Dele;

C ispred e, i, y = S : Provence = Provansa ; Racine = Rasin ; Cyrano = Sirano;

U ostalim slučajevima = K : Cocteau = Kokto; Ricardou = Rikardu; Caen = Kan; Cannes = Kan; Claude = Klod; Jacques = Žak; Lecocq = Lekok;

CH = Š : Charles = Šarl; La Rochelle = La Rošel;

CH = K : Christian = Kristijan; Christophe = Kristof;

Ç = S : Besançon = Bezanson; Françoise = Fransoaz;

É, È, Ê = E : Émile = Emil; Sèvres = Sevr; Arène = Aren; Lê = Le;

Nijemo E: - može da se izgubi prilikom transkripcije kao i da ostane:

Echenoz = Ešnoz; Beaudelaire = Bodler; Rabelais = Rable; Laclavetine = Laklvtin; René = Rene; Levet = Leve; Cesaire = Sezer; Hennequin = Eneken;

- na kraju riječi se ne izgovara : Baudelaire = Bodler; Claude = Klod;

EAU = O : Rousseau = Ruso; Malreau = Malro; Herneau = Erno; Bordeaux = Bordo;

EI = E : Breillat = Breja; Beigbeder = Begbede; Seine = Sena; Reims = Rems;

EN, EM = AN, AM : Cendrars = Sandrar; Rouen = Ruan; Henri = Anri; Provence = Provansa; D’Alembert = D’Alamber;

90 Ali i :

EN = EN : Senghor = Sengor; EN iza j kao EN : Julien = Žilijen ; Amiens = Amjen;

EU kao E : Eugène = Ežen; Deneuve = Denev; Montesquieu = Monteskje; Leuwers = Levers ;

EY = E : Reynaud = Reno; Aveyron = Averon; Sisley = Sisle;

G ispred e, i, = Ž : Genève = Ženeva; Gironde = Žironda; Georges = Žorž; Peugeot = Pežo; Virginie = Viržini;

G u ostalim slučajevima = G : Gallimard = Galimar; Guillaume = Gijom; Auguste = Ogist; Languedoc = Langedok; Angau = Ango;

GH = G : Senghor = Sengor ;

GN = NJ : Pagnol = Panjol ; Vigny = Vinji ; Montaigne = Montenj ;

H se ne izgovara : Henri = Anri; Le Havre = Le Avr; Hugo = Igo; Honoré = Onore; Houellebecq = Uelbek; Huysmans = Uismans;

1) I ispred a, u, o, izgovara se kao: ija, iju, io: Chateaubriand = Šatobrijan; Christian = Kristijan; Brioude = Brijud; Berlioz = Berlioz; Dior = Dior; Henriot = Anrio;

Ali: Piaf = Pjaf; Liberation = Liberasjon;

2) I se ispred e najčešće izgovara kao j, na primjer : vje, tje, sje, dje: Olivier = Olivje; Pierre = Pjer; Robespierre = Robespjer; Lumière = Limjer; Didier = Didje; Lucien = Lisjen; Étienne = Etjen; Gautier = Gotje; Saint-Dié = Sen Dje; Viel = Vjel;

I ispred e izgovara se kao ije u sljedećim slučajevima: a) ukoliko mu prethode foneme l ili n da bi se izbjeglo formiranje fonema: lj i nj : Molière = Molijer; Montpélier = Monpelije; Julien = Žilijen; Chénier = Šenije; Izuzetak : Richelieu = Rišelje;

b) i ako mu prethodi suglasnička grupa sa fonemom r na krajnjoj poziciji poput: dr ili br jer se na taj način izbjegava stvaranje suglasničkih grupa niske eufoničnosti: drj odnosno brj : Baudrier = Bodrije; Chabrier = Šabrije;

3) I se izgovara kao j : Louis = Luj; a kao i kod ženskog imena : Louise = Luiz;

4) I u međuvokalskoj poziciji izgovara se kao j : La Bryière = La Brijer;

IL = J : Auteuil = Otej; Anouilh = Anuj; Raspail = Raspaj; Montreuil = Montrej;

91 ILL = J : Camille = Kamij; Corneille = Kornej; Versailles = Versaj; Villon = Vijon; Bouillet = Buje;

ILLE = IL : Villefranche = Vilfranš; Albertville = Albervil; Lille = Lil; Gilles = Žil; De Tocqueville = De Tokvil; Millet = Mile; Julleville = Žilvil; Villiers = Vilije; Delille = Delil; Villeparisis = Vilparizi;

IM = EM: Rimbaud = Rembo;

IN = EN: Martin = Marten; Rolain = Rolen; Augustin = Ogisten;

J = Ž: Dijon = Dižon; Jules = Žil; Jacques = Žak;

JE = Ž: Jean = Žan; Jeanne = Žana bolje nego Žan da bi se razlikovalo od muškog Žan (Jean);

LT se ne izgovara na kraju riječi : Renault = Reno; Foucault = Fuko; Soupault = Supo;

OE = E: Roer = Rer (geogr.); Loeillet = Leje; Œdipe = Edip;

OEU = E : Ricoeur = Riker; Leboeuf = Lebef;

OI = OA: Blois = Bloa; Antoine = Antoan; Boileau = Boalo;

OY = OA ili OAJ : Bloy = Bloa ; Toyes = Troa ; Geofroy = Žofroa ; Royan = Roajan ;

OU = U : Prouste = Prust; Toulouse = Tuluz; Clouard = Kluar; Tours = Tur;

PH = F : Philippe = Filip; Joseph = Žozef;

QU (-I, -E) = K, (KI, KE) : Braques = Brak; Quinet = Kine; Quignard = Kinjar; Queneau = Keno;

S uz neki drugi konsonant ili udvojeno S = S : Prouste = Pruste; Maupassant = Mopasan; Dustan = Distan; Desnos = Desnos; Izuzetak : Strasbourg = Strazbur;

S koje se u sredini riječi ne izgovara: Descartes = Dekart; Despantes = Depant; Resnais = Rene; Rouget de Lisle = Ruže de Lil;

S na kraju riječi najčešće se ne izgovara,: Tours = Tur; Camus = Kami; Jacques = Žak; Ingres = Engr; Degas = Dega; Capus = Kapi;

Ali postoje primjeri kada se izgovara krajnje S: Huysmans = Uismans; Reims = Rems; Leuwers = Levers; Duras = Diras; Casarès = Kazares; Torès = Tores; Jaurès = Žores; Sollers = Solers;

Međuvokalsko S = Z: Françoise = Fransoaz; Clouseau = Kluzo; Gauloises = Goloaz; Désaugiers = Dezožje;

Postoje slučajevi međuvokalskog S kod kojih je očito kolebanje: Lesage = Lesaž ili Lezaž;

SH = Š: Fleisher = Flešer;

92 TH =T: Nathalie = Natali; Arthur = Artir; Barthes = Bart; Thomas = Toma; Matthieu = Matje;

TZ = C: Tzara = Cara; Metz = Mec;

U = I: Hugo = Igo; Bossuet = Bosije; Truffaut = Trifo; Éluard = Elijar; Duhamel = Dijamel;

UN= EN: Verdun = Verden;

X = KS: Maxime = Maksim;

X = GZ: Xavier = Gzavje; Saint-Exupéry = Sent-Egziperi;

Y = I na početku riječi ispred konsonanta: Yvette = Ivet; Y = J na početku riječi ispred vokala: Yourcenar = Jursenar; Y = I na kraju riječi iza konsonanta: Nancy = Nansi; ili : Louys = Lui; Y = I na kraju riječi iza grupe gu : Guy = Gi; Tanguy = Tangi; Péguy = Pegi; Y = I međukonsonantsko: Cyrano = Sirano; Međuvokalsko Y = J: Bayard Bajar; Bayonne = Bajon; La Fayette = Lafajet; Eric Faye = Erik Faj; Jean- Pierre Faye = Žan-Pjer Faj; Fayolle = Fajol; AYE = AE stari nastavak u geografskim imenima: Faye = Fe;

Krajnji suglasnik ili suglasnička grupa u pravopisu se često u francuskom jeziku ne izgovaraju pa se stoga ne prenose prilikom transkripcije. To su najčešće suglasnici S, X, P, B, T, D, G, BS, LD, LT, ND, NT, RS, RD: Sèvres = Sevr; Crans-Montana = Kran Montana; Saint-Paul Roux = Sen-Pol Ru; La Rochefoucauld = La Rošfuko; Clermont-Ferrand = Klermon Feran; Strasbourg = Strazbur; Doubs = Du; Louviers = Luvje; Clément = Kleman; Duchamp = Dišam; Fragonard = Fragonar; Odstupanja: Brest = Brest; Reims = Rems i dr.

Posebno se transkribuju tradicionalno usvojeni oblici poput: Paris = Pariz; Rhône = Rona; Picardie = Pikardija; Bastille = Bastilja; Bretagne = Bretanja; Champagne = Šampanja; Loire = Loara; Dreyfus = Drajfus; Marseille = Marselj; Richelieu = Rišelje; Bruxelles = Brisel; Strasbourg = Strazbur; Bâle=Bazel.

Udvojeni suglasnici i suglasnici sa dijakritičkim znakovima transkribuju se jednom odgovarajućom fonemom bez prenošenja dijakritičkih znakova: Césanne = Sezan; Pennac = Penak; Philippe = Filip; Bonnaire = Boner; Lille = Lil; Mérimée = Merime; Pissarro = Pisaro; Anaïs = Anais; Citroën = Sitroen;

Nekoliko primjera izostavljanja konsonanata koji se nalaze u sredini izvorne riječi: Febvre = Fevr; De l’Isle-Adam = De l’Il-Adam; Champfleury = Šamfleri; Despantes = Depant; Maulnier = Monije; Vosges = Vož;

93 DE = DE : Ferdinand de Saussure = Ferdinand de Sosir; Charles de Gaulle = Šarl de Gol; Antoine de Saint-Exupéry = Antoan de Sent-Egziperi; Tour de France = Tur de Frans; Ukoliko se de nalazi na početku, piše se velikim slovom: De Gaulle = De Gol; De Saussure = De Sosir;

D’ = D’: ispred vokala: Jean le Rond D'Alambert = Žan le Ron D'Alamber; Val d'Isère = Val d'Izer;

DU = DI: Roger Martin du Gard = Rože Marten di Gar;

ÈS = ES: Riom-ès-Montagnes = Riom es Montanj;

LE = LE: Le Corbusier = Le Korbizje; Bar-le-Duc = Bar-le-Dik; Jean-Marie Le Pen = Žan-Mari Le Pen;

LA = LA: Aix-la-Chapelle = Eks la Šapel; La Rochefoucauld = La Rošfuko;

DE LA = DE LA: Jean de La Bryière = Žan de La Brijer; François de La Rochefoucauld = Fransoa de La Rošfuko;

LES = LE: Aix-les-Bains = Eks le Ben; primjer sa vezivanjem LES = LEZ : Beaumont-les-Autels = Bomon les Otel ;

LEZ ili LÈS = LE: Plessis-lez-Tours = Plesi le Tur; Montigny-lès-Metz = Montinji le Mec; Vandoeuvre- lès-Nancy = Vandevr le Nansi;

SAINT = SEN, i SENT ispred vokala i kod oblika za ženski rod: Saint-Simon = Sen-Simon; Saint-Exupéry = Sent-Egziperi; Sainte-Beuve = Sent-Bev; le faubourg Saint- Germain = četvrt Sen-Žermen;

EN = AN : Aix-en-Provence = Eks an Provans;

SUR = SIR : Auvers-sur-Oise = Over sir Oaz;

Dvostruka lična imena: Jean-Jacques Rousseau = Žan-Žak Ruso; François-Marie Arouet Voltaire = Fransoa-Mari Arue Volter; Jean- Baptiste Chardin = Žan-Batist Šarden; Saint-Loup = Sen-Lu; Saint-John Perse = Sen-Džon Pers;

Dvostruka prezimena : Saint-Simon = Sen-Simon; Toulouse-Lautrec = Tuluz-Lotrek; Alain Robbe-Grillet = Alen Rob-Grije; Claude Lévy-Strauss = Klod Levi-Stros; Roland-Gaross = Rolan Garos;

Francuski toponimi kod kojih je više riječi povezano crticom prenose se na crnogorski jezik bez crtice, o čemu svjedoči već ustaljena jezička upotreba: Monte-Carlo = Monte Karlo; Clermont-Ferrand = Klermon Feran; Crans-Montana = Kran Montana;

Ipak, treba napomenuti da postoje kolebanja kod prenošenja naziva poput: Saint-Tropez = Sen Trope ili Sent-Trope;

94 Ili na primjer u prevodu Prustovog romana Ville-d’Avrey transkribovano kao Vil-d’Avre sa crticom.

Kod geografskog pojmova zbirne prirode nazivi se spajaju crticom: Alsace-Lorraine = Alzas-Lorena;

U pojedinim slučajevima došlo je do spajanja riječi prilikom transkripcije: La Manche = Lamanš; Mont Blanc = Monblan; La Fayette = Lafajet;

ITALIJANSKI JEZIK Pri transkripciji se mijenjaju: c - > k Campobasso > Kampobaso, Cleopatra > Kleopatra, Visconti > Viskonti, Cuneo > Kuneo c(e, i) -> č Cesare > Čezare, Botticelli > Botičeli, Lecce > Leče, Da Vinci > Da Vinči, Torricelli > Toričeli, Belucci > Beluči, Medici > Mediči ci(a, o, u) ->č Ciampi > Čampi, Boccaccio > Bokačo, Ciucchi > Čuki, Luciano > Lučano, ali: Lucia > Lučija ch(e, i) -> k Michelangelo > Mikelanđelo, Marche > Marke, De Chirico > De Kiriko, Pinocchio > Pinokjo, Chieti > Kjeti g(e, i) -> đ Genova > Đenova, Evangelista > Evanđelista, Geraldini > Đeraldini, Lollobrigida > Lolobriđida, Giletta> Đileta gi(a, o, u) -> đ Foggia > Fođa, Giotto > Đoto, Gioconda > Đokonda, Giuseppe > Đusepe gh(e, i) - > g Gherardo > Gerardo, Margherita > Margerita, Alighieri > Aligjeri gli –> Iji Magli > Malji, Camogli > Kamolji gli(V) - > Ij Puglia > Pulja, Modigliani >Modiljani, Campidoglio > Kampidoljo gn -> nj Magnani > Manjani, Agnelli > Anjeli, Benigni > Beninji, Del Castagno > Del Kastanjo, Pagnozzi > Panjoci gu(V) - > gv Guarducci > Gvarduči, Guerra > Gvera, Guicciardi > Gvičardi i(a, e) -> j Savoia > Savoja, Pistoia > Pistoja, Alighieri > Aligjeri, Piero > Pjero, Siena > Sjena ia - > ija Diabelli > Dijabeli, Liguria > Ligurija, Lombardia > Lombardija, Maria > Marija, Pavia > Pavija qu -> kv L’Aquila > L’Akvila, Torquato > Torkvato, Quasimodo > Kvazimodo s(S, Kz) -> z Sgreccia > Zgreča, Sdobba > Zdoba, Svevo > Zvevo (V)s(V) -> z Cimarosa > Čimaroza, Lampedusa > Lampeduza, Pasolini > Pazolini, Pisa > Piza, Tommaseo > Tomazeo ss -> s Assisi > Asizi, Missoni > Misoni, Rosselini > Roselini

95 sc(a, o, u) - > sk Toscana > Toskana, Crusca > Kruska, Foscolo > Foskolo, Visconti > Viskonti, Scuderi > Skuderi sc(e, i) -> ś Cascella > Kaśela, Crescenzi > Kreśenci, Scevola > Śevola, Crescimbeni > Kreśimbeni, Scipione > Śipjone sci(a, o, u) -> ś Asciano > Aśano, Brescia > Breśa, Sciascia > Śaśa, Sciolze > Śolce, Sciutto > Śuto sci -> śi Gramsci > Gramśi, Montisci > Montiśi x -> ks Craxi - > Kraksi, Xella -> Ksela, Xompero - > Ksompero, Oxa -> Oksa z -> c Bolzano > Bolcano, Donizetti > Doniceti, Manzoni > Manconi, La Spezia > La Specja zz -> c Ruzzante > Rucante, Buzzati > Bucati, Arezzo > Areco, Mazzini > Macini, Abruzzo > Abruco Udvojeni suglasnici kao i samoglasnici s dijakritičkim znakovima transkribuju se jednim odgovarajućim crnogorskim grafemom bez dijakritika: Bocaccio -> Bokačo, Deledda -> Deleda, Arlecchino -> Arlekino, – Mastroianni -> Mastrojani, Donatello -> Donatelo, Carrà -> Kara, Giosuè -> Đozue, Messina -> Mesina.

LATINSKI JEZIK Pri transkripciji se mijenjaju (uz odgovarajuća morfološka prilagođavanja): ae > e Aetna > Etna, Caesar > Cezar, Laetitia > Leticija aë > ae Aëropus > Aerop, aër > aer c > k Caligula > Kaligula, Claudius > Klaudije, Seneca > Seneka c (e, ae, oe, i, y) > c Celer > Celer, Caesar > Cezar, Coelesyria > Celesirija, Cincinnatus > Cincinat, Cyprianus > Ciprijan, Accius > Akcije ch > h Chiron > Hiron, Chaeronea > Heroneja, Christus - Hrist ia > ija Diocletianus > Dioklecijan, Cyprianus > Ciprijan, Quintilianus > Kvintilijan i (V) > j Ianus > Jan, Iuno > Junona, Iustus > Just, maior > major oe > e Oedipus > Edip, Coelia > Celija, comoedia > komedia oë > oe Boëthius > Boetije, poëta > peta ph > f Phaedra > Fedra, Phoebus > Feb, Orpheus > Orfej th > t Catharus > Katarus, Carthago > Kartaga, Iugurtha > Jugurta rh > r Rhodos > Rodos, Rhenum > Renum, rhetor > retor qu > kv Quintus > Kvint, Quintilianus > Kvintilijan, aqua > akva (V)s(V) > z Asia > Azija, Caesar > Cezar, rosa > roza (VI, Vn, Vr)s(V) > z Celsus > Celz, Censorinus > Cenzorin, Persius > Perzije (V)ti(V) > ci Horatius > Horacije, Lucretius > Lukrecije, Laetitia > Leticija (K)ti(V) > ci Mezentius > Mezencije, Quinctius > Kvinkcije (s, t, x)ti(V) > ti Hostius > Hostije, Vettius > Vetije x > ks Xanthus > Ksant, Dumnorix > Dumnoriks y > i Illyria > Ilirija, Lycurgus > Likurg

96 Morfološka prilagođavanja: I. kod imena muškoga roda: 1) krajnje -(K)us > -0: Augustus > August, Ianus > Jan Kod nekih imena, posebno dvosložnih, krajnje (KK)us > -0: Marcus > Marko. 2) krajnje -(K)ius > -ije: Ovidius >Ovidije, Horatius > Horacije, Flavius > Flavije 3) krajnje -aeus, -eus, -eius > -ej: Annaeus > Anej, Orpheus > Orfej, Pompeius >Pompej 4) imena sa gen. jed. na -is prilagođavaju se prema genitivu uz -is > 0: Cicero (g. Ciceronis>Ciceron, Nero (g.Neronis) > Neron

II. kod imena ženskoga roda: 1) krajnje -ia > -ija: Cornelia > Kornelija, Illyria > Ilirija, Valeria > Valerija 2) krajnje -ea, -eia > -eja: Galatea > Galateja, Tarpeia > Tarpeja, Aquileia > Akvileja, ali: Rea>Rea 3) kod imena koja su pluralia tantum (imaju samo množinu) krajnje -ae > -a: Cannae > Kana, Athenae > Atina 4) imena s gen. jed. na -is prilagođavaju se prema genitivu, uz -is > -a: Ceres (gen. jed. Cereris) > Cerera, Iuno (gen. Iunonis) > Junona, Venus (gen. Veneris) > Venera, Carthago (gen. Carthaginis) > Kartagina. III. kod imena srednjega roda: 1) krajnje -(K)um > -0: Mediolanum > Mediolan 2) krajnje -ium -> -ij: Brundisium > Brundizij IV. Dvojni suglasnici transkribuju se kao jedan: Cincinnatus > Cincinat, Memmius > Memije.

NJEMAČKI JEZIK Pri transkripciji se mijenjaju: ä -> e Länger -> Lenger, Räder -> Reder ae -. e Haefs -. Hefs, Haecker -> Heker ai -. aj Main - Majn, Kaiserslautern -. Kajzerslautern äu -» oj Däubler -. Dojbler, Bäuerle- Bojerle, Allgäu -» Algoj ay -> aj Mayer -» Majer, Bayern -• Bajern, Maybach - Majbah c -> k Castner -» Kastner, Coburg -> Koburg, Cottbus – Kotbus, Clausthal -> Klaustal ch -. k Chemnitz -. Kemnic, Cham - Kam, Christian - Kristian ch -> h Bachmann – Bahman, Medebach- Medebah, Friedrich-. Fridrih chs -. ks Bruchsal -. Bruksal, Drechsler - Dreksler, Sachsen - Zaksen ck - k Becker -> Beker, Lackau - Lakau dt -> t Darmstadt -> Darmštat, Eisenstadt -> Ajzenštat, Marquardt -> Markvart

97 ei - aj Einstein - Ajnštajn, Heidelberg -. Hajdelberg, Eibelstadt – Ajbelštat, Leibach -> Lajbah eu - oj Freud -> Frojd, Neustadt -. Nojštat, Leugner - Lojgner ey -. aj Freystadt - Frajštat, Freyburg -, Frajburg h -. h Hagen -. Hagen, Hamburg - Hamburg, Hockenheim - Hokenhajm (V)h - 0 Böhme- Beme, Ruhr - Rur, Gehren -. Geren, Ahlen -. Alen ie - i Miehle - Mile, Dieter - Diter, Friedrich -. Fridrih ö -> e Löwe -. Leve, Köln -. Keln oe -> e Moers -. Mers, Goethe -. Gete oi -. o Voigt -• Fogt, Loitz -. Loc, Korschenbroich - Koršenbroh oy -. oj Hoyerswerda -. Hojersverda, Nestroy - Nestroj pf - f Pfanner — Faner, Pfalz -. Falc, Pfeiffer -. Fajfer ph -. f Philipp - Filip, Stephan -. Štefan, Philberth -. Filbert qu -> kv Quelle -. Kvele, Quickborn-. Kvikborn, Quitt -. Kvit rh - r Rheinau -. Rajnau, Rheinweiler - Rajnvajler s -. z Seemann -> Zeman, Salzburg -. Zalcburg, Bodensee - Bodenze (V)s(V) - z Diesel -. Dizel, Hänsel - Henzel, Weser - Vezer (S)s(V) - z Gelsenkirchen -. Gelzenkirhen, Hansa -. Hanza, Demser - Demzer s -. s Drews - Drevs, Hans - Hans, Innsbruck - Insbruk ss -• s Hesse -• Hese, Lessing - Lesing, Schlösser -> Šleser sch -. š Schiller -. Šiler, Schopenhauer -. Šopenhauer, Porsche -. Porše sp - šp Springer - Špringer, Speyer -. Špajer, Specht -. Špeht sp - sp Jaspers -. Jaspers, Hosp -• Hosp st -. št Stuttgart - Štutgart, Strauss - Štraus, Neustadt -. Nojštat st - st Münster - Minster, Wester -. Vester ß - s Schoß -> Šos, Strauß - Štraus, Gießen - Gisen th - t Thadeus -> Tadeus, Luther -> Luter, Hertha -» Herta tsch -> č Bartsch -. Barč, Deutschland -» Dojčland, Vetschau -. Večau tz - c Ratzinger - Racinger, Lausitz – Lauzic, Hertz - Herc tzsch -• č Kretzschmar -> Krečmar, Nietzsche -• Niče ü -. i Jürgen -> Jirgen, München -> Minhen, Lübeck - Libek ue -> i Huebner - Hibner, Mueller - Miler v -. f Von Bismarck -> Fon Bismark, Volkswagen - Folksvagen, Viertel-> Firtel

98 (V)v(V) -> f Hannover -. Hanofer, Havel -» Hafel, ali: Bavaria -» Bavaria, Leverkusen -. Leverkuzen w -> v Schwarzwald - Švarcvald, Wagner -. Vagner, Wolfgang - Volfgang x -> ks Marx -. Marks, Xanten -. Ksanten y ^ i Sylt - Zilt, Niesky -. Niski z - c Franz -> Franc, Mozart - Mocart, Zell - Cel, Zeppelin - Cepelin

Kad nije znak za samoglasnik koji se inače bilježi sa ii, skup ue transkribuje se kao ue: Hueber —» Hueber, Immanuel —> Imanuel. Obezvučivanje fonema bilježenih slovima b, d, g na kraju riječi i ispred bezvučnih suglasnika pri transkripciji se tradicionalno zanemaruje: Siegfried (izg. zikfrit) -> Zigfrid, Ludwig (izg. lutvih) -* Ludvig, Gottlieb (izg. gotlip) -♦ Gotlib, Wahrig (izg. varih) -» Varig. Imena nenjemačkoga porijekla često ne podliježu nekim od navedenih pravila: Amadeus -»Amadeus, Charlottenburg -»Šarlotenburg, Michael -» Mihael, Matthäus -» Mateus, Sykora -> Sikora. Udvojeni samoglasnici i suglasnici transkribuju se kao jedan: Aachen -♦ Ahen, Bonn -» Bon, Mannheim -> Manhajm, Dürrenmatt -» Direnmat, Rummenigge -» Rumenige.

POLJSKI JEZIK Pri transkripciji se mijenjaju: ą-> on Bąńkowski -» Bonjkovski, Wąsowski – Vonsovski, Zajączkowski – Zajončkovski ą (b, p) -• om Dąbkovvski -> Dombkovski, Kąpielski -> Kompjelski, Dąbrowski - Dombrovski ci(V) -> ć Cierpał – Ćerpal, Maciej – Maćej, Cielesta – Ćelesta, VVojciech -> Vojćeh ci(K) -. ći Marcinkiewicz – Marćinkjevič, Cichońska – Ćihonjska, Franciszek -> Franćišek, ch -> h Stachurski – Stahurski, Grochowski – Grohovski, Chmielowski – Hmjelovski, Michał - Mihal cz -> č Kaczyński – Kačinjski, Kaczmarek – Kačmarek, Włodarczuk – Vlodarčuk, Malyszczak - Mališčak dzi(V) -» đ Radziejowski – Rađejovski, Podbeskidzie – Podbeskiđe, Pudzianowski - Puđanovski, Zawodzie Zawođe dzi(K) -> đi Włodzimierz – Vlođimjež, Dzikovvski -> Đikovski, Grodziski - Grođiski dź -» đ Łabędź – Labenđ, Radźmiński -» Rađminjski ę -> en Częstochowa - Čenstohova, Kiętrzyński – Kjentšinjski, Kiędziora - Kjenđora ę(b, p) -» em Dębicki – Dembicki, Sęp – Semp, Stępkowski - Stempkovski ż-> e Książ -> Kśonže (K)i(V) ^ j Mickiewicz -» Mickjevič, Miodyński – Mjodinjski, Wieczorek – Vječorek, Sobieski – Sobjeski ł - I Piłsudski – Pilsudski, Dziugieł – Đugjel, Paweł – Pavel, Łukasz - Lukaš ń - nj Poznań – Poznanj, Jagiellończuk – Jagjelonjčuk, Dzubiński – Đubinjski ni(V) -» nj Urbaniak – Urbanjak, Zbigniew – Zbignjev, Kwaśniewski - Kvaśnjevski ni(K) -» nji Olejniczak – Olejnjičak, Niżanowski – Njižanovski, Nikifor - Njikifor

99 ó -> u Wróblewski – Vrubljevski, Chorzów – Hožuv, Gómułka - Gumulka rz -^ ž Pyrzowice – Pižovice, Katarzyna – Katažina, Grzegorz - Gžegož

(KB)rz - š Krzepkowski – Kšepkovski, Przybyszewski – Pšibiševski, Krzyżanowski - Kšižanovski si(V) -> ś Sienkievvicz -> Śenkjevič, Rasiak – Raśak, Siewak – Śevak, Siatkowski - Śatkovski si(K) -> śi Sipiliński – Śipiljinjski, Krasicki - Kraśicki, Sikora – Śikora ś -> ś Ścislowski – Śćislovski, Świnoijście – Śvinoujśće, Ślewiński – Śljevinjski, Zamość -Zamošć sz -» š Kuszczak – Kuščak, Olsztyn – Olštin, Tymoszczuk – Timoščuk, Szymański – Šimanjski w-*v Wadowice – Vadovice, Bogusław – Boguslav, Witkiewicz – Vitkjevič y -»i Wyspiański – Vispjanjski, Pszczyna – Pščina, Wojtyła -> Vojtila, Krystyna - Kristina zi(V) -> ź Zieliński – Źelinjski, Kryzia – Kriźa, Ziółkowski - Źulkovski zi(K) -» źi Kazimierz — Kaźimjež, Zimińska -> Źiminjska, Niziński -» Njiźinjski, ž -» ž Kuźniar – Kuźnjar, Późniak -> Puźnjak, Koźmian -> Koźmjan, ž -• ž Krzyżak – Kšižak, Elżbieta – Elžbjeta, Żurawski – Žuravski, Żaliński – Žaljinjski

Pri transkripciji se zanemaruju jednačenje prema zvučnosti, obezvučenje prethodnog suglasnika, kao i gubljenje suglasnika w u suglasničkoj grupi -wski: Chodźko (izg. hoćko) -> Hođko, Dziąg -» (izg. đonk) —> Đong, Chorzów (izg. Hožuf) – Hožuv, Dąbrowska (izg. dombrofska/dombroska) —> Dombroska.

Udvojeni suglasnik transkribuje se kao jedan: Kołłątaj ~* Kolontaj, Ryttel – Ritel.

Pojedina imena se tradicionalno koriste u transkribovanom obliku: Varšava («- Warszawa).

Neka imena su tradicionalno prilagođena prema pravilima drugačijim od navedenih: Jagelo(vići) (prid. jagielloński) («- Jagiello), Krakov (<- Kraków), Lođ («- łódž).

PORTUGALSKI JEZIK

Pri transkripciji se mijenjaju: c -* k Carlos - Karluš, Costa - Košta, Barrancos -> Barankuš c(e, i) - s Cacem - Kaseim, Cecilia - Sesilija, Cirano - Siranu ç -> s Bragança - Bragansa, Gonçalo - Gonsalu ch -> š Chaves -. Šaveš, Penicheiro - Penišeiru e(m, n)# -> ei Belem - Beleim, Santarem -. Santareim, Cacem -> Kaseim (a)e -• i Caetano -• Kaitanu e(a) - i Vila Real -• Vila Rial, Mealhada -> Mialjada, Leao -» Liau (a, 6)e -• in Guimaraes -> Gimarainš, Camoes -> Kamoinš, Simoes -> Simoinš,

100 g(e, i) -» ž José - Žoze, Gedeao -. Žediau, Gilberto - Žilbertu gu(e, i) -. g Miguel -> Migel, Figueiredo -* Figeiredu, h -. 0 Hernanéz - ^ Ernandeš j - ž Alentejo -. Alentežu, Joaquim -. Žuakim, Joao - Žuau Ih - Ij Carvalho - Karvalju, Magalhaes - Magaljainš nh - nj Pinhel -> Pinjel, Agostinho -. Aguštinju ou ~ o Douro ^ Doru, Lourenço - Lorensu, Mourinho -. Morinju pt -> t Baptista ^ Batišta qu - k Queiros - Keiroš, Henrique -. Enrike, Joaquim - Žuakim, Ouadrato - Kuadratu (V)s(V) -> z Rosa -. Roza, Eusebio -• Euzebiu, Jose -. Žuze sc(e, i) -»š Nascimento -> Našimentu s -> š Carlos -> Karluš, Oueiros -• Keiroš s/z(KB) -. š Cascais -. Kaškaiš, Boavista - Boavišta, Cristianu -. Krištianu s/z(Kz) -* ž Esmeralda -. Ežmeralda, Lisboa -• Ližboa x -. š Felix r» Feliš, Teixeira -. Teišeira, Xavier -. Šavier z -. š Estremoz -> Eštremuš, Vaz -. Vaš

Početno e —> i samo kad e tvori samostalan slog iza kojega slijedi suglasnik: Emilio —> Imiliu, Eh'sio —»lliziu, ali: Eusebio -♦ Euzebiu, Ega de Oueiros —> Esa de Keiroš.

Samoglasnik bilježen grafemom o načelno se transkribuje kao u u nenaglašenom slogu: Coimbra -» Kuimbra, Carlos -> Karluš, Porto -» Portu, Saramago -» Saramagu, Sao Joao -» Sau Žuau, ali: Costa -» Košta, Rosa -» Roza.

Pri transkripciji se, radi jednostavnosti i zbog tradicije, zanemaruju druge posebnosti portugalskog izgovora, npr. izgovor pojedinih samoglasnika u nenaglašenom slogu, pojedinih diftonga, triftonga, suglasničkih skupina te nazalizacija.

Udvojeni suglasnici te samoglasnici s dijakritičkim znakovima transkribuju se jednim odgovarajućim grafemom bez dijakritika: Ferreira —» Fereira, Oueiros -» Keiroš, Tristao -» Trištau, Zezere -* Zezere

RUSKI JEZIK a - a - a Казаков (Kazakov) – Kazakov, Александров (Aleksandrov) - Aleksandrov б - b - b Борисов (Borisov)->Borisov, Рябов (Rjabov) - Rjabov

B - v - v Волков (Volkov) - Volkov , Виноградов (Vinogradov)- Vinogradov r - g - g Грибоедов (Griboedov) – Грибоједов, Гагарин (Gagarin) -> Gagarin д - d - d Дмитрий (Dmitrij) – Dmitrij, Давыдов (Davydov) - Davidov дь - dj Дьячков (D’jačkov) – Djačkov, Дьяконов (D'jakonov) -> Djakonov

101 e - e - e Герасимов (Gerasimov) – Gerasimov, Семёнов (Semenov) – Семјонов e - je Евдокимов (Evdokimov) - Jevdokimov, Ефимов (Efimov) - Jefimov (V, b, t)e - je Сергеев (Sergeev) – Sergejev, Андреев (Andreev) - Andrejev na mjestu jata - je Орехов (Orehov) – Orjehov, Репин (Repin) -• Rjepin, e - ё - jo Фёдоров (Fedorov) -• Fjodorov, Пономарёв (Ponomarev) - Ponomarjov

(>K, H, LJJ, m) ё - o Ковалёв (Koval’ev) - Kovaljov, Фомичёв (Fomičev)-> Fomičov

Ж - ž - ž Жуков (Žukov) – Žukov, Журавьёв - Žuravjov

з - z - z КОЗЛОВ (KOZLOV) – KOZLOV, КАЗАКОВ (KAZAKOV) - KAZAKOV

И - i - i Иванов (Ivanov) -> Ivanov, Игнатов (Ignatov) - Ignatov

Й - j - j Дмитрий (Dmitrij) – Dmitrij, Михайлов (Mihajlov) - Mihajlov

й (e, o, H) - j Йемен (Јemen) - Jemen, Майоров (Majorov) - Мајоров

K - k - k Kарпов (Karpov) – Karpov, Кулaков (Kulakov) - Kulakov

Л -I - I Орлов (Orlov) - Orlov, Ларионов (Larionov) - Larionov

л(e, И) - Ij Лихачёв (Lihačev) - Ljihačov, Калинин (Kalinin) - Kaljinjin ль – Ij Васильев (Vasil’ev) – Vasiljev, Мельников (Mel’nikov) - Meljnjikov

M - m - m Смирнов(Smirnov) – Smirnov, Маслов (Maslov) - Maslov Н - n - n Новиков (Novikov) - Novikov, Сорокин (Sorokin) – Sorokin

H (e, И) - nj Доронин (Doronin) – Doronjin, Кузнецов (Kuznecov) -> Kuznjecov Hb - nj Рязань (Rjazan') -> Rjazanj о - o - o Соколов (Sokolov) - Sokolov, Морозов (Morozov) -» Morozov п - p - p Попов (Popov) – Popov, Павлов (Pavlov) - Pavlov, р - r - r Романов (Romanov) – Romanov, Баранов (Baranov) - Baranov с - s - s Сорокин (Sorokin) - Sorokin, Сергей (Sergej) - Sergej

т - t - t Титов (TITOV) – TITOV, ТАРАСОВ (TARASOV) - TARASOV Tb - tj Третьяков (Tret’jakov) - Tretjakov, Игнатьев (Ignat’ev) – Ignatjev у - u - u Ушаков (Ušakov) – Ušakov, Наумов (Naumov) – Naumov ф - f - f Афанасий (Afanasij) – Afanasij, Фадеев (Fadeev) - Fadejev х - h - h Архипов (Arhipov) - Arhipov, Захар (Zahar) – Zahar ц - c - c Зайцев (Zajcev) – Zajcev, Одинцов (Odincov) – Odincov ч - č - č Горбачёв (Gorbačev) – Gorbačov, Молчанов (Molčanov) - Molčanov ш - š - š Шолохов (Šolohov) – Šolohov, Шведов (Švedov) –Švedov щ - ś - ś Щедрин (Śedrin) – Śedrin, Щукин (Śukin) – Śukin

102 ъ - - Кортъярд (Kort’’jard) – Kortjard ь - - Сибирь (Sibir’) – Sibir, ы - y - i Зыков (Zykov) – Zikov, Рыбаков (Rybakov) – Ribakov э - e - e Эквадор (Ekvador) – Ekvador ю - ju - ju Юрий (Jurij) - Jurij, Юдин, (Judin) – Judin я - ја - ја Якушев (Jakušev) - Jakušev, Ширяев (Širjaev) – Širjajev

Većina suglasnika ispred samoglasnika е, i izgovara se umekšano. Pri transkripciji se to tradicionalno zanemaruje: Дементьев (izg. Djemjentjev) -» Dementjev, Зимин (izg. Zjimjin) -♦ Zimin.

Pri transkripciji se zanemaruju još neke promjene u govoru, npr. promjena o u a, u nenaglašenom slogu (Mocквa /izg. maskva/ —>Moskva) i obezvučavanje krajnjih suglasnika (ТитоB /izg. Titof/ -» Titov), odnosno pri transkripciji se ne slijedi izgovor, nego grafija.

Prezimenski nastavci -ИЙ (-ij), —ый (yj), -aя (-aja) tradicionalno se transkribuju i kao -i, -i, -a: Литовский (Litovskij) —» Litovski, Милославская (Miloslavskaja) —» Miloslavska. U prezimenima savremenih osoba takvo prilagodjavanje nije potrebno.

U imenima s naglašenim krajnjim -ёB nastavak se često označava i s -eB, ali uvijek se izgovara kao -jov/-ov: СоловьёВ (Solov’ev) – Solovjov i Муравьев (Murav’ev) – Muravjov, Лихачёв (Lihačеv) - Lјihačоv , Королев (Korol’ev) - Кoroljov.

Udvojeni suglasnik transkribuje se kao jedan: Субботин (Subotin) – Subotin i sl.

Imena koja se tradicionalno upotrebljvaju transkribovana prema drugačijim pravilima — obično imena poznatih ličnosti — ne podliježu iznesenim pravilima: Ленин (Lenin) -» Lenjin i sl.

ŠPANSKI JEZIK Pri transkripciji se mijenjaju: c -.> K Carolina – > Karolina, Casas -.> Kasas, Crespo -> Krespo, El Greco - > El Greko c ( ispred e, i) -. > S Lucrecia - > Lukresija, Cernuda -> Sernuda, Ciceron - > Siseron, Francisco - > Fransisko ch -. > Č Chile - > Čile, Sancho -> Sančo, Kastilla la Mancha -> Kastilja la Manča g – > G Guatemala – > Gvatemala, Granada – > Granada, Mango - > Mango g (ispred e, i) -.> H Gertrudis - > Hertrudis, Girona - > Hirona, Angel - > Anhel, Egipto -.> Ehipto gu(e, i) - > G Guevara -> Gevara, Guernica - > Gernika, Guillermo -> Giljermo, Domínguez - > Dominges gü(e,i) - > GV Nicaragüense - > Nikaragvense, Carigüela - > Karigvela h -> ne čita se Huerta -> Uerta, Hierro -.> Jero, Hispania-.> Ispanija, *1

103 ia -. > ija García - > Garsija, Calabria - > Kalabrija, Valencia - > Valensija j > H Juanjo -> Huanho, Juan - > Huan, Jorge -.> Horhe, Jiménez -.> Himenes II - > LJ Sevilla -> Sevilja, Lloret - > Ljoret, Mallorca - > Maljorka ñ -. > NJ España -> Espanja, Montaña -> Montanja, Núñez -.> Nunjes, La Coruña -> La Korunja qu(e, i) — > K Quito > Kito, , Ouijote -.> Kihote, Velázquez -> Velaskes x -.> KS Felix - > Feliks y (kao veznik)-> I Ortega y Gasset -. > Ortega i Gaset y -. > J Uruguay - > Urugvaj, Goya -. > Goja, Vizcaya - > Viskaja, Yucatán - > Jukatan z - > S Paz - > Pas, , Fernandez -.> Fernandes, Zaragoza -> Saragosa *2

*1 Neki toponimi kao „HONDURAS“ pretrpjeli su pogrešnu transkripciju, tako da je, inače, muklo H u toj riječi zadržalo svoju glasovnu vrijednost.

*2 Pogrešna transkripcija zadržala se i u toponimu „VENECUELA“, gdje je špansko Z (u originalu Venezuela), umjesto da se izgovara kao S, postalo crnogorsko C.

Pri transkripciji se, radi jednostavnijeg izgovora, zanemaruju neke posebnosti španskog izgovora suglasnika označenih grafemima B i V, te se oni transkribuju prema grafiji: Barcelona -> Barselona, Vizcaya -» Viskaja, Villarreal -» Viljareal, Almodovar -» Almodovar, Jacobo—> > Hakobo.

Udvojeni suglasnici kao i samoglasnici s akcentima transkribuju se jednim odgovarajućim grafemom bez akcenta: Gutiérrez -» Gutijeres, Márquez -» Markes, López—» Lopes, Cádiz —» Kadis.

104 DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJEČNIK

105 A ađutant, gen. mn. ađutanata a (skr. ar) ađutantski A (skr. amper) aerobik, nom. mn. aerobici a. a (skr. lat. ad acta, među spise) aerodinamika, dat. jed. aerodinamici abeceda aerodrom abolicija aerofobija abolicijski (abolicioni) aeroklub abolicioni (abolicijski) aeromiting, nom. mn. aeromitinzi A - bomba (skr. atomska bomba) aeronautika, dat. jed. aeronautici A. D. (skr. Anno Domini, ljeta Gospodnjeg) aeronavigacija adet aerotransport adherencija afekat (afekt), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata adherentan, adherentna, odr. vid adherentni afekt (afekat), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata adhezija afekatski adhezioni (adhezijski) afiks, gen. mn. afikasa/afiksa adhezijski (adhezioni) aforističar, vok. jed. aforističaru/aforističare, instr. jed. aforističarem/aforističarom Adis Abeba aforističarka, dat. jed. aforističarki, gen. mn. adjektiv aforističarki admiral aforistočarov (aforističarev) admiralski aforistički adolescent, gen. mn. adolescenata aforizam, gen. jed. aforizma, gen. mn. aforizama adolescentkinja afr. (skr. afrički) adolescentski Afrika, dat. Africi adsorbovati, prez. adsorbujem, gl. pril. sad. Afrikanac, gen. jed. Afrikanca, vok. jed. Afrikanče, adsorbujući, gl. im. adsorbovanje nom. mn. Afrikanci, gen. mn. Afrikanaca adsorpcija Afrikančev adventist (adventista), gen. jed. adventista Afrikanka, dat. jed. Afrikanki, gen. mn. Afrikanki adventista (adventist), gen. jed. adventiste Ag (skr. argentum, srebro) adventistički aga, dat. jed. agi; vok. jed. aga/ago, gen. mn. aga adventistkinja aginica, vok. jed. aginice advokat aginičin advokatica agencija advokatičin agencijski agent, gen. mn. agenata advokatski agentski advokatstvo, gen. mn. advokatstava/advokatstva

106 agilnost, gen. jed. agilnosti, instr. jed. agilnošću/ a kamoli agilnosti akc. (skr. akcenat) agitacija akcenat (akcent), gen. jed. akcenta, gen. mn. agitacijski (agitacioni) akcenata agitacioni (agitacijski) akcenatski agnostičan, agnostična, odr. vid agnostični akcent (akcenat), gen. jed. akcenta, gen. mn. agnostički akcenata agnostik, vok. jed. agnostiče, nom. mn. agnostici akcentolog, vok. jed. akcentolože, nom. mn. akcentolozi, agonija akcentologija agresija akcentološkinja agresivnost, gen. jed. agresivnosti, instr. jed. agresivnošću/agresivnosti akcentuacija agrokultura akcija agronom akcionar, vok. jed. akcionaru/akcionare, instr. jed. akcionarom/akcionarem agronomija akcionarka, dat. jed. akcionarki, gen. mn. agronomka, dat. jed. agronomki, gen. mn. akcionarki agronomki akcioni (akcijski) agrotehnika, dat. jed. agrotehnici akcijski (akcioni) ahromazija (akromazija) aklimatizacija AIDS (skr. acquired immune deficiency aklimatizacioni (aklimatizacijski) syndrome) aklimatizacijski (aklimatizacioni) ajkula ako li Ajnštajn (vlast. ime) akobogda ajnštajnijum (hem. elemenat) akontacija ajvan (hajvan) akontacijski (akontacioni) ajvar, instr. jed. ajvarom akontacioni (akontacijski) akademac, gen. jed. akademca, vok. jed. akribičan, akribična, odr. vid akribični akademče, gen. mn. akademaca (učenik ili student akademije) akribičnost, gen. jed. akribičnosti, instr. jed. akribičnošću/akribičnosti akademački akribija akademičarka (učenica ili studentkinja škole), dat. jed. akademičarki, gen. mn. akademičarki akrobat (akrobata), gen.jed. akrobata ak. (skr. akuzativ) akrobata (akrobat), gen. jed. akrobate akademija akrobatski akademijski akromazija (ahromazija) akademik, vok. jed. akademiče, nom mn. akropola (akropolj), gen. jed. akropole akademici akropolj (akropola), gen. jed. akropolja, instr. jed. akademkinja akropoljem

107 akropoljski Albanac, gen. jed. Albanca, vok. jed. Albanče, gen. akrostih, nom. mn. akrostisi mn. Albanaca aksiom Albančev aksiomatski Albanija aksiomski Albanka, dat. jed. Albanki, gen. mn. Albanki akt, gen. jed. akta, nom. mn. akti/akta, gen. mn. Albankin akata albanski aktivist (aktivista), gen.jed. aktivista alegorija aktivista (aktivist), gen. jed. aktiviste alegorijski aktivistkinja Aleksandrija aktualan (aktuelan), aktualna, odr. vid aktualni Aleksandrijska škola aktuelan (aktualan), aktuelna, odr. vid. aktuelni aleksandrijski aktualizacija (aktuelizacija) aleksandrinac (stih), gen. jed. aleksandrinca, gen. aktuelizacija (aktualizacija) mn. aleksandrinaca aktualnost (aktuelnost), gen. jed. aktualnosti, Aleksandrinac (vlast. ime), gen. jed. instr. jed. aktualnošću/aktualnosti Aleksandrinca, vok. jed. Aleksandrinče, gen. mn. Aleksandrinaca aktuelnost (aktualnost), gen. jed. aktuelnosti, instr. jed. aktuelnošću/aktuelnosti Aleksandrinčev akustičnost, gen. jed. akustičnosti, instr. jed. Aleksandrinka, dat. jed. Aleksandrinki, gen. mn. akustičnošću/akustičnosti Aleksandrinki akustika, dat. jed. akustici Aleksej, vok. Alekseju, instr. Aleksejem akvarel Aleksejev akvarelist (akvarelista), gen. jed. akvarelista alem-kamen, gen. jed. alem-kamena akvarelista (akvarelist), gen. jed. akvareliste alga, dat. jed. algi, gen. mn. algi akvarelistkinja alhemija akvarelski alhemijski akvarijum alfa-zraci .al (internet domen Albanije) Alibaba (vlast. ime) Al (skr. aluminijum) alibi, gen. jed. alibija, nom. mn. alibiji, gen. mn. alibija alaj-bajrak (alaj-barjak), nom. mn. alaj-barjaci Aligijeri, gen. Aligijerija alaj-barjak (alaj-bajrak), nom. mn. alaj-barjaci alimentacija alaliti (halaliti), prez. alalim, gl. pril. sad. alaleći, alimentacijski (alimentacioni) gl. im. alaljenje alimentacioni (alimentacijski) alapača alka, dat. jed. alci, gen. mn. alki alarm, gen. mn. alarma alkoholičar, vok. jed. alkoholičare/alkoholičaru, alatka, dat. jed. alatki, gen. mn. alatki instr. jed. alkoholičarom/alkoholičarem alb. (skr. albanski)

108 alkoholičarka, dat. jed. alkoholičarki, gen. mn. amandman, gen. jed. amandmana alkoholičarki, Amazonac, gen. jed. Amazonca, vok. jed. Almanah (časopis) Amazonče, gen. mn. Amazonaca almanah, nom. mn. almanasi Amazončev Alpe (Alpi), gen. mn. Alpa/Alpi amazonka (ratoborna žena) , dat. jed. amazonki, Alpi (Alpe), gen. mn. Alpi gen. mn. amazonki Alpinac, gen. jed. Alpinca, vok. jed. Alpinče, gen. Amazonka (vlast. ime), dat. jed. Amazonki, gen. mn. Alpinaca mn. Amazonki alpinčev ambar alpinist (alpinista), gen. jed. alpinista ambicija alpinista (alpinist), gen. jed. alpiniste ambicioznost, gen. jed. ambicioznosti, instr. jed. ambicioznošću/ ambicioznosti Alpinka (vlast. ime), dat. jed. Alpinki, gen. mn. Alpinki ambijenat (ambijent), gen. jed. ambijenta, gen. mn. ambijenata alpinka (životinja), dat. jed. alpinki, gen. mn. alpinki ambijent (ambijenat), gen. jed. ambijenta, gen. mn. ambijenata alpinski amblem alpski americij (americijum) altruist (altruista), gen. jed. altruista americijum (americij) altruista (altruist), gen. jed. altruiste američki (amerikanski) altruističan, altruistična, odr. vid altruistični Amerika, dat. jed. Americi altruistički Amerikanac, gen. jed. Amerikanca, vok. jed. altruistkinja Amerikanče, gen. mn. Amerikanaca aluminij (aluminijum) Amerikančev aluminijski (aluminijumski) Amerikanka, dat. jed. Amerikanki, gen. mn. aluminijum (aluminij) Amerikanki aluminijumski (aluminijski) Amerikankin alva (halva) amerikanski (američki) Alžirac, gen. jed. Alžirca, vok. jed. Alžirče, gen. mn. amfiteatar, gen. jed. amfiteatra, gen. mn. Alžiraca amfiteatara Alžirčev amonijački Alžirka, dat. jed. Alžirki, gen. mn. Alžirki amonijak, nom. mn. amonijaci aljkavac, gen. jed. aljkavca, vok. jed. aljkavče, gen. Amper (vlast. ime) mn. aljkavaca amper (mjerna jedinica) aljkavčev ampermetar, gen. jed. ampermetra, gen. mn. a. m. (skr. ante meridiem, prijepodne) ampermetara .am (internet domen Jermenije) ampersekunda amajlija amputacija amputacijski (amputacioni)

109 amputacioni (amputacijski) anglista (anglist), gen. jed. angliste anacionalan, anacionalna, odr. vid. anacionalni anglistički anahron, anahrona, odr. vid anahroni anglistika, dat. jed. anglistici anahronistički anglistkinja anahronizam, gen. jed. anahronizma, gen. mn. angloamerički anahronizama anglosaksonski anarhija Aničin anarhist (anarhista), gen. jed. anarhista animalist (animalista), gen. jed. animalista anarhista (anarhist), gen. jed. anarhiste animalista (animalist), gen. jed. animaliste anarhistički animalistički anarhistkinja animalistkinja antrop. (skr. antropološki) animozitet anatemnik, vok. jed. anatemniče, nom. mn. Anka, dat. Anki anatermnici Ankin Andaluzija (top.) anon. (skr. anonimno) andaluzijski ansambl, gen. jed. ansambla, vok. jed. ansamble, Andalužanin, nom. mn. Andalužani nom. mn. ansambli, gen. mn. ansambala Andalužanka, dat. jed. Andalužanki, gen. mn. antarktički Andalužanki Antarktik Ande (Andi), gen. Anda/Andi antialkoholičar, vok. jed. antialkoholičaru/ Andi (Ande), gen. Andi antiakloholičare, instr. jed. antialkoholičarom/ Andrej, vok. Andreju, instr. Andrejem antialkoholičarem Andrejev antialkoholičarka, dat. jed. antialkoholičarki, Andrija Kačić Miošić (vlast. ime) gen. mn. antialkoholičarki Andrijevica antibebi pilula andrijevički antibiotik, nom. mn. antibiotici Anđa (Anđe), vok. jed. Anđe/Anđo antibirokratski Anđe (Anđa), vok. Anđe antifašist (antifašista), gen. jed. antifašista anđelski (anđeoski) antifašista (antifašist), gen. jed. antifašiste anđeo, gen. jed. anđela, vok. jed. anđele/anđelu, antifašistkinja nom. mn. anđeli antihrist, vok. jed. antihriste anđeoski (anđelski) antologičar, vok. jed. antologičaru/antologičare, a nekmoli instr. jed. antologičarom/antologičarem aneksija antologičarka, dat. jed. antologičarki, gen. mn. antologičarki aneksijski (aneksioni) antologija aneksioni (aneksijski) antologijski anglist (anglista), gen. jed. anglista

110 antrop. (skr. antropološki) apsorpcija antropogeograf apstinent, gen. jed. apstinenta, gen. mn. apstinenata antropogeografija apstinirati, prez. apstiniram, gl. pril. sad. antropolog, vok. antropolože, nom. mn. apstinirajući, gl. im. apstiniranje antropolozi apstrahirati (apstrahovati), prez. apstrahiram, antropologija gl. pril. sad. apstrahirajući, gl. im. apstrahiranje antropološkinja apstrahovati (apstrahirati), prez. apstrahujem, ANUBiH (skr. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i gl. pril. sad. apstrahujući, gl. im. apstrahovanje Hercegovine) apstrakcija aor. (skr. aorist) apstraktan, apstraktna, odr. vid apstraktni aoristni apsurd aparatčik, vok. jed. aparatčiče, nom. mn. aparatčici arabeska, dat. jed. arabesci, gen. mn. arabeski apel Arabija aperitiv arabijski apelacioni (apelacijski) arabist (arabista), gen. jed. arabista apelacijski (apelacioni) arabista (arabist), gen. jed. arabiste apeninski arabistkinja Apeninsko poluostrvo aranđel (arhanđel) aplikacija aranđelski (arhanđelski) aplikacijski (aplikacioni) Arap aplikacioni (aplikacijski) Arapov apostol Arapkinja apostolski Arapkinjin apotekar, vok. jed. apotekaru/apotekare, instr. arapski jed. apotekarom/apotekarem arbitar, gen. jed. arbitra, vok. jed. arbitre, instr. jed. apotekarka, dat. jed. apotekarki, gen. mn. arbitrom, gen. mn. arbitara apotekarki arčiti (harčiti), prez. arčim, gl. pril. sad. arčeći, gl. aprioran, apriorna, odr. vid. apriorni im. arčenje apsces, gen. jed. apscesa Argentinac, gen. jed. Argentinca, vok. jed. Argentinče, gen. mn. Argentinaca apsolutist (apsolutista), gen. jed. apsolutista Argentinka, dat. jed. Argentinki, gen. mn. apsolutista (apsolutist), gen. jed. apsolutiste Argentinki apsolvent, gen. jed. apsolventa, gen. mn. argumenat (argument), gen. jed. argumenta, apsolvenata gen. mn. argumenata apsolventkinja argument (argumenat), gen. jed. argumenta, apsolventski gen. mn. argumenata apsorbovati, prez. apsorbujem, gl. pril. sad. arh. (skr. arhaizam) apsorbujući, gl. im. apsorbovanje arh. (skr. arhitekt)

111 arhaizirati (arhaizovati), prez. arhaiziram, gl. artistkinja pril. sad. arhaizirajući, gl. im. arhaiziranje asfalt arhaizovati (arhaizirati), prez. arhaizujem, gl. asfaltirati, prez. asfaltiram, gl. pril. sad. pril. sad. arhaizujući, gl. im. arhaizovanje asfaltirajući, gl. im. asfaltiranje arhanđel (aranđel) asimilacija arhanđelski (aranđelski) asimilacijski (asimilacioni) arheol. (skr. arheološki) asimilacioni (asimilacijski) arhiđakon asimilator, vok. jed. asimilatore, instr. jed. arhiepiskopija asimilatorom arhijerej, vok. jed. arhijereju, inst. jed. arhijerejem asimilatorka, dat. jed. asimilatorki, gen. mn. asimilatorki arhitekt (arhitekta), gen. jed. arhitekta, gen. mn. arhitekata asimilatorski arhitekta (arhitekt), gen. jed. arhitekte, gen. mn. asistent, gen. jed. asistenta, gen. mn. asistenata arhitekata asistentkinja arhiv asistentski arijevka, dat. jed. arijevki, gen. mn. arijevki asket (asketa), gen. jed. asketa aristokrat (aristokrata), gen. jed. aristokrata asketa (asket), gen. jed. askete aristokrata (aristokrat), gen. jed. aristokrate asocijalan, asocijalna, odr. vid asocijalni aristokratkinja asonanca, gen. mn. asonanci aristokratija aspekat (aspekt), gen. jed. aspekta, gen. mn. aristokratski aspekata Aristotel aspekt (aspekat), gen. jed. aspekta, gen. mn. aspekata aristotelovac, gen. jed. aristotelovca, vok. jed. aristotelovče, gen. mn. aristotelovaca aspirant, gen. jed. aspiranta, gen. mn. aspiranata aristotelovčev aspirator aristotelovka, dat. jed. aristotelovki, gen. mn. astal, gen. jed. astala aristotelovki Astek, vok. jed. Asteče, nom. mn. Asteci, gen. mn. aristotelovski Asteka arsenovodonik, nom. mn. arsenovodonici astma, gen. mn. astma arteriosklerotičan, arteriosklerotična, odr. vid astmatičan, astmatična, odr. vid astmatični arteriosklerotični astmatičar, vok. jed. asmatičaru/asmatičare, arterioskleroza instr. jed. astmatičarom/asmatičarem artikulacija astmatičarka, dat. jed. astmatičarki, gen. mn. astmatičarki artikulacijski (artikulacioni) astmatični artikulacioni (artikulacijski) astr. (skr. astronomski) artist (artista), gen. jed. artista astrofizičar, vok. jed. artista (artist), gen. jed. artiste astrpofizičaru/astrofizičare, instr. jed. Art magazin astrofizičarom/astrofizičarem

112 astrofizičarka, dat. jed. astrofizičarki, gen. mn. atletski astrofizičarki atmosfera astrofizika, dat. jed. astrofizici atoksičan, atoksična, odr. vid atoksični astrol. (skr. astrološki) atrijum astrolog, vok. jed. astrolože, nom. mn. astrolozi atrofija astrologija Au (skr. aurum, zlato) astrološki audijencija astrološkinja auditorijum astromagazin augm. (skr. augmentativ) astron. (skr. astronomski) Aurelije (vlast. ime), gen jed. Aurelija, vok. jed. asura (hasura) Aurelije, inst. jed. Aurelijem .at (internet domen Austrije) Aurelijev atak, gen. jed. ataka, nom. mn. ataci, gen. mn. ataka Australija ataše, gen. jed. atašea, vok. jed. atašeu, nom. mn. Australijanac, gen. jed. Australijanca, vok. jed. atašei, gen. mn. atašea Australijanče, gen. mn. Australijanaca ateist (ateista), gen. jed. ateista Australijančev ateista (ateist), gen. jed. ateiste Australijanka, dat. jed. Australijanki, gen. mn. ateistkinja Australijanki atelje, gen. jed. ateljea, nom. mn. ateljei, gen. mn. australijski ateljea Austrija atentator, vok. jed. atentatore, inst. jed. Austrijanac, gen. Austrijanca, vok. Austrijanče, atentatorom gen. mn. Austrijanaca atentatorka, dat. jed. atentatorki, gen. mn. Austrijančev atentatorki Austrijanka, dat. jed. Austrijanki, gen. mn. atentatorski Austrijanki Atina austrijanski (austrijski) Atinjanin, nom. mn. Atinjani austrijski (austrijanski) Atinjanka, dat. jed. Atinjanki, gen. mn. Atinjanki Austrougarska, gen. jed. Austougarske, dat. jed. Atinjankin Austrougarskoj atipičnost, gen. jed. atipičnosti, instr. jed. austrougarski atipičnošću/ atipičnosti aut, nom. mn. auti atlantski autentičnost, gen. jed. autentičnosti, instr. jed. Atlantski okean autentičnošću/autentičnosti atlet (atleta), gen. jed. atleta auto, nom. mn. auti atleta (atlet), gen. jed. atlete autobiograf atletičar, vok. jed. atletičaru/atletičare, instr. jed. autobiografija atletičarom/atletičarem autobiografkinja atletičarka, dat. jed. atletičarki, gen. mn. atletičarki autobiografski

113 autobravar, vok. jed. autobravaru/autobravare, autoput instr. jed. autobravarom/autobravarem autoradionica autodidakt, gen. jed. autodidakta, gen. mn. autostop autodidakta autostoper, vok. jed. autostoperu, instr. jed. autodjelovi autostoperom autoelektričar, vok. jed. autoelektričaru/ autostoperka, dat. jed. autostoperki, gen. mn. autoelektričare, instr. jed. autoelektričarom/ autostiperki autoelektričarem autosugestija autogol, gen. jed. autogola autsajder, vok. jed. autsajderu, instr. jed. autogram autsajderom autohipnoza avan, gen. jed. avana, gen. mn. avana autohton, autiohtona, odr. vid autohtoni avangarda autohtonost, gen. jed. autohtonosti, instr. jed. avangardist (avangardista), gen. jed. autohtonošću/autohtonosti avangardista autokefalan, autokefalna, odr. vid autokefalni avangardista (avangardist), gen. jed. autokefalija avangardiste autokefalnost, gen. jed. autokefalnosti, instr. jed. avangardistkinja autokefalnošću/ autokefalnosti avangardan, avangardna, odr. vid avangardni autoklub avanturist (avanturista), gen. jed. avanturista autokratija avanturista (avanturist), gen. jed. avanturiste autokratski avanturistički autokritičan, autokritična, odr. vid autokritični avanturistkinja autokritika, dat. jed. autokritici avenija autolakirer, vok. jed. autolakireru, instr. jed. averzija autolakirerom avet, gen. jed. aveti, instr. jed. aveti/aveću autolimar, vok. jed. autolimaru/autolimare, inst. jed. autolimarom/autolimarem avetinja automehaničar, vok. jed. automehaničaru/ avetinjski automehaničare, instr. jed. automehaničarom/ Avganistan autiomehaničarem Avganistanac, gen. jed. Avganistanca, vok. jed. automobilist (automobilista), gen. jed. Avganistanče, gen. mn. Avganistanaca automobilista Avganistančev automobilista (automobilist), gen. jed. automobiliste Avganistanka, dat. jed. Avganistanki, gen. mn. Avganistanki automobilistkinja avganistanski auto-moto-društvo Avgust (vlast. ime) Autonomna Pokrajina Vojvodina avgust (mjesec) autoportret Avgustin (vlast. ime) autopraonica avijacija

114 avijatičar, vok. jed. avijatičaru/avijatičare, instr. B jed. avijatičarom/avijatičarem B (skr. bor) avijatičarka, dat. jed. avijatičarki, gen. mn. avijatičarki .ba (internet domen Bosne i Hercegovine) avijatika, dat. jed. avijatici baba aviomaterijal babac, gen. jed. bapca, gen. mn. babaca aviomehaničar, vok. jed. aviomehaničaru/ babaroga, dat. jed. babarogi aviomehaničare, inst. jed. aviomehaničarom/ babica aviomehaničarem babičin avion babine avlija bablji avlijski babura Avnoj (AVNOJ) (skr. Antifašističko vijeće bacač, gen. jed. bacača, vok. jed. bacaču, instr. jed. narodnog oslobođenja Jugoslavije) bacačem Avram (vlast. ime) bacačica azbest bacačičin azbestni bacil azbučni baciti (bačiti), prez. bacim, gl. prid. trp. bačen azbuka, dat. jed. azbuci bačiti (baciti), prez. bačim, gl. prid. trp. bačen Azijac (Azijat), vok. jed. Azijče, instr. jed. Bačka Topola (top.) Azijcem, nom. mn. Azijci, gen. mn. Azijaca Bačko Dobro Polje (top.) Azijčev Bačkopoljac, nom. mn. Bačkopoljci, gen. mn. Azijat (Azijac), vok. jed. Azijate, inst. jed. Bačkopoljaca Azijatom, nom. mn. Azijati, gen. mn. Azijata Bačkopoljčev Azijatov Bačkopoljka, dat. jed. Bačkopoljki, gen. mn. Azijka (Azijatkinja), dat. jed. Azijki, gen. mn. Bačkopoljki Azijki Bačkopoljkin Azijatkinja (Azijka), dat. jed. Azijatkinji, gen. mn. Azijatkinja bačva, gen. mn. bačava azijski Badnjak (Badnji dan) azil badnjak (drvo), gen. jed. badnjaka, vok. jed. badnjače, nom. mn. badnjaci azilant, gen. jed. azilanta, gen. mn. azilanata Badnje veče, gen. jed. Badnje večeri azilantkinja Badnji dan azilski badža aždaja bagaž, gen. jed. bagaža, instr. jed. bagažem aždajin bagerist (bagerista), gen. jed. bagerista bagerista (bagerist), gen. jed. bageriste bageristkinja

115 bahanalija balavica bahatost, gen. jed. bahatosti, instr. jed. bahatošću/ balavičin bahatosti balavost, gen. jed. balavosti, instr. jed. balavošću/ bajagi balavosti bajalica balčak, gen. jed. balčaka, nom. mn. balčaci, gen. mn. bajonet balčaka bajpas Balkan bajrak (barjak), nom. mn. bajraci Balkanac, gen. jed. Balkanca, vok. jed. Balkanče, gen. mn. Balkanaca bajraktar (barjaktar), vok. jed. bajraktaru/bajraktare, instr. jed. Balkančev bajraktarom/bajraktarem Balkanka, dat. jed. Balkanki, gen. mn. Balkanki Bajram (prazn.) balkanski baka, dat. jed. baki Balkanski rat (ist.) bakica, vok. jed. bakice Balkansko poluostrvo bakičin balski bakin Balša (vlast. ime) bakrač, gen. jed. bakrača, instr. jed. bakračem Balšići (vlast. ime) bakroreščev baltički bakrorezac, gen. jed. bakroresca, vok. jed. Baltičko more bakrorešče, instr. jed. bakrorescem, gen. mn. Baltik (top.) bakrorezaca baltoslovenski baksuz balsam (balzam), gen. jed. balsama baksuzan, baksuzna, odr. vid baksuzni balsamovati (balzamovati), prez. balsamujem, baksuzluk, nom. mn. baksuzluci gl. pril. sad. balsamujući, gl. im. balsamovanje baktati se, prez. bakćem se, imper. bakći se, gl. balzam (balsam), gen. jed. balzama pril. sad. bakćuću se, gl. im. baktanje balzamovati (balsamovati), prez. balzamujem, bakterijski gl. pril. sad. balzamujući, gl. im. balzamovanje bakteriolog, vok. jed. bakteriolože, nom. mn. bambus bakteriolozi Banaćanin, nom. mn. Banaćani bakteriologija Banaćaninov bakteriološkinja Banaćanka, dat. jed. Banaćanki, gen. mn. bal Banaćanki balavac, gen. jed. balavca, vok. jed. balavče, gen. Banaćankin mn. balavaca Banat balavčad, gen. jed. balavčadi, inst. jed. balavčađu/ balavčadi bančin (bankin) balavče, gen. jed. balavčeta bandera balavčev bandoglav, bandoglava, odr. vid bandoglavi

116 bandoglavac, gen. jed. bandoglavca, vok. jed. bas, nom. mn. basovi bandoglavče, gen. mn. bandoglavaca basist (basista), gen. jed. basista bandoglavčev basista (basist), gen. jed. basiste bandoglavka, dat. jed. bandoglavki, gen. mn. basistkinja bandoglavki basketbol, gen. jed. basketbola banica basna baničin bastadur Banija bastaduran, bastadurna, odr. vid bastadurni Banijac, gen. jed. Banijca, vok. jed. Banijče, gen. mn. Banijaca Baš-Čelik, gen. jed. Baš-Čelika, vok. jed. Baš- Čeliče Banijčev bašibozučki Banijka, dat. jed. Banijki, gen. mn. Banijki bašibozuk, nom. mn. bašibozuci bankin (bančin) bašta banuti, prez. banem baštica Banjani (geogr.) baštovan Banjanin, nom. mn. Banjani baštovanka, dat. jed. baštovanki, gen. mn. Banjaninov baštovanki Banjanka, dat. jed. Banjanki, gen. mn. Banjanki batačić (dem. od batak) Banja Luka (Banjaluka), gen. jed. Banje Luke batačina (augm. od batak) Banjaluka (Banja Luka), gen. jed. Banjaluke batak, gen. jed. bataka, nom. mn. bataci Banjalučanin, nom. mn. Banjalučani batal (neprom. prid.) Banjalučaninov batal rabota, gen. jed. batal rabote Banjalučanka, dat. jed. Banjalučanki, gen. mn. bataljon Banjalučanki baterijski Banjalučankin batli (srećan) banjalučki bauljati, prez. bauljam, gl. pril. sad. bauljajući, gl. Baošići (vlast. ime; top.) im. bauljanje bapski bazd, gen. jed. bazda baraba bazdjeti (bažđeti), prez. bazdim, impf. bažđah, barapski gl. pril. sad. bazdeći, gl. prid. rad. bazdio/bazdjela barečina bazen barijum bazilika, dat. jed. bazilici barjak (bajrak), gen. jed. barjaka, nom. mn. baždarina barjaci bažđeti (bazdjeti), prez. bazdim, impf. bažđah, barjaktar (bajraktar), vok. jed. gl. prid. rad. bazdio/bažđela barjaktaru/barjaktare, inst. jed. barjaktarom/barjaktarem b.b. (skr. bez broja) barok

117 bdjeti, prez. bdim/bdijem, impf. bdijah, imper. bepče, gen. bepčeta bdi/bdij, gl. prid. rad. bdio/bdjela, gl. im. bdjenje berač, vok. jed. beraču, instr. jed. beračem .be (internet domen Belgije) beračica bebica beračičin bebičin berićet bebisiterka, dat. jed. bebisiterki, gen. mn. berber (berberin), vok. jed. berberu, instr. jed. bebisiterki berberom, nom. mn. berberi Bećir-beg, vok. jed. Bećir-beže berberin (berber), vok. jed. berberine, instr. jed. Beč, instr. Bečom berberinom, nom. mn. berberi bečiti, prez. bečim, impf. bečah, gl. pril. sad. Berlin bečeći, gl. im. bečenje Berlinac, gen. jed. Berlinca, vok. jed. Berlinče, gen. Bečlija, gen. jed. Bečlije, vok. jed. Bečlijo mn. Berlinaca Bečlijin Berlinčev Bečlijka, dat. jed. Bečlijki, gen. mn. Bečlijki Berlinka, dat. jed. Berlinki, gen. mn. Berlinki Bečlijkin Berlinkin Bečki književni dogovor Berlinski kongres (istor.) Bečki kongres (istor.) berza beg, vok. jed. beže, nom. mn. begovi, gen. mn. berzanski begova besan (koji je bez sna), besana, odr. vid besani begovica besavjestan, besavjesna, odr. vid besavjesni begovičin bescijenje, gen. jed. bescijenja, instr. jed. bejzbol bescijenjem bekhend (tenis) besciljan, besciljna, odr. vid besciljni Belgijanac, gen. jed. Belgijanca, vok. jed. bescvjetnica Belgijanče, gen. mn. Belgijanaca bescvjetnički Belgijančev besjeda (beśeda) Belgijanka, dat. jed. Belgijanki, gen. mn. besjediti (beśediti), prez. besjedim, impf. Belgijanki besjeđah, gl. prid. rad. besjedio/besjedila Belgijankin besjednica (beśednica), nom. mn. besjednice belgijski besjedničin (beśedničin) Beograd besjednički (beśednički) beogradski besjednik (beśednik), vok, jed. besjedniče, nom. Beograđanin, nom. mn. Beograđani mn. besjednici Beograđaninov besjedništvo (beśedništvo), gen. mn. Beograđanka, dat. jed. Beograđanki, gen. mn. besjedništava/ besjedništva Beograđanki beshljebica Beograđankin beskamatni bepčad, gen. bepčadi, instr. bepčađu/bepčadi

118 beskičmenjak, vok. jed. beskičmenjače, nom. mn. besposličar, vok. jed. besposličaru/besposličare, beskičmenjaci instr. jed. besposličarom/besposličarem besklasan, besklasna, odr. vid besklasni besposličariti, prez. besposličarim, gl. pril. sad. beskompromisan, beskompromisna, odr. vid besposličareći, gl. im. besposličarenje beskompromisni besposličarka, dat. jed. besposličarki, gen. mn. beskonačan, beskonačna, odr. vid beskonačni besposličarki beskonačnost, gen. jed. beskonačnosti, instr. jed. bespotreban, bespotrebna, odr. vid bespotrebni beskonačnošću/ beskonačnosti bespovratan, bespovratna, odr. vid bespovratni beskraj, instr. jed. beskrajem bespredmetan, bespredmetna, odr. vid beskrajan, beskrajna, odr. vid beskrajni bespredmetni beskrajnost, gen. jed. beskrajnosti, instr. jed. bespredmetnost, gen. jed. bespredmetnosti, beskrajnošću/beskrajnosti instr. jed. bespredmetnošću/ bespredmetnosti beskrupulozan, beskrupulozna, odr. vid besprekoran (besprijekoran), besprekorna, beskrupulozni odr. vid besprekorni beskrupuloznost, gen. mn. beskrupuloznosti, besprijekoran (besprekoran), besprijekorna, instr. jed. beskrupuloznošću/ beskrupuloznosti odr. vid besporijekorni beskrvan, beskrvna, odr. vid beskrvni besprekornost (besprijekornost), gen. jed. beskrvnost, gen. jed. beskrvnosti, instr. jed. besprekornosti, instr. jed. besprekornošću/ beskrvnošću/beskrvnosti besprekornosti beskućnički besprijekornost (besprekornost), gen. jed. besprijekornosti, instr. jed. besprijekornošću/ beskućnik, vok. jed. beskućniče, nom. mn. besprijekornosti beskućnici besprimjeran, besprimjerna, odr. vid besmisao, gen. jed. besmisla besprimjerni besmislen, besmislena, odr. vid besmisleni bespuće, gen. jed. bespuća, instr. jed. bespućem besmislenost, gen. jed. besmislenosti, instr. jed. besputica besmislenošću/besmislenosti besraman, besramna, odr. vid besramni besmrtan, besmrtna, odr. vid besmrtni besramnica besmrtnički besramničin besmrtnik, vok. jed. besmrtniče, nom. mn. besmrtnici besramnički besmrtnost, gen. jed. besmrtnosti, instr. jed. besramnik, vok. jed. besramniče, nom. mn. besmrtnošću/besmrtnosti besramnici bespameće, gen. jed. bespameća, instr. jed. bestidnica bespamećem bestidničin bespametan, bespametna, odr. vid bespametni bestidnički besplatan, besplatna, odr. vid besplatni bestidnik, vok. jed. bestidniče, nom. mn. bespomoćan, bespomoćna, odr. vid bespomoćni bestidnici bespomoćnost, gen. jed. bespomoćnosti, instr. bestjelesan, bestjelesna, odr. vid bestjelesni jed. bespomoćnošću/ bespomoćnosti bestjelesnost, gen. jed. bestjelesnosti, instr. jed. besposlen, besposlena, odr. vid besposleni bestjelesnošću/ bestjelesnosti

119 bestraga (uzvik) bezakonje, gen. jed. bezakonja, instr. jed. bestrva (pril.) bezakonjem, nom. mn. bezakonja bestseler, instr. jed. bestselerom bezazlen, bezazlena, odr. vid bezazleni besubjekatski bezazlenost, gen. jed. bezazlenosti, instr. jed. bezazlenošću/bezazlenosti besuđe, gen. jed. besuđa, instr. jed. besuđem bezbjedan, bezbjedna, odr. vid bezbjedni besvijest, gen. jed. besvijesti, instr. jed. besviješću/ besvijesti bezbjednostan, bezbjednosna, odr. vid besvjesnost, gen. jed. besvjesnosti, instr. jed. bezbjednosni besvjesnošću/besvjesnosti bezbjednost, gen. jed. bezbjednosti, instr. jed. besvjestan, besvjesna, odr. vid besvjesni bezbjednošću/bezbjednosti beščasnik, vok. jed. beščasniče, nom. mn. bezbrižan, bezbrižna, odr. vid bezbrižni beščasnici bezbrižnost, gen. jed. bezbrižnosti, instr. jed. beščastiti, prez. beščastim, impf. beščašćah, gl. bezbrižnošću/bezbrižnosti prid. trp. beščašćen, gl. pril. sad. beščasteći, gl. im. bezbrojan, bezbrojna, odr.vid bezbrojni beščašćenje bezbrojnost, gen. jed. bezbrojnosti, instr. jed. beščašće, gen. jed. beščašća, instr. jed. beščašćem, bezbrojnošću/bezbrojnosti nom. mn. beščašća bezdan, gen. jed. bezdana, nom. mn. bezdani beščednost, gen. jed. beščednosti, instr. jed. beščednošću/beščednosti bezdušan, bezdušna, odr. vid bezdušni bešćutan, bešćutna, odr. vid bešćutni bezdušnost, gen. jed. bezdušnosti, instr. jed. bezdušnošću/bezdušnosti bešćutnost, gen. jed. bešćutnosti, instr. jed. bešćutnošću/bešćutnosti bezemljaš, vok. jed. bezemljašu, instr. jed. bezemljašem Beška, dat. Beški bezgrešan, bezgrešna, odr. vid bezgrešni bešuman, bešumna, odr. vid bešumni bezgrešnost, gen. jed. bezgrešnosti, instr. jed. bešumnost, gen. jed. bešumnosti, instr. jed. bezgrešnošću/bezgrešnosti bešumnošću/bešumnosti bezimen, bezimena, odr. vid bezimeni beśeda (besjeda) bezimenost, gen. jed. bezimenosti, instr. jed. beśediti (besjediti), prez. beśedim, impf. bezimenošću/bezimenosti beśeđah, gl. pril. sad. beśedeći, gl. prid. rad. beśedio/beśedila, gl. im. beśeđenje bezličnost, gen. jed. bezličnosti, instr. jed. bezličnošću/bezličnosti beśednica (besjednica), vok. jed. beśednice bezlistan, bezlisna, odr. vid bezlisni beśedničin bezloban, bezlobna, odr. vid bezlobni beśednički (besjednički) bezlobnost, gen. jed. bezlobnosti, instr. jed. beśednik (besjednik), vok. jed. beśedniče, bezlobnošću/bezlobnosti nom. mn. beśednici bezmalo (pril.) beśedništvo (besjedništvo), gen. jed. beśedništva, gen. mn. beśedništava/ beśedništva bezmirisan, bezmirisna, odr. vid bezmirisni bezakonik, vok. jed. bezakoniče, nom.mn. bezmirisnost, gen. jed. bezmirisnosti, instr. jed. bezakonici bezmirisnošću/ bezmirisnosti bezmjeran, bezmjerna, odr. vid bezmjerni

120 bezmjernost, gen. jed. bezmjernosti, instr. jed. bezućešnost (bezutješnost), gen. jed. bezmjernošću/bezmjernosti bezućešnosti, instr. jed. bezmliječan bezmliječna, odr. vid bezmliječni bezućešnošću/bezućešnosti bezmliječnost, gen. jed. bezmliječnosti, instr. jed. bezukusan, bezukusna, odr. vid bezukusni bezmliječnošću/bezmliječnosti bezukusnost, gen. jed. bezukusnosti, instr. jed. beznačajan, beznačajna, odr. vid beznačajni bezukusnošću/bezukusnosti beznačajnost, gen. jed. beznačajnosti, instr. jed. bezuman, bezumna, odr. vid bezumni beznačajnošću/beznačajnosti bezumnica bezobraština bezumničin bezobraznica, vok. jed. bezobraznice bezumnički bezobrazničin bezumnik, vok. jed. bezumniče, nom. mn. bezobraznik, vok. jed. bezobrazniče, nom. mn. bezumnici bezobraznici bezumnost, gen. jed. bezumnosti, instr. jed. bezobziran, bezobzirna, odr. vid bezobzirni bezumnošću/bezumnosti bezobzirnost, gen. jed. bezobzirnosti, instr. jed. bezustavan, bezustavna, odr. vid bezustavni bezobzirnošću/bezobzirnosti bezustavnost, gen. jed. bezustavnosti, instr. jed. bezočan, bezočna, odr. vid bezočni bezustavnošću/bezustavnosti bezočnica, vok. jed. bezočnice bezuspješan, bezuspješna, odr. vid bezuspješni bezočničin bezuspješnost, gen. jed. bezuspješnosti, instr. jed. bezočnički bezuspješnošću/ bezuspješnosti bezočnik, vok. jed. bezočniče, nom. mn. bezočnici bezutješan (bezućešan), bezutješna, odr. vid bezutješni bezočnost, gen. jed. bezočnosti, instr. jed. bezočnošću/bezočnosti bezutješnost (bezućešnost), gen. jed. bezutješnosti, instr. jed. bezosjećajan (bezośećajan) bezosjećajna, odr. bezutješnošću/bezutješnosti vid bezosjećajni bezvjerica bezosjećajnost (bezośećajnost), gen. jed. bezosjećajnosti, instr. jed. bezosjećajnošću/ bezvjerje, gen. jed. bezvjerja, instr. jed. bezosjećajnosti bezvjerjem, nom. mn. bezvjerja bezośećajan (bezosjećajan), bezośećajna, odr. bezvjernik, vok. jed. bezvjerniče, nom. mn. vid bezośećajni bezvjernici bezośećajnost (bezosjećajnost), gen. jed. bezvlašće, gen. jed. bezvlašća, instr. jed. bezośjećajnosti, instr. jed. bezośećajnošću/ bezvlašćem, nom. mn. bezvlašća bezośećajnosti bezvodan, bezvodna, odr. vid bezvodni bezrječan, bezrječna, odr. vid bezrječni bezvodnost, gen. jed. bezvodnosti, instr. jed. bezub, bezuba, odr. vid bezubi bezvodnošću/bezvodnosti bezubost, gen. jed. bezubosti, instr. jed. bezvoljan, bezvoljna, odr. vid bezvoljni bezubošću/ bezubosti bezvoljnost, gen. jed. bezvoljnosti, instr. jed. bezućešan (bezutješan), bezućešna, odr. vid bezvoljnošću/bezvoljnosti bezućešni bezvredniji (komp. od bezvrijedan) bezvrijedan, bezvrijedna, odr. vid bezvrijedni

121 bezvrijednost, gen. jed. bezvrijednosti, instr. jed. bičić (dem. od bič i od bik) bezvrijednošću/ bezvrijednosti bidermajer, instr. jed. bidermajerom bezvučan, bezvučna, odr. vid bezvučni bife, gen. jed. bifea, dat. jed. bifeu, instr. jed. bezvučnost, gen. jed. bezvučnosti, instr. jed. bifeom, nom. mn. bifei, gen. mn. bifea bezvučnošću/bezvučnosti BiH (skr. Bosna i Hercegovina) bežičan, bežična, odr. vid bežični BiH (Međunarodna auto-oznaka za Bosnu i bežičnost, gen. jed. bežičnosti, instr. jed. bežičnošću/bežičnosti Hercegovinu) bežilan, bežilna, odr. vid bežilni bh. (skr.bosanskohercegovački) bežilnost, gen. jed. bežilnosti, instr. jed. bijeda bežilnošću/bežilnosti bijedan, bijedna, odr. vid bijedni beživotan, beživotna, odr. vid beživotni bijednost, gen. jed. bijednosti, instr. jed. beživotnost, gen. jed. beživotosti, instr. jed. bijednošću/bijednosti beživotnošću/ beživotnosti bijednica, vok. jed. bijednice bežučan, bežučna, odr. vid bežučni bijedničin bežučnost, gen. jed. bežučnosti, instr. jed. bijednički bežučnošću/bežučnosti bijednik, vok. jed. bijedniče, nom. mn. bijednici .bg (internet domen Bugarske) bijeg, nom. mn. bjegovi Biblija (Sveto pismo) bijel, bijela, odr. vid bijeli biblijski bijelac, gen. jed. bijelca, vok.jed. bijelče, gen. mn. bibliofil bijelaca bibliofilka, dat. jed. bibliofilki, gen. mn. bibliofilki bijelčev bibliograf Bijele Rudine (geogr.) bibliografija Bijeli Pavle (vlast. ime) bibliografkinja bijeliti (činiti bijelim), prez. bijelim, impf. bijeljah, bibliotečki gl. pril. sad. bijeleći, gl. prid. trp. bijeljen, gl. im. bijeljenje biblioteka, dat. jed. biblioteci Bijelo Polje (vlast. ime) bicikl (biciklo), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikli, gen. mn. bicikala bijeljenje biciklo (bicikl), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikla, bijeljeti (postajati bijel), prez. bijelim, impf. gen. mn. bicikala bijeljah, gl. pril. sad. bijeleći, gl. im. bijeljenje biciklist (biciklista), gen. jed. biciklista bijes, nom. mn. bjesovi biciklista (biciklist), gen. jed. bicikliste bijesan, bijesna, odr. vid bijesni biciklistički bijesnjeti, prez. bijesnim, gl. pril. sad. bijesneći, gl. im. biješnjenje biciklistkinja bilabijal bičevan, bičevana, odr. vid bičevani bilabijalan, bilabijalna, odr. vid bilabijalni bičevati, prez. bičujem, imper. bičuj, gl. pril. sad. bičujući, gl. prid. trp. bičevan, gl. im. bičevanje bilijar, instr. jed. bilijarom/ bilijarem bilijar-klub

122 bilo čiji (čiji bilo) bista, gen. jed. biste, gen. mn. bista bilo kakav (kakav bilo) bistijerna bilo koji (koji bilo) bistrook, bistrooka, odr. vid bistrooki bilo koliki (koliki bilo) bistrouman, bistroumna, odr. vid bistoumni bilo što (što bilo) bistroumlje, gen. jed. bistroumlja, instr. jed. Biljarda (vlast. ime) bistroumljem, nom. mn. bistroumlja biljeg, vok. jed. bilježe/biljegu, nom. mn. biljezi bistroumnost, gen. jed. bistroumnosti, instr. jed. bistroumnošću/ bistroumnosti biljega, dat. jed. biljezi biti, prez. jesam/sam, jesi/si, jest(e)/je, bilježiti, prez. bilježim, impf. bilježah, gl. pril. sad. jesmo/smo, jeste/ste, jesu/su; prez. budem, bilježeći, gl. prid. trp. bilježen, gl. im. bilježenje budeš, bude, budemo, budete, budu; impf. bijah/ bilježnica bjeh, bijaše/bješe, bijaše/bješe, bijasmo/bjesmo, bijaste/bjeste, bijahu/ bjehu; aor. bih, bi, bi, bilježnički bismo, biste, bi/biše bilježnik, vok. jed. bilježniče, nom. mn. bilježnici bitka, dat. jed. bici/bitki, gen. mn. bitaka biljojed Bitka na Carevom Lazu (istor.) biobibliograf Bitka na Fundini (istor.) biobibliografija Bitka na Mojkovcu (istor.) biogeneza Bitka na Sutjesci (istor.) Biogradska gora Bitka za Pljevlja (istor.) biohemičar, vok. jed. biohemičaru/biohemičare, bivo, gen. jed. bivola, nom. mn. bivoli instr. jed. biohemičarom/biohemičarem bivolica, vok. jed. bivolice biohemičarka, dat. jed. biohemičarki, gen. mn. biohemičarki bivoličin biohemija biznismen biohemijski bižuterija biol. (skr. biološki) bjanko mjenica biolog, vok. jed. biolože, nom. mn. biolozi bjedniji (komp. od bijedan) biologija bjegunac, gen. jed. bjegunca, vok. jed. bjegunče, instr. jed. bjeguncem, gen. mn. bjegunaca biološki bjegunčev biološkinja bjegunica bionjača bjeguničin birokrat (birokrata), gen. jed. birokrata bjekstvo, gen. mn. bjekstava/bjekstva birokrata (birokrat), gen. jed. birokrate bjelancad, gen. bjelancadi, instr. bjelancađu/ birokratija bjelancadi birokratski bjelance, gen. jed. bjelanca/bjelanceta, nom. mn. bisergrana bjelanca, gen. mn. bjelanaca biserzubi bjelančevina

123 bjelančevinast, bjelančevinasta, odr. vid bjelji (komp. od bijel) bjelančevinasti bjesnilo bjelasati se, prez. bjelasam se, gl. pril. sad. bjesnjeti, prez. bjesnim, gl. prid. rad. bjesnio/ bjelasajući se, gl. im. bjelasanje bjesnila, gl. pril. sad. bjesneći, gl. im. bješnjenje bjelcat, bjelcata, odr. vid bjelcati bjesomučan, bjesomučna, odr. vid bjesomučni Bjelice (geogr.; crnogorsko pleme) bjesomučnica bjelilo bjesomučnik, vok. jed. bjesomučniče, nom. mn. bjelkast, bjelkasta, odr. vid bjelkasti bjesomučnici bjelobrad, bjelobrada, odr. vid bjelobradi bjesomučnost, gen. jed. bjesomučnosti, instr. jed. bjelodan, bjelodana, odr. vid bjelodani bjesomučnošću/ bjesomučnosti bjeloglav, bjeloglava, odr. vid bjeloglavi bješnji (komp. od bijesan) bjelogorica bježati, prez. bježim, impf. bježah, gl. pril. sad. bježeći, gl. im. bježanje bjelokos, bjelokosa, odr. vid bjelokosi blaćenje Bjelopavka (vlast. ime), dat. jed. Bjelopavki, gen. mn. Bjelopavki blagodet, gen. jed. blagodeti, instr. jed. blagodeću/ blagodeti Bjelopavlić, nom. mn. Bjelopavlići blagodetan, blagodetna, odr. vid blagodetni Bjelopavlići (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) blagorječiv, blagorječiva, odr. vid blagorječivi bjelopavlićki blagorječivost, gen. jed. blagorječivosti, instr. jed. blagorječivošću/ blagorječivosti Bjelopoljac, gen. jed. Bjelopoljca, vok. jed. Bjelopoljče, gen. mn. Bjelopoljaca blagorodan, blagorodna, odr. vid blagorodni Bjelopoljčev blagorodnost, gen. jed. blagorodnosti, instr. jed. blagorodnošću/ blagorodnosti Bjelopoljka, dat. jed. Bjelopoljki, gen. mn. Bjelopoljki blagosiljati, prez. blagosiljam, gl. pril. sad. blagosiljajući, gl. im. blagosiljanje Bjelopoljkin blagosloviti, prez. blagoslovim, gl. prid. trp. bjelopoljski blagosloven/blagoslovljen Bjelorus blagovijesni (od Blagovijesti) Bjelorusov Bjelorusija Blagovijesti bjeloruski blagovremen, blagovremena, odr. vid Bjeloruskinja blagovremeni Bjeloruskinjin blagovremenost, gen. jed. blagovremenosti, instr. jed. blagovremenošću/ blagovremenosti bjelosvjetski blatiti, prez. blatim, impf. blaćah, gl. pril. sad. Bjeloši (vlast. ime) blateći, gl. prid. trp. blaćen, gl. im. blaćenje bjelouška, dat. jed. bjelouški, gen. mn. bjelouški blavor (lat. Ophisaurus apodus Pallas, vrsta Bjelova (vlast. ime) guštera) bjelutak, gen. jed. bjelutka, gen. mn. bjelutaka Blažena Ozana Blažo, gen. Blaža, vok. Blažo

124 Blažov bočiti se, prez. bočim se, impf. bočah se, gl. pril. blijed, blijeda, odr. vid blijedi sad. bočeći se, gl. im. bočenje blijedocrven, blijedocrvena, odr. vid bočka, dat. jed. bočki, gen. mn. bočki blijedocrveni boem, vok. jed. boemu blijedoplav, blijedoplava, odr. vid blijedoplavi bofl blijedozelen, blijedozelena, odr. vid blijedozeleni bog, vok. jed. bože, nom. mn. bogovi blijedjeti (blijeđeti), prez. blijedim, impf. Bog, vok. Bože bijeđah, gl. pril. sad. blijedeći, gl. prid. rad. bogami (uzv.) blijedio/blijedjela, gl. im. blijeđenje bogamu (uzv.) blijeđeti (blijedjeti), prez. blijedim, impf. blijeđah, gl. pril. sad. blijedeći, gl. prid. rad. bogatstvo, gen. mn. bogatstava/bogatstva blijedio/blijeđela, gl. im. blijeđenje boginja blijesak, gen. jed. blijeska, nom. mn. bogati (uzv.) blijesci/bljeskovi, gen. mn. blijesaka/bljeskova bogme (riječca) blijesnuti (bljesnuti), prez. blijesnem, aor. blijesnuh, gl. pril. proš. blijesnuvši bogobojaznost, gen. jed. bogobojaznosti, instr. jed. bogobojaznošću/bogobojaznosti bliještati, prez. bliještim, gl. pril. sad. bliješteći, gl. im. bliještanje bogobojažljiv, bogobojažljiva, odr. vid bogobojažljivi blizanac, gen. jed. blizanca, vok. jed. blizanče, gen. mn. blizanaca bogobojažljivost, gen. jed. bogobojažljivosti, instr. jed. bogobojažljivošću/ bogobojažljivosti blizančev bogojavljenski (od Bogojavljenje) bliznakinja Bogojavljenje, gen. jed. Bogojavljenja, instr. jed. bludnica Bogojavljenjem bludničin bogomrzac, gen. jed. bogomrsca, vok. jed. bludnički bogomršče, gen. mn. bogomrzaca bludnik, vok. jed. bludniče, nom. mn. bludnici bogomrščev bludjeti (bluđeti), prez. bludim, impf. bluđah, gl. bogoraditi, prez. bogoradim, impf. bogorađah, pril. sad. bludeći, gl. prid. rad. bludio/bludjela, gl. gl. pril. sad. bogoradeći, gl. im. bogorađenje im. bluđenje Bogorodica, vok. jed. Bogorodice bluđeti (bludjeti), prez. bludim, impf. bluđah, gl. Bogorodičin pril. sad. bludeći, gl. prid. rad. bludio/bluđela, gl. im. bluđenje bogovjetan, bogovjetna, odr. vid bogovjetni Blumfild (vlast. ime) bogumil bljeđi (komp. od blijed) bogumilstvo, gen. mn. bogumilstava/bogumilstva bljesnuti (blijesnuti), prez. bljesnem, aor. bljesnuh, gl. pril. proš. bljesnuvši bohemist (bohemista), gen. jed. bohemista blještav, blještava. odr. vid blještavi bohemista (bohemist), gen. jed. bohemiste blještavost, gen. jed. blještavosti, instr. jed. bohemistkinja blještavošću/blještavosti bojler bočica Bojl-Mariotov zakon

125 Boka Kotorska bos. (skr. bosanski) Boka, dat. Boki Bosfor (vlast. ime) Bokelj, vok. jed. Bokelju, instr. jed. Bokeljom bosforski Bokeljev bosiljak, gen. jed. bosiljka/bosioka, vok. jed. Bokeljka, dat. jed. Bokeljki, gen. mn. Bokeljki bosiljče/bosioče Bokeljkin bostan bokokotorski Bostani (vlast. ime) Bokokotorski zaliv bosti, prez. bodem, imper. bodi, impf. bodijah, gl. prid. rad. bo/bola, gl. pril. sad. bodući, gl. prid. trp. bokser, vok. jed. bokseru, instr. jed. bokserom boden, gl. im. bodenje boksmeč, instr. jed. boksmečom boš. (skr. bošnjački) bokserice bošnjački bolandža Bošnjak, vok. jed. Bošnjače, nom. mn. Bošnjaci boleć, boleća, odr. vid boleći Bošnjakov bolesnica Bošnjakinja bolesničin Bošnjakinjin bolesnik, vok. jed. bolesniče, nom. mn. bolesnici bot. (skr. botanički/botanika) bolest, gen. jed. bolesti, instr. jed. bolešću/bolesti botaničar, vok. jed. botaničaru/botaničare, instr. bolestan, bolesna, odr. vid bolesni jed. botaničarom/botaičarem bolešljiv, bolešljiva, odr. vid bolešljivi botaničarka, dat. jed. botaničarki, gen. mn. botaničarki boleština boza bolnica Božić bolničar, vok. jed. bolničaru/bolničare, instr. jed. bolničarom/bolničarem Božićna ostrva bolničarka, dat. jed. bolničarki, gen. mn. Božićna pobuna (istor.) bolničarki božićni Boljevići (geogr.; crnogorsko pleme) božji boljitak, gen. jed. boljitka, nom. mn. boljici, gen. br. (skr. broj) mn. boljitaka brabonjak, gen. jed. brabonjka, nom. mn. bombon brabonjci, gen. mn. brabonjaka bombonjera brabonjčiti, prez. brabonjčim, impf. brabonjčah, boravišni gl. pril. sad. brabonjčeći, gl. im. brabonjčenje boravište bračni borilac, gen. jed. borioca, vok. jed. borioče, gen. Brajići (geogr.; crnogorsko pleme) mn. borilaca brakolomnica, vok. jed. brakolomnice boriočev brakolomničin Borka, dat. Borki brakolomnik, vok. jed. brakolomniče, nom. mn. Borkin brakolomnici

126 brakolomstvo, gen. mn. brakolomstava/ brbljivčev brakolomstva brbljivica branič, vok. jed. braniču, instr. jed. braničem brbljivičin branik, nom. mn. branici Brčeli (geogr.; crnogorsko pleme) branilac, gen. jed. branioca, vok. jed. branioče, gen. brčić, instr. jed. brčićem mn. branilaca brčkati, prez. brčkam, gl. pril. sad. brčkajući, gl. braniočev im. brčkanje branitelj, vok. jed. branitelju, instr. jed. Brda (geogr.) braniteljem brdski braniteljka, dat. jed. braniteljki, gen. mn. braniteljki brđanin, nom. mn. brđani branilački Brđanin, nom. mn. Brđani branilaštvo, gen. mn. branilaštava/branilaštva brđanski brašnav (brašnjav), brašnava, odr. vid brašnavi breme, gen. jed. bremena brašno bremenit, bremenita, odr. vid bremeniti brašnjav (brašnav), brašnjava, odr. vid brašnjavi bremenitost, gen. jed. bremenitosti, instr. jed. bremenitošću/bremenitosti bratanična bremenoša bratanić, vok. jed. brataniću, instr. jed. bratanićem breskovača brati, prez. berem, imper. beri, gl. pril. sad. berući breskva, gen. mn. bresaka Bratogošt (vlast. ime) brestov, brestova, odr. vid brestovi Bratonožić, gen. jed. Bratonožića, vok. jed. Bratonožiću, instr. jed. Bratonožićem, nom. mn. breza Bratonožići brezovik (brezova šuma), nom. mn. brezovici Bratonožići (geogr.; crnogorsko brđansko Brezovik (top.) pleme) brežić (dem. od brijeg), vok. jed. brežiću, instr. jed. bratoubica, vok. jed. bratoubico brežićem bratoubilački brežina (augm. od brijeg) bratoubistvo, gen. mn. brežuljak, gen. jed. brežuljka, nom. mn. brežuljci, bratoubistava/bratoubistva gen. mn. brežuljaka bratski bridak, britka, odr. vid britki bratstvenik, vok. jed. bratstveniče, nom. mn. bridjeti (briđeti), prez. bridim, impf. briđah, gl. bratstvenici pril. sad. brideći, gl. prid. rad. bridio/bridjela, gl. bratstvo, gen. mn. bratstava/bratstva im. briđenje bratučed briđeti (bridjeti), prez. bridim, impf. briđah, gl. pril. sad. brideći, gl. prid. rad. bridio/briđela, gl. im. bratučeda briđenje brav briga, dat. jed. brizi bravlji brijač, vok. jed. brijaču, instr. jed. brijačem brbljivac, gen. jed. brbljivca, vok. jed. brbljivče, brijačnica gen. mn. brbljivaca

127 brijeg, nom. mn. bregovi brojiti (brojati), prez. brojim, impf. brojah, gl. brijest, vok. jed. brijeste/brijestu, nom. mn. pril. sad. brojeći, gl. im. brojenje brestovi bronhijalni Brijestovo (vlast. ime) bronza briješće, gen. jed. briješća, instr. jed. briješćem bronzan, bronzana, odr. vid bronzani brilijant, gen. mn. brilijanata brstina Britanac, gen. jed. Britanca, vok. jed. Britanče, gen. brstiti, prez. brstim, impf. bršćah, gl. pril. sad. mn. Britanaca brsteći, gl. prid. trp. bršćen, gl. im. bršćenje Britančev brucoš, vok. jed. brucošu, instr. jed. brucošem Britanija brucoški Britanka, dat. jed. Britanki, gen. mn. Britanki brucoškinja Britankin brucoškinjin brižan, brižna, odr. vid brižni brus brižljiv, brižljiva, odr. vid brižljivi brusiti, prez. brusim, impf. brušah, gl. pril. sad. brižljivost, gen. jed. brižljivosti, instr. jed. bruseći, gl. im. brušenje brižljivošću/brižljivosti brušen, brušena, odr. vid brušeni brk, nom. mn. brkovi/brci bruto dohodak, gen. jed. bruto dohotka, nom. broćiti se, prez. broćim se, impf. broćah se, gl. mn. bruto dohoci, gen. mn. bruto dohodaka pril. sad. broćeći se, gl. im. broćenje bruto težina broditi, prez. brodim, impf. brođah, gl. pril. sad. brzak, gen. jed. brzaka, vok. jed. brzače, nom. mn. brodeći, gl. im. brođenje brzaci brodogradilišni brzinometar, gen. jed. brzinometra, gen. mn. brodogradilište brzinometara brodolomac, gen. jed. brodolomca, vok. jed. brzinomjer, instr. jed. brzinomjerom brodolomče, gen. mn. brodolomaca brzometan, brzometna, odr. vid brzometni brodolomčev brže-bolje brodolomnik, vok. jed. brodolomniče, nom. mn. bubamara, gen. jed. bubamare brodolomnici bubreg, nom. mn. bubrezi brodovlasnica bubreščić (dem. od bubreg), vok. jed. bubreščiću, brodovlasničin instr. jed. bubreščićem brodovlasnički bubrežni brodovlasnik, vok. jed. brodovlasniče, nom. mn. bubrežnjak, gen. jed. bubrežnjaka, nom. mn. brodovlasnici bubrežnjaci brodovlasništvo, gen. mn. brodovlasništava/ bubuljičav, bubuljičava, odr. vid bubuljičavi brodovlasništva bučati, prez. bučim, imper. buči, gl. pril. sad. brođenje bučeći, gl. im. bučanje brojati (brojiti), prez. brojim, gl. pril. sad. brojeći bućkati, prez. bućkam, gl. pril. sad. bućkajući, gl. brojanica im. bućkanje bućkuriš, instr. jed. bućkurišem

128 bućnuti, prez. bućnem, aor. bućnuh, gl. pril. proš. Bukureštanac, gen. jed. Bukureštanca, vok. jed. bućnuvši Bukureštanče, gen. mn. Bukureštanaca budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci Bukureštančev budi bog s nama (budiboksnama) (uzv.) Bukureštanka, dat. jed. Bukureštanki, gen. mn. budiboksnama (budi bog s nama) (uzv.) Bukureštanki budilnik, nom. mn. budilnici Bukureštankin budist (budista), gen. jed. budista buldog, vok. jed. buldože, nom. mn. buldozi budista (budist), gen. jed. budiste buldožer, instr. jed. buldožerom budistički bulevar, instr. jed. bulevarom budistkinja Bulevar kralja Nikole budšto buljook, buljooka, odr. vid buljooki budući da buljuk, nom. mn. buljuci Budućnost (sport. klub) bumerang, nom. mn. bumeranzi Budva bunjište, gen. jed. bunjišta, instr. jed. bunjištem, nom. mn. bunjišta Budvanin, nom. mn. Budvani buregdžija Budvaninov buregdžinica Budvanka, dat. jed. Budvanki, gen. mn. Budvanki burek, nom. mn. bureci Budvankin burleska, dat. jed. burlesci/burleski, gen. mn. budvanski burleski budzašto (riječca) buržoaski budžak, gen. jed. budžaka, nom. mn. budžaci buržoazija buđ, gen. jed. buđi, instr. jed. buđu/buđi butik, nom. mn. butici buđati, prez. buđam, gl. pril. sad. buđajući, gl. im. buva buđanje buzdovan, gen. jed. buzdovana bug. (skr. bugarski) .by (internet domen Bjelorusije) Bugarin, nom. mn. Bugari Bugarinov C Bugarka, dat. jed. Bugarki, gen. mn. Bugarki C (skr. ugljenik) Bugarkin °C (skr. stepeni Celzijusovih) Bugarska, gen. Bugarske, dat. Bugarskoj ca /cca (skr. lat. circa - oko, otprilike) bugarski .ca (internet domen Kanade) bujica cajtnot bukirati, prez. bukiram, gl. pril. sad. bukirajući, gl. im. bukiranje cakliti se, prez. caklim se, gl. pril. sad. cakleći se, gl. im. cakljenje bukureški cakum-pakum Bukurešt Canis lupus (lat. vuk)

129 CANU (skr. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) Cetinjski manastir carević, instr. jed. carevićem Cetinjsko pleme carica, vok. jed. carice CG (skr. Crna Gora) caričin cg (skr. centigram) carina .ch (internet domen Švajcarske) carinarnica cicija carinički ciča carinik, vok. jed. cariniče, nom. mn. carinici cičati, prez. cičim, gl. pril. sad. cičeći, gl. im. carovati, prez. carujem, gl. pril. sad. carujući, gl. cičanje im. carovanje Ciganin, nom. mn. Cigani CD (skr. compact disc - kompakt disk) ciganiti, prez. ciganim, impf, ciganjah, gl. pril. sad. CD- ROM (skr. compact disc read-only ciganeći, gl. im. ciganjenje memory - kompakt disk) Ciganka, dat. jed. Ciganki, gen. mn. Ciganki ciganski CDNK (skr. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika) cigla, gen. mn. cigala/cigli CE (skr. Council of Europe - Savjet Evrope) cijediti, prez. cijedim, impf. cijeđah, gl. pril. sad. CEEPUS (skr. Central Europeen Ehcange Program cijedeći, gl. prid. trp. cijeđen, gl. im. cijeđenje for University Studies) cijeđ, gen. jed. cijeđi, instr. jed. cijeđu/cijeđi Ceklin (geogr.; crnogorsko pleme) cijena centarfor, instr. jed. centarforom cijeniti, prez. cijenim, impf. cijenjah, gl. pril. sad. centilitar, gen. jed. centilitra, gen. mn. centilitara cijeneći, gl. prid. trp. cijenjen, gl. im. cijenjenje centimetar (santimetar), gen. jed. centimetra, cijenjen, cijenjena, odr. vid cijenjeni gen. mn. centimetara cijepati, prez. cijepam, gl. pril. sad. cijepajući, gl. centurija im. cijepanje centurion cijetka, dat. jed. cijetki, gen. mn. cijetki cer cijev, gen. jed. cijevi, instr. jed. cijevlju/cijevi ceremonija Cijevna ceremonijalan, ceremonijalna, odr. vid cijevni ceremonijalni cik-cak cerov ciklični cerovina cilindar, gen. jed. cilindra, gen. mn. cilindara certifikat (sertifikat) cilindričan, cilindrična, odr. vid cilindrični cesta ciničan, cinična, odr. vid cinični Cetinjanin, nom. mn. Cetinjani cinik, vok. jed. ciniče, nom. mn. cinici Cetinjanka, vok. jed. Cetinjanko cinizam, gen. jed. cinizma, gen. mn. cinizama Cetinje, gen. Cetinja, instr. Cetinjem cio, cijela, odr. vid cijeli Cetinjski ljetopis cipancijeli, gen. cipancijeloga

130 cipcijeli, gen. cipcijeloga cjenovnik, vok. jed. cjenovniče, nom. mn. cirkulacija cjenovnici cirkusant, gen. mn. cirkusanata cjenjkati se (cjenkati se), prez. cjenjkam se, gl. pril. sad. cjenjkajući se, gl. im. cjenjkanje cirkus cjepalo (ćepalo) cirkusantkinja cjepanica (ćepanica) cirkusantski cjepidlačenje, gen. jed. cjepidlačenja, instr. jed. cirkuski cjepidlačenjem cista cjepidlačiti, prez. cjepidlačim, impf. cjepidlačah, cisterna (cistijerna) gl. pril. sad. cjepidlačeći, gl. im. cjepidlačenje cistijerna (cisterna) cjepidlaka, dat. jed. cjepidlaci citoplazma, gen. mn. citoplazmi cjepkanje (ćepkanje), gen. jed. cjepkanja, instr. jed. cjepkanjem citostatik, nom. mn. citostatici cjepkati (ćepkati), prez. cjepkam, gl. pril. sad. civilizacija cjepkajući, gl. im. cjepkanje civilizacijski (civilizacioni) cjepnuti (ćepnuti), prez. cjepnem, aor. cjepnuh, civilizacioni (civilizacijski) gl. pril. proš. cjepnuvši cjedilo (ćedilo) cjevčica cjelina (ćelina) cjevovod cjelishodan (ćelishodan), cjelishodna, odr. vid CKB (skr. Crnogorska komercijalna banka) cjelishodni cm (skr. centimetar) cjelishodnost (ćelishodnost), gen. jed. cmakati, prez. cmačem, gl. pril. sad. cmačući, gl. cjelishodnosti, instr. jed. im. cmakanje cjelishodnošću/cjelishodnosti CNP (skr. Crnogorsko narodno pozorište) cjelivanje (ćelivanje), gen. jed. cjelivanja, instr. jed. cjelivanjem Co. (skr. kompanija) cjelivati (ćelivati), prez. cjelivam, gl. pril. sad. COK (skr. Crnogorski olimpijski komitet) cjelivajući, gl. im. cjelivanje CPC (skr. Crnogorska pravoslavna crkva) cjelodnevan (ćelodnevan), cjelodnevna, odr. crći (crknuti), prez. crčem/crknem, aor. crkoh, vid cjelodnevni gl. prid. rad. crkao/crkla, gl. pril. proš. crkavši cjelokupan (ćelokupan), cjelokupna, odr. vid crepulja cjelokupni crevlja cjelokupnost (ćelokupnost), gen. jed. cjelokupnosti, instr. jed. crijep, nom. mn. crepovi cjelokupnošću/cjelokupnosti crijevni cjelovit, cjelovita, odr. vid cjeloviti crijevo cjelovitost, gen. jed. cjelovitosti, instr. jed. crkv. (skr. crkveni) cjelovitošću/cjelovitosti crkva, instr. jed. crkvom, gen. mn. crkava cjenkati se (cjenjkati se), prez. cjenkam se, gl. pril. sad. cjenkajući se, gl. im. cjenkanje Crkva Svetoga Đorđa

131 crknuti (crći), prez. crknem, aor. crknuh, gl. pril. crnomorski rad. crknuo/crknula, gl. pril. proš. crknuvši crnook, crnooka, odr. vid crnooki crkovnjak (crkvenjak), gen. jed. crkovnjaka, crnorizac, gen. jed. crnorisca, vok. jed. crnorišče, vok. jed. crkovnjače, nom. mn. crkovnjaci gen. mn. crnorizaca crkovni (crkveni) crnjeti (postajati crn), prez. crnim, gl. pril. sad. crkva, gen. mn. crkava crneći, gl. im. crnjenje crkveni (crkovni) crpiti, prez. crpim, impf. crpljah, gl. pril. sad. crkvenoslovenski crpeći, gl. im. crpljenje crkvenjak (crkovnjak), vok. jed. crkvenjače, crveniti (činiti crvenim), prez. crvenim, impf. nom. mn. crkvenjaci crvenjah, gl. pril. sad. crveneći, gl. im. crvenjenje Crmnička nahija crvendać, gen. jed. crvendaća, instr. jed. crvendaćem Crna Gora Crveni krst crnac, gen. jed. crnca, vok. jed. crnče, gen. mn. crnaca Crveni polumjesec crnački Crvenka (top.) crnčiti, prez. crnčim, gl. pril. sad. crnčeći, gl. im. crvenobijel, crvenobijela, odr. vid crvenobijeli crnčenje crvenokos, crvenokosa, odr. vid crvenokosi Crni kuk (top.) crvenperka, dat. jed. crvenperki, gen. mn. crniti (činiti crnim), prez. crnim, impf. crnjah, gl. crvenperki pril. sad. crneći, gl. im. crnjenje crvenjeti (postojati crven), prez. crvenim, gl. pril. Crno jezero sad. crveneći, gl. im. crvenjenje Crno more crvotočan, crvotočna, odr. vid crvotočni crnobrad, crnobrada, odr. vid crnobradi crvotočnost, gen. jed. crvotočnosti, instr. jed. crvotočnošću/crvotočnosti Crnogorac, gen. jed. Crnogorca, vok. jed. Crnogorče, gen. mn. Crnogoraca csl. (skr.crkvenoslovenski) crnogorica Cuca, nom. mn. Cuce crnogorični Cuce (top.) Crnogorka, dat. jed. Crnogorki, gen. mn. cucki Crnogorki cunami, gen. jed. cunamija, nom. mn. cunamiji Crnogorska pravoslavna crkva curiti, prez. curim, gl. pril. sad. cureći, gl. im. crnogorski curenje Crnogorski PEN centar cvijeće, gen. jed. cvijeća, instr. jed. cvijećem crnogorsko-engleski rječnik cvijećnjak (cvijetnjak), nom. mn. cvijećnjaci Crnogorsko matematičko društvo cvijet, nom. mn. cvjetovi Crnogorsko narodno pozorište Cvijeta Crnogorsko primorje Cvijeti crnokošuljaš, vok. jed. crnokošuljašu, instr. jed. cvijetni crnokošuljašem cvijetnica

132 cvijetnjak (cvijećnjak), nom. mn. cvijetnjaci čakavski cviljeti, prez. cvilim, impf. cviljah, gl. pril. sad. čakavština cvileći, gl. prid. rad. cvilio/cviljela, gl. im. cviljenje čaklja, gen. mn. čakalja/čaklji cvjećar, vok. jed. cvjećaru/cvjećare, instr. jed. čaktar, gen. jed. čaktara, instr. jed. cvjećarom/cvjećarem čaktarom/čaktarem cvjećara čamac, gen. jed. čamca, gen. mn. čamaca cvjećarka, dat. jed. cvjećarki, gen. mn. cvjećarki čamdžija cvjećarstvo, gen. mn. cvjećarstava/cvjećarstva čamiti, prez. čamim, impf. čamljah, gl. pril. sad. cvjetast, cvjetasta, odr. vid cvjetasti čameći, gl. im. čamljenje cvjetati, prez. cvjetam, gl. pril. sad. cvjetajući, gl. čamotinja im. cvjetanje čamovina cvjetonoša čangrizalo (džangrizalo) cvokotati, prez. cvokoćem, gl. pril. sad. čangrizati (džangrizati), prez. čangrizam, gl. cvokoćući, gl. im. cvokotanje pril. sad. gangrizajući, gl. im. čangrizanje cvrčak, gen. jed. cvrčka, vok. jed. cvrčku, nom. mn. čankoliz cvrčci, gen. mn. cvrčaka čapur, gen. jed. čapura cvrčati, prez. cvrčim, gl. pril. sad. cvrčeći, gl. im. cvrčanje čar, gen. jed. čari cvrkutati, prez. cvrkućem, imper. cvrkući, gl. pril. čarati, prez. čaram, gl. pril. sad. čarajući, gl. im. sad. cvrkućući, gl. im. cvrkutanje čaranje .cz (internet domen Češće) čardak, gen. jed. čardaka, nom. mn. čardaci čaroban, čarobna, odr. vid čarobni Č čarobnjak, gen. jed. čarobnjaka, vok. jed. čarobnjače, nom. mn. čarobnjaci čađ, gen. jed. čađi, instr. jed. čađu/čađi čarobnica, vok. jed. čarobnice čađav, čađava, odr. vid čađavi čarobničin čađavost, gen. jed. čađavosti, instr. jed. čađavošću/čađavosti čaršav čađiti (čađaviti), prez. čađim, impf. čađah, gl. čas, nom. mn. časovi pril. sad. čađeći, gl. im. čađenje časiti, prez. časim, gl. pril. sad. časeći, gl. im. čađaviti (čađiti), prez. čađavim, impf. čađavljah, čašenje gl. im. čađavljenje časopis čahura (čaura) časkom (časom) (pril.) čajnik, nom. mn. čajnici časom (časkom) (pril.) čak. (skr. čakavski) časovnik, nom. mn. časovnici čakavac, gen. jed. čakavca, vok. jed. čakavče, gen. čast, gen. jed. časti, instr. jed. čašću/časti mn. čakavaca častoljubiv, častoljubiva, odr. vid častoljubivi čakavizam, gen. jed. čakavizma, gen. mn. čakavizama častoljubivost, gen. jed. častoljubivosti, instr. jed. častoljubivošću/ častoljubivosti čakavka, dat. jed. čakavki, gen. mn. čakavki

133 častoljublje, gen. jed. častoljublja, instr. jed. čest. (skr. čestica) častoljubljem čestica čaška, dat. jed. čaški, gen. mn. čaški čestitka, dat. jed. čestitki, gen. mn. čestitki čaura (čahura) čestitost, gen. jed. čestitosti, instr. jed. čestitošću/ čavrljati, prez. čavrljam, gl.pril. sad. čavrljajući, gl. čestitosti im. čavrljanje često (komp. od češće) čedan, čedna, odr. vid čedni češ. (skr. češki) čednost, gen. jed. čednosti, instr. jed. čednošću/ čednosti češalj, gen. jed. češlja, vok. jed. češlju. instr. jed. češljem, nom. mn. češljevi Čedo, gen. Čeda češanj, gen. jed. češnja, instr. jed. češnjem, nom. čedomorka, dat. jed. čedomorki, gen. mn. mn. češnjevi čedomorki češati, prez. češem, gl. pril. sad. češući, gl. im. čedomorstvo, gen. mn. češanje čedomorstava/čedomorstva češće (komp. od često) Čedov četka, dat. jed. četki, gen. mn. četaka/četki čekaonica četrdeset čekrk, nom. mn. čekrci četrdesetak čelični četrdesetogodišnjak čelik četrdesetogodišnjakinja čelni (čeoni) četrdesetogodišnji čelist (čelista), gen. jed. čelista četrdesetogodišnjica čelista (čelist), gen. jed. čeliste četrdesetoro čelistkinja četrnaest čelnik, vok. jed. čelniče, nom. mn. čelnici četrnaestoro čeljad, gen. jed. čeljadi, instr. jed. čeljađu/čeljadi četvorica čeljade, gen. jed. čeljadeta četvorka, dat. jed. četvorci/četvorki, gen. mn. čemerika, dat. jed. čemerici četvoraka/četvorki čeoni (čelni) četvoro čepati, prez. čepam/čepljem, gl. pril. sad. četvoročasovni čepajući/čepljući, gl. im. čepanje četvoročlan, četvoročlana, odr. vid četvoročlani čepiti, prez. čepim četvorogodišnjak, vok. jed. četvorogodišnjače, čeprkati, prez. čeprkam, gl. pril. sad. čeprkajući, nom. mn. četvorogodišnjaci gl. im. čeprkanje četvorogodišnjakinja čerek, vok. jed. čereče, nom. mn. čereci četvorogodišnji čerečiti, prez. čerečim, gl. pril. sad. čerečeći, gl. im. čerečenje četvorogodišnjica česan, gen. jed. česna, gen. mn. česana četvoromjesečni česma, gen. mn. česama/česmi četvoronedjeljni (četvoroneđeljni)

134 četvoroneđeljni (četvoronedjeljni) čitalac, gen. jed. čitaoca, vok. jed. čitaoče, gen. mn. četvoro-petoro čitalaca četvoropostotni čitanka, dat. jed. čitanci, gen. mn. čitanaka/čitanki četvorospratnica čitaonica četvorostruk, četvorostruka, odr. vid čitko (pril.) četvorostruki čitljiv, čitljiva, odr. vid čitljivi četvorougao, gen. jed. četvorougla čitljivost, gen. jed. čitljivosti, instr. jed. čitljivošću/ četvorougaoni čitljivosti četvrtak, gen. jed. četvrtka, nom. mn. četvrci, gen. čkiljeti (čkiljiti), prez. čkiljim, impf. čkiljah, gl. mn. četvrtaka pril. sad. čkiljeći, gl. prid. rad. čkilio/čkiljela četvrtfinale čkiljiti (čkiljeti), prez. čkilim, impf. čkiljah, gl. pril. sad. čkileći, gl. prid. rad. čkilio/čkiljela četvrtina čl. (skr. član) čežnja čl. (skr. članak) čežnjivost, gen. jed. čežnjivosti, instr. jed. čežnjivošću/čežnjivosti član, gen. jed. člana, nom. mn. članovi čigra, gen. mn. čigri/čigara članak, gen. jed. članka, nom. mn. članci, gen. mn. članaka čiji bilo (bilo čiji) čoban (čobanin), nom. mn. čobani čiji drago čobanica, vok. jed. čobanice čiji god čobaničin čiji, čija, čije čobanin (čoban), nom. mn. čobani čiljeti, prez. čilim, impf. čiljah, gl. pril. sad. čileći, gl. im. čiljenje čoja činilac, gen. jed. činioca, nom. mn. činioci, čojstvo, gen. mn. čojstava/čojstva gen. mn. činilaca čovječan, čovječna, odr. vid čovječni činiti, prez. činim, impf. činjah, gl. pril. sad. čineći, čovječanski gl. im. činjenje čovječanstvo, gen. mn. čovječanstava/ činodjejstvo, gen. mn. činodjejstava/činodjejstva čovječanstva činovnica, vok. jed. činovnice čovječji činovničin čovječuljak, gen. jed. čovječuljka, vok. jed. činovnik, vok. jed. činovniče, nom. mn. činovnici čovječuljče, nom. mn. čovječuljci, gen. mn. čovječuljaka činovništvo, gen. mn. činovništava/činovništva čučanj, gen. jed. čučnja, nom. mn. čučnjevi čio, čila, odr. vid čili čučati, prez. čučim, gl. pril. sad. čučeći, gl. im. čist, čista, odr. vid čisti čučanje Čista Vlaka (top.) čučavac, gen. jed. čučavca, gen. mn. čučavaca čistionica čučnuti, prez. čučnem, aor. čučnuh, gl. pril. proš. čistunac, gen. jed. čistunca, vok. jed. čistunče, gen. čučnuvši mn. čistunaca čudak, gen. jed. čudaka, vok. jed. čudače, nom. mn. čit. (skr.čitaj) čudaci

135 čudesan, čudesna, odr. vid čudesni ćelina (cjelina) čudesnost, gen. jed. čudesnosti, instr. jed. ćelishodan (cjelishodan), ćelishodna, odr. vid čudesnošću/čudesnosti ćelishodni čudotvorac, gen. jed. čudotvorca, vok. jed. ćelishodnost (cjelishodnost), gen. jed. čudotvorče, gen. mn. čudotvoraca ćelishodnosti, instr. jed. čudotvorka, dat. jed. čudotvorki, gen. mn. ćelishodnošću/ćelishodnosti čudotvorki ćelivanje (cjelivanje), gen. jed. ćelivanja, instr. čudovišan, čudovišna, odr. vid čudovišni jed. ćelivanjem čudovište, gen. jed. čudovišta, instr. jed. ćelivati (cjelivati), prez. ćelivam, gl. pril. sad. čudovištem ćelivajući, gl. im. ćelivanje čukunbaba ćelodnevan (cjelodnevan), ćelodnevna, odr. vid ćelodnevni čukundjed (čukunđed) ćelohranitelj (tjelohranitelj), vok. jed. čukunđed (čukundjed) ćelohranitelju, instr. jed. ćelohraniteljem čupavost, gen. jed. čupavosti, instr. jed. ćelokupan (cjelokupan), ćelokupna, odr. vid čupavošću/čupavosti ćelokupni čuvarkuća ćelokupnost (cjelokupnost), gen. jed. čuvstvo, nom. mn. čuvstva, gen. mn. čuvstava/ ćelokupnosti, instr. jed. čuvstva ćelokupnošću/ćelokupnosti čvornat, čvornata, odr. vid čvornati ćeme (tjeme), gen. jed. ćemena čvornovat, čvornovata, odr. vid čvornovati Ćemovsko polje čvrst, čvrsta, odr. vid čvrsti ćepalo (cjepalo) ćepanica (cjepanica) Ć ćepkati (cjepkati), prez. ćepkam, gl. pril. sad. ćepkajući, gl. im. ćepkanje ćebe, gen. jed. ćebeta ćepnuti (cjepnuti), prez. ćepnem, aor. ćepnuh, ćedilo (cjedilo) gl. pril. proš. ćepnuvši Ćekla ćerati (tjerati), prez. ćeram. gl. pril. sad. ćerajući, Ćeklići gl. im. ćeranje ćeklićki ćeskoba (tjeskoba) ćelav, ćelava, odr. vid ćelavi ćesnac (tjesnac), gen. jed. ćesnaca ćelavac, gen. jed. ćelavca, vok. jed. ćelavče, gen. mn. ćesnački (tjesnački) ćelavaca ćesnoća (tjesnoća) ćelaviti, prez. ćelavim, impf. ćelavljah, gl. pril. sad. ćesnogrudan (tjesnogrudan), ćesnogrudna, ćelaveći, gl. im. ćelavljenje odr. vid ćesnogrudni ćelavost, gen. jed. ćelavosti, instr. jed. ćelavošću/ ćestetina (tjestenina) ćelavosti ćešitelj (tješitelj), vok. jed. ćešitelju, instr. jed. ćelesa (tjelesa) ćešiteljem ćelesni (tjelesni) ćešiti (tješiti), prez. ćešim, gl. pril. sad. ćešeći, gl. ćelesnost (tjelesnost), gen. jed. ćelesnosti, instr. im. ćešenje jed. ćelesnošću/ćelesnosti ćešnji (tješnji)

136 Ćetalj ćurka, dat. jed. ćurci/ćurki, gen. mn. ćurki/ćuraka Ćetko ćuriti, prez. ćurim, gl. pril. sad. ćureći, gl. im. Ćetković ćurenje Ćetale glavice ćutati, prez. ćutim, gl. pril. sad. ćuteći, gl. im. ćutanje Ćetna ćutkati, prez. ćutkam, gl. pril. sad. ćutkajući, gl. Ćetna polja im. ćutkanje Ćetni do ćutuk, nom. mn. ćutuci Ćetuljina dolina ćevabdžija D ćevabdžinica D (rimski znak za broj 500) ćevap dabogda (uzv.) ćilibar, gen. jed. ćilibara dabome (riječca) Ćipur dadaist (dadaista), gen. jed. dadaista ćir. (skr. ćirilica) dadaista (dadaist), gen. jed. dadaiste ćirilica dadaizam, gen. jed. dadaizma, gen. mn. dadaizama Ćirilo dahtati, prez. dahćem/dašćem, gl. pril. sad. ćirilometodski dahćući/ dašćući, gl. im. dahtanje ćivot, gen. jed. ćivota daire ćorac (ćorak), gen. jed. ćorca, gen. mn. ćoraca dakako (riječca) ćorak (ćorac), gen. jed. ćorka, gen. mn. ćoraka dalaj lama, gen. jed. dalaj lame ćoraviti, prez. ćoravim, impf. ćoravljah, gl. pril. dalekovid (dalekovidan), dalekovida, odr. vid sad. ćoraveći, gl. im. ćoravljenje dalekovidi ćosavac, gen. jed. ćosavca, vok. jed. ćosavče, gen. dalekovidan (dalekovid), dalekovidna, odr. vid mn. ćosavaca dalekovidni ćošak, gen. jed. ćoška, nom. mn. ćoškovi dalekovidnost (dalekovidost), gen. jed. dalekovidnosti, instr. jed. dalekovidnošću/ ćud, gen. jed. ćudi, instr. jed. ćudi/ćuđu dalekovidnosti ćudljiv, ćudljiva, odr. vid ćudljivi dalekovidost (dalekovidnost), gen. jed. ćudljivac, gen. jed. ćudljivca, vok. jed. ćudljivče, dalekovidosti, instr. jed. gen. mn. ćudljivaca dalekovidošću/dalekovidosti ćudljivica, vok. jed. ćutljivice da li ćudljivičin Dalmacija ćudljivost, gen. jed. ćudljivosti, instr. jed. Dalmatinac, gen. jed. Dalmatinca, vok. jed. ćudljivošću/ćudljivosti Dalmatinče, gen. mn. Dalmatinaca ćuk, vok. jed. ćuče (fig. ćuku), nom. mn. ćukovi dalmatinac (pas), gen. jed. dalmatinca, gen. mn. dalmatinaca ćumur Dalmatinka, dat. jed. Dalmatinki, gen. mn. ćumurdžija Dalmatinki ćuran, gen. jed. ćurana

137 dalmatinski .de (internet domen Njemačke) dalmatski (koji se odnosi na Dalmate) debelokožac, gen. jed. debelokošca, vok. jed. dalji (komp. od dalek) debelokšče, gen. mn. debelokožaca daljnji (pridjev) debeo, debela, odr. vid debeli danak, gen. jed. danka, nom. mn. danci, gen. mn. debi, gen. jed. debija, nom. mn. debiji danaka decenija dandanas (pril.) defekt, gen. mn. defekata Dan državnosti (prazn.) defetist (defetista), gen. jed. defetista Danilov krst (odlikovanje) defetista (defetist), gen. jed. defetiste Dan nezavisnosti (prazn.) defetistički danonoćni defetistkinja Dan Republike (prazn.) defile, gen. jed. defilea, nom. mn. defilei Dante, gen. Dantea, dat. Danteu degenečiti, prez. degenečim, gl. pril. sad. Danteov degenečeći, gl. im. degenečenje danteovski degenek, gen. jed. degeneka, vok. jed. degeneče DANU (skr. Dukljanska akademija nauka i (fig. degeneku), nom. mn. degeneci umjetnosti) degenerik, vok. jed. degeneriče, nom. mn. degenerici darivalac, gen. jed. darivaoca, vok. jed. darivaoče, dejstvo (djejstvo), gen. mn. dejstava/dejstva gen. mn. darivalaca dejstvovati (djejstvovati), prez. dejstvujem, gl. darodavac, gen. jed. darodavca, vok. jed. pril. sad. dejstvujući, gl. im. dejstvovanje darodavče, gen. mn. darodavaca Dejtonski sporazum darovitost, gen. jed. darovitosti, instr. jed. darovitošću/darovitosti dekl. (skr. deklinacija) daska, dat. jed. daski/dasci, gen. mn. dasaka Deklaracija Crnogorskog PEN centra o daščica (dem. od daska) ustavnom položaju crnogorskoga jezika daščurina (augm. od daska) delikt, gen. jed. delikta, gen. mn. delikata dat. (skr. dativ) delinkvent, gen. mn. delikvenata dati, prez. dam/dadem/dadnem, aor. delinkventkinja dah/dadoh, gl.prid. rad. dao/dala, gl. pril. proš. davši delirijum davalac, gen. jed. davaoca, vok. jed. davaoče, gen. dem. (skr. deminutiv) mn. davalaca demagog, vok. jed. demagože, nom. mn. davateljka, dat. jed. davateljki, gen. mn. davateljki demagozi davati, prez. dajem, gl. pril. sad. dajući, gl. im. demagogija davanje demagoški Da Vinči (Leonardo da Vinči) demagoškinja dcl (skr. decilitar) demanti, gen. jed. demantija, nom. mn. demantiji d. d. (skr. dioničarsko društvo) demilitarizacija

138 demode (nepromj. prid.) devetoro demokrat (demokrata), gen. jed. demokrata devetsto (devet stotina) demokrata (demokrat), gen. jed. demokrate devetstoti demokratija devet stotina (devetsto) demokratski devijacija demonstrant, gen. mn. demonstranata devijacijski (devijacioni) demonstrantkinja devijacioni (devijacijski) dendi, gen. jed. dendija, nom. mn. dendiji dezavuisati, prez. dezavuišem, gl. pril. sad. denuncijant, gen. mn. denuncijanata dezavuišući, gl. im. dezavuisanje denuncijantski dezen depo, gen. jed. depoa, nom. mn. depoi dezinfekcijski (dezinfekcioni) deponija dezinfekcioni (dezinfekcijski) derbi, gen. jed. derbija, nom. mn. derbiji dezinfikovati, prez. dezinfikujem, gl. pril. sad. dezinfikujući, gl. im. dezinfikovanje derište, gen. jed. derišta, instr. jed. derištem dezodorans desert dezorijentacija desetak (pril.) dezorijentisati, prez. dezorijentišem, gl. pril. sad. desetka, dat. jed. desetki, gen. mn. dezorijentišući, gl. im. dezorijentisanje desetki/desetaka dg (skr. decigram) desetogodišnjak, vok. jed. desetogodišnjače, nom. mn. desetogodišnjaci Didro, gen. Didroa desetogodišnji Didroov desetogodišnjica diftong, nom. mn. diftonzi desetomjesečni diftongizacija desetoro diftonški desetospratnica dijabetičar, vok. jed. dijabetičaru/dijabetičare, instr. jed. dijabetičarom/dijabetičarem desetostruk, desetostruka, odr. vid desetostruka dijabetes De Sosir (Ferdinand de Sosir) dijafilm despotija dijafragma, gen. mn. dijafragmi/dijafragma despotski dijagram despotstvo, gen. mn. despotstava/despotstva dijak, gen. jed. dijaka, vok. jed. dijače, nom. mn. dešnjak, vok. jed. dešnjače, nom. mn. dešnjaci dijaci dešnjakinja dijal. (skr. dijalekat) devetka, dat. jed. devetki, gen. mn. dijal. (skr. dijalekatski) devetaka/devetki dijalekat (dijalekt), gen. jed. dijalekta, gen. mn. devedeset dijalekata devetnaest dijalekatski devetoljetni

139 dijalekt (dijalekat), gen. jed. dijalekta dipl. ing. (skr. diplmirani inžinjer) dijalektalan, dijalektalna, odr. vid dijalektalni dipl. iur. (skr. diplomirani pravnik) dijalektolog, vok. jed. dijalektilože, nom. mn. diplomat (diplomata), gen. jed. diplomata dijalektolozi diplomata (diplomat), gen. jed. diplomate dijalektologija diplomatija dijalektološki dir. (skr. direktor) dijalektološkinja direktorica, vok. jed. direktorice dijamantski dijareja direktoričin dijaspora direktorijum dijeliti, prez. dijelim, impf. dijeljah, gl. pril. sad. dirinčiti, prez. dirinčim, gl. pril. sad. dirinčeći, gl. dijeleći, gl. im. dijeljenje im. dirinčenje dijeljenički dirljivost, gen. jed. dirljivosti, instr. jed. dijeljenik, vok. jed. dijeljeniče, nom. mn. dirljivošću/ dirljivosti dijeljenici disajni dijeljenje, gen. jed. dijeljenja, instr. jed. dijeljenjem disertacija dijeta disjunkcija dijetalan, dijetalna, odr. vid dijetalni disjunktivan, diskunktivna, odr. vid disjunktivni dijete, gen. jed. djeteta/đeteta, nom. mn. disk, nom. mn. diskovi djeca/đeca diskrecija dijevati se, prez. dijevam se, gl. pril. sad. dijevajući se, gl. im. dijevanje diskrecijski (diskrecioni) diletant, gen. mn. diletanata diskrecioni (diskrecijski) diletantski disk-džokej dim. (skr. diminuendo) disketa disko dimnjačar, vok. jed. dimnjačaru/dimnjačare, diskurs instr. jed. dimnjačarom/dimnjačarem disonanca, gen. mn. disonanca/disonanci dimnjak, gen. jed. dimnjaka, nom. mn. dimnjaci distanca, gen. mn. distanca/distanci dinja divizija dio, gen. jed. dijela, nom. mn. djelovi divljak, gen. jed. divljaka, vok. jed. divljače, nom. dioba mn. divljaci dioni divljaka, dat. jed. divljaci, nom. mn. divljake, gen. dionica mn. divljaka dioničar, vok. jed. dioničaru/dioničare, instr. jed. dizajn dioničarom/dioničarem dizenterija dipl. (skr. diplomirani) djeca (đeca) dipl. ek. (dipl.oec.) (skr. diplomirani ekonomista) dječak, vok. jed. dječače, nom. mn. dječaci

140 dječica (đečica), vok. jed. dječice/dječico djeljivost, gen. jed. djeljivosti, instr. jed. dječji (đečji) djeljivošću/djeljivosti dječkić (đečkić), vok. jed. dječkiću, instr. jed. djenuti (đenuti), prez. djenem, aor. djenuh, gl. dječkićem pril. proš. djenuvši dječko (đečko) djetelina (đetelina) dječurlija (đečurlija), vok. jed. dječurlijo djetetov (đetetov) djed (đed), gen. jed. djeda, nom. mn. djedovi djetinjstvo (đetinjstvo), gen. mn. djetinjstava/ djetinjstva djedov (đedov) djetinjast (đetinjast), djetinjasta, odr. vid djedovina (đedovina) djetinjasti djejstvo (dejstvo), gen. mn. djejstava/djejstva djetinjiti (đetinjiti), prez. djetinjim, gl. pril. sad. djejstvovati (dejstvovati), prez. djejstvujem, gl. djetinjeći, gl. im. djetinjenje pril. sad. djejstvujući, gl. im. djejstvovanje djetlić, instr. jed. djetlićem djelati, prez. djelam, gl. pril. sad. djelajući, gl. im. djever (đever), vok. jed. djeveru, instr. jed. djelanje djeverem, nom. mn. djeveri djelatnik, vok. jed. djelatniče, nom. mn. djelatnici djeveričić (đeveričić), vok. jed. djeveričiću, instr. djelatnost, gen. mn. djelatnosti, instr. jed. jed. djeveričićem djelatnošću/djelatnosti djeverična (đeverična), dat. jed. djeverični djelce, gen. jed. djelca, gen. mn. djelaca/djelca djeverovati (đeverovati), prez. djeverujem, gl. djelić, instr. jed. djelićem pril. sad. djeverujući, gl. im. djeverovanje djelilac, gen. jed. djelioca, gen. mn. djelilaca djeveruša (đeveruša) djelimičan, djelimična, odr. vid djelimični djevica, vok. jed. djevice djelitelj, vok. jed. djelitelju, instr. jed. djeliteljem Djevičanska ostrva djeliteljka, dat. jed. djeliteljki, gen. mn. djeliteljki djevičanski djelo djevičanstvo, gen. mn. djevičanstava/djevičanstva djelotvoran, djelotvorna, odr. vid djelotvorni djevičin djelovati, prez. djelujem, gl. pril. sad. djelujući, gl. im. djelovanje djevičnjak djelovodnica, vok. jed. djelovodnice djevojački (đevojački) djelovodničin djevojaštvo (đevojaštvo), gen. mn. djevojaštava/ djevojaštva djelovodnički djevojčica (đevojčica), vok. jed. djevojčice djelovodnik, vok. jed. djelovodniče, nom. mn. djelovodnici djevojčin (đevojčin) djelovođa djevojčiti se (đevojčiti se), prez. djevojčim se, gl. pril. sad. djevojčeći se, gl. im. djevojčenje djelovotkinja djevojka (đevojka), dat. jed. djevojci/djevojki, djeljati (đeljati), prez. djeljem, gl. pril. sad. gen. mn. djevojaka djeljući, gl. im. djeljanje djevovati (đevovati), prez. djevujem, gl. pril. sad. djeljiv, djeljiva, odr. vid djeljivi djevujući, gl. im. djevovanje .dk (internet domen Danske)

141 dkg (skr. dekagram) dobronamjernost, gen. jed. dobronamjernosti, dl (skr. decilitar) instr. jed. dobronamjernošću/ dobronamjernosti dobrota dlijeto Dobrota (top.) dm (skr. decimetar) dobrotvor, vok. jed. dobrotvore, instr. jed. dne (u crkvenim praznicima) (o Mitrovu dne) dobrotovorom DNK (skr. dezoksiribonukleinska kiselina) dobrotvorka, dat. jed. dobrotvorki, gen. mn. do maloprije (pril.) dobrotvorki dobrovoljac, gen. jed. dobrovoljca, vok. jed. do, gen. jed. dola, nom. mn. dolovi dobrovoljče, gen. mn. dobrovoljaca doajen, gen. jed. doajena Dobrsko Selo (geogr.; crnogorsko pleme) doc. (skr. docent) dobitak, gen. jed. dobitka, nom. mn. dobici, gen. doćeranost (dotjeranost), gen. jed. doćeranosti, mn. dobitaka instr. jed. doćeranošću/ doćeranosti dobjeći (dobjegnuti/dobježati), prez. doćerati (dotjerati), prez. doćeram, aor. dobjegnem, aor. dobjegoh, gl. prid. rad. doćerah, gl. pril. proš. doćeravši dobjegao/dobjegla, gl. pril. proš. dobjegavši doćerivač (dotjerivač), vok. jed. doćerivaču, dobjegnuti (dobjeći/dobježati), prez. instr. jed. doćerivačem dobjegnem, aor. dobjegnuh, gl. pril. proš. doćerivati (dotjerivati), prez. doćerujem, gl. dobjegnuvši pril. sad. doćerujući, gl. im. doćerivanje dobježati (dobjeći/dobjegnuti), prez. dodatak, gen. jed. dodatka, nom. mn. dodaci, gen. dobježim, aor. dobježah, gl. pril.proš. dobježavši mn. dodataka doboga (uzv.) dodijeliti, prez. dodijelim, aor. dodijelih, gl. pril. dobrano (prilog) proš. dodijelivši dobričak, gen. jed. dobrička, vok. jed. dobričku, dodjeljivati, prez. dodjeljujem, gl. pril. sad. nom. mn. dobričci, gen. mn. dobričaka dodjeljujući, gl. im. dodjeljivanje dobročinitelj, instr. jed. dobročiniteljem dodna (pril.) dobročiniteljka, dat. jed. dobročiniteljki, gen. mn. dodrijeti, prez. dodrem, aor. dodrijeh, gl. prid. dobročiniteljki rad. dodro/dodrla, gl. pril. proš. dodrijevši dobročinstvo, gen. mn. doduše (riječca) dobročinstava/dobročinstva dođavola (uzv.) Dobroćanin, nom. mn. Dobroćani doga, dat. jed. dogi Dobroćanka, dat. jed. Dobroćanki, gen. mn. dogmatik, vok. jed. dogmatiče, nom. mn. Dobroćanki dogmatici dobroćudan, dobroćudna, odr. vid dobroćudni dogodine (pril.) dobroćudnost, gen. jed. dobroćudnosti, instr. jed. dogodovština dobroćudnošću/ dobroćudnosti dogorijevati, prez. dogorijevam, gl. pril. sad. dobrodošlica dogorijevajući, gl. im. dogorijevanje dobronamjeran, dobronamjerna, odr. vid dogorjeti, prez. dogorim, aor. dogorjeh, gl. prid. dobronamjerni rad. dogorio/dogorjela, gl. pril. proš. dogorjevši

142 dogradak, gen. jed. dogratka, nom. mn. dograci, Don Kihot gen. mn. dogradaka donosilac, gen. jed. donosioca, vok. jed. dohodak, gen. jed. dohotka, nom. mn. dohoci, gen. donosioče, gen. mn. donosilaca mn. dohodaka Donje Polje dohvatiti, prez. dohvatim, aor. dohvatih, gl. prid. Donji Kuči trp. dohvaćen, gl. pril. proš. dohvativši donjoselski dokon, dokona, odr. vid dokoni d. o. o. (skr. društvo ograničene odgovornosti) doktorand, gen. mn. doktoranada/doktoranda doprijeti, prez. doprem, aor. doprijeh, gl. pril. dokučivost, gen. jed. dokučivosti, instr. jed. proš. doprijevši/ doprvši, gl. prid. rad. dokučivošću/dokučivosti dopro/doprla dokumenat (dokument), gen. jed. dokumenta dopustiti (dopuštiti), prez. dopustim, aor. dokument (dokumenat), gen. jed. dokumenta dopustih, gl. prid. trp. dopušten, gl. im. dopuštenje dolećeti (doletjeti), prez. doletim, aor. dolećeh, dopuštati, prez. dopuštam, gl. pril. sad. gl. prid. sad. doletio/dolećela, gl. pril. proš. dopuštajući, gl. im. dopuštanje dolećevši dopuštiti (dopustiti), prez. dopuštim, aor. doletjeti (dolećeti), prez. doletim, aor. doletjeh, dopuštih, gl. prid. trp. dopušten, gl. im. dopuštenje gl. prid. rad. doletio/doletjela, gl. pril. proš. dosje, gen. jed. dosjea, nom. mn. dosjei doletjevši dosjetiti se (dośetiti se), prez. dosjetim se, aor. dolijetati, prez. dolijećem, gl. pril. sad. dosjetih se, gl. pril. proš. dosjetivši se dolijetajući, gl. im. dolijetanje dosjetka (dośetka), dat. jed. dosjetki, gen. mn. dolijevati (dolivati), prez. dolijevam, gl. pril. sad. dosjetki/dosjetaka dolijevajući, gl. im. dolijevanje dosjetljiv (dośetljiv), dosjetljiva, odr. vid dolivati (dolijevati), prez. dolivam, gl. pril. sad. dosjetljivi dolivajući, gl. im. dolivanje dosjetljivac (dośetljivac), gen. jed. dosjetljivca, dolje (pril.) vok. jed. dosjetljivče, gen. mn. dosjetljivaca domazet dosjetljivka (dośetljivka), dat. jed. dosjetljivki, domiljeti, prez. domilim, aor. domiljeh, gl. prid. gen. mn. dosjetljivki rad. domilio/domiljela, gl. pril. proš. domiljevši dosjetljivost (dośetljivost), gen. jed. dominikanac, gen. jed. dominikanca, vok. jed. dosjetljivosti, instr. jed. dominikanče, gen. mn. dominikanaca dosjetljivošću/dosjetljivosti domodržnica doskora (doskoro) (pril.) domorodac, gen. jed. domoroca, vok. jed. doskoro (doskora) (pril.) domoroče, gen. mn. domorodaca dosl. (skr. doslovno) domorotka, dat. jed. domorotki, gen. mn. domorotki dosljedan, dosljedna, odr. vid dosljedni don (skr. svještenik=dominus) dosljednost, gen. jed. dosljednosti, instr. jed. dosljednošću/dosljednosti donedavno (pril.) dospijeće, gen. jed. dospijeća, instr. jed. donekle (pril.) dospijećem donijeti, prez. donesem, imper. donesi, aor. dospjeti, prez. dospijem, aor. dospjeh, gl. prid. donesoh, gl. prid. rad. donio/donijela, gl. prid. trp. rad. dospio/dospjela, gl. pril. proš. dospjevši donijet, gl. pril. proš. donijevši

143 dostojanstvenost, gen. jed. dostojanstvenosti, dozrijevati, prez. dozrijevam, gl. pril. sad. instr. jed. dostojanstvenošću /dostojanstvenosti dozrijevajući, gl. im. dozrijevanje dośetiti se (dosjetiti se), prez. dośetim se, aor. dr (skr. doktor) dośetih se, gl. pril. proš. dośetivši se dr. (skr. drugi/drugo) dośetka (dosjetka), dat. jed. dośetki, gen. mn. draga (geogr.), dat. drazi/dragi dośetki/dośetaka dragocjen, dragocjena, odr. vid dragocjeni dośetljiv (dosjetljiv), dośetljiva, odr. vid dośetljivi dragocjenost, gen. jed. dragocjenosti, instr. jed. dragocjenošću/dragocjenosti dośetljivac (dosjetljivac), gen. jed. dośetljivca, vok. jed. dośetljivče, gen. mn. dośetljivaca dražestan, dražesna, odr. vid dražesni dośetljivka (dosjetljivka), dat. jed. dośetljivki, dremljivost, gen. jed. dremljivosti, instr. jed. gen. mn. dośetljivki dremljivošću/dremljivosti dośetljivost (dosjetljivost), gen. jed. dremljiv, dremljiva, odr. vid dremljivi dośetljivosti, instr. jed. dośetljivošću/dośetljivosti dremnuti, prez. dremnem dotjeranost (doćeranost), gen. jed. dotjeranosti, dremovan, dremovna, odr. vid dremovni instr. jed. dotjeranošću/dotjeranosti drenovača dotjerati (doćerati), prez. dotjeram, aor. dotjerah, gl. pril. proš. dotjeravši drenov dotjerivač (doćerivač), vok. jed. dotjerivaču, Drenovica (top.) instr. jed. dotjerivačem Drenovičanin, nom. mn. Drenovčani dotjerivati (doćerivati), prez. dotjerujem, gl. Drenovičanka, dat. jed. Drenovičanki, gen. mn. pril. sad. dotjerujući, gl. im. dotjerivanje Drenovičanki dotle (pril.) drenovina dovde (pril.) drenjina doveče (pril.) drijem doviđenja (pozdrav) drijemati, prez. drijemam/drijemljem, gl. pril. dovijek (dovijeka) (pril.) sad. drijemajući/drijemljući, gl. im. drijemanje dovijeka (dovijek) (pril.) drijemalac, gen. jed. drijemaoca, vok. jed. drijemaoče, gen. mn. drijemalaca dovraga (uzv.) drijemež, instr. jed. drijemežom dovratak, gen. jed. dovratka, nom. mn. dovraci, gen. mn. dovrataka drijen, nom. mn. drenovi dovući, prez. dovučem, aor. dovukoh, gl. prid. driješiti, prez. driješim, gl. pril. sad. driješeći, gl. rad. dovukao/dovukla, gl. pril. proš. dovukavši im. driješenje doziđivati, prez. doziđujem, gl. pril. sad. drijeti, prez. drijem/drem, gl. prid. rad. dro/drla doziđujući, gl. im. doziđivanje dripac, gen. jed. dripca, vok. jed. dripče, gen. mn. dozivati, prez. dozivam, gl. pril. sad. dozivajući, dripaca gl. im. dozivanje Drobnjaci (geogr.; crnogorsko pleme) dozrelost, gen. jed. dozrelosti, instr. jed. dr sc. (skr. doctor scintiarum=doktor nauka) dozrelošću/ dozrelosti drskost, gen. jed. drskosti, instr. jed. dozreti, prez. dozrim, aor. dozreh, gl. prid. rad. drskošću/drskosti dozreo/dozrela (dozrio/dozrela)

144 druga, dat. jed. drugi, gen. mn. druga Duhovi (crkv. praznik) drugdje (drugđe) (pril.) duhovitost, gen. jed. duhovitosti, instr. jed. drugđe (drugdje) (pril.) duhovitošću/duhovitosti Drugi balkanski rat (istor.) Duh Sveti drukčije (pril.) Duka, dat. Duki društvo, gen. mn. društava Duklja drvored Dukljanin, nom. mn. Dikljani drvorezac, gen. jed. drvoresca, vok. jed. drvorešče, Dukljanka, dat. jed. Dukljanki, gen. mn. gen. mn. drvorezaca Dukljanki drvoreščev Dukljanska akademija nauka i umjetnosti drvorezački duplijer drvosječa (drvośeča) dumdum (metak) drvośeča (drvosječa) Dupilo (geogr.; crnogorsko pleme) drzak, drska, odr. vid drski durati, prez. duram, gl. pril. sad. durajući, gl. im. duranje državotvorac, gen. jed. državotvorca, vok. jed. državotvorče, gen. mn. državotvoraca dušebrižnik, vok. jed. dušebrižniče, nom. mn. dušebrižnici držeć, držeća, odr. vid držeći dušegupka, dat. jed. dušegupki, gen. mn. dubinomjer, instr. jed. dubinomjerom dušegupki/ dušegubaka dubiti, prez. dubim, gl. pril. sad. dubeći, gl. im. dušmanin, nom. mn. dušmani dubljenje dušmanka, dat. jed. dušmanki, gen. mn. dušmanki dublet, gen. jed. dubleta duvač, vok. jed. duvaču, inst. jed. duvačem dubljenje duvačica, vok. jed. duvačice dubokouman, dubokoumna, odr. vid dubokoumni duvački dubokoumnost, gen. jed. dubokoumnosti, instr. duvaljka, dat. jed. duvaljci, gen. mn. duvaljki jed. dubokoumnošću/ dubokoumnosti duvan, gen. jed. duvana Dubrovačka Republika duvaniti, prez. duvanim, gl. pril. sad. duvaneći, gl. Dubrovačke ljetne igre im. duvanjenje duduk, vok. jed. dududče, nom. mn. duduci duvankesa dug, duga, odr. vid dugi duvanski duga, dat. jed. dugi duvati, prez. duvam, gl. pril. sad. duvajući. gl. im. duvanje dugovječan, dugovječna, odr. vid dugovječni duži (komp. od dug) dugovječnost, gen. jed. dugovječnosti, instr. jed. dugovječnošću/ dugovječnosti dužina dugovjek, dugovjeka, odr. vid dugovjeki dužnost, gen. jed. dužnosti, instr. jed. dužnošću/ dužnosti duh, vok. duše, nom. mn. dusi/duhovi dva, gen. dvaju, dat. dvama duhovan, duhovna, odr. vid duhovni dva puta (dvaput)

145 dvaput (dva puta) dvojka, dat. jed. dvojci/dvojki, gen. mn. dvojaka/ dvadeset dvojki dvadeset dvogodišnji dvojčica dvadeset jedan dvokolosiječan, dvokolosiječna, odr. vid dvokolosiječni dvadeseti dvoličan, dvolična, odr. vid dvolični dvadesetogodišnji dvoličnost, gen. jed. dvoličnosti, instr. jed. dvadesetogodišnjica dvoličnošću/dvoličnosti dvadesetoro dvoljetka, dat. jed. dvoljetki, gen. mn. dvanaest dvoljetki/dvoljetaka dvanaesterac, gen. jed. dvanaesterca, gen. mn. dvoljetni dvanaesteraca dvonedjeljni (dvoneđeljni) dvanaestina dvoneđeljni (dvonedjeljni) dvanaestogodišnjak, vok. jed. dvonožac, gen. jed. dvonošca, vok. jed. dvonošče, dvanaestogodišnjače, nom. mn. gen. mn. dvonožaca dvanaestogodišnjaci dvosjed (dvośed) dvanaestogodišnjakinja dvosjekli (dvośekli) dvanaestogodišnji dvosjemeni (dvośemeni) dvaput (dva puta) dvosmjeran, dvosmjerna, odr. vid dvosmjerni DVD (skr. digital video disc) dvosmislenost, gen. jed. dvosmislenosti, instr. jed. dvije, gen. dviju, dat. dvjema dvosmislenošću/dvosmislenosti dvije hiljade dvośed (dvosjed) dviska (dvizica) dvośekli (dvosjekli) dvizica (dviska) dvośemeni (dvosjemeni) dvije stotine (dvjesta) dvotrećinski dvjesta (dvije stotine) dvjestogodišnji Dž dvjestogodišnjica džaba (džabe) (pril.) dvocijevka, dat. jed. dvocijevci/dvocijevki, gen. džabaluk, nom. mn. džabaluci mn. dvocijevki džabe (džaba) (pril.) dvodjelan, dvodjelna, odr. vid dvodjelni džak, gen. jed. džaka, nom. mn. džakovi dvojezički (dvojezični) džakuzi, gen. jed. džakuzija, nom. mn. džakuziji dvojezični (dvojezički) džamadan, gen. jed. džamadana dvojezičnost, gen. jed. dvojezičnosti, instr. jed. dvojezičnošću/dvojezičnosti džambodžet, gen. jed. džambodžeta dvojica džamija dvojina Džamija Osmanagića džamijski

146 džandar (žandar), vok. jed. džandaru/džandare, džojstik, nom. mn. džojstici instr. jed. džandarom/džandarem džokej, vok. jed. džokeju, instr. jed. džokejom džangrizalo (čangrizalo) džoker džangrizav (čangrizav), džangrizava, odr. vid džomba džangrizavi džuboks džangrizati (čangrizati), prez. džangrizam, gl. pril. sad. džangrizajući, gl. im. džangrizanje džudo, gen. jed. džudoa džapati se, prez. džapam se, gl. pril. sad. džudist (džudista), gen. jed. džudista džapajući se, gl. im. džapanje džudista (džudist), gen. jed. džudiste džeferdar, vok. jed. džeferdaru/džeferdare, instr. džudistkinja jed. džeferdarom/džeferdarem džukac, gen. jed. džukca, vok. jed. džukče, nom. džekpot mn. džukci, gen. mn. džukaca dželat džul džep, gen. jed. džepa, instr. jed. džepom, nom. mn. džumbus džepovi džungla, gen. mn. džugla/džungli džeparac, gen. jed. džeparca, gen. mn. džeparaca džeparoš, vok. jed. džeparošu, instr. jed. džeparošem Đ džepni đače, gen. jed. đačeta džetset đak, vok. jed. đače, nom. mn. đaci džez đavo, gen. jed. đavola džez muzika đavolica, vok. jed. đavolice džezist (džezista), gen. jed. džezista đavoličin džezista (džezist), gen. jed. džeziste đavolisati, prez. đavolišem, gl. pril. sad. đavolišući, gl. im. đavolisanje džezva, gen. mn. džezava/džezvi đavolji džigerica đe (gdje) džidža đe bilo (gdje bilo) džijudžicu đe drago (gdje drago) džilitati se, prez. džilitam se, gl. pril. sad. džilitajući se. gl. im. džilitanje đeca (djeca) džilitnuti se, prez. džilitnem se, aor. džilitnuh se, đečica (dječica) gl. pril. proš. džilitnuvši se đečina (pej.) džin (div i piće) đečji (dječji) džin tonik đečurlija (dječurlija) džins đed (djed), gen. jed. đeda, nom. mn. đedovi džip đedov (djedov) džogirati, prez. džogiram, gl. pril. sad. đedovina (djedovina) džogirajući, gl. im. džogiranje đegod (gdjegod) džoint

147 đekad (gdjekad) đevojka (djevojka), dat. jed. đevojci/đevojki, đedo gen. mn. đevojaka đekoji (gdjekoji) đevovati (djevovati), prez. đevujum, gl. pril. sad. đevujući, gl. im. đevovanje đekud (gdjekud) đilkoš, vok. jed. đilkošu, instr. jed. đilkošem đeljati (djeljati), prez. đeljem, gl. pril. sad. đeljući, gl. im. đeljanje đinđuva đenuti (djenuti), prez. đenem, aor. đenuh, gl. đipati, prez. đipam, gl. pril. sad. đipajući, gl. im. pril. proš. đenuvši đipanje đerdan, gen. jed. đerdana đipiti, prez. đipim, aor. đipih, gl. pril. proš. đipivši Đerdapska klisura đirati, điram, gl. pril. sad. đirajući, gl. im. điranje đesti, prez. đedem, gl. pril. sad. đedući, gl. im. đisati, prez. đisam, gl. pril. sad. đisajući, gl. im. đedenje đisanje đešo, gen. jed. đeša Đorđije đešto (gdješto) Đorđijev (Đorđijin) đetelina (djetelina) Đorđijin (Đorđijev) đetetov (djetetov) đubre, gen. jed. đubreta đetić, vok. jed. đetiću, instr. jed. đetićem đubretar, vok. jed. đubretaru/đubretare, instr. jed. đubretarom/đubretarem đetinjast (djetinjast), đetinjasta, odr. vid đetinjasti đubretarac, gen. jed. đubretarca, gen. mn. đubretaraca đetinjiti (djetinjiti), prez. đetinjim, gl. pril. sad. đetinjeći, gl. im. đetinjenje đubrište, gen. jed. đubrišta, instr. jed. đubrištem đetinjstvo (djetinjstvo), gen. mn. đetinjstava/ đubriti, prez. đubrim, gl. pril. sad. đubreći, gl. im. đetinjstva đubrenje đever (djever), vok. jed. đeveru, instr. jed. đubrivo đeverom, nom. mn. đeveri đul (ruža) đeveričić (djeveričić) đulad gen. jed. đuladi, instr. jed. đulađu/đuladi đeverična (djeverična), dat. jed. đeverični đule, gen. jed. đuleta đeverovati (djeverovati), prez. đeverujem, gl. Đurađ, gen. Đurđa/Đurađa pril. sad. đeverujući, gl. im. đeverovanje đurđevački đeveruša (djeveruša) đurđevak, gen. jed. đurđevka, gen. mn. đurđevaka đevojački (djevojački) Đurđevdan, gen. jed. Đurđevdana/Đurđeva đevojaštvo (djevojaštvo), gen. mn. đevojaštava/ dne đevojaštva đurđevdanski đevojčica (djevojčica), vok. jed. đevojčice Đuro, gen. Đura đevojčin (djevojčin) Đurov đevojčina (augm. od đevojka) đus (sok od narandže) đevojčiti se (djevojčiti se), prez. đevojčim se, đuskati, prez. đuskam, gl. pril. sad. đuskajući, gl. gl. pril. sad. đvojčeći se, gl. im. đevojčenje im. đuskanje đevojčura

148 đuture (pril.) egzotičnost, gen. jed. egzotičnosti, instr. jed. đuturum egzotičnošću/egzotičnosti đuveč, instr. jed. đuvečom egzotika, dat. jed. egzotici đuvegija eho, gen. jed. eha ek. (skr. ekavski)

E ekavac, gen. jed. ekavca, vok. jed. ekavče, gen. mn. ekavaca ECTS (skr. European Credit Transfer System) ekavčev edikt, gen. jed. edikta, gen. mn. edikata/edikta ekavka, dat. jed. ekavki, gen. mn. ekavki Edinburg ekcem edinburški EKG (skr. elektrokardiogram, elektrokardiografija) efekat (efekt), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata eklekticizam, gen. jed. eklekticizma, gen. mn. efekt (efekat), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata eklekticizama efemernost, gen. jed. efemernosti, instr. jed. eklektik, vok. jed. eklektiče, nom. mn. eklektici efemernošću/efemernosti ekol. (skr. ekološki) egiptolog, vok. jed. egiptolože, nom. mn. ekon. (skr. ekonomski) egiptolozi egocentričnost, gen. jed. ekscentričnosti, instr. jed. ekonomist (ekonomista), gen. jed. ekonomista egocentričnošću/ egocentričnosti ekonomista (ekonomist), gen. jed. ekonomiste egocentrik, vok. jed. egocentriče, nom. mn. ekskatedarski egocentrici eksces egoist (egoista), gen. jed. egoista ekselencija egoista (egoist), gen. jed. egoiste ekshumacija egoistkinja ekshumirati, prez. ekshumiram, gl. pril. sad. egzaktan, egzaktna, odr. vid egzaktni ekshumirajući, gl. im. ekshumiranje egzaktnost, gen. jed. egzaktnosti, instr. jed. ekskluzivan, ekskluzivna, odr. vid ekskluzivni egzaktnošću/egzaknosti ekskluzivist (ekskluzivista), gen. jed. egzarh, vok. egzarše, nom. mn. egzarsi ekskluzivista egzekucija ekskluzivista (ekskluzivist), gen. jed. egzekucijski (egzekucioni) ekskluziviste egzekucioni (egzekucijski) ekskluzivistički egzemplar, gen. jed. egzemplara, instr. jed. ekskluzivistkinja egzemplarom ekskurzija egzibicija eksperimenat (eksperiment), gen. jed. egzibicijski (egzibicioni) ekperimenta, gen. mn. eksperimenata egzibicioni (egzibicijski) eksperiment (eksperimenat), gen. jed. eksperimenta, gen. mn. eksperimenata egzil eksponat, gen. jed. eksponata egzistirati, prez. egzistiram, gl. pril. sad. egzistirajući, gl. im. egzistiranje eksponent, gen. mn. eksponenata

149 eksport elektrostatika, dat. jed. elektrostatici ekspresionist (ekspresionista), gen. jed. elektrotehničar, vok. jed. elektrotehničaru/ ekspresionista elektrotehničare, instr. jed. elektrotehničarom/ ekspresionista (ekspresionist), gen. jed. elektrotehničarem ekspresioniste elektrotehnika, dat. jed. elektrotehnici ekspresionistički elektroterapija ekspresionistkinja elemenat (element), gen. jed. elementa, gen. mn. eksproprijacija elemenata ekstatičan, ekstatična, odr. vid ekstatični element (elemenat), gen. jed. elementa, gen. mn. elemenata ekstaza Eliot eksterijer eliotovski ekstradohodak, gen. jed. ekstradohotka, nom. mn. ekstradohoci, gen. mn. ekstradohodaka elokvencija ekstrahovati, prez. ekstrahujem, gl. pril. sad. elokventnost, gen. jed. elokventnosti, instr. jed. ekstrahujući, gl. im. ekstrahovanje elokventnošću/elokventnosti ekstrakt, gen. jed. ekstrakta, gen. mn. ekstrakata embargo, gen. jed. embarga, nom. mn. embarzi ekstraprofit embrio, gen. jed. embrija, nom. mn. embriji ekstravagancija emer. (skr. emeritus) ekstravagantnost, gen. jed. ekstravagantnosti, instr. jed. emigrant, gen. jed. emigranta, gen. mn. emigranata ekstravagantnošću/ ekstravagantnosti emigrantkinja ekspresionist (ekspresionista), gen. jed. emigrantski ekspresionista enciklopedija ekspresionista (ekspresionist), gen. jed. enciklopedijski ekspresioniste enciklopedist (enciklopedista), gen. jed. ekstremist (ekstremista), gen. jed. ekstremista enciklopedista ekstremista (ekstremist), gen. jed. ekstremiste enciklopedista (enciklopedist), gen. jed. ekstremistkinja enciklopediste ekvivalenat (ekvivalent), gen. jed. ekvivalenta enciklopedistkinja ekvivalent (ekvivalenat), gen. jed. ekvivalenta, endogamija gen. mn. ekvivalenata endokrinologija ekvivalentan, ekvivalentna, odr. vid ekvivalentni endokrinolog, vok. jed. endokrinolože, nom. mn. elektroanalitički endokrinolozi elektroanaliza endoskopija elektrodinamika, dat. jed. elektrodinamici energetski elektroenergetski engl. (skr. engleski) elektroindukcija enigmatika, dat. jed. enigmatici elektrolitički enklitika, dat. jed. enklitici elektroliza entuzijast (entuzijasta), gen. jed. entuzijasta

150 entuzijasta (entuzijast), gen. jed. entuzijaste etika, dat. jed. etici entuzijastkinja etimolog, vok. jed. etimolože, nom. mn. etimolozi EP (skr. Evropsko prvenstvo) etimologija EPCG (skr. Elekroprivreda Crne Gore) etimološki epentetski etimološkinja etiologija epidemiolog, vok. jed. epidemiolože, nom. mn. etiološki epidemiolozi Etiopija epidemiologija Etiopljanin, nom. mn. Etiopljani epidemiološki Etiopljanka, dat. jed. Etiopljanki, gen. mn. Etiopljanki epidemiološkinja etnički epika, dat. jed. epici etnik, nom. mn. etnici epilepsija etnogenetički epileptičan, epileptična, odr. vid epileptični etnogenetski epileptičar, vok. jed. epileptičaru, instr. jed. epileptičarom/epileptičarem etnol. (skr. etnološki) ergela Etrurac, gen. jed. Etrurca, vok. jed. Etrurče, gen. mn. Etruraca erudicija Etrurčev erudit (erudita), gen. jed. erudita Etrurka, dat. jed. Etrurki, gen. mn. Etrurki erudita (erudit), gen. jed. erudite Etrurkin .es (internet domen Španije) etrurski esej, gen. jed. eseja, instr. jed. esejom, nom. mn. eseji EU (skr. Evropska unija) esejist (esejista), gen. jed. esejista eufem. (skr. eufemizam) esejista (esejist), gen. jed. esejiste eufemistički esejistički eufemizam, gen. jed. eufemizma, gen. mn. eufemizama esejistkinja euro, gen. jed. eura, nom. mn. euri esencija evanđelje (jevanđelje), gen. jed. evanđelja, instr. esencijalan, esencijalna, odr. vid esencijalni jed. evanđeljem Eskimka, dat. jed. Eskimki, gen. mn. Eskimki evnuh, vok. jed. evnuše, nom. mn. evnusi esperantist (esperantista), gen. jed. esperantista evnuški esperantista (esperantist), gen. jed. esperantiste evolucija estetičar, vok. jed. estetičaru/estetičare, instr. jed. evolucijski (evolucioni) estetičarom/estetičarem evolucioni (evolucijski) estetika, dat. jed. estetici evoluirati, prez. evoluiram, gl. pril. sad. etc. (skr. et cetera = i tako dalje) evoluirajući, gl. im. evoluiranje

151 evr. (skr. evropeizam) fanatizam, gen. jed. fanatizma, gen. mn. fanatizama Evropa fantast (fantasta), gen. jed. fantasta Evropejac, gen. jed. Evropejca, vok. jed. Evropejče, gen. mn. Evropejaca fantasta (fantast), gen. jed. fantaste Evropejka, dat. jed. Evropejki, gen. mn. fantastičan, fantastična, odr. vid fantastični Evropejki fantazija Evropljanin, nom. mn. Evropljani fascikla Evropljanka, dat. jed. Evropljanki, gen. mn. fascinantan, fascinantna, odr. vid fascinantni Evropljanki fascinirati, prez. fasciniram, gl. pril. sad. Evropska unija fascinirajući, gl. im. fasciniranje evropski fašist (fašista), gen. jed. fašista Ezop fašista (fašist), gen. jed. fašiste ezopovski fašistički fašistkinja F fašistoidan, fašistoidna, odr. vid fašistoidni f. (skr. lat. femininum, ženski rod) fašizam, gen. jed. fašizma, gen. mn. fašizama fabrički fatalan, fatalna, odr. vid fatalni fabrikant, gen. jed. fabrikanta, gen. mn. fatalist (fatalista), gen. jed. fatalista fabrikanata fatalista (fatalist), gen. jed. fataliste fajda (vajda) fatalistički fajl fatalistkinja fakat (fakt), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata Faust faks faustovski faksirati, prez. faksiram, gl. pril. sad. faksirajući, gl. im. faksiranje Fe (skr. gvožđe) fakt (fakat), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata federalist (federalista), gen. jed. federalista faličan, falična, odr. vid falični federalista (federalist), gen. jed. federaliste falsifikacija federalistički falsifikat federalistkinja falsifikator, vok. jed. falsifikatore, instr. jed. federalizam, gen. jed. federalizma, gen. mn. falsifikatorom federalizama falsifikatorka, dat. jed. falsifikatorki, gen. mn. Feketić (top.) falsifikatorki feljton, gen. jed. feljtona falsifikovati, prez. falsifikujem, gl. pril. sad. feljtonist (feljtonista), gen. jed. feljtonista faksifikujući, gl. im. falsifikovanje feljtonista (feljtonist), gen. jed. feljtiniste fam. (skr. familijarno) feljtonistički fanatičan, fanatična, odr. vid fanatični feljtonistkinja fanatik, vok. jed. fanatiče, nom. mn. fanatici

152 feministički fizika, dat. jed. fizici feministkinja fiziol. (skr. fiziološki) feminizam, gen. jed. feminizma, gen. mn. fiziolog, vok. jed. fiziolože, nom. mn. fiziolozi feminizama fiziologija fenomenalan, fenomenalna, odr. vid fiziološki fenomenalni fizioterapeut fer (neprom. prid.) fizioterapeutkinja Ferdinand de Sosir (De Sosir) fizioterapeutski fer igra fizioterapija ferplej, instr. jed. ferplejom fizioterapijski fer potez fjord ferije flauta FIBA (skr. Svjetska košarkaška federacija) flautist (flautista), gen. jed. flautista FIFA (skr. Svjetska fudbalska federacija) flautista (flautist), gen. jed. flautiste fig. (skr. figurativno) fleka fijasko, gen. jed. fijaska FNRJ (skr. Federativna Narodna Republika film. (skr. filmski) Jugoslavija) filantrop folk. (skr. folklorni) filantropija folk (neprom. prid.) filol. (skr. filološki) folk muzika filolog, vok. jed. filolože, nom. mn. filolozi folklorist (folklorista), gen. jed. folklorista filologija folklorista (folklorist), gen. jed. folkloriste filološki folkloristkinja filoz. (skr. filozofski) fonem (fonema), gen. jed. fonema filozof fonema (fonem), gen. jed. foneme filozofija fonetika, dat. jed. fonetici filozofski fonetski filter fonologija finalist (finalista), gen. jed. finalista fonološki finalista (finalist), gen. jed. finaliste fora (imen./nepromj. pridjev) finalistkinja formalist (formalista), gen. jed. formalista finansije formalista (formalist), gen. jed. formaliste finansijer. instr. jed. finansijerom formalistički firnajz formalistkinja fišek, nom. mn. fišeci formalnost, gen. jed. formalnosti, instr. jed. fiz. (skr. fizički) formalnošću/formalnosti

153 fotoaparat frekventnost, gen. jed. frekventnosti, instr. jed. fotogeničan, fotogenična, odr. vid fotogenični frekventnošću/frekventnosti fotograf freska, dat. jed. freski/fresci, gen. mn. fresaka fotomontaža fresko (nepromj. pridjev) fotoreportaža fresko slikarstvo fotoreporter, vok. jed. fotoreporteru, instr. jed. frontmen fotoreporterom Fruška gora fotorobot FSCG (skr. Fudbalski savez Crne Gore) fotosinteza fudbal .fr (internet domen Francuske) fudbaler fr. (skr. francuski) fudbalski fra (skr. fratar) fundament, gen. jed. fundamenta, gen. mn. fundamenata fragmenat (fragment), gen. jed. fragmenta, gen. mn. fragmenata fundamentalist (fundamentalista), gen. jed. fundamentalista fragment (fragmenat), gen. jed. fragmenta, gen. mn. fragmenata fundamentalista (fundamentalist), gen. jed. fundamentaliste fragmentaran, fragmentarna, odr. vid fragmentarni funkcija Francuska, gen. jed. Francuske, dat. jed. funkcionalan, funkcionalna, odr. vid Francuskoj funkcionalni Francuska revolucija funkcioner, vok. jed. funkcioneru, instr. jed. funkcionerom francuski funkcionerka, dat. jed. funkcionerki, gen. mn. Francuskinja funkcionerki Francuz funkcionisati, prez. funkcionišem, gl. pril. sad. franjevac, gen. jed. franjevca, vok. jed. franjevče, funkcionišući, gl. im. funkcionisanje gen. mn. franjevaca fusnota franjevački fut. (skr. futur) franjevka, dat. jed. franjevki, gen. mn. franjevki futurist (futurista), gen. jed. futirista frapantan, frapantna, odr. vid frapantni futurista (futurist), gen. jed. futuriste frape, gen. jed. frapea, nom. mn. frapei futuristički fratar, gen. jed. fratra, vok. jed. fratre, instr. jed. fratrom futuristkinja fraza futurizam, gen. jed. futurizma, gen. mn. futurizama frazeologija frazeološki G frekvencija g (skr. gram) frekventan, frekventna, odr. vid frekventni g. (skr. godina)

154 g. (gdin) (skr. gospodin) garsonjera gaćnik (gatnjik), nom. mn. gaćnici gastroskopija gaditi se, prez. gadim se, gl. pril. sad. gadeći se, gl. gastroskopski im. gađenje gatalac, gen. jed. gataoca, vok. jed. gataoče, gen. gadljivost, gen. jed. gadljivosti, instr. jed. mn. gatalaca gadljivošću/gadljivosti gatalački gadost, gen. jed. gadosti, instr. jed. gatalica, vok. jed. gatalice gadošću/gadosti gataličin gađati, prez. gađam, gl. pril. sad. gađajući, gl. im gađanje gataočev gađenje gatar, vok. jed. gataru/gatare, instr. jed. gatarom/ gatarem gajba, gen. mn. gajba/gajbi gatarev (gatarov) gajiti, prez. gajim, gl. pril. sad. gajeći, gl. im. gajenje gatarov (gatarev) gala (nepr. prid.) gatarica, vok. jed. gatarica gala večera gataričin galanterija gatnjik (gaćnik), nom. mn. gatnjici galanterijski gazdaričin galerija .gb (internet domen Velike Britanije) galerijski gdin (g.) (skr. gospodin) galijum gdje (đe) galiot gdje bilo (đe bilo) galvanometar, gen. jed. galvanometra, gen. mn. gdje drago (đe drago) galvanometara gdjegod (đegod) galvanoskop gdjekad(đekad) gamad, gen. jed. gamadi, instr. jed. gdjekoji (đekoji) gamadi/gamađu gdjekud (đekud) gama zraci gdješto (đešto) gangrena gđa (skr. gospođa), gen. jed. gđe, dat. jed. gđi gangster, vok. jed. gangsteru, instr. jed. gangsterom gđica (skr. gospođica) ganutost, gen. jed. ganutosti, instr. jed. gejzir, gen. jed. gejzira ganutošću/ganutosti gen. (skr. genitiv) garancija genealogija garda, gen. mn. garda/gardi genealoški garderober, vok. jed. garderoberu, insr. jed. general, vok. jed. generale garderoberom generalizacija garderoberka, dat. jed. garderoberki, gen. mn. garderoberki

155 generalmajor, vok. jed. generalmajore, instr. jed. gibraltarski generalmajorom Gibraltarski moreuz generalpotpukovnik gigant, gen. jed. giganta, gen. mn. giganata generalpukovnik giljotina generalski gimn. (skr. gimnazija) generalštab gimnastičar, vok. jed. gimnastičaru, instr. jed. genetika, dat. jed. genetici gimnastičarom genijalac, gen. jed. genijalca, vok. jed. genijalče, gimnastičarka, dat. jed. gimnastičarki, gen. mn. nom. mn. genijalci, gen. mn. genijalaca gimnastičarki genijalan, genijalna, odr. vid genijalni gimnastika, dat. jed. gimnastici genijalnost, gen. jed. genijalnosti, instr. jed. gimnazijalac, gen. jed. gimnazijalca, vok. jed. genijalnošću/genijalnosti gimnazijalče, gen. mn. gimnazijalaca genije, gen. jed. genija, instr. jed. genijem, nom. mn. gimnazijalka, dat. jed. gimnazijalki, gen. mn. geniji gimnazijalki geodet (geodeta), gen. jed. geodeta ginekolog, vok. jed. ginekolože, nom. mn. geodeta (geodet), gen. jed. geodete ginekolozi geofizika, dat. jed. geofizici ginekologija geogr. (skr. geografski) ginekološki ginekološkinja geol. (skr. geološki) gitarist (gitarista), gen. jed. gitarista geolog, vok. jed. geolože, nom. mn. geolozi gitarista (gitarist), gen. jed. gitariste geologija gitaristkinja geološki gl. (skr. glava) geološkinja gl. (glag.) (skr. glagol, glagolski) geom. (skr. geometijski) glačaonica geometar, gen. jed. geometra, gen. mn. geometara glad, gen. jed. gladi, instr. jed. glađu/gladi gerilac, gen. jed. gerilca, vok. jed. gerilče, gen. mn. gerilaca gladac, gen. jed. gladca, gen. mn. gladaca germanist (germanista), gen. jed. germanista gladak, glatka, odr. vid glatki germanista (germanist), gen. jed. germaniste gladnjeti, prez. gladnim. gl.pril. sad. gladneći, gl. im. gladnjenje germanistički glađi (glatkiji) (komp. od gladak) germanistika, dat. jed. germanistici gl. im. (skr. glagolska imenica) germanistkinja gl. prid. rad. (skr. glagolski pridjev radni) germanizam, gen. jed. germanizma, gen. mn. germanizama gl. prid. trp. (skr. glagolski pridjev trpni) geslo, gen. mn. gesala/gesla gl. pril. proš. (skr. glagolski prilog prošli) gibak, gipka, odr. vid gipki gl. pril. sad. (skr. glagolski prilog sadašnji) Gibraltar glagoljica

156 glagoljički Gluhodoljanka, dat. jed. Gluhodoljanki, gen. mn. glasač, gen. jed. glasača, vok. jed. glasaču, instr. jed. Gluhodoljanki glasačem glumac, gen. jed. glumca, vok. jed. glumče, gen. glasačica, vok. jed. glasačice mn. glumaca glasački glumica, vok. jed. glumice glasit, glasita, odr. vid glasiti glumičin glasitost, gen. jed. glasitosti, instr. jed. glupaviti (činiti glupim; postajati glup), prez. glasitošću/glasitosti glupavim, gl. pril. sad. glupaveći, gl. im. glupavljenje glasnik, vok. jed. glasniče, nom. mn. glasnici glupavost, gen. jed. glupavosti, instr. jed. glatkiji (glađi) (komp. od gladak) glupavošću/glupavosti glavačke (prilog) gluv, gluva, odr. vid gluvi glavnokomandujući, gen. jed. gluvać, gen. gluvaća, instr. jed. gluvaćem glavnokomandujućeg, dat. jed. glavnokomandujućem gluvlji (komp. od gluv) glavobolja gluvan, gen. jed. gluvana glavonožac, gen. jed. glavonošca, nom. mn. gluvjeti, prez. gluvim, gl. pril. sad. gluveći, gl. prid. glavonošci, gen. mn. glavonožaca rad. gluvio/gluvjela, gl. im. gluvljenje glavurda, gen. mn. glavurda/glavurdi gluvoća gledalac, gen. jed. gledaoca, vok. jed. gledaoče, gluvonijem, gluvonijema, odr. vid gluvonijemi gen. mn. gledalaca gluvonijemost, gen. jed. gluvonijemosti, instr. jed. gledališni gluvonijemošću/ gluvonijemosti gledalište, gen. jed. gledališta, instr. jed. gmizavac, gen. jed. gmizavca, vok. jed. gmizavče, gledalištem gen. mn. gmizavaca gledaočev gnijev (gnjev) gleđ, gen. gleđi, instr. gleđu/gleđi gnijezditi se, prez. gnijezdim se, gl. pril. sad. gnijezdeći se, gl. im. gniježđenje gležanj, gen. jed. gležnja, nom. mn. gležnjevi, gen. mn. gležnjeva gnijezdo, gen. mn. gnijezda gl. im. (skr. glagolska imenica) gnostik, vok. jed. gnostiče, nom. mn. gnostici glista gnusan, gnusna, odr. vid gnusni glodati, prez. glođem, gl. pril. sad. glođući, gl. im. gnječiti, prez. gnječim, gl. pril. sad. gnječeći, gl. glodanje im. gnječenje glomazan, glomazna, odr. vid glomazni gnjev (gnijev) glomaznost, gen. jed. glomaznosti, instr. jed. gnjezdast, gnjezdasta, odr. vid gnjezdasti glomaznošću/glomaznosti gnjida glosarijum gnjiljeti, prez. gnjilim, gl. pril. sad. gnjileći, gl. prid. Gluhi Do (geogr.; crnogorsko pleme), gen. rad. gnjilio/gnjiljela, gl. im. gnjiljenje Gluhog Dola gnjiti, prez. gnjijem, gl. pril. sad. gnjijući, gl. prid. Gluhodoljanin, nom. mn. Gluhodoljani rad. gnjio/gnjila gnjilež, gen. jed. gnjileži, instr. jed. gnjileži/gnjiležju

157 gnjio, gnjila, odr. vid gnjili golubiji (golublji) go (nag), gola, odr. vid goli golublji (golubiji) go (u sportu), gen. jed. gola, nom. mn. golovi gonetati, prez. gonetam, gl. pril. sad. gonetajući, gobavac, gen. jed. gobavca, vok. jed. gobavče, gen. gl. im. gonetanje mn. gobavaca gorak (grk), gorka, odr. vid gorki gobavost, gen. jed. gobavosti, instr. jed. gorčati, prez. gorčam, gl. pril. sad. gorčajući, gl. gobavošću/ gobavosti im. gorčanje god. (skr. godina) gorči (komp. od gorak) god (gođ) gorčiti (grčiti) (činiti nešto gorkim), prez. gorčim, gl. pril. sad. gorčeći, gl. im. gorčenje godišni (od godište) gorditi se, prez. gordim se, gl. pril. sad. gordeći godišnji (od godina) se, gl. im. gorđenje godišnjica gorjeti, prez. gorim, gl. pril. sad. goreći, gl. prid. godište, instr. jed. godištem rad. gorio/gorjela, gl. im. gorenje goditi, prez. godim, gl. pril. sad. godeći, gl. im. goropad, gen. jed. goropadi, instr. jed. goropađu/ gođenje goropadi gođ (god) goropadan, goropadna, odr. vid goropadni gojazan, gojazna, odr. vid gojazni goropaditi se, prez. goropadim se, impf. gojaznost, gen. jed. gojaznosti, instr. jed. goropađah se, gl. pril. sad. goropadeći se, gl. im. gojaznošću/gojaznosti goropađenje gojiti, prez. gojim, gl. pril. sad. gojeći, gl. im. gorosječa (gorośeča) gojenje gorostas golcat, golcata, odr. vid golcati gorośeča (gorosječa) golet, gen. jed. goleti, instr. jed. goleću/goleti Gorski vijenac Golija (top.) gorštački Golijanin, nom. mn. Golijani gorštak, gen. jed. gorštaka, vok. jed. gorštače, nom. Golijaninov mn. gorštaci Golijanka Gospa Marija Golijankin gospodar, vok. jed. gospodaru/gospodare, instr. jed. gospodarom/gospodarem Goli otok gospodski gologlavac, gen. jed. gologlavca, vok. jed. gologlavče, gen. mn. gologlavaca gospodstven, gospodstvena, odr. vid gospodstveni golosjemen (golośemen), golosjemena, odr. vid golosjemeni gospodstvenost, gen. jed. gospodstvenosti, instr. jed. gospodstvenošću/ gospodstvenosti golosjemenjače (golośemenjače) gospodstvo, gen. mn. gospodstava/gospodstva golośemen (golosjemen), golośemena, odr. vid golośemeni gospoština golośemenjače (golosjemenjače) gost, gen. jed. gosta, gen. mn. gostiju/gosti golubarnik, nom. mn. golubarnici gostionica

158 gostiti, prez. gostim, impf. gošćah, gl. pril. sad. graktati, prez. grakćem, gl. pril. sad. grakćući, gl. gosteći, gl. im. gošćenje im. graktanje gostoljubiv, gostoljubiva, odr. vid gostoljubivi gram. (skr. gramatički) gostoljubivost, gen. jed. gostoljubivosti, instr. jed. gramatičarka, dat. jed. gramatičarki, gen. mn. gostoljubivošću/ gostoljubivosti gramatičarki gostopriman, gostoprimna, odr. vid gostoprimni gramziv, gramziva, odr. vid gramzivi gošćenje gramzivac, gen. jed. gramzivca, vok. jed. gotički gramzivče, gen. mn. gramzivaca gotika, dat. jed. gotici gramzivost, gen. jed. gramzivosti, instr. jed. gramzivošću/gramzivosti gotovan, gen. jed. gotovana grandiozan, grandiozna, odr. vid grandiozni gotovanka, dat. jed. gotovanki, gen. mn. gotovanki grandioznost, gen. jed. grandioznosti, instr. jed. grandioznošću/ grandioznosti gotovost, gen. jed. gotovosti, instr. jed. gotovošću/gotovosti grandoman goveče, gen. jed. govečeta grandomanija govedar, vok. jed. govedaru/govedare, instr. jed. grandomanka, dat. jed. grandomanki, gen. mn. govedarom/govedarem grandomanki govedarka, dat. jed. govedarki, gen. mn. Granični prijelaz Božaj govedarki Granični prijelaz Šćepan Polje goveđi Grbalj (top.) govornik, vok. jed. govorniče, nom. mn. govornici grbavac, gen. jed. grbavca, vok. jed. grbavče, gen. mn. gozba grbavaca .gr (internet domen Grčke) grbaviti (činiti grbavim, postajati grbav), prez. grbavim, impf. grbavljah, gl. pril. sad. grbaveći, gl. grabljivac, gen. jed. grabljivca, vok. jed. grabljivče, im. grbavljenje gen. mn. grabljivaca grbavost, gen. jed. grbavosti, instr. jed. gracioznost, gen. jed. gracioznosti, instr. jed. grbavošću/grbavosti gracioznošću/gracioznosti grči (komp. od grk) gradilišni grčiti (gorčiti), prez. grčim, gl. pril. sad. grčeći, gl. gradilište, instr. jed. gradilištem im. grčenje gradski grditi, prez. grdim (činiti grdnim), impf. grđah, gl. Građani (geogr.; crnmogorsko pleme) pril. sad. grdeći, gl. im. grđenje građanka, dat. jed. građanki, gen. mn. građanki grdjeti (grđeti) (postajati grdan), prez. grdim, gl. pril. sad. grdeći, gl. im. grđenje Grahovljanin, nom. mn. Grahovljani grđeti (grdjeti), (postajati grdan), prez. grdim, Grahovljanka, dat. jed. Grahovljanki, gen. mn. gl. pril. sad. grdeći, gl. im. grđenje Grahovljanki grebati (grepsti), prez. grebem Grahovo gregorijanski grahovski grehota Grahovsko polje

159 grepsti (grebati), prez. grebem, gl. pril. sad. grubjeti (postojati grub), prez. grubim, impf. grebući grubljah, gl. pril. sad. grubeći, gl. prid. rad. grubio/ grešan, grešna, odr. vid grešni grubjela, gl. im. grubljenje greška, dat. jed. greški/grešci, gen. mn. grešaka grubost, gen. jed. grubosti, instr. jed. grubošću/grubosti grešnica, vok. jed. grešnice grudi, gen. grudi/grudiju grešničin grudobolan, grudobolna, odr. vid grudobolni grešnik, vok. jed. grešniče, nom. mn. grešnici grudobolnik, vok. jed. grudobolniče, nom. mn. grešnost, gen. jed. grešnosti, instr. jed. grešnošću/ grudobilnici grešnosti Grudska mahala grgotati, prez. grgoćem, gl. pril. sad. grgoćući, gl. im. grgotanje grumen, gen. jed. grumena grijalica grunuti, prez. grunem, aor. grunuh, gl. pril. proš. grunuvši grijeh, nom. mn. grehovi/grijesi gruvati, prez. gruvam, gl. pril. sad. gruvajući, gl. griješiti, prez. griješim, gl. pril. sad. griješeći, gl. im. gruvanje im. griješenje gubavac, gen. jed. gubavca, vok. jed. gubavče, gen. grip, gen. jed. gripa mn. gubavaca gristi, prez. grizem, gl. pril. sad. grizući, gl. im. gubitak, gen. jed. gubitka, nom. mn. gubici, gen. grizenje mn. gubitaka grk (gorak), grka, odr. vid grki gudjeti (guđeti), prez. gudim, impf. guđah, gl. grko (prilog) pril. sad. gudeći, gl. prid. rad. gudio/gudjela grlce (groce) guđenje grmjeti, prez. grmim, impf. grmljah, gl. pril. sad. guđeti (gudjeti), prez. gudim, impf. guđah, gl. grmeći, gl. im. grmljenje pril. sad. gudeći, gl. prid. rad. gudio/guđela, gl. im. guđenje grohnuti (gronuti), prez. grohnem, aor. grohnuh, gl. pril. proš. grohnuvši gugutati, prez. gugućem, gl. pril. sad. gugućući, gl. im. gugutanje groce (grlce) guka, dat. jed. guki grohot gumno (guvno) gromovnik, vok. jed. gromovniče, nom. mn. gromovnici gunđati, prez. gunđam, gl. pril. sad. gunđajući, gl. im. gunđanje gronuti (grohnuti), prez. gronem, aor. gronuh, gl. pril. proš. gronuvši GUP (skr. generalni urbanistički plan) groteska, dat. jed. groteski/grotesci, gen. mn. gusar, gen. jed. gusara, vok. jed. gusaru/gusare, groteski instr. jed. gusarom/gusarem groteskan, groteskna, odr. vid groteskni gusjenica (guśenica) grotesknost, gen. jed. grotesknosti, instr. jed. gusjeničar (guśeničar), vok. jed. gusjeničaru/ grotesknošću/grotesknosti gusjeničare, instr. jed. gusjeničarom/gusjeničarem grubiti (činiti grubim), prez. grubim, impf. gusjeničji (guśeničji) grubljah, gl. pril. sad. grubeći, gl. im. grubljenje guska, dat. jed. gusci/guski, gen. mn. gusaka guskica (hip.)

160 gust, gusta, odr. vid gusti hagiografski gušći (komp. od gust) haiku, gen. jed. haikua guščar, vok. jed. guščaru/guščare, instr. jed. hajati, prez. hajem, gl. pril. sad. hajući, gl. im. guščarom/guščarem hajanje guščarica hajde (uzv.) guščetina (augm. od guska) hajdučija guščica (dem. od guska) hajdučki guščji hajduk, vok. jed. hajduče, nom. mn. hajduci Guśenica (toponim) hajduštvo, gen. mn. hajduštava/hajduštva guśenica (gusjenica) (zool.) hajka, dat. jed. hajci, gen. mn. hajki guśeničar (gusjeničar) vok. jed. guśeničaru/ Hajla guśeničare, instr. jed. guśeničarom/guśeničarem hajvan (ajvan) guśeničav, guśeničava, odr. vid guśeničavi haker, vok. jed. hakeru, instr. jed. hakerom guśeničji (gusjeničji) halaliti (alaliti), prez. halalim, gl. pril. sad. guvno (gumno) halaleći, gl. im. halaljenje gvardija halapljivost, gen. jed. halapljivosti, instr. jed. gvožđa, dat. mn. gvožđima halapljivošću/halapljivosti gvožđar, vok. jed. gvožđaru/gvožđare, instr. jed. Halejeva kometa gvožđarom/gvožđarem halo (uzv.) gvožđara halva (alva) gvožđarija haljina gvožđe, gen. jed. gvožđa, instr. jed. gvožđem haljetak, gen. jed. haljetka, nom. mn. haljeci Han Pijesak H haos H (skr. vodonik) haps ha (skr. hektar) hapsana habati, prez. habam, gl. pril. sad. habajući, gl. im. hapsiti, prez. hapsim, gl. pril. sad. hapseći, gl. im. habanje hapšenje habilitacija harač, gen. jed. harača, instr. jed. haračem habilitacijski (habilitacioni) haračlija habilitacioni (habilitacijski) harambaša habzburški harčiti (arčiti), prez. harčim, gl. pril. sad. harčeći, gl. im. harčenje h. c. (skr. honoris causa - radi počasti) harfa Hadžijin most harfist (harfista), gen. jed. harfista hafiz harfista (harfist), gen. jed. harfiste hagiograf harfistkinja hagiografija

161 harmonija Hercegnovljanka, dat. jed. Hercegnovljanki, harmonika, dat. jed. harmonici gen. mn. Hercegnovljanki harmonikaš, gen. jed. harmonikaša, vok. jed. hercegnovski harmonikašu, instr. jed. harmonikašem Hercegovac, gen. jed. Hercegovca, vok. jed. harmonikašica, vok. jed. harmonikašice Hercegovče, gen. mn. Hercegovaca harmonikašičin Hercegovačka ulica hasura (asura) hercegovački HAZU (skr. Hrvatska akadenija znanosti i Hercegovina Hercegovka, dat. jed. Hercegovki, gen. mn. umjetnosti) Hercegovki He (skr. helijum) hermafrodit HE (skr. hidroelekrana) hermafroditski hedonist (hedonista), gen. jed. hedonista heroika, dat. jed. heroici hedonista (hedonist), gen. jed. hedoniste heroin hegemonija heroina hegemonist (hegemonista), gen. jed. heroizam, gen. jed. heroizma, gen. mn. heroizama hegemonista heroj, vok. jed. heroju, instr. jed. herojem hegemonista (hegemonist), gen. jed. herojstvo, gen. mn. herojstava/herojstva hegemoniste hidrant, gen. mn. hidranata hegemonistički hidrofobija hegemonizam, gen. jed. hegemonizma, gen. mn. hegemonizama hidžra helijum higijena helikopter, instr. jed. helikopterom higijeničar, vok. jed. higijeničaru/higijeničare, instr. jed. higijeničarom/higijeničarem hem. (skr. hemijski) higijeničarka, dat. jed. higijeničarki, gen. mn. hemičar, vok. jed. hemičaru/hemičare, instr. jed. higijeničarki hemičarom/hemičarem hijena hemičarka, dat. jed. hemičarki, gen. mn. hemičarki hijerarhija hemija hijerarhijski hemijski hijeroglif hemoroid hiljada hendikep hiljaditi se, prez. hiljadim se, impf. hiljađah se, gl. pril. sad. hiljadeći se, gl. im. hiljađenje hepiend hiljadu petsto (hiljadu pet stotina) herbarijum hiljadu pet stotina (hiljadu petsto) Herceg Novi, gen. Herceg Novoga, dat. Herceg Novome hiljadugodišnji Hercegnovljanin, nom. mn. Hercegnovljani hiljadugodišnjica

162 himna, gen. mn. himni/himna hitac, gen. jed. hica, nom. mn. hici, gen. mn. hitaca hiperbola HIV (skr. human immunodefenciency virus) hiperboličan, hiperbolična, odr. vid hiperbolični hl (skr. hektolitar) hiperprodukcija hlad (lad) hipertrofija hlor hipi, gen. jed. hipija, nom. mn. hipiji hlorisati, prez. hlorišem, gl. pril. sad. hlorišući, gl. hipik, vok. jed. hipiče, nom. mn. hipici im. hlorisanje hipnotički hljeb hipnotisati, prez. hipnotišem, gl. pril. sad. hljepčić, instr. jed. hljepčićem hipnotišući, gl. im. hipnotisanje hobi, gen. jed. hobija, nom. mn. hobiji hipnotizer, vok. jed. hipnotizeru, instr. jed. hoćeš-nećeš hipnotizerom hodočasnica, vok. jed. hodočasnice hipnoza hodočasničin hipodrom hodočasnički hipohondar, gen. jed. hipohondra, vok. jed. hipohondre, instr. jed. hipohondrom, gen. mn. hodočasnik, vok. jed. hodočasniče, nom. mn. hipohondara hodočasnici hipohondričan, hipohondrična, odr. vid hodočašće, gen. jed. hodočašća, instr. jed. hipohondrični hodočašćem hipohondrija hokej, instr. jed. hokejom hipok. (skr. od hipokoristik) hokejaš, vok. jed. hokejašu, instr. jed. hokejašem hipokoristik, nom. mn. hipokoristici Holandija hipokoristički holandski hipoteka, dat. jed. hipoteci Holanđanin, nom. mn. Holanđani hipotenuza Holanđanka, dat. jed. Holanđanki, gen. mn. Holanđanki hipotetičan, hipotetična, odr. vid hipotetični Homer hipotetički homerski hipotetičnost, gen. jed. hipotetičnosti, instr. jed. hipotetičnošću/ hipotetičnosti homonimija hirovitost, gen. jed. hirovitosti, instr. jed. homoseksualac, gen. jed. homoseksualca, vok. hirovitošću/hirovitosti jed. homoseksualče, gen. mn. homoseksualaca hirurg, vok. jed. hirurže, nom. mn. hirurzi, gen. mn. homoseksualan, homoseksualna, odr. vid hirurga homoseksualni hirurški homoseksualizam, gen. jed. homoseksualizma, gen. mn. homoseksualizama histeričnost, gen. jed. histeričnosti, instr. jed. histeričnošću/histeričnosti homoseksualka, dat. jed. homoseksualki, gen. mn. homoseksualki histerija homoseksualnost, gen. jed. homoseksualnosti, histerik, vok. jed. histeriče, nom. mn. histerici instr. jed. homoseksualnošću/ homoseksualnosti

163 Hong Kong Hrvatičin hor Hrvatska, gen. Hrvatske, dat. Hrvatskoj horizont, gen. mn. horizonata hrvatski horor, instr. jed. hororom Hrvatsko zagorje horor film htjeti (šćeti), prez. hoću, hoćeš, hoće, hoćemo, hot-dog hoćete, hoće/ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će; gl. prid. rad. htio/htjela horovođa .hu (internet domen Mađarske) hospitacija huliti, prez. hulim, gl. pril. sad. huleći, gl. im. hospitalizacija huljenje hospitalizovati, prez. hospitalizujem, gl. pril. sad. humanist (humanista), gen. jed. humanista hospitalizujući, gl. im. hospitalizovanje humanista (humanist), gen. jed. humaniste hospitovati, prez. hospitujem, gl. pril. sad. hispitujući, gl. im. hospitovanje humanistički .hr (internet domen Hrvatske) humanistkinja HR (Međunarodna auto-oznaka za Hrvatsku) humanizam, gen. jed. humanizma, gen. mn. humanizama hramati, hramam/hramljem, gl. pril. sad. hramajući/hramljući, gl. im. hramanje humanost, gen. jed. humanosti, instr. jed. humanošću/humanosti hranilac, gen. jed. hranioca, vok. jed. hranioče, gen. mn. hranilaca humka, dat. jed. humci, gen mn. humki/humaka hranljiv (hranjiv), hranljiva, odr. vid hranljivi humoreska, dat. jed. humoreski/humoresci, gen. mn. humoreski hranjiv (hranljiv), hranjiva, odr. vid hranjivi humorist (humorista), gen. jed. humorista hrapavost, gen. jed. hrapavosti, instr. jed. hrapavošću/hrapavosti humorista (humorist), gen. jed. humoriste hrčak, gen. jed. hrčka, vok. jed. hrčku, nom. mn. humorističan, humoristična, odr. vid hrčci, gen. mn. hrčaka humoristični hrišćanin, nom. mn. hrišćani humoristički hrišćanka, dat. jed. hrišćanki, gen. mn. hrišćanki humoristkinja hrišćanstvo, gen. mn. hrišćanstava/hrišćanstva Husein-beg, vok. jed. Husein-beže hrizantena huškati, prez. huškam, gl. pril. sad. huškajući, gl. im. huškanje hroničan, hronična, odr. vid hronični hvalisati se, prez. hvališem se/hvalisam se, gl. hronika, dat. jed. hronici pril. sad. hvališući se/hvalisajući se, gl. im. hronologija hvalisanje hronološki hvalisavac, gen. jed. hvalisavca, vok. jed. hvalisavče, gen. mn. hvalisavaca hrpa hvalisavka, dat. jed. hvalisavki, gen. mn. hrv. (skr. hrvatski) hvalisavki Hrvat, gen. jed. Hrvata, vok. jed. Hrvate, nom. mn. hvalisavost, gen. jed. hvalisavosti, instr. jed. Hrvati hvalisavošću/hvalisavosti Hrvatica, vok. jed. Hrvatice hvalitelj, vok. jed. hvalitelju, instr. jed. hvaliteljem

164 hvaliteljka, dat. jed. hvaliteljski, gen. mn. idiotizam, gen. jed. idiotizma, gen. mn. idiotizama hvaliteljki idolopoklonički hvaliti, prez. hvalim, gl. pril. sad. hvaleći, gl. im. idolopoklonik, vok. jed. idolopokloniče, nom. hvaljenje mn. idolopoklonici hvalospjev iđe (igđe/igdje) hvat, gen. mn. hvati ie. (skr. indoevropski) hvataljka, dat. jed. hvataljci, gen. mn. hvataljki igdje (igđe/iđe) igđe (iđe/igdje) I Igmanski marš (istor.) I (skr. istok) ignorant, gen. jed. ignoranta, gen. mn. ignoranata iako (vez.) igračka, dat. jed. igrački, gen. mn. igračaka ib. (ibid.) (lat. ibidem - na istom mjestu, u igrališni istom djelu, na istoj strani knjige) igralište, instr. jed. igralištem ICJJ (skr. Institut za crnogorski jezik i igranka, dat. jed. igranci, gen. mn. jezikoslovlje) igranki/igranaka ići, prez. idem, impf. iđah, aor. idoh, gl. pril. sad. ijed idući, gl. prid. rad. išao/išla ijedak, ijetka, odr. vid ijetki i d. ( skr. i dalje) ijediti, prez. ijedim, gl. pril. sad. ijedeći, gl. im. i dr. (skr. i drugi) ijeđenje i sl. (skr. i slično) ijek. (skr. ijekavski) i te kako ijekavac, gen. jed. ijekavca, vok. jed. ijekavče, gen. mn. idekavaca i te koliko ijekavčev ideal ijekavica idealist (idealista), gen. jed. idealista ijekavka, dat. jed. ijekavki, gen. mn. ijekavki idealista (idealist), gen. jed. idealiste ijekavština idealistički ikad (ikada) (pril.) idealistkinja ikada (ikad) (pril.) ideja ikakav, ikakva, ikakvo identičan, identična, odr. vid identični ikako (pril.) identičnost, gen. jed. identičnosti, instr. jed. identičnošću/identičnosti ikavac, gen. jed. ikavca, vok. jed. ikavče, gen. mn. ikavaca identifikacija ikavčev identitet ikavka, dat. jed. ikavki, gen. mn. ikavki ideolog, vok. jed. ideolože, nom. mn. ideolozi iko ideologija ikoji idiom ikolik idiot

165 ikoliko impozantnost, gen. jed. impozantnosti, instr. jed. ikonopisac, gen. jed. ikonopisca, vok. jed. impozantnošću/ impozantnosti ikonopišče, gen. mn. ikonopisaca impresija Ilindan, gen. Ilindana/Ilina dne impresionist (impresionista), gen. jed. ilindanski impresionista ilinski impresionista (impresionist), gen. jed. impresioniste ilirac, gen. jed. ilirca, vok. jed. ilirče, gen. mn. iliraca impresionistički ilirski impresionistkinja iluzija improvizator, vok. jed. improvizatore, instr. jed. iluzionist (iluzionista), gen. jed. iluzionista improvizatorom iluzionista (iluzionist), gen. jed. iluzioniste impulsivan, impulsivna, odr. vid impulsivni im. (skr. imenica) imućan, imućna, odr. vid imućni imati, prez. imam/imadem/imadnem, gl. pril. inače (pril.) sad. imajući inauguracija imenilac, gen. jed. imenioca, vok. jed. imenioče, inaugurisati, prez. inaugurišem, gl. pril. sad. gen. mn. imenilaca inaugurišući, gl. im. inaugurisanje imenjak, vok. jed. imenjače, nom. mn. imenjaci indeks, gen. mn. indeksa imetak, gen. jed. imetka, nom. mn. imeci, gen. mn. indicija imetaka indiferentnost, gen. jed. indiferentnosti, instr. jed. Imovinski zakon Valtazara Bogišića indiferentnošću/ indiferentnosti imper. (skr. impetariv) indigo papir imperfekat (imperfekt), gen. jed. imperfekta, Indijac, gen. jed. Indijca, vok. jed. Indijče, gen. gen. mn. imperfekata mn. Indijaca imperfekt (imperfekat), gen. jed. imperfekta, Indijanac, gen. jed. Indijanca, vok. jed. gen. mn. imperfekata Indijanče, gen. mn. Indijanaca impf. (skr. imperfekat) Indijančev imperija Indijanka, dat. jed. Indijanki, gen. mn. Indijanki imperijalist (imperijalista), gen. jed. indijanski imperijalista Indijčev imperijalista (imperijalist), gen. jed. imperijaliste Indijka, dat. jed. Indijki, gen. mn. Indijki implementacija indijski implementirati, prez. implementiram, gl. pril. individua sad. implementirajući, gl. im. implementiranje individualac, gen. jed. individualca, vok. jed. imponovati, prez. imponujem, gl. pril. sad. individualče, gen. mn. individualaca imponujući, gl. im. imponovanje individualist (individualista), gen. jed. import individualista impotencija individualista (individualist), gen. jed. individualiste impozantan, impozantna, odr. vid impozantni

166 individualistkinja instant lutrija indoevropski instinkt, gen. jed. instinkta, gen. mn. instinkata Indokina instr. (skr. instrumental) Indonezija instrument, gen. jed. instrumenta, gen. mn. Indonežanin, nom. mn. Indonežani instrumenata Indonežanka, dat. jed. Indonežanki, gen. mn. intelekt, gen. jed. intelekta, gen. mn. intelekata Indonežanki intelektualac, gen. jed. intelektualca, vok. jed. inf. (str. infinitiv) intelektualče, gen. mn. intelektualaca intelektualčev infantilan, infantilna, odr. vid infantilni intelektualka, dat. jed. intelektualki, gen. mn. infarkt intelektualki infocentar, gen. jed. infocentra, gen. mn. inteligencija infocentara intermeco, gen. jed. intermeca infopult internacionalist (internacionalista), gen. jed. infracrven, infracrvena, odr. vid infracrveni internacionalista infuzija internacionalista (internacionalist), gen. jed. ing. (inž.) (skr. inženjer/inžinjer) internmacionaliste injekcija internet inicijacija internist (internista), gen. jed. internista inkognito (pril.) internista (internist), gen. jed. interniste inkompatibilan, inkompatibilna, odr. vid internistkinja inkompatibilni INTERPOL (skr. International Criminal inkunabula Police Organization) inodug interpretatorka, dat. jed. interpretatorki, gen. mn. inopartner, vok. jed. inopartneru, instr. jed. interpretatorki inopartnerom intervju, gen. jed. intervjua inovjerac, gen. jed. inovjerca, vok. jed. inovjerče, gen. mn. inovjeraca intravenozni inovjerčev intriga, dat. jed. intrigi, gen. mn. intriga inovjerka, dat. jed. inovjerki, gen. mn. inovjerki invencija inovjernik, vok. jed. inovjerniče, nom. mn. inventivan, inventivna, odr. vid inventivni inovjernici inž. (ing.) (skr. inžinjer/inženjer) insajder inženjer (inžinjer), vok. jed. inženjeru, instr. jed. insekt (insekat), gen. jed. insekta, gen. mn. inženjerom insekata inžinjer (inženjer), vok. jed. inžinjeru, instr. jed. insekat (insekt), gen. jed. insekta, gen. mn. inžinjerom insekata inženjerka (inžinjerka), dat. jed. inženjerki, gen. insektarijum mn. inženjerki insert inžinjerka (inženjerka), dat. jed. inžinjerki, gen. mn. inžinjerki

167 inzulin ishrana iole (pril.) ishraniti, prez. ishranim, gl. prid. trp. ishranjen ionako (pril.) isijavati, prez. isijavam, gl. pril. sad. isijavajući, gl. iotkud (pril.) im. isijavanje IQ (skr. koeficijent inteligencije) isisati, prez. isisam, gl. prid. trp. isisan ISJ (skr. Institut za strane jezike) Ir (skr. iridijum) isjeckati (iśeckati), prez. isjeckam iridijum isječak (iśečak), gen. jed. isječka, nom. mn. iron. (skr. ironično) isječci, gen. mn. isječaka ISBN - Međunarodni standardni knjižni broj iskamčiti, prez. iskamčim iscijediti, prez. iscijedim, aor. iscijedih, gl. prid. iskati, prez. ištem, gl. pril. sad. ištući trp. iscijeđen, gl. pril. proš. iscijedivši iskašljavati, prez. iskašljavam, gl. pril. sad. iscijeliti, prez. iscijelim, gl. prid. trp. iscijeljen, gl. iskašljavajući, gl. im. iskašljavanje pril. proš. iscijelivši, gl. im. iscjeljenje iskipjeti, prez. iskipim, aor. iskipjeh, gl. prid. rad. iscjeđivati, prez. iscjeđujem, gl. pril. sad. iskipio/iskipjela, gl. pril. proš. iskipjevši iscjeđujući, gl. im. iscjeđivanje iskon, gen. jed. iskona iscjelivati, prez. iscjelivam, gl. pril. sad. iscjelivajući, gl. im. iscjelivanje iskorijeniti, prez. iskorijenim, gl. prid. trp. iskorijenjen iscjeljenje, gen. jed. iscjeljenja, instr. jed. iscjeljenjem iskoristiti, prez. iskoristim, gl. prid. trp. iskorišćen iscjeljivati, prez. iscjeljujem, gl. pril. sad. iskorišćavati, prez. iskorišćavam, gl. pril. sad. iscjeljujući, gl. im. iscjeljivanje iskorišćavajući, gl. im. iskorišćavanje iscjeljivost, gen. jed. iscjeljivosti, instr. jed. iskorjenjiv, iskorjenjiva, odr. vid iskorjenjivi iscjeljivošću/iscjeljivosti iskorjenjivač, vok. jed. iskorjenjivaču, instr. jed. iscjepkati (išćepkati), prez. iscjepkam, gl. pril. iskorjenjivačem proš. iscjepkavši iskorjenjivati, prez. iskorjenjujem, gl. pril. sad. iscrpiti, prez. iscrpim, gl. prid. trp. iscrpljen iskorjenjujući, gl. im. iskorjenjivanje iscrpljenost, gen. jed. iscrpljenosti, instr. jed. iskosa (pril.) iscrpljenošću/iscrpljenosti iskra, gen. mn. iskri/iskara iscrpsti, prez. iscrpem, gl. prid. rad. iskraj (pred.) iscrpao/iscrpla, gl. prid. trp. iscrpen iskrsnuti, prez. iskrsnem iscrtati, prez. iscrtam iskušenica, vok. jed. iskušenice iscuriti, prez. iscurim iskušenik, vok. jed. iskušeniče, nom. mn. iscvjetati, prez. iscvjetam iskušenici iseljavati, prez. iseljavam, gl. pril. sad. iseljavajući, iskušeništvo, gen. mn. gl. im. iseljavanje iskušeništava/iskušeništva iseljeništvo, gen. mn. iseljeništava/iseljeništva Islamska vjerska zajednica ishod islužiti, prez. islužim, gl. prid. trp. islužen ishodišni isljedni ishodište, gen. jed. ishodišta, instr. jed. ishodištem isljednik, vok. jed. isljedniče, nom. mn. isljednici

168 isljedništvo, gen. mn. isljedništava/isljedništva ispovjedaonica isljeđivanje, gen. jed. isljeđivanja, instr. jed. ispovjedni isljeđivanjem ispovjednik, vok. jed. ispovjedniče, nom. mn. isljeđivati, prez. isljeđujem, gl. pril. sad. ispovjednici isljeđujući, gl. im. isljeđivanje isprečivati se, prez. isprečujem se, gl. pril. sad. ismijati, prez. ismijem, gl. prid. trp. ismijan isprečujući se, gl. im. isprečivanje ismijavati, prez. ismijavam, gl. pril. sad. ispraćati, prez. ispraćam, gl. pril. sad. ispraćajući, ismijavajući, gl. im. ismijavanje gl. im. ispraćanje ispasti, prez. ispadnem/ispanem, aor. ispadoh, ispratiti, prez. ispratim, gl. prid. trp. ispraćen gl. prid. rad. ispao/ispala, gl. pril. proš. ispavši ispravak, gen. jed. ispravka, nom. mn. ispravci, gen. isplesti, prez. ispletem, aor. ispletoh, gl. prid. rad. mn. ispravaka ispleo/isplela, gl. pril. proš. isplevši ispred (pred.) ispljuvak, gen. jed. ispljuvka, nom. mn. ispljuvci, ispremještati, prez. ispremještam gen. mn. ispljuvaka ispreplesti, prez. isprepletem, aor. isprepletoh, ispod (pred.) gl. prid. rad. isprepleo/ispreplela, gl. pril. proš. ispodmukla (pril.) ispreplevši ispolijevati (ispolivati), prez. ispolijevam, gl. ispreplijetati, prez. ispreplijećem, gl. pril. sad. pril. sad. ispolijevajući, gl. im. ispolijevanje ispreplijećući, gl. im. ispreplijetanje ispolivati (ispolijevati), prez. ispolivam, gl. pril. ispresijecati, prez. ispresijecam sad. ispolivajući, gl. im. ispolivanje ispreskakati, prez. ispreskačem ispoljavati, prez. ispoljavam, gl. pril. sad. ispretati, prez. isprećem, gl. pril. sad. isprećući, gl. ispoljavajući, gl. im. ispoljavanje im. ispretanje ispomoć ispreturati, prez. ispreturam isponova (pril.) ispriječiti, prez. ispriječim, gl. prid. trp. ispriječen isporuka, dat. jed. isporuci isprijeko (pril.) isporučiti, prez. isporučim, gl. prid. trp. isporučen ispripovijedati, prez. ispripovijedam isporučivati, prez. isporučujem, gl. pril. sad. isprtiti, prez. isprtim isporučujući, gl. im. isporučivanje isprva (pril.) isposijecati, prez. isposijecam, gl. pril. sad. isposijecajući, gl. im. isposijecanje ispsovati, prez. ispsujem isposnica, vok. jed. isposnice ispunjiv, ispunjiva, odr. vid ispunjivi isposničin ispred (pred.) isposnički istačkati, prez. istačkam isposnik, vok. jed. isposniče, nom. mn. isposnici istaći, prez. istaknem, aor. istakoh, gl. prid. rad. istakao/istakla, gl. pril. proš. istakavši ispovijedati, prez. ispovijedam, gl. pril. sad. ispovijedajući, gl. im. ispovijedanje istaknuti, prez. istaknem, aor. istaknuh, gl. pril. proš. istaknuvši ispovijediti, prez. ispovijedim, gl. prid. trp. ispovijeđen istesati, prez. istešem ispovijest, gen. jed. ispovijesti, instr. jed. isticanje, gen. jed. isticanja, instr. jed. isticanjem ispoviješću/ispovijesti Istambul

169 isticati, prez. ističem, gl. pril. sad. ističući istraživač, vok. jed. istraživaču, instr. jed. isteći, prez. istečem/isteknem, aor. istekoh, gl. istraživačem prid. rad. istekao/istekla, gl. pril. proš. istekavši istrebljivati, prez. istrebljujem, gl. pril. sad. istjerati (išćerati), prez. istjeram, gl. pril. proš. istrebljujući, gl. im. istrebljivanje istjeravši istrčati, prez. istrčim, aor. istrčah, gl. prid. rad. istjerivati (išćerivati), prez. istjerujem, gl. pril. istrčao/istrčala, gl. pril. proš. istrčavši sad. istjerujući, gl. im. istjerivanje istrći, prez. istrgnem, aor. istrgoh, gl. pril. proš. istočni istrgavši, gl. prid. rad. istrgao/istrgla Istočni front (istor.) istresti, prez. istresem, gl. prid. trp. istresen istočnoevropski istrgnuti, prez. istrgnem, aor. istrgnuh, gl. pril. proš. istrgnuvši Istočno Rimsko Carstvo istrijebiti, prez. istrijebim, gl. prid. trp. istrijebljen istoimen, istoimena, odr. vid istoimeni istrijezniti, prez. istrijeznim, gl. prid. trp. istoimenost, gen. jed. istoimenosti, instr. jed. istriježnjen istoimenošću/istoimenosti istrunuti, prez. istrunem istor. (skr. istorijski) istupiti, prez. istupim istoričar, vok. jed. istoričaru/istoričare, instr. jed. istoričarom/istoričarem isturati, prez. isturam istoričarka, dat. jed. istoričarki, gen. mn. isturiti, prez. isturim istoričarki isturpijati, prez. isturpijam istorija isušiti, prez. isušim, aor. isuših, gl. prid. rad. istorijski isušio/isušila, gl. pril. proš. isušivši istoriograf išarati, prez. išaram istoriografija iščarkati, prez. iščarkam istoriografski iščauriti se, prez. iščaurim se, gl. prid. trp. iščauren istovjetan, istovjetna, odr. vid istovjetni iščašiti, prez. iščašim, gl. prid. trp. iščašen, gl. im. istovjetnost, gen. jed. istovjetnosti, instr. jed. iščašenje istovjetnošću/istovjetnosti iščeprkati, prez. iščeprkam, gl. prid. trp. isčeprkan istovremen, istovremena, odr. vid istovremeni iščekivati, prez. išekujem, gl. pril. sad. isčekujući, istovremenost, gen. jed. istovremenosti, instr. jed. gl. im. iščekivanje istovremenošću/ istovremenosti iščerupati, prez. iščerupam istoznačan, istoznačna, odr. vid istoznačni iščetkati, prez. iščetkam istoznačnost, gen. jed. istoznačnosti, instr. jed. istoznačnošću/istoznačnosti iščezavati, prez. iščezavam, gl. pril. sad. iščezavajući, gl. im. iščezavanje istraga, dat. jed. istrazi iščeznuti, prez. iščeznem istražitelj, vok. jed. istražitelju, instr. jed. istražiteljem iščibukati, prez. iščibukam istražiteljka, dat. jed. istražiteljki, gen. mn. iščiljeti, prez. iščilim istražiteljki iščistiti, prez. iščistim, gl. prid. trp. iščišćen iščitati, prez. iščitam

170 iščuđavati, prez. iščuđavam, gl. pril. sad. izagnati, prez. izagnam iščuđavajući, gl. im. iščuđavanje izašto iščupati, prez. iščupam izatkati, prez. izatkam išćepkati (iscjepkati), prez. išćepkam, gl. pril. izavreti, prez. izavrim proš. išćepkavši izažnjeti, prez. izažnjem išćerati (istjerati), prez. išćeram, gl. pril. proš. išćeravši izbavitelj, vok. jed. izbavitelju, instr. jed. izbaviteljem išćerivač (istjerivač), vok. jed. išćerivaču, instr. jed. išćerivaćem izbaviteljka, dat. jed. izbaviteljki, gen. mn. izbaviteljki išćerivati (istjerivati), prez. išćerujem, gl. pril. sad. išćerujući, gl. im. išćerivanje izbiti, prez. izbijem išćuškati, prez. išćuškam izbjeći, prez. izbjegnem, aor. izbjegoh, gl. prid. rad. izbjegao/izbjegla, gl. pril. proš. izbjegavši išetati, prez. išetam izbjegnuti, prez. izbjegnem, gl. pril. proš. išibati, prez. išibam izbjegnuvši išijas izbježiv, izbježiva, odr. vid izbježivi iškolovati, prez. iškolujem izblijedjeti (izblijeđeti), prez. izblijedim, aor. išta, gen. jed. ičega izblijedjeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijedjela, gl. iśeckati (isjeckati), prez. iśeckam, gl. pril. proš. pril. proš. izblijedjevši iśeckavši izblijeđeti (izblijedjeti), prez. izblijedim, aor. iśečak (isječak), gen. jed. iśečka, nom. mn. izblijeđeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijeđela, gl. iśečci, gen. mn. iśečaka pril. proš. izblijeđevši ital. (skr. italijanski) izbliza (pril.) izbliže (pril.) itd. (skr. i tako dalje) izbočina i te kakav (prid.) izbočiti, prez. izbočim i te koliko (pril.) izbrijati, prez. izbrijem Italijan (Talijan) izd. (skr. izdanje) Italijanka (Talijanka) izdaleka (pril.) italijanski (talijanski) izdalje (pril.) i te kako (itekako) (riječca) izdanak, gen. jed. izdanka, nom. mn. izdanci, gen. iukoliko (prilog) mn. izdanaka Ivana Brlić-Mažuranić izdatak, gen. jed. izdatka, nom. mn. izdaci, gen. mn. Ivanbeg izdataka Ivanić Grad izdići, prez. izdignem, aor. izdigoh, gl. prid. rad. Ivan sedlo izdigao/izdigla, gl. pril. proš. izdigavši Ivanjdan izdignuti, prez. izdignem, aor. izdignuh, gl. prid. rad. izdignuo/izdignula, gl. pril. proš. izdignuvši ivanjdanski izdejstvovati, prez. izdejstvujem izaći, prez. izađem, aor. izađoh, imper. izađi, gl. prid. rad. izašao/izašla, gl. pril. proš. izašavši izduvati, prez. izduvam

171 izgladnjelost, gen. jed. izgladnjelosti, instr. jed. izletjeti (izlećeti), prez. izletim, aor. izletjeh, gl. izgladnjelošću prid. rad. izletio/izletjela, gl. pril. proš. izletjevši izgladnjeti, prez. izgladnim, aor. izgladnjeh, gl. izliječiti, prez. izliječim, gl. prid. trp. izliječen, gl. prid. rad. izgladnio/izgladnjela, gl. pril. proš. im. izlječenje izgladnjevši izlijetati, prez. izlijećem, gl. pril. sad. izlijetajući, izglasa (pril.) gl. im. izlijetanje izgnanik, vok. jed. izgnaniče, nom. mn. izgnanici izlijevati (izlivati), prez. izlijevam, gl. pril. sad. izgnječiti, prez. izgnječim, gl. prid. trp. izgnječen izlijevajući, gl. im. izlijevanje izgorijevati, prez. izgorijevam, gl. pril. sad. izlišan, izlišna, odr. vid izlišni izgorijevajući, gl. im. izgorijevanje izliv izgorjelost, gen. jed. izgorjelosti, instr. jed. izlivati (izlijevati), prez. izlivam, gl. pril. sad. izgorjelošću/izgorjelosti izlivajući, gl. im. izlivanje izgorjeti, prez. izgorim, aor. izgorjeh, gl. prid. rad. izlog, nom. mn. izlozi izgorio/izgorjela, gl. pril. proš. izgorjevši izložba, gen. mn. izložbi/izložaba izgrebati, prez. izgrebem, gl. prid. rad. izludjeti (izluđeti), prez. izludim, aor. izludjeh, gl. izgrebao/izgrebala prid. rad. izludio/izludjela, gl. pril. proš. izludjevši izgrepsti, prez. izgrebem, gl. prid. rad. izluđeti (izludjeti), prez. izludim, aor. izluđeh, gl. izgrebao/izgrebla, gl. pril. proš. izgrebavši prid. rad. izludio/izluđela, gl. pril. proš. izluđevši izgrijati, prez. izgrijem izlječenje izgristi, prez. izgrizem, aor. izgrizoh, gl. prid. rad. izlječiv, izlječiva, odr. vid izlječivi izgrizao/izgrizla, gl. pril. proš. izgrizavši izlječivati, prez. izlječujem, gl. pril. sad. izgruvati, prez. izgruvam izlječujući, gl. im. izlječivanje iziješan, iziješna, odr. vid iziješni izlječivost, gen. jed. izlječivosti, instr. jed. iziješnost, gen. jed. iziješnosti, instr. jed. izlječivošću/izlječivosti iziješnošću/iziješnosti izljubiti, prez. izljubim, gl. prid. trp. izljubljen izjedna (pril.) izljuštiti, prez. izljuštim, gl. prid. trp. izljušten izjednačavati, prez. izjednačavam, gl. pril. sad. između (pred.) izjedvačavajući, gl. im. izjednačavanje izmijeniti, prez. izmijenim, gl. prid. trp. izjednačiti, prez. izjednačim, gl. prid. trp. izmijenjen izjednačen, gl. im. izjednačenje izmijenjati, prez. izmijenjam izjelica (iźelica), vok. jed. izjelice izmijesiti, prez. izmijesim, gl. prid. trp. izmiješen izjesti (iźesti), prez. izjedem, aor. izjedoh, gl. prid. rad. izjeo/izjela, gl. prid. trp. izjeden, gl. pril. izmiješati, prez. izmiješam proš. izjevši izmiljeti, prez. izmilim, aor. izmiljeh, gl. prid. rad. izlapiti, prez. izlapim, gl. prid. trp. izlapljen izmilio/izmiljela, gl. pril. proš. izmiljevši izlapjelost, gen. jed. izlapjelosti, instr. jed. izmjena izlapjelošću/izlapjelosti izmjerljiv, izmjerljiva, odr. vid izmjerljivi izlazak, gen. jed. izlaska, nom. mn. izlasci, gen. mn. izmusti, prez. izmuzem, aor. izmuzoh, gl. pril. izlazaka proš. izmuzavši izlećeti (izletjeti), prez. izletim, aor. izlećeh, gl. iznaći, prez. iznađem, aor. iznađoh, gl. prid. rad. prid. rad. izletio/izlećela, gl. pril. proš. izlećevši iznašao/iznašla, gl. pril. proš. iznašavši

172 iznad (pred.) izreda (pril.) iznajmiti, prez. iznajmim, gl. prid. trp. iznajmljen izređati, prez. izređam iznajmljivati, prez. iznajmljujem, gl. pril. sad. izreka, dat. jed. izreci iznajmljujući, gl. im. iznajmljivanje izricati, prez. izričem, gl. pril. sad. izričući, gl. im. iznalazak, gen. jed. iznalaska, gen. mn. iznalazaka izricanje iznebuha (pril.) izuti, prez. izujem iznemoći, prez. iznemognem, aor. iznemogoh, izuzetak, gen. jed. izuzetka, gen. mn. izuzetaka, gl. prid. rad. iznemogao/iznemogla, gl. pril. proš. nom. mn. izuzeci iznemogavši izuzetan, izuzetna, odr. vid izuzetni iznemoglost, gen. jed. iznemoglosti, instr. jed. izuzetnost, gen. jed. izuzetnosti, instr. jed. iznemoglošću/iznemoglosti izuzetnošću/izuzetnosti iznenada (pril.) izvan (predl.) iznevjeriti, prez. iznevjerim izvanjezički (izvanjezični) iznijeti, prez. iznesem, aor. iznijeh/iznesoh, gl. izvanjezični (izvanjezički) prid. rad. iznio/iznijela, gl. prid. trp. iznijet/iznesen, gl. pril. proš. iznijevši izvanobičajan, izvanobičajna, odr. vid izvanobičajni iznova (pril.) izvanpartijski iznurenost, gen. jed. iznurenosti instr. jed. iznurenošću/iznurenosti izvanjac, gen. jed. izvanjca, vok. jed. izvanjče, gen. mn. izvanjaca iznutra (pril.) izvanji iznjihati, prez. iznjišem izvesti, prez. izvedem, aor. izvedoh, gl. prid. rad. izobila (pril.) izveo/izvela, gl. prid. trp. izveden, gl. pril. proš. izokola (pril.) izvevši izolacija izvesti, prez. izvezem, aor. izvezoh, gl. prid. rad. izolacijski (izolacioni) izvezao/izvezla, gl. prid. trp. izvezen, gl. pril. proš. izvezavši izolacioni (izolacijski) izvesti, (dovršiti vezenje), prez. izvezem, aor. izopštiti, prez. izopštim, gl. prid. trp. izopšten, gl. izvezoh, gl. prid. rad. izvezao/izvezla, gl. prid. trp. im. izopštenje izvezen, gl. pril. proš. izvezavši Izrael izvidjeti (izviđeti), prez. izvidim, aor. izvidjeh, Izraelac, gen. jed. Izraelca, vok. jed. Izraelče, gen. gl. prid. rad. izvidio/izvidjela, gl. pril. proš. mn. Izraelaca izvidjevši Izraelčev izvidnica Izraelka, gen. mn. Izraelki, gen. mn. Izraelki izvidnik, vok. jed. izvidniče, nom. mn. izvidnici izraelski izviđač, vok. jed. izviđaču, instr. jed. izviđačem izraslica izviđačica, vok. jed. izviđačice izraslina izviđačičin izraštaj, instr. jed. izraštajem izviđački izreći, prez. izrečem/izreknem, aor. izrekoh, gl. izviđeti (izvidjeti), prez. izvidim, aor. izviđeh, gl. prid. rad. izrekao/izrekla, gl. pril. proš. izrekavši prid. rad. izvidio/izviđela, gl. pril. proš. izviđevši

173 izvijati, prez. izvijem iźesti (izjesti), prez. iźedem, imper. iźedi, aor. izvijavati, prez. izvijavam, gl. pril. sad. iźedoh, gl. prid. rad. iźeo/iźela, gl. pril. proš. iźevši izvijavajući, gl. im. izvijavanje izvijestiti, prez. izvijestim, gl. prid. trp. izviješten J izviniti se, prez. izvinim se, gl. im. izvinjenje J (skr. jug) izvinuti (saviti), prez. izvinem J (skr. jod) izvinjavati se, prez. izvinjavam se, gl. pril. sad. jabanac, gen. jed. jabanca, vok. jed. jabanče, gen. izvinjavajući se, gl. im. izvinjavanje mn. jabanaca izviše (pred.) jabandžija izvjesnost, gen. jed. izvjesnosti, instr. jed. jabuka, dat. jed. jabuci izvjesnošću/izvjesnosti jabukovača izvjestan, izvjesna, odr. vid izvjesni jadac, gen. jed. jadca, gen. mn. jadaca izvjestilac, gen. jed. izvjestioca, vok. jed. izvjestioče, gen. mn. izvjestilaca jadika (bot.), dat. jed. jadici izvjetriti, prez. izvjetrim, gl. prid. trp. izvjetren jadikovka, dat. jed. jadikovci/jadikovki, gen. mn. jadikovki izvolijevati, prez. izvolijevam, gl. pril. sad. izvolijevajući, gl. im. izvolijevanje jaditi, prez. jadim, impf. jađah, gl. prid. trp. jađen, gl. im. jađenje izvoznik, vok. jed. izvozniče, nom. mn. izvoznici jadnica, vok. jed. jadnice izvrgnuti, prez. izvrgnem jadničin izvršavati, prez. izvršavam, gl. pril. sad. izvršavajući, gl. im. izvršavanje jadnik, vok. jed. jadniče, nom. mn. jadnici izvršilac, gen. jed. izvšioca, vok. jed. izvršioče, gen. Jadran mn. izvršilaca Jadranska magistrala izvrvjeti, prez. izvrvim, aor. izvrvjeh, gl. prid. sad. jadranski izvrvio/izvrvjela, , gl. pril. proš. izvrvjevši Jadransko more ižđeljati, prez. ižđeljem jađenje, gen. jed. jađenja, instr. jed. jađenjem ižđikati, prez. ižđikam jaglika (bot.), dat. jed. jaglici ižđuskati, prez. ižđuskam jafa keks ižednjeti, prez. ižednim, aor. ižednjeh, gl. prid. jagnjad, gen. jagnjadi, istr. jagnjađu/jagnjadi rad. ižednio/ižednjela, gl. pril. proš. ižednjevši jagnje, gen. jed. jagnjeta iživjeti, prez. iživim, aor. iživjeh, gl. prid. rad. iživio/iživjela, gl. prid. trp. iživljen, gl. pril. proš. jagnjeći iživjevši jagnjetina iživljavati se, prez. iživljavam se, gl. pril. sad. jagnjica iživljavajući se, gl. im. iživljavanje jahač, vok. jed. jahaču, inst. jed. jahačem ižlijebiti, prez. ižlijebim, gl. prid. trp. ižlijebljen, gl. im. ižljebljenje jahaći ižvakati, prez. ižvaćem, imper. ižvaći jahati, prez. jašem, gl. pril. sad. jašući, gl. im. jahanje iźelica (izjelica), vok. jed. iźelice jahta, gen. mn. jahta/jahti

174 jaje, gen. jed. jajeta/jaja, nom. mn. jaja jed. (skr. jednina) jak, jaka, odr. vid jaki je li jalovica ječam, gen. jed. ječma jalovost, gen. jed. jalovosti, instr. jed. ječati, prez. ječim, gl. pril. sad. ječeći, gl. im. jalovošću/jalovosti ječanje jamac (jemac), gen. jed. jamca, vok. jed. jamče, ječmen gen. mn. jamaca ječmenica jamb jed. (skr. jednina) jamčiti (jemčiti), prez. jamčim, gl. pril. sad. jedanaest jamčeći, gl. im. jamčenje jedanaesterac, gen. jed. jedanaesterca, gen. mn. jampski jedanaesteraca januar jedanaesti janjičar, vok. jed. janjičaru/janjičare, instr. jed. jedanaestogodišnji janjičarom/janjičarem jedanaestomjesečni jarac, gen. jed. jarca, vok. jed. jarče, nom. mn. jarci/jarčevi, gen. mn. jaraca/jarčeva jedanaestorica jarad, gen. jaradi, instr. jarađu/jaradi jedanaestoro jarak, gen. jed. jarka, nom. mn. jarci, gen. mn. jaraka jedanput jarebica jednačina jarebičin jednocijevka, dat. jed. jednocijevci/jednocijevki, gen. mn. jednocijevki jarebičji jednoličan, jednolična, odr. vid jednolični jareći jednoličnost, gen. jed. jednoličnosti, instr. jed. jaruga, dat. jed. jaruzi jednolišnošću jasan, jasna, odr. vid jasni jednomjesečni jasle, gen. jasala jednook, jednooka, odr. vid jednooki jastreb jednopostotni jastrijeb jednoprocentni jastuk, nom. mn. jastuci jednosmjeran, jednosmjerna, odr. vid J A T (skr. Jugoslovenski aerotransport) jednosmjerni jauk, nom. mn. jauci jednosoban, jednosobna, odr. vid jednosobni jaukati, prez. jaučem, gl. pril. sad. jaučući, gl. im. jednostavan, jednostavna, odr. vid jednostavni jaukanje jedrenjak, gen. jed. jedrenjaka, nom. mn. jedrenjaci javnost, gen. jed. javnosti, instr. jed. jeftin, jeftina, odr. vid jeftini javnošću/javnosti jeftinoća JAZU (skr. Jugoslavenska akademija znanosti i jeka, dat. jed. jeci umjetnosti) jektati, prez. jekćem/jektim, gl. pril. sad. jazavičar, vok. jed. jazavičaru/jazavičare, instr. jekćući/jekteći, gl. im. jektanje jed. jazavičarom/jazavičarem

175 jelovnik, nom. mn. jelovnici jučeranji (jučerašnji) jemac (jamac), gen. jed. jemca, vok. jed. jemče, jug gen. mn. jemaca jugoistočni jemčiti (jamčiti), prez. jemčim, gl. pril. sad. jugoistok jemčeći, gl. im. jemčenje jugonostalgičar, vok. jed. jugonostalgičaru/ jeres, gen. jed. jeresi jugonostalgičare, instr. jed. jugonostalgičarom/ jeretičan, jeretična, odr. vid jeretični jugonostalgičarem jeretik, vok. jed. jeretiče, nom. mn. jeretici jugonostalgičarka, dat. jed. jugonostalgičarki, jestivost, gen. jed. jestivosti, instr. jed. jestivošću gen. mn. jugonostalgičarki jevanđelje (evanđelje), gen. jed. jevanđelja, instr. jugozapad jed. jevanđeljem jugozapadni Jevrej, vok. jed. Jevreju, instr. jed. Jevrejem jugoslovenski Jevrejka, dat. jed. Jevrejki, gen. mn. Jevrejki jul (juli) jezditi, prez. jezdim, gl. pril. sad. jezdeći, gl. im. juli (jul) ježđenje jun (juni) jezgrovitost, gen. jed. jezgrovitosti, instr. jed. junaštvo, gen. mn. junaštava/junaštva jezgrovitošću/jezgrovitosti juni (jun) jezičak, gen. jed. jezička, nom. mn. jezičci, gen. mn. jezičaka junior, vok. jed. juniore, instr. jed. juniorom jezički (lingv.) juniorka, dat. jed. juniorki, gen. mn. juniorki jezični (anatom.) jura jezikoslovac, gen. jed. jezikoslovca, vok. jed. jurisdikcija jezikoslovče, gen. mn. jezikoslovaca Južna Amerika jezikoslovni južni JF (skr. Južnoslovenski filolog) južnoslovenski JMBG (skr. jedinstveni matični broj južnjački građanina) južnjak, vok. jed. južnjače, nom. mn. južnjaci Josip Broz Tito još K jon K (skr. kalij) jotovanje, gen. jed. jotovanja, instr. jed. K (skr. kralj u šahu) jotovanjem kabare, gen. jed. kabarea, nom. mn. kabarei jova (bot.) kabriolet Jovan Krstitelj kabrioletski Jovanjdan, gen. jed. Jovanjdana/Jovanja dne kad bilo (pril.) juče (pril.) kad drago (pril.) jučerašnji (jučeranji) kad god (pril.) jučerašnjica

176 kadija, vok. jed. kadija/kadijo kako-tako kadinica (žena kadijina), vok. jed. kadinice kakotati, prez. kakoćem, gl. pril. sad. kakoćući, gl. kadiničin im. kakotanje kadionica kal, gen. jed. kala kaditi, prez. kadim, impf. kađah, gl. pril. sad. kalajisati, prez. kalajišem, gl. pril. sad. kalajišući, kadeći, gl. pril. trp. kađen, gl. im. kađenje gl. im. kalajisanje kadšto (pril.) kalcifikacija kad-tad (pril.) kalcijum kađenje kalcijumkarbonat kafa (kava) kaleidoskop kafana (kavana) kalibar, gen. jed. kalibra, gen. mn. kalibara kafeni (kaveni) kalk, nom. mn. kalkovi kafanski (kavanski) kalkulacija kafedžija (kavedžija) kalkulacijski kafedžijin (kavedžijin) kalkulant, gen. jed. kalkulanta, gen. mn. kalkulanata kafedžijski (kavedžijski) kalkulantski kafedžinica (kavedžinica) kaloričan, kalorična, odr. vid kalorični kafedžiničin (kavedžiničin) kaloričnost, gen. jed. kaloričnosti, instr. jed. kafić kaloričnošću/kaloričnosti kaiš, instr. jed. kaišem/kaišom, gen. mn. kaiša kalorija kajak, nom. mn. kajaci kalpak, gen. jed. kalpaka, nom. mn. kalpaci kajk. (skr. kajkavski) kaluđerica, vok. jed. kaluđerice kajkavac, gen. jed. kajkavca, vok. jed. kajkavče, kaluđeričin gen. mn. kajkavaca kalvinist (kalvinista), gen. jed. kalvinista kajkavčev kalvinista (kalvinist), gen. jed. kalviniste kajkavka, dat. jed. kajkavki, gen. mn. kajkavki kalvinistički kakadu, gen. jed. kakadua, nom. mn. kakadui kalvinistkinja kakao, gen. jed. kakaoa, instr. jed. kakaom kaljača Kakaricka gora kaljavost, gen. jed. kaljavosti, instr. jed. kakav bilo (bilo kakav) kaljavošću/kaljavosti kakav drago kamenoreščev kakav god kamenorezac, gen. jed. kamenoresca, vok. jed. kakav-takav kamenorešče, gen. mn. kamenorazaca kako bilo kamenorezački kako god kamičak, gen. jed. kamička, nom. mn. kamičci, gen. mn. kamičaka kako kad kamoli (vez.)

177 kan (mongolska vladarska titula) kapitulacija Kanada kapitulacijski (kapitulacioni) kanadski kapitulacioni (kapitulacijski) Kanađanin, nom. mn. Kanađani kapuljača Kanađanka, dat. jed. Kanađanki, gen. mn. karabinjer, gen. jed. karabinjera, vok. jed. Kanađanki karabinjeru, instr. jed. karabinjerom kanal Karadžić-Daničićev prijevod kanalčić, instr. jed. kanalčićem karakteristika, dat. jed. karakteristici kanarinac, gen. jed. kanarinca, vok. jed. kanarinče, karanfil gen. mn. kanarinaca karate, gen. jed. karatea, nom. mn. karatei kanarinka, dat. jed. kanarinki, gen. mn. kanarinki kardinal kancelar, vok. jed. kancelaru/kancelare, instr. jed. kardinalan, kardinalna, odr. vid kardinalni kancelarom/kancelarem kardiograf kancelarija kardiogram kancelarijski karijatida kandidat karijera kandidatkinja karijerist (karijerista), gen. jed. karijerista kandidatura karijerista (karijerist), gen. jed. karijeriste kandilo (kanđelo) karijeristički kanđelo (kandilo) karijeristkinja kandža, gen. mn. kandža/kandži karikaturist (karikaturista), gen. jed. kandžija karikaturista Kant-Laplasova teorija karikaturista (karikaturist), gen. jed. kanuti, prez. kanem, gl. prid. trp. kanut karikaturiste kapak, gen. jed. kapka, nom. mn. kapci, gen. mn. karikaturistkinja kapaka Karlo Veliki kapaljka, dat. jed. kapaljci, gen. mn. kapaljki karneval kapati, prez. kapam/kapljem, gl. pril. sad. karnevalski kapajući/ kapljući, gl. im. kapanje Karpati kapetanica, vok. jed. kapetanice karpatski kapetaničin karta, gen. mn. karata kapetanija Kartagina kapitalan, kapitalna, odr. vid kapitalni Kartaginjanin, nom. mn. Kartaginjani kapitalist (kapitalista), gen. jed. kapitalista Kartaginjanka, dat. jed. Kartaginjanki, gen. mn. kapitalista (kapitalist), gen. jed. kapitaliste Kartaginjanki kapitalistički kartografija kapitalistkinja kartoteka, dat. jed. kartoteci

178 kaseta kavanski (kafanski) kasetofon kavedžija (kafedžija) kasino (kazino) kavedžijin (kafedžijin) kasno (pril.) kavedžijski (kafedžijski) kastel kavedžinica (kafedžinica) kašičica kavedžiničin (kafedžiničin) kašika, dat. jed. kašici kavez kaštel, nom. mn. kašteli kavga, dat. jed. kavzi, gen. mn. kavga/kavgi katalog, nom. mn. katalozi kavkaski kataloški Kavkaz katanac, gen. jed. katanca, gen. mn. katanaca Kavkažanin, nom. mn. Kavkažani katarka, dat. jed. katarci, gen. mn. katarki Kavkažanka, dat. jed. Kavkažanki, gen. mn. katarza, gen. mn. katarzi/katarza Kavkažanki katedra, gen. mn. katedri/katedara kazaljka, dat. jed. kazaljci, gen. mn. kazaljki kategoričan, kategorična, odr. vid kategorični kazati, prez. kažem, imper. kaži kategorički kazino (kasino) kategoričnost, gen. jed. kategoričnosti, instr. jed. kazivati, prez. kazujem, gl. pril. sad. kazujući kategoričnošću/ kategoričnosti kažiprst kategorija kažnjivost, gen. jed. kažnjivosti, instr. jed. kategorijalni (kategorijski) kažnjivošću/kažnjivosti kategorijski (kategorijalni) KBC (skr. Kliničko-bolnički centar) kategorizacija kćerka (šćerka/šćer/ćerka), dat. kćerki/kćerci, gen. mn. kćerki katkad (pril.) Kečina jama katolicizam, gen. jed. katolicizma, gen. mn. katolicizama kepec, gen. jed. kepeca, vok. jed. kepeče katoličanstvo, gen. mn. kepečev katoličanstava/katoličanstva keramika, dat. jed. keramici Katolička crkva kesa katolički kg (skr. kilogram) katolik, vok. jed. katoliče, nom. mn. katolici khz (skr. kiloherc) katolkinja KIC (skr. Kulturno-informativni centar) Katunska nahija kičmenjak, gen. jed. kičmenjaka, nom. mn. kava (kafa), gen. mn. kava kičmenjaci kavaljer, vok. jed. kavaljeru, instr. jed. kavaljerom kićenje, gen. jed. kićenja, instr. jed. kićenjem kavaljerski kijati, prez. kijam, gl. pril. sad. kijajući, gl. im. kijanje kavana (kafana) kijavica kaveni (kafeni)

179 kikot, nom. mn. kikoti kisjeli (kiśeli) kikotati, prez. kikoćem, gl. pril. sad. kikoćući, gl. kisjelina (kiśelina) im. kikotanje kisjeliti (kiśeliti), prez. kisjelim, gl. pril. sad. kilavac, gen. jed. kilavca, vok. jed. kilavče, gen. mn. kisjeleći, gl. im. kisjeljenje kilavaca kiśelina (kisjelina) (u hem.: kiselina) kilavčev kiśeli (kisjeli) kilavost, gen. jed. kilavosti, instr. jed. kiśeliti (kisjeliti), prez. kiśelim, gl. pril. sad. kilavošću/kilavosti kiśeleći, gl. im. kiśeljenje kiloherc kiśeljača kilometar, gen. jed. kilometra, gen. mn. kilometara kiśeo, kiśela, odr. vid kiśeli kilovatsat kititi, prez. kitim., gl. pril. sad. kiteći, gl. prid. trp. kilovolt kićen, gl. im. kićenje kin. (skr. kineski) KK (skr. košarkaški klub) Kina kl. (skr. klasa) kinđuriti se, prez. kinđurim se, gl. pril. sad. klačnica kinđureći se, gl. im. kinđurenje kladionica kinematograf kladioničar, vok. jed. kladioničaru/kladioničare, kinematografija instr. jed. kladioničarom/kladioničarem kineski kladioničarka, dat. jed. kladioničarki, gen. mn. Kineski zid kladioničarki Kineskinja klanica Kinez klanični kinopredstava klas. (skr. klasično) kinoreklama klasicist (klasicista), gen. jed. klasicista kinosala klasicista (klasicist), gen. jed. klasiciste kinuti, prez. kinem klasicistički kiosk, nom. mn. kiosci, gen. mn. kioska klasicizam, gen. jed. klasicizma, gen. mn. klasicizama kipćeti (kiptjeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. kipteći, gl. prid. rad. kiptio/kipćela, gl. im. klasifikacija kipćenje klasifikacijski (klasifikacioni) kipjeti, prez. kipim, gl. pril. sad. kipeći, gl. prid. klasifikacioni (klasifikacijski) rad. kipio/kipjela, gl. im. kipljenje klasje, gen. jed. klasja, instr. jed. klasjem kiptjeti (kipćeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. kipteći, gl. prid. rad. kiptio/kiptjela, gl. im. klečati, prez. klečim, gl. pril. sad. klečeći, gl. im. kipćenje klečanje kirija klečećke (klečećki) (pril.) kiseonik klečećki (klečećke) (pril.) kišovitost, gen. jed. kišovitosti, instr. jed. klen (drvo, riba), gen. jed. klena kišovitošću/kišovitosti kleknuti, prez. kleknem

180 klepetati, prez. klepećem, gl. pril. sad. klepećući, kmetski gl. im. klepetanje kmetstvo, gen. mn. kmetstava/kmetstva kleptoman, vok. jed. kleptomane/kleptomanu knez, vok. jed. kneže, nom. mn. knezovi/kneževi kleptomanija knj. (skr. knjiga) kleptomanka, dat. jed. kleptomanki, gen. mn. knjeginja kleptomanki knjaz, vok. jed. knjaže kleti, prez. kunem, impf. kunijah, gl. pril. sad. kunući, gl. prid. trp. klet knjiga, dat. jed. knjizi klevetati, prez. klevetam/klevećem, imper. knjigovezac, gen. jed. knjigovesca, vok. jed. klevetaj/ kleveći, gl. pril. sad. knjigovešče, gen. mn. knjigovezaca klevetajući/klevećući knjigoveznica klevetnik, vok. jed. klevetniče, nom. mn. knjigovodstveni klevetnici knjigovodstvo, gen. mn. knjigovodstava/ klicati, prez. kličem, gl. pril. sad. kličući, gl. im. knjigovodstva klicanje knjigovođa kliješta (mn. sr. r.), dat. kliještima knjiš. (skr. knjiški) kliknuti, prez. kliknem knjiški kliktati, prez. klikćem, gl. pril. sad. klikćući, gl. im. kliktanje knjiž. (skr. književni) klimavost, gen. jed. klimavosti, instr. jed. književni klimavošću/klimavosti književnik, vok. jed. književniče, nom. mn. klinički književnici klinika, dat. jed. klinici književnoistorijski kliše, gen. jed. klišea, nom. mn. klišei književnojezički klizač, vok. jed. klizaču, instr. jed. klizačem književnost, gen. jed. književnosti, instr. jed. književnošću/književnosti klizaljka, dat. jed. klizaljci, gen. mn. klizaljki književnoteorijski klizav, klizava, odr. vid klizavi koalicijski (koalicioni) klobuk, nom. mn. klobuci koalicioni (koalicijski) klopka, dat. jed. klopci, gen. mn. klopki kobac, gen. jed. kopca, vok. jed. kopče, nom. mn. klovn, nom. mn. klovnovi kopci, gen. mn. kobaca klub ko bilo klupče, gen. jed. klupčeta kobiljača klupko, gen. jed. klupka Kobilji Do klupski kocka, dat. jed. kocki, gen. mn. kocaka ključaonica kočanj, gen. jed. kočanja, instr. jed. kočanjem ključati, prez. ključam, gl. pril. sad. ključajući, gl. kočić (kolčić), instr. jed. kočićem im. ključanje kodifikacija km (skr. kilometar) kmet

181 koeficijent, gen. jed., koeficijenta, gen. mn. koliko bilo (bilo koliko) koeficijenata koliko drago koegzistencija koliko god kofer (kufer) koliko-toliko ko god (opšta zamjenica) kolokvijum kogod (neodređena zamjenica) kolonija kogođ (kogod) kolonijalan, kolonijalna, od. vid kolonijalni kojekad (pril.) kolonijalistički kojekakav (zam.) kolonijalizam, gen. jed. kolonijalizma, gen. mn. kojekako (pril.) kolonijalizama kojeko (zam.) kolonijski kojekoji (zam.) kolonist (kolonista), gen. jed. kolonista kojekud (pril.) kolonista (kolonist), gen. jed. koloniste koješta (zam.) kolor film koji bilo (bilo koji) (zam.) kolosijek, gen. jed. kolosijeka, nom. mn. kolosijeci koji drago (zam.) kolovođa, vok. jed. kolovođo/kolovođa koji god (zam.) kolski kokodakati, prez. kokodačem, gl. pril. sad. koljenačke (pril.) kokodačući, gl. im. kokodakanje koljenčiti, prez. koljenčim, gl. pril. sad. kokošiji (kokošji) koljenčeći, gl. im. koljenčenje kokošji (kokošiji) koljence kolaboracija koljenica kolaboracionist (kolaboracionista), gen. jed. koljenični kolaboracionista koljeno kolaboracionista (kolaboracionist), gen. jed. koljenović, vok. jed. koljenoviću, instr. jed. kolaboracioniste koljenovićem kolaboracionistički komandant, gen. jed. komandanta, gen. mn. kolaboracionistkinja komandanata kolac, gen. jed. kolca/koca, nom. mn. kolci/koci/ komandantski kolčevi/ kočevi, gen. mn. kolaca/kolčeva Komani (geogr.; crnogorsko pleme) kolčić (kočić), instr. jed. kolčićem kombajn kolega, dat. jed. kolegi kombinacija kolegijum kombinatorički koleginica, vok. jed. koleginice kombinatorika, dat. jed. kombinatorici koleginičin komedija količnik, nom. mn. količnici komedijant, gen. jed. komedijanta, gen. mn. kolijevka, dat. jed. kolijevci, gen. mn. kolijevki komedijanata

182 komedijantkinja komšija komedijantski komšijski komedijaš, vok. jed. komedijašu, instr. jed. komšinica, vok. jed. komšinice komedijašem komšiničin komedijašica. vok. jed. komedijalice konačište, gen. jed. konačišta, instr. jed. komedijašičin konačištem komediograf konačiti, prez. konačim, gl. pril. sad. konačeći, gl. komentatorka, dat. jed. komentatorki, gen. mn. im. konačenje komentatorki konak, gen. jed. konaka, nom. mn. konaci, gen. mn. komercijalist (komercijalista), gen. jed. konaka komercijalista Konavli, gen. Konavala komercijalista (komercijalist), gen. jed. Konavljanin, nom. mn. Konavljani komercijaliste Konavljanka, dat. jed. Konavljanki, gen. mn. komercijalistički Konavljanki komercijalistkinja konavoski komičnost, gen. jed. komičnosti, instr. jed. koncentrisati, prez. koncentrišem, gl. pril. sad. komičnošću/komičnosti koncentrišući, gl. im. koncentrisanje komp. (skr. komparativ) koncept, gen. mn. koncepata kompaktan, kompaktna, odr. vid kompaktni konceptualan, konceptualna, odr. vid konceptualni kompaktnost, gen. jed. kompaktnosti, instr. jed. kompaktnošću/ kompaktnosti koncert, gen. mn. koncerata kompenzacija kondenzacija kompenzator kondenzat, gen. jed. kondenzata kompetencija kondenzator kompetentan, kompententna, odr. vid kondicional kompetentni kondukterka, dat. jed. kondukterki, gen. mn. kompetentnost, gen. jed. kompetentnosti, instr. jed. kondukterki kompetentnošću/ kompetentnosti konfesija kompenzovati, prez. kompenzujem, gl. pril. sad. konfesionalan, konfesionalna, odr. vid kompenzujući, gl. im. kompenzovanje konfesionalni kompilacija Koničanin, nom. mn. Koničani kompilator, vok. jed. kompilatore, instr. jed. Koničanka, dat. jed. Koničanki, gen. mn. kompulatorom Koničanki kompjuter, instr. jed. kompjuterom Konik (top.) kompjuterski konjuktivitis komplimenat (kompliment), gen. mn. konjugacija komplimenata konsekventan, konsekventna, odr. vid kompliment (komplimenat), gen. mn. konsekventni komplimenata konsonant, gen. mn. konsonanata

183 konsonantizam, gen. jed. konsonantizma, gen. koordinatni mn. konsonantizama koordinirati, prez. koordiniram, gl. pril. sad. konsonantski koordinirajući, gl. im. koordiniranje konstanta, gen. mn. konstanti korektan, korektna, odr. vid korektni konstantan, konstantna, odr. vid konstantni korektnost, gen. jed. korektnosti, instr. jed. kontakt, gen. jed. kontakta, gen. mn. kontakata korektnošću/korektnosti kontinenat (kontinent), gen. mn. kontinenata korektorica, vok. jed. korektorice kontinent (kontinenat), gen. mn. kontinenata korektoričin kontingent, gen. mn. kontingenata korektorka, dat. jed. korektorki, gen. mn. korektorki kontoverza koreograf kontrastan, kontrastna, odr. vid. kontrastni koreografija konvencija koreografkinja konvencionalan, konvencionalna, odr. vid. konvencionalni koreografski konvencionalnost, gen. jed. konvencionalnosti, korespondencija instr. jed. konvencionalnošću/ konvencionalnosti korespondent, gen. mn. korespondenata konzilijum korespondentan, korespondentna, odr. vid konzistentan, konzistentna, odr. vid korespodentni konzistentni korespondentkinja konzistentnost, gen. jed. konzistentnosti, instr. jed. korijen, nom. mn. korijeni konzistentnošću/ konzistentnosti korijenski konzorcijum korijenje, gen. jed. korijenja, instr. jed. korijenjem konzul korisnik, vok. jed. korisniče, instr. jed. korisnikom konzulat koristoljubac, gen. jed. koristoljupca, vok. jed. konzularni koristoljupče, gen. mn. koristoljubaca konzumirati, prez. konzumiram, gl. pril. sad. koristoljubivost, gen. mn. koristoljubivosti, instr. jed. konzumirajući, gl. im. konzumiranje koristoljubivošću/ koristoljubivosti konjanik, vok. jed. konjaniče, nom. mn. konjanici korišćenje, gen. jed. korišćenja, instr. jed. konjokradica korišćenjem konjovodac, gen. jed. konjovoca, vok. jed. korjenčić, instr. jed. korjenčićem konjovoče, gen. mn. konjovodaca korjenit, korjenita, odr. vid korjeniti kooperacija korpulencija kooperativan, kooperativna, odr. vid korpulentnost, gen. jed. korpulentnosti, instr. jed. kooperativni korpulentnošću/ korpulentnosti kooperirati, prez. kooperiram, gl. pril. sad. Korzika, dat. Korziki kooperirajući, gl. im. kooperiranje Korzikanac, gen. jed. Korzikanca, vok. jed. koordinacija Korzikanče, gen. mn. Korzikanaca koordinata Korzikanka, dat. jed. Korzikanki, gen. mn. Korzikanki

184 korzo, gen. jed. korza kozji (koźi) kosac, gen. jed. kosca, vok. jed. košče, gen. mn. kožuh, nom. mn. kožusi kosaca Koźa glavica (top.) kosijer, instr. jed. kosijerom Koźa pećina (top.) Kosijeri (geogr.; crnogorsko pleme) Koźača (top.) kosmopolitkinja Koźak (top.) kosmopolit (kosmopolita), gen. jed. koźi (kozji) kosmopolita Koźi krš (top.) kosmopolita (kosmopolit), gen. jed. kosmopolite Koźi vrh (top.) kosmos kradljivac, gen. jed. kradljivca, vok. jed. kradljivče, gen. mn. kradljivaca Kosovi Lug (top.) kradljivica, vok. jed. kradljivice kost, gen. jed. kosti, instr. jed. košću/kosti, gen. mn. kostiju/kosti kradljivičin Kostreš-harambaša krajišnik, vok. jed. krajišniče, nom. mn. krajišnici kostriješiti, prez. kostriješim, gl. pril. sad. krajnik, nom. mn. krajnici kostriješeći, gl. im. kostriješenje krajnost, gen. jed. krajnosti, instr. jed. kostrijet, gen. jed. kostrijeti, instr. jed. krajnošću/krajnosti kostrijeću/kostrijeti krak, nom. mn. kraci koščat, koščata, odr. vid koščati krakati, prez. kračem, gl. pril. sad. kračući, gl. im. koščatost, gen. jed. koščatosti, instr. jed. krakanje koščatošću/koščatosti kraljica, vok. jed. kraljice košćela kraljičin koštani Kraljičin most koštunjav, koštunjava, odr. vid koštunjavi Kraljičina plaža Kotor krasnopis Kotoranin, nom. mn. Kotorani krasnorječiv, krasnorječiva, odr. vid Kotoranka, dat. jed.Kotoranki, gen. mn. krasnorječivi Kotoranki krasnoriječje (krasnorječje), gen. jed. kovčeg, nom. mn. kovčezi krasnoriječja, instr. jed. krasnoriječjem kovčežić, instr. jed. kovčežićem krasnorječje (krasnoriječje), gen. jed. krasnorječja, instr. jed. krasnorječjem koverat, gen. jed. koverta, gen. mn. koverata krasnorječivost, gen. jed. krasnorječivosti, instr. jed. koverta, gen. jed. koverte, gen. mn. krasnorječivošću/ krasnorječivosti koverti/koverata Krasovina kovrdža Krasovljanin, nom. mn. Krasovljani kovrdžav, kovrdžava, odr. vid kovrdžavi Krasovljanka, dat. jed. Krasovljanki, gen. mn. kozalac, gen. jed. kozalca, gen. mn. kozalaca Krasovljanki kozbaša kraški (od kras)

185 kratkonog, kratkonoga, odr. vid kratkonogi kriminalistika, dat. jed. kriminalistici kratkosilazni kriminalistkinja kratkouzlazni krioce (krilce) kratkovidost, gen. jed. kratkovidosti, instr. jed. kriterijum kratkovidošću/kratkovidosti kriti, prez. krijem, gl. pril. sad. krijući kratkovječan, kratkovječna, odr. vid kritičarka, dat. jed. kritičarki, gen. mn. kritičarki kratkovječni kritičnost, gen. jed. kritičnosti, instr. jed. kratkovjek, kratkovjeka, odr. vid kratkovjeki kritičnošću/kritičnosti kratkovremen, kratkovremena, odr. vid kriv, kriva, odr. vid krivi kratkovremeni krivlji (komp. od kriv) krčevina krivokletnica, vok. jed. krivokletnice krčilac, gen. jed. krčioca, vok. jed. krčioče, gen. mn. krčilaca krivokletničin krčiti, prez. krčim, gl. pril. sad. krčeći, gl. im. krivokletnik, vok. jed. krivokletniče, nom. mn. krčenje krivokletnici krčkati, prez. krčkam, gl. pril. sad. krčkajući, gl. krivokletstvo, gen. mn. im. krčkanje krivokletstava/krivokletstva kreativnost, gen. jed. kreativnosti, instr. jed. krivotvorac, gen. jed. krivotvorca, vok. jed. kreativnošću/kreativnosti krivotvorče, gen. mn. krivotvoraca kreatorka, dat. jed. kreatorki, gen. mn. kreatorki krivotvorka, dat. jed. krivotvorki, gen. mn. krivotvorki kreč, inst. jed. krečom krletka, dat. jed. krletki/krleci, gen. mn. krečan, krečna, odr. vid krečni krletki/krletaka krečana Krivošije (geogr.; crnogorsko pleme) krečnjački Krivošijanin, nom. mn. Krivošijani krečnjak, nom. mn. krečnjaci Krivošijanka, dat. jed. Krivošijanki, gen. mn. krep papir Krivošijanki kretati, prez. krećem, gl. pril. sad. krećući, gl. im. Krivošijankin kretanje krljušt, gen. jed. krljušti, instr. jed. krljušću/krljušti kreštati (kriještati), prez. kreštim, gl. pril. sad. krnjatak, gen. jed. krnjatka, nom. mn. krnjaci, gen. krešteći, gl. im. kreštanje mn. krnjataka kreštalica kroatist (kroatista), gen. jed. kroatista krhko (pril.) kroatista (kroatist), gen. jed. kroatiste krijes kroatistički kriještati (kreštati), prez. kriještim, gl. pril. sad. kroatistkinja kriješteći, gl. im. kriještanje krompir krilce (krioce), gen. jed. krilca/krilceta, gen. mn. krilaca/krilca krotilac, gen. jed. krotioca, vok. jed. krotioče, gen. mn. krotilaca kriminalist (kriminalista), gen. jed. kriminalista krotiteljka, dat. jed. krotiteljki, gen. mn. krotiteljki kriminalista (kriminalist), gen. jed. kriminaliste

186 krotiti, prez. krotim, gl. pril. sad. kroteći, gl. im. kučak, gen. jed. kučka, vok. jed. kučku, nom. mn. kroćenje kučci/kučkovi, gen. mn. kučaka/kučkova krotkost, gen. jed. krotkosti, instr. jed. krotkošću/ Kuči (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) krotkosti kučica Krstac, gen. Krsca kučka, dat. kučki, gen. mn. kučaka krstiti, prez. krstim, gl. pril. sad. krsteći, gl. im. kučkica krštenje Kučkinja krštenica kućerak, gen. jed. kućerka, nom. mn. kućerci, gen. krštenje mn. kućeraka krtola kućevlasnica, vok. jed. kućevlasnice krtost, gen. jed. krtosti, instr. jed. krtošću/krtosti kućevlasničin Kruščić (top.) kućevlasnički krupnook, krupnooka, odr. vid krupnooki kućevlasnik, vok. jed. kućevlasniče, nom. mn. krući (komp. od krut) kućevlasnici krut, kruta, odr. vid kruti kućić, gen. jed. kućića, instr. jed. kućićem kruška, dat. jed. krušci, gen. mn. krušaka kućiti se, prez. kućim se, gl. pril. sad. kućeći se, gl. krvnik, vok. jed. krvniče, nom. mn. krvnici im. kućenje krvoločnica, vok. jed. krvoločnice kudravost, gen. jed. kudravosti, instr. jed. kudravošću/kudravosti krvoločničin kudgod krvoločnik, vok. jed. krvoločniče, nom. mn. krvoločnici kud god (pril.) krvoločnost, gen. jed. krvoločnosti, instr. jed. kuđelja krvoločnošću/krvoločnosti kuđeljast, kuđeljasta, odr. vid kuđeljasti krvolok, vok. jed. krvoloče, nom. mn. krvoloci kuđeljica krvomutnica kufer (kofer) krvomutnik, vok. jed. krvomutniče, nom. mn. kuhinja krvomutnici kuka, dat. jed. kuki krvopija, vok. jed. krvopijo kukavac, gen. jed. kukavca, vok. jed. kukavče, gen. krvoproliće, gen. jed. krvoprolića, instr. jed. mn. kukavaca krvoprolićem kukavica kržljavost, gen. jed. kržljavosti, instr. jed. kukavičji kržljavošću/kržljavosti kukavičluk, nom. mn. kukavičluci KSCG (skr. Košarkaški savez Crne Gore) kukurijek, nom. mn. kukurijeci ksenofobija kukurijekati (kukurikati), prez. kukuriječem, KUD (skr. kulturnoumjetničko društvo) gl. pril. sad. kukuriječući, gl. im. kukurijekanje kuditi, prez. kudim, impf. kuđah, gl. pril. sad. kukurikati (kukurijekati), prez. kukuričem, gl. kudeći, gl. pril. trp. kuđen, gl. im. kuđenje pril. sad. kukuričući, gl. im. kukurikanje Kuč, gen. jed. Kuča, nom. mn. Kuči Kula (top.)

187 kultni kvržični Kumova slama (astr.) kundak, gen. jed. kundaka, nom. mn. kundaci, gen. L mn. kundaka 1 (skr. lice) kupka, dat. jed. kupki/kupci, gen. mn. kupki/kupaka l (skr. litar) kupoprodaja L (skr. lovac u šahu) kupoprodajni lat. (skr. latinski) Kuran l. c. (skr. lat. loco citato - na navedenome Kurban-bajram (prazn.) mjestu) kuriozitet, gen. jed. kurioziteta lok. (skr. lokativ) kuriozum L. S. (skr. lat. locus sigilli - mjesto pečata) kurirka, dat. jed. kurirki, gen. mn. kurirki labijal, gen. jed. labijala kurs, nom. mn. kursevi/kursovi labijalan, labijalna, odr. vid labijani kutak, gen. jed. kutka, nom. mn. kuci, gen. mn. laborant, gen. jed. laboranta, gen. mn. laboranata kutaka laborantkinja kuvar, vok. jed. kuvare/kuvaru, instr. jed. laboratorija kuvarem/ kuvarom labiratorijski kuvarica, vok. jed. kuvarice labudica kuvaričin labudičin kuvati, prez. kuvam, gl. pril. sad. kuvajući, gl. im. kuvanje labuđi kužina laburist (laburista), gen. jed. laburista kv. (skr. kvalifikovani) laburista (laburist), gen. jed. laburiste kvalifikacija lacmanin, nom. mn. lacmani kvalifikacijski (kvalifikacioni) lacmanka, dat. jed. lacmanki, gen. mn. lacmanki kvalifikacioni (kvalifikacijski) laćati se, prez. laćam se, gl. pril. sad. laćajući se, kvalitet gl. im. laćanje kvarat, gen. jed. kvarta, gen. mn. kvarata lad (hlad) kvaziumjetnik, vok. jed. kvaziumjetniče, nom. laički mn. kvaziumjetnici laik, vok. jed. laiče, nom. mn. laici kvocati, prez. kvocam/kvočem, imper. lajavac, gen. jed. lajavca, vok. jed. lajavče gen. mn. kvocaj/kvoči, gl. im. kvocanje lajavaca kvočka, dat. jed. kvočki, gen. mn. kvočaka lajavost, gen. jed. lajavosti, instr. jed. kvragu (pril., uzvik) lajavošću/lajavosti, kvrčiti (se), prez. kvrčim (se), gl. pril. sad. kvrčeći lajpciški (od Lajpcig) (se), gl. im. kvrčenje lajtmotiv kvrga, dat. jed. kvrgi, gen. mn. kvrga lak, laka, odr. vid laki

188 lak, nom. mn. lakovi lednički lako (pril.) lednik, nom. mn. lednici lakomislenost, gen. jed. lakomislenosti, instr. jed. legenda, gen. mn. legendi/legenda lakomislenošću Legija časti lakovjeran, lakovjerna, odr. vid lakovjerni leja lakovjernost, gen. jed. lakovjernosti, instr. jed. leksem (leksema) lakovjernošću/lakovjernosti leksema (leksem) lakši (komp. od lak) leksički lani (pril.) leksika, dat. jed. leksici lanjski leksikografija larpurlatist (larpurlatista), gen. jed. larpurlartista leksikologija larpurlatista (larpurlatist), gen. jed. leksikolog, vok. jed. leksikolože, nom. mn. larpurlartiste leksikolozi larpurlatistički leksikološki larpurlatizam, gen. jed. larpurlatizma, gen. mn. leksikološkinja larpurlartizama Lelejska gora (roman) lat. (skr. latinski) lelekati, prez. lelečem, gl. pril. sad. lelečući, gl. im. latinist (latinista), gen. jed. latinista lelekanje latinista (latinist), gen. jed. latiniste Leonardo da Vinči (Da Vinči) Latinska ćuprija lepinja lavičin leptir mašna lavirint, gen. mn. lavirinata leš, nom. mn. leševi lažljivac (lažov), gen. jed. lažljivca, vok. jed. lešina lažljivče, gen. mn. lažljivaca lešinar, vok. jed. lešinaru/lešinare, instr. jed. lažljivost, gen. jed. lažljivosti, instr. jed. lešinarom/lešinarem lažljivošću/lažljivosti let, nom. mn. letovi lažov (lažljivac) letač, vok. jed. letaču, instr. jed. letačem lebdjeti (lebđeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdeći, letak, gen. jed. letka, nom. mn. leci, gen. mn. letaka gl. prid. rad. lebdio/lebdjela, gl. im. lebđenje leteći lebđeti (lebdjeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdeći, gl. prid. rad. lebdio/lebđela, gl. im. lebđenje letilica lećeti (letjeti), prez. letim, impf. lećah, gl. pril. sad. letjeti (lećeti), prez. letim, impf. lećah, gl. prid. leteći, gl. prid. rad. letio/lećela, gl. im. lećenje rad. letio/letjela, gl. im. lećenje leći (legnuti), prez. legnem/ležem, aor. legoh, Lever Tara (top.) imper. legni/lezi, gl. pril. proš. legavši ležaljka, dat. jed. ležaljci, gen. mn. ležaljki leći (ležati na jajima; donositi mlade na svijet) ležeći ledara ležećke ledi (im.) (ledi Dajana) liberal

189 licemjer, vok. jed. licemjeru, instr. jed. licemjerom lipćeti (liptjeti), prez. liptim, gl. pril. sad. lipteći, licemjeran, licemjerna, odr. vid licemjerni gl. prid. rad. liptio/lipćela, gl. im. lipćenje licemjerje, gen. jed. licemjerja, instr. jed. lipov licemjerjem liptjeti (lipćeti), prez. liptim, gl. pril. sad. lipteći, licemjerka, dat. jed. licemjerki, gen. mn. licemjerki gl. prid. rad. liptio/liptjela, gl. im. lipćenje licenca, gen. mn. licenci/licenca lirika, dat. jed. lirici licitacija lisac, gen. jed. lisca, vok. jed. lišče, gen. mn. lisaca ličnost, gen. jed. ličnosti, instr. jed. ličnošću lisica liga, dat. jed. ligi lisičji liječiti, prez. liječim, gl. pril. sad. liječeći, gl. im. lišće liječenje liti, prez. lijem, gl. pril. sad. lijući, gl. prid. trp. liven lijegati, prez. liježem, gl. pril. sad. liježući, gl. im. litijum lijeganje Litvanija lijek, nom. mn. ljekovi Litvanac, gen. jed. Litvanca, vok. jed. Litvanče, lijen, lijena, odr. vid lijeni gen. mn. Litvanaca lijenost, gen. jed. lijenosti, instr. jed. Litvanka, dat. jed. Litvanki, gen. mn. Litvanki lijenošću/lijenosti litvanski lijenština liturđija (liturgija) lijep, lijepa, odr. vid lijepi liturgija (liturđija) lijepak, gen. jed. lijepka, nom. mn. lijepci, gen. mn. livati, prez. livam, gl. pril. sad. livajući, gl. im. lijepaka livanje lijepiti, prez. lijepim, gl. pril. sad. lijepeći, gl. im. lobanja lijepljenje lođa lijeska, dat. jed. lijesci/lijeski, gen. mn. lijesaka/lijeska/lijeski lojalnost, gen. jed. lojalnosti, instr. jed. lojalnošću/ lojalnosti lijevak, gen. jed. lijevka, nom. mn. lijevci, gen. mn. lijevaka lobi, gen. jed. lobija, nom. mn. lobiji Lijeva Rijeka loćika, dat. jed. loćiki lijevati, prez. lijevam, gl. pril. sad. lijevajući, gl. im. lok. (skr. lokativ) lijevanje lokal lijevo (pril.) lokalan, lokalna, odr. vid lokalni lijevo-desno (pril.) loman, lomna, odr. vid lomni Lika, dat. Lici lomljivost, gen. jed. lomljivosti, instr. jed. Limljani (geogr.; crnogorsko pleme) lomljivošću/lomljivosti Lingua Montenegrina lomnost, gen. jed. lomnosti, instr. jed. lomnošću/lomnosti lingvist (lingvista), gen. jed. lingvista lončar, vok. jed. lončaru/lončare, instr. jed. lingvista (lingvist), gen. jed. lingviste lončarom/ lončarem lipa lonče, gen. jed. lončeta

190 lončić (dem. od lonac) lukavstvo, gen. mn. lukavstava/lukavstva Long Ajlend (ostrvo) luksuz lopta, gen. mn. lopti luksuzan, luksuzna, odr. vid luksuzni lopuža lupeški lopužica lupeštvo, gen. mn. lupeštava/lupeštva Los Anđeles lupež, vok. jed. lupežu, instr. jed. lupežom lovac, gen. jed. lovca, vok. jed. lovče, gen. mn. lutka, dat. jed. lutki, gen. mn. lutaka lovaca Lužnica Lovćen Lužničanin, nom. mn. Lužničani Lovćenac (top.), gen. Lovćenca Lužničanka, dat. jed. Lužničanki, gen. mn. lovćenski Lužničanki lovćenački (od Lovćenac) lubenica Lj lubina ljaga, dat. jed. ljagi, gen. mn. ljaga luč, gen. jed. luča/luči, instr. jed. lučem/luči ljekar, vok. jed. ljekaru/ljekare, instr. jed. luča ljekarom/ljekarem lučevina ljekarka, dat. jed. ljekarki, gen. mn. ljekarki Lučindan, gen. jed. Lučindana/Lučina dne ljekovit, ljekovita, odr. vid ljekoviti lučki ljekovitost, gen. jed. ljekovitosti, instr. jed. ljekovitošću/ljekovitosti lučonoša ljenčariti, prez. ljenčarim, gl. pril. sad. ljenčareći, ludak, gen. jed. ludaka, vok. jed. ludače, nom. mn. gl. im. ljenčarenje ludaci, gen. mn. ludaka ljenčuga, dat. jed. ljenčugi, vok. jed. ljenčugo ludača ljeniji (ljenji) (komp. od lijen) ludački ljenivac, gen. jed. ljenivca, vok. jed. ljenivče, gen. ludjeti (luđeti), prez. ludim, impf. luđah, gl. pril. mn. ljenivaca sad. ludeći, gl. prid. rad. ludio/ludjela, gl. im. luđenje ljenivica, vok. jed. ljenivice ludnica ljenji (ljeniji) (komp. od lijen) ludnički ljepilo ludost, gen. jed. ludosti, instr. jed. ludošću/ludosti ljepljiv, ljepljiva, odr. vid ljepljivi luđeti (ludjeti), prez. ludim, impf. luđah, gl. pril. ljepljivost, gen. jed. ljepljivosti, instr. jed. sad. ludeći, gl. prid. rad. ludio/luđela, gl. im. ljepljivošću/ljepljivosti luđenje ljepook, ljepooka, odr. vid ljepooki luka, dat. jed. luci ljeporječiv, ljeporječiva, odr. vid ljeporječivi Luka, dat. Luki ljeporječivost, gen. jed. ljeporječivosti, instr. jed. Lukačevina (top.) ljeporječivošću/ ljeporječnosti lukavac, gen. jed. lukavca, vok. jed. lukavče, gen. ljepotica, vok. jed. ljepotice mn. lukavaca ljepotičin

191 ljepši (komp. od lijep) ljubimac, gen. jed. ljubimca, vok. jed. ljubimče, ljepuškast, ljepuškasta, odr. vid ljepuškasti gen. mn. ljubimaca ljestvica ljubiteljka, dat. jed. ljubiteljki, gen. mn. ljubiteljki Lješanska nahija Ljubotinj (geogr.; crnogorsko pleme) lješnik, nom. mn. lješnici Ljubotinjanin, nom. mn. Ljubotonjani ljeti (pril.) Ljubotinjanka, dat. jed. Ljubotinjanki, gen. mn. Ljubotinjanki ljetni (ljetnji), ljetna, odr. vid ljetni ljubotinjski ljetnikovac (ljetnjikovac), gen. jed. ljetnikovca, gen. mn. ljetnikovaca ljućavina ljetnji (ljetni), ljetnja, odr. vid ljetnji ljući (komp. od ljut) ljetnjikovac (ljetnikovac), gen. jed. ljetnjikovca, ljudski gen. mn. ljetnjikovaca ljudskost, gen. jed. ljudskosti, instr. jed. ljeto ljudskošću/ljudskosti ljetopis ljudstvo Ljetopis Popa Dukljanina ljuljaška, dat. jed. ljuljašci, gen. mn. ljuljaški ljetopisac, gen. jed. ljetopisca, vok. jed. ljetopišče, ljuska, dat. jed. ljusci, gen. mn. ljusaka gen. mn. ljetopisaca ljuščica ljetošnji ljuštiti, prez. ljuštim, impf. ljušćah/ljuštah, gl. pril. ljetovališni sad. ljušteći, gl. prid. trp. ljušćen/ljušten, gl. im. ljušćenje/ljuštenje ljetovalište, gen. jed. ljetovališta, instr. jed. ljetovalištem ljut, ljuta, odr. vid ljuti ljetovati, prez. ljetujem, gl. pril. sad. ljetujući, gl. ljutiti (se), prez. ljutim (se), impf. ljućah (se), gl. im. ljetovanje pril. sad. ljuteći (se) gl. prid. trp. ljućen, gl. im. ljućenje ljevak, gen. jed. ljevaka, vok. jed. ljevače, nom. mn. ljevaci ljutitost, gen. jed. ljutitosti, instr. jed. ljutitošću/ljutitosti ljevakinja ljevica M ljevkast, ljevkasta, odr. vid ljevkasti M (skr. rimski znak za 1000) ljevoruk, ljevoruka, odr. vid ljevoruki m (skr. metar) ljigavost, gen. jed. ljigavosti, instr. jed. ljigavošću/ljigavosti m. (skr. masculinum - muški rod) ljubavnik, vok. jed. ljubavniče, nom. mn. m.p. (skr. manu propria - svojom rukom; ljubavnici svojeručno) ljubavnica, vok. jed. ljubavnice M.P. (skr. mjesto pečata) ljubavničin m.r. (skr. muški rod) ljubazan, ljubazna, odr. vid ljubazni m.s. (skr. među spise) ljubičica ma čiji mačad, gen. jed. mačadi, instr. jed. mačađu/mačadi

192 mačak, gen. jed. mačka, vok. jed. mačku, nom. mn. magnet mačkovi/mačci, gen. mn. mačkova/mačaka magnetni ma čiji magnetski mačiji (mačji) magnezijum mačji (mačiji) mahagoni, gen. jed. mahagonija, nom. mn. mačka, dat. jed. mački, gen. mn. mačaka mahagoniji maćeha, dat. jed. maćehi mahati, prez. mašem, gl. pril. sad. mašući, gl. im. maći (maknuti), prez. maknem, aor. makoh, gl. mahanje prid. rad. makao/makla, gl. pril. proš. makavši mahinacija mada (vez.) mahnit (manit), mahnita, odr. vid mahniti Madrid mahnitost (manitost), gen. jed. mahnitosti, instr. Madriđanin, nom. mn. Madriđani jed. mahnitošću/mahnitosti Madriđanka, dat. jed. Madriđanki, gen. mn. mahovina Madriđanki mahuna mađ. (skr. mađarski) Maine (geogr.; crnogorsko pleme) Mađarska, gen. jed. Mađarske, dat. jed. Mađarskoj majica Mađar, vok. jed. Mađaru/Mađare, instr. jed. majka, dat. jed. majci, gen. mn. Mađarom/Mađarem majki/majka/majaka Mađarica, vok. jed. Mađarice majonez Mađaričin ma kad mađarski ma kakav ma đe (ma gdje) ma kamo mađijati, prez. mađijam, impf. mađijah, gl. pril. makar (riječca) sad. mađijajući, gl. im. mađijanje ma ko mađije ma koji Maestral, gen. Maestrala ma kolik maestro Makedonac, gen. jed. Makedonca, vok. jed. magacin (skladište) Makedonče, gen. mn. Makedonaca magacioner, vok. jed. magacioneru, instr. jed. Makedončev magacionerom Makedonka, dat. jed. Makedonki, gen. mn. magarac, gen. jed. magarca, vok. jed. magarče, gen. Makedonki mn. magaraca Makedonkin magarčiti, prez. magarčim, gl. pril. sad. makedonski magarčeći, gl. im. magarčenje Makijaveli, gen. Makijavelija magazin (časopis) makijavelist (makijavelista), gen. jed. ma gdje (ma đe) makijavelista magistar, gen. jed. magistra, gen. mn. magistara makijavelista (makijavelist), gen. jed. magisterijum makijaveliste

193 maknuti (maći), prez. maknem, aor. maknuh, gl. mamac, gen. jed. mamca, gen. mn. mamaca prid. rad. maknuo/maknula, gl. pril. proš. mana maknuvši manastir mal (metak, blago) gen. jed. mala Manastir Ostrog Mala Crna Gora (selo) mandaliti, prez. mandalim, gl. pril. sad. malčice (pril.) mandaleći, gl. im. mandaljenje malaksalost, gen. jed. malaksalosti, instr. jed. manekenka, dat. jed. manekenki, gen. mn. malaksalošću/malaksalosti manekenki malenkost, gen. jed. malenkosti, instr. jed. manijak, vok. jed. manijače, nom. mn. manijaci malenkošću/malenkosti manipulant, gen. jed. manipulanta, gen. mn. Mali Božić manipulanata maliciozan, maliciozna, odr. vid maliciozni manipulantkinja malicioznost, gen. jed. malicioznosti, instr. jed. manipulator, vok. jed. manipulatore, instr. jed. malicioznošću/malicioznosti manipulatorom Mali Iđoš (top.) manipulatorka, dat. jed. manipulatorki, gen. mn. malobrojnost, gen. jed. malobrojnosti, instr. jed. manipulatorki malobrojnošću/ malobrojnosti manit (mahnit), manita, odr. vid maniti malodušnost, gen. jed. malodušnosti, instr. jed. manitost (mahnitost), gen. jed. manitosti, instr. malodušnošću/malodušnosti jed. manitošću/manitosti malograđanin, nom. mn. malograđani manje-više (pril.) malograđanka, dat. jed. malograđanki, gen. mn. manjkati, prez. manjkam, gl. pril. sad. manjkajući, malograđanki gl. im. manjkanje malograđanski manjkavost, gen. jed. manjkavosti, instr. jed. malograđanština manjkavošću/manjkavosti malokad (pril.) marama malokrvnost, gen. jed. malokrvnosti, instr. jed. Marica, vok. jed. Marice malokrvnošću/malokrvnosti Maričin malopređašnji marinac, gen. jed. marinca, vok. jed. marinče, gen. malo prije (pril.) mn. marinaca malouman, maloumna, odr. vid maloumni Markovina maloumnik, vok. jed. maloumniče, nom. mn. Markovljanin, nom. mn. Markovljani maloumnici Markovljanka, dat. jed. Markovljanki, gen. mn. maloumnost, gen. jed. mloumnosti, instr. jed. Markovljanki maloumnošću/maloumnosti marksist (marksista), gen. jed. marksista Malta marksista (marksist), gen. jed. marksiste malteški marljivost, gen. jed. marljivosti, instr. jed. Maltežanin, nom. mn. Maltežani marljivošću/marljivosti Maltežanka, dat. jed. Maltežanki, gen. mn. Marseljeza (francuska himna) Maltežanki maršal

194 marva mečji (mečiji) maska, dat. jed. maski, gen. mn. maski med. (skr. medicinski) Masline (top.) medievalan, medievalna, odr. vid medievalni maslinov medij, gen. jed. medija, nom. mn. mediji maslinjak, nom. mn. maslinjaci mediokritet mast, gen. jed. masti, instr. jed. mašću/masti mediokritetski mastan, masna, odr. vid masni Mediteran, gen. jed. Mediterana mastionica Mediteranac, gen. jed. Mediteranca, vok. jed. mastiti, prez. mastim, gl. pril. sad. masteći, gl. Mediteranče, gen. mn. Mediteranaca prid. trp. mašćen, gl. im. mašćenje Mediteranka, dat. jed. Mediteranki, gen. mn. mašinovođa Mediteranki maškarada mediteranski maškare mednjik (međnik), nom. mn. mednjici Maśa (hipok.) medovina mat. (skr. matematski) medvjed (međed) materijalist (materijalista), gen. jed. medvjedica (međedica) materijalista medvjedina (međedina) materijalista (materijalist), gen. jed. međaš, gen. jed. međaša materijaliste međed (medvjed) materijalistkinja međedica (medvjedica) materica međedina (medvjedina) materični međnik (mednjik), nom. mn. međnici Matica (časopis) međudnevica Matica (Matica crnogorska, Matica srpska, međugradski Matica hrvatska, Matica slovačka i sl.) međunarodni matica (pčela) Međuriječje (top.) matičin međusprat matine, gen. jed. matinea međutim (riječca) matrijarhat, gen. jed. matrijarhata međuvrijeme, gen. jed. međuvremena mazga, dat. jed. mazgi, gen. mn. mazgi megdan mazohist (mazohista), gen. jed. mazohista mehanika, dat. jed. mehanici mazohista (mazohist), gen. jed. mazohiste mek, meka, odr. vid meki MC (skr. Matica crnogorska) Meka, dat. Meki .me (internet domen Crne Gore) meketati, prez. mekećem, gl. pril. sad. mekećući, meandar, gen. jed. meandra, gen. mn. meandara gl. im. meketanje mečka, dat. jed. mečki meko (pril.) mečiji (mečji)

195 mekoća meteorolog, vok. jed. meteorolože, nom. mn. meksički (meksikanski) meteorolozi Meksikanac, gen. jed. Meksikanca, vok. jed. meteorologija Meksikanče, nom. mn. Meksikanaca meteorološki Meksikanka, dat. jed. Meksikanki, gen. mn. meteorološkinja Meksikanki metod (metoda), gen. jed. metoda meksikanski (meksički) metoda (metod), gen. jed. metode Meksiko metodičan, metodična, odr. vid metodični mekši (komp. od mek) metodičar, vok. jed. metodičaru/metodičare, mekušac, gen. jed. mekušca, gen. mn. mekušaca instr. jed. metodičarom/metodičarem melanholija metodolog, vok. jed. metodolože, nom. mn. melanholičan, melaholična, odr. vid melaholični metodolozi melem metodologija melioracijski (melioracioni) metodološki melioracioni (melioracijski) metodološkinja memoari meton. (skr. metonimijski) memla metrički menadžer, vok. jed. menadžeru, instr. jed. mezetluk, nom. mn. mezetluci menadžerom mezimac, gen. jed. mezimca, vok. jed. mezimče, meni, gen. jed. menija, nom. mn. meniji gen. mn. mezimaca meraklija mezimica, vok. jed. mezimice merino ovca mezimičin merino vuna mezimčad, gen. jed. mezimčadi, instr. jed. mezimčađu/mezimčadi mermer mg (skr. miligram) metaf. (skr. metaforički) Mg (skr. magnezijum) meton. (skr. metonimijski) MH (skr. Matica hrvatska) metaforičan, metaforična, odr. vid metaforični mijeh, nom. mn. mjehovi Mesopotamija mijena metak, gen. jed. metka, nom. mn. meci, gen. mn. metaka mijeniti se, prez. mijenim se, gl. pril. sad. mijeneći se, gl. im. mijenjenje metalostrugar, vok. jed. metalostrugaru/ metalostrugare, instr. jed. metalostrugarom/ mijenjati, prez. mijenjam, gl. pril. sad. mijenjajući, metalostrugarem gl. im. mijenjanje metalurgija mijesiti, prez. mijesim, gl. pril. sad. mijeseći, gl. prid. trp. miješen, gl. im. miješenje metalurški miješalica metamorfoza miješanje, gen. jed. miješanja, instr. jed. metati, prez. mećem, imper. meći, gl. pril. sad. miješanjem mećući, gl. im. metanje

196 miješenje, gen. jed. miješenja, instr. jed. minđuše miješenjem ministarka, dat. jed. ministarki, gen. mn. miješati, prez. miješam, impf. miješah, gl. prid. ministarki trp. miješan, gl. im. miješanje minuciozan, minuciozna, odr. vid minuciozni mikroorganizam, gen. jed. mikroorganizma, gen. minucioznost, gen. jed. minucioznosti, instr. jed. mn. mikroorganizama minucioznošću/ minucioznosti Milena Božović-Petrović miomirisan, miomirisna, odr. vid miomirisni milenijum MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova) Milenijum (most) mirnodopski milenijumski miroljubivost, gen. jed. miroljubivosti, instr. jed. Milić-barjaktar miroljubivošću/ miroljubivosti miligram Miroslavljevo jevanđelje milijarda, gen. mn. milijardi/milijarda misao, gen. jed. misli, instr. jed. mišlju/misli milijarder, vok. jed. milijarderu, istr. jed. misaon, misaona, odr. vid misaoni milijarderom mislilac, gen. jed. mislioca, vok. jed. mislioče, gen. milion mn. mislilaca milioner, vok. jed. milioneru, instr. jed. misterija milionerom misteriozan, misteriozna, odr. vid misteriozni milionerka, dat. jed. milionerki, gen. mn. misterioznost, gen. jed. misterioznosti, instr. milionerki jed. misterioznošću/ misterioznost militarist (militarista), gen. jed. militarista mišićav, mišićava, odr. vid mišićavi militarista (militarist), gen. jed. militariste mišji militaristički Miśo (hipok.) militaristkinja mitologija milosrđe, gen. jed. milosrđa, instr. jed. milosrđem mitološki milost, gen. jed. milosti, instr. jed. milošću/milosti mitraljezac, gen. jed. mitraljesca, vok. jed. milozvučje, gen. jed. milozvučja, instr. jed. mitralješče, gen. mn. mitraljezaca milozvučjem Mitrovdan, gen. Mitrovdana/Mitrova dne milozvučnost, gen. jed. milozvučnosti, instr. jed. mizantrop milozvučnošću/ milozvučnosti mizantropija miljeti, prez. milim, gl. pril. sad. mileći, gl. prid. rad. milio/miljela mj. (skr. mjesec) mimogred (pril.) mj. (skr. mjesto) mimoići, prez. mimoiđem, aor. mimoiđoh, gl. mjaukati, prez. mjaučem, gl. pril. sad. mjaučući, prid. rad. mimoišao/mimoišla, gl. pril. proš. gl. im. mjaukanje mimoišavši mjed (zastarj. bakar), gen. mjedi, instr. jed. mimoilaziti, prez. mimimoilazim, gl. pril. sad. mjeđu/mjedi mimoilazeći, gl. im. mimoilaženje mjehur mineral mjenica

197 mjenični mladika, dat. jed. mladici mjenjač, gen. jed. mjenjača, instr. jed. mjenjačem mladolik, mladolika, odr. vid mladoliki mjenjačnica mladolikost, gen. jed. mladolikosti, instr. jed. mjerkati, prez. mjerkam, gl. pril. sad. mjerkajući, mladolikošću/mladolikosti gl. im. mjerkanje mladost, gen. jed. mladosti, instr. jed. mladošću/ mjerljiv, mjerljiva, odr. vid mjerljivi mladosti mjerljivost, gen. jed. mjerljivosti, instr. jed. mladunac, gen. jed. mladunca, vok. jed. mladunče, mjerljivošću/mjerljivosti nom. mn. mladunci, gen. mn. mladunaca mjerni mlađahan (mlađan), mlađahna, odr. vid mlađahni mjerodavan, mjerodavna, odr. vid mjerodavni mlađan (mlađahan), mlađana, odr. vid mlađani Mjesec (astr.), vok. Mjeseče mlađi (komp. od mlad) mjesec (vrem.), instr. jed. mjesecom mlaznjak, nom. mn. mlaznjaci mjesečar, vok. jed. mjesečaru/mjesečare, instr. jed. mjesečarom/mjesečarem Mleci, gen. Mletaka mjesečarka, dat. jed. mjesečarki, gen. mn. Mlečanin, nom. mn. Mlečani mjesečarki Mlečanka, dat. jed. Mlečanki, gen. mn. Mlečanki Mjesečeve mijene Mletačka Republika mjesečina mletački mjesni mliječ, gen. jed. mliječi, instr. jed. mliječju/mliječi mjestimičan, mjestimična, odr. vid mjestimični mliječan (mlječan), mliječna, odr. vid mliječni mjesto mliječnica mjestašče, gen. jed. mjestašca/mjestaščeta Mliječni put (Mlječni put) mješanac, gen. jed. mješanca, vok. jed. mješanče, mliječnost, gen. jed. mliječnosti, instr. jed. gen. mn. mješanaca mliječnošću/mliječnosti mješavina mlijeko mješovit, mješovita, odr. vid mješoviti mlivo mješovitost, gen. jed. mješovitosti, instr. jed. mljackati, prez. mljackam, gl. im. mljackanje mješovitošću/mješovitosti mlječan (mliječan), mlječna, odr. vid mlječni mještanin, nom. mn. mještani Mlječni put (Mliječni put) mještanka, dat. jed. mještanki, gen. mn. mještanki mljekadžija .mk (internet domen Makedonije) mljekar, vok. jed. mljekaru/mljekare, instr. jed. MK (Međunarodna auto-oznaka za Makedoniju) mljekarom/mljekarem ml (skr. mililitar) mljekara mlad, mlada, odr. vid mladi mljekarica, vok. jed. mljekarice mladac, gen. jed. mladca, gen. mn. mladaca mljekaričin mladež (omladina), gen. jed. mladeži, instr. jed. mljeti, prez. meljem, gl. pril. sad. meljući, gl. im. mladežju/mladeži mljevenje mladićstvo, gen. mn. mladićstava/mladićstva mm (skr. milimetar)

198 mn. (skr. množina) MOK (skr. Međunarodni olimpijski komitet) MNE (međunarodna auto-oznaka za Crnu molba, gen. mn. molbi/molba Goru) molilac, gen. jed. molioca, vok. jed. molioče, gen. mnijenje, gen. jed. mnijenja, instr. jed. mnijenjem mn. molilaca mniti, prez. mnim/mnijem, gl. pril. sad. mnijući moliteljka, dat. jed. moliteljki, gen. mn. moliteljki mnogoboštvo, gen. mn. mnogoboštava/ moljac, gen. jed. moljca, vok. jed. moljče, gen. mn. mnogoboštva moljaca mnogobožac, gen. jed. mnogobošca, vok. jed. momački mnogobošče, gen. mn. mnogobožaca momak, gen. jed. momka, vok. jed. momče, gen. mnogobožački mn. momaka mnogocijenjeni momčad, gen. jed. momčadi, instr. jed. mnogočasovni momčađu/momčadi mnogogodišnji momčiti se, prez. momčim se, gl. pril. sad. momčeći se, gl. im. momčenje mnogopoštovani momenat (moment), gen. jed. momenta, gen. mnogo puta (pril.) mn. momenata mnogovjeki moment (momenat), gen. jed. momenta, gen. mnoštvo, gen. mn. mnoštava/mnoštva mn. momenata množilac, gen. jed. množioca, nom. mn. množioci, momentalno (pril.) gen. mn. množilaca monah, vok. jed. monaše, nom. mn. monasi moć, gen. jed. moći, instr. jed. moći/moću monahinja moći, prez. mogu/mognem, aor. mogoh, gl. prid. monarhist (monarhista), gen. jed. monarhista rad. mogao/mogla, gl. pril. proš. mogavši monarhista (monarhist), gen. jed. monarhiste moćnik, vok. jed. moćniče, nom. mn. moćnici monaški moćnost, gen. jed. moćnosti, instr. jed. moćnošću/ moćnosti monoftong, nom. mn. monoftonzi močvaran, močvarna, odr. vid močvarni monolog, nom. mn. monolozi moderna (istor.) monološki modif. (skr. modifikovano) monoteist (monoteista), gen. jed. monoteista modernist (modernista), gen. jed. modernista monoteista (monoteist), gen. jed. monoteiste modernista (modernist), gen. jed. moderniste monoteistički modernistkinja monoteistkinja modistkinja monoteizam, gen. jed. monoteizma, gen. mn. monoteizama modreti (postajati modar), prez. modrim, gl. pril. sad. modreći, gl. im. modrenje monstrum modrook, modrooka, odr. vid modrooki monstruozan, monstruozna, odr. vid monstruozni moguć (mogućan), moguća, odr. vid mogući monstruoznost, gen. jed. monstruoznosti, instr. jed. mogućan (moguć), mogućna, odr. vid mogućni monstruoznošću/ monstruoznosti Mojkovačka bitka

199 montenegrist (montenegrista), gen. jed. motociklist (motociklista), gen. jed. montenegrinista motociklista montenegrista (montenegrist), gen. jed. motociklista (motociklist), gen. jed. montenegriniste motocikliste montenegristika, dat. jed. montenegristici motokros montenegristkinja motorist (motorista), gen. jed. motorista monument, gen. jed. monumenta, gen, mn. motorista (motorist), gen. jed. motoriste monumenata mototrka, dat. jed. mototrci monumentalan, monumentalna, odr. vid mozak, gen. jed. mozga monumentalni mm (skr. milimetar) monumentalnost, gen. jed. monumentalnosti, instr. jed. monumentalnošću/ monumentalnosti MMF (skr. Međunarodni monetarni fond) Morača (rijeka) mn. (skr. množina) Morača (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) moždani Moračanin, nom. mn. Moračani m. r. (skr. muški rod) Moračanka, dat. jed. Moračanki, gen. mn. mr (skr. magistar) Moračanki mračiti (se), prez. mračim (se), gl. pril. sad. Moračankin mračeći (se), gl. im. mračenje moral mrav moralist (moralista), gen. jed. moralista mravinjak, nom. mn. mravinjaci moralista (moralist), gen. jed. moraliste mravojed moralistkinja mrestilište, gen. jed. mrestilišta, instr. jed. moratorijum mrestilištem moreuz mrežnjača morfijum mrijest, gen. jed. mrijesti, instr. jed. mriješću/mrijesti morfologija mrijestiti se, prez. mrijestim se, gl. pril. sad. morfološki mrijesteći se, gl. im. mriješćenje mornar, vok. jed. mornaru/mornare, instr. jed. mrijeti, prez. mrem, gl. pril. sad. mrući, gl. prid. mornarom/mornarem rad. mro/mrla, gl. im. mrenje Moskovljanin, nom. mn. Moskovljani mrknuti, prez. mrknem, aor. mrknuh, gl. pril. Moskovljanka, dat. jed. Moskovljanki, gen. mn. proš. mrknuvši Moskovljanki mrkočela moskovski mršaviti, prez. mršavim, impf. mršavljah, gl. pril. Moskva, gen. Moskve sad. mršaveći, gl. im. mršavljenje most, nom. mn. mostovi mrtac (mrtvac), gen. jed. mrca, gen. mn. mrtaca motika, dat. jed. motici mrtvac (mrtac), gen. jed. mrtvaca, gen. mn. mrtvaca motka, dat. jed. motki, gen. mn. motki mrtvački

200 mrtvačnica MID (skr. Ministarstvo inostranih djela) Mrtvi Do (top.) musl. (skr. muslimanski) mrzan, mrzna, odr. vid mrzni Musorgski, gen. Musorgskog mrzjeti, prez. mrzim, gl. pril. sad. mrzeći, gl. prid. musti, prez. muzem, gl. pril. sad. muzući, gl. prid. rad. mrzio/mrzjela rad. muzao/muzla, gl. im. muzenje MS (skr. Matica srpska) muškarac, gen. jed. muškarca, vok. jed. muškarče, mucati, prez. mucam, gl. pril. sad. mucajući, gl. gen. mn. muškaraca im. mucanje muškost, gen. jed. muškosti, instr. jed. muškošću/ mucavost, gen. jed. mucajući, instr. jed. muškosti mucavošću/mucavosti muštuluk, nom. mn. muštuluci mučan, mučna, odr. vid mučni muštulugdžija mučenik, vok. jed. mučeniče, nom. mn. mučenici Muśo (hipok.) mučeništvo, gen. mn. mučeništava/mučeništva mutavac, gen. jed. mutavca, vok. jed. mutavče, mučilac (mučitelj), gen. jed. mučioca, vok. jed. gen. mn. mutavaca mučioče, gen. mn. mučilaca mutavost, gen. jed. mutavosti, instr. jed. mučitelj (mučilac), vok. jed. mučitelju, instr. jed. mutavošću/mutavosti mučiteljem muva mućkati, prez. mućkam, gl. pril. sad. mučkajući, muva (kategorija u boksu) gl. im. mućkanje muvati (se), prez. muvam (se), gl. pril. sad. mućak, nom. mn. mućkovi/mućci muvajući (se), gl. im. muvanje mućka, dat. jed. mućki, gen. mn. mućki muz. (skr. muzika; muzički) mudrac, gen. jed. mudraca, vok. jed. mudrače muzej, instr. jed. muzejom mudrost, gen. jed. mudrosti, instr. jed. mudrošću/ muzičar, vok. jed. muzičaru/muzičare, instr. jed. mudrosti muzičarom/muzičarem Muhamed, vok. Muhamede muzičarka, dat. jed. muzičarki, gen. mn. muhamedanac, gen. jed. muhamedanca, vok. jed. muzičarki muhamedanče, gen. mn. muhamedanaca muzički mukotrpan, mukotrpna, odr. vid mukotrpni muzikalan, muzikalna, odr. vid muzikalni mukotrpnost, gen. jed. mukotrpnosti, instr. jed. muzikolog, vok. jed. muzikolože, nom. mn. mukotrpnošću/ mukotrpnosti muzikolozi multiplikacija muzikologija Muljanin, nom. mn. Muljani muzikološki Muljanka, dat. jed. Muljanki, gen. mn. Muljanki muzikološkinja mumlati, prez. mumlam, gl. pril. sad. mumlajući, gl. im. mumlanje N mungos N (skr. azot) Muo, gen. Mula n. (skr. lat. neutrum - srednji rod) MUP (skr. Ministarstvo unutrašnjih poslova) Na (skr. natrijum) MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova)

201 N.N. (skr. lat. nomen nescio - znam imena) nadijevati, prez. nadijevam, gl. pril. sad. nadijevajući, gl. im. nadijevanje na primjer nadimak, gen. jed. nadimka, nom. mn. nadimci, nabirati, prez. nabiram, gl. pril. sad. nabirajući, gl. gen. mn. nadimaka im. nabiranje nadisati se, prez. nadišem se, imper. nadiši se nabiti, prez. nabijem, gl. prid. trp. nabijen nadjačati, prez. nadjačam nabolje (pril.) nadjenuti (nađenuti), prez. nadjenem nabrzinu (pril.) nadjesti (nađesti), prez. nadjedem, aor. nabreklost, gen. jed. nabreklosti, instr. jed. nadjedoh, gl. prid. rad. nadjeo/nadjela, gl. pril. nabreklošću/ nabreklosti proš. nadjevši nabreći, prez. nabreknem, aor. nabrekoh, gl. prid. nadjunačiti, prez. nadjunačim rad. nabrekao/nabrekla, gl. pril. proš. nabrekavši nadlećeti (nadletjeti), prez. nadletim, aor. nabreknuti, prez. nabreknem, aor. nabreknuh nadlećeh, gl. prid. rad. nadletio/nadlećela, gl. pril. nabrojati (nabrojiti), prez. nabrojim proš. nadlećevši nabrojiti (nabrojati), prez. nabrojim nadletjeti (nadlećeti), prez. nadletim, aor. nabusitost, gen. jed. nabusitosti, instr. jed. nadletjeh, gl. prid. rad. nadletio/nadletjela, gl. pril. nabusitošću/ nabusitosti proš. nadletjevši nacionalist (nacionalista), gen. jed. nacionalista nadlijetati, prez. nadlijećem, gl. pril. sad. nadlijećući, gl. im. nadlijetanje nacionalista (nacionalist), gen. jed. nacionaliste nadničarka, dat. jed. nadničarki, gen. mn. nacionalizam, gen. jed. nacionalizma, gen. mn. nadničarki nacionalizama nadnijeti, prez. nadnesem, aor. nadnijeh, gl. prid. Nacionalni park „Lovćen“ trp. nadnesen/ nadnijet, gl. prid. rad. nacjepkati (naćepkati), prez. nacjepkam nadnio/nadnijela, gl. pril. proš. nadnijevši načetvoronožiti (se), prez. načetvoronožim (se) nadno (pred.) načisto (pril.) nadoći, prez. nadođem, aor. nadođoh, gl. prid. rad. nadošao/nadošla, gl. pril. proš. nadošavši načitanost, gen. jed. načitanosti, instr. jed. načitanošću/ načitanosti nadograđivati, prez. nadograđujem, gl. pril. sad. nadograđujući, gl. im. nadograđivanje naćepkati (nacjepkati), prez. naćepkam nadohvat (pril. i pred.) naćerati (natjerati), prez. naćeram nadolje (pril.) naćerivati (natjerivati), prez. naćerujem, gl. pril. sad. naćerujući, gl. im. naćerivanje nadomještati, prez. nadomještam, gl. pril. sad. nadomještajući, gl. im. nadomještanje naći, prez. nađem, aor. nađoh, gl. prid. rad. našao/ našla, gl. pril. proš. našavši nadrealist (nadrealista), gen. jed. nadrealista naćve, gen. naćava nadrealista (nadrealist), gen. jed. nadrealiste načistac (pril.) nadrealistički nadasve (pril.) nadrealistkinja naddruštveni nadrealizam, gen. jed. nadrealizma, gen. mn. nadrealizama nadesno (pril.) nadojiti, prez. nadojim, imper. nadoj, gl. prid. trp. nadojen

202 nadriljekar, vok. jed. nadriljekaru/nadriljekare, nagao, nagla, odr. vid nagli instr. jed. nadriljekarom/nadriljekarem naglas (pril.) nadzvati, prez. nadzovem naglasak, gen. jed. naglaska, nom. mn. naglasci, nadstojatelj, vok. jed. nadstojatelju, instr. jed. gen. mn. naglasaka nadstojateljem naglašavati, prez. naglašavam, gl. pril. sad. nadstojnik, vok. jed. nadstojniče, nom. mn. naglašavajući, gl. im. naglašavanje nadstojnici nagluv, nagluva, odr. vid nagluvi nadstojnica, vok. jed. nadstojnice nagluvost, gen. jed. nagluvosti, instr. jed. nadstojničin nagluvošću/ nagluvosti nadugačko (pril.) nagnijezditi, prez. nagnijezdim, gl. prid. trp. nadugo (pril.) nagniježđen naduvati, prez. naduvam, gl. pril. trp. naduvan nagnječenost, gen. jed. nagnječenosti, instr. jed. nagnječenošću/nagnječenosti naduvavati, prez. naduvavam, gl. pril. sad. naduvavajući, gl. im. naduvavanje nagnječiti, prez. nagnječim, gl. pril. trp. nagnječen nadušak (pril.) nagoniti, prez. nagonim, gl. pril. sad. nagoneći, gl. nadvoje (pril.) im. nagonjenje nadvisivati, prez. nadvisujem, gl. pril. sad. nagore (pril.) nadvisujući, gl. im. nadvisivanje nagovijest, gen. jed. nagovijesti, instr. jed. nadvožnjak, nom. mn. nadvožnjaci nagoviješću/ nagovijesti nadvući, prez. nadvučem, aor. nadvukoh, gl. prid. nagovijestiti, prez. nagovijestim, gl. pril. trp. rad. nadvukao/nadvukla, gl. prid. trp. nadvučen, nagoviješten gl. pril. proš. nadvukavši nagraisati, prez. nagraišem, aor. nagraisah, gl. nadzirati, prez. nadzirem, gl. pril. sad. nadzirući, pril. proš. nagraisavši gl. im. nadziranje nagrditi, prez. nagrdim, gl. prid. trp. nagrđen nadzornica, vok. jed. nadzornice nagrdnost, gen. jed. nagrdnosti, instr. jed. nadzorničin nagrdnošću/ nagrdnost nadzornik, vok. jed. nadzorniče, nom. mn. nagrđenost, gen. jed. nagrđenosti, instr. jed. nadzornici nagrđenošću/nagrđenosti nadzvučni nagrđivati, prez. nagrđujem, gl. pril. sad. nadžnjeti, prez. nadžnjem, aor. nadžnjeh, gl. prid. nagrđujući, gl. im. nagrđivanje rad. nadžnjeo/nadžnjela, gl. pril. proš. nadžnjevši nagristi, prez. nagrizem, gl. prid. rad. nadžnjevati, prez. nadžnjevam, gl. pril. sad. nagrizao/nagrizla, gl. prid. trp. nagrizen, gl. pril. nadžnjevajući, gl. im. nadžnjevanje proš. nagrizavši nađenuti (nadjenuti), prez. nađenem, aor. nagusto (pril.) nađenuh, gl. pril. proš. nađenuvši naheriti, prez. naherim, gl. prid. trp. naheren nađesti (nadjesti), prez. nađedem, aor. nahija nađedoh, gl. prid. rad. nađeo/nađela, gl. pril. proš. nađevši naijediti se (najediti se), prez. naijedim se nadžak baba naime (riječca) naftni naiskap (pril.)

203 naizgled (pril.) nakśutra (naksjutra) (pril.) naizmjenice (pril.) nalazak, gen. jed. nalaska, nom. mn. nalasci, gen. naizust (pril.) mn. nalazaka najamnik, vok. jed. najamniče, nom. mn. nalećeti (naletjeti), prez. naletim, aor. nalećeh, najamnici gl. prid. rad. naletio/nalećela, gl. pril. proš. nalećevši najedanput (pril.) nalećke (naleđuške) (pril.) najediti se (naijediti se), prez. najedim se naleđuške (nalećke) (pril.) najedno (pril.) naletjeti (nalećeti), prez. naletim, aor. naletjeh, najednom (pril.) gl. prid. rad. naletio/naletjela, gl. pril. proš. najjači (sup. od jak) naletjevši najjasniji (sup. od jasan) nalijepiti, prez. nalijepim, gl. prid. trp. nalijepljen najjednostavniji (sup. od jednostavan) nalijetati, prez. nalijećem, gl. pril. sad. nalijećući, gl. im. nalijetanje najjeftiniji (sup. od jeftin) nalijevati, prez. nalijevam, gl. pril. sad. najjužniji (sup. od južni) nalijevajući, gl. im. nalijevanje nakarađivati, prez. nakarađujem, gl. pril. sad. nalijevo (pril.) nakarađujući, gl. im. nakarađivanje naliti, prez. nalijem, gl. prid. trp. naliven nakinđuriti se, prez. nakinđurim se, gl. prid. trp. nakinđuren nalivati, prez. nalivam, gl. pril. sad. nalivajući, gl. im. nalivanje nakiśelost, gen. jed. nakiśelosti, instr. jed. nakiśelošću/nakiśelosti naliv nakiśeo, nakiśela, odr. vid nakiśeli nalivpero nakjuče (pril.) namaći (namaknuti), prez. namaknem, aor. namakoh, gl. prid. rad. namakao/namakla, gl. pril. nakjučerašnji proš. namakavši naknadiv (naknadljiv), naknadiva, odr. vid namaknuti (namaći), naknadivi namijeniti, prez. namijenim, gl. prid. trp. naknadljiv (naknadiv), naknadljiva, odr. vid namijenjen naknadljivi namastiti, prez. namastim, gl. prid. trp. namašćen nakonjče namirnica nakostriješenost, gen. jed. nakostriješenosti, instr. jed. nakostriješenošću/nakostriješenosti namjena nakostriješiti, prez. nakostriješim, gl. prid. trp. namjenski nakostriješen namjenjivati, prez. namjenjujem, gl. pril. sad. nakratko (pril.) namjenjujući, gl. im. namjenjivanje nakrivo (pril.) namjeravati, prez. namjeravam, gl. pril. sad. namjeravajući, gl. im. namjeravanje nakovrčati, prez. nakovrčam, aor. nakovrčah, gl. pril. proš. nakovrčavši namjeriti, prez. namjerim naksjutra (nakśutra) (pril.) namjernica, vok. jed. namjernice nakučiti se, prez. nakučim se, aor. nakučih se, gl. namjerničin pril. proš. nakučivši se

204 namjernik, vok. jed. namjerniče, nom. mn. napast, gen. jed. napasti, instr. jed. namjernici napašću/napasti namjesnica, vok. jed. namjesnice napetost, gen. jed. napetosti, instr. jed. napetošću/ namjesničin napetosti namjesnički napitak, gen. jed. napitka, nom. mn. napici, gen. mn. napitaka namjesništvo, gen. mn. namjesništava/namjesništva napokon (pril.) namjesnik, vok. jed. namjesniče, nom. mn. napola (pril.) namjesnici napoličar, vok. jed. napoličaru/napoličare, instr. namještati, prez. namještam, gl. pril. sad. jed. napoličarom/napoličarem namještajući, gl. im. namještanje napoličarka, dat. jed. napoličarki, gen. mn. namještenost, gen. jed. namještenosti, instr. jed. napoličarki namještenošću/namještenosti napolje (pril.) namračiti se, prez. namračim se naporedo (pril.) namrčiti se, prez. namrčim se naposljetku (pril.) namrštenost, gen. jed. namrštenošću, instr. jed. naprazno (pril.) namrštenošću/namrštenosti naprečac (pril.) namrtvo (pril.) napredak, gen. jed. napretka, nom. mn. napreci, namučenost, gen. jed. namučenosti, instr. jed. gen. mn. napredaka namučenošću/namučenosti napredan, napredna, odr. vid napredni namusti, prez. namuzem, aor. namuzoh, gl. prid. napregnuti, prez. napregnem, aor. napregnuh, gl. rad. namuzao/namuzla, gl. pril. proš. namuzavši pril. proš. napregnuvši nanijeti, prez. nanesem, aor. nanijeh, gl. prid. rad. naprijed (pril.) nanio/namijela, gl. pril. proš. nanijevši, gl. prid. trp. nanesen/nanijet naprimjer (riječ.) naniže (pril.) naprosjačiti se (naprośačiti se), prez. naprosjačim se nanovo (pril.) naprosto, pril. naoblačiti se, prez. naoblačim se naprośačiti se (naprosjačiti se) naočare, gen. naočara, dat. naočarima naprotiv (riječca) naoko (pril.) napući (napuknuti), prez. naokolo (pril.) napučem/napuknem, aor. napukoh, gl. prid. rad. naopačke (pril.) napukao/napukla, gl. pril. proš. napukavši naopako (pril.) napuknuti (napući), prez. napuknem, aor. napaćenost, gen. jed. napaćenosti, instr. jed. napuknuh, gl. prid. trp. napuknut, gl. pril. proš. napaćenošću/napaćenosti napuknuvši napamet (pril.) napustiti (napuštiti), prez. napustim, gl. prid. trp. napušten napasnica, vok. jed. napasnice napuštati, prez. napuštam, gl. pril. sad. napasničin napuštajući, gl. im. napuštanje napasnik, vok. jed. napasniče, nom. mn. napasnici

205 napuštiti (napustiti), prez. napuštim, gl. prid. nasijecati, prez. nasijecam, gl. pril. sad. trp. napušten nasijecajući, gl. im. nasijecanje napuvati (naduvati) prez. napuvam nasijedati, prez. nasijedam, gl. pril. sad. naramak, gen. jed. naramka, nom. mn. naramci, nasijedajući, gl. im. nasijedanje gen. mn. naramaka nasilu (pril.) naramenica nasilnik, vok. jed. nasilniče, nom. mn. nasilnici narandža nasjeckati (naśeckati), prez. nasjeckam narandžast, narandžasta, odr. vid narandžasti nasjeći (naśeći), prez. nasiječem, imper. nasijeci, naravoučenije, gen. jed. naravoučenija, instr. jed. aor. nasijekoh (nasiječe), gl. prid. rad. naravoučenijem nasjekao/nasjekla, gl. pril. proš. nasjekavši naredan, naredna, odr. vid naredni nasjedjeti se (naśeđeti se), prez. nasjedim se, aor. nasjedjeh se, gl. prid. rad. nasjedio narednik, vok. jed. naredniče, nom. mn. narednici se/nasjedjela se, gl. pril. proš. nasjedjevši se narezak, gen. jed. nareska, nom. mn. naresci, gen. nasjesti (naśesti), prez. nasjednem, aor. mn. narezaka nasjedoh, gl. prid. rad. nasjeo/nasjela, gl. pril. proš. naricati, prez. naričem, gl. pril. sad. naričući, gl. nasjevši im. naricanje naslijediti, prez. naslijedim, gl. prid. trp. narijetko (pril.) naslijeđen narječje, gen. mn. narječja, instr. jed. narječjem naslijepo (pril.) narkoman, gen. jed. narkomana nasljedan, nasljedna, odr. vid nasljedni narkomanka, dat. jed. narkomanki, gen. mn. nasljednica, vok. jed. nasljednice narkomanki nasljedničin narodni nasljednički Narodni muzej nasljednik, vok. jed. nasljedniče, nom. mn. narodnost, gen. jed. narodnosti, instr. jed. nasljednici narodnošću/narodnosti nasljednost, gen. jed. nasljednosti, instr. jed. narodski nasljednošću/nasljednosti naručilac, gen. jed. naručioca, vok. jed. naručioče, nasljedstvo, gen. mn. nasljedstava/nasljedstva nom. mn. naručioci, gen. mn. naručilaca nasljeđe, gen. jed. nasljeđa, instr. jed. nasljeđem narudžba (narudžbina) nasljeđivati, prez. nasljeđujem, gl. pril. sad. narudžbina (narudžba) nasljeđujući, gl. im. nasljeđivanje naručje, gen. jed. naručja, instr. jed. naručjem nasmiješiti se, prez. nasmiješim se naruku (pril.) nasmjehivati se, prez. nasmjehujem se, gl. pril. sad. nasmjehujući se, gl. im. nasmjehivanje nasamo (pril.) nasmiješiti se, prez. nasmiješim se naseljavati, prez. naseljavam, gl. pril. sad. naseljavajući, gl. im. naseljavanje nasmrt (pril.) naseljenik, vok. jed. naseljeniče, nom. mn. naspram (pred.) naseljenici nasrtati, prez. nasrćem, gl. pril. sad. nasrćući, gl. naseobina im. nasrtanje nasijati, prez. nasijem

206 nasrtljivost, gen. jed. nasrtljivosti, instr. jed. natčovječanski nastrljivošću/nasrtljivosti natčovjek, vok. jed. natčovječe nastavak, gen. jed. nastavka, nom. mn. nastavci nateći, prez. nateknem/natečem, imper. nateci, nastavnica, vok. jed. nastavnice aor. natekoh, gl. prid. rad. natekao/natekla, gl. pril. nastavničin proš. natekavši nastavnik, vok. jed. nastavniče, nom. mn. natenane (pril.) nastavnici naticati se, prez. natičem se, gl. pril. sad. natičući nastranu (pril.) se, gl. im. naticanje nastreljivati, prez. nastreljujem, gl. pril. sad. natjerati (naćerati), prez. natjeram, aor. natjerah nastreljujući, gl. im. nastreljivanje gl. prid. sad. natjerao/natjerala, gl. pril. proš. natjeravši nastrići, prez. nastrižem, imper. nastrizi, aor. nastrigoh, gl. prid. rad. nastrigao/nastrigla, gl. natjerivati (naćerivati), prez. natjerujem, gl. pril. pril. proš. nastrigavši sad. natjerujući, gl. im. natjerivanje nasukati, prez. nasučem natkriliti, prez. natkrilim, gl. prid. trp. natkriljen nasuprot (pred.) natkriti, prez. natkrijem, gl. prid. trp. natkriven nasuvo (pril.) natkrivati, prez. natkrivam, gl. pril. sad. natkrivajući, gl. im. natkrivanje naški (pril.) .nato (internet domen NATO-a) naštedjeti (našteđeti), prez. naštedim, aor. naštedjeh, gl. prid. rad. naštedio/naštedjela, gl. natpijevati se (natpjevavati se), prez. prid. trp. našteđen, gl. pril. proš. naštedjevši natpijevam se, gl. pril. sad. natpijevajući se, gl. im. natpijevanje našteđeti (naštedjeti), prez. naštedim, aor. našteđeh, gl. prid. rad. naštedio/našteđela, gl. prid. natpjevati, prez. natpjevam trp. našteđen, gl. pril. proš. našteđevši natpjevavati se (natpijevati se), prez. našućeti se (našutjeti se), prez. našutim se, aor. natpjevavam se, gl. pril. sad. natpjevavajući se, gl. našućeh se, gl. prid. rad. našutio/našućela, gl. pril. im. natpjevavanje proš. našućevši se natprirodan, natprirodna, odr. vid natprirodni našutjeti se (našućeti se), prez. našutim se, aor. natprirodnost, gen. jed. natprirodnosti, instr. jed. našutjeh se, gl. prid. rad. našutio/našutjela, gl. pril. natprirodnošću/natprirodnosti proš. našutjevši natrag (pril.) naśeckati (nasjeckati), prez. naśeckam natrijum naśeđeti se (nasjedjeti se), prez. naśedim se, natroje (pril.) aor. naśeđeh se, gl. prid. rad. naśedio se/naśeđela se, gl. pril. proš. naśeđevši se natruo (natrunuo), natrula, odr. vid natruli naśesti (nasjesti), prez. naśednem, aor. natrunuo (natruo), natrunula, odr. vid natrunuli naśedoh, gl. prid. rad. naśeo/naśela, gl. pril. proš. naturalist (naturalista), gen. jed. naturalista naśevši naturalista (naturalist), gen. jed. naturaliste nataknuti (nataći), prez. nataknem, aor. natuknuh, gl. pril. proš. natuknuvši naučnik, vok. jed. naučniče, nom. mn. naučnici nataći (nataknuti), prez. nataknem, aor. naučnoistraživački natakoh, gl. pril. proš. natakavši, gl. prid. rad. nauditi, prez. naudim natakao/natakla naugod (pril.) natčovječan, natčovječna, odr. vid natčovječni

207 nauštrb (pril.) nazadak, gen. jed. nazatka, nom. mn. nazaci, gen. navaditi, prez. navadim, gl. prid. trp. navađen mn. nazadaka navala nazdravlje (uzv.) navalica nazirati, prez. nazirem, gl. pril. sad. nazirući, gl. im. naziranje navalice (pril.) naznačavati, prez. naznačavam, gl. pril. sad. naveče (pril.) naznačavajući, gl. im. naznačavanje navesti, prez. navedem, aor. navedoh, gl. prid. nazrijeti, prez. nazrem, aor. nazrijeh, gl. prid. rad. rad. naveo/navela, gl. prid. trp. naveden, gl. pril. nazrio/nazrela, gl. pril. proš. nazrijevši proš. navevši nažalost (riječ.) navesti, prez. navezem, aor. navezoh, gl. prid. rad. navezao/navezla, gl. pril. proš. navezavši nažao (pril.) navići (naviknuti), prez. naviknem, aor. nažderati se, prez. nažderem se navikoh, gl. prid. rad. navikao/navikla, gl. pril. naživo (pril.) proš. navikavši N.B. (skr. lat. nota bene - bilješka) navijek (pril.) n.d. (skr. navedeno djelo) navijestiti, prez. navijestim, gl. prid. trp. naviješten n.e. (skr. nove ere) navika, dat. jed. navici neandertalac, gen. jed. neandertalca, vok. jed. neandertalče, gen. mn. neandertalaca naviknuti (navići), prez. naviknem, aor. naviknuh, gl. pril. proš. naviknuvši nebitan, nebitna, odr. vid nebitni naviljak, gen. jed. naviljka, nom. mn. naviljci, gen. nebriga, dat. jed. nebrizi mn. naviljaka necjelovit, necjelovita, odr. vid necjeloviti naviše (pril.) necjelovitost, gen. jed. necjelovitosti, instr. jed. navještavati, prez. navještavam, gl. pril. sad. necjelovitošću/necjelovitosti navještavajući, gl. im. navještavanje nečastivi, gen. jed. nečastivog navješćivati, prez. navješćujem, gl. pril. sad. nečist, gen. jed. nečisti, instr. jed. nečišću/nečisti navješćujući, gl. im. navješćivanje nečovječan, nečovječna, odr. vid nečovječni navještenje, gen. jed. navještenja, instr. jed. nečovjek, vok. jed. nečovječe navještenjem nečovještvo, gen. mn. nečovještava/nečovještva navlaka, dat. jed. navlaci neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće navrat-nanos (pril.) nedaleko (pril.) navrćeti (navrtjeti), prez. navrtim, aor. navrćeh, gl. prid. rad. navrtio/navrćela, gl. pril. proš. nedisciplinovan, nedisciplinovana, odr. vid navrćevši nedisciplinovani navrijeti, prez. navrem, aor. navrijeh, gl. pril. proš. nedjelo navrijevši, gl. prid. rad. navro/navrla nedoćeran (nedotjeran), nedoćerana, odr. vid navrtjeti (navrćeti), prez. navrtim, aor. navrtjeh, nedoćerani gl. prid. rad. navrtio/navrtjela, gl. pril. proš. nedoćeranost (nedotjeranost), gen. jed. navrtjevši nedoćeranosti, instr. jed. navrvjeti, prez. navrvim, aor. navrvjeh, gl. prid. nedoćeranošću/nedoćeranosti rad. navrvio/navrvjela, gl. pril. proš. navrvjevši nedogled

208 nedokučiv, nedokučiva, odr. vid nedokučivi neiskorijenjen, neiskorijenjena, odr. vid nedokučivost, gen. jed. nedokučivosti, instr. jed. neiskorijenjeni nedokučivošću/nedokučivosti neiskorjenljiv (neiskorjenjiv), neiskorjenljiva, nedonošče, gen. jed. nedonoščeta odr. vid neiskorjenljivi nedoraslost, gen. jed. nedoraslosti, instr. jed. neiskorjenjiv (neiskorjenljiv), neiskorjenjiva, nedoraslošću/nedoraslosti odr. vid neiskorjenjivi nedorastao, nedorasla, odr. vid nedorasli neiskusan, neiskusna, odr. vid neiskusni nedosljedan, nedosljedna, odr. vid nedosljedni neistrebljiv, neistrebljiva, odr. vid neistrebljivi nedosljednost, gen. jed. nedosljednosti, instr. jed. neizbježan, neizbježna, odr. vid neizbježni nedosljednošću/nedosljednosti neizdrživ, neizdrživa, odr. vid neizdrživi nedostatak, gen. jed. nedostatka, nom. mn. neizdržljiv, neizdržljiva, odr. vid neizdržljivi nedostaci, gen. mn. nedostataka neizliječen, neizliječena, odr. vid neizliječeni nedostižnost, gen. jed. nedostižnosti, instr. jed. neizlječiv, neizlječiva, odr. vid neizlječivi nedostižnošću/nedostižnosti neizlječivost, gen. jed. neizlječivosti, instr. jed. nedotjeran (nedoćeran), nedotjerana, odr. vid neizlječivošću/neizlječivosti nedotjerani neizmjenljiv (neizmjenjiv), neizmjenljiva, odr. nedotjeranost (nedoćeranost), gen. jed. vid neizmjenljivi nedotjeranosti, instr. jed. nedotjeranošću/ nedotjeranosti neizmjenjiv (neizmjenljiv), neizmjenjiva, odr. vid neizmjenjivi nedozrelost, gen. jed. nedozrelosti, instr. jed. nedozrelošću/nedozrelosti neizmjeran, neizmjerna, odr. vid neizmjerni nedrug neizmjeriv (neizmjerljiv), neizmjeriva, odr. vid neizmjerivi nedug neizmjerljiv (neizmjeriv), neizmjerljiva, odr. nedjelja (neđelja) vid neizmjerljivi nedjeljni (neđeljni) neizreciv, neizreciva, odr. vid neizrecivi nedjeljnik (neđeljnik), vok. jed. nedjeljniče, neizračunljiv, neizračunljiva, odr. vid nom. mn. nedjeljnici neizračunljivi neđelja (nedjelja) neizrecivost, gen. jed. neizrecivosti, instr. jed. neđeljni (nedjeljni) neizrecivošću/neizrecivosti neđeljnik (nedjeljnik), vok. jed. neđeljniče, nom. neizvjesnost, gen. jed. neizvjesnosti, instr. jed. mn. neđeljnici neizvjesnošću/neizvjesnosti nehajan, nehajna, odr. vid nehajni neizvjestan, neizvjesna, odr. vid neizvjesni nehat nejač, gen. jed. nejači, instr. jed. nejačju/nejači nehotice (pril.) nejak, nejaka, odr. vid nejaki nehotičan, nehotična, odr. vid nehotični nejasan, nejasna, odr. vid nejasni neiscjeljiv, neiscjeljiva, odr. vid neiscjeljivi nekadašnji neiscjeljivost, gen. jed. neiscjeljivosti, instr. jed. nekmoli (vez.) neiscjeljivošću/neiscjeljivosti neki (zamj.) neiscrpan, neiscrpna, odr. vid neiscrpni neko (gen. nekoga)

209 nekolegijalan, nekolegijalna, odr. vid neolit nekolegijalni neoporeziv, neoporeziva, odr. vid neoporezivi nekoliko (pril.) neoprečan, neoprečna, odr. vid neoprečni nekompetencija neopredijeljen, neopredijeljena, odr. vid nekompetentan, nekompetentna, odr. vid neopredijeljeni nekompetentni neopredijeljenost, gen. jed. neopredijeljenosti, nekompetentnost, gen. jed. nekompetentnosti, instr. jed. neopredijeljenošću/neopredijeljenosti instr. jed. nekompetentnošću/nekompetentnosti neosjetan (neośetan), neosjetna, odr. vid nekorektan, nekorektna, odr. vid nekorektni neosjetni nekrolog, nom. mn. nekrolozi neosjetljiv (neośetljiv), neosjetljiva, odr. vid nelijep, nelijepa, odr. vid nelijepi neosjetljivi neljudi neosnovan, neosnovana, odr. vid neosnovani neljudski neosnovanost, gen. jed. neosnovanosti, instr. jed. neosnovanošću/neosnovanosti nemanje neosviješćen, neosviješćena, odr. vid nemalen, nemalena, odr. vid nemaleni neosviješćeni nemati, prez. nemam, gl. pril. sad. nemajući neośetan (neosjetan), neośetna, odr. vid. nemaština neośetni nemilosrdan, nemilosrdna, odr. vid nemilosrdni neośetljiv (neosjetljiv),neośetljiva, odr. neośetljiva nemilost, gen. jed. nemilosti, instr. jed. nemilošću/nemilosti neotklonjiv, neotklonjiva, odr. vid neotklonjivi neminovan, neminovna, odr. vid neminovni neotrovan, neotrovna, odr. vid neotrovni neminovnost, gen. jed. neminovnosti, instr. jed. nepobijeđen, nepobijeđena, odr. vid neminovnošću/neminovnosti nepobijeđeni nemio, nemila, odr. vid nemili nepobjedan, nepobjedna, odr. vid nepobjedni nemoć, gen. jed. nemoći, instr. jed. nepobjediv, nepobjediva, odr. vid nepobjedivi nemoću/nemoći nepobjedivost, gen. jed. nepobjedivosti, instr. jed. nemoguće (pril.) nepobjedivošću/nepobjedivosti nemoj (uzv.) nepodijeljen, nepodijeljena, odr. vid nepodijeljeni nemušti nepodijeljenost, gen. jed. nepodijeljenosti, instr. jed. neob. (skr. neobično) nepodijeljenošću/nepodijeljenosti neocijenjen, neocijenjena, odr. vid neocijenjeni nepogrešiv, nepogrešiva, odr. vid nepogrešivi neocijenjenost, gen. jed. neocijenjenosti, instr. jed. nepogrešivost, gen. jed. nepogrešivosti, instr. jed. neocijenjenošću/neocijenjenosti nepogrešivošću/nepogrešivosti neocjenljiv (neocjenjiv), neocjenljiva, odr. vid nepokolebljiv, nepokolebljiva, odr. vid neocjenljivi nepokolebljivi neocjenjiv (neocjenljiv), neocjenjiva, odr. vid nepokolebljivost, gen. jed. nepokolebljivosti, neocjenjivi instr. jed. nepokolebljivošću/nepokolebljivosti neol. (skr. neologizam) neporeciv, neporeciva, odr. vid neporevici

210 nepovrediv, nepovrediva, odr. vid nepovredivi neprosvijećen, neprosvijećena, odr. vid neprebrodiv, neprebrodiva, odr. vid neprosvijećeni neprebrodivi neprosvijećenost, gen. jed. neprosvijećenosti, neprelazan, neprelazna, odr. vid neprelazni instr. jed. neprosvijećenošću/neprosvijećenosti neprelaznost, gen. jed. neprelaznosti, instr. jed. neranljiv (neranjiv), neranljiva, odr. vid neprelaznošću/neprelaznosti neranljivi nepresušan, nepresušna, odr. vid nepresušni neranjiv (neranljiv), neranjiva, odr. vid neranjivi nepresušiv, nepresušiva, odr. vid nepresušivi neraščlanljiv (neraščlanjiv), neraščlanljiva, odr. vid neraščlanljivi neprimijećen, neprimijećena, odr. vid neprimijećeni neraščlanjiv (neraščlanljiv), neraščlanjiva, odr. vid neraščlanjivi neprimjenljiv (neprimjenjiv), neprimjenljiva, odr. vid neprimjenljivi nerazlučiv, nerazlučiva, odr. vid nerazlučivi neprimjenljivost, gen. jed. neprimjenljivosti, nerazrješiv, nerazrješiva, odr. vid nerazrješivi instr. jed. neprimjenljivošću/neprimjenljivosti nerješiv, nerješiva, odr. vid nerješivi neprimjenjiv (neprimjenljiv), neprimjenjiva, nesavladiv, nesavladiva, odr. vid nesavladivi odr. vid neprimjenjivi neslomiv, nesalomiva, odr. vid nesalomivi neprimjerenost, gen. jed. neprimjerenosti, instr. jed. nesoj, vok. jed. nesoju, instr. jed. nesojem neprimjerenošću/neprimjerenosti nesrećan (nesretan), nesrećna, odr. vid nesrećni neprimjetan, neprimjetna, odr. vid neprimjetni nesrećnik (nesretnik), vok. jed. nesrećniče, nom. neprimjetnost, gen. jed. neprimjetnosti, instr. jed. mn. nesrećnici neprimjetnošću/neprimjetnosti nesrećnica (nesretnica), vok. jed. nesrećnice nepristrasan, nepristrasna, odr. vid nepristrasni nesrećničin (nesretničin) nepriznat, nepriznata, odr. vid nepriznati nesretan (nesrećan), nesretna, odr. vid nesretni neprocjenljiv (neprocjenjiv), neprocjenljiva, odr. vid neprocjenljivi nesretnik (nesrećnik), vok. jed. nesretniče, nom. mn. nesretnici neprocjenjiv (neprocjenljiv), neprocjenjiva, odr. vid neprocjenjivi nesretnica (nesrećnica), vok. jed. nesretnice neprokuvan, neprokuvana, odr. vid neprokuvani nesavremen, nesavremena, odr. vid nesavremeni neprom. (skr. nepromjenljiv) nestand. (skr. nestandardno) nepromijenjen, nepromijenjena, odr. vid nesvijest, gen. jed. nesvijesti, instr. jed. nesviješću/ nepromijenjeni nesvijesti nepromjenljiv (nepromjenjiv), nešto (gen. nečega) nepromjenljiva, odr. vid nepromjenljivi netačan, netačna, odr. vid netačni nepromjenljivost (nepromjenjivost), gen. jed. neto težina nepromjenljivosti, instr. jed. nepromjenljivošću/nepromjenljivosti nervoza nepromjenjiv (nepromjenljiv), nepromjenjiva, nervozan, nervozna, odr. vid nervozni odr. vid nepromjenjivi neučtiv, neučtiva, odr. vid neučtivi nepromjenjivost (nepromjenljivost), gen. jed. neučtivost, gen. jed. neučtivosti, instr. jed. nepromjenjivosti, instr. jed. nepromjenjivošću/ neučtivošću/neučtivosti nepromjenjivosti

211 neućerivost (neutjerivost), gen. jed. nezadovoljan, nezadovoljna, odr. vid neućerivosti, instr. jed. neućerivošću/neućerivosti nezadovoljni neurolog, vok. jed. neurolože, nom. mn. nezahvalan, nezahvalna, odr. vid nezahvalni neurolozi nezahvalnica, vok. jed. nezahvalnice neurologija nezahvalničin neurološki nezahvalnik, vok. jed. nezahvalniče, nom. mn. neuroza nezahvalnici neuspjeh, nom. mn. neuspjesi nezamjenljiv (nezamjenjiv), nezamjenljiva, neuspješan, neuspješna, odr. vid neuspješni odr. vid nezamjenljivi neustavan, neustavna, odr. vid neustavni nezamjenjiv (nezamjenljiv), nezamjenjiva, odr. vid nezamjenjivi neustrašiv (neustrašljiv), neustrašiva, odr. vid neustrašivi nezaposlen (nezapošljen), nezaposlena, odr. vid nezaposleni neustrašljiv (neustrašiv), neustrašljiva, odr. vid neustrašljivi nezapošljen (nezaposlen), nezapošljena, odr. vid nezapošljeni neutjerivost (neućerivost), gen. jed. neutjerljivosti, instr. jed. nezaposlenost (nezapošljenost), gen. jed. neutjerljivošću/neutjerljivosti nezaposlenosti, instr. jed. nezaposlenošću/ nezaposlenosti neuveo, neuvela, odr. vid neuveli nezapošljenost (nezaposlenost), gen. jed. neuvredljiv, neuvredljiva, odr. vid neuvredljivi nezapošljenosti, instr. jed. nezapošljenošću/ neuvršten, neuvrštena, odr. vid neuvršteni nezapošljenosti nevaljalac, gen. jed. nevaljalca, vok. jed. nevaljalče, nezasit, nezasita, odr. vid nezasiti gen. mn. nevaljalaca nezasitost, gen. jed. nezasitosti, instr. jed. nevaljalstvo, gen. mn. nevaljalstava/nevaljalstva nezasitošću/nezasitosti nevaljalština nezavisan, nezavisna, odr. vid nezavisni nevažan, nevažna, odr. vid nevažni nezdrav, nezdrava, odr. vid nezdravi nevidjelica (neviđelica) neznabožac, gen. jed. neznabošca, vok. jed. neznabošče, gen. mn. neznabožaca nevidljiv, nevidljiva, odr. vid nevidljivi neznanac, gen. jed. neznanca, vok. jed. neznanče, neviđelica (nevidjelica) gen. mn. neznanaca nevinost, gen. jed. nevinosti, instr. jed. nevinošću/ neznanka, dat. jed. neznanki, gen. mn. neznanki nevinosti neznanje, gen. jed. neznanja, instr. jed. neznanjem nevjernik, vok. jed. nevjerniče, nom. mn. nevjernici nezrelost, gen. jed. nezrelosti, instr. jed. nezrelošću/ nezrelosti nevjerovatan, nevjerovatna, odr. vid nevjerovatni ničiji nevjesta nići (niknuti), prez. niknem, aor. nikoh, gl. prid. rad. nikao/nikla, gl. pril. proš. nikavši nevješt, nevješta, odr. vid nevješti niđe (nigdje/nigđe) (pril.) nevrijedan, nevrijedna, odr. vid nevrijedni nigdje (nigđe/niđe) (pril.) nevredniji (komp. od nevrijedan) nigđe (niđe/nigdje) (pril.)

212 nihilist (nihilista), gen. jed. nihilista NOB (skr. Narodnooslobodilačka borba) nihilista (nihilist), gen. jed. nihiliste noć, gen. jed. noći, instr. jed. noću/noći nihilistkinja noćas (pril.) nijekati, prez. nijekam/niječem, gl. pril. sad. noćašnji nijekajući/niječući, gl. im. nijekanje noćivati, prez. noćivam, gl. pril. sad. noćivajući, nijesam, nijesi, nije, nijesmo, nijeste, nijesu gl. im. noćivanje nikad (pril.) noga, dat. jed. nozi, gen. mn. noga/nogu nikakav, gen. nikakva nogari nikako (pril.) nokaut niknuti (nići), prez. niknem, aor. niknuh, gl. prid. nokdaun rad. niknuo/niknula, gl. pril. proš. niknuvši nom. (skr. nominativ) niko, gen. nikoga Norveška, gen. Norveške, dat. Norveškoj nikogović, instr. jed. nikogovićem norveški nikoji Norvežanin, nom. mn. Norvežani nikolik Norvežanka, dat. jed. Norvežanki, gen. mn. nikoliko (pril.) Norvežanki Nikoljdan, gen. Nikoljdana/Nikolja dne nosilac, gen. jed. nosioca, vok. jed. nosioče, gen. Nikšić mn. nosilaca Nikšićanin, nom. mn. Nikšićani nosivost, gen. jed. nosivosti, instr. jed. nosivošću Nikšićanka, dat. jed. Nikšićanki, gen. mn. nostrifikacija Nikšićanki nostrifikovati, prez. nostrifikujem, gl. pril. sad. nikšićki nostrifikujući, gl. im. nostrifikovanje Nikšićko polje nov. (skr. novinarski) niotkud (pril.) Nova godina (prazn.) nipošto (pril.) novembar, gen. jed. novembra, gen. mn. novembara nisko (pril.) Novi Sad ništa (gen. ničega) novi vijek ništav Novi zavjet ništavan, ništavna, odr. vid ništavni novoizabrani nivo, gen. jed. nivoa, nom. mn. nivoi novoosnovan, novoosnovana, odr. vid nizak, niska, odr. vid niski novoosnovani nizašto (pril.) novootvoren, novootvorena, odr. vid nizbrdo (pril.) novootvoreni nizdlaku (pril.) novorođen, novorođena, odr. vid novorođeni nizija novorođenče, gen. jed. novorođenčeta .nl (internet domen Holandije) novosadski N.N. (skr. lat. nomen nescio - ne znam imena) Novosađanin, nom. mn. Novosađani

213 Novosađanka, dat. jed. Novosađanki, gen. mn. njen (njezin) Novosađanki njezin (njen) novost, gen. jed. novosti, instr. jed. nježan, nježna, odr. vid nježni novošću/novosti nježnost, gen. jed. nježnosti, instr. jed. nježnošću/ novostečeni nježnosti novovjeki njihati, prez. njišem, gl. pril. sad. njišući, gl. im. nož, instr. jed. nožem, nom. mn. noževi njihanje npr. (skr. na primjer) Njujorčanin, nom. mn. Njujorčani NTV Montena Njujorčanka, dat. jed. Njujorčanki, gen. mn. Njujorčanki nudist (nudista), gen. jed. nudista Njujork (New York) nudista (nudist), gen. jed. nudiste njujorški nudistkinja njuška, dat. jed. njuški/njušci, gen. mn. nuditi, prez. nudim, gl. pril. sad. nudeći, gl. im. njuški/njušaka nuđenje NJ.V. (skr. Njegovo/Njezino veličanstvo) nužan, nužna, odr. vid nužni nužnost, gen. jed. nužnosti, instr. jed. nužnošću/ O nužnosti O (skr. kiseonik/kisik) o. (skr. ostrvo/otok) Nj oba, gen. obaju, dat. obama njedra (mn. sr. r.), gen. njedara obamrijeti, prez. obamrem, aor. obamrijeh, gl. njega, dat. jed. njezi prid. rad. obamro/obamrla, gl. pril. proš. Njegoš (vlast. ime) obamrijevši Njegoš (planina) obamrlost, gen. jed. obamrlosti, instr. jed. Njegoševo (top.) obamrlošću/ obamrlosti njegoševski obasjati, prez. obasjam njegovati, prez. njegujem, gl. pril. sad. njegujući, obasuti, prez. obaspem gl. prid. trp. njegovan obaveza njegovateljica, vok. jed. njegovateljice obavezan, obavezna, odr. vid obavezni njegovateljičin obavezati (se), prez. obavežem (se), gl. prid. trp. Njeguši obavezan njeguški obavijest, gen. jed. obavijesti, instr. jed. obaviješću/obavijesti Njemac, gen. jed. Njemca, vok. jed. Njemče, gen. mn. Njemaca obavijestiti, prez. obavijestim, gl. prid. trp. obaviješten, gl. im. obavještenje Njemačka, gen. Njemačke, instr. Njemačkoj obaviještenost, gen. jed. obaviještenosti, instr. jed. njemački obaviještenošću/obaviještenosti Njemica, vok. jed. Njemice obaviti, prez. obavim, gl. prid. trp. obavljen Njemičin obavijen, obavijena, odr. vid obavijeni

214 obavještajac, gen. jed. obavještajca, vok. jed. objekatski obavještajče, gen. mn. obavještajaca objekt (objekat), gen. jed. objekta, gen. mn. obavještajni objekata obavještavati, prez. obavještavam, gl. pril. sad. objeručke (pril.) obavještavajući, gl. im. obavještavanje obješenjački (pril.) obavještenje, gen. jed. obavještenja, instr. jed. obješenjak, vok. jed. obješenjače, nom. mn. obavještenjem obješenjaci obazrivost, gen. jed. obazrivosti. instr. jed. oblačan, oblačna, odr. vid oblačni obazrivošću/obazrivosti oblak, nom. mn. oblaci obdan (pril.) oblasni obeščastiti, prez. obeščastim, gl. prid. trp. obeščašćen, gl. im. obeščašćenje oblast, gen. jed. oblasti, instr. jed. oblašću/oblasti obeštećenje, gen. jed. obeštećenja, instr. jed. oblećeti (obletjeti), prez. obletim, aor. oblećeh, obeštećenjem gl. pril. rad. obletio/oblećela, gl. pril. proš. oblećevši obeštetiti, prez. obeštetim, gl. prid. trp. obeštećen, gl. im. obeštećenje obletjeti (oblećeti), prez. obletim, aor. obletjeh, gl. prid. rad. obletio/objetjela, gl. pril. proš. obezbjeđivati, prez. obezbjeđujem, gl. pril. sad. obletjevši obezbjeđujući, gl. im. obezbjeđivanje oblesaviti, prez. oblesavim, gl. prid. trp. obezbijediti, prez. obezbijedim, gl. prid. trp. oblesavljen obezbijeđen, gl. im. obezbjeđenje obličje, gen. jed. obličja, instr. jed. obličjem obezbijeđenost, gen. jed. obezbijeđenosti, instr. jed. obezbijeđenošću/obezbijeđenosti obličke obezbjeđenje, gen. jed. obezbjeđenja, instr. jed. oblijepiti, prez. oblijepim, gl. prid. trp. oblijepljen obezbjeđenjem obliti, prez. oblijem, gl. prid. trp. obliven obeznaniti se, prez. obeznanim se, gl. prid. trp. oblog, nom. mn. oblozi obeznanjen obloga, dat. jed. oblozi, gen. mn. obloga obezvrijediti, prez. obezvrijedim, gl. prid. trp. obezvrijeđen oblutak, gen. jed. oblutka, nom. mn. obluci, gen. mn. oblutaka obezvrjeđivati, prez. obezvrjeđujem, gl. pril. sad. obezvrjeđujući, gl. im. obezvrjeđivanje obmanjivačica, vok. jed. obmanjivačice obijest, gen. jed. obijesti, instr. jed. obmanjivačičin obiješću/obijesti obmanjivati, prez. obmanjujem, gl. pril. sad. obijestan, obijesna, odr. vid obijesni obmanjujući, gl. im. obmanjivanje Obilića medalja obnevidjeti (obneviđeti), prez. obnevidim, aor. obnevidjeh, gl. prid. rad. obnevidio/obnevidjela, obilježavati, prez. obilježavam, gl. pril. sad. gl. pril. proš. obnevidjevši obilježavajući, gl. im. obilježavanje obneviđeti (obnevidjeti), prez. obnevidim, aor. obilježiti, prez. obilježim, gl. prid. trp. obilježen obneviđeh, gl. prid. rad. obnevidio/obneviđela, obilježje, gen. jed. obilježja, instr. jed. obilježjem gl. pril. proš. obneviđevši obje, gen. obiju, dat. objema obnoć (pril.) objekat (objekt), gen. jed. objekta, gen. mn. obnovitelj, vok. jed. obnovitelju, instr. jed. objekata obnoviteljem

215 obnoviteljka, dat. jed. obnoviteljki, gen. mn. o. c. (skr. lat. opus citatum - navedeno djelo) obnoviteljki oceubica oboje oceubilački obojica oceubistvo, gen. mn. oceubistava/oceubistva obolijevati, prez. obolijevam, gl. pril. sad. ocijediti, prez. ocijedim, gl. prid. trp. ocijeđen obolijevajući, gl. im. obolijevanje ocijeniti, prez. ocijenim. gl. prid. trp. ocijenjen oboljelost, gen. jed. oboljelosti, instr. jed. oboljelošću/oboljelosti ocjena oboljenje, gen. jed. oboljenja, instr. jed. ocjenjivač, vok. jed. ocjenjivaču, instr. jed. oboljenjem ocjenjivačem obožavalac, gen. jed. obožavaoca, vok. jed. ocjenjivački obožavaoče, gen. mn. obožavalaca ocjenjivati, prez. ocjenjujem, gl. pril. sad. obožavati, prez. obožavam, gl. pril. sad. ocjenjujući, gl. im. ocjenjivanje obožavajući, gl. im. obožavanje ocrniti, prez. ocrnim, gl. prid. trp. ocrnjen obraćati, prez. obraćam, gl. pril. sad. obraćajući, očaj, instr. jed. očajem gl. im. obraćanje očajan, očajna, odr. vid očajni obradiv, obradiva, odr. vid obradivi Očenaš obradivost, gen. jed. obradivosti, instr. jed. obradivošću/obradivosti očerupati, prez. očerupam obradovati, prez. obradujem očetkati, prez. očetkam obrađivati, prez. obrađujem, gl. pril. sad. očevidac, gen. jed. očevica, vok. jed. očeviče, gen. obrađujući, gl. im. obrađivanje mn. očevidaca obraščić, instr. jed. obraščićem očevidan, očevidna, odr. vid očevidni obrazac, gen. jed. obrasca, gen. mn. obrazaca očev (očin) obreći, prez. obrečem/obreknem, aor. obrekoh, očevina gl. prid. rad. obrekao/obrekla, gl. pril. proš. očin (očev) obrekavši očinstvo, gen. mn. očinstava/očinstva obrijati, prez. obrijem očinji (očni/očnji) obronak, gen. jed. obronka, nom. mn. obronci, gen. mn. obronaka očni (očnji/očinji) obrtati, prez. obrćem, gl. pril. sad. obrćući, gl. im. očnji (očinji/očni) obrtanje očnjak, gen. jed. očnjaka, nom. mn. očnjaci, gen. obručiti, prez. obručim mn. očnjaka obrukati, prez. obrukam očuh, vok. jed. očuše, nom. mn. očusi obudovjeti, prez. obudovim, aor. obudovjeh, gl. oćelaviti, prez. oćelavim, gl. prid. trp. oćelavljen prid. rad. obudovio/obudovjela, gl. pril. proš. oćerati (otjerati), prez. oćeram obudovjevši oćoraviti, prez. oćoravim, gl. prid. trp. oćoravljen obuhvatati, prez. obuhvatam, gl. pril. sad. obuhvatajući, gl. im. obuhvatanje oćutati, prez. oćutim obveznik, vok. jed. obvezniče, nom. mn. odabirati, prez. odabiram, gl. pril. sad. obveznici odabirajući, gl. im. odabiranje

216 odande (pril.) odijeljenost, gen. jed. odijeljenosti, instr. jed. odanost, gen. jed. odanosti, instr. jed. odijeljenošću/odijeljenosti odanošću/odanosti odijum odasipati, prez. odasipam/odasipljem, gl. pril. odioznost, gen. jed. odioznosti, instr. jed. sad. odasipajući/odasipljući, gl. im. odasipanje odioznošću/odioznosti odasvud (pril.) odjedanput (pril.) odavati, prez. odajem, gl. pril. sad. odajući, gl. im. odjednom (pril.) odavanje odjek, nom. mn. odjeci odavde (pril.) odjeljak, gen. jed. odjeljka, nom. mn. odjeljci, gen. odavno (pril.) mn. odjeljaka odavrijeti, prez. odavrem, aor. odavrijeh, gl. prid. odjeljenje, gen. jed. odjeljenja, instr. jed. rad. odavro/odavrla, gl. pril. proš. odavrijevši odjeljenjem odazov odjeljivati, prez. odjeljujem, gl. pril. sad. odbitak, gen. jed. odbitka, nom. mn. odbici, gen. odjeljujući, gl. im. odjeljivanje mn. odbitaka odjenuti (ođesti), prez. odjenem odbojka, dat. jed. odbojci, gen. mn. odlazak, gen. jed. odlaska, nom. mn. odlasci, gen. odbojaka/odbojki mn. odlazaka odbojnost, gen. jed. odbojnosti, instr. jed. odlećeti (odletjeti), prez. odletim, aor. odlećeh, odbojnošću/odbojnosti gl. prid. rad. odletio/odlećela, gl. pril. proš. odbornik, vok. jed. odborniče, nom. mn. odlećevši odbornici odleđivati, prez. odleđujem, gl. pril. sad. odbrambeni odleđujući, gl. im. odleđivanje odbrana odletjeti (odlećeti), prez. odletim, aor. odletjeh, gl. prid. rad. odletio/odletjela, gl. pril. proš. odbraniti, prez. odbranim, gl. prid. trp. odbranjen odletjevši odgajivač, vok. jed. odgajivaču, instr. jed. odlijepiti, prez. odlijepim, gl. prid. trp. odgajivačem odlijepljen odgajivačica, vok. jed. odgajivačice odliv odgajivačičin odlijevati (odlivati), prez. odlijevam, gl. pril. sad. odgonetati, prez. odgonetam odlijevajući, gl. im. odlijevanje odgristi, prez. odgrizem, aor. odgrizoh, gl. prid. odlivati (odlijevati), prez. odlivam, gl. pril. sad. rad. odgrizao/odgrizla, gl. pril. proš. odgrizavši odlivajući, gl. im. odlivanje odgrtati, prez. odgrćem odlivak (odljevak), gen. jed. odlivka, nom. mn. odlivci, gen. mn. odlivaka odgudjeti (odguđeti), prez. odgudim, aor. odgudjeh, gl. prid. rad. odgudio/odgudjela, gl. odljevak (odlivak), gen. jed. odljevak, nom. mn. pril. proš. odgudjevši odljevci, gen. mn. odljevaka odguđeti (odgudjeti), prez. odgudim, aor. odlomak, gen. jed. odlomka, nom. mn. odlomci, odguđeh, gl. prid. rad. odgudio/odguđela, gl. pril. gen. mn. odlomaka proš. odguđevši odluka, dat. jed. odluci odijelce odijelo

217 odmaći (odmaknuti), prez. odmaknem, aor. odr. vid (skr. određeni vid) odmakoh, gl. prid. rad. odmakao/odmakla, gl. odsjeći (odśeći), prez. odsiječem, aor. odsjekoh pril. proš. odmakavši (odsiječe) odmah (pril.) odsjesti (odśesti), prez. odsjednem, aor. odmaknuti (odmaći), prez. odmaknem, aor. odsjedoh, gl. prid. rad. odsjeo/odsjela, gl. pril. odmaknuh, gl. prid. rad. odmaknuo/odmaknula, proš. odsjevši gl. pril. proš. odmaknuvši odstupanje, gen. jed. odstupanja, instr. jed. odmalena (pril.) odstupanjem odmaloprije (pril.) odśeći (odsjeći), prez. odsiječem, imper. odsijeci, odmijeniti, prez. odmijenim, gl. prid. trp. aor. odsjekoh (odsiječe), gl. prid. rad. odmijenjen odśekao/odśekla, gl. pril. proš. odśekavši odmiljeti, prez. odmilim, aor. odmiljeh, gl. prid. odśesti (odsjesti), prez. odśednem, gl. prid. rad. rad. odmilio/odmiljela, gl. pril. proš. odmiljevši odśeo/odśela, gl. pril. proš. odśevši odmjenjivati, prez. odmjenjujem, gl. pril. sad. odsad (pril.) odmjenjujući, gl. im. odmjenjivanje odsijedati, prez. odsijedam, gl. pril. sad. odnedavno (pril.) odsijedajući, gl. im. odsijedanje odnekle (pril.) odsijek, nom. mn. odsijeci odnekud (pril.) odsjaj, gen. jed. odsjaja, instr. jed. odsjajem odnjihati, prez. odnjišem odskakutati, prez. odskakućem, imper. odskakući odoka (pril.) odskitati, prez. odskitam/odskićem, imper. odskitaj/odskići odolijevati, prez. odolijevam, gl. pril. sad. odlijevajući, gl. im. odlijevanje odspavati, prez. odspavam odonda (pril.) odstajati, prez. odstojim odonud (pril.) odsto % (posto) odostrag (pril.) odstojanje odovud (pril.) odstrijel odozdo (ozdo) (pril.) odstupnica odozgo (ozgo/ozgor) (pril.) odsustvo, gen. mn. odsustava/odsustva odrastao, odrasla, odr. vid odrasli odsustvovati, prez. odsustvujem, gl. pril. sad. odsustvujući, gl. im. odsustvovanje odreći, prez. odreknem/odrečem, aor. odrekoh, gl. prid. rad. odrekao/odrekla, gl. pril. proš. odsutan, odsutna, odr. vid odsutni odrekavši odsutnost, gen. jed. odsutnosti, instr. jed. odredba, gen. mn. odredaba odsutnošću/odsutnosti odrezak, gen. jed. odreska, nom. mn. odresci, gen. odšale (pril.) mn. odrezaka odšetati, prez. odšetam odriješiti, prez. odriješim, gl. prid. trp. odriješen, odšiti, prez. odšijem, gl. prid. trp. odšiven gl. im. odrješenje odštampati, prez. odštampam odrijeti, prez. odrem/oderem, aor. odrijeh, gl. odšunjati, prez. odšunjam prid. rad. odro/odrla, gl. prid. trp. odrt, gl. pril. proš. odrijevši/odrvši

218 odumrijeti, prez. odumrem, aor. odumrijeh, gl. oglupaviti, prez. oglupavim, gl. prid. trp. prid. rad. odumro/odumrla, gl. pril. proš. oglupavljen odumrijevši ogluvjeti, prez. ogluvim, aor. ogluvjeh, gl. prid. oduška, gen. mn. odušaka rad. ogluvio/ogluvjela, gl. pril. proš. ogluvjevši oduvati, prez. oduvam ogoljelost, gen. jed. ogoljelosti, instr. jed. oduvijek (pril.) ogoljelošću/ogoljelosti odvažnost, gen. jed. odvažnosti, instr. jed. ogoljeti, prez. ogolim, aor. ogoljeh, gl. prid. rad. odvažnošću/odvažnosti ogolio/ogoljela, gl. pril. proš. ogoljevši odveć (pril.) ogorčenost, gen. jed. ogorčenosti, instr. jed. ogorčenošću/ogorčenosti odviše (pril.) ogranak, gen. jed. ogranka, nom. mn. ogranci, gen. odvrći (odvrgnuti), prez. odvrgnem, aor. mn. ogranaka odvrgoh (odvrže), gl. prid. rad. odvrgao/podvrgla, gl. pril. proš. odvrgavši ogrepsti, prez. ogrebem, aor. ogreboh, gl. prid. rad. ogrebao/ogrebla, gl. pril. proš. ogrebavši odvrgnuti (odvrći), prez. odvrgnem, aor. odvrgnuh, gl. prid. rad. odvrgnuo/odvrgnula, gl. ogrešenje, gen. jed. ogrešenja, instr. jed. pril. proš. odvrgnuvši ogrešenjem odvojenost, gen. jed. odvojenosti, instr. jed. ogrijati, prez. ogrijem odvojenošću/odvojenosti ogrijev, gen. jed. ogrijeva odvojiti, prez. odvojim, gl. prid. trp. odvojen ogrijevni odvojiv, odvojiva, odr. vid odvojivi ogrubiti (ogrubjeti), prez. ogrubim, aor. ođesti (odjenuti), prez. ođenem ogrubih, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubila, gl. pril. proš. ogrubivši, gl. prid. trp. ogrubljen odžak, gen. jed. odžaka, nom. mn. odžaci ogrubjeti (ogrubiti), prez. ogrubim, aor. ofajditi (ovajditi), prez. ofajdim, gl. prid. trp. ogrubjeh, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubjela, gl. ofajđen pril. proš. ogrubjevši ofanziva ogubaviti, prez. ogubavim, gl. prid. trp. oficijelan, oficijelna, odr. vid oficijelni ogubavljen oficijelnost, gen. jed. oficijelnosti, instr. jed. oholost, gen. jed. oholosti, instr. jed. ohološću/ oficijelnošću/oficijelnosti oholnosti ofsajd ohrapaviti, prez. ohrapavim, gl. prid. trp. ohrapavljen oftalmolog, vok. jed. oftalmolože, nom. mn. oftalmolozi ohromiti (ohromjeti), prez. ohromim, gl. prid. trp. ohromljen oftalmologija ohromjeti (ohromiti), prez. ohromim, gl. prid. oftalmološki rad. ohromio/ohromjela, gl. pril. proš. ohromjevši oftalmološkinja ojađenik, vok. jed. ojađeniče, nom. mn. ojađenici o. g. (skr. ove godine) ojađenost, gen. jed. ojađenosti, instr. jed. ogladnjeti, prez. ogladnim, aor. ogladnjeh, gl. ojađenošću/ojađenosti prid. rad. ogladnio/ogladnjela, gl. pril. proš. ojagnjiti, prez. ojagnjim, gl. prid. trp. ojagnjen ogladnjevši ojužiti, prez. ojužim oglav, gen. jed. oglava okapati, prez. okapam, gl. prid. sad. okapajući oglodati, prez. oglođem, imper. oglođi

219 okean omršaviti, prez. omršavim oklijevati, prez. oklijevam, gl. pril. sad. ondašnji oklijevajući, gl. im. oklijevanje ondje (onđe) (pril.) oko, nom. mn. oči, gen. mn. očiju/oči onđe (ondje) (pril.) okopavati, prez. okopavam, gl. pril. sad. onesvijestiti, prez. onesvijestim, gl. prid. trp. okopavajući, gl. im. okopavanje onesviješćen okorjelost, gen. jed. okorjelosti, instr. jed. onesvješćivati, prez. onesvješćujem, gl. pril. sad. okorjelošću/okorjelosti onesvješćujući, gl. im. onesvješćivanje okoštavati, prez. okoštavam, gl. pril. sad. onomadne (pril.) okoštavajući, gl. im. okoštavanje onomlani (pril.) okretati, prez. okrećem, imper. okreći, gl. pril. sad. okrećući, gl. im. okretanje onovremeni okrug, nom. mn. okruzi opanak, gen. jed. opanka, nom. mn. opanci, gen. mn. opanaka okračati, prez. okračam opančarica, vok. jed. opančarice oktobar, gen. jed. oktobra opaska, dat. jed. opaski/opasci, gen. mn. Oktobarska revolucija opaski/opaska Oktoih opčiniti, prez. opčinim, aor. opčinih, gl. prid. rad. okućnica opčinio/opčinila, gl. pril. proš. opčinivši okupacijski (okupacioni) Ophisaurus apodus Pallas (blavor) okupacioni (okupacijski) opijelo olabavljenost, gen. jed. olabavljenosti, instr. jed. opijum olabavljenošću/olabavljenosti opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opijen oličavati, prez. oličavam, gl. pril. sad. oličavajući, opklada gl. im. oličavanje oplakati, prez. oplačem, imper. oplači olimpijada oplakivati, prez. oplakujem, gl. pril. sad. olovka, dat. jed. olovci, gen. mn. olovaka oplakujući, gl. im. oplakivanje oluk, nom. mn. oluci oplaviti (oplavjeti), prez. oplavim, gl. prid. trp. olupina oplavljen o. m. (skr. ovoga mjeseca) oplavjeti (oplaviti), prez. oplavim, aor. oplavih, omaći (omaknuti), prez. omaknem, aor. gl. prid. rad. oplavio/oplavjela, gl. pril. proš. omakoh (omače), gl. prid. sad. omakao/omakla, oplavivši gl. pril. proš. omakavši oplijeviti, prez. oplijevim, gl. prid. trp. oplijevljen omađijati, prez. omađijam oportunist (oportunista), gen. jed. oportunista omaknuti (omaći), prez. omaknem, aor. oportunista (oportunist), gen. jed. oportuniste omaknuh, gl. prid. rad. omaknuo/omaknula, gl. oportunistkinja pril. proš. omaknuvši opovrgnuti, prez. opovrgnem omlitaviti, prez. omlitavim, gl. prid. rad. omlitavljen opozicija omorika, dat. jed. omorici opozicijski (opozicioni)

220 opozicioni (opozicijski) optimist (optimista), gen. jed. optimista opozvati, prez. opozovem optimista (optimist), gen. jed. optimiste opredijeliti, prez. opredijelim, gl. prid. trp. optimistkinja opredijeljen, gl. im. opredjeljenje optimizam, gen. jed. optimizma, gen. mn. opredijeljenost, gen. jed. opredijeljenosti, instr. jed. optimizama opredijeljenošću/opredijeljenosti optužba, gen. mn. optužbi/optužba opredjeljenje, gen. jed. opredjeljenja, instr. jed. optuženica, vok. jed. optuženice opredjeljenjem optuženičin opredjeljivati, prez. opredjeljujem, gl. pril. sad. opredjeljujući, gl. im. opredjeljivanje optuženik, vok. jed. optuženiče, nom. mn. optuženici opruga, dat. jed. opruzi opustjeli (opušćeli) opsada opustjelost (opušćelost), gen. jed. opustjelosti, opsjednutost, gen. jed. opsjednutosti, instr. jed. instr. jed. opustjelošću/opustjelosti opsjednutošću/opsjednutosti opustjeti (opušćeti), prez. opustim, aor. opservacija opustjeh, gl. prid. rad. opustio/opustjela, gl. pril. opservacijski (opservacioni) proš. opustjevši opservacioni (opservacijski) opušćeli (opustjeli) opservatorijum opušćelost (opustjelost), gen. jed. opušćelosti, opsežan, opsežna, odr. vid opsežni instr. jed. opušćelošću/opušćelosti opsijedati, prez. opsijedam, gl. pril. sad. opušćeti (opustjeti), prez. opustim, aor. opsijedajući, gl. im. opsijedanje opušćeh, gl. prid. rad. opustio/opušćela, gl. pril. proš. opušćevši opslužiti, prez. opslužim, gl. prid. trp. opslužen Oputne Rudine (geogr.) opsluživati, prez. opslužujem, gl. pril. sad. opslužujući, gl. im. opsluživanje oran, orna, odr. vid orni opskrbiti, prez. opskrbim, gl. prid. trp. opskrbljen organizatorka, dat. jed. organizatorki, gen. mn. organizatorki opstanak, gen. jed. opstanka, nom. mn. opstanci, gen. mn. opstanaka orij. (skr. orijentalizam) opstruirati, prez. opstruiram, gl. pril. sad. orijedak, orijetka, odr. vid orijetki opstruirajući, gl. im. opstruiranje orijediti, prez. orijedim, gl. prid. trp. orijeđen opširan, opširna, odr. vid opširni orijentacija opširnost, gen. jed. opširnosti, instr. jed. orijentalan, orijentalna, odr. vid orjentalni opširnošću/opširnosti orijentalist (orijentalista), gen. jed. orijentalista opšiti, prez. opšijem, gl. prid. trp. opšiven orijentalista (orijentalist), gen. jed. orijentaliste opštenje, gen. jed. opštenja, instr. jed. opštenjem orijentalistika, dat. jed. orijentalistici opšti orijentalistkinja opština orijentalizam, gen. jed. orijentalizma, gen. mn. opteretiti, prez. opteretim, gl. prid. trp. opterećen, orijentalizama gl. im. opterećenje orijentir opticaj, gen. jed. opticaja, instr. jed. opticajem

221 orijentisati, prez. orijentišem, gl. pril. sad. osjenčiti (ośenčiti) prez. osjenčim, gl. prid. trp. orijentišući, gl. im. orijentisanje osjenčen orjeđi (komp. od orijedak) osjetan (ośetan), osjetna, odr. vid osjetni Orja Luka osjetiti (ośetiti), prez. osjetim Orjen osjetljiv (ośetljiv), osjetljiva, odr. vid osjetljivi Orjolučanin, nom. mn. Orjoličani osjetljivost (ośetljivost), gen. jed. osjetljivosti, Orjolučanka instr. jed. osjetljivošću/osjetljivosti Orjolučankin oskudan, oskudna, odr. vid oskudni orkestar, gen. jed. orkestra, gen. mn. orkestara oskudica Orlośed (top.) oskudijevati, prez. oskudijevam, gl. pril. sad. oskudijevajući, gl. im. oskudijevanje oronulost, gen. jed. oronulosti, instr. jed. oronulošću/oronulosti oskudnost, gen. jed. oskudnosti, instr. jed. oskudnošću/oskudnosti oronuo, oronula, odr. vid oronuli oskupsti, prez. oskubem, aor. oskuboh, gl. prid. ortografija rad. oskubao/oskubla, gl. pril. proš. oskubavši ortografski oslijepiti, prez. oslijepim, gl. prid. trp. oslijepljen, osamdeset gl. im. osljepljenje osamdeset jedan osljepljenje, gen. jed. osljepljenja, instr. jed. osljepljenjem osamnaest osljepljivati, prez. osljepljujem, gl. pril. sad. osamnaesti osljepljujući, gl. im. osljepljivanje osamnaestina osmerac, gen. jed. osmerca, gen. mn. osmeraca osamnaestočlani osmijeh, nom. mn. osmijesi osamsto (osam stotina) osmjehivati se, prez. osmjehujem se, gl. pril. sad. osam stotina (osamsto) osmjehujući se, gl. im. osmjehivanje osijedjelost (osijeđelost), gen. jed. osijedjelosti, osmjehnuti se, prez. osmjehnem se instr. jed. osijeđelošću/osijeđelosti osmogodišnjak, gen. jed. osmogodišnjaka, vok. osijedjeti (osijeđeti), prez. osijedim, aor. jed. osmogodišnjače, nom. mn. osmogodišnjaci osijedjeh, gl. prid. rad. osijedio/osijedjela, gl. pril. osmogodišnji proš. osijedjevši osmoljetan, osmoljetna, odr. vid osmoljetni osijeđelost (osijedjelost), gen. jed. osijeđelosti, instr. jed. osijeđelošću/osijeđelosti osmoljetka, dat. jed. osmoljetki, gen. mn. osmoljetki osijeđeti (osijedjeti), prez. osijedim, aor. osijeđeh, gl. prid. rad. osijedio/osijeđela, gl. pril. osmomjesečni proš. osijeđevši osmoro osjećaj (ośećaj), instr. jed. osjećajem osmosatni osjećajan (ośećajan), osjećajna, odr. vid osmovjekovan, osmovjekovna, odr. vid osjećajni osmovjekovni osjećati (ośećati), prez. osjećam, gl. pril. sad. osniježiti, prez. osniježim osjećajući, gl. im. osjećanje osnovac, gen. jed. osnovca, vok. jed. osnovče, gen. mn. osnovaca

222 osobenost, gen. jed. osobenosti, instr. jed. oštroumnost, gen. jed. oštroumnosti, instr. jed. osobenošću/osobenosti oštroumnošću/oštroumnosti osobenjak, gen. jed. osobenjaka, vok. jed. ošutiti, prez. ošutim osobenjače, nom. mn. osobenjaci Ośečenica (top.) osobitost, gen. jed. osobitosti, instr. jed. ośećaj (osjećaj), instr. jed. ośjećajem osobitošću/ osobitosti ośećajan(osjećajan), ośećajna, odr. vid ośećajni ostanak, gen. jed. ostanka, nom. mn. ostanci, gen. mn. ostanaka ośećati (osjećati), prez. ośećam, gl. pril. sad. ośećajući, gl. im. ośećanje ostarjelost, gen. jed. ostarjelosti, instr. jed. ostarjelošću/ostarjelosti ośenčiti (osjenčiti) prez. ośenčim, gl. prid. trp. ośenčen ostatak, gen. jed. ostatka, nom. mn. ostaci, gen. mn. ostataka ośetan (osjetna), ośetna, odr. vid ośetni ostavka, dat. jed. ostavci, gen. mn. ostavki ośetiti (osjetiti), prez. ośetim ostrožje, gen. jed. ostrožja, instr. jed. ostrožjem ośetljiv (osjetljiv), ośetljiva, odr. vid ośetljivi Ostrog ośetljivost (osjetljivost), gen. jed. ośetljivosti, instr. jed. ośetljivošću/ośetljivosti ostroški otac, gen. jed. oca, vok. jed. oče, nom. mn. očevi, osuđenik, vok. jed. osuđeniče, nom. mn. osuđenici gen. mn. otaca osvetiti, prez. osvetim, gl. prid. trp. osvećen Otac, Sin i Sveti Duh osvijestiti, prez. osvijestim, gl. prid. trp. otačastvo, gen. mn. otačastava/otačastva osviješćen, gl. im. osvještenje otadžbina osvijetliti, prez. osvijetlim, gl. prid. trp. osvijetljen, gl. im. osvjetljenje otcijepiti, prez. otcijepim, gl. prid. trp. otcijepljen, gl. im. otcjepljenje osvijetljenost, gen. jed. osvijetljenosti, instr. jed. osvijetljenošću/osvijetljenosti otćušnuti, prez. otćušnem osvjedočiti, prez. osvjedočim, gl. prid. trp. otčepiti, prez. otčepim, gl. prid. trp. otčepljen, gl. osvjedočen, gl. im. osvjedočenje im. otčepljenje osvješćivati, prez. osvješćujem, gl. pril. sad. otćušnuti, prez. otćušnem, aor. otćušnuh, gl. osvješćujući, gl. im. osvješćivanje prid. rad. otćušnuo/otćušnula, gl. pril. proš. otćušnuvši osvještati, prez. osvještam, gl. pril. sad. osvještajući, gl. im. osvještanje oteći, prez. oteknem/otečem, aor. otekoh (oteče), gl. prid. rad. otekao/otekla, gl. pril. proš. osvještavati, prez. osvještavam, gl. pril. sad. otekavši osvještavajući, gl. im. osvještavanje oteklina osvjetljavati, prez. osvjetljavam, gl. pril. sad. osvjetljavajući, gl. im. osvjetljavanje oteti, pret. otmem, gl. prid. trp. otet osvježavati, prez. osvježavam, gl. pril. sad. otfikariti, prez. otfikarim, gl. prid. trp. otfikaren osvježavajući, gl. im. osvježavanje otfrknuti, prez. otfrknem osvježiti, prez. osvježim, gl. prid. trp. osvježen othraniti, prez. othranim, gl. prid. trp. othranjen oštar, oštra, odr. vid oštri oticati, prez. otičem, gl. pril. sad. otičući, gl. im. oštećenje, gen. jed. oštećenja, instr. jed. oticanje oštećenjem otići, prez. otiđem/odem, aor. otiđoh/odoh, gl. oštrouman. oštroumna, odr. vid oštroumni prid. rad. otišao/otišla, gl. pril. proš. otišavši

223 otijesniti, prez. otijesnim, gl. prid. trp. otiješnjen otrijeti, prez. otrem, aor. otrijeh, gl. prid. rad. otjerati (oćerati), prez. otjeram otro/otrla, gl. pril. proš. otrvši otješnjati, prez. otješnjam otrovnica otkad (pril.) otrovničin otkako (pril.) otud (pril.) otkinuti, prez. otkinem otupjelost, gen. jed. otupjelosti, instr. jed. otupjelošću/otupjelosti otkos, gen. mn. otkosa otvrdnuti, prez. otvrdnem otkud (otkuda) (pril.) ovajditi (ofajditi), prez. ovajdim, gl. prid. trp. otmen otmena, odr. vid otmeni ovajđen otmeno (pril.) ovalan, ovalna, odr. vid ovalni otmenost, gen. jed. otmenosti, instr. jed. ovas, gen. jed. ovsa otmenošću/otmenosti ovca, gen. mn. ovaca otpad ovdašnji otpadak, gen. jed. otpatka, nom. mn. otpaci, gen. mn. otpadaka ovdje (ovđe) (pril.) otpadnica, vok. jed. otpadnice ovđe (ovdje) (pril.) otpadničin ovijati, prez. ovijem otpadnik, vok. jed. otpadniče, nom. mn. otpadnici ovijavati, prez. ovijavam, gl. pril. sad. ovijavajući, gl. im. ovijavanje otpadništvo, gen. mn. otpdništava/otpadništva ovjekovječiti, prez. ovjekovječim, gl. prid. trp. otpečatiti, prez. otpečatim, gl. prid. trp. ovjekovječen, gl. im. ovjekovječenje otpečaćen ovlastiti, prez. ovlastim, gl. prid. trp. ovlašćen, gl. otperjati, prez. otperjam im. ovlašćenje otpetljati, prez. otpetljam ovlašćenje, gen. jed. ovlašćenja, instr. jed. otpisati, prez. otpišem ovlašćenjem otpiti, prez. otpijem ovlašćivati, prez. ovlašćujem, gl. pril. sad. ovlašćujući, gl. im. ovlašćivanje otpješačiti, prez. otpješačim ovseni otpjevati, prez. otpjevam ozdo (odozdo) (pril.) otplaćivati, prez. otplaćujem, gl. pril. sad. otplaćujući, gl. im. otplaćivanje ozepsti, prez. ozebem, aor. ozeboh, gl. prid. rad. ozebao/ozebla, gl. pril. proš. ozebavši otpozdrav ozgo (ozgor/odozgo) (pril.) otpozdraviti, prez. otpozdravim ozgor (ozgo/odozgo) (pril.) otpremiti, prez. otpremim, gl. prid. trp. otpremljen ozlijediti, prez. ozlijedim, gl. prid. trp. ozlijeđen otpremnina označavati, prez. označavam, gl. pril. sad. označavajući, gl. im. označavanje otprije (pril.) ozlojediti, prez. ozlojedim, gl. prid. trp. ozlojeđen otprtiti, prez. otprtim, gl. prid. trp. otprćen ozlojeđenost, gen. jed. ozlojeđenosti, instr. jed. otputovati, prez. otputujem ozojeđenošću/ozlojeđenosti

224 ozljeda, gen. mn. ozljeda pakostan, pakosna, odr. vid pakosni ozljedni palac, gen. jed. palca, nom. mn. palci/palčevi, gen. ozljeđivati, prez. ozljeđujem, gl. pril. sad. mn. palaca ozljeđujući, gl. im. ozljeđivanje palačinka, dat. jed. palačinki, gen. mn. palačinki/ Ozrinići (geogr.; crnogorsko pleme) palačinka ožičica palata ožednjati, prez. ožednjam palatalan, palatalna, odr. vid palatalni ožednjeti, prez. ožednim, aor. ožednjeh, gl. prid. paleografija rad. ožednio/ožednjela, gl. pril. proš. ožednjevši paleolit oživljavati (oživljivati), prez. oživljavam, gl. pril. paleontolog sad. oživljavajući, gl. im. oživljavanje paleontologija oživljivati (oživljavati), prez. ožuvljujem, gl. paleontološki pril. sad. oživljivajući, gl. im. oživljivanje paleontološkinja paleozoik P palma, gen. mn. palmi/palma P (skr. pješak u šahu) pamet, gen. jed. pameti, instr. jed. pameću/pameti P (skr. fosfor) pamflet Pacifik pamfletist (pamfletista), gen. jed. pamfletista pacifist (pacifista), gen. jed. pacifista pamfletista (pamfletist), gen. jed. pamfletiste pacifista (pacifist), gen. jed. pacifiste pamtivijek pacijent, gen. jed. pacijenta, gen. mn. pacijenata pancijer (pancir), instr. jed. pancijerom pacijentkinja pancir (pancijer), instr. jed. pancirom Pacpolje panegirik, nom. mn. panegirici pače, gen. jed. pačeta paničarka, dat. jed. paničarki, gen. mn. paničarki pačiji (pačji) panika, dat. panici pačji (pačiji) Panonska nizija paćenik, vok. jed. paćeniče, nom. mn. paćenici pansion paganin. nom. mn. pagani panslavist (panslavista), gen. jed. panslavista paganka, dat. jed. paganki, gen. mn. paganki panslavista (panslavist), gen. jed. panslaviste pajalica panslavistički pajati, prez. pajam, gl. pril. sad. pajajući, gl. im. pajanje panslavizam, gen. jed. panslavizma, gen. mn. panslavizama pakao, gen. jed. pakla panter, vok. jed. panteru, instr. jed. panterom pakleni pantljika, dat. jed. pantljici pakosnik, vok. jed. pakosniče, nom. mn. pakosnici papak, gen. jed. papka, nom. mn. papci, gen. mn. pakost, gen. jed. pakosti, instr. jed. papaka pakošću/pakosti paradajz

225 paradoksalan, paradoksalna, odr. vid Paštrovići (geogr.; crnogorsko pleme) paradoksalni paśaka (divlja smokva) paramparčad, gen. jed. paramparčadi, instr. jed. paśaluk (pasjaluk), nom. mn. paśaluci paramparčađu/paramparčadi paśi (pasji) paramparče, gen. jed. paramparčeta Paśi potok paranoičan, paranoična, odr. vid paranoični patak, gen. jed. patka, vok. jed. patku, nom. mn. paranoik, vok. jed. paranoiče, gen. mn. paranoici patci, gen. mn. pataka paranoja patent, gen. jed. patenta, gen. mn. patenata parazitologija patetika, dat. jed. patetici parazitološki patka, dat. jed. patki, gen. mn. pataka parazitski patkica parče, gen. jed. parčeta patkičin pariski patrijarhalan, patrijarhalna, odr. vid patrijarhalni Pariz patrijarhat, gen. jed. patrijarhata Parižanin, nom. mn. Parižani patriot (patriota), gen. jed. patriota Parižanka, dat. jed. Parižanki, gen. mn. Parižanki patriota (patriot), gen. jed. patriote parlament, gen. jed. parlamenta, gen. mn. patriotizam, gen. jed. patriotizma, gen. mn. parlamenata patriotizama partija patriotski partijski paunica partnerka, dat. jed. partnerki, gen. mn. partnerki pauničin pas (pojas), gen. jed. pasa, nom. mn. pasovi pauk, vok. jed. pauče, nom. mn. pauci/paukovi pas, gen. jed. psa, nom. mn. psi, gen. mn. pasa paus papir pasjaluk (paśaluk), nom. mn. pasjaluci paviljon, gen. jed. paviljona pasji (paśi) Pavino Polje pastorak, gen. jed. pastorka, nom. mn. pastorci, pavlaka (povlaka), dat. jed. pavlaci gen. mn. pastoraka pazar pastorčad, gen. jed. pastorčadi, instr. jed. pastorčađu/ pastorčadi pazarište pastorče, gen. jed. pastorčeta pazariti, prez. pazarim, gl. pril. sad. pazareći, gl. im. pazarenje pastorka, dat. jed. pastorki, gen. mn. pastorki pazarni pastrmka, dat. jed. pastrmki, gen. mn. pastrmki pazdrenovina pastuh (pastuv), nom. mn. pastusi pazdrijen pastuv (pastuh), nom. mn. pastuvi pazuho (pazuvo) pašče, gen. jed. paščeta pazuvo (pazuho) pašenog, vok. jed. pašenože, nom. mn. pašenozi pažljiv, pažljiva, odr. vid pažljivi Paštrovačka gora

226 pažljivost, gen. jed. pažljivosti, instr. jed. pejzaž, instr. jed. pejzažom pažljivošću/pažljivosti pendrek, nom. mn. pendreci pažnja, gen. mn. pažnja/pažnji penzija Pb (skr. olovo) penzionerka, dat. jed. penzionerki, gen. mn. pčela penzionerki pčelar, vok. jed. pčelaru/pčelare, instr. jed. penzioni pčelarom/ plečarem pepeliti, prez. pepelim, impf. pepeljah, gl. prid. pčelarica, vok. jed. pčelarice trp. pepeljen, gl. im. pepeljenje pčelaričin pepeljati, prez. pepeljam pčelica Pepeljuga, dat. Pepeljugi pčeličin per. (skr. perijski) pčelinjak, nom. mn. pčelinjaci peraći pčelinji Perast pečurka, dat. jed. pečurci, gen. mn. Peraštanin, nom. mn. Peraštani pečuraka/pečurki Peraštanka, dat. jed. Peraštanki, gen. mn. peći, prez. pečem, impf. pecijah, gl. prid. trp. Peraštanki pečen, gl. im. pečenje perf. (skr. perfekt) pedagog, vok. jed. pedagože, nom. mn. pedagozi perfekat (perfekt), gen. jed. perfekta, gen. mn. pedagogija perfekata pedagoški perfekt (perfekat), gen. jed. perfekta, gen. mn. pedagoškinja perfekata pedantan, pedantna, odr. vid pedantni perfektivan, perfektivna, odr. vid perfektivni pedeset perika, dat. jed. perici pedeset jedan period pedeset peti perionica (praonica) pedesetak perjanički pedeseti perjanik, vok. jed. perjaniče, nom. mn. perjanici pedesetogodišnjak, vok. jed. permanentan, permanentna, odr. vid pedesetogodišnjače, nom. mn. pedesetogodišnjaci permanentni pedesetogodišnjakinja permanentnost, gen. jed. permanentnosti, instr. jed. permanentnošću/permanentnosti pedesetogodišnji Peroj (top.) pedesetogodišnjica peršun pedesetoro Peru, gen. Perua, dat. Peruu pelivan Peruanac, gen. jed. Peruanca, vok. jed. Peruanče, pej. (skr. pejorativ) gen. mn. Peruanaca pejor. (skr. pejorativno) Peruanka, dat. jed. Peruanki, gen. mn. Peruanki pejorativan, pejorativna, odr. vid pejorativni Perućica

227 perut petorka, dat. jed. petorci, gen. mn. petorki perverzan, perverzna, odr. vid perverzni petosatni pesimist (pesimista), gen. jed. pesimista petospratnica pesimista (pesimist), gen. jed. pesimiste petougao, gen. jed. petougla, nom. mn. petouglovi pesimistkinja pet puta Peśov pristranak (top.) Petrarka, dat. Petrarki Petar Cetinjski petrarkist (petrarkista), gen. jed. petrarkista Petar Petrović Njegoš petrarkista (petrarkist), gen. jed. petrarkiste Petar Prvi petrarkistički peteljka, dat. jed. peteljci, gen. mn. peteljki Petrovdan, gen. Petrovdana/Petrova dne petnaest petsto (pet stotina) petnaesterac, gen. jed. petnaesterca, gen. mn. petstogodišnji petnaesteraca petstogodišnjica petnaestodnevan, petnaestodnevna, odr. vid pet stotina (petsto) petnaestodnevni pf. (skr. perfekt) petnaestogodišnjak, gen. jed. petnaestogodišnjaka, vok. jed. pihtije petnaestogodišnjače, nom. mn. pijan, pijana, odr. vid pijani petnaestogodišnjaci pijaca (pjaca) petnaestogodišnjakinja pijančiti, prez. pijančim, gl. im. pijančenje petnaestogodišnji pijanisimo (pianissimo), gen. jed. pijanisima petnaestogodišnjica pijanist (pijanista), gen. jed. pijanista petnaestorica pijanista (pijanist), gen. jed. pijaniste petnestoro pijanistkinja petočasovni pijanka, dat. jed. pijanci, gen. mn. pijanki petogodišnjak, gen. jed. petogodišnjaka, vok. jed. petogodišnjače, nom. mn. petogodišnjaci pijanstvo, gen. mn. pijanstava/pijanstva petogodišnjakinja pijesak, gen. jed. pijeska, nom. mn. pjeskovi petogodišnji pijuckati, prez. pijuckam, gl. pril. sad. pijuckajući, gl. im. pijuckanje petogodišnjica pijuk, nom. mn. pijuci petoljetka, dat. jed. petoljetki, gen. mn. petoljetki pijukati, prez. pijučem, gl. pril. sad. pijučući, gl. petomjesečni im. pijukanje petonedjeljni (petoneđeljni) pion petoneđeljni (petonedjeljni) pilot lovac, gen. jed. pilot lovca, vok. jed. pilot petopostotni lovče, gen. mn. pilot lovaca petorica pingpong, nom. mn. pingponzi petoro pirinač, instr. jed. pirinčem

228 pipak, gen. jed. pipka, nom. mn. pipci, gen. mn. pjeskovitost, gen. jed. pjeskovitosti, instr. jed. pipaka pjeskovitošću/pjeskovitosti pipaljka, dat. jed. pipaljci, gen. mn. pipaljki pjesma, gen. mn. pjesama Piper, nom. mn. Piperi pjesnik, vok. jed. pjesniče, nom. mn. pjesnici Piperi (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) pjesnikinja Piperka, dat. jed. Piperki, gen. mn. Piperki pješački pipun pješadijski pisac, gen. jed. pisca, vok. jed. pišče, gen. mn. pisaca pješak, gen. jed. pješaka, nom. mn. pješaci pisak, gen. jed. piska, nom. mn. piskovi pješčan, pješčana, odr. vid pješčani pisaljka, dat. jed. pisaljci, gen. mn. pisaljki pješčina pisarka, dat. jed. pisarki, gen. mn. pisarki Pješivac, gen. jed. Pješivca, vok. jed. Pješivče, nom. pisati, prez. pišem, impf. pisah, gl. pril. sad. pišući, mn. Pješivci, gen. mn. Pješivaca gl. im. pisanje Pješivci, gen. jed. Pješivaca piskavost, gen. jed. piskavosti, instr. jed. Pješivčev piskavošću/piskavosti Pješivka, dat. jed. Pješivki, gen. mn. Pješivki piščev Pješivkin pitak, pitka, odr. vid pitki pjevanija piti, prez. pijem, gl. pril. sad. pijući, gl. im. pijenje .pl (internet domen Poljske) pitkost, gen. jed. pitkosti, instr. jed. plaćenica, vok. jed. plaćenice pitkošću/pitkosti plaćeničin pitomac, gen. jed. pitomca, vok. jed. pitomče, gen. mn. pitomaca plaćenički Piva plaćenik, vok. jed. plaćeniče, nom. mn. plaćenici Pivljanin, nom. mn. Pivljani plačljiv, plačljiva, odr vid plačljivi Pivljanka, dat. jed. Pivljanki, gen. mn. Pivljanki plafon Pivljankin plagijat, gen. jed. plagijata pivopija plagijator, vok. jed. plagijatore, instr. jed. plagijatorom pivski plagijatorka, dat. jed. plagijatorki, gen. mn. Pivski kanjon plagijatorki pjaca (pijaca) plahovit, plahovita, odr. vid plahoviti pjega, dat. jed. pjegi, gen. mn. pjegi plahovitost, gen. jed. plahivotosti, instr. jed. pjegavac, gen. jed. pjegavca, vok. jed. pjegavče, plahovitošću/plahovitosti gen. mn. pjegavaca plakati, prez. plačem, gl. pril. sad. plačući, gl. im. pjegavost, gen. jed. pjegavosti, instr. jed. plakanje pjegavošću/ pjegavosti plam (plamen) pjegica plamćenje, gen. jed. plamćenja, instr. jed. Pjeskovi (top.) plamćenjem pjeskovit, pjeskovita, odr. vid pjeskoviti

229 plamćeti (plamtjeti), prez. plamtim, impf. pleonazam, gen. jed. pleonazma, gen. mn. plamćah, gl. pril. sad. plamteći, gl. im. plamćenje pleonazama plamen (plam) plesati, prez. plešem, gl. pril. sad. plešući, gl. im. plamičak, gen. plamička, nom. mn. plamičci, gen. plesanje mn. plamičaka plesti, prez. pletem, impf. pletijah, gl. pril. sad. plamtjeti (plamćeti), prez. plamtim, impf. pletući plamćah, gl. pril. sad. plamteći, gl. prid. rad. pletići plamtio/plamtjela plićak, gen. jed. plićaka, nom. mn. plićaci planetarijum plijen, nom. mn. pljenovi planinka, dat. jed. planinki, gen. mn. planinki plijeniti, prez. plijenim, impf. plijenjah, gl. pril. plastiti, prez. plastim, impf. plašćah, gl. pril. sad. sad. plijeneći, gl. im. plijenjenje plasteći, gl. im. plašćenje plijeviti, prez. plijevim, impf. plijevljah, gl. pril. plašt, gen. jed. plašta, instr. jed. plaštom, nom. mn. sad. plijeveći, gl. im. plijevljenje plaštovi Plinije Mlađi plata plitak, plitka, odr. vid plitki platica plitkouman, plitkoumna, odr. vid plitkoumni platni pločnik, nom. mn. pločnici plato, gen. jed. platoa, instr. jed. platoom, nom. mn. plodnost, gen. jed. plodnosti, instr. jed. platoi plodnošću/plodnosti plaviti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad. plovidba, gen. mn. plovidaba/plovidba/plovidbi plaveći, gl. im. plavljenje pluća (mn. sr. r.) plavjeti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad. plaveći, gl. prid. rad. plavio/plavjela, gl. im. plućni plavljenje plug, nom. mn. plugovi plavojka, dat. jed. plavojki/plavojci, gen. mn. pluskvamperfekat (pluskvamperfekt), gen. plavojka/plavojki jed. pluskvamperfekta, gen. mn. plavokos, plavokosa, odr. vid plavokosi pluskvamperfekata plavook, plavooka, odr. vid plavooki pluskvamperfekt (pluskvamperfekat), gen. jed. pluskvamperfekta, gen. mn. pleća (mn. sr. r.) pluskvamperfekata pleći (mn. ž. r.) plutonijum plećka, dat. jed. plećki, gen. mn. plećki plužni plehan, plehana, odr. vid plehani pljačka, dat. jed. pljački, gen. mn. pljački plemenik, vok. jed. plemeniče, nom. mn. pljačkati, prez. pljačkam, gl. pril. sad. pljačkajući, plemenici gl. im. pljačkanje plemenitost, gen. jed. plemenitosti, instr. jed. pljenidba, gen. mn. plemenitošću/plemenosti pljenidaba/pljenidba/pljenidbi plemenski pljeva plemić, vok. jed. plemiću, instr. jed. plemićem pljevaljski plemićki Pljevlja, gen. Pljevalja, dat. Pljevljima pleon. (skr. pleonazam)

230 Pljevljak, gen. jed. Pljevljaka, vok. jed. Pljevljače, poblijedjeti (poblijeđeti), prez. poblijedim, aor. nom. mn. Pljevljaci poblijedjeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijedjela, Pljevljanka, dat. jed. Pljevljanki, gen. mn. gl. pril. proš. poblijedjevši Pljevljanki poblijeđeti (poblijedjeti), prez. poblijedim, aor. pljoska, dat. jed. pljosci/pljoski, gen. mn. poblijeđeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijeđela, pljoski/pljoska /pljosaka gl. pril. proš. poblijeđevši pljusak, gen. jed. pljuska, nom. mn. pljuskovi pobogu (uzv.) pljuvačka, dat. jed. pljuvački, gen. mn. pljuvački pobolijevati, prez. pobolijevam, gl. pril. sad. pobolijevajući, gl. im. pobolijevanje p. n. e. (skr. prije nove ere) pobolje (pril.) po (pola/polovina) Pobori (geogr.; crnogorsko pleme) pobacati (pobačati), prez. pobacam pobratimiti, prez. pobratimim, gl. prid. trp. pobačati (pobacati), prez. pobačam pobratimljen pobačaj, instr. jed. pobačajem pobrežje, gen. jed. pobrežja, instr. jed. pobrežjem pobaučke (pril.) Pobrežje (top.) pobijediti, prez. pobijedim, gl. prid. trp. pobunjenik, vok. jed. pobunjeniče, nom. mn. pobijeđen pobunjenici pobijeljeti, prez. pobijelim, aor. pobijeljeh, gl. pocijepati, prez. pocijepam, gl. prid. trp. prid. rad. pobijelio/pobijeljela, gl. pril. proš. pocijepan pobijeljevši pocrnjeti, prez. pocrnim, aor. pocrnjeh, gl. prid. pobijesniti, prez. pobijesnim, gl. prid. trp. rad. poctnio/pocrnjela, gl. pril. proš. pocrnjevši pobiješnjen pocrvenjeti, prez. pocrvenim, aor. pocrvenjeh, pobilježiti, prez. pobilježim, gl. prid. trp. gl. prid. rad. pocrvenio/pocrvenjela, gl. pril. proš. pobilježen pocrvenjevši pobiti, prez. pobijem, gl. prid. trp. pobijen počađati, prez. počađam pobjeći (pobjegnuti), prez. pobjegnem, aor. počesto (pril.) pobjegoh (pobježe), gl. prid. rad. pobjegao/pobjegla, gl. pril. proš. pobjegavši početak, gen. jed. početka, nom. mn. počeci, gen. mn. početaka pobjediv (pobjedljiv), pobjediva, odr. vid pobjedivi početi, prez. počnem pobjedljiv (pobjediv), pobjedljiva, odr. vid početnik, vok. jed. početniče, nom. mn. početnici pobjedljivi Počijevka (top.), dat. Počijevci pobjednica, vok. jed. pobjednice počinak, gen. jed. počinka, nom. mn. počinci, gen. pobjedničin mn. počinaka pobjednički počinjati, prez. počinjem, gl. pril. sad. počinjući, gl. im. počinjanje pobjednik, vok. jed. pobjedniče, nom. mn. pobjednici poćera (potjera) pobjeđivati, prez. pobjeđujem, gl. pril. sad. poćerati (potjerati), prez. poćeram pobjeđujući, gl. im. pobjeđivanje poćernica (potjernica) pobjegnuti (pobjeći), prez. pobjegnem, aor. poći, prez. pođem, aor. pođoh, gl. prid. rad. pobjegnuh, imper. pobjegni, gl. prid. rad. pošao/pošla, gl. pril. proš. pošavši pobjegnuo/pobjegnula, gl. pril. proš. pobjegnuvši

231 podal (podao), podla, odr. vid podli podignuti (podići), prez. podignem, aor. podalek, podaleka, odr. vid podaleki podignuh, gl. prid. rad. podignuo/podignula, gl. pril. proš. podignuvši podalje (pril.) podijeliti, prez. podijelim, gl. prid. trp. podijeljen podanik, vok. jed. podaniče, nom. mn. podanici podijeljenost, gen. jed. podijeljenosti, instr. jed. podao (podal), podla, odr. vid podli podijeljenošću/podijeljenosti podastrijeti, prez. podastrem, aor. podastrijeh, podijum gl. prid. rad. podastro/podastrla, gl. pril. proš. podastrijevši/podastrvši podjarmiti, prez. podjarmim, gl. prid. trp. podjarmljen podasuti, prez. podaspem podjednak, podjednaka, odr. vid podjednaki podašiti (podšiti), prez. podašijem, gl. prid. trp. podašiven podjela, gen. mn. podjela podatak, gen. jed. podatka, nom. mn. podaci, gen. podjetinjiti (pođetinjiti), prez. podjetinjim, gl. mn. podataka prid. trp. podjetinjen podbočiti (se), prez. podbočim (se), gl. prid. trp. podjezični podbočen podlac, gen. jed. podlaca, vok. jed. podlače, gen. podbradak, gen. jed. podbratka, nom. mn. mn. podlaca podbraci, gen. mn. podbradaka podlačev podbrežje, gen. jed. podbrežja, instr. jed. podlački podbrežjem podlaštvo, gen. mn. podlaštava/podlaštva podbuo, podbula, odr. vid podbuli podliv podbulost, gen. jed. podbulosti, instr. jed. podlijevati (podlivati), prez. podlijevam, gl. pril. podbulošću/podbulosti sad. podlijevajući, gl. im. podlijevanje podbunuti, prez. podbunem podlivati (podlijevati), prez. podlivam, gl. pril. poddijalekat (poddijalekt), gen. jed. sad. podlivajući, gl. im. podlivanje poddijalekta, gen. mn. poddijalekata podloga, dat. jed. podlozi poddijalekt (poddijalekat), gen. jed. podmićivati, prez. podmićujem, gl. pril. sad. poddijelakta, gen. mn. poddijalekata podmićujući, gl. im. podmićivanje podđakon podmititi, prez. podmitim, gl. prid. trp. podmićen Podgor (geogr.; crnogorsko pleme) podmladak, gen. jed. podmlatka, nom. mn. Podgorica podmlaci, gen. mn. podmladaka Podgoričanin, nom. mn. Podgoričani podmladiti, prez. podmladim, gl. prid. trp. Podgoričanka, dat. jed. Podgoričanki, gen. mn. podmlađen Podgoričanki podmukao, podmukla, odr. vid podmulki podgorički podmuklost, gen. jed. podmuklosti, instr. jed. podgrijati, prez. podgrijem podmuklošću/podmuklosti podgrijavati, prez. podgrijavam, gl. pril. sad. podnaslov podgrijavajući, gl. im. podgrijavanje podnijeti, prez. podnesem, aor. podići (podignuti), prez. podignem/podižem, podnijeh/podnesoh, gl. prid. rad. aor. podigoh (podiže), gl. prid. rad. podnio/podnijela, gl. pril. proš. podnijevši podigao/podigla, gl. pril. proš. podigavši podno (pred.)

232 podnosilac, gen. jed. podnosioca, vok. jed. podstrekač, gen. jed. podstrekača, vok. jed. podnosioče, gen. mn. podnosilaca podstrekaču, instr. jed. podstrekačem podočnjak, nom. mn. podočnjaci podsvijest, gen. jed. podsviješću, instr. jed. podoficir, vok. jed. podoficiru, instr. jed. podsviješću/podsvijesti podoficirom podšišati, prez. podšišam, aor. podšišah, gl. prid. podosta (pril.) rad. podšišao/podšišala, gl. prid. proš. podšišavši Pod Ostrog (top.) podšiti (podašiti), prez. podšijem, gl. prid. trp. podšiven podozrijevati, prez. podozrijevam, gl. pril. sad. podozrijevajući, gl. im. podozrijevanje podśećati (podsjećati), prez. podśećam, gl. pril. sad. podśećajući, gl. im. podśećanje podozrivost, gen. jed. podozrivosti, instr. jed. podozrivpšću/podozrivosti podśeći (podsjeći), prez. podsiječem, aor. podśekoh (podsiječe), gl. prid. rad. podrazumijevati, prez. podrazumijevam, gl. pril. podśekao/podśekla, gl. prid. trp. podśečen, gl. sad. podrazumijevajući, gl. im. podrazumijevanje pril. proš. podśekavši podražavati, prez. podražavam, gl. pril. sad. podśetiti (podsjetiti), prez. podśetim podražavajući, gl. im. podražavanje podtekst podroban, podrobna, odr. vid podrobni podug, poduga, odr. vid podugi podrobnost, gen. jed. podrobnosti, instr. jed. podrobnošću/podrobnosti podugačak, podugačka, odr. vid podugački podrška, dat. jed. podršci, gen. mn. podrški poduprijeti, prez. poduprem, aor. poduprijeh, gl. prid. rad. podupro/poduprla, gl. prid. trp. podsjećati (podśećati), prez. podsjećam, gl. pril. poduprt, gl. pril. proš. poduprijevši/poduprvši sad. podsjećajući, gl. im. podsjećanje podvarak, gen. jed. podvarka, nom. mn. podvarci, podsjeći (podśeći), prez. podsiječem, aor. gen. mn. podvaraka podsjekoh (podsiječe), gl. prid. rad. podsjekao/podsjekla, gl. prid. trp. podsječen, gl. podvig, nom. mn. podvizi pril. proš. podsjekavši podvodač, gen. jed. podvodača, vok. jed. podsjetiti (podśetiti), prez. podsjetim podvodaču, instr. jed. podvodačem podsmijavati, prez. podsmijavam, gl. pril. sad. podvodačica, vok. jed. podvodačice podsmijavajući, gl. im. podsmijavanje podvodačičin podsmijeh, nom. mn. podsmijesi podvožnjak, gen. jed. podvožnjaka, nom. mn. podsmjehivati se, prez. podsmjehujem se, gl. podvožnjaci pril. sad. podsmjehujući se, gl. im. podsmjehivanje podvratak, gen. jed. podvratka, nom. mn. podstanar, vok. jed. podstanaru/podstanare, podvraci, gen. mn. podvrataka instr. jed. podstanarom/podstanarem podvrći (podvrgnuti), prez. podvrgnem, aor. podstanarka, dat. jed. podstanarki, gen. mn. podvrgoh (podvrže), gl. prid. rad. podstanarki podvrgao/podvrgla, gl. pril. proš. podvrgavši podstanarstvo, gen. mn. podstanarstava/ podvrgavati, prez. podvrgavam, gl. pril. sad. podstanarstva podrvgavajući, gl. im. podvrgavanje podsticaj, instr. jed. podsticajem podvrgnuti (podvrći), prez. podvrgnem, aor. podvrgnuh, gl. prid. rad. podvrgnuo/podvrgnula, podsticati, prez. podstičem, gl. pril. sad. gl. pril. proš. podvrgnuvši podstičući, gl. im. podsticanje podzidati, prez. podzidam

233 podziđivati, prez. podziđujem, gl. pril. sad. pogubnost, gen. jed. pogubnosti, instr. jed. podziđujući, gl. im. podziđivanje pogubnošću/pogubnosti pođekad (pogdjekad) (pril.) pohabati, prez. pohabam pođekoji (pogdjekoji) pohara pođetinjiti (podjetinjiti), prez. pođetinjim, gl. pohvala prid. trp. pođetinjen pohvaliti, prez. pohvalim, gl. prid. trp. pohvaljen poenta, gen. jed. poente, gen. mn. poenta pohvatati, prez. pohvatam poentirati, prez. poentiram poimenice (pril.) poet. (skr. poetski) poispremetati, prez. poispremećem, imper. poeta poispremeći poetika, dat. jed. poetici poispresijecati, prez. poispresijecam poetski poisprevrtati, prez. poisprevrćem, imper. poisprevrći pogađati, prez. pogađam, gl. pril. sad. pogađajući, gl. im. pogađanje poistovjećivati, prez. poistovjećujem, gl. pril. sad. poistovjećujući, gl. im. poistovjećivanje pogan, gen. jed. pogani, instr. jed. poganju/pogani poistovjetiti, prez. poistovjetim, gl. prid. trp. poganština poistovjećen pogdjekad (pođekad) (pril.) pojahati, prez. pojašem, imper. pojaši pogdjekoji (pođekoji) pojeftiniti, prez. pojeftinim, gl. prid. trp. pogibija pojeftinjen pogorjelac, gen. jed. pogorjelca, vok. jed. pojesti, prez. pojedem, aor. pojedoh, gl. prid. rad. pogorjelče, nom. mn. pogorjelci, gen. mn. pojeo/pojela, gl. pril. proš. pojevši pogorjelaca pojiti, prez. pojim pogorjeti, prez. pogorim, aor. pogorjeh, gl. prid. pojmiti, prez. pojmim rad. pogorio/pogorjela, gl. pril. proš. pogorjevši pokajnica, vok. jed. pokajnice pogotovo pokajničin pogr. (skr. pogrdno) pokajnički pograničan, pogranična, odr. vid pogranični pokajnik, vok. jed. pokajniče, nom. mn. pokajnici pogrebnik, vok. jed. pogrebniče, nom. mn. pogrebnici pokisjeliti (pokiśeliti), prez. pokisjelim, gl. prid. trp. pokisjeljen pogrešan, pogrešna, odr. vid pogrešni pokiśeliti (pokisjeliti), prez. pokiśelim, gl. prid. pogrešiv (pogrešljiv), pogrešiva, odr. vid trp. pokiśeljen pogrešivi pokleknuti, prez. pokleknem pogrešljiv (pogrešiv), pogrešljiva, odr. vid pogrešljivi poklič, instr. jed. pokličem pogreška, dat. jed. pogrešci, gen. mn. pogrešaka pokliknuti, prez. pokliknem pogrešnost, gen. jed. pogrešnosti, instr. jed. poklopac, gen. jed. poklopca, gen. mn. poklopaca pogrešnošću/pogrešnosti pokojnički pogriješiti, prez. pogriješim pokoljenje, gen. jed. pokoljenja, instr. jed. pokoljnjem

234 pokora, gen. jed. pokore politikantski pokornost, gen. jed. pokornosti, instr. jed. politikantstvo, gen. mn. politikanststava/ pokornošću/pokornosti politikanstva pokr. (skr. pokrajinski) polivač, vok. jed. polivaču, instr. jed. polivačem pokretati, prez. pokrećem, imper. pokreći, gl. pril. polivati (polijevati), prez. polivam, gl. pril. sad. sad. pokrećući, gl. im. pokretanje polivajući, gl. im. polivanje pokrivač, gen. jed. pokrivača, instr. jed. polokati, prez. poločem, imper. poloči pokrivačem polonijum pokrivenost, gen. jed. pokrivenosti, instr. jed. polovičan, polovična, odr. vid polovični pokrivenošću/pokrivenosti poltron pokućstvo, gen. mn. pokućstava/pokućstva polubrat pokvarenjak, gen. jed. pokvarenjaka, vok. jed. pokvarenjače, nom. mn. pokvarenjaci poludjeti (poluđeti), prez. poludim, aor. poludjeh, gl. prid. rad. poludio/poludjela, gl. pril. pol (biol.) proš. poludjevši Polablje poluđeti (poludjeti), prez. poludim, aor. polako (pril.) poluđeh, gl. prid. rad. poludio/poluđela, gl. pril. proš. poluđevši polapski polufinale polazak, gen. jed. polaska, nom. mn. polasci, gen. mn. polazaka poluga, dat. jed. poluzi, gen. jed. poluga polaznik, vok. jed. polazniče, nom. mn. polaznici polugodišnji polećeti (poletjeti), prez. poletim, aor. poletjeh, polugodišnjica gl. prid. rad. poletio/polećela, gl. pril. proš. polugodište polećevši polukrug, nom. mn. polukruzi polemika, dat. jed. polemici polumjesec, instr. jed. polumjesecom policajac, vok. jed. policajče, gen. mn. policajaca polumrtav, polumrtva, odr. vid polumrtvi policija poluostrvo policijski polupismen, polupismena, odr. vid polupismeni poliglot (poliglota), gen. jed. poliglota poluprazan, poluprazna, odr. vid poluprazni poliglota (poliglot), gen. jed. poliglote polusloženica polijegati, prez. poliježem polutka, dat. jed. polutki, gen. mn. polutki polijevati (polivati), prez. polijevam, gl. pril. sad. polijevajući, gl. im. polijevanje poluvrijeme, gen. jed. poluvremena Polimlje polj. (skr. poljski) politeist (politeista), gen. jed. politeista Poljak, gen. jed. Poljaka, vok. jed. Poljače, nom. mn. Poljaci politeista (politeist), gen. jed. politeiste Poljakinja politeizam, gen. jed. politeizma, gen. mn. politeizama poljoprivreda politikant, gen. jed. politikanta, gen. mn. poljoprivredni politikanata

235 poljoprivrednik, vok. jed. poljoprivredniče, nom. pomusti, prez. pomuzem, aor. pomuzoh, gl. prid. mn. poljoprivrednici rad. pomuzao/pomuzla, gl. pril. proš. pomuzavši Poljska, gen. jed. Poljske, dat. jed. Poljskoj ponajbolji poljski ponajgušći pomaći (pomaknuti), prez. pomaknem, aor. ponajljepši pomakoh (pomače), gl. prid. rad. ponajmlađi pomakao/pomakla, gl. pril. proš. pomakavši ponajprije (pril.) pomalo (pril.) ponajstariji pomak, nom. mn. pomaci ponajtješnji pomaknuti (pomaći), prez. pomaknem, aor. pomaknuh, gl. prid. rad. pomaknuo/pomaknula, ponajveći gl. pril. proš. pomaknuvši ponajviši pomastiti, prez. pomastim, gl. prid. trp. ponajžešći pomašćen ponaosob (pril.) pomesti, prez. pometem, gl. prid. rad. pomeo/pomela, gl. prid. trp. pometen, gl. pril. ponedjeljak (poneđeljak), gen. jed. ponedjeljka, proš. pomevši nom. mn. ponedjeljci, gen. mn. ponedjeljaka pom. gl. (skr. pomoćni glagol) poneđeljak (ponedjeljak), gen. jed. poneđeljka, nom. mn. poneđeljci, gen. mn. poneđeljaka pomiješati, prez. pomiješam poneđe (ponegđe/ponegdje) (pril.) pomiljeti, prez. pomilim, aor. pomiljeh, gl. prid. rad. pomilio/pomiljela, gl. pril. proš. pomiljevši ponegdje (poneđe/ponegđe) (pril.) pomisao, gen. jed. pomisli, instr. jed. ponegđe (poneđe(/ponegdje) (pril.) pomišlju/pomisli ponekad (pril.) pomjerati, prez. pomjeram, gl. pril. sad. poneko (gen. ponekoga) pomjerajući, gl. im. pomjeranje ponešto (gen. ponečega) pomjeriti, prez. pomjerim, gl. prid. trp. pomjeren ponići (poniknuti), prez. poniknem, aor. pomjestan, pomjesna, odr. vid pomjesni ponikoh (poniče), gl. prid. rad. ponikao/ponikla, pomoć, gen. jed. pomoći, instr. jed. gl. pril. proš. ponikavši pomoću/pomoći ponijeti, prez. ponesem, gl. prid. trp. pomoći, prez. pomognem, aor. pomogoh ponesen/ponijet, aor. ponijeh/ponesoh, gl. prid. (pomože), gl. prid. rad. pomogao/pomogla, gl. rad. ponio/ponijela, gl. pril. proš. ponijevši pril. proš. pomogavši poniknuti (ponići), prez. poniknem, aor. pomoćnik, vok. jed. pomoćniče, nom. mn. poniknuh, gl. prid. rad. poniknuo/poniknula, gl. pomoćnici pril. proš. poniknuvši pomodreti, prez. pomodrim ponovo (pril.) pomorac, gen. jed. pomorca, vok. jed. pomorče, ponoć, gen. jed. ponoći, instr. jed. ponoću/ponoći gen. mn. pomoraca poočim pomorandža poodavno (pril.) pomrijeti, prez. pomrem, aor. pomrijeh, gl. prid. popijevati, prez. popijevam, gl. pril. sad. rad. pomro/pomrla, gl. pril. proš. pomrijevši popijevajući, gl. im. popijevanje

236 popijevka, dat. jed. popijevci, gen. mn. posijeđeti (posijedjeti), prez. posijedim, aor. popijevaka/popijevki posijeđeh, gl. prid. rad. posijedio/posijeđela, gl. popiti, prez. popijem, gl. prid. trp. popijen pril. proš. posijeđevši pop muzika, dat. jed. pop muzici posijedjeti (posijeđeti), prez. posijedim, aor. posijedjeh, gl. pril. sad. posijedio/posijedjela, gl. poplaviti, prez. poplavim, gl. prid. trp. poplavljen pril. proš. posijedjevši poplavjeti, prez. poplavim posjeći (pośeći), prez. posiječem, imper. popola (pril.) posijeci, aor. posjekoh (posiječe), gl. prid. rad. posjekao/posjekla, gl. pril. proš. posjekavši poprečke (pril.) posjed poprečan, poprečna, odr. vid poprečni posjednica, vok. jed. posjednice popriječiti, prez. popriječim posjedničin poprijeko (pril.) posjednik, vok. jed. posjedniče, nom. mn. popunjavati, prez. popunjujem, gl. pril. sad. posjednici popunjavajući, gl. im. popunjavanje posjedništvo, gen. mn. popuštiti, prez. popuštim posjedništava/posjedništva porađati, prez. porađam posjedovati, prez. posjedujem, gl. pril. sad. poraz, gen. jed. poraza posjedujući, gl. im. posjedovanje porđati, prez. porđam posjedovni porebarke (pril.) posjedjeti (pośeđeti), prez. posjedim, aor. posjedjeh, gl. prid. rad. posjedio/posjedjela, gl. poreći, prez. porečem/poreknem, imper. poreci, pril. proš. posjedivši aor. porekoh (poreče), gl. prid. rad. porekao/porekla, gl. pril. proš. porekavši posjekotina (pośekotina) poreski posjeta poreznik, vok. jed. porezniče, nom. mn. poreznici posjetilac, gen. jed. posjetioca, vok. jed. posjetioče, nom. mn. posjetioci, gen. mn. poricati, prez. poričem, gl. pril. sad. poričući, gl. posjetilaca im. poricanje posezati, prez. posežem, imper. poseži porijetko (pril.) posisati, prez. posisam porok, nom. mn. poroci poskok, nom. mn. poskoci porota poskupjeti, prez. poskupim, aor. poskupjeh, gl. porotnik, vok. jed. porotniče, nom. mn. porotnici prid. rad. poskupio/poskupjela, gl. pril. proš. porudžbina poskupjevši posao, gen. jed. posla, nom. mn. poslovi posl. (skr. poslovica) posebitost, gen. jed. posebitosti, instr. jed. poslanički posebitošću/posebitosti poslanik, vok. jed. poslaniče, nom. mn. poslanici posebnost, gen. jed. posebnosti, instr. jed. poslanica posebnošću/posebnosti poslastičar, vok. jed. poslastičaru/poslastičare, posijecati, prez. posijecam, gl. pril. sad. instr. jed. poslastičarom/poslastičarem posjecajući, gl. im. posjecanje poslastičara (poslastičarnica)

237 poslastičarnica (poslastičara) postignuti (postići), prez. postignem, aor. poslati, prez. pošaljem/pošljem postignuh, gl. prid. rad. postignuo/poatignula, gl. pril. proš. postignuvši poslijediplomski postotak, gen. jed. postotka, nom. mn. postoci, poslijepodnevni gen. mn. postotaka poslovica postotni poslovični postrići, prez. postrižem, aor. postrigoh posluga, dat. jed. posluzi (postriže), gl. prid. rad. postrigao/postrigla, gl. pril. proš. postrigavši poslužavnik, nom. mn. poslužavnici posve (pril.) poslužitelj, vok. jed. poslužitelju, instr. jed. poslužiteljem posvetiti se, prez. posvetim se, gl. prid. trp. posvećen poslužiteljka, dat. jed. poslužiteljki, gen. mn. poslužiteljki posvojiti, prez. posvojim, gl. prid. trp. posvojen posljedica pošiljka, dat. jed. pošiljci, gen. mn. pošiljki/pošiljaka posljedični poštedjeti (pošteđeti), prez. poštedim, aor. posljednji poštedjeh, gl. prid. rad. poštedio/poštedjela, gl. posmatrač, vok. jed. posmatraču, instr. jed. pril. proš. poštedjevši posmatračem pošteđeti (poštedjeti), prez. poštedim, aor. posmrče, gen. jed. posmrčeta pošteđeh, gl. prid. rad. poštedio/pošteđela, gl. pril. proš. pošteđevši posni poštenjačina pospanost, gen. jed. pospanosti, instr. jed. pospanošću/pospanosti poštenjak, gen. jed. poštenjaka, vok. jed. poštenjače posredništvo, gen. mn. posredništava/ posredništva poštarka, dat. jed. poštarki, gen. mn. poštarki posrkati, prez. posrčem, imper. posrči pošto-poto (pril.) postanak, gen. jed. postanka, nom. mn. postanci, poštovalac, gen. jed. poštovaoca, vok. jed. gen. mn. postanaka poštovaoče, gen. mn. poštovalaca postariji poštovati, prez. poštujem, gl. pril. sad. poštujući, gl. im. poštovanje posthuman, posthumna, odr. vid posthumni Pośečeni do (top.) postdiplomski pośeđeti (posjedjeti), prez. pośedim, aor. postići (postignuti), prez. postignem, aor. pośeđeh, gl. prid. rad. pośedio/ pośeđela, gl. pril. postigoh (postiže), gl. prid. rad. proš. pośeđevši postigao/postigla, gl. pril. proš. postigavši pośeći (posjeći), prez. posiječem, imper. postiđeti se, prez. postidim se, aor. postiđeh se, posijeci, aor. pośekoh (posiječe), gl. prid. rad. gl. prid. rad. postidio se/postiđela se, gl. pril. proš. pośekao/ pośekla, gl. pril. proš. pośekavši postiđevši se pośekotina (posjekotina) postiđivati se, prez. postiđujem se, postiđujući pośetilac (posjetilac), gen. jed. pośetioca, vok. se, gl. im. postiđivanje jed. pośetioče, nom. mn. pośetioci, gen. mn. pośetilaca potajno (pril.)

238 potamnjelost, gen. jed. potamnjelosti, instr. jed. potkožan, potkožna, odr. vid potkožni potamnjelošću/potamnjelosti potkrepljenje (potkrjepljenje), gen. jed. potamnjeti, prez. potamnim, aor. potamnjeh, gl. potkrepljenja, instr. jed.. potkrepljenjem prid. rad. potamnio/potamnjela, gl. pril. proš. potkrjepljenje (potkrepljenje), gen. jed. potamnjevši potkrjepljenja, instr. jed.. potkrjepljenjem potamo (pril.) potkupiti, prez. potkupim, gl. prid. trp. potanko (pril.) potkupljen potankost, gen. jed. potankosti, instr. jed. potkupljiv, potkupljiva, odr. vid potkupljivi potankošću/potankosti potmuo, potmula, odr. vid potmuli potcijeniti, prez. potcijenim, gl. prid. trp. potok, nom. mn. potoci potcijenjen potom (pril.) potcjenjivati, prez. potcjenjujem, gl. pril. sad. potcjenjujući, gl. im. potcjenjivanje potomak, gen. jed. potomka, vok. jed. potomče, nom. mn. potomci, gen. mn. potomaka potcrtati, prez. potcrtam potpadati, prez. potpadam, gl. pril. sad. potčiniti, prez. potčinim, aor. potčinih, gl. prid. potpadajući, gl. im. potpadanje rad. potčinio/potčinila, gl. pril. proš. potčinivši potpasati se, prez. potpašem se, imper. potpaši potčinjenost, gen. jed. potčinjenosti, instr. jed. se potčinjenošću/potčinjenosti potpasti, prez. potpadnem, aor. potpadoh, gl. poteći (potegnuti), prez. potegnem, aor. prid. rad. potpao/potpala, gl. pril. proš. potpavši potegoh (poteže), gl. prid. rad. potegao/potegla, gl. pril. proš. potegavši potpetica potegnuti (poteći), prez. potegnem, aor. potpiriti, prez. potpirim, gl. prid. trp. potpiren potegnuh, gl. prid. rad. potegnuo/potegnula, gl. potpitanje, gen. jed. potpitanja, instr. jed. pril. proš. potegnuvši potpitanjem potencijal potporučnik, vok. jed. potporučniče, nom. mn. potencijalan, potencijalna, odr. vid potencijalni potporučnici potentan, potentna, odr. vid potentni potpredsjednica (potpredśednica), vok. jed. potpredsjednice poticati, prez. potičem, gl. pril. sad. potičući, gl. im. poticanje potpredsjedničin (potpredśedničin) potjera (poćera) potpredsjednik (potpredśednik), vok. jed. potpredsjedniče, nom. mn. potpredsjednici potjerati (poćerati), prez. potjeram potpredśednica (predsjednica), vok. jed. potjernica (poćernica) potpredśednice potkivati, prez. potkivam, gl. pril. sad. potpredśedničin (potpredsjedničin) potkivajući, gl. im. potkivanje potpredśednik (potpredsjednik), vok. jed. potklobučiti se, prez. potklobučim se potpredśedniče, nom. mn. potpredśednici potkoljenica potprištiti se, prez. potprištim se potkopavati, prez. potkopavam, gl. pril. sad. potpukovnik, vok. jed. potpukovniče, nom. mn. potkopavajući, gl. im. potkopavanje potpukovnici potkovica potpuvati, prez. potpuvam potkovičast, potkovičasta, odr. vid potkovičasti potraga, dat. jed. potrazi

239 potreba povreda potreban, potrebna, odr. vid potrebni povrediv (povredljiv), povrediva, odr. vid. potrebit, potrebita, odr. vid potrebiti povredivi potrebitost, gen. jed. potrebitosti, instr. jed. povredljiv (povrediv), povredljiva, odr. vid potrebitošću/potrebitosti povredljivi pouzdanost, gen. jed. pouzdanosti, instr. jed. povređivati, prez. povređujem, gl. pril. sad. pouzdanošću/pouzdanosti povređujući, gl. im. povređivanje povelik, povelika, odr. vid poveliki povrijediti, prez. povrijedim, gl. prid. trp. povrijeđen povenuti, prez. povenem povrtati, prez. povrćem, gl. pril. sad. povrćući, gl. povezanost, gen. jed. povezanosti, instr. jed. im. povrtanje povezanošću povrvjeti, prez. povrvim, aor. povrvjeh, gl. prid. povijesni rad. povrvio/povrvjela, gl. pril. proš. povrvjevši povijest, gen. jed. povijesti, inst. jed. poviješću/ pozavidjeti (pozaviđeti), prez. pozavidim, aor. povijesti pozavidjeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozavidjela, poviti, prez. povijem, gl. prid. trp. povijen gl. pril. proš. pozavidjevši povjerenica, vok. jed. povjerenice pozaviđeti (pozavidjeti), prez. pozavidim, aor. pozaviđeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozaviđela, gl. povjereničin pril. proš. pozaviđevši povjerenik, vok. jed. povjereniče, nom. mn. pozelenjeti, prez. pozelenim, aor. pozelenjeh, gl. povjerenici prid. rad. pozelenio/pozelenjela, gl. pril. proš. povjereništvo, gen. mn. pozelenjevši povjereništava/povjereništva pozitivist (pozitivista), gen. jed. pozitivista povjerilac, gen. jed. povjerioca, vok. jed. pozitivista (pozitivist), gen. jed. pozitiviste povjerioče, gen. mn. povjerilaca pozitivistički povjesnica pozitivistkinja povlaka (pavlaka), dat. jed. povlaci pozitivizam, gen. jed. pozitivizma, gen. mn. povlastiti, prez. povlastim, gl. prid. trp. povlašćen pozitivizama /povlašten pozlijediti, prez. pozlijedim, gl. prid. trp. povlašćenost (povlaštenost), gen. jed. pozlijeđen, gl. im. pozljeđenje povlašćenosti, instr. jed. povlašćenošću/ povlašćenosti pozlijeđenost, gen. jed. pozlijeđenosti, instr. jed. pozlijeđenošću/pozlijeđenosti povlaštenost (povlašćenost), gen. jed. povlaštenosti, instr. jed. pozljeda, gen. mn. pozljeda povlaštenošću/povlaštenosti pozljeđenje, gen. jed. pozljeđenja, instr. jed. povodac, gen. jed. povoca, nom. mn. povoci, gen. pozljeđenjem mn. povodaca pozljeđivati, prez. pozljeđujem, gl. pril. sad. povorka, dat. jed. povorci, gen. mn. povorki pozljeđujući, gl. im. pozljeđivanje povraćati, prez. povraćam, gl. pril. sad. poznanica povraćajući, gl. im. povraćanje poznanik, vok. jed. poznaniče, nom. mn. povratak, gen. jed. povratka, nom. mn. povraci, poznanici gen. mn. povrataka

240 poznavalac, gen. jed. poznavaoca, vok. jed. pravednik, vok. jed. pravedniče, nom. mn. poznavaoče, gen. mn. poznavalaca pravednici pozvati se, prez. pozovem se, imper. pozovi se pravednost, instr. jed. pravednošću/pravednosti požnjeti, prez. požnjem, aor. požnjeh, gl. prid. pravičan, pravična, odr. vid pravični rad. požnjeo/požnjela, gl. pril. proš. požnjevši pravičnost, gen. jed. pravičnosti, instr. jed. požućeti (požutjeti), prez. požutim, aor. pravičnošću/pravičnosti požućeh, gl. prid. rad. požutio/požućela, gl. pril. pravobranilac, gen. jed. pravobranioca, vok. jed. proš. požućevši pravobranioče, nom. mn. pravobranioci, gen. mn. požutjeti (požućeti), prez. požutim, aor. pravobranilaca požutjeh, gl. prid. rad. požutio/požutjela, gl. pril. pravobranilački proš. požutjevši pravobranilaštvo, gen. mn. pravobranilaštava/ prababa pravobranilaštva pračovjek, vok. jed. pračovječe pravolinijski praćka, dat. jed. praćki, gen. mn. praćaka Pravopis crnogorskoga jezika pradjed (prađed), nom. mn. pradjedovi pravoslavac, gen. jed. pravoslavca, nom. mn. pradjedovski (prađedovski) pravoslavci prađed (pradjed), nom. mn. prađedovi pravoslavan, pravoslavna, odr. vid pravoslavni prađedovski (pradjedovski) pravoslavka, dat. jed. pravoslavki, gen. mn. Prag pravoslavki praistorija pravoslavlje, gen. jed. pravoslavlja, instr. jed. pravoslavljem praistorijski pravosuđe, gen. jed. pravosuđa, instr. jed. prajezik, nom. mn. prajezici pravosuđem prakolijevka, dat. jed. prakolijevci, gen. mn. pravovjernik, vok. jed. pravovjerniče, nom. mn. prakolijevki pravovjernici praonica (perionica) prazn. (skr. od praznik) praotac, gen. jed. praoca, vok. jed. praoče, nom. Praznik rada (prazn.) mn. praoci, gen. mn. praotaca praznina (praznoća) prapočetak, gen. jed. prapočetka, nom. mn. prapočeci, gen. mn. prapočetaka praznoća (praznina) prašak, gen. jed. praška, nom. mn. praškovi praznoglavac, gen. jed. praznoglavca, vok. jed. praznoglavče, gen. mn. praznoglavaca pratilac, gen. jed. pratioca, vok. jed. pratioče, gen. mn. pratilaca praznorječiv, praznorječiva, odr. vid praznorječivi pratljača praznovjeran, praznovjerna, odr. vid praunuče, gen. jed. praunučeta praznovjerni praunuk, vok. jed. praunuče, nom. mn. praunuci praznovjerica praunuka, dat. jed. praunuci praznovjerje, gen. jed. praznovjerja, instr. jed. prav. (skr. pravni) praznovjerjem pravdoljubivost, gen. jed. pravdoljubivosti, instr. jed. Pražanin, nom. mn. Pražani pravdoljubivošću/pravdoljubivosti Pražanka, dat. jed. Pražanki, gen. mn. Pražanki

241 Prčanj, gen. Prčanja prećerivati (pretjerivati), prez. prećerujem, gl. Prčanjanin, nom. mn. Prčanjani pril. sad. prećerujući, gl. im. prećerivanje Prčanjanka, dat. jed. Prčanjanki, gen. mn. preći, prez. pređem, aor. pređoh, gl. prid. sad. Prčanjanki prešao/prešla, gl. pril. proš. prešavši prebjeći (prebjegnuti), prez. prebjegnem, aor. prećutati, prez. prećutim prebjegoh (prebježe), gl. prid. rad. pred. (skr. predlog/prijedlog) prebjegao/prebjegla, gl. pril. proš. prebjegavši predah, nom. mn. predasi prebjeg, vok. jed. prebježe, nom. mn. prebjezi predak, gen. jed. pretka, nom. mn. preci, gen. mn. prebjegnuti (prebjeći), prez. prebjegnem, aor. predaka prebjegnuh, gl. prid. rad. predanost, gen. jed. predanosti, instr. jed. prebjegnuo/prebjegnula, gl. pril. proš. predanošću/predanosti prebjegnuvši predgrađe, gen. jed. predgrađa, instr. jed. preblijedjeti (preblijeđeti), prez. preblijedim, predgrađem aor. preblijedjeh, gl. prid. rad. preblijedio/preblijedjela, gl. pril. proš. predio, gen. jed. predjela preblijedjevši predistorija preblijeđeti (preblijedjeti), prez. preblijedim, predistorijski aor. preblijeđeh, gl. prid. rad. preblijedio/preblijeđela, gl. pril. proš. predjelni preblijeđevši predlog (prijedlog), nom. mn. predlozi preblizu (pril.) predložak, gen. jed. predloška, nom. mn. preboljeti, prez. prebolim, aor. preboljeh, gl. prid. predlošci, gen. mn. predložaka rad. prebolio/preboljela, gl. pril. proš. preboljevši predložiti, prez. predložim, gl. prid. trp. prebrz, prebrza, odr. vid prebrzi predložen prebrojati (prebrojiti), prez. prebrojim prednost, gen. jed. prednosti, instr. jed. prednošću/ prednosti prebrojiti (prebrojati), prez. prebrojim prednjonepčani precijediti, prez. precijedim, gl. prid. trp. precijeđen predosjećaj (predośećaj), gen. jed. predosjećaja, instr. jed. predosjećajem precijeniti, prez. precijenim, gl. prid. trp. precijenjen predosjećati (predośećati), prez. predosjećam, gl. pril. sad. predosjećajući, gl. im. predosjećanje precijepiti, prez. precijepim, gl. prid. trp. precijepljen predosjetiti (predośetiti), prez. predosjetim, prečac (priječac), gen. jed. prečaca predośećati (predosjećati), prez. predośećam, gl. pril. sad. predośećajući, gl. im. predośećanje prečati (priječati), prez. prečam predośetiti (predosjetiti), prez. predośetim prečica predradnica, vok. jed. predradnice prečka, dat. jed. prečki, gen. mn. prečaka/prečki predradničin prećeranost (pretjeranost), gen. jed. prećeranosti, instr. jed. predradnik, vok. jed. predradniče, nom. mn. prećeranošću/prećeranosti predradnici prećerati (pretjerati), prez. prećeram predratni predsjednica (predśednica), vok. jed. predsjednice

242 predsjedničin (predśedničin) predviđeti (predvidjeti), prez. predvidim, aor. predsjednički (predśednički) predviđeh, gl. prid. rad. predvidio/predviđela, gl. pril. proš. predviđevši predsjednik (predśednik), vok. jed. predsjedniče, nom. mn. predsjednici predvodnik, vok. jed. predvodniče, nom. mn. predvodnici predsjedništvo (predśedništvo), gen. jed. predsjedništva, gen. mn. predsjedništava/ predvojiti, prez. predvojim predsjedništva predznak, nom. mn. predznaci predskazati, prez. predskažem, imper. predskaži pređašnji predstava prefiks predstavnik, vok. jed. predstavniče, nom. mn. pregalac, gen. jed. pregaoca, vok. jed. pregaoče, predstavnici gen. mn. pregalaca predstavništvo, gen. jed. predstavništva, gen. mn. pregalaštvo, gen. jed. pregalaštva, gen. mn. predstavništava/predstavništva pregalaštava/pregalaštva predškolski pregaočev predśednica (predsjednica), vok. jed. pregib predśednice pregladnjelost, gen. jed. pregladnjelosti, instr. jed. predśedničin (predsjedničin) pregladnjelošću/pregladnjelosti predśednički (predsjednički) pregladnjeti, prez. pregladnim, aor. pregladnjeh, predśednik (predsjednik), vok. jed. gl. prid. rad. pregladnio/pregladnjela, gl. pril. proš. predśedniče, nom. mn. predśednici pregladnjevši predśedništvo (predsjedništvo), gen. jed. pregled predśedništva, gen. mn. predśedništava/ pregledati, prez. pregledam predśedništva pregon (prijegon) predtakmičenje, gen. jed. predtakmičenja, instr. pregor (prijegor) jed. predtakmičenjem pregoreti (pregorjeti), prez. pregorim predturski pregorijevati, prez. pregorijevam, gl. pril. sad. preduzeće, gen. jed. preduzeća, instr. jed. pregorijevajući, gl. im. pregorijevanje preduzećem pregorjeti (pregoreti), prez. pregorim, aor. preduzeti, prez. preduzmem pregorjeh, gl. prid. rad. pregorio/ pregorjela, gl. preduzetnik, vok. jed. preduzetniče, nom. mn. pril. proš. pregorjevši preduzetnici pregradak, gen. jed. pregratka, nom. mn. pregraci, preduzimač, vok. jed. preduzimaču, instr. jed. gen. mn. pregradaka preduzimačem pregristi, prez. pregrizem, aor. pregrizoh, gl. prid. predveče (pril.) rad. pregrizao/pregrizla, gl. pril. proš. pregrizavši predvečerje, gen. jed. predvečerja, instr. jed. pregršt, gen. jed. pregršti, instr. jed. predvečerjem pregršću/pregrsti predverčernji prehlada predvidjeti (predviđeti), prez. predvidim, aor. prehladiti, prez. prehladim, gl. prid. trp. predvidjeh, gl. prid. rad. predvidio/predvidjela, gl. prehlađen pril. proš. predvidjevši prehrambeni

243 prehrana preljuba prekipjeti, prez. prekipim, aor. prekipjeh, gl. prid. preljubnički rad. prekipio/prekipjela, gl. pril. proš. prekipjevši preljubnik, vok. jed. preljubniče, nom. mn. prekjuče (pril.) preljubnici prekjučerašnji premac, gen. jed. premca, vok. jed. premče, gen. preklani (pril.) mn. premaca preklati, prez. prekoljem premastan, premasna, odr. vid premasni preklop premaz preklopiti, prez. preklopim, gl. prid. trp. premijesiti, prez. premijesim, gl. prid. trp. preklopljen premiješen prekomjeran, prekomjerna, odr. vid prekomjerni premio, premila, odr. vid premili Preko Morače (top.) premjeravati, prez. premjeravam, gl. pril. sad. premjeravajući, gl. im. premjeravanje prekookeanski premjeriti, prez. premjerim prekor (prijekor), instr. jed. prekorom premještaj, gen. jed. premještaja, instr. jed. prekoran, prekorna, odr. vid prekorni premještajem prekorijevati, prez. prekorijevam, gl. pril. sad. premještati, prez. premještam, gl. pril. sad. prekorijevajući, gl. im. prekorijevanje premještajući, gl. im. premještanje prekoriti, prez. prekorim premoć, gen. jed. premoći, instr. jed. prekovremeni premoću/premoći prekrst (prijekrst) preneraziti, prez. prenerazim, gl. prid. trp. preneražen preksinoć (pril.) preneraženost, gen. jed. preneraženosti, instr. jed. preksjutra (prekśutra) (pril.) preneraženošću/preneraženosti prekśutra (preksjutra) prenijeti, prez. prenesem, aor. prenijeh, gl. prid. prelaz (prijelaz) rad. prenio/prenijela, gl. prid. trp. prenijet/prenesen, gl. pril. proš. prenijevši prelazan, prelazna, odr. vid prelazni prenizak, preniska, odr. vid preniski prelazak, gen. jed. prelaska, nom. mn. prelasci, gen. mn. prelazaka prenoćišni prelećeti (preletjeti), prez. preletim, aor. prenoćište, gen. jed. prenoćišta, instr. jed. prelećeh, gl. prid. rad. preletio/prelećela, gl. pril. prenoćištem proš. prelećevši prenos (prijenos) preletjeti (prelećeti), prez. preletim, aor. prenosilac, gen. jed. prenosioca, vok. jed. preletjeh, gl. prid. rad. preletio/preletjela, gl. pril. prenosioče, gen. mn. prenosilaca proš. preletjevši prenosivost, gen. jed. prenosivosti, instr. jed. prelijep, prelijepa, odr. vid prelijepi prenosivošću/prenosivosti prelijetati, prez. prelijećem, gl. pril. sad. preoblačiti (se), prez. preoblačim (se) prelijetajući, gl. im. prelijetanje preobražaj, gen. jed. preobražaja, instr. jed. preliv preobražajem prelom (prijelom) Preobraženje

244 preobući se, prez. preobučem se, aor. prepravka, dat. jed. prepravci, gen. mn. prepravki preobukoh se (preobuče se), gl. prid. rad. prepreka, dat. jed. prepreci, gen. mn. prepreka preobukao se/preobukla se, gl. pril. proš. preobukavši se prepriječiti, prez. prepriječim, gl. prid. trp. prepriječen preobuka, dat. jed. preobuci prepući (prepuknuti), prez. prepuknem, aor. preobuti, prez. preobujem, gl. prid. trp. prepukoh (prepuče), gl. prid. rad. preobuven prepukao/prepukla, gl. pril. proš. prepukavši preokret prepuknuti (prepući), prez. prepuknem, gl. preosjetljiv (preośetljiv), preosjetljiva, odr. vid prid. rad. prepuknuo/prepuknula, gl. pril. proš. preosjetljivi prepuknuvši preosjetljivost (preośetljivost), gen. jed. prepun, prepuna, odr. vid prepuni preosjetljivosti, instr. jed. preosjetljivošću/ prerez preosjetljivosti prerija preovladavati (preovlađivati), prez. preovladavam, gl. pril. sad. preovladavajući, gl. im. prerijski preovladavanje presadnica (prijesadnica) preovlađivati (preovladavati), prez. presaljati, prez. presaljam, gl. pril. sad. preovlađujem, gl. pril. sad. preovlađujući, gl. im. presaljajući, gl. im. presaljanje preovlađivanje presedan, gen. presedana prepeći, prez. prepečem, aor. prepekoh (prepeče), gl. prid. rad. prepekao/prepekla, gl. pril. presjedjeti (preśeđeti), prez. presjedim, aor. proš. prepekavši presjedoh, gl. prid. rad. presjedio/presjedjela, gl. pril. proš. presjedjevši prepijecati, prez. prepiječem, gl. pril. sad. prepijecajući, gl. im. prepijecanje presjek, nom. mn. presjeci prepirka, dat. jed. prepirci, gen. mn. prepirki preseljavati, prez. preseljavam, gl. pril. sad. preseljavajući, gl. im. preseljavanje prepis (prijepis) preseljenje, gen. jed. preseljenja, instr. jed. prepisati, prez. prepišem, imper. prepiši preseljenjem prepiska, dat. jed. prepisci, gen. mn. prepiski presijecati, prez. presijecam, gl. pril. sad. prepjev, nom. mn. prepjevi presijecajući, gl. im. presijecanje preplet (prijeplet) presijedati, prez. presijedam, gl. pril. sad. presijedajući, gl. im. presijedanje prepletati (preplitati) presjesti (preśesti), prez. presjednem, aor. prepona presjedoh, gl. prid. rad. presjeo/presjela, gl. pril. preporučiti, prez. preporučim, gl. prid. trp. proš. presjevši preporučen preskok, nom. mn. preskoci preporučivati, prez. preporučujem, gl. pril. sad. preskup, preskupa, odr. vid preskupi preporučujući, gl. im. preporučivanje preslan, preslana, odr. vid preslani preporučljiv, preporučljiva, odr. vid preporučljivi presoliti, prez. presolim, gl. prid. trp. presoljen preporuka, dat. jed. preporuci presniji (komp. od prijesan) prepotentan, prepotentna, odr. vid prepotentni presresti, prez. presretem/presretnem, aor. prepotentnost, gen. jed. prepotentnosti, instr. jed. presretoh, gl. prid. rad. presreo/presrela, gl. pril. prepotentnošću/prepotentnosti proš. presrevši

245 prestar, prestara, odr. vid prestari pretencioznost, gen. jed. pretencioznosti, instr. jed. prestarjelost, gen. jed. prestarjelosti, instr. jed. pretencioznošću/pretencioznosti prestarjelošću/prestarjelosti pretendent, gen. jed. pretendenta, gen. mn. presti, prez. predem, impf. predijah, gl. pril. sad. pretendenata predući, gl. prid. rad. preo/prela preticati, prez. pretičem, imper. pretiči, gl. pril. prestići (prestignuti), prez. prestignem, aor. sad. pretičući, gl. im. preticanje prestigoh (prestiže), gl. prid. rad. pretio, pretila, odr. vid pretili prestigao/prestigla, gl. pril. proš. prestigavši pretlji (komp. od pretio) prestignuti (prestići), prez. prestignem, aor. pretjeranost (prećeranost), gen. jed. prestignuh, gl. prid. rad. prestignuo/prestignula, pretjeranosti, instr. jed. gl. pril. proš. prestignuvši pretjeranošću/pretjeranosti presto (prijesto), gen. jed. prestola pretjerati (prećerati), prez. pretjeram prestolonasljednica (prijestolonasljednica), pretjerivati (prećerivati), prez. pretjerujem, gl. vok. jed. prestolonasljednice pril. sad. pretjerujući, gl. im. pretjerivanje prestolonasljednik (prijestolonasljednik), pretplaćivati, prez. pretplaćujem, gl. pril. sad. vok. jed. prestolonasljedniče, nom. mn. pretplaćujući, gl. im. pretplaćivanje prestolonasljednici pretplatiti, prez. preplatiti, gl. prid. trp. pretplaćen prestoni (prijestoni) pretposljednji prestonica (prijestonica) pretpostavljeni prestonički (prijestonički pretpostavka, dat. jed. pretpostavci, gen. mn. prestrog, prestroga, odr. vid prestrogi pretpostavki prestup (prijestup) pretpraznični prestupan (prijestupan), prestupna, odr. vid. pretprošli prestupni pretprošlogodišnji presvisnuti, prez. presvisnem pretraga, dat. jed. pretrazi presvlačiti, prez. presvlačim, gl. pril. sad. presvlačeći, gl. im. presvlačenje pretrnuti, prez. pretrnem preša pretrpjeti, prez. pretrpim, aor. pretrpjeh, gl. prid. rad. pretrpio/pretrpjela, gl. pril. proš. pretrpjevši prešno (pril.) pretvoriv (pretvorljiv), pretvoriva, odr. vid preteča pretvorivi Preśeka (top.) pretvorljiv (pretvoriv), pretvorljiva, odr. vid preteći, prez. preteknem/pretečem, aor. pretvorljivi pretekoh (preteče), gl. prid. rad. pretvornost, gen. jed. pretvornosti, instr. jed. pretekao/pretekla, gl. pril. proš. pretekavši pretvornošću/pretvornosti preteći (pretegnuti), prez. pretegnem, aor. pretvrd, pretvrda, odr. vid pretvrdi pretegoh (preteže), gl. prid. rad. pretegao/pretegla, gl. pril. proš. pretegavši preuzak, preuska, odr. vid preuski pretegnuti (preteći), prez. pretegnem, aor. prevaga, dat. jed. prevazi pretegnuh, gl. prid. rad. pretegnuo/pretegnula, gl. prevagnuti, prez. prevagnem pril. proš. pretegnuvši prevara (prijevara) pretek, nom. mn. preteci

246 prevarant, gen. jed. prevaranta, gen. mn. prežvakati, prez. prežvaćem prevaranata prhnuti, prez. prhnem prevarantkinja pričalac, gen. jed. pričaoca, vok. jed. pričaoče, gen. prevaspitati, prez. prevaspitam mn. pričalaca prevazići, prez. prevaziđem, aor. prevaziđoh, gl. pričesni prid. rad. prevazišao/prevazišla, gl. pril. proš. pribilješka, dat. jed. pribilješci, gen. mn. pribilješki prevazišavši pribjeći (pribjegnuti), prez. pribjegnem, aor. prevazilaziti, prez. prevazilazim, gl. pril. sad. pribjegoh (pribježe), gl. prid. rad. prevazilazeći, gl. im. prevazilaženje pribjegao/pribjegla, gl. pril. proš. pribjegavši previdjeti (previđeti), prez. previdim, aor. pribjegnuti (pribjeći), prez. pribjegnem, aor. previdjeh, gl. pril. rad. previdio/previdjela, gl. pril. pribjegnuh, gl. prid. rad. pribjegnuo/pribjegnula, proš. previdjevši gl. pril. proš. pribjegnuvši previđeti (previdjeti), prez. previdim, aor. pričest, gen. jed. pričesti, instr. jed. previđeh, gl. prid. sad. previdio/previđela, gl. pril. pričešću/pričesti proš. previđevši pričešće, gen. jed. pričešća, instr. jed. pričešćem previjan, previjana, odr. vid previjani prićerati (pritjerati), prez. prićeram previjanost, gen. jed. previjanosti, instr. jed. previjanošću/previjenosti prićerivati (pritjerivati), prez. prićerujem, gl. pril. sad. prićerujući, gl. im. prićerivanje prevod (prijevod) prići, prez. priđem, aor. priđoh, gl. prid. rad. prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed. prišao/prišla, gl. pril. proš. prišavši prevodioče, gen. mn. prevodilaca prid. (skr. pridjev) prevodljiv, prevodljiva, odr. vid prevodljivi pridijevati, prez. pridijevam, gl. pril. sad. prevoj (prijevoj), instr. jed. prevojem pridijevajući, gl. im. pridijevanje prevoz (prijevoz) pridjev prevozni pridjevski prevoziti, prez. prevozim, gl. pril. sad. prevozeći, pridobiti, prez. pridobijem gl. im. prevoženje pridoći, prez. pridođem, aor. pridođoh, gl. prid. prevoznički rad. pridošao/pridošla, gl. pril. proš. pridošavši prevoznik, vok. jed. prevozniče, nom. mn. pridonijeti, prez. pridonesem, aor. pridonijeh, gl. prevoznici prid. sad. pridonio/pridonijela, gl. pril. proš. prevreti, prez. prevrim/prevrijem, aor. prevreh, pridonijevši gl. prid. rad. prevreo/prevrela. gl. pril. proš. pridrijemati, prez. pridrijemam prevrevši pridjenuti (priđenuti), prez. pridjenem prez. (skr. prezent) priđenuti (pridjenuti), prez. priđenem prezir prigluv, prigluva, odr. vid prigluvi preziran, prezirna, odr. vid prezirni prihvaćati (prihvatati), prez. prihvaćam, gl. prid. prezirati, prez. prezirem, gl. pril. sad. prezirući, gl. sad. prihvaćajući, gl. im. prihvaćanje im. preziranje prihvatati (prihvaćati), prez. prihvatam, gl. pril. prezreti, prez. prezrim, aor. prezreh, gl. prid. rad. sad. prihvatajući, gl. im. prihvatanje prezreo/prezrela, gl. pril. proš. prezrevši prije (pril.) preživar

247 priječac (prečac), gen. jed. priječca, gen. mn. prijevor priječaca prijevoz (prevoz) priječati, prez. priječam prijevremen, prijevremena, odr. vid prijevremeni prijedlog (predlog), nom. mn. prijedlozi prikačiti, prez. prikačim, gl. prid. trp. prikačen prijegon (pregon) priključiti, prez. priključim, gl. prid. trp. prijegor (pregor) priključen prijek, prijeka, odr. vid prijeki prikumak, gen. jed. prikumka, nom. mn. prikumci, prijeklad gen. mn. prikumaka prijeklet pril. (skr. prilog) prijeko (pril.) prilazak, gen. jed. prilaska, nom. mn. prilasci, gen. mn. prilazaka prijekor (prekor) prilećeti (priletjeti), prez. priletim, aor. prilećeh, prijekrst (prekrst) gl. prid. rad. priletio/prilećela, gl. pril. proš. prijelaz (prelaz) prilećevši prijelom (prelom) priletjeti (prilećeti), prez. priletim, aor. priletjeh, gl. prid. rad priletio/priletjela, gl. pril. proš. prijem priletjevši prijemni priličan, prilična, odr. vid prilični prijenos (prenos) prilika, dat. jed. prilici prijenuti, prez. prijenem prilog, nom. mn. prilozi prijeplet (preplet) priloški prijesan, prijesna, odr. vid prijesni priljepak, gen. jed. priljepka, nom. mn. priljepci, prijeśek gen. mn. priljepaka prijesnac, gen. jed. prijesnaca prilježan, prilježna, odr. vid prilježni prijesnica prilježnost, gen. jed. prilježnosti, instr. jed. prilježnošću/prilježnosti prijesno primaći (primaknuti), prez. primaknem, aor. prijesto (presto), gen. jed. prijestola primakoh (primače), gl. prid. rad. prijestolonasljednica (prestolonasljednica), primakao/primakla, gl. pril. proš. primakavši vok. jed. prijestolonasljednice primaknuti (primaći), prez. primaknem, aor. prijestolonasljednik (prestolonasljednik), primaknuh, gl. pril. proš. primaknuvši, gl. prid. rad. vok. jed. prijestolonasljedniče, nom. mn. primaknuo/primaknula prijestolonasljednici primalac, gen. jed. primaoca, vok. jed. primaoče, prijestoni (prestoni) gen. mn. primalaca prijestonica (prestonica) primj. (skr. primjedba) prijestonički (prestonički) primjećivati, prez. primjećujem, gl. pril. sad. primjećujući, gl. im. primjećivanje prijetiti, prez. prijetim, impf. prijećah, gl. pril. sad. prijeteći primjedba, gen. mn. primjedaba/primjedbi prijetnja primjenljiv (primjenjiv), primjenljiva, odr. vid primjenljivi prijevod (prevod)

248 primjenljivost, gen. jed. primjenljivosti, instr. jed. prisegnuti (priseći), prez. prisegnem, aor. primjenljivošću/primjenjivosti prisegnuh, gl. prid. rad. prisegnuo/prisegnula, gl. primjenjiv (primjenljiv), primjenjiva, odr. vid pril. proš. prisegnuvši primjenjivi prisluškivač, gen. jed. prisluškivača, vok. jed. primjer prisluškivaču, instr. jed. prisluškivačem primjerak, gen. jed. primjerka, nom. mn. primjerci, prisluškivati, prez. prisluškujem, gl. pril. sad. gen. mn. primjeraka prisluškujući, gl. im. prisluškivanje primjetan, primjetna, odr. vid primjetni prismrdjeti (prismrđeti), prez. prismrdim, aor. prismrdjeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrdjela, primjetnost, gen. jed. primjetnosti, instr. jed. gl. pril. proš. prismrdjevši primjetnošću/primjetnosti prismrđeti (prismrdjeti), prez. prismrdim, aor. primopredaja prismrđeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrđela, gl. primorje, gen. jed. primorja, instr. jed. primorjem pril. proš. prismrđevši Primorje (umjesto npr. Crnogorsko primorje) prisoj, instr. jed. prisojem prinijeti, prez. prinesem, aor. prinijeh/prinesoh, prispijeće, gen. jed. prispijeća, instr. jed. gl. prid. rad. prinio/prinijela, gl. pril. proš. prispijećem pronijevši, gl. pril. trp. prinesen/prinijet prispijevati, prez. prispijevam, gl. pril. sad. pripadnik, vok. jed. pripadniče, nom. mn. prispijevajući, gl. im. prispijevanje pripadnici prispjelost, gen. jed. prispjelosti, instr. jed. pripadnost, gen. jed. pripadnosti, instr. jed. prispjelošću/prispjelosti pripadnošću/pripadnosti prispjeti, prez. prispijem, aor. prispjeh, gl. prid. pripjev rad. prispio/prispjela, gl. pril. proš. prispjevši pripovijedati, prez. pripovijedam, gl. pril. sad. pristranak, gen. jed. pristranka, nom. mn. pripovijedajući, gl. im. pripovijedanje pristranci, gen. mn. pristranaka pripovijesni pristrasan, pristrasna, odr. vid pristrasni pripovijest, gen. jed. pripovijesti, instr. jed. prisukati, prez. prisučem pripoviješću/pripovijesti prisustvo, gen. mn. prisustava/prisustva pripovijetka, dat. jed. pripovijeci/pripovijetki, prisvojiti, prez. prisvojim, gl. prid. trp. prisvojen gen. mn. pripovjedaka/pripovijetki prišt, nom. mn. prištevi prirječni prištedjeti (prišteđeti), prez. prištedim, aor. prirodnjački prištedjeh, gl. prid. rad. prištedio/prištedjela, gl. prirodnjak, vok. jed. prirodnjače, nom. mn. pril. proš. prištedjevši, gl. prid. trp. prišteđen prirodnjaci prišteđeti (prištedjeti), prez. prištedim, aor. prirodnjaštvo, gen. mn. prišteđeh, gl. prid. rad. prištedio/prišteđela, gl. prirodnjaštava/prirodnjaštva pril. proš. prišteđevši, gl. prid. trp. prišteđen prisebnost, gen. jed. prisebnosti, instr. jed. prišućeti se (prišutati se), prez. prišutim (se), prisebnošću/prisebnosti aor. prišućeh (se), gl. prid. rad. prišutio (se)/prišućela (se), gl. pril. proš. prišućevši (se) priseći (prisegnuti), prez. prisegnem, aor. prisegoh (priseže), gl. prid. rad. prisegao/prisegla, prišutati se (prišućeti se), prez. prišitim (se) gl. pril. proš. prisegavši priteći (pritegnuti), prez. pritegnem, aor. pritegoh (priteže), gl. prid. rad. pritegao/pritegla, gl. pril. proš. pritegavši

249 priteći (priticati), prez. pritečem, aor. pritekoh privremen, privremena, odr. vid privremeni (priteče), gl. prid. rad. pritekao/pritekla, gl. pril. privrijediti, prez. privrijedim, gl. prid. trp. proš. pritekavši privrijeđen pritegnuti (priteći), prez. pritegnem, aor. pr. n. e. (skr. prije nove ere) pritegnuh, gl. prid. rad. pritegnuo/pritegnula, gl. pril. proš. pritegnuvši probisvijet priticati (priteći), prez. pritečem, gl. pril. sad. procenat, gen. jed. procenta, gen. mn. procenata pritičući, gl. im. priticanje procijediti, prez. procijedim, gl. prid. trp. pritijesniti, prez. pritijesnim, gl. prid. trp. procijeđen pritiješnjen procijeniti, prez. procijenim, gl. prid. trp. pritiješnjen, pritiješnjena, odr. vid pritiješnjeni procijenjen pritiješnjenost, gen. jed. pritiješnjenosti, instr. jed. procijep (procjep) pritiješnjenošću/pritiješnjenosti procjena pritjerati (prićerati), prez. pritjeram procjep (procijep) pritjerivati (prićerivati), prez. pritjerujem, gl. im. proćerati (protjerati), prez. proćeram pritjerivanje proćerivati (protjerivati), prez. proćeram, gl. pritka, dat. jed. pritki, gen. mn. pril. sad. proćerujući, gl. im. proćerivanje pritka/pritaka/pritki prodavnica pritoka, dat. jed. pritoci prodo, gen. jed. prodola privatnik, vok. jed. privatniče, nom. mn. privatnici prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. prid. privesti, prez. privedem, aor. privedoh, gl. prid. rad. prodro/prodrla, gl. pril. proš. rad. priveo/privela, gl. pril. proš. privevši prodrijevši/prodrvši privezak, gen. jed. priveska, nom. mn. privesci, gen. produbiti (produpsti), prez. produbim, gl. prid. mn. privezaka trp. produbljen privezati, prez. privežem produkcija privići (priviknuti), prez. priviknem, aor. produkt, gen. jed. produkta, gen. mn. produkata privikoh (priviče), gl. prid. rad. privikao/privikla, gl. pril. proš. privikavši produpsti (produbiti), prez. produbim, aor. produboh, gl. prid. rad. produbao/produbla, gl. privid pril. proš. produbavši priviđati, prez. priviđam, gl. pril. sad. priviđajući, produžavati (produživati), gl. pril. sad. gl. im. priviđanje produžavajući, gl. im. produžavanje priviknuti (privići), prez. priviknem, aor. produžetak, gen. jed. produžetka, nom. mn. priviknuh, gl. prid. rad. priviknuo/priviknula, gl. produžeci, gen. mn. produžetaka pril. proš. priviknuvši produživati (produžavati), gl. pril. sad. privilegija produžujući, gl. im. produživanje privlačnost, gen. jed. privlačnosti, instr. jed. profesorica, vok. jed. profesorice privlačnošću/privlačnosti profesoričin privoljeti, prez. privolim, aor. privoljeh, gl. prid. rad. privolio/privoljela, gl. pril. proš. privoljevši progorjeti, prez. progorim, aor. progorjeh, gl. prid. rad. progorio/progorjela, gl. pril. sad. privrednik, vok. jed. privredniče, nom. mn. progorjevši privrednici proja

250 projekat (projekt), gen. jed. projekta, gen. mn. propovijed, gen. jed. propovijedi, istr. jed. projekata propovijeđu/propovijedi projekt (projekat), gen. jed. projekta, gen. mn. propovijedati, prez. propovijedam, gl. pril. sad. projekata propovijedajući, gl. im. propovijedanje projektant, gen. jed. projektanta, gen. mn. propovijediti, prez. propovijedim projektanata propovijedni projektantski propovjedaonica prokleti, prez. prokunem, imper. prokuni propovjednik, vok. jed. propovjedniče, nom. mn. prokletstvo, gen. mn. prokletstava/prokletstva propovjednici prokuvati, prez. prokuvam prorđati, prez. prorđam prolećeti (proletjeti), prez. proletim, aor. prorijediti, prez. prorijedim, gl. prid. trp. prolećeh, gl. prid. rad. proletio/prolećela, gl. pril. prorijeđen proš. prolećevši prorijeđenost, gen. jed. prorijeđenosti, instr. jed. proletjeti (prolećeti), prez. proletim, aor. prorijeđenošću/prorijeđenosti proletjeh, gl. prid. rad. proletio/proletjela, gl. pril. prorjeđivati, prez. prorjeđujem, gl. pril. sad. proš. proletjevši prorjeđujući, gl. im. prorjeđivanje prolijetati, prez. prolijećem, gl. pril. sad. proročica, vok. jed. proročice prolijećući, gl. im. prolijetanje proročičin prolijevati (prolivati), prez. prolijevam, gl. pril. sad. prolijevajući, gl. im. prolijevanje prorok, vok. jed. proroče, nom. mn. proroci prolivati (prolijevati), prez. prolivam, gl. pril. prosac, gen. jed. prosca, vok. jed. prošče, gen. mn. sad. prolivajući, gl. im. prolivanje prosaca proljećni prosidba, gen. mn. prosidba/prosidbi proljetos (pril.) prosijecati, prez. prosijecam, gl. pril. sad. prosijecajući, gl. im. prosijecanje proljetošnji prosijed, prosijeda, odr. vid prosijedi promijeniti, prez. promijenim, gl. prid. trp. promijenjen prosijek, nom. mn. prosijeci promiješati, prez. promiješam prosjak, vok. jed. prosjače. nom. mn. prosjaci promiljeti, prez. promilim, aor. promiljeh, gl. prosječan, prosječna, odr. vid prosječni prid. rad. promilio/promiljela, gl. pril. proš. prosjek, nom. mn. prosjeci promiljevši proslijediti, prez. proslijedim, gl. prid. trp. promjenljiv, promjenljiva, odr. vid promjenljivi proslijeđen promjenljivost, gen. jed. promjenljivosti, instr. jed. prosljeđivati, prez. prosljeđujem, gl. pril. sad. promjenljivošću/promjenljivosti prosljeđujući, gl. im. prosljeđivanje pronići (proniknuti), prez. proniknem, aor. prospekat (prospekt), gen. jed. prospekta, gen. pronikoh (proniče), gl. prid. rad. mn. prospekata pronikao/pronikla, gl. pril. proš. pronikavši prospekt (prospekat), gen. jed. prospekta, gen. proniknuti (pronići), prez. proniknem, aor. mn. prospekata proniknuh, gl. prid. rad. proniknuo/proniknula, gl. pril. proš. proniknuvši prostodušnost, gen. jed. prostodušnosti, instr. jed. prostodušnošću/prostodušnosti prostrel (prostrijel)

251 prostijel (prostrel) protivprirodan, protivprirodna, odr. vid prostrijeliti, prez. prostrijelim, gl. prid. trp. protivprirodni prostrijeljen protivreformacija prostrijeti, prez. prostrem, aor. prostrijeh, gl. protivrječan (protivurječan), protivrječna, odr. prid. rad. prostro/prostrla, gl. pril. proš. vid protivrječni prostrijevši/prostrvši protivrječiti (protivurječiti), prez. protivrječim prosuv, prosuva, odr. vid prosuvi protivudar prosvjećenje, gen. jed. prosvjećenja, instr. jed. protivurječan (protivrječan), protivurječna, prosvjećenjem odr. vid protivurječni prosvjećivati, prez. prosvjećujem, gl. pril. sad. protivurječiti (protivrječiti), prez. prosvjećujući, gl. im. prosvjećivanje protivurječim prosvjeta protivusluga, dat. jed. protivusluzi prosvjetar, vok. jed. prosvjetaru/prosvjetare, protivvrijednost, gen. jed. protivvtijednosti, instr. instr. jed. prosvjetarom/prosvjetarem jed. protivvrijednošću/protivvrijednosti prosvjetitelj, instr. jed. prosvjetiteljem protivzakonit, protivtzakonita, odr. vid prosvjetiteljka, dat. jed. prosvjetiteljki, gen. mn. protivzakoniti prosvjetiteljki protjerati (proćerati), prez. protjeram prosvjetiteljstvo, gen. mn. prosvjetiteljstava/ protjerivati (proćerivati), prez. protjerujem, gl. prosvjetiteljstva pril. sad. protjerujući, gl. im. protjerivanje prosvjetni protuva prošlogodišnji prouzrokovati, prez. prouzrokujem prošlost, gen. jed. prošlosti, instr. jed. prošlošću/ providjeti se (proviđeti se), prez. prividim se, prošlosti aor. prividjeh se, gl. prid. rad. prividio prošnja, gen. mn. prošnja/prošnji se/prividjela se, gl. pril. proš. prividjevši se protein proviđeti se (providjeti se), prez. providim se, protekcionist (protekcionista), gen. jed. aor. proviđeh se, gl. prid. rad. providio protekcionista se/proviđela se, gl. pril. proš. proviđevši se protekcionista (protekcionist), gen. jed. provijati, prez. provijem protekcioniste provijavati, prez. provijavam, gl. pril. sad. protekcionistkinja provijavajući, gl. im. provijavanje protekcionizam, gen. jed. protekcionizma, gen. provokacija mn. protekcionizama provokator, vok. jed. provokatore, instr. jed. protestni provokatorom protivdokaz provrćeti (provrtjeti), prez. provrtim, aor. provrćeh, gl. prid. rad. provrtio/provrćela, gl. pril. protivmjera proš. provrćevši protivnapad provreti, prez. provrim protivnik, vok. jed. protivniče, nom. mn. provrtjeti (provrćeti), prez. provrtim, aor. protivnici provrtjeh, gl. prid. rad. provrtio/provrtjela, gl. protivotrov pril. proš. provrtjevši

252 prozaičnost, gen. jed. prozaičnosti, instr. jed. psihološkinja prozaičnošću/prozaičnosti psihopat (psihopata), gen. jed. psihopata prozaik, vok. jed. prozaiče, nom. mn. prozaici psihopata (psihopat), gen. jed. psihopate prozaist (prozaista), gen. jed. prozaista psihoza prozaista (prozaist), gen. jed. prozaiste psovati, prez. psujem, gl. pril. sad. psujući, gl. im. proždrijeti, prez. proždrem, aor. proždrijeh, gl. psovanje prid. rad. proždro/proždrla, gl. pril. proš. psovka, dat. jed. psovci/psovki, gen. mn. psovki proždrijevši/proždrvši pšenica prsluk, nom. mn. prsluci pšenični prsa (mn. sr. r.), dat. prsima pšeničnjak, nom. mn. pšeničnjaci prvak, gen. jed. prvaka, vok. jed. prvače, nom. mn. prvaci Pt (skr. platina) prvenstvo, gen. mn. prvenstava/prvenstva ptica prvi ptičiji (ptičji) Prvi balkanski rat ptičji (ptičiji) Prvi maj PTT (skr. pošta, telegraf i telefon) Prvi svjetski rat pubilicistika, dat. jed. publicistici prvijenac, gen. jed. prvijenca, vok. jed. prvijenče, publicist (publicista), gen. jed. publicista gen. mn. prvijenaca publicista (publicist), gen. jed. publiciste prvijenstvo, gen. mn. prvijenstava/prvijenstva publicistički prvoborac, gen. jed. prvoborca, vok. jed. publicistkinja prvoborče, gen. mn. prvoboraca puč, instr. jed. pučem, nom. mn. pučevi prvoklasnost, gen. jed. prvoklasnosti, instr. jed. prvoklasnošću/prvoklasnosti pući (puknuti), prez. puknem, aor. pukoh (puče), gl. prid. rad. pukao/pukla, gl. pril. proš. prvomajski pukavši prvorođeni pućiti, prez. pućim prvorotka, dat. jed. prvorotki, gen. mn. prvorotki puding, nom. mn. pudinzi prvosvještenik, vok. jed. prvosvješteniče, nom. puk, vok. jed. puče, nom. mn. pukovi mn. prvosvještenici puknuti (pući), prez. puknem, aor. puknuh, gl. P. S. (skr. lat. post scriptum - poslije napisanog) prid. rad. puknuo/puknula, gl. pril. proš. puknuvši psalam, gen. jed. psalma, gen. mn. psalama puls Pseudo-Aristotel punkt, gen. jed. punkta, nom. mn. punktovi psihoanalitičar, vok. jed. psihoanalitičaru/ punoglavac, gen. jed. punoglavca, vok. jed. psihoanalitičare, instr. jed. psihoanalitičarom/ punoglavče, gen. mn. punoglavaca psihoanalitičarem punokrvan, punokrvna, odr. vid punokrvni psihoanalitički punokrvnost, gen. jed. punokrvnosti, instr. jed. psihoanaliza punokrvnošću/punokrvnosti psiholog, vok. jed. psiholože, nom. mn. psiholozi punoljetan, punoljetna, odr. vid punoljetni psihološki

253 punoljetnica, vok. jed. punoljetnice rabotnica, vok. jed. rabotnice punoljetničin rabotničin punoljetnički rabotnik, vok. jed. rabotniče, nom. mn. rabotnici punoljetnik, vok. jed. punoljetniče, nom. mn. racija punoljetnici racionalan, racionalna, odr. vid racionalni punoljetstvo, gen. mn. racionalist (racionalista), gen. jed. racionalista punoljetstava/punoljetstva racionalista (racionalist), gen. jed. racionaliste punomoćje, gen. jed. punomoćja, instr. jed. punomoćjem racionalistički punomoćnik, vok. jed. punomoćniče, nom. mn. racionalistkinja punomoćnici racionalizam, gen. jed. racionalizma, gen. mn. punomoćstvo, gen. mn. racionalizama punomoćstava/punomoćstva računaljka, dat. jed. računaljki/računaljci, gen. pupak, gen. jed. pupka, nom. mn. pupkovi mn. računaljki pupčan, pupčana, odr. vid pupčani računovodstvo, gen. mn. računovodstava/ računovodstva purist (purista), gen. jed. purista računovođa purista (purist), gen. jed. puriste radijator, instr. jed. radijatorom pustinjački radije (pril.) pustinjak, vok. jed. pustinjače, nom. mn. pustinjaci radijum pustinjaštvo, gen. mn. pustinjaštava/pustinjaštva radijus pustolov radikalan, radikalna, odr. vid radikalni pustolovina radinost, gen. jed. radinosti, instr. jed. radinošću/ radinosti pustolovka, dat. jed. pustolovki, gen. mn. pustolovki radio, gen. jed. radija, instr. jed. radiom, nom. mn. radiji puščani radioaktivan, radioaktivna, odr. vid radioaktivni pušionica radioaktivnost, gen. jed. radioaktivnosti, instr. puška, dat. jed. pušci/puški, gen. mn. pušaka jed. radioaktivnošću/radioaktivnosti putničin radioamater, vok. jed. radioamateru, instr. jed. putopisac, gen. jed. putopisca, vok. jed. putopišče, radioamaterom gen. mn. putopisaca radioaparat puvati, prez. puvam Radio Crne Gore radiodifuzija R radiodrama r. (skr. razred) radiokomentator, vok. jed. radiokomentatore, rabat, gen. jed. rabata instr. jed. radiokomentatorom rabotati, prez. rabotam, gl. pril. sad. rabotajući, gl. radiologija im. rabotanje radiološki

254 radionica rasjeckati (raśeckati), prez. rasjeckam, gl. prid. radiopredajnik, nom. mn. radiopredajnici trp. rasjeckan radioprenos (radioprijenos) rasjeći (raśeći), prez. rasiječem, aor. rasjekoh (rasiječe), gl. prid. rad. rasjekao/rasjekla, gl. pril. radioprijemnik, nom. mn. radioprijemnici proš. rasjekavši radioprijenos (radioprenos) rasedlati, prez. rasedlam radiostanica rasformirati, prez. rasformiram radiotelevizija rashod radnica, vok. jed. radnice rashodovati, prez. rashodujem radničin rasijavati, prez. rasijavam, gl. pril. sad. radnički rasijavajući, gl. im. rasijavanje radnik, vok. jed. radniče, nom. mn. radnici rasijati, prez. rasijem radosnica rasipati, prez. rasipam, gl. pril. sad. rasipajući, gl. im. rasipanje radost, gen. jed. radosti, instr. jed. radošću/radosti rasist (rasista), gen. jed. rasista radostan, radosna, odr. vid radosni rasista (rasist), gen. jed. rasiste rađati, prez. rađam, gl. pril. sad. rađajući, gl. im. rađanje rasistički raga, dat. jed. ragi rasistkinja rak rana raskalašan, raskalašna, odr. vid raskalašni ranac, gen. jed. ranca, gen. mn. ranaca raskalašnost, gen. jed. raskalašnosti, instr. jed. raskalašnošću/raskalašnosti rang lista raskisjeliti (raskiśeliti), prez. raskisjelim, gl. ranilac, gen. jed. ranioca, vok. jed. ranioče, gen. mn. prid. trp. raskisjeljen ranilaca raskiśeliti (raskisjeliti), prez. raskiśelim, gl. prid. ranoranilac, gen. jed. ranoranioca, vok. jed. trp. raskiśeljen ranoranioče, gen. mn. ranoranilaca raskol, gen. jed. raskola ranoranilački raskopčavati, prez. raskopčavam, gl. pril. sad. ranjenik, vok. jed. ranjeniče, nom. mn. ranjenici raskopčavajući, gl. im. raskopčavanje ranjiv, ranjiva, odr. vid ranjivi raskoš, gen. jed. raskoši, instr. jed. raskošu/raskoši rascijepanost, gen. jed. rascijepanosti, instr. jed. raskraviti, prez. raskravim, gl. prid. trp. rascijepanošću/rascijepanosti raskravljen rascijepati, prez. rascijepam, gl. prid. trp. raskrsnica rascijepan raskršće, gen. jed. raskršća, instr. jed. raskršćem rascijepiti, prez. rascijepim, gl. prid. trp. rascijepljen raskućiti, prez. raskućim, gl. prid. trp. raskućen rascijepljenost, gen. jed. rascijepljenosti, instr. jed. raskuvati, prez. raskuvam, gl. prid. trp. raskuvan rascijepljenošću/rascijepljenosti raso, gen. jed. rasoli, instr. jed. raspolju/rasoli rascjepkanost (rašćepkanost), gen. jed. raspar rascjepkanosti, instr. jed. rascjepkanošću/ rascjepkanosti rasparčati, prez. rasparčam raspasati, prez. raspašem

255 raspeće, gen. jed. raspeća, instr. jed. raspećem rasprostrijeti, prez. rasprostrem, aor. raspeti (razapeti), prez. raspnem, aor. raspeh, gl. rasprostrijeh, gl. prid. rad. rasprostro/rasprostrla, prid. rad. raspeo/raspela, gl. pril. proš. raspevši gl. pril. proš. rasprostrijevši/rastrostrvši raspikuća raspusni raspisati, prez. raspišem raspusnica, vok. jed. raspusnice raspjevati (se), prez. raspjevam (se) raspusničin rasplakati, prez. rasplačem, imper. rasplači raspusnički rasplamćeti (rasplamtjeti), prez. rasplamtim, raspusnik, vok. jed. raspusniče, nom. mn. aor. rasplamćeh, gl. prid. rad. raspusnici rasplamtio/rasplamćela, gl. pril. proš. raspusnost, gen. jed. raspusnosti, instr. jed. rasplamćevši raspusnošću/raspusnosti rasplamsati, prez. rasplamsam raspust rasplamtjeti (rasplamćeti), prez. rasplamtim, raspuštenica, vok. jed. raspuštenice aor. rasmpamtjeh, gl. prid. rad. raspušteničin rasplamtio/rasplamtjela, gl. pril. proš. rasplamtjevši raspuštenik, vok. jed. raspušteniče, nom. mn. raspuštenici rasplesti, prez. raspletem, aor. raspletoh, gl. prid. rad. raspleo/rasplela, gl. pril. proš. rasplevši raspuštenost, gen. jed. raspuštenosti, instr. jed. raspuštenošću/raspuštenosti rasplet raspuvati, prez. raspuvam raspodijeliti, prez. raspodijelim, gl. prid. trp. raspodijeljen rastanak, gen. jed. rastanka, nom. mn. rastanci, gen. mn. rastanaka raspodjela, gen. mn. raspodjela rastegljaj, gen. jed. rastegljaja, instr. jed. raspoloživ (raspoložljiv), raspoloživa, odr. vid rastegljajem raspoloživi rastjerati (rašćerati), prez. rastjeram raspoložljiv (raspoloživ), raspoložljiva, odr. vid raspoložljivi rastjerivati (rašćerivati), prez. rastjerujem, gl. pril. sad. rastjerujući, gl. im. rastjerivanje raspredati, prez. raspredam, gl. pril. sad. raspredajući, gl. im. raspredanje rastrći (rastrgnuti), prez. rastrgnem, aor. rastrgoh (rastrže), gl. pri. rad. rastrgao/rastrgla, gl. raspreći (raspregnuti), prez. raspregnem, aor. pril. proš. rastrgavši raspregoh (raspreže), gl. prid. rad. raspregao/raspregla, gl. pril. proš. raspregavši rastresti, prez. rastresem, aor. rastresoh, gl. prid. rad. rastresao/rastresla, gl. pril. proš. rastresavši raspregnuti (raspreći), prez. raspregnem, aor. raspregnuh, gl. prid. rad. raspregnuo/raspregnula, rastrgnuti (rastrći), prez. rastrgnem, aor. gl. pril. proš. raspregnuvši rastrgnuh, gl. prid. rad. rastrgnuo/rastrgnula, gl. pril. proš. rastrgnuvši raspresti, prez. raspredem, gl. prid. rad. raspreo/rasprela, gl. pril. proš. rasprevši rastrijebiti, prez. rastrijebim, gl. prid. trp. rastrijebljen rasprezati, prez. rasprežem, gl. pril. sad. rasprežući, gl. im. rasprezanje rastrijezniti, prez. rastrijeznim, gl. prid. trp. rastriježnjen rasprostirati, prez. rasprostirem, gl. pril. sad. rasprostirući, gl. im. rasprostiranje rasturati, prez. rasturam, gl. pril. sad. rasturajući, gl. im. rasturanje rasuditi, prez. rasudim, gl. prid. trp. rasuđen

256 rasukati, prez. rasučem, imper. rasuči razabrati, prez. razaberem rasulo razapeti (raspeti), prez. razapnem rasvijetliti, prez. rasvijetlim, gl. prid. trp. razasijati, prez. razasijam rasvijetljen, gl. im. rasvjetljenje razastrijeti, prez. razastrem, aor. rastrijeh, gl. rasvjeta, gen. mn. rasvjeta prid. rad. razastro/razastrla, gl. prid. trp. razastrt, rasvjetljenje, gen. jed. rasvjetljenja, instr. jed. gl. pril. proš. razastrijevši /razastrvši rasvjetljenjem razasuti, prez. razaspem rasvjetni razbjeći se (razbjegnuti), prez. razbjegnem se, raščepiti, prez. raščepim, gl. prid. trp. raščepljen aor. razbjegoh se (razbježe se), gl. prid. rad. razbjegao se/ razbjegla se, gl. pril. proš. raščeprkati, prez. raščeprkam razbjegavši se raščešati, prez. raščešem razbjegnuti se (razbjeći se), prez. razbjegnem, raščišćavati, prez. raščišćavam, gl. pril. sad. aor. razbjegnuh se, gl. prid. rad. razbjegnuo raščišćavajući, gl. im. raščišćavanje se/razbjegnula se, gl. pril. proš. razbjegnuvši se raščistiti, prez. raščistim, gl. prid. trp. raščišćen razbojnik, vok. jed. razbojniče, nom. mn. razbojnici raščlaniti, prez. raščlanim, gl. prid. trp. raščlanjen razbojništvo, gen. mn. raščlanjivati, prez. raščlanjujem, gl. pril. sad. razbojništava/razbojništva raščlanjujući, gl. im. raščlanjivanje razbolijevati se, prez. razbolijevam se, gl. pril. rašćepkanost (rascjepkanost), gen. jed. sad. razbolijevajući se, gl. im. razbolijevanje rašćepkanosti, instr. jed. rašćepkanošću/rašćepkanosti razboljeti se, prez. razbolim se, aor. razboljeh se, gl. prid. rad. razbolio se/razboljela se, gl. pril. proš. rašćerati (rastjerati), prez. rašćeram razboljevši se rašćeretati se, prez. rašćeretam se razboritost, gen. jed. razboritosti, instr. jed. rašćerivati (rastjerivati), prez. rašćerujem, gl. razboritošću/razboritosti pril. sad. rašćerujući, gl. im. rašćerivanje razdijeliti, prez. razdijelim, gl. prid. trp. razdijeljen rašta (riječ.) razdijeljenost, gen. jed. razdijeljenosti, instr. jed. raśeckati (rasjeckati), prez. raśeckam razdijeljenošću/razdijeljenosti raśeći (rasjeći), prez. raśečem, aor. raśekoh razdio, gen. jed. razdjela (rasiječe), gl. prid. rad. raśekao/raśekla, gl. pril. razdjeljak, gen. jed. razdjeljka, nom. mn. razdjeljci, proš. raśekavši gen. mn. razdjeljaka Ravijojla razdjeljiv, razdjeljiva, odr. vid razdjeljivi ravnomjeran, ravnomjerna, odr. vid ravnomjerni razdjeljivost, gen. jed. razdjeljivosti, instr. jed. ravnomjernost, gen. jed. ravnomjernosti, instr. jed. razdjeljivošću/razdjeljivosti ravnomjernošću/ravnomjernosti razdriješiti, prez. razdriješim, gl. prid. trp. ravnopravan, ravnopravna, odr. vid ravnopravni razdriješen ravnopravnost, gen. jed. ravnopravnosti, instr. razdrijeti, prez. razdrem, imper. razdri, aor. jed. ravopravnošću/ravnopravnosti razdrijeh, gl. prid. rad. razdro/razdrla, gl. pril. proš. razdrijevši Ravno Selo (top.) razduvati, prez. razduvam razabirati, prez. razabiram, gl. pril. sad. razabirajući, gl. im. razabiranje razgnječiti, prez. razgnječim, gl. prid. trp. razgnječen

257 razgnjeviti se, prez. razgnjevim se, gl. prid. trp. razmjer, instr. jed. razmjerom razgnjevljen raznijeti, prez. raznesem, aor. raznijeh, gl. prid. razgolićenost, gen. jed. razgolićenosti, instr. jed. rad. raznio/raznijela, gl. pril. trp. raznesen razgolićenošću/razgolićenosti /raznijet, gl. pril. proš. raznijevši razgorijevati se, prez. razgorijevam se, gl. pril. raznolikost, gen. jed. raznolikosti, instr. jed. sad. razgorijevajući se, gl. im. razgorijevanje raznolikošću/raznolikosti razgorjeti se, prez. razgorim se, aor. razgorjeh raznovrsnost, gen. jed. raznovrsnosti, instr. jed. se, gl. prid. rad. razgorio se/razgorjela se, gl. pril. raznovrsnošću/raznovrsnosti proš. razgorjevši se raznovrstan, raznovrsna, odr. vid raznovrsni razgovjetan, razgovjetna, odr. vid razgovjetni raznježenost, gen. jed. raznježenosti, instr. jed. razgrtati, prez. razgrćem, gl. pril. sad. razgrćući, raznježenošću/raznježenosti gl. im. razgrtanje raznježiti se, prez. raznježim se razlećeti se (razletjeti se), prez. razletim se, aor. razočarenje, gen. jed. razočarenja, instr. jed. razlećeh se, gl. prid. rad. razletio se/razlećela se, razočarenjem gl. pril. proš. razlećevši se razrijediti, prez. razrijedim, gl. prid. trp. razletjeti se (razlećeti se), prez. razletim se, razrijeđen, gl. im. razrjeđenje aor. razletjeh se, gl. prid. rad. razletio se/razletjela se, gl. pril. proš. razletjevši se razrijeđenost, gen. jed. razrijeđenosti, instr. jed. razrijeđenošću/razrijeđenosti različitost, gen. jed. različitosti, instr. jed. različitošću/različitosti razriješiti, prez. razriješim, gl. prid. trp. razriješen razlijetati se, prez. razlijećem se, gl. pril. sad. razrjediv (razredljiv), razrjediva, odr. vid razlijećući se, gl. im. razlijetanje razrjedivi razlika, dat. jed. razlici razrjedljiv (razrjediv), razrjedljiva, odr. vid razrjedljivi razlomak, gen. jed. razlomka, nom. mn. razlomci, gen. mn. razlomaka razrjeđenje, gen. jed. razrjeđenja, instr. jed. razrjeđenjem razljutiti se, prez. razljutim se, gl. prid. trp. razljućen razrjeđivanje, gen. jed. razrjeđivanja, instr. jed. razrjeđivanjem razmaći (razmaknuti), prez. razmaknem, aor. razmakoh (razmače), gl. prid. rad. razrjeđivati, prez. razrjeđujem, gl. pril. sad. razmakao/razmakla, gl. pril. proš. razmakavši razrjeđujući, gl. im. razrjeđivanje razmaknuti (razmaći), prez. razmaknem, aor. razrješavati, prez. razrješavam, gl. pril. sad. razmaknuh, gl. prid. rad. razmaknuo/razmaknula, razrješavajući, gl. im. razrješavanje gl. pril. proš. razmaknuvši razrješenje, gen. jed. razrješenja, instr. jed. razmaženost, gen. jed. razmaženosti, instr. jed. razrješenjem razmaženošću/razmaženosti razrješiv, razrješiva, odr. vid razrješivi razmetati se, prez. razmećem se, gl. pril. sad. razrješivost, gen. jed. razrješivosti, instr. jed. razmećući se, gl. im. razmetanje razrješivošću/razrješivosti razmetljivost, gen. jed. razmetjivosti, instr. jed. razrokost, gen. jed. razrokosti, instr. jed. razmetljivošću/razmetljivosti razrokošću/razrokosti razmiljeti, prez. razmilim, aor. razmiljeh, gl. prid. razuđenost, gen. jed. razuđenosti, instr. jed. rad. razmilio/razmiljela, gl. pril. proš. razmiljevši razuđenošću/razruđenosti razmirica

258 razumijevati, prez. razumijevam, gl. pril. sad. realističnost, gen. jed. realističnosti, instr. jed. razumijevajući, gl. im. razumijevanje realističnošću/realističnosti razumjeti, prez. razumijem, aor. razumjeh, gl. realistkinja prid. rad. razumio/razumjela, gl. pril. proš. realizam, gen. jed. realizma, gen. mn. realizama razumjevši realnost, gen. jed. realnosti, instr. jed. razvesti se, prez. razvedem se, aor. razvedoh se, realnošću/realnosti gl. prid. rad. razveo se/razvela se, gl. pril. proš. razvevši se reći, prez. rečem/reknem, aor. rekoh (reče), imper. reci, gl. prid. rad. rekao/rekla, gl. pril. proš. razvlastiti, prez. razvlastim, gl. prid. trp. rekavši razvlašćen reč. (skr. rečenica) razvrat redak, gen. jed. retka, nom. mn. reci, nom. mn. razvratnica, vok. jed. razvratnice redaka razvratničin redakcija razvratnički red. br. (skr. redni broj) razvratnik, vok. jed. razvratniče, nom. mn. razvratnici redosljed razvrćeti (razvrtjeti), prez. razvrtim, aor. reformacija razvrćeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrćela, gl. pril. reformator, vok. jed. reformatore, instr. jed. proš. razvrćevši reformatorom razvrći (razvrgnuti), prez. razvrgnem, aor. reformatorka, dat. jed. reformatorki, gen. mn. razvrgoh (razvrže), gl. prid. rad. reformatorki razvrgao/razvrgla, gl. pril. proš. razvrgavši reisul-ulema razvrgnuti (razvrći), prez. razvrgnem, aor. region razvrgnuh, gl. prid. rad. razvrgnuo/razvrgnula, gl. pril. proš. razvrgnuvši rekapitulacija razvrtjeti (razvrćeti), prez. razvrtim, aor. rekla-kazala razvrtjeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrtjela, gl. pril. rekreacija proš. razvrtjevši rekreacijski (rekreacioni) ražaliti se, prez. ražalim se rekreacioni (rekreacijski) ražalostiti se, prez. ražalostim se rekvijem ražariti, prez. ražarim, gl. prid. trp. ražaren remekdjelo raženiti (se), prez. raženim (se), gl. prid. trp. raženjen rendgen ražestiti se, prez. ražestim se rendgenolog, vok. jed. rendgenolože, nom. mn. rendgenolozi rđa rendgenologija rđav, rđava, odr. vid rđavi rendgenološki rđati, prez. rđam, gl. pril. sad. rđajući, gl. im. rđanje rendgenološkinja realist (realista), gen. jed. realista rendgenski realista (realist), gen. jed. realiste renesansa (istor.) renome, gen. jed. renomea, nom. mn. renomei

259 Rentgen (vlast. ime) rezident, gen. jed. rezidenta, gen. mn. rezidenata rentgen (med. aparat) rezime, gen. jed. rezimea, nom. mn. rezimei reon rezistencija replika, dat. jed. replici rezistentan, rezistentna, odr. vid rezistentni reporter, vok. jed. reporteru, instr. jed. režiserka, dat. jed. režiserki, gen. mn. režiserki reporterom Ribnica reporterka, dat. jed. reporterki, gen. mn. ribnički reporterki Ričard Lavlje Srce reprezentacija riđokos, riđokosa, odr. vid riđokosi reprezentativac, gen. jed. reprezentativca, vok. jed. reprezentativče, gen. mn. reprezentativaca riječ. (skr. riječca) reprezentativka, dat. jed. reprezentativki, gen. Riječanin, nom. mn. Riječani mn. reprezentativki Riječanka, dat. jed. Riječanki, gen. mn. Riječanki republikanac, gen. jed. republikanca, vok. jed. riječca republikanče, gen. mn. republikanaca Riječka nahija republikanka, dat. jed. republikanki, gen. mn. republikanki riječni respektovati, prez. respektujem, gl. pril. sad. rijedak, rijetka, odr. vid rijetki respektujući, gl. im. respektovanje rijediti, prez. rijedim, gl. prid. trp. rijeđen, gl. im. restauracija rijeđenje restaurator, vok. jed. restauratore, instr. jed. Rijeka Crnojevića restauratorom rijeka, dat. jed. rijeci rešetka, dat. jed. rešetki, gen. mn. rešetki/rešetaka rijetko (pril.) rešo, gen. jed. rešoa, nom. mn. rešoi rijetkost, gen. jed. rijetkosti, instr. jed. retor (govornik), vok. jed. retore, instr. jed. rijetkošću/rijetkosti retorom Risan revizija risanski revnost, gen. jed. revnosti, instr. jed. riskantnost, gen. jed. riskantnosti, instr. jed. revnošću/revnosti riskantnošću/riskantnosti revnostan, revnosna, odr. vid revnosni Ristić-Kangrgin rječnik revolucionar, vok. jed. Rišnjanin, nom. mn. Rišnjani revolucionaru/revolucionare, instr. jed. revolucionarom/revolucionarem Rišnjanka, dat. jed. Rišnjanki, gen. mn. Rišnjanki rezervisanost, gen. jed. rezervisanosti, instr. jed. rječica rezervisanošću/rezervisanosti rječit, rječita, odr. vid rječiti rezervist (rezervista), gen. jed. rezervista rječitost, gen. jed. rječitosti, instr. jed. rezervista (rezervist), gen. jed. rezerviste rječitošću/rječitosti rezidencija rječnički rezidencijalan, rezidencijalna, odr. vid rječnik, nom. mn. rječnici rezidencijalni rjeđi (komp. od rijedak)

260 rješavati, prez. rješavam, gl. pril. sad. rješavajući, ronilac, gen. jed. ronioca, vok. jed. ronioče, gen. gl. im. rješavanje mn. ronilaca rješenje, gen. jed. rješenja, instr. jed. rješenjem ropski rješiv, rješiva, odr. vid rješivi ropstvo, gen. mn. ropstava/ropstva rješivost, gen. jed. rješivosti, instr. jed. Rovci (geogr.; crnogorsko brđansko pleme) rješivošću/rješivosti Rovčanin, nom. mn. Rovčani rkt. (skr. rimokatolički, rimokatolik) Rovčanka, dat. jed. Rovčanki, gen. mn. Rovčanki rodoljub .rs (internet domen Srbije) rodoljubivost, gen. jed. rodoljubivosti, instr. jed. ršum, gen. jed. ršuma rodoljubivošću/rodoljubivosti rt, gen. jed. rta rodonačelnik, vok. jed. rodonačelniče, nom. mn. rodonačelnici RTCG (skr. Radio-televizija Crne Gore) rodski .ru (internet domen Rusije) rođak, vok. jed. rođače, nom. mn. rođaci ručak, gen. jed. ručka, nom. mn. ručkovi rođaka, dat. jed. rođaki ručka, dat. jed. ručki/ručci, gen. mn. ručaka/ručki rođendan, gen. jed. rođendana Rudo Polje (top.) rojalist (rojalista), gen. jed. rojalista ruka, dat. jed. ruci rojalista (rojalist), gen. jed. rojaliste rukavac, gen. jed. rukavca, gen. mn. rukavaca rojalistički rukovodilac, vok. jed. rukovodioče, gen. mn. rukovodilaca rojalistkinja rukovodstvo, gen. mn. rokoko, gen. jed. rokokoa rukovodstava/rukovodstva .ro (internet domen Ruminije) rumeniti (činiti rumenim), prez. rumenim, gl. rom. (skr. romanski, romanizam) prid. trp. rumenjen, gl. im. rumenjenje romanist (romanista), gen. jed. romanista rumenjeti (postojati rumen), prez. rumenim romanista (romanist), gen. jed. romaniste Rumun romanistički Rumunija romanistika, dat. jed. romanistici Rumunka, dat. jed. Rumunki, gen. mn. Rumunki romanistkinja rumunski romanizam, gen. jed. romanizma, gen. mn. Rus romanizama Rusija romanopisac, gen. jed. romanopisca, vok. jed. rus. (skr. ruski) romanopišče, gen. mn. romanopisaca ruski romansijer, gen. jed. romansijera, vok. jed. romansijeru, instr. jed. romansijerom Ruskinja romansijerka, dat. jed. romansijerki, gen. mn. ruskoslovenski romansijerki rusofil romansijerski rušilac, gen. jed. rušioca, vok. jed. rušioče, gen. mn. rušilaca

261 rvati (se), prez. rvem (se), gl. im. rvanje saglasje, gen. jed. saglasja, instr. jed. saglasjem rvač, vok. jed. rvaču, instr. jed. rvačem saglasan, saglasna, odr. vid saglasni rvačica, vok. jed. rvačice saglasnost, gen. jed. saglasnosti, instr. jed. rvačicin saglasnošću/saglasnosti rzati, prez. ržem, gl. pril. sad. ržući, gl. im rzanje sagorijevati, prez. sagorijevam, gl. pril. sad. sagorijevajući, gl. im. sagorijevanje sagorjeti, prez. sagorim, aor. sagorjeh, gl. prid. S rad. sagorio/sagorjela, gl. pril. proš. sagorjevši S (skr. sjever) sagovornik, vok. jed. sagovorniče, nom. mn. sagovornici S (engl. South, jug) sahat-kula S (skr. sumpor) Sahat-kula (istor. objekt) S (skr. skakač u šahu) sajdžija sablast, gen. jed. sablasti, instr. jed. sablašću/sablasti sako, gen. jed. sakoa, nom. mn. sakoi sabrati, prez. saberem sakriti, prez. sakrijem, gl. prid. trp. sakriven sač, gen. jed. sača, instr. jed. sačem, nom. mn. sačevi saldo, gen. jed. salda, nom. mn. saldi sačinjavati, prez. sačinjavam, gl. pril. sad. salećeti (saletjeti), prez. saletim, aor. salećeh, gl. sačinjavajući, gl. im. sačinjavanje prid. rad. saletio/salećela, gl. pril. proš. salećevši saćerati (satjerati), prez. saćeram saletjeti (salećeti), prez. saletim, aor. saletjeh, gl. prid. trp. saletio/saletjela, gl. pril. proš. saletjevši saćerivati (satjerivati), prez. saćerujem, gl. pril. sad. saćerivajući, gl. im. saćerivanje salijetati, prez. salijećem, gl. pril. sad. salijećući, gl. im. salijetanje saći, prez. sađem, aor. sađoh, gl. prid. rad. sašao/sašla, gl. pril. proš. sašavši sam samcat SAD (skr. Sjedinjene Američke Države) samilost, gen. jed. samilosti. instr. jed. samilošću/samilosti sadašnji samilostan, samilosna, odr. vid samilosni sadašnjost, gen. jed. sadašnjosti, instr. jed. sadašnjošću/sadašnjosti samljeti, prez. sameljem sadijevati, prez. sadijevam, gl. pril. sad. samodržac, gen. jed. samodršca, vok. jed. sadijećajući, gl. im. sadijevanje samodršče, gen. mn. samodržaca sadist (sadista), gen. jed. sadista samokritičan, samokritična, odr. vid samokritični sadista (sadist), gen. jed. sadiste samoodbrana sadistički samoposluga, dat. jed. samoposluzi sadistkinja samostalan, samostalna, odr. vid samostalni sadjejstvo, gen. mn. sadjejstava/sadjejstva samosvijest, gen. jed. samosvijesti, instr. jed. sadrug, vok. jed. sadruže/sadrugu, nom. mn. samosviješću/samosvijesti sadruzi samosvojnost, gen. jed. samosvojnosti, instr. jed. sađenuti (sađesti), prez. sađenem samosvojnošću/samosvojnosti sađesti (sađenuti), prez. sađedem, aor. sađedoh, samotvor gl. prid. rad. sađeo/sađela, gl. pril. proš. sađevši

262 samoubica sapetost, gen. jed. sapetosti, instr. jed. samoubilački sapetošću/sapetosti samoubistvo, gen. mn. sapinjati, prez. sapinjem, gl. pril. sad. sapinjući, gl. samoubistava/samoubistva im. sapinjanje samouk, samouka, odr. vid samouki sapun samouvjeren, samouvjerena, odr. vid saputnica, vok. jed. saputnice samouvjereni saputničin samouvjerenost, gen. jed. samouvjerenosti, instr. jed. saputnički samouvjerenošću/samouvjerenosti saputnik, vok. jed. saputniče, nom. mn. saputnici samovolja saputništvo, gen. mn. saputništava/saputništva samozvanac, gen. jed. samozvanca, vok. jed. saradnica, vok. jed. saradnice samozvanče, gen. mn. samozvanaca saradničin san, gen. jed. sna, nom. mn. snovi saradnik, vok. jed. saradniče, nom. mn. saradnici sanatorijum sarađivati, prez. sarađujem, gl. pril. sad. sanduče, gen. jed. sandučeta sarađujući, gl. im. sarađivanje sanduk, nom. mn. sanduci Sarajevo sanke sarajevski sankcionisati, prez. sankcionišem, gl. pril. sad. Sarajka, dat. jed. Sarajki, gen. mn. Sarajki sankcionišući, gl. im. sankcionisanje Sarajlija San Marino sarkofag, nom. mn. sarkofazi santimetar (centimetar), gen. jed. santimetra sasjeći (saśeći), prez. sasiječem, aor. sasjekoh sanjiv, sanjiva, odr. vid sanjivi (sasiječe), imper. sasijeci, gl. prid. rad. sanjivost, gen. jed. sanjivosti, instr. jed. sasjekao/sasjekla, gl. pril. proš. sasjekavši sanjivošću/sanjivosti sasijecati, prez. sasijecam, gl. pril. sad. saobraćaj, gen. jed. saobraćaja, instr. jed. sasijecajući, gl. im. sasijecanje saobraćajem sastanak, gen. jed. sastanka, nom. mn. sastanci, saobraćajac, gen. jed. saobraćajca, vok. jed. gen. mn. sastanaka saobraćajče, gen. mn. saobraćajaca sastojak, gen. jed. sastojka, nom. mn. sastojci, gen. saobraćati, prez. saobraćam, gl. pril. sad. mn. sastojaka saobraćajući, gl. im. saobraćanje sašiti, prez. sašijem, gl. prid. trp. sašiven saopštavati, prez. saopštavam, gl. pril. sad. sat, gen. jed. sata, nom. mn. satovi (časovnici); gen. saopštavajući, gl. im. saopštavanje jed. sata, nom. mn. sati (časovi) saopštenje, gen. jed. saopštenja, instr. jed. sat-dva saopštenjem satjerati (saćerati), prez. satjeram sapatnica, vok. jed. sapatnice satjerivati (saćerivati), prez. satjerujem, gl. pril. sapatničin sad. satjerujući, gl. im. satjerivanje sapatnički saučesnica, vok. jed. saučesnice sapatnik, vok. jed. sapatniče, nom. mn. sapatnici saučesničin sapatništvo, gen. mn. sapatništva/sapatništva saučesnički

263 saučesnik, vok. jed. saučesniče, nom. mn. sažeći, prez. sažežem, aor. sažegoh (sažeže), gl. saučesnici prid. rad. sažegao/sažegla, gl. pril. proš. sažegavši saučešništvo, gen. mn. sažetak, gen. jed. sažetka, nom. mn. sažeci, gen. mn. saučesništava/saučesništva sažetaka sav (vas) sažeti, prez. sažmem, imper. sažmi Sava Kovačević Mizara sažetost, gen. jed. sažetosti, instr. jed. saveznica, vok. jed. saveznice sažetošću/sažetosti savezničin secesija saveznik, vok. jed. savezniče, nom. mn. saveznici secesionist (secesionista), gen. jed. secesionista savezništvo, gen. mn. savezništava/savezništva secesionista (secesionist), gen. jed. secesioniste Savić Marković Štedimlija secesionistički secesionistkinja savijutak, gen. jed. savijutka, nom. mn. savijuci, gen. mn. savijutaka sedamdeset Savino Selo (top.) sedamdesetogodišnjak, vok. jed. sedamdesetogodišnjače, nom. mn. savjesnost, gen. jed. savjesnosti, instr. jed. sedamdesetogodišnjaci savjesnošću/savjesnosti sedamdesetogodišnji savjest, gen. jed. savjesti, instr. jed. savješću/savjesti sedamdesetogodišnjica savjestan, savjesna, odr. vid savjesni sedamnaest savjetnica, vok. jed. savjetnice sedamnaestogodišnji savjetničin sedamnaestoro savjetnički sedam-osam savjetnik, vok. jed. savjetniče, nom. mn. savjetnici sedamsto (sedam stotina) savjetodavac, gen. jed. savjetodavca, vok. jed. sedam stotina (sedamsto) savjetodavče, gen. mn. savjetodavaca sedmogodišnjak, vok. jed. sedmogodišnjače, savjetodavan, savjetodavna, odr. vid nom. mn. sedmogodišnjaci savjetodavni sedmogodišnjakinja savjetodavčev sedmogodišnji savjetovanje, gen. jed. savjetovanja, instr. jed. sedmogodišnjica savjetovanjem sedmomjesečni savremenik, vok. jed. savremeniče, nom. mn. savremenici sedmoro savremenost, gen. jed. savremenosti, instr. jed. sedmospratnica savremenošću/savremenosti Sejšelska ostrva sazvati, prez. sazovem, imper. sazovi sekretarica, vok. jed. sekretarice sazvježđe, gen. jed. sazvježđa, instr. jed. sekretaričin sazvježđem sekundant, gen. jed. sekundanta, gen. mn. sazvučje, gen. jed. sazvučja, instr. jed. sazvučjem sekundanata sekund (sekunda), gen. jed. sekunda

264 sekunda (sekund), gen. jed. sekunde sijevati, prez. sijevam, gl. pril. sad. sijevajući, gl. sekundantski im. sijevanje seljak, vok. jed. seljače, nom. mn. seljaci siktati, prez. sikćem, gl. pril. sad. sikćući, gl. im. siktanje seljanka, dat. jed. seljanki, gen. mn. seljanki silicijum sentencija Silić-Pranjkovićeva Gramatika seoba silnik, vok. jed. silniče, nom. mn. silnici seoski simbioza separatist (separatista), gen. jed. separatista simbolist (simbolista), gen. jed. simbolista separatista (separatist), gen. jed. separatiste simbolista (simbolist), gen. jed. simboliste separe, gen. jed. separea, nom. mn. separei simbolizam, gen. jed. simbolizma, gen. mn. serdar, vok. jed. serdaru/serdare, instr. jed. simbolizama serdarom/serdarem simpozijum sertifikat (certifikat) sinagoga, dat. jed. sinagogi servis (služba, usluga) sinhroničan, sinhronična, odr. vid sinhronični sestrična sinhronija sfera sinhronizacija SFRJ (skr. Socijalistička Federativna Rerublika Jugoslavija) sinoć (pril.) sinoćnji shema (šema) sinovac, gen. jed. sinovca, vok. jed. sinovče, gen. shematski (šematski) mn. sinovaca shodan, shodna, odr. vid shodni sinovica, vok. jed. sinovice shvatati, prez. shvatam, gl. pril. sad. shvatajući, gl. sinovičin im. shvatanje sintaksa shvatiti, prez. shvatim, gl. prid. trp. shvaćen sintaksički .si (internet domen Slovenije) sipati, prez. sipam, gl. pril. sad. sipajući, gl. im. sigurnost, gen. jed. sigurnosti, instr. jed. sipanje sigurnošću/sigurnosti sipljiv, sipljiva, odr. vid. sipljivi sijalica sipljivost, gen. jed. sipljivosti, instr. jed. sijati, prez. sijem, gl. pril. sad. sijući, gl. im. sijanje sipljivošću/sipljivosti sijed, sijeda, odr. vid sijedi sirće, gen. jed. sirćeta sijeđeti (sijedjeti), prez. sijedim, gl. pril. sad. sirćetni sijedeći, gl. prid. rad. sijedio/sijeđela gl. im. siročad, gen. jed. siročadi, instr. jed. sijeđenje siročađu/siročadi sijelo, gen. jed. sijela siroče, gen. jed. siročeta sijeno, gen. jed. sijena siromah, vok. jed. siromaše, nom. mn. siromasi sijerak, gen. jed. sijerka siromaštvo, gen. mn. siromaštava/siromaštva sirota

265 sirovost, gen. jed. sirovosti, instr. jed. sjedjeti (śeđeti), prez. sjedim, impf. sjeđah, gl. sirovošću/sirovosti prid. rad. sjedio/sjedjela, gl. im. sjeđenje sisar, vok. jed. sisaru/sisare, instr. jed. sjekira (śekira) sisarom/sisarem sjekiracija (śekiracija) sisati, prez. sisam, gl. pril. sad. sisajući, gl. im. sjekiranje (śekiranje) sisanje sjekirica (śekirica) sisavac, gen. jed. sisavca, vok. jed. sisavče, gen. mn. sisavaca sjekutić, gen. jed. sjekutića, instr. jed. sjekutićem sistem, gen. jed. sistema sjeme (śeme), gen. jed. sjemena sistematičan, sistematična, odr. vid sistematični sjemenište (śemenište), gen. jed. sjemeništa, instr. jed. sjemeništem siže, gen. jed. sižea, nom. mn. sižei sjemenjača (śemenjača) sjahati, prez. sjašem, imper. sjaši sjenčiti, prez. sjenčim, gl. im. sjenčenje sjaj, gen. jed. sjaja, instr. jed. sjajem sjenka, dat. jed. sjenci, gen. mn. sjenka/sjenki sjajan, sjajna, odr. vid sjajni sjenokos (śenokos) sjajnook, sjajnooka, odr. vid sjajnooki sjenokosan (śenokosan), sjenokosna, odr. vid. sjeckati (śeckati), prez. sjeckam, gl. pril. sad. sjenokosni sjeckajući, gl. im. sjeckanje sjesti (śesti), prez. sjednem/sjedem, aor. sjedoh, sjeckavac (śeckavac), gen. jed. sjeckavca, gen. gl. prid. rad. sjeo/sjela, gl. pril. proš. sjevši mn. sjeckavaca sjeta sječa (śeča) sjetan, sjetna, odr. vid sjetni sječivo (śečivo) sjetiti (se), prez. sjetim (se), impf. sjećah (se) sjećanje (śećanje), gen. jed. sjećanja, instr. jed. sjećanjem sjev. (skr. sjeverni) sjećati (se) (śećati se), prez. sjećam (se), gl. pril. sjever (śever) sad. sjećajući (se), gl. im. sjećanje sjeverac (śeverac), gen. jed. sjeverca, gen. mn. sjeći (śeći), prez. siječem, imper. sijeci, impf. sjeveraca sijecijah, gl. prid. rad. sjekao/sjekla sjeveriti (śeveriti), prez. sjeverim, gl. pril. sad. sjedalo (śedalo) sjevereći, gl. im. sjeverenje sjedećke (śedećke) (pril.) Sjeverna Amerika sjediniti, prez. sjedinim, gl. prid. trp. sjedinjen, gl. sjeverni (śeverni) im. sjedinjenje Sjevernjača (Śevernjača) sjedište (śedište), gen. jed. sjedišta, instr. jed. sjevernjak (śevernjak), gen. jed. sjevernjaka, sjedištem nom. mn. sjevernjaci sjednica (śednica) sjutra (śutra) (pril.) sjedničar (śedničar), vok. jed. sjutradan (śutradan) (pril.) sjedničaru/sjedničare, instr. jed. sjedničarom/sjedničarem sjutrašnji (śutrašnji) sjedničiti (śedničiti) sjutri dan (śutri dan) (pril.) sjednik (śednik), vok. jed. sjedniče, nom. mn. .sk (internet domen Slovačke) sjednici Skadar, gen. Skadra

266 skadarski slavistički Skadarsko jezero slavistika, dat. jed. slavistici Skadranin, nom. mn. Skadrani slavistkinja Skadranka, dat. jed. Skadranki, gen. mn. sleći se (slegnuti se), prez. slegnem se, aor. Skadranki slegoh se (sleže se), gl. prid. rad. slegao se/slegla Skenderbeg se, gl. pril. proš. slegavši se skijati (se), prez. skijam (se), gl. pril. sad. skijajući sleđa (pril.) (se), gl. im. skijanje slegnuti se (sleći se), prez. slegnem se, aor. skije slegnuh se, gl. prid. rad. slegnuo se/slegnula se, gl. pril. proš. slegnuvši se skladišni slezena skladište, gen. jed. skladišta, instr. jed. skladištem slijed, nom. mn. sljedovi skladnost, gen. jed. skladnosti, instr. jed. skladnošću/skladnosti slijediti, prez. slijedim, gl. pril. sad. slijedeći, gl. im. slijeđenje Skopska Crna Gora slijegati, prez. sliježem, gl. pril. sad. sliježući, gl. skr. (skr. skraćeno; skraćenica) im. slijeganje skrinja (škrinja) slijep, slijepa, odr. vid slijepi skrob slijepac, gen. jed. slijepca, vok. jed. slijepče, gen. skućiti, prez. skućim, gl. pril. trp. skućen mn. slijepaca skuvati, prez. skuvam slijetati, prez. slijećem, gl. pril. sad. slijećući, gl. im. slijetanje s. l. (skr. lat. sine loco - bez oznake mjesta) slijeva (pril.) slabost, gen. jed. slabosti, instr. jed. slabošću/slabosti SLO (Međunarodna auto-oznaka za Sloveniju) slabovid (slabovidan), slabovida, odr. vid slobodoumnost, gen. jed. slobodoumnosti, instr. jed. slabovidi slobodoumnošću/slobodoumnosti slabovidan (slabovid), slabovidna, odr. vid sloboština slabovidni slov. (skr. slovenski) sladak, slatka, odr. vid slatki sluga, dat. jed. slugi, gen. mn. sluga/slugu sladokusac, gen. jed. sladokusca, vok. jed. slušaonica sladokušče, gen. mn. sladokusaca sluškinja slastičar, vok. jed. slastičaru/slastičare, instr. jed. slastičarom/slastičarem služavka, dat. jed. služavki, gen. mn. služavki slastičara (slastičarnica) sljedbenica, vok. jed. sljedbenice slastičarnica (slastičara) sljedbeničin slatkorječiv, slatkorječiva, odr. vid slatkorječivi sljedbenički slatkorječivost, gen. jed. slatkorječivosti, instr. jed. sljedbenik, vok. jed. sljedbeniče, nom. mn. slatkorječivošću/slatkorječivosti sljedbenici slavist (slavista), gen. jed. slavista sljedbeništvo, gen. mn. sljedbeništava/sljedbeništva slavista (slavist), gen. jed. slaviste sljedeći (prid.)

267 sljedovati, prez. sljedujem, gl. pril. sad. sljedujući, smjernost, gen. jed. smjernosti, instr. jed. gl. im. sljedovanje smjernošću/smjernosti sljeme (šljeme), gen. jed. sljemena smjesa (smješa) sljepački smješa (smjesa) sljepica smješkati se, prez. smješkam se, gl. pril. sad. sljepičin smješkajući se, gl. im. smješkanje sljepić, instr. jed. sljepićem smještaj, gen. jed. smještaja, instr. jed. smještajem sljepilo smještati, prez. smještam, gl. pril. sad. smještajući, gl. im. smještanje sljepoća smjeti, prez. smijem, gl. pril. sad. smijući sljepoočnica Smokovac (top.), gen. Smokovca sljez smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, vok. jed. sljubiti se, prez. sljubim se smrdljivče, gen. mn. smrdljivaca sljuštiti, prez. sljuštim, gl. prid. trp. sljušten smrča (smreka) smaći (smaknuti), prez. smaknem, aor. smakoh smrći se (smrknuti se), prez. smrknem se, aor. (smače), gl. prid. rad. smakao/smakla, gl. pril. proš. smrkoh se (smrče se), gl. prid. rad. smrkao smakavši se/smrkla se, gl. pril. proš. smrkavši se Smail-aga smrdjeti (smrđeti), prez. smrdim, impf. smrđah, smaknuti (smaći), prez. smaknem, aor. gl. prid. rad. smrdio/smrdjela smaknuh, gl. prid. rad. smaknuo/smaknula, gl. smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, vok. jed. pril. proš. smaknuvši smrdljivče, nom. mn. smrdljivci smeđokos, smeđokosa, odr. vid smeđokosi smrdljivica, vok. jed. smrdljivice smeće, gen. jed. smeća, instr. jed. smećem smrdljivičin smećkast, smećkasta, odr. vid smećkasti smrđeti, prez. smrdim, impf. smrđeh, gl. prid. rad. smijati se, prez. smijem se, gl. pril. sad. smijući smrdio/smrđela se, gl. im. smijanje smreka (smrča), dat. jed. smreci smijeh, nom. mn. smjehovi smrknuti se (smrći se), prez. smrknem se smijeniti, prez. smijenim, gl. prid. trp. smijenjen smršaviti, prez. smršavim smiješak, gen. jed. smiješka, nom. mn. smiješci, smrt, gen. jed. smrti, instr. jed. smrću/smrti gen. mn. smiješaka smrtnost, gen. jed. smrtnosti, instr. jed. smiješan, smiješna, odr. vid smiješni smrtnošću/smrtnosti smiješno (pril.) smrtonosnost, gen. jed. smrtonosnosti, instr. jed. smion, smiona, odr. vid smioni smrtonosnošću/smrtonosnosti smisao, gen. jed. smisla smuditi, prez. smudim, impf. smuđah, gl. pril. sad. smudeći, gl. im. smuđenje smišljenost, gen. jed. smišljenosti, instr. jed. smišljenošću/smišljenosti smutljivac, gen. jed. smutljivca, vok. jed. smutljivče, gen. mn. smutljivaca smjelost, gen. jed. smjelosti, instr. jed. smjelošću/smjelosti smutljivica, vok. jed. smutljivice smjerati, prez. smjeram, gl. pril. sad. smjerajući, smutljivičin gl. im. smjeranje smuvati, prez. smuvam

268 Sn (skr. kalaj) socijalist (socijalista), gen. jed. socijalista snabdijevati, prez. snabdijevam, gl. pril. sad. socijalista (socijalist), gen. jed. socijaliste snabdijevajući, gl. im. snabdijevanje socijalistički snabdjeti (snabđeti), prez. snabdijem, aor. snabdjeh, gl. prid. rad. snabdio/snabdjela, gl. pril. sociolog, vok. jed. sociolože, nom. mn. sociolozi proš. snabdjevši sociologija snabđeti (snabdjeti), prez. snabdijem, aor. sociološki snabđeh, gl. prid. rad. snabdio/snabđela, gl. pril. proš. snabđevši sociološkinja snaći, prez. snađem, aor. snađoh, gl. prid. rad. Sofokle, gen. Sofokla snašao/snašla, gl, pril. proš. snašavši soko, gen. jed. sokola, nom. mn. sokolovi snaha, dat. jed. snahi solfeđo, gen. jed. solfeđa snijeg, nom. mn. snjegovi solist (solista), gen. jed. solista snijevati, prez. snijevam, gl. pril. sad. snijevajući, solista (solist), gen. jed. soliste gl. im. snijevanje solistički sniježan, sniježna, odr. vid sniježni solistkinja sniježiti, prez. sniježim, gl. pril. sad. sniježeći, gl. im. sniježenje soliti, prez. solim, gl. pril. sad. soleći, gl. im. soljenje sniježnica Solun snimak, gen. jed. snimka, nom. mn. snimci, gen. mn. snimaka solunski snishodljiv, snishodljiva, odr. vid snishodljivi Solunjanin, nom. mn. Solunjani snošljivost, gen. jed. snošljivosti, instr. jed. Solunjanka, dat. jed. Solunjanki, gen. mn. snošljivošću/snošljivosti Solunjanki snoviđenje, gen. jed. snoviđenja, instr. jed. sonant, gen. jed. sonanta, gen. mn. sonanata snoviđenjem sonantski snuždenost, gen. jed. snuždenosti, instr. jed. sonet snuždenošću/snuždenosti sonetni (sonetski) snjegovit, snjegovita, odr. vid snjegoviti sonetski (sonetni) Snješko Bijelić sopstven, sopstvena, odr. vid sopstveni snježanica Sotonići (geogr.; crnogorsko pleme) so, gen. jed. soli, instr. jed. solju/soli spanać, gen. jed. spanaća, instr. jed. spanaćem sobarica, vok. jed. sobarice Spasovdan, gen. Spasovdana/Spasova dne sobaričin spasilac, gen. jed. spasioca, vok. jed. spasioče. gen. sobičak, gen. jed. sobička, nom. mn. sobičci, gen. mn. spasilaca mn. sobičaka spasiti, prez. spasim, gl. prid. trp. spašen socijaldemokrat (socijaldemokrata), gen. jed. socijaldemokrata spašavati, prez. spašavam, gl. pril. sad. spašavajući, gl. im. spasavanje socijaldemokrata (socijaldemokrat), gen. jed. socijaldemokrate spavaonica socijaldemokratski

269 spavati, prez. spavam, gl. pril. sad. spavajući, gl. spotakao se/spotakla se, gl. pril. proš. spotakavši im. spavanje se specijalist (specijalista), gen. jed. specijalista spotaknuti se (spotaći se), prez. spotaknem se, specijalista (specijalist), gen. jed. specijaliste aor. spotaknuh se, gl. prid. rad. spotaknuo se/spotaknula se, gl. pril. proš. spotaknuvši se specijalistički spram (pred.) specijalistkinja sprečavanje, gen. jed. sprečavanja, instr. jed. spikerka, dat. jed. spikerki, gen. mn. spikerki sprečavanjem spisatelj, gen. jed. spisatelja, instr. jed. spisateljem spreći (spregnuti), prez. spregnem, aor. spregoh spisataljica, vok. jed. spisateljice (spreže), gl. prid. rad. spregao/spregla, gl. pril. proš. spregavši spisateljičin sprega, dat. jed. sprezi spletka, dat. jed. spletki, gen. mn. spletki/spletaka spregnuti (spreći), prez. spregnem, aor. Splićanin, nom. mn. Splićani spregnuh, gl. prid. rad. spregnuo/spregnula, gl. Splićanka, dat. jed. Splićanki, gen. mn. Splićanki pril. proš. spregnuvši Split spremnost, gen. jed. spremnosti, instr. jed. spremnošću/spremnosti splitski spriječenost, gen. jed. spriječenosti, instr. jed. spodoba spriječenošću/spriječenosti spoljašnjost, gen. jed. spoljašnjosti, instr. jed. spriječiti, prez. spriječim, aor. spriječih, gl. prid. spoljašnjošću/spoljašnosti trp. spriječen spomenik, nom. mn. spomenici sputanost, gen. jed. sputanosti, instr. jed. sporazumijevati se, prez. sporazumijevam se, sputanošću/sputanosti gl. pril. sad. sporazumijevajući se, gl. im. s. r. (skr. svojom rukom, svojeručno) sporazumijevanje s. r. (skr. srednji rod) sporazumjeti se, prez. sporazumijem se, aor. sporazumjeh se, gl. prid. rad. sporazumio sramotan, sramotna, odr. vid sramotni se/sporazumjela se, gl. pril. proš. sporazumjevši sramotnički se sramotnik, vok. jed. sramotniče, nom. mn. sporečkati se (sporječkati se) sramotnici sporednost, gen. jed. sporednosti, instr. jed. srazmjer, gen. jed. srazmjera, instr. jed. sporednošću/sporednosti srazmjerom sporječkati se (sporečkati se), prez. SRB (Međunarodna nauto-oznaka za Srbiju) sporječkam se Srbija sportist (sportista), gen. jed. sportista Srbijanac, gen. jed. Srbijanca, vok. jed. Srbijanče, sportista (sportist), gen. jed. sportiste gen. mn. Srbijanaca sportistkinja Srbijanka, dat. jed. Srbijanki, gen. mn. Srbijanki sportski Srbin, nom. mn. Srbi sposobnost, gen. jed. sposobnosti, instr. jed. srdačan, srdačna, odr. vid srdačan sposobnošću/sposobnosti srdačnost, gen. jed. srdačnosti, instr. jed. spotaći se (spotaknuti se), prez. spotaknem se, srdačnošću/srdačnosti aor. spotakoh se (spotače se), gl. prid. rad.

270 srdžba stand. (skr. standardno) srećan, srećna,odr. vid srećni stanica srećnica, vok. jed. srećnice stanični srećnik, vok. jed. srećniče, nom. mn. srećnici stani-pani središnji stanodavac, gen. jed. stanodavca, vok. jed. srednji vijek stanodavče, gen. mn. stanodavaca srednjoevropski starac, gen. jed. starca, vok. jed. starče, gen. mn. staraca srednjoškolac, gen. jed. srednjoškolca, vok. jed. srednjoškolče, gen. mn. srednjoškolaca Stara Crna Gora srednjoškolka, dat. jed. srednjoškolki, gen. mn. starački srednjoškolki Stara varoš srednjoškolski Stari aerodrom srednjovjekovni Stari zavjet sredovječan, sredovječna, odr. vid sredovječni starješina Sredozemlje, gen. Sredozemlja, instr. starješinstvo, gen. mn. Sredozemljem starješinstava/starješinstva Sredozemno more starmali Sremski front (istor.) starocrkvenoslovenski srijeda starocrnogorski srijetati, prez. srijećem, gl pril. sad. srijećući, gl. starodrevni im. srijetanje starogradski srodnost, gen. jed. srodnosti, instr. jed. starogrčki srodnošću/srodnosti starolatinski st. (skr. stoljeće) starosjedilac (starośedilac), gen. jed. stadijum starosjedioca, vok. jed. starosjedioče, gen. mn. stadion starosjedilaca staklorezac, gen. jed. stakloresca, vok. jed. starosjedilački (starośedilački) staklorešče, gen. mn. staklorezaca starosjediočev (starośediočev) staklorezački staroslovenski stalak, gen. jed. stalka, nom. mn. stalci, gen. mn. starośedilac (starosjedilac), gen. jed. stalaka starośedioca, vok. jed. starośedioče, gen. mn. stalan, stalna, odr. vid stalni starośedilaca staleški starośedilački (starosjedilački) stalež, gen. jed. staleža, instr. jed. staležom starośediočev (starosjediočev) stalno (pril.) starozavjetni stanac, gen. jed. stanca, gen. mn. stranaca statika, dat. jed. statici stanac kamen statističar, vok. jed. statističaru/statističare, instr. stanarka, dat. jed. stanarki, gen. mn. stanarki jed. statističarom/statističarem

271 statističarka, dat. jed. statističarki, gen. mn. stotina statističarki stovarišni statistika, dat. jed. statistici stovarište, gen. jed. stovarišta, instr. jed. stažist (stažista), gen. jed. stažista stovarištem stažista (stažist), gen. jed. stažiste stožer, instr. jed. stožerom stažistkinja stožina Stega mitropolita Petra str. (skr. strana) steona stradalnica, vok. jed. stradalnice sticati, prez. stičem, gl. pril. sad. stičući, gl. im. stradalničin sticanje stradalnički stihotvorac, gen. jed. stihotvorca, vok. jed. stradalnik, vok. jed. stradalniče, nom. mn. stihotvorče, gen. mn. stihotvoraca stradalnici stjenovit, stjenovita, odr. vid stjenoviti stranac, gen. jed. stranca, vok. jed. stranče, gen. mn. stjenovitost, gen. jed. stjenovitosti, instr. jed. stranaca stjenovitošću/stjenovitosti stranputica Stjepan Mitrov Ljubiša stranputice (pril.) sto (broj) strast, gen. jed. strasti, instr. jed. strašću/strasti sto (dio namještaja), gen. jed. stola, nom. mn. strastan, strasna, odr. vid strasni stolovi strastven, strastvena, odr. vid strastveni STO (skr. Svjetska trgovinska organizacija) strastvenost, gen. jed. strastvenosti, instr. jed. sto deseti strastvenošću/strastvenosti sto dvadeset strašljivac, gen. jed. strašljivca, vok. jed. strašljivče, sto pet gen. mn. strašljivaca sto posto strašljivica, vok. jed. strašljivice stoga (riječ.) strašljivičin stogodišnjak, vok. jed. stogodišnjače, nom. strašljivost, gen. jed. strašljivosti, instr. jed. mn. stogodišnjaci strašljivošću/strašljivosti stogodišnjakinja strelica stogodišnji strepnja stogodišnjica strepjeti (strijepjeti), prez. strepim, gl. pril. sad. stoicizam, gen. jed. stoicizma, gen. mn. stoicizama strepeći, gl. im. strepljenje stoički stric, vok. jed. striče stoik, vok. jed. stoiče, nom. mn. stoici strijela stoljeće, gen. jed. stoljeća, instr. jed. stoljećem strijeljati, prez. strijeljam, gl. pril. sad. strijeljajući, gl. im. strijeljanje stopostotni strijeljanje, gen. jed. strijeljanja, instr. jed. stoprocentni strijeljanjem stospratnica strijelac, gen. jed. strijelca, vok. jed. strijelče, gen. mn. strijelaca

272 strijepjeti (strepjeti), prez. strijepim, gl. pril. sad. sudionik, vok. jed. sudioniče, nom. mn. sudionici strijepeći, gl. im. strijepljenje sudstvo, gen. mn. sudstava/sudstva striko suđe, gen. jed. suđa, instr. jed. suđem strog, stroga, odr. vid strogi suđenica, vok. jed. suđenice strogost, gen. jed. strogosti, instr. jed. suđeničin strogošću/strogosti suđenički strujomjer, instr. jed. strujomjerom suđenik, vok. jed. suđeniče, nom. mn. suđenici struktura sugrađanin, nom. mn. sugrađani strukturirati, prez. strukturiram, gl. pril. sad. stukturirajući, gl. im. strukturiranje sugrađanka, dat. jed. sugrađanki, gen. mn. sugrađanki stsl. (skr. staroslovenski) sujevjerje, gen. jed. sujevjerja, instr. jed. student, gen. jed. studenta, gen. mn. studenata sujevjerjem studentkinja sumanut, sumanuta, odr. vid sumanuti studentski sumanutost, gen. jed. sumanutosti, instr. jed. stvaralac, gen. jed. stvaraoca, vok. jed. stvaraoče, sumanutošću/sumanutosti gen. mn. stvaralaca sumnja, gen. mn. sumnji/sumnja stvaralački sumnjati, prez. sumnjam, gl. pril. sad. sumnjajući, stvaralaštvo, gen. mn. stvaralaštava/stvaralaštva gl. im. sumnjanje Stvaranje (časopis), gen. Stvaranja, instr. sumnjiv, sumnjiva, odr. vid sumnjivi Stvaranjem sumnjivost, gen. jed. sumnjivosti, instr. jed. stvarnost, gen. jed. stvarnosti, instr. jed. sumnjivošću/sumnjivosti stvarnošću/stvarnosti sumračan, sumračna, odr. vid sumračni subjekat (subjekt), gen. jed. subjekta, gen. mn. sumrak subjekata sunarodnica, vok. jed. sunarodnice subjekt (subjekat), gen. jed. subjekta, gen. mn. subjekata sunarodničin subjekatski sunarodnički subjektivan, subjektivna, odr. vid subjektivni sunarodnik, vok. jed. sunarodniče, nom. mn. sunarodnici subjektivizam, gen. jed. subjektivizma, gen. mn. subektivizama sunarodništvo, gen. mn. sunarodništava/ sunarodništva subjektivnost, gen. jed. subjektivnosti, instr. jed. subjektivnošću/subjektivnosti sunasljednica, vok. jed. sunasljednice subpolaran, subpolarna, odr. vid subpolarni sunasljedničin sučelice (pril.) sunasljednički sučeliti, prez. sučelim, gl. prid. trp. sučeljen sunasljednik, vok. jed. sunasljedniče, nom. mn. sunasljednici sučeljavati, prez. sučeljavam, gl. pril. sad. sučeljavajući, gl. im. sučeljavanje sunasljedništvo, gen. mn. sunasljedništava/ sunasljedništva sudija, gen. jed. sudije sunce sudijinica, vok. jed. sudijinice

273 Sunce (astr.) svakojako (pril.) Sunčev sistem (astr.) svakovrstan, svakovrsna, odr. vid svakovrsni suparnica, vok. jed. suparnice svastika, dat. jed. svastici suparničin svašta (svašto) (gen. svačega) suparnički svašto (svašta) (gen. svačega) suparnik, vok. jed. suparniče, nom. mn. suparnici svemoguć, svemoguća, odr. vid svemogući suparništvo, gen. mn. suparništava/suparništva sveska, dat. jed. svesci, gen. mn. svezaka/sveski superl. (skr. superlativ) svesti, prez. svedem, aor. svedoh, gl. prid. rad. sveo/svela, gl. pril. proš. svevši suptropski sveštati, prez. sveštam, gl. pril. sad. sveštajući, gl. surutka, dat. jed. surutki, gen. mn. surutki im. sveštanje susjed svetac, gen. jed. sveca, vok. jed. sveče, gen. mn. susjedni svetaca Sutivan Sveta Trojica Sutomore Sveti Petar Cetinjski suv, suva, odr. vid suvi Sveto pismo (Biblija) suveren, suverena, odr. vid suvereni sveznajući suverenost, gen. jed. suverenosti, instr. jed. svidjeti se (sviđeti se), prez. svidim se, aor. suverenošću/suverenosti svidjeh se, gl. prid. rad. svidio se/svidjela se, gl. suvlasnica, vok. jed. suvlasnice pril. proš. svidjevši se suvlasničin sviđeti se (svidjeti se), prez. svidim se, aor. sviđeh se, gl. prid. rad. svidio se/sviđela se, gl. suvlasnički pril. proš. sviđevši se suvlasnik, vok. jed. suvlasniče, nom. mn. svijećnjak, nom. mn. svijećnjaci suvlasnici svijest, gen. jed. svijesti, instr. jed. suvoća sviješću/svijesti suvomeđa svijet, nom. mn. svjetovi suvoparan, suvoparna, odr. vid suvoparni svijetleći (svjetleći) suvota (ostava) svijetlo, gen. mn. svjetala/svijetla s. v. (skr. lat. sub voce - kod riječi) svijetloplav, svijetloplava, odr. vid svijetloplavi sv. (skr. sveska) svijetlozelen, svijetlozelena, odr. vid sv. (skr. sveti) slijetlozeleni svadba, gen. mn. svadbi/svadba svijetložut, svijetložuta, odr. vid svijetložuti svadbeni svijetljeti, prez. svijetlim, gl. pril. sad. svijetleći, gl. prid. rad. svijetlio/svijetljela svagdašnji svilen, svilena, odr. vid svileni svakakav svitac, gen. jed. svica, nom. mn. svici, gen. mn. svakidašnji svitaca svako (gen. svakoga) svjećica

274 svjetleći (svijetleći) svršenost, gen. jed. svršenosti, instr. jed. svjedočanstvo, gen. mn. svjedočanstava/ svršenošću/savršenosti svjedočanstva svući (se), prez. svučem se, aor. svukoh (se) svjedočiti, prez. svjedočim, gl. pril. sad. (svuče se), gl. prid. rad. svukao (se)/svukla (se), svjedočeći, gl. im. svjedočenje gl. pril. proš. svukavši (se) svjedok, vok. jed. svjedoče, nom. mn. svjedoci svugdje (svugđe) (pril.) svjesnost, gen. jed. svjesnosti, instr. jed. svugđe (svugdje) (pril.) svjesnošću/svjesnosti svjestan, svjesna, odr. vid svjesni Š svještenik, vok. jed. svješteniče, nom. mn. šah svještenici šahist (šahista), gen. jed. šahista svještenstvo, gen. mn. svještenstava/svještenstva šahista (šahist), gen. jed. šahiste svještiti, prez. svještim šahistkinja svjet. (skr. svjetski) šaka, dat. jed. šaci svjetiljka, dat. jed. svjetiljci, gen. mn. svjetiljaka/ šakačke (pril.) svjetiljki šal svjetionik, nom. mn. svjetionici šala svjetlosni šaljiv, šaljiva, odr. vid šaljivi svjetlost, gen. jed. svjetlosti, instr. jed. svjetlošću/svjetlosti šaljivdžija svjetlucati, prez. svjetlucam, gl. pril. sad. šaljivost, gen. jed. šaljivosti, instr. jed. svjetlucajući, gl. im. svjetlucanje šaljivošću/šaljivosti svjetovni šampion svjetski šampionat svlačionica šanac, gen. jed. šanca, nom. mn. šančevi, gen. mn. šančeva svojeglav, svojeglava, odr. vid svojeglavi šapat, gen. jed. šapata svojeručan, svojeručna , odr. vid svojeručni šapnuti, prez. šapnem svojevremen, svojevremena, odr. vid svojevremeni šaptač, vok. jed. šaptaču, instr. jed. šaptačem svojevrstan, svojevrsna, odr. vid svojevrsni šaptati, prez. šapćem, gl. pril. sad. šapćući, gl. im. šaptanje svojstvo, gen. mn. svojstava/svojstva šaputati, prez. šapućem, gl. pril. sad. šapućući, gl. svrći (svrgnuti), prez. svrgnem, aor. svrgoh im. šaputanje (svrže), gl. prid. rad. svrgao/svrgla, gl. pril. proš. svrgavši Šar planina svrdlo, nom. mn. svrdla, gen. mn. svrdala/svrdla Šaranci (geogr.; crnogorsko pleme) svrgnuti (svrći), prez. svrgnem, aor. svrgnuh, gl. šarenjeti, prez. šarenim, gl. pril. sad. šareneći, gl. prid. rad. svrgnuo/svegnula, gl. pril. proš. prid. rad. šarenio/šarenjela svrgnuvši šarka, dat. jed. šarki svrsishodan, svrsishodna, odr. vid svrsishodni šarmantan, šarmantna, odr. vid šarmantni

275 šarmantnost, gen. jed. šarmantnosti, instr. jed. šest šarmantnošću/šarmantnosti šestina šašavac, gen. jed. šašavca, vok. jed. šašavče, gen. šestočasovni mn. šašavaca šestogodišnjak, vok. jed. šestogodišnjače, nom. šašavica, vok. jed. šašavice mn. šestogodišnjaci šašavičin šestogodišnjakinja šatrovac, gen. jed. šatrovca, vok. jed. šatrovče, gen. šestogodišnji mn. šatrovaca šestogodišnjica šatrovački šestomjesečni šatrovčev šestodnevni Šćepan Mali šestoro Šćepan Polje (top.) šestosatni ščepati, prez. ščepam šestospratnica šćeti (htjeti), prez. hoću/ću, hoćeš/ćeš, hoće/će šestougao, gen. jed. šestougla, nom. mn. šestouglovi šćućuriti se, prez. šćućurim se šestougaoni šegrt, nom. mn. šegrti šestougaonik, nom. mn. šestougaonici šema (shema) šetati, prez. šetam, gl. pril. sad. šetajući, gl. im. šematski (shematski) šetanje šepavac, gen. jed. šepavca, vok. jed. šepavče, gen. šetnja, gen. mn. šetnja/šetnji mn. šepavaca šezdeset šepavica, vok. jed. šepavice šezdesetak šepavičin šezdesetina šepavost, gen. jed. šepavosti, instr. jed. šepavošću/šepavosti šezdesetogodišnjak, vok. jed. šezdesetogodišnjače, nom. mn. šerijat, gen. šerijata šezdesetogodišnjaci šerijatski šezdesetogodišnjakinja šesnaest šezdesetogodišnjica šesnaesterac, gen. jed. šesnaesterca, gen. mn. šezdesetoro šesnaesteraca šićar (dobit) šesnaestina šiljak, gen. jed. šiljka, nom. mn. šiljci, gen. mn. šesnaestodnevni šiljaka šesnaestogodišnjak, vok. jed. šiljeg, nom. mn. šiljezi, gen. mn. šiljega šesnaestogodišnjače, nom. mn. šesnaestogodišnjaci šilježe, gen. jed. šilježa, instr. jed. šilježem šesnaestogodišnjakinja šipak, gen. jed. šipka, nom. mn. šipci, gen. mn. šipaka šesnaestogodišnjica šipanzo šesnaestoro šipka, dat. jed. šipci, gen. mn. šipaka/šipki

276 šipražje, gen. jed. šipražja, instr. jed. šipražjem šovinizam, gen. jed. šovinizma, gen. mn. širokogrudost, gen. jed. širokogrudosti, instr. jed. šovinizama širokogrudošću/širokogrudosti šovinstkinja šiška, dat. jed. šiški, gen. mn. šišaka/šiški špan. (skr. španski) šizofrenija Španija šk. (skr. školski) Španac, gen. jed. Španca, vok. jed. Španče, gen. mn. šk. g. (skr. školska godina) Španaca škola Špankinja španski školski špekulacija šved. (skr. švedski) špekulant, gen. jed. špekulanta, gen. mn. škiljeti (škiljiti), prez. škiljim, gl. pril. sad. škiljeći, špekulanata gl. im. škiljenje špekulantkinja škiljiti (škiljeti), prez. škiljim, gl. pril. sad. škiljeći, gl. im. škiljenje šperploča Škotska, gen. Škotske, dat. Škotskoj špica Škot špijati, prez. špijam, gl. pril. sad. špijajući, gl. im. špijanje Škotkinja špijun škrinja (skrinja) špijunirati, prez. špijuniram, gl. pril. sad. škripati, prez. škripim špijunirajući, gl. im. špijuniranje škrtac (škrtica), gen. jed. škrca, vok. jed. škrče, špijunka, dat. jed. špijunki, gen. mn. špijunki gen. mn. škrtaca što bilo (šta bilo) škrtica, vok. jed. škrtice štaviše (riječ.) škrtost, gen. jed. škrtosti, instr. jed. škrtošću/škrtosti štedionica Šlezvig-Holštajn štedjeti (šteđeti), prez. štedim, impf. šteđah, gl. pril. sad. štedeći, gl. prid. rad. štedio/štedjela šljem štedljivac, gen. jed. štedljivca, vok. jed. štedljivče, šljeme (sljeme), gen. jed. šljemena gen. mn. štedljivaca šljivovača (šljivovica) štedljivica, vok. jed. štedljivice šljivovica (šljivovača) štedljivičin šljučiji (šljučji) štedljivost, gen. mn. štedljivosti, instr. jed. šljučji (šljučiji) štedljivošću/štedljivosti šljuka, dat. jed. šljuki šteđeti, prez. štedim, impf. šteđah, gl. pril. sad. štedeći, gl. prid. rad. štedio/šteđela šljunak, gen. jed. šljunka šteta šovinist (šovinista), gen. jed. šovinista štetnica, vok. jed. štetnice šovinista (šovinist), gen. jed. šoviniste štetničin šovinistički štetnik, vok. jed. štetniče, nom. mn. štetnici

277 štetnost, gen. jed. štetnosti, instr. jed. Švajcarac, gen. jed. Švajcarca, vok. jed. Švajcarče, štetnošću/štetnosti gen. mn. Švajcaraca štetočina Švajcarkinja štićenica, vok. jed. štićenice Švajcarska, gen. Švajcarske, dat. Švajcarskoj štićeničin švaler, vok. jed. švaleru, instr. jed. švalerom štićenički švalerka, dat. jed. švalerki, gen. mn. švalerki štićenik, vok. jed. štićeniče, nom. mn. štićenici šved. (skr. švedski) štirak, gen. jed. štirka Švedska, gen. Švedske, dat. Švedskoj Štitovo, gen. Štitova Šveđanin, nom. mn. Šveđani što bilo (bilo što) (zamj.) Šveđanka, dat. jed. Šveđanki, gen. mn. Šveđanki što drago (zamj.) što god (bilo što) (zamj.) Ś štogod (nešto) (zamj.) Ś (skr. śever) štok. (skr. štokavski) śeckati (sjeckati), prez. śeckam, gl. pril. sad. štokavac, gen. jed. štokavca, vok. jed. štokavče, śeckajući, gl. im. śeckanje gen. mn. štokavaca śeckavac (sjeckavac), gen. jed. śeckavca, gen. štokavka, dat. jed. štokavki, gen. mn. štokavki mn. śeckavaca štokavski śeča (sječa) štokavština śečivo (sječivo) štošta (zamj.) śeći (sjeći), prez. siječem, imper. sijeci, impf. sijecijah, gl. prid. rad. śekao/śekla štrajk, nom. mn. štrajkovi śedalo (sjedalo) štrajkač, vok. jed. štrajkaču, instr. jed. štrajkačem śedećke (sjedećke) (pril.) štrajkački śedište (sjedište), gen. jed. śedišta, instr. jed. štrajkbreher, instr. jed. štrajkbreherom śedištem štrajkovati, prez. štrajkujem, gl. pril. sad. śednica (sjednica) štrajkujući, gl. im. štrajkovanje śedničar (sjedničar), vok. jed. štreka, dat. jed. štreci/štreki śedničaru/śedničare, instr. jed. śedničarom/ šumadijsko-vojvođanski govori śedničarem šund literatura śedničiti (sjedničiti), prez. śedničim šupljoglav, šupljoglava, odr. vid šupljoglavi śednik (sjednik), vok. jed. śedniče, nom. mn. śednici šupljoglavac, vok. jed. šupljoglavče, gen. mn. šupljoglavaca śeđeti (sjedjeti), prez. śedim, impf. śeđah, gl. prid. rad. śedio/śeđela, gl. im. śeđenje šupljoglavka, dat. jed. šupljoglavki, gen. mn. šupljoglavki śeka (soj, vrsta) šura śekira (sjekira) šurjakinja (šurnjaja) śekiracija (sjekiracija) šurnjaja (šurjakinja) śekiranje (sjekiranje)

278 śekirica (sjekirica) śutradan (sjutradan) śeknuti, prez. śeknem śutrašnji (sjutrašnji) śekomaniti, prez. śekomanim, gl. pril. sad. śutri dan (sjutri dan) śekomaneći

śekomanka, dat. jed. śekomanki, gen. mn. T śekomanki śeme (sjeme), gen. jed. śemena t (skr. tona) śemenište (sjemenište), gen. jed. śemeništa, T (skr. top u šahu) instr. jed. śemeništem t. (skr. tačka) śemenjača (sjemenjača) tabakera śen (hlad) tačan, tačna, odr. vid tačni Śenica (toponim) tačka, dat. jed. tački, gen. mn. tačaka Śeničanin, nom. mn. Śeničani tačkast, tačkasta, odr. vid tačkasti Śeničanka, dat. jed. Śeničanki, gen. mn. Śeničanki tačnost, gen. jed. tačnosti, instr. jed. Śenički do tačnošću/tačnosti śenokos (sjenokos) tad (tada) (pril.) śenokosan (sjenokosan), śenokosna, odr. vid. tada (tad) (pril.) śenokosni tadašnji śenjati (predosjećati), prez. śenjam, gl. pril. sad. tajanstven, tajanstvena, odr. vid tajanstveni śenjajući, gl. im. śenjanje tajanstvenost, gen. jed. tajanstvenosti, instr. jed. śera (neoprana ovčja vuna) tajanstvenošću/tajanstvenosti śerepica tajnovitost, gen. jed. tajnovitosti, instr. jed. śerepičin tajnovitošću/tajnovitosti śerpača takmičarka, dat. jed. takmičarki, gen. mn. takmičarki śerpati (brzo, ljutito govoriti), prez. śerpam, gl. pril. sad. śerpajući, gl. im. śerpanje takmičarski śesti (sjesti), prez. śednem/śedem, aor. śedoh, takmičiti se, prez. takmičim se, gl. pril. sad. gl. prid. rad. śeo/śela, gl. pril. proš. śevši takmičeći se, gl. im. takmičenje śever (sjever) takođe (riječ.) śeverac (sjeverac), gen. jed. śeverca, gen. mn. takoreći (riječ.) śeveraca takozvani śeveriti (sjeveriti), prez. śeverim, gl. pril. sad. taksi (taxi), gen. jed. taksija, instr. jed. taksijem śevereći, gl. im. śeverenje taksimetar, gen. jed. taksimetra, instr. jed. śeverni (sjeverni) taksimetrom, gen. mn. taksimetara Śevernjača (Sjevernjača) talac, gen. jed. taoca, vok. jed. taoče, gen. mn. talaca śevernjak (sjevernjak), gen. jed. śevernjaka, nom. talenat, gen. jed. talenta, gen. mn. talenata mn. śevernjaci talentovanost, gen. jed. talentovanosti, instr. jed. Śota (hipok.) talentovanošću/talentovanosti śutra (sjutra) Talijan (Italijan)

279 Talijanka (Italijanka), dat. jed. Talijanki, gen. tehnolog, nom. mn. tehnolozi mn. Talijanki tehnologija talijanski (italijanski) tehnološki talijum tehnološkinja talog, nom. mn. talozi tekovina taman, tamna, odr. vid tamni telefonist (telefonista), gen. jed. telefonista tamno (pril.) telefonista (telefonist), gen. jed. telefoniste tamnoplav, tamnoplava, odr. vid tamnoplavi telefonistkinja tamnosiv, tamnosiva, odr. vid tamnosivi telepatija tamnožut, tamnožuta, odr. vid tamnožuti telepatski tanan, tanana, odr. vid tanani teleskop tango, gen. jed. tanga teletina tanjir, instr. jed. tanjirom telad, gen. jed. teladi, instr. jed. telađu/teladi tanjirić, gen. jed. tanjirića, instr. jed. tanjirićem televizija tast televizor, instr. jed. televizorom tašta temelj, gen. jed. temelja, instr. jed. temeljem tautologija temeljac, gen. jed. temeljca, gen. mn. temeljaca tautološki temeljitost, gen. jed. temeljitosti, instr. jed. tavan, gen. jed. tavana temeljitošću/temeljitosti tavanica temperament, gen. jed. temperamenta, gen. mn. tazbina temperamenata TBC (skr. tuberkoloza) temperamentnost, gen. jed. temperamentnosti, instr. jed. temperamentnošću/temperamentnosti TE (skr. termoelektrana) tenac, gen. jed. tenca, gen. mn. tenaca teatar, gen. jed. teatra, gen. mn. teatara tendencija teatralan, teatralna, odr. vid teatralni tendenciozan, tendenciozna, odr. vid teatralnost, gen. jed. teatralnosti instr. jed. tendenciozni teatralnošću/teatralnosti tendencioznost, gen. jed. tendencioznosti, instr. jed. tečaj, gen. jed. tečaja, nom. mn. tečajevi tendencioznošću/tendecioznosti teferič, gen. jed. teferiča, instr. jed. teferičem teniser, vok. jed. teniseru, instr. jed. teniserom tefter, instr. jed. tefterom teniserka, dat. jed. teniserki, gen. mn. teniserki tegoban, tegobna, odr. vid tegobni tenkist (tenkista), gen. jed. tenkista tegobnost, gen. jed. tegobnosti, instr. jed. tehnista (tenkist), gen. jed. tenkiste tegobnošću/tegobnosti teokratija tehničarka, dat. jed. tehničarki, gen. mn. teokratski tehničarki teolog, vok. jed. teolože, nom. mn. teolozi tehnički teologija tehnika, dat. jed. tehnici

280 teološki tjelesa (ćelesa) (mn. sr. r.) teološkinja tjelesni (ćelesni) teorema tjelesnost (ćelesnost), gen. jed. tjelesnosti, instr. tepih, nom. mn. tepisi jed. tjelesnošću/tjelesnosti tercijarni tjelohranitelj, vok. jed. tjelohranitelju, instr. jed. tjelohraniteljem teritorija tjeme (ćeme), gen. jed. tjemena terminologija tjemenjača (ćemenjača) terminološki tjerati (ćerati), prez. tjeram Termopile (mn. ž. r.) tjeskoba (ćeskoba) termopilski tjeskoban (ćeskoban), tjeskobna, odr. vid terorist (terorista), gen. jed. terorista tjeskobni terorista (terorist), gen. jed. teroriste tjesnac (ćesnac), gen. jed. tjesnaca teroristički tjesnački (ćesnački) teroristkinja tjeskoba (ćeskoba) terorizam, gen. jed. terorizma, gen. mn. terorizama tjesnoća (ćesnoća) tesar, vok. jed. tesaru/tesare, instr. jed. tesarom/ tjesnogrudan (ćesnogrudan), tjesnogrudna, tesarem odr. vid tjesnogrudni teško (pril.) tjestenina (ćestetina) tetak, gen. jed. tetka, nom. mn. tetci/tetaka tješitelj (ćešitelj), vok. jed. tješitelju, instr. jed. tetka, dat. jed. tetki, gen. mn. tetaka tješiteljem tetkić, gen. jed. tetkića, instr. jed. tetkićem tješiti (ćešiti), prez. tješim, gl. pril. sad. tješeći, gl. im. tješenje tetkin tješnji (ćešnji) tetrijeb, nom. mn. tetrebovi/tetrijebi tkač (tkalac), gen. jed. tkača, vok. jed. tkaču tezga, dat. jed. tezgi tkalac (tkač), gen. jed. tkalca, vok. jed. tkalče, gen. težak, gen. jed. težaka, vok. jed. težače, nom. mn. mn. tkalaca težaci tlo težak, teška, odr. vid teški toalet(ni) papir ticati, prez. tičem, gl. pril. sad. tičući, gl. im. ticanje tobdžija Tihi okean tobdžijski tihookeanski tobolac, gen. jed. toboca/tobolca, gen. mn. tigar, gen. jed. tigra, nom. mn. tigrovi tobolaca tijelo točak, gen. jed. točka, nom. mn. točkovi tijesan, tijesna, odr. vid tijesni toksični tijesto toksikolog, vok. jed. toksikolože, nom. mn. tj. (skr. to jest) toksikolozi tjelašce (ćelašce), gen. jed. tjelašceta toksikologija

281 toksikološki tragikomedija toksikološkinja tragikomičan, tragikomična, odr. vid tolerancija tragikomični tolerantan, tolerantna, odr. vid tolerantni tragikomičnost, gen. jed. tragikomičnosti, instr. jed. tragikomičnošću/tragikomičnosti tolerantnost, gen. jed. tolerantnosti, instr. jed. tolerantnošću/tolerantnosti trafikantkinja Tološka šuma traktorist (traktorista), gen. jed. traktorista top traktorista (traktorist), gen. jed. traktoriste top. (skr. topinim) traktoristkinja topao, topla, odr. vid topli trajekt, gen. jed. trajekta, gen. mn. trajekata topionica transatlantski topiti, prez. topim, gl. pril. sad. topeći, gl. im. transplantacija topljenje travka, dat. jed. travki, gen. mn. travki toplomjer, gen. jed. toplomjera, instr. jed. Travunija (istor.) toplomjerom Travunjanin, nom. mn. Travunjani topografija Travunjanka, dat. jed. Travunjanki, gen. mn. toponim Travunjanki toponomastičar, vok. jed. toponomastičaru/ tre (uzv.) toponomastičare, instr. jed. toponomastičarom/ Trebješani toponomastičarem trećerazredni toponomastika, dat. jed. toponomastici treći totalan, totalna, odr. vid totalni trećina totalitarist (totalitarista), gen. jed. totalitarista trenerica, vok. jed. trenerice totalitarista (totalitarist), gen. jed. totalitariste treneričin totalitaristički trenerka, dat. jed. trenerci, gen. mn. trenerki totalitarnost, gen. jed. totalitarnosti, instr. jed. totalitarnošću/totalitarnosti trening, nom. mn. treninzi tračak, gen. jed. tračka, nom. mn. tračci, gen. mn. trenutak, gen. jed. trenutka, nom. mn. trenuci, gen. tračaka mn. trenutaka trad. (str. tradicionalno) trepćeti (treptjeti), prez. treptim, impf. trepćah, gl. pril. sad. trepteći, gl. prid. rad. treptio/trepćela, tradicija gl. im. trepćenje tradicionalan, tradicionalna , odr. vid trepetljika, dat. jed. trepetljici tradicionalni treptati, prez. trepćem, gl. pril. sad. trepćući, gl. tradicionalist (tradicionalista), gen. jed. im. treptanje tradicionalista treptjeti (trepćeti), prez. treptim, impf. trepćah, tradicionalista (tradicionalist), gen. jed. gl. pril. sad. trepteći, gl. prid. rad. treptio/treptjela, tradicionaliste gl. im. trepćenje tragičan, tragična, odr. vid tragični tresak, gen. jed. treska, nom. mn. tresci, gen. mn. tragika, dat. jed. tragici tresaka

282 tresti, prez. tresem, imrf. tresijah/tresah, gl. prid. triptih (triptihon), nom. mn. triptisi rad. tresao/tresla triptihon (triptih) trešnja, gen. mn. trešanja trista (tri stotine) Trešnjevo tri stotine (trista) tretman, gen. jed. tretmana trivijalnost, gen. jed. trivijalnosti, instr. jed. trezven, trezvena, odr. vid trezveni trivijalnošću/trivijalnosti trezvenost, gen. jed. trezvenosti, instr. jed. trgnuti, prez. trgnem trezvenošću/trezvenosti trka, dat. jed. trci, gen. mn. trka trg. (skr. trgovački) trnokop Trg Republike trobojka, dat. jed. trobojci, gen. mn. trobojki tri trocijevka, dat. jed. trocijevki/trocijevci, gen. mn. trideset trocijevaka/trocijevki tridesetak tročlan, tročlana, odr. vid tročlani tridesetogodišnjak, vok. jed. trodijelan, trodijelna, odr. vid trodijelni tridesetogodišnjače, nom. mn. tridesetogodišnjaci trodimenzionalan, trodimenzionalna, odr. vid tridesetogodišnjakinja trodimenzionalni tridesetogodišnji trodnevni trijebiti, prez. trijebim, gl. pril. sad. trijebeći, gl. trogodišnji im. trijebljenje trogodišnjica trijem Troja trijezan, trijezna, odr. vid trijezni Trojanac, gen. jed. Trojanca, vok. jed. Trojanče, trijezniti, prez. trijeznim, gl. pril. sad. trijezneći, gen. mn. Trojanaca gl. im. triježnjenje Trojanka, dat. jed. Trojanki, gen. mn. Trojanki trijeznost, gen. jed. trijeznosti, instr. jed. Trojičindan, gen. Trojičindana/Trojičina dne trijeznošću/trijeznosti trojica trijumf Trojica (top.) trinaest trojka, dat. jed. trojci/trojki, gen. mn. trinaesterac, gen. jed. trinaesterca, gen. mn. trojaka/trojki trinaesteraca tromeđa trinaestina tromjesečje, gen. jed. tromjesečja, instr. jed. trinaestodnevni tromjesečjem trinaestogodišnjak, vok. jed. tromjesečni trinaestogodišnjače, nom. mn. trinaestogodišnjaci tronedjeljni (troneđeljni) trinaestogodišnjakinja troneđeljni (tronedjeljni) trinaestogodišnji tronožac, gen. jed. tronošca, gen. mn. tronožaca trinaestogodišnjica trostrukost, gen. jed. trostrukosti, instr. jed. Trinaestojulski ustanak (istor.) trostrukošću/trostrukosti trinaestoro troškovnik, nom. mn. troškovnici

283 trotoar turbulentnost, gen. jed. turbulentnosti, instr. jed. trougao, gen. jed. trougla, nom. mn. trouglovi turbulentnošću/turbulentnosti trpeljiv, trpeljiva, odr. vid trpeljivi turist (turista), gen. jed. turista trpjeti, prez. trpim, impf. trpljah, gl. pril. sad. turista (turist), gen. jed. turiste trpeći, gl. im. trpljenje turistički trp. gl. prid. (skr. trpni glagolski pridjev) turistkinja trska, dat. jed. trsci/trski, gen. mn. trski Turjak trščani tužbalica trubač, vok. jed. trubaču, instr. jed. trubačem tužilica (žena koja tuži), vok. jed. tužilice trudbenik, vok. jed. trudbeniče, nom. mn. tužiličin trudbenici tužiti, prez. tužim, gl. pril. sad. tužeći, gl. im. trulež, gen. jed. truleži, instr. jed. truležju/truleži tuženje trulost, gen. jed. trulosti, instr. jed. tužilaštvo, gen. mn. tužilaštava/tužilaštva trulošću/trulosti tužilac, gen. jed. tužioca, vok. jed. tužioče, gen. mn. trunuti, prez. trunem tužilaca truo, trula, odr. vid truli tužiteljica (tužiteljka), vok. jed. tužiteljice trupačke (pril.) tužjeti (naricati), prez. tužim, gl. pril. sad. tužeći, tu (pril.) gl. prid. rad. tužio/tužjela tucanik, nom. mn. tucanici TV (skr. televizija; televizijski) tucanj, gen. jed. tucnja, nom. mn. tucnjevi TVCG (skr. Televizija Crne Gore) tuč (bronza) TVNK (skr. Televizija Nikšić) tući, prez. tučem, impf. tucijah, gl. prid. rad. tvorac, gen. jed. tvorca, vok. jed. tvorče, gen. mn. tukao/tukla, gl. prid. trp. tučen tvoraca Tuđemilska bitka (istor.) tvorački tuđinac, gen. jed. tuđinca, vok. jed. tuđinče, gen. tvoraštvo, gen. mn. tvoraštava/tvoraštva mn. tuđinaca tvorba tuđinka, dat. jed. tuđinki, gen. mn. tuđinki tvrdičluk, nom. mn. tvrdičluci tuđiti (se), prez. tuđim (se), gl. pril. sad. tuđeći tvrdnja, gen. mn. tvrdnja/tvrdnji (se), gl. im. tuđenje tvrdoglavac, gen. jed. tvrdoglavca, vok. jed. Tulus-Lotrek tvrdoglavče, gen. mn. tvrdoglavaca tunika, dat. jed. tunici tvrdoglavka, dat. jed. tvrdoglavki, gen. mn. tunjevina tvrdoglavki tupoglavac, gen. jed. tupoglavca, vok. jed. tvrdoglavost, gen. jed. tvrdoglavosti, instr. jed. tupoglavče, gen. mn. tupoglavaca tvrdoglavošću, odr. vid tvrdoglavosti tupoglavost, gen. jed. tupoglavosti, instr. jed. tvrdokoran, tvrdokorna, odr. vid tvrdokorni tupoglavošću/tupoglavosti tvrdokornost, gen. jed. tvrdokornosti, instr. jed. tur. (skr. turski) tvrdokornošću, odr. vid tvrdokornosti turbulencija tzv. (skr. takozvani)

284 U ubojnik, vok. jed. ubojniče, nom. mn. ubojnici U (skr. uran) ubrk (pril.) .ua (internet domen Ukrajine) ubrzanost, gen. jed. ubrzanosti, instr. jed. ubrzanošću/ubrzanosti ubaciti (ubačiti), prez. ubacim, gl. prid. trp. ubačen ubrzo (pril.) ubacivati, prez. ubacujem, gl. pril. sad. ubacujući, ubuđati se, prez. ubuđam se gl. im. ubacivanje UCG (skr. Univerzitet Crne Gore) ubačiti (ubaciti), prez. ubačim, gl. prid. trp. ucijelo (pril.) ubačen ucijeniti, prez. ucijenim, gl. prid. trp. ucijenjen ubajatiti se, prez. ubajatim se ucjena ubazdjeti se (ubažđeti se), prez. ubazdim se, aor. ubazdjeh se, gl. prid. rad. ubazdio ucjenjivač, vok. jed. ucjenjivaču, instr. jed. se/ubazdjela se, gl. pril. proš. ubazdjevši se ucjenjivačem ubažđeti se (ubazdjeti se), prez. ubazdim se, ucjenjivački aor. ubažđeh se, gl. prid. rad. ubazdio ucvijeliti, prez. ucvijelim, gl. prid. trp. ucvijeljen se/ubažđela se, gl. pril. proš. ubažđevši se uč. (skr. učenik) ubeutiti, prez. ubeutim, gl. prid. trp. ubeućen učenost, gen. jed. učenosti, instr. jed. ubica učenošću/učenosti ubičin učesnica, vok. jed. učesnice ubijediti, prez. ubijedim, gl. prid. trp. ubijeđen učesničin ubijeđenost, gen. jed. ubijeđenosti, instr. jed. učesnik, vok. jed učesniče, nom. mn. učesnici ubijeđenošću/ubijeđenosti učestalost, gen. jed. učestalosti, instr. jed. ubilježiti, prez. ubilježim, gl. prid. trp. ubilježen učestalošću/učestalosti ubistvo, gen. mn. ubistava/ubistva učestvovati, prez. učestvujem, gl. pril. sad. ubjedljiv, ubjedljiva, odr. vid uvjedljivi učestvujući, gl. im. učestvovanje ubjedljivost, gen. jed. ubjedljivosti, instr. jed. učetvoro (pril.) ubjedljivošću/ubjedljivosti učevan, učevna, odr. vid učevni ubjeđenje, gen. jed. ubjeđenja, instr. jed. učinak, gen. jed. učinka, nom. mn. učinci, gen. mn. ubjeđenjem učinaka ubjeđivati, prez. ubjeđujem, gl. pril. sad. učionica ubjeđujući, gl. im. ubjeđivanje učiteljica, vok. jed. učiteljice ublijedjeti (ublijeđeti), prez. ublijedim, aor. ublijedjeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijedjela, gl. učiteljičin prid. trp. ublijeđen, gl. pril. proš. ublijedjevši učmalost, gen. jed. učmalosti, instr. jed. ublijeđeti, prez. ublijedim, aor. ublijeđeh, gl. prid. učmalošću/učmalosti rad. ublijedio/ublijeđela, gl. prid. trp. ublijeđen, gl. učtiv, učtiva, odr. vid učtivi pril. proš. ublijeđevši učtivost, gen. jed. učtivosti, instr. jed. ubog, uboga, odr. vid ubogi učtivošću/učtivosti ubojitost, gen. jed. ubojitosti, instr. jed. ućeha (utjeha), dat. jed. ućehi ubojitošću/ubojitosti ućerati (utjerati), prez. ućeram

285 ućerivati (utjerivati), prez. ućerujem, gl. pril. udugo (pril.) sad. ućerujući, gl. im. ućerivanje udvoje (pril.) ućešiti (utješiti), prez. ućešim, gl. prid. trp. udubiti se (udupsti se), prez. udubim se, gl. ućešen prid. trp. udubljen ućešiv (ućešljiv), ućešiva, odr. vid ućešivi udupsti se (udubiti se), prez. uduboh se, gl. ućešljiv (ućešiv), ućešljiva, odr. vid ućešljivi prid. rad. udubao se/udubla se, gl. pril. proš. ućutati, prez. ućutim udubavši se ućutkati, prez. ućutkam, udvostručiti, prez. udvostručim, gl. prid. trp. udvostručen ućutkavati, prez. ućutkavam, gl. pril. sad. ućutkavajući, gl. im. ućutkavanje udjenuti (uđenuti), prez. udjenem udadba udjesti (uđesti), prez. udjedem, aor. udjedoh, gl. prid. rad. udjeo/udjela, gl. pril. proš. udjevši udalj (pril.) uđenuti (udjenuti), prez. uđenem udaljenost, gen. jed. udaljenosti, instr. jed. udaljenošću/udaljenosti uđesti (udjesti), prez. uđedem, aor. uđedoh, gl. prid. rad. uđeo/uđela, gl. pril. proš. uđevši udaljavati (udaljivati), prez. udaljavam, gl. pril. sad. udaljavajući, gl. im. udaljavanje UEFA (skr. Evropska fudbalska zajednica udaljivati (udaljavati), prez. udaljujem, gl. pril. United European Football Assotiation) sad. udaljujući, gl. im. udaljivanje ugarak, gen. jed. ugarka, nom. mn. ugarci, gen. mn. udavati, prez. udajem/udavam, gl pril. sad. ugaraka udajući/udavajući, gl. im. udavanje uglađenost, gen. jed. uglađenosti, instr. jed. udavljenički uglađenošću/uglađenosti udesno (pril.) uglavnom (pril.) udijeliti, prez. udijelim, gl. prid. trp. udijeljen uglednik, vok. jed. ugledniče, nom. mn. uglednici udijevati, prez. udijevam, gl. pril. sad. udijevajući, ugljendioksid gl. im. udijevanje ugljenik, nom. mn. ugljenici udio, gen. jed. udjela ugljenisati, prez. ugljenišem, gl. pril. sad. uditi, prez. udim, gl. pril. sad. udeći, gl. im. uđenje ugljenisavši, gl. im. ugljenisanje udjeljivati, prez. udjeljujem, gl. pril. sad. ugljenmonoksid udjeljujući, gl. im. udjeljivanje ugnijezditi se, prez. ugnijezdim se UDK (skr. univerzalna decimalna klasifikacija) ugnjetač, vok. jed. ugnjetaču, instr. jed. udno (pril.) ugnjetačem udovac, gen. jed. udovca, vok. jed. udovče, gen. ugnjetačica, vok. jed. ugnjetačice mn. udovaca ugnjetačičin udovica, vok. jed. udovice ugnjetački udovičin ugnježđivati se, prez. ugnježđujem se, gl. pril. udovoljavati, prez. udovoljavam, gl. pril. sad. sad. ugnježđujući se, gl. im. ugnježđivanje udovoljavajući, gl. im. udovoljavanje ugodnik, vok. jed. ugodniče, nom. mn. ugodnici udovoljiti, prez. udovoljim, gl. prid. trp. ugošćavati (ugošćivati), prez. ugošćavam, gl. udovoljen pril. sad. ugošćavajući, gl. im. ugošćavanje

286 ugošćivati (ugošćavati), prez. ugošćivam, gl. ukisjeliti (ukiśeliti), prez. ukisjelim, gl. prid. trp. pril. sad. ugošćivajući, gl. im. ugošćivanje ukisjeljen ugrijanost, gen. jed. ugrijanosti, instr. jed. ukiśeliti (ukisjeliti), prez. ukiśelim, gl. prid. trp. ugrijanošću/ugrijanosti ukiśeljen ugrijati, prez. ugrijem ukliještiti, prez. ukliještim, gl. prid. trp. ukliješten ugristi, prez. ugrizem, aor. ugrizoh, gl. prid. rad. ukočiti, prez. ukočim, gl. prid. trp. ukočen ugrizao/ugrizla, gl. pril. proš. ugrizavši ukoliko (vez.) ugroženost, gen. jed. ugroženosti, instr. jed. ukorak (pril.) ugroženošću/ugroženosti ukorijeniti, prez. ukorijenim, gl. prid. trp. ugrušak, gen. jed. ugruška, nom. mn. ugrušci ukorijenjen ugruvati (se), prez. ugruvam (se) ukoso (pril.) uhapsiti, prez. uhapsim, gl. prid. trp. uhapšen ukoštac (pril.) uhapšenik, vok. jed. uhapšeniče, nom. mn. Ukrajina uhapšenici Ukrajinac, gen. jed. Ukrajinca, vok. jed. Ukrajinče, uhapšenica, vok. jed. uhapšenice gen. mn. Ukrajinaca uhapšeničin Ukrajinka, dat. jed. Ukrajinki, gen. mn. Ukrajinki uho (uvo), nom. mn. uši ukrajinski uhoda ukrasti, prez. ukradem, gl. prid. rad. ukrao/ukrala, uhoditi, prez. uhodim, gl. prid. trp. uhođen, gl. im. gl. pril. proš. ukravši, gl. prid. trp. ukraden uhođenje ukrivo (pril.) uhodnik, vok. jed. uhodniče, nom. mn. uhodnici ukrštati, prez. ukrštam uigrati (se), prez. uigram se, gl. prid. trp. uigran ukućanka, dat. jed. ukućanki, gen. mn. ukućanki uime (pril.) ukusan, ukusna, odr. vid ukusni uinat (pril.) ukuvati, prez. ukuvam uistinu (pril.) ul. (skr. ulica) ujak, vok. jed. ujače, nom. mn. ujaci ulazak, gen. jed. ulaska, nom. mn. ulasci, gen. mn. ujčevina ulazaka Ujedinjeni Arapski Emirati ulećeti (uletjeti), prez. uletim, aor. ulećeh, gl. ujednačavati (ujednačivati), prez. prid. rad. uletio/ulećela, gl. pril. proš. ulećevši ujednačavam, gl. pril. sad. izjednačavajući, gl. im. uletjeti (ulećeti), prez. uletim, gl. prid. rad. izjednačavanje uletio/uletjela, gl. pril. proš. uletjevši ujednačivati (ujednačavati), prez. ulica ujednačujem, gl. pril. sad. ujednačujući, gl. im. Ulica slobode ujednačivanje uličarka, dat. jed. uličarki, gen. mn. uličarki ujedno (pril.) ulijeniti se, prez. ulijenim se ujna ulijepiti se, prez. ulijepim se ujesen (pril.) ulijetati, prez. ulijećem, gl. pril. sad. ulijećući, gl. ujutro (pril.) im. ulijetanje .uk (internet domen Ujedinjenog Kraljevstva)

287 ulijevati (ulivati), prez. ulijevam, gl. pril. sad. umjetnik, vok. jed. umjetniče, nom. mn. umjetnici, ulijevajući, gl. im. ulijevanje gen. mn. umjetnika ulivati (ulijevati), prez. ulivam, gl. pril. sad. umjetništvo, gen. mn. umjetništava/umjetništva ulivajući, gl. im. ulivanje umjetnost, gen. jed. umjetnosti, instr. jed. ulijevo (pril.) umjetnošću/umjetnosti ultrazvučni umnogome (pril.) ultrazvuk umnjak, nom. mn. umnjaci ULUCG (skr. Udruženje likovnih umjetnika umobolan, umobolna, odr. vid umobolni Crne Gore) umobolnica, vok. jed. umobolnice uludo (pril.) umobolničin Ulva lactica (lat. morska salata) umobolnik, vok. jed. umobolniče, nom. mn. umobolnici uljanik, gen. jed. uljanika, nom. mn. uljanici umrijeti, prez. umrem, gl. prid. rad. umro/umrla, uljepšati, prez. uljepšam, gl. prid. trp. uljepšan gl. pril. proš. umrijevši/umrvši uljetiti (se), prez. uljetim (se), gl. prid. trp. uljećen umaći (umaknuti), prez. umaknem, aor. uljez umakoh (umače), gl. prid. rad. umakao/umakla, uljudnost, gen. jed. uljudnosti, instr. jed. gl. pril. proš. umakavši uljudnošću/uljudnosti umuknuti (umući), prez. umuknem, aor. umalo (pril.) umuknuh, gl. prid. rad. umuknuo/umuknula, gl. pril. proš. umuknuvši umanjenik, nom. mn. umanjenici UN (skr. United Nations, Ujedinjene nacije) umanjilac, gen. jed. umanjioca, gen. mn. umanjilaca unakrst (pril.) umetati, prez. umećem, gl. im. umetanje unapredak (pril.) umijeće, gen. jed. umijeća, instr. jed. umijećem unaprijed (pril.) umijesiti, prez. umijesim, gl. prid. trp. umiješen unaprijediti, prez. unaprijedim, gl. prid. trp. unaprijeđen, gl. im. unapređenje umiješati se, prez. umiješam se unapređenje, gen. jed. unapređenja, instr. jed. umiti, prez. umijem unapređenjem umivati, prez. umivam, gl. pril. sad. umivajući, gl. unazad (pril.) im. umivanje unazadak (pril.) umjesto (pred.) unedogled (pril.) umješan, umješna, odr. vid umješni unekoliko (pril.) umješnost, gen. jed. umješnosti, instr. jed. umješnošću/umješnosti unesrećavati (unesrećivati), prez. unestrećavam, gl. pril. sad. unesrećavajući, gl. im. umjeti, prez. umijem, aor. umjeh/umjedoh, gl. unesrećavanje prid. rad. umio/umjela, gl. pril. proš. umjevši unesrećivati (unesrećavati), prez. unesrećujem, umjetnica, vok. jed. umjetnice gl. pril. sad. unesrećujući, gl. im. unesrećivanje umjetničin unezvijerenost, gen. jed. unezvijerenosti, instr. jed. umjetnički unezvijerenošću/unezvijerenosti unezvijeriti se, prez. unezvijerim se

288 unijeti, prez. unesem, aor. unijeh/unesoh, gl. uposlenost (upošljenost), gen. jed. uposlenosti, prid. rad. unio/unijela, gl. prid. trp. unesen/unijet, instr. jed. uposlenošću/uposlenosti gl. pril. proš. unijevši uposlenje (upošljenje), gen. jed. uposlenja, instr. unionist (unionista), gen. jed. unionista jed. uposlenjem unionista (unionist), gen. jed. unioniste uposliti, prez. uposlim, gl. prid. trp. upošljen unionistkinja upošljenost (uposlenost), gen. jed. upošljenosti, unionizam, gen. jed. unionizma, gen. mn. instr. jed. upošljenošću/upošljenosti unionizama upošljenje (uposlenje), gen. jed. upošljenja, univ. (skr. univerzitet) instr. jed. upošljenjem upotrebljiv, upotrebljiva, odr. vid upotrebljivi Univerzitet Crne Gore upotreba unuk, vok. jed. unuče, nom. mn. unuci upotrijebiti, prez. upotrijebim, gl. prid. trp. unuka, dat. jed. unuci upotrijebljen unutra (pril.) upoznati, prez. upoznam unutrašnjost, gen. jed. unutrašnjosti, instr. jed. upoznavati, prez. upoznajem, gl. pril. sad. unutrašnošću/unutrašnjosti upoznajući, gl. im. upoznavanje uob. (skr. uobičajeno) upreći (upregnuti), prez. upregnem, aor. uobičajiti, prez. uobičajim, gl. prid. trp. uobičajen upregoh (upreže), gl. prid. rad. upregao/upregla, gl. pril. proš. upregavši uobličiti, prez. uobličim, gl. prid. trp. uobličen upregnuti (upreći), prez. upregnem, aor. uoči (pril.) upregnuh, gl. prid. rad. upregnuo/upregnula, gl. uokolo (pril.) pril. proš. upregnuvši uopšte (pril.) upravo (riječ.) uostalom (riječ.) uprijeko (pril.) up. (skr. uporedi) uprijekrst (pril.) uplesti, prez. upletem, aor. upletoh, gl. prid. rad. uprijeti, prez. uprem, aor. uprijeh, gl. prid. rad. upleo/uplela, gl. prid. trp. upleten, gl. pril. proš. upro/uprla, gl. pril. proš. uprijevši/uprvši uplevši uprkos (pred.) upletati (uplitati), prez. uplećem, gl. pril. sad. upućenost, gen. jed. upućenosti, instr. jed. uplećući, gl. im. upjetanje upućenošću/upućenosti uplitati (upletati), prez. uplićem, gl. pril. sad. uputstvo, gen. mn. uputstava/uputstva uplićući, gl. im. uplitanje urbanist (urbanista), gen. jed. urbanista upola (pril.) urbanista (urbanist), gen. jed. urbaniste upor. (skr. uporedi) urbanistički uporedo (pril.) urbanistkinja uporedan, uporedna, odr. vid uporedni urbanizacija upoređivati, prez. upoređujem, gl. pril. sad. upoređujući, gl. im. upoređivanje urbanizovati, prez. urbanizujem, gl. pril. sad. urbanizujući, gl. im. urbanizovanje upornost, gen. jed. upornosti, instr. jed. upornošću/upornosti urednik, vok. jed. uredniče, nom. mn. urednici urijetko (pril.)

289 urlik, nom. mn. urlici usplamćeti (usplamtjeti), prez. usplamtim, aor. urlikati, prez. urličem, gl. pril. sad. urličući, gl. im. usplamćeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamćela, urlikanje gl. pril. proš. usplamćevši urma, gen. mn. urma/urmi usplamtjeti (usplamćeti), prez. usplamtim, aor. usplamtjeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamtjela, urođenik, vok. jed. urođeniče, nom. mn. urođenici gl. pril. proš. usplamtjevši urokljiv, urokljiva, odr. vid urokljivi usput (pril.) .us (internet domen Sjedinjenih Američkih usrdnost, gen. jed. usrdnosti, instr. jed. Država) usrdnošću/usrdnosti USA (skr. United States of America) usrećilac, gen. jed. usrećioca, vok. jed. usrećioče, gen. mn. usrećilaca USD (skr. američki dolar) usrećitelj, vok. jed. usrećitelju, instr. jed. usedmoro (pril.) usrećiteljem usjedjelica (uśeđelica) usrećiteljka, dat. jed. usrećiteljki, gen. mn. usjedjeličin (uśeđeličin) usrećiteljki usjedjeti se (uśeđeti se), prez. usjedim se, aor. usredsrijediti (se), prez. usredsrijedim (se), gl. usjedjeh se, gl. prid. rad. usjedio se/usjedjela se, prid. trp. usredsrijeđen gl. pril. proš. usjedjevši se usredsrijeđenost, gen. jed. usredsrijeđenosti, instr. jed. usklađenost, gen. jed. usklađenosti, instr. jed. usredsrijeđenošću/usredsrijeđenosti usklađenošću/usklađenosti usta (mn. sr. r.), gen. usta usisivač, gen. jed. usisivača, instr. jed. usisivačem ustanak, gen. jed. ustanka, nom. mn. ustanci Uskoci, (geogr.; crnogorsko pleme), gen. Uskoka ustanik, vok. jed. ustaniče, nom. mn. ustanici uskočki ustavnost, gen. jed. ustavnosti, instr. jed. uskogrud, uskogruda, odr. vid uskogrudi ustavnošću/ustavnosti uskogrudost, gen. jed. uskogrudosti, instr. jed. Ustav Republike Crne Gore uskogrudošću/uskogrudosti ustrijeliti, prez. ustrijelim, gl. prid. trp. ustrijeljen uskok, vok. jed. uskoče, nom. mn. uskoci ustrojiti, prez. ustrojim, gl. prid. trp. ustrojen Uskrs (Vaskrs) ustvari (riječ.) uskršnji ustupak, gen. jed. ustupka, nom. mn. ustupci, gen. usljed (pred.) mn. ustupaka usmrđeti se (usmrdjeti se), prez. usmrdim se, ususret (pril.) aor. usmrđeh se, gl. prid. rad. usmrdio uš (vaš), gen. jed. uši, instr. jed. ušju/uši se/usmrđela se, gl. pril. proš. usmrđevši se ušančiti, prez. ušančim, gl. prid. trp. ušančen uspjeti, prez. uspijem, aor. uspjeh, gl. prid. rad. ušestoro (pril.) uspio/uspjela, gl. pril. proš. uspjevši ušljiv (vašljiv), ušljiva, odr. vid ušljivi uspijevati, prez. uspijevam, gl. pril. sad. uspijevajući, gl. im. uspijevanje ušljivac (vašljivac), gen. jed. ušljivca, vok. jed. ušljivče, gen. mn. ušljivaca uspjeh, nom. mn. uspjesi ušteđeti, prez. uštedim, aor. ušteđeh, gl. prid. rad. uspješan, uspješna, odr. vid uspješni uštedio/ušteđela, gl. pril. proš. ušteđevši ušteđevina

290 uštrb uvidjeti (uviđeti), prez. uvidim, aor. uvidjeh, gl. ušućeti (ušutjeti), prez. ušutim, aor. ušućeh, gl. prid. rad. uvidio/uvidjela, gl. pril. proš. uvidjevši prid. rad. ušutio/ušućela, gl. pril. proš. ušućevši uviđati, prez. uviđam, gl. pril. sad. uviđajući, gl. ušutjeti (ušućeti), prez. ušutim, aor. ušutjeh, gl. im. uviđanje prid. rad. ušutio/ušutjela, gl. prol. proš. ušutjevši uviđeti (uvidjeti), prez. uvidim, aor. uviđeh, gl. uśeđelica (usjedjelica) prid. rad. uvidio/uviđela, gl. im. uviđevši uśeđeličin (usjedjeličin) uvijek (pril.) uśeđeti se (usjedjeti se), prez. uśedim se, aor. uvijenost, gen. jed. uvijenosti, instr. jed. uśeđeh se, gl. prid. rad. uśedio se/ uśeđela se, gl. uvijenošću/uvijenosti pril. proš. uśeđevši se uvis (pril.) uticaj, gen. jed. uticaja, instr. jed. uticajem uvjerenost, gen. jed. uvjerenosti, instr. jed. uticajan, uticajna, odr. vid uticajni uvjerenošću/uvjerenosti uticati, prez. utičem, imper. utiči, gl. pril. sad. uvjerenje, gen. jed. uvjerenja, instr. jed. utičući uvjerenjem utisak, gen. jed. utiska, nom. mn. utisci, gen. mn. uvjerljiv, uvjerljiva, odr. vid uvjerljivi utisaka uvjerljivost, gen. jed. uvjerljivosti, instr. jed. Utjeha (top.) uvjerljivošću/uvjerljivosti utjeha (ućeha), dat. jed. utjehi uvještiti se, prez. uvještim se utjerati (ućerati), prez. utjeram uvo (uho), nom. mn. uši utjerivati (ućerivati), prez. utjerujem, gl. pril. uvojak, gen. jed. uvojka, nom. mn. uvojci, gen. mn. sad. utjerujući, gl. im. utjerivanje uvojaka utješitelj (ućešitelj), vok. jed. utješitelju, instr. uvolača (zool.) jed. utješiteljem uvoznik, vok. jed. uvozniče, nom. mn. uvoznici utješiteljka (ućešiteljka), dat. jed. utješiteljki, uvrćeti (uvrtjeti), prez. uvrtim, aor. uvrćeh, gl. gen. mn. utješiteljki prid. rad. uvrtio/uvrćela, gl. pril. proš. uvrćevši utješiti (ućešiti), prez. utješim, gl. prid. trp. uvreda utješen uvrijediti, prez. uvrijedim, gl. prid. trp. uvrijeđen utješiv (utješljiv), utješiva, odr. vid utješivi uvredljiv, uvredljiva, odr. vid uvredljivi utješljiv (utješiv), utješljiva, odr. vid utješljivi uvrijeđenost, gen. jed. uvrijeđenosti, instr. jed. uto (pril.) uvrijeđenošću/uvrijeđenosti utorak (utornik), gen. jed. utorka, nom. mn. uvriježenost, gen. jed. uvriježenosti, instr. jed. utorci, gen. mn. utoraka uvriježenošću/uvriježenosti utornik (utorak), nom. mn. utornici uvriježiti se, prez. uvriježim se utroje (pril.) uvrtjeti (uvrćeti), prez. uvrtim, aor. uvrtjeh, gl. utučenost, gen. jed. utučenosti, instr. jed. prid. rad. uvrtio/uvrtjela, gl. pril. proš. uvrtjevši utučenošću/utučenosti uzao, nom. mn. uzlovi uvar (korisno) (pril.) uzak, uska, odr. vid uski uveče (pril.) uzalud (pril.) uvenuti, prez. uvenem uzaludnost, gen. jed. uzaludnosti, instr. jed. uzaludnošću/uzaludnosti

291 uzastopce (pril.) uzvijati se, prez. uzvijam se, gl. pril. sad. uzavreti, prez. uzavrijem/uzavrim uzvijajući se, gl. im. uzvijanje uzbrdo (pril.) uzvišenost, gen. jed. uzvišenosti, instr. jed. uzvišenošću/uzvišenosti uzdanica uzvišenje, gen. jed. uzvišenja, instr. jed. uzdanički uzvišenjem uzdravlje (uzv.) uzvrtjeti se (uzvrćeti se), prez. uzvrtim se, aor. uzdrhtati, prez. uzdrhtim uzvrtjeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrtjela se, gl. pril. proš. uzvrtjevši se uzduž (pred.) užditi, prez. uždim/uždijem uzeti, prez. uzmem, imper. uzmi užeći (užegnuti), prez. užežem, aor. užegoh uzetost, gen. jed. uzetosti, instr. jed. (užeže), gl. prid. rad. užegao/užegla, gl. pril. proš. uzetošću/uzetosti užegavši uzgred (pril.) užegnuti (užeći), prez. užegnem, aor. užegnuh, uzjahati, prez. uzjašem, imper. uzjaši gl. prid. rad. užegnuo/užegnula, gl. pril. proš. užegnuvši uzlećeti (uzletjeti), prez. uzletim, aor. uzlećeh, gl. prid. rad. uzletio/uzlećela, gl. pril. proš. uželjeti (se), prez. uželim (se), aor. uželjeh (se), uzlećevši gl. prid. rad. uželio (se)/uželjela (se), gl. pril. proš. uželjevši (se) uzletjeti (uzlećeti), prez. uzletim, aor. uzletjeh, gl. prid. trp. uzletio/uzletjela, gl. pril. proš. užitak, gen. jed. užitka, nom. mn. užici, gen. mn. uzletjevši užitaka uzlijetati, prez. uzlijećem, gl. pril. sad. uzlijećući, uživjeti (se), prez. uživim se, aor. uživjeh (se), gl. gl. im. uzlijetanje prid. rad. uživio (se)/uživjela (se), gl. pril. proš. uživjevši se uzmaći (uzmaknuti), prez. uzmaknem, aor. uzmakoh (uzmače), gl. pri. rad. užlijebiti, prez. užlijebim, gl. prid. trp. užlijebljen, uzmakao/uzmakla, gl. pril. proš. uzmakavši gl. im. užljebljenje uzmaknuti (uzmaći), prez. uzmaknem, aor. užljebljenje, gen. jed. užljebljenja, instr. jed. uzmaknuh, gl. prid. rad. uzmaknuo/uzmaknula, užljebljenjem gl. pril. proš. uzmaknuvši užućeti (užutjeti), prez. užutim, aor. užućeh, gl. uzmuvati (se), prez. uzmuvam (se) prid. rad. užutio/užućela, gl. pril. proš. užućevši uznijeti, prez. uznesem, aor. uznijeh, gl. prid. rad. užutjeti (užućeti), prez. užutim, aor. užutjeh, gl. uznio/uznijela, gl. prid. trp. uznesen/uznijet, gl. prid. rad. užutio/užutjela, gl. pril. proš. Užutjevši pril. proš. uznijevši uzorak, gen. jed. uzorka, nom. mn. uzorci, gen. mn. V uzoraka V (skr. volt) uzr. (skr. uzrečica) v. (skr. vidi) uzv. (skr. uzvik) v. (skr. vijek) uzvrćeti se (uzvrtjeti se), prez. uzvrtim se, aor. uzvrćeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrćela se, gl. .va (internet domen Vatikana) pril. proš. uzvrćevši se vadičep, gen. jed. vadičepa, nom. mn. vadičepi/ uzvičnik, nom. mn. uzvičnici vadičepovi vaga, dat. jed. vagi, gen. mn. vaga

292 vagan, gen. jed. vagana, nom. mn. vagani vanstranački vagati, prez. vagam, gl. pril. sad. vagajući, gl. im. vanjski vaganje vapiti, prez. vapim, gl. pril. sad. vapeći vagon, gen. jed. vagona varalica vaistinu (arh.) varaličin vajda (fajda) varenika, dat. jed. varenici vajkada (pril.) varijacija vakcina varijanta, gen. mn. varijanata vakcinacija varijetet vakuum varirati, prez. variram, gl. pril. sad. varirajući, gl. val, nom. mn. valovi im. variranje valorizacija varivo, nom. mn. variva valovit, valovita, odr. vid valoviti Varja valovitost, gen. jed. valovitosti, instr. jed. varjača valovitošću/valovitosti varljivost, gen. jed. varljivosti, instr. jed. valjak, gen. jed. valjka, nom. mn. valjci, gen. mn. varljivošću/varljivosti valjaka varnica valjan, valjana, odr. vid valjani varničav, varničava, odr. vid varničavi valjanost, gen. jed. valjanosti, instr. jed. varoš, gen. jed. varoši, instr. jed. varoši/varošju valjanošću/valjanosti varošanin, nom. mn. varošani valjaonica varošanka, dat. jed. varošanki, gen. mn. varošanki valjda (riječ.) varoški vanadijum Varšavljanin, nom. mn. Varšavljani vanbračan, vanbračna, odr. vid vanbračni Varšavljanka, dat. jed. Varšavljanki, gen. mn. vanbrodski Varšavljanki vandal, gen. jed. vandala varšavski vandalizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn. varvari vandalizama varvarizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn. vandalski vandalizama Van Gog vascijeli vangradski vaseljena vanila Vasilije, gen.Vasilija vanmaterični Vasilije Ostroški vannastavni Vasiljevdan, gen. Vasiljevdana/Vasiljeva dne vanparnični vasiona vanpartijski Vaska, dat. Vaski vanredan, vanredna, odr. vid vanredni Vaskrs (Uskrs)

293 vaskolik, vaskolika, odr. vid vaskoliki vazduhoplovka, dat. jed. vazduhoplovki, gen. Vasojević, nom. mn. Vasojevići mn. vazduhoplovki Vasojevići (geogr.; crnogorsko brdsko pleme) vazdušan, vazdušna, odr. vid vazdušni Vasojevka, dat. jed. Vasojevki, gen. mn. Vasojevki v. d. (skr. vršilac dužnosti) vaspitač, gen. jed. vaspitača, vok. jed. vaspitaču, veče, gen. jed. večeri instr. jed. vaspitačem večera vaspitačica večernji vaspitačičin vedro, gen. mn. vedara vaspitački veketati, prez. vekećem, gl. pril. sad. vekećući, gl. vaspitanje, gen. jed. vaspitanja, instr. jed. im. veketanje vaspitanjem velegrad, nom. mn. velegradi vaspitavati, prez. vaspitavam, gl. pril. sad. veleizdaja vaspitavajući, gl. im. vaspitavanje veleizdajnički vaspitni veleizdajnik, vok. jed. veleizdajniče, nom. mn. vaška, dat. jed. vaški/vašci veleizdajnici vašljiv (ušljiv), vašljiva, odr. vid vašljivi velelepan (veleljepan), velelepna, odr. vid vašljivac (ušljivac), gen. jed. vašljivca, vok. jed. velelepni vašljivče, gen. mn. vašljivaca velelepnost (veleljepnost), gen. jed. vaterpolist (vaterpolista), gen. jed. vaterpolista velelepnosti, instr. jed. velelepnošću/velelepnosti vaterpolista (vaterpolist), gen. jed. vaterpoliste veleljepan (velelepan), veleljepna, odr. vid veleljepni vaterpolo veleljepnost (velelepnost), gen. jed. vaterpolski veleljepnosti, instr. jed. vatrenost, gen. jed. vatrenosti, instr. jed. veleljepnošću/veleljepnosti vatrenošću/vatrenosti veleposjed vatrogasac, gen. jed. vatrogasca, vok. jed. veletrgovina vatrogašče, gen. mn. vatrogasaca veličanstven, veličanstvena, odr. vid vatrogaščev veličanstveni vatrostalan, vatrostalna, odr. vid vatrostalni veličanstvenost, gen. jed. veličanstvenosti, instr. jed. Vavilon veličanstvenošću/veličanstvenosti Vavilonija veličanstvo, gen. mn. veličanstava/veličanstva vavilonski veličati, prez. veličam, gl. pril. sad. veličajući, gl. im. veličanje vazda (pril.) velik, velika, odr. vid veliki vazdan (pril.) Veliki medvjed (astr.) vazdašnji Veliki petak (prazn.) vazduhoplovac, gen. jed. vazduhoplovca, vok. jed. vazduhoplovče, gen. mn. vazduhoplovaca velikodušan, velikodušna, odr. vid velikodušni vazduhoplovčev velikodušnost, gen. jed. velikodušnosti, instr. jed. velikodušnošću/velikodušnosti

294 Velimlje (top.), gen. Velimlja, instr. Velimljem veslačicin Velimljanin, nom, mn. Velimljani veslo, gen. mn. vesala Velimljanka, dat. jed. Velimljanki, gen. mn. Veśo (hipok.) Velimljanki vez. (skr. veznik) Velimljankin vezati, prez. vežem, imper. veži, gl. pril. sad. Velja Śerina (top.) vežući, gl. im. vezanje veljeti, prez. velim, impf. veljah, gl. pril. sad. veleći vezidba, gen. mn. vezidaba/vezidbi velter kategorija vezir Venecija Vezirov most Venecijanac, gen. jed. Venecijanca, vok. jed. vezivati, prez. vezujem, gl. pril. sad. vezujući, gl. Venecijanče, nom. mn. Venecijanci im. vezivanje Venecijančev veznik, nom. mn. veznici Venecijanka, dat. jed. Venecijanki, gen. mn. vibracija Venecijanki vibracijski (vibracioni) venecijanski vibracioni (vibracijski) Venera viceadmiral veneričan, venerična, odr. vid venerični vidar, vok. jed. vidaru/vidare, instr. jed. vidarom/ venuti, prez. venem, gl. pril. sad. venući vidarem veo, gen. jed. vela, nom. mn. velovi vidarica, vok. jed. vidarice veoma (pril.) vidaričin vepar, gen. jed. vepra, nom. mn. veprovi videoigra verbalan, verbalna, odr. vid verbalni videonadzor verbalist (verbalista), gen. jed. verbalista videorekorder verbalista (verbalist), gen. jed. verbaliste videoteka, dat. jed. videoteci verbalistički vidjeti (viđeti), prez. vidim, aor. vidjeh, gl. prid. verbalistkinja rad. vidio/vidjela, gl. pril. proš. vidjevši Verdi, gen. Verdija, instr. Verdijem vidljivost, gen. jed. vidljivosti, instr. jed. vidljivošću/vidljivosti Verdijev vidokrug, nom. mn. vidokruzi veresija vidovitost, gen. jed. vidovitosti, instr. jed. Vergilije vidovitošću, odr. vid vidovitosti versifikacija vidovnjak, gen. jed. vidovnjaka, vok. jed. versifikator, vok. jed. versifikatore, instr. jed. vidovnjače, nom. mn. vidovnjaci versifikatorom viđati, prez. viđam, gl. pril. sad. viđajući, gl. im. veselost, gen. jed. veselosti, instr. jed. viđanje veselošću/veselosti viđelica veslač, vok. jed. veslaču, instr. jed. veslačem viđelo veslačica, vok. jed. veslačice

295 viđeti (vidjeti), prez. vidim, aor. viđeh, gl. prid. visiti, prez. visim, gl. im. višenje rad. vidio/viđela, gl. pril. proš. viđevši viski, gen. jed. viskija, nom. mn. viskiji vijadukt, gen. mn. vijadukata visokokvalifikovan, visokokvalifikovana, odr. vijalica vid visokokvalifikovani vijanje, gen. jed. vijanja, instr. jed. vijanjem visokoškolski vijati, prez. vijem , gl. pril. sad. vijući, gl. im. visprenost, gen. jed. visprenosti, instr. jed. vijanje visprenošću/visprenosti vijavica višak, nom. mn. viškovi vijeće, gen. jed. vijeća, instr. jed. vijećem višednevni vijek, nom. mn. vjekovi višegodišnji vijenac, gen. jed. vijenca, gen. mn. vijenaca višemjesečni vijest, gen. jed. vijesti, instr. jed. viješću/vijesti višeslojan, višeslojna, odr. vid višeslojni vijoriti se, prez. vijorim se, gl. pril. sad. vijoreći se, višestruk, višestruka, odr. vid višestruki gl. im. vijorenje višeznačnost, gen. jed. višeznačnosti, instr. jed. vijuga, dat. jed. vijugi/vijuzi višeznačnošću/višeznačnosti vikati, prez. vičem, gl. pril. sad. vičući, gl. im. višnjik, nom. mn. višnjici vikanje viteštvo, gen. mn. viteštava/viteštva vikend vitez, vok. jed. viteže, nom. mn. vitezovi vilenjak, gen. jed. vilenjaka, vok. jed. vilenjače, Vizantija nom. mn. vilenjaci vizantijski vilica vizija vilični vizionar, vok. jed. vizionaru/vizionare, instr. jed. viljuška, dat. jed. viljuški/viljušci, gen. mn. vizionarom/vizionarem viljušaka /viljuški vizionarka, dat. jed. vizionarki, gen. mn. viola vizionarki violentnost, gen. jed. violentnosti, instr. jed. vizit karta, gen. mn. vizit karata violentnošću/violentnosti vjedogonja violina vjeđa violinist (violinista), gen. jed. violinista vjekovati, prez. vjekujem, gl. pril. sad. vjekujući, violinista (violinist), gen. jed. violiniste gl. im. vjekovanje violinistkinja vjekovječan, vjekovječna, odr. vid vjekovječni violončelo vjekovni VIP (skr. very important person) vjenčanica virtuoz, gen. jed. virtuoza vjenčanje, gen. jed. vjenčanja, instr. jed. vjenčanjem virtuozan, virtuozna, odr. vid virtuozni vjenčati, prez. vjenčam, gl. pril. proš. vjenčavši virtuoznost, gen. jed. virtuoznosti, instr. jed. virtuoznošću/virtuoznosti vjenčavati, prez. vjenčavam, gl. pril. sad. vjenčavajući, gl. im. vjenčavanje visibaba

296 vjer. (skr. vjerski) vještački vjera vještak, gen. jed. vještaka, vok. jed. vještače vjeran, vjerna, odr. vid vjerni vještakinja vjerenica, vok. jed. vjerenice vještica, vok. jed. vještice vjereničin vještičiji (vještičji) vjerenički vještičji (vještičiji) vjerenik, vok. jed. vjereniče, nom. mn. vjerenici vještičin vjereništvo, gen. mn. vjereništava/vjereništva vještičina vjeridba, gen. mn. vjeridaba/vjeridbi vjetar, gen. jed. vjetra, nom. mn. vjetrovi vjernica, vok. jed. vjernice vjetrenjača vjernik, vok. jed. vjerniče, nom. mn. vjernici vjetrenjast, vjetrenjasta, odr. vid vjetrenjasti vjerništvo, gen. mn. vjerništava/vjerništva vjetrina vjernost, gen. jed. vjernosti, instr. jed. vjetriti, prez. vjetrim, gl. pril. sad. vjetreći, gl. im. vjernošću/vjernosti vjetrenje vjerodostojan, vjerodostojna, odr. vid vjetrobran vjerodostojni vjetromet vjerodostojnost, gen. jed. vjerodostojnosti, instr. jed. vjetrometina vjerodostojnošću/vjerodostojnosti vjetromjer, gen. jed. vjetromjera, instr. jed. vjeroloman, vjerolomna, odr. vid vjerolomni vjetromjerom vjerolomnički vjetropir, vok. jed. vjetropire/vjetropiru, instr. jed. vjerolomnik, vok. jed. vjerolomniče, nom. mn. vjetropirom vjerolomnici vjetropirka, dat. jed. vjetropirki, gen. mn. vjerolomništvo, gen. mn. vjerolomništava/ vjetropirki vjerolomništva vjetrovit, vjetrovita, odr. vid vjetroviti vjerolomstvo, gen. mn. vjerolomstava/ vjetrovitost, gen. jed. vjetrovitosti, instr. jed. vjerolomstva vjetrovitošću/vjetrovitosti vjeronauka, dat. jed. vjeronauci vjetrovka, dat. jed. vjetrovci, gen. mn. vjetrovci vjerovatan, vjerovatna, odr. vid vjerovatni vjeverica, vok. jed. vjeverice vjerovatno (pril.) vjeveričin vjerovatnoća vjeveričji vjesnica, vok. jed. vjesnice vježbališni vjesnički vježbalište, gen. jed. vježbališta, instr. jed. vjesnik, vok. jed. vjesniče, nom. mn. vjesnici vježbalištem vješt, vješta, odr. vid vješti vježbanka, dat. jed. vježbanci, gen. mn. vježbanki vještac, gen. jed. vješca, vok. jed. vješče, gen. mn. vježbaonica vještaca vkv. (skr. visokokvalifikovani) vještačiti, prez. vještačim, gl. pril. sad. vještačeći, vl. (skr. vlasnik) gl. im. vještačenje

297 vladalac, gen. jed. vladaoca, vok. jed. vladaoče, vododjelnica gen. mn. vladalaca Vodolija (hor. znak) vladar, vok. jed. vladaru/vladare, instr. jed. vodomjer, gen. jed. vodomjera, instr. jed. vladarom/vladarem vodomjerom vladarka, dat. jed. vladarki, gen. mn. vladarki vodonoša vladičanski vodoskok, nom. mn. vodoskoci vladičin vodozemac, gen. jed. vodozemca, vok. jed. vladika, dat. jed. vladici vodozemče, gen. mn. vodozemaca Vladimir Dukljanski vođa Vlah, vok. jed. Vlaše, nom. mn. Vlasi vođstvo, gen. mn. vođstava/vođstva vlasnica, vok. jed. vlasnice vojevati, prez. vojujem, gl. pril. sad. vojujući, gl. vlasničin im. vojevanje vlasnik, vok. jed. vlasniče, nom. mn. vlasnici vojn. (skr. vojnički) vlasništvo, gen. mn. vlasništava/vlasništva vojničina vlast, gen. jed. vlasti, instr. jed. vlašću/vlasti vojnički vlastela Vojnik (top.) vlasteoski vojnik, vok. jed. vojniče, nom. mn. vojnici vlastodrščev vojska, dat. jed. vojsci, gen. mn. vojski vlastodržac, gen. jed. vlastodršca, vok. jed. vojskovođa vlastodršče, gen. mn. vlastodržaca vojštiti, prez. vojštim, gl. pril. sad. vojšteći, gl. im. vlastoljubac, gen. jed. vlastoljupca, vok. jed. vojštenje vlastoljupče, gen. mn. vlastoljubaca vojvoda vlastoljubivost, gen. jed. vlastoljubivosti, instr. jed. vlastoljubivošću/vlastoljubivost Vojvodina vlastoljupčev vojvodstvo, gen. mn. vojvodstava/vojvodstva Vlaška crkva Vojvođanin, nom. mn. Vojvođani vlažnost, gen. jed. vlažnosti, instr. jed. vlažnošću/ Vojvođanka, dat. jed. Vojvođanki, gen. mn. vlažnosti Vojvođanki vo, gen. jed. vola, nom. mn. volovi vojvođanski vočić (dem. od vo), instr. jed. vočićem vok. (skr. vokativ) voćka, dat. jed. voćki, gen. mn. voćaka/voćki vokabular, gen. jed. vokabulara, instr. jed. vokabularom voćnjak, nom. mn. vočnjaci vokalizam, gen. jed. vokalizma, gen. mn. vodarica vokalizama vodaričin volan, gen. jed. volana vodijer, gen. jed. vodijera, instr. jed. vodijerom volat, gen. jed. volta vodnik, vok. jed. vodniče, nom. mn. vodnici Volga, dat. Volgi vodnjikavost, gen. jed. vodnjikavosti, instr. jed. volonter, vok. jed. volonteru, instr. jed. vodnjikavošću/vodnjikavosti volonterom

298 volonterka, dat. jed. volonterki, gen. mn. vrćeti (vrtjeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrteći, gl. volonterki im. vrćenje Volt vrći (vrgnuti), prez. vrgnem, aor. vrgoh (vrže), volt (mj. jed.) gl. pril. sad. vrgao/vrgla, gl. pril. proš. vrgavši vosak, gen. jed. voska vrečati, prez. vreči voščić (dem. od voz), instr. jed. voščićem vreća voštiti, prez. voštim, gl. pril. sad. vošteći, gl. prid. vrećetina trp. vošten/vošćen vrećica voštani vredniji (komp. od vrijedan) voz vrednoća vozovođa vrednovanje vožnja, gen. mn. vožnja/vožnji vrednovati, prez. vrednujem, gl. pril. sad. v. r. (skr. vlastitom rukom, vlastoručno) vrednujući, gl. im. vrednovanje vrelina vrabac, gen. jed. vrapca, vok. jed. vrapče, gen. mn. vrabaca vrelo, gen. jed. vrela vrač, instr. jed. vračem, nom. mn. vračevi/vrači vremenit, vremenita, odr. vid vremeniti vračati, prez. vračam, gl. pril. sad. vračajući, gl. im. vremenski vračanje vremešan, vremešna, odr. vid vremešni vraćati, prez. vraćam, gl. pril. sad. vraćajući, gl. im. vreo, vrela, odr. vid vreli vraćanje vreti, prez. vrim, gl. pril. sad. vreći, gl. im. vrenje vradžbina vrgnuti (vrći), prez. vrgnem, aor. vrgnuh, gl. prid. vrag, vok. jed. vraže, nom. mn. vragovi/vrazi rad. vrgnuo/vrgnula, gl. pril. proš. vrgnuvši vragolanka, dat. jed. vragolanki, gen. mn. vrh, nom. mn. vrhovi vragolanki vrhunac, gen. jed. vrhunca, gen. mn. vrhunaca Vranići vrijedan, vrijedna, odr. vid vrijedni vrapčiji (vrapčji) vrijedjeti (vrijeđeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad. vrapčji (vrapčiji) vrijedeći, gl. im. vrijeđenje vratar, vok. jed. vrataru/vratare, instr. jed. vrijednica, vok. jed. vrijednice vratarom/vratarem vrijedničin vratnik, nom. mn. vratnici vrijednik, vok. jed. vrijedniče, nom. mn. vrijednici Vražegrmci (top.), gen. Vražegrmaca vrijedno (pril.) vražji vrijednosni Vrbas (top.) vrijednost, gen. jed. vrijednosti, instr. jed. vrbaski vrijednošću/vrijednosti Vrbašanin, nom. mn. Vrbašani vrijeđati, prez. vrijeđam, gl. pril. sad. vrijeđajući, Vrbašanka, dat. jed. Vrbašanki, gen. mn. gl. im. vrijeđanje Vrbašanki vrćenje, gen. jed. vrćenja, instr. jed. vrćenjem

299 vrijeđeti (vrijedjeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad. vučedolski vrijedeći, gl. prid. rad. vrijedio/vrijeđela, gl. im. vučjak, nom. mn. vučjaci vrijeđenje vučiji (vučji) vrijeme, gen. jed. vremena vučji (vučiji) vrijeslo, gen. mn. vrijesala Vučji Do vriježa Vujica vriježiti se, prez. vriježim se Vujičin vrisak, gen. jed. vriska, nom. mn. vriskovi/vrisci vuk, vok. jed. vuče, nom. mn. vukovi/vuci vriska, dat. jed. vrisci vukovac, gen. jed. vukovca, vok. jed. vukovče, gen. vrištati, prez. vrištim, gl. pril. sad. vrišteći, gl. im. mn. vukovaca vrištanje vukovski vrlet, gen. jed. vrleti, instr. jed. vrleti/vrleću vulg. (skr. vulgarno) vrljav, vrljava, odr. vid vrljavi vulgarnost, gen. jed. vulgarnosti, instr. jed. vrljook, vrljooka, odr. vid vrljooki vulgarnošću/vulgarnosti vrpca, gen. mn. vrpca/vrpci vrsnica, vok. jed. vrsnice Z vrsničin Z (skr. zapad) vrsnik, vok. jed. vrsniče, nom. mn. vrsnici zabaciti (zabačiti), prez. zabacim, gl. prid. trp. vrsta zabačen vrstan, vrsna, odr. vid vrsni zabačenost, gen. jed. zabačenosti, instr. jed. vršidba, gen. mn. vršidba/vršidbi/vršidaba zabačenošću/zabačenosti vršnjak, gen. jed. vršnjaka, vok. jed. vršnjače, nom. zabačiti (zabaciti), prez. zabačim, instr. jed. mn. vršnjaci zabačen vršnjakinja zabadač, gen. jed. zabadača, vok. jed. zabadaču, instr. jed. zabadačem vršilac, vok. jed. vršioče, gen. mn. vršilaca zabadača, gen. jed. zabadače vrtati, prez. vrćem, gl. pril. sad. vrćući, gl. im. vrtanje zabavišni vrtjeti (vrćeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrteći, gl. zabazdjeti (zabažđeti), prez. zabazdim, aor. im. vrćenje zabazdjeh, gl. prid. rad. zabazdio/zabazdjela, gl. pril. proš. zabazdjevši vrtlar, vok. jed. vrtlaru/vrtlare, inst. jed. vrtlarom/ vrtlarem zabažđeti, prez. zabazdim, aor. zabažđeh, gl. prid. trp. zabažđen, gl. prid. rad. vrtložni zabazdio/zabažđela, gl. pril. proš. zabažđevši vrtoglavost, gen. jed. vrtoglavosti, instr. jed. zabezeknutost, gen. jed. zabezeknutosti, instr. jed. vrtoglavošću/vrtoglavosti zabezeknutošću/zabezeknutosti vrvjeti, prez. vrvim, gl. pril. sad. vrveći, gl. prid. zabijeljeti se, prez. zabijelim se, aor. zabijeljeh rad. vrvio/vrvjela se, gl. prid. rad. zabijelio se/zabijeljela se, gl. pril. vtrlog, nom. mn. vtrlozi proš. zabijeljevši se Vučedolska bitka (istor.) zabilješka, dat. jed. zabilješci, gen. mn. zabilježaka

300 zabilježiti, prez. zabilježim, gl. prid. trp. začađiti, prez. začađim, gl. prid. trp. začađen zabilježen začamati, prez. začamam zablejati, prez. zablejim začamiti, prez. začamim zabliještati, prez. zabliještim začas (pril.) zabludjeti (zabluđeti), prez. zabludim, aor. začahuriti (začauriti), prez. začahurim, gl. prid. zabludjeh, gl. prid. rad. zabludio/zabludjela, gl. trp. začahuren pril. proš. zabludjevši začauriti (začahuriti), prez. začaurim, gl. prid. zabluđeti (zabludjeti), prez. zabludim, aor. trp. začauren zabluđeh, gl. prid. rad. zabludio/zabluđela, gl. pril. proš. zabluđevši začetak, gen. jed. začetka, nom. mn. začeci, gen. mn. začetaka zaboga (uzv.) začeti, prez. začnem, imper. začni, gl. prid. trp. zaboravnost, gen. jed. zaboravnosti, instr. jed. začet zaboravnošću/zaboravnosti začetnik, vok. jed. začetniče, nom. mn. začetnici zabrađivati, prez. zabrađujem, gl. pril. sad. zabrađujući, gl. im. zabrađivanje začin zabrazditi, prez. zabrazdim, gl. prid. trp. začinjavati, prez. začinjavam, gl. pril. sad. zabražđen začinjavajući, gl. im. začinjavanje zabrđe, gen. jed. zabrđa, inst. jed. zabrđem začudo (pril.) zabreknuti, prez. zabreknem začuditi (se), prez. začudim (se), gl. pril. trp. začuđen zabridjeti (zabriđeti), prez. zabridim, aor. zabridjeh, gl. prid. rad. zabridio/zabridjela, gl. pril. začuđenost, gen. jed. začuđenosti, instr. jed. proš. zabridjevši začuđenošću/začuđenosti zabriđeti (zabridjeti), prez. zabridim, aor. začuti, prez. začujem, gl. pril. proš. začuvši zabriđeh, gl. prid. rad. zabridio/zabriđela, gl. pril. zaćerivati (zatjerivati), prez. zaćerujem, gl. pril. proš. zabriđevši sad. zaćerujući, gl. im. zaćerivanje zabrinutost, gen. jed. zabrinutosti, instr. jed. zaćoriti (se), prez. zaćorim (se) zabrinutošću/zabrinutosti zaćutati, prez. zaćutim zabrinjavati, prez. zabrinjavam, gl. pril. sad. zabrinjavajući, gl. im. zabrinjavanje zaćutkivati, prez. zaćutkujem, gl. pril. sad. zaćutkujući, gl. im. zaćutkivanje zacenuti se, prez. zacenem se zaćerivati (zatjerivati), prez. zaćerujem, gl. pril. zacijeliti, prez. zacijelim, gl. prid. trp. zacijeljen, sad. zaćerujući, gl. im. zaćerivanje gl. im. zacjeljenje zadah, nom. mn. zadasi zacijeniti, prez. zacijenim, gl. prid. trp. zacijenjen zadahtati, prez. zadahćem zacijukati, prez. zacijučem zadatak, gen. jed. zadatka, nom. mn. zadaci, gen. zacjeljivati, prez. zacjeljujem, gl. pril. sad. mn. zadataka zacjeljujući, gl. im. zacjeljivanje zadihati (se), prez. zadišem (se) zacrnjeti, prez. zacrnim, aor. zacrnjeh, gl. prid. rad. zacrnio/zacrnjela, gl. pril. proš. zacrnjevši zadjenuti (zađenuti), prez. zadjenem, gl. prid. trp. zadjenut zacrvenjeti, prez. zacrvenim, aor. zacrvenjeh, gl. prid. rad. zacrvenio/zacrvenjela, gl. pril. proš. zadjesti (zađesti), prez. zadjedem, gl. prid. trp. zacrvenjevši zadjeven

301 zadjevojčiti se (zađevojčiti se), prez. zagnojiti, prez. zagnojim, gl. prid. trp. zagnojen zadjevojčim (se) zagone (prilog) zadnjonepčani zagonetka, dat. jed. zagonetki, gen. mn. zadojiti, prez. zadojim, gl. prid. trp. zadojen zagonetaka/zagonetki zadovijek (pril.) zagorčati, prez. zagorčam zadovoljština zagorčavati, prez. zagorčavam, gl. pril. sad. zadrhtati, prez. zadrhtim zagorčavajući, gl. im. zagorčavanje zadrijemati, prez. zadrijemam/zadrijemljem zagorijevati, prez. zagorijevam, gl. pril. sad. zagorijevajući, gl. im. zagorijevanjde zadrijeti, prez. zadrem, aor. zadrijeh, gl. prid. rad. zadro/zadrla, gl. pril. proš. zadrijevši zagorjeti, prez. zagorim, aor. zagorjeh, gl. prid. rad. zagorio/zagorjela, gl. pril. proš. zagorjevši zadrtost, gen. jed. zadrtosti, instr. jed. zadrtošću/zadrosti zagrađivati, prez. zagrađujem, gl. pril. sad. zagrađujući, gl. im. zagrađivanje zadruga, dat. zadruzi zagraktati, prez. zagrakćem zadugo (pril.) zagrčiti, prez. zagrčim zaduvaniti, prez. zaduvanim, gl. prid. trp. zaduvanjen zagrdjeti (zagrđeti), prez. zagrdim, aor. zagrdjeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrdjela, gl. pril. zaduvanost, gen. jed. zaduvanosti, instr. jed. proš. zagrdjevši zaduvanošću/zaduvanosti zagrđeti (zagrdjeti)52, prez. zagrdim, aor. zaduvati (se), prez. zaduvam (se) zagrđeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrđela, gl. pril. zađenuti (zadjenuti), prez. zađenem, gl. prid. proš. zagrđevši trp. zađenut Zagreb zađesti (zadjesti), prez. zađedem, gl. prid. trp. zagrebački zađeven Zagrepčanin, nom. mn. Zagrepčani zađevica Zagrepčanka, dat. jed. Zagrepčanki, gen. mn. zađevojčiti se (zadjevojčiti se), prez. Zagrepčanki zađevojčim se zagrijanost, gen. jed. zagrijanosti, instr. jed. Zagarač, gen. Zagarača/Zagarča zagrijanošću/zagrijanosti Zagarčanin, nom. mn. Zagarčani zagrijati, prez. zagrijem Zagarčanka, dat. jed. Zagarčanki, gen. mn. zagrijavati, prez. zagrijavam, gl. pril. sad. Zagarčanki zagrijavajući, gl. im. zagrijavanje zagašivač, instr. jed. zagašivačem zagristi, prez. zagrizem, aor. zagrizoh, gl. prid. zaglađivati, prez. zaglađujem, gl. pril. sad. rad. zagrizao/zagrizla, gl. pril. proš. zagrizavši zaglađujući, gl. im. zaglađivanje zagrmjeti, prez. zagrmim, aor. zagrmjeh, gl. prid. zaglibiti, prez. zaglibim, gl. prid. trp. zaglibljen rad. zagrmio/zagrmjela, gl. pril. proš. zagrmjevši zaglupljivati, prez. zaglupljujem, gl. pril. sad. zagrtač, gen. jed. zagrtača, vok. jed. zagrtaču, instr. zaglupljujući, gl. im. zaglupljivanje jed. zagrtačem zaglušenost, gen. jed. zaglušenosti, instr. jed. zagrtati, prez. zagrćem, gl. pril. sad. zagrćući, gl. zaglušenošću/zaglušenosti im. zagrtanje zagluvjeti, prez. zagluvim, aor. zagluvjeh, gl. prid. rad. zagluvio/zagluvjela, gl. pril. proš. zagluvjevši

302 zagudjeti (zaguđeti), prez. zagudim, aor. zakašljati, prez. zakašljem zagudjeh, gl. prid. rad. zagudio/zagudjela, gl. pril. zaklati, prez. zakoljem, imper. zakolji proš. zagudjevši zakleti, prez. zakunem, imper. zakuni zaguđeti (zagudjeti), prez. zagudim, aor. zaguđeh, gl. prid. rad. zagudio/zaguđela, gl. pril. zakopčati, prez. zakopčam proš. zaguđevši zakliktati, prez. zaklikćem zahladiti, prez. zahladi, gl. prid. trp. zahlađen zaklopčić, instr. jed. zaklopčićem zahladnjeti, prez. zahladnim zaključak, gen. jed. zaključka, nom. mn. zaključci, zahlađivati, prez. zahlađujem, gl. pril. sad. gen. mn. zaključaka zahlađujući, gl. im. zahlađivanje zakokodati, prez. zakokodačem zahtijevati, prez. zahtijevam, gl. pril. sad. Zakonik knjaza Danila zahtijevajući, gl. im. zahtijevanje zakonitost, gen. jed. zakonitosti, instr. jed. zahtjev zakonitošću/zakonitosti zahtjevan, zahtjevna, odr. vid zahtjevni zakonodavac, gen. jed. zakonodavca, vok. jed. Zahumlje (istor.) zakonodavče, gen. mn. zakonodavaca zahvala zakonodavčev zahvalnica zakonomjeran, zakonomjerna, odr. vid zakonomjerni zahvalnost, gen. jed. zahvalnosti, instr. jed. zahvalnošću/zahvalnosti zakonotvorac, gen. jed. zakonotvorca, vok. jed. zakonotvorče, nom. mn. zakonotvoraca zahvaljivati, prez. zahvaljujem, gl. pril. sad. zahvaljujući, gl. im. zahvaljivanje zakorijeniti (se), prez. zakorijenim (se), gl. prid. trp. zakorijenjen zahvatati, prez. zahvatam, gl. pril. sad. zahvatajući, gl. im. zahvatanje zakovrnuti, prez. zakovrnem zainat (pril.) zakorjenjivati (se), prez. zakorjenjujem (se), gl. pril. sad. zakorjenjujući (se), gl. im. zajamčiti (zajemčiti), prez. zajamčim, gl. prid. zakorijenjivanje trp. zajamčen zakovrtati, prez. zakovrćem, gl. pril. sad. zaista (zaisto) (riječ.) zakovrćući, gl. im. zakovrtanje zaisto (zaista) (riječ.) zakovrdžati, prez. zakovrdžam zajedljivac, gen. jed. zajedljivca, vok. jed. zakriještati, prez. zakriještim zajedljivče, gen. mn. zajedljivaca zakržljalost, gen. jed. zakržljalosti, instr. jed. zajedljivica, vok. jed. zajedljivice zakržljalošću/zakržljalosti zajedljivičin zakržljati, prez. zakržljam zajedljivost, gen. jed. zajedljivosti, instr. jed. zakročiti, prez. zakročim zajedljivošću/zajedljivosti zakrviti, prez. zakrvim zajemčiti (zajamčiti), prez. zajemčim, gl. prid. trp. zajemčen zakučiti, prez. zakučim zajmiti, prez. zajmim, gl. prid. trp. zajmljen zakučivati, prez. zakučujem, gl. pril. sad. zakučujući, gl. im. zakučivanje zajmodavac, gen. jed. zajmodavca, vok. jed. zajmodavče, gen. mn. zajmodavaca zakukurijekati, prez. zakukuriječem zakačka, dat. jed. zakački, gen. mn. zakački zakukurikati, prez. zakukuričem

303 zakupac, gen. jed. zakupca, vok. jed. zakupče, gen. zaludnik (zaludnjak), vok. jed. zaludniče, nom. mn. zakupaca mn. zaludnici zakupnica, vok. jed. zakupnice zaludnjak (zaludnik), vok. jed. zaludnjače, nom. zakupničin mn. zaludnjaci zakupnički zaludu (zalud) (pril.) zakuvati, prez. zakuvam zaluđeti, prez. zaludim, aor. zaluđeh, gl. prid. rad. zaludio/zaluđela, gl. pril. proš. zaluđevši zalagaonica zalječenje, gen. jed. zalječenja, instr. jed. zalaziti, prez. zalazim, gl. pril. sad. zalazeći, gl. im. zalječenjem zalaženje zalječivati, prez. zalječujem, gl. pril. sad. zalazak, gen. jed. zalaska, nom. mn. zalasci, gen. zalječujući, gl. im. zalječivanje mn. zalazaka zam. (skr. zamjenica) zalećeti se (zaletjeti se), prez. zaletim se, aor. zalećeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zalećela se, gl. zamaći (zamaknuti), prez. zamaknem, aor. pril. proš. zalećevši se zamakoh, gl. prid. rad. zamakao/zamakla, gl. pril. proš. zamakavši zaleći (zalegnuti), prez. zaležem/zalegnem, aor. zalegoh (zaleže), gl. prid. rad. zalegao/zalegla, gl. zamahati, zamašem pril. proš. zalegavši zamak, gen. jed. zamka, nom. mn. zamkovi zalegnuti (zaleći), prez. zalegnem, aor. zamaknuti (zamaći), prez. zamaknem, aor. zalegnuh, gl. prid. rad. zalegnuo/zalegnula, gl. pril. zamaknuh, gl. prid. rad. zamaknuo/zamaknula, gl. proš. zalegnuvši pril. proš. zamaknuvši zalelekati, prez. zalelečem zamesti, prez. zametem, aor. zametoh, gl. prid. zaletjeti se (zalećeti se), prez. zaletim se, aor. rad. zameo/zamela, gl. pril. proš. zamevši zaletjeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaletjela se, gl. zametak, gen. jed. zametka, nom. mn. zameci, gen. pril. proš. zaletjevši se mn. zametaka zaliha, dat. jed. zalihi zametati, prez. zamećem, gl. pril. sad. zamećući, zaliječiti, prez. zaliječim, gl. prid. trp. zaliječen, gl. gl. im. zametanje im. zalječenje zamicati, prez. zamičem, gl. pril. sad. zamičući, gl. zalijetati (se), prez. zalijećem se, gl. pril. sad. im. zamicanje zalijećući se, gl. im. zalijetanje zamijeniti, prez. zamijenim, gl. prid. trp. zalijevati (zalivati), prez. zalijevam, gl. pril. sad. zamijenjen zalijevajući, gl. im. zalijevanje zamijesiti, prez. zamijesim, gl. prid. trp. zamiješen zaliv zamiješati, prez. zamiješam, gl. prid. trp. zalivati (zalijevati), prez. zalivam, gl. pril. sad. zamiješan zalivajući, gl. im. zalivanje zamisao, gen. jed. zamisli, gen. mn. zamisli zalizak, gen. jed. zaliska, nom. mn. zalisci, gen. mn. zamišljenost, gen. jed. zamišljenosti, instr. jed. zalizaka zamišljenošću/zamišljenosti zalud (zaludu) (pril.) zamjenica zaludjeti (zaluđeti), prez. zaludim, aor. zamjeničin zaludjeh, gl. prid. rad. zaludio/zaludjela, gl. pril. zamjenički proš. zaludjevši zamjenik, vok. jed. zamjeniče, nom. mn. zamjenici

304 zamjenjivati, prez. zamjenjujem, gl. pril. sad. zaodjenuti (zaođenuti), prez. zaodjenem zamjenjujući, gl. im. zamjenjivanje zaodjesti (zaođesti), prez. zaodjedem, aor. zamjerati, prez. zamjeram, gl. pril. sad. zaodjedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaodjela, gl. pril. zamjerajući, gl. im. zamjeranje proš. zaodjevši zamjerka, dat. jed. zamjerci, gen. mn. zamjerki zaođenuti (zaodjenuti), prez. zaođenem zamlaćivati, prez. zamlaćujem, gl. pril. sad. zaođesti (zaodjesti), prez. zaođenem aor. zamlaćujući, gl. im. zamlaćivanje zaođedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaođela, gl. pril. zamorče, gen. jed. zamorčeta proš. zaođevši zamomčiti (se), prez. zamomčim (se), gl. prid. zaostalost, gen. jed. zaostalosti, instr. jed. trp. zamomčen zaostalošću/zaostalosti zamorje zaovica, vok. jed. zaovice zamrcati, prez. zamrčem zaovičin zamrći (zamrknuti), prez. zamrknem, aor. zaovičić, instr. jed. zaovičićem zamrkoh (zanmrče), gl. prid. rad. zaovična zamrkao/zamrkla, gl. pril. proš. zamrkavši zapad (strana svijeta) zamrijeti, prez. zamrem, aor. zamrijeh, gl. prid. Zapad (zapadne države) rad. zamro/zamrla, gl. pril. proš. zamrijevši Zapadno Rimsko Carstvo zamrknuti (zamrći), prez. zamrknem, aor. zamrknuh, gl. prid. rad. zamrknuo/zamrknula, gl. zapaliti, prez. zapalim, gl. prid. trp. zapaljen, gl. pril. proš. zamrknuvši im. zapaljenje zamuknuti, prez. zamuknem zapaljenje, gen. jed. zapaljenja, instr. jed. zapaljenjem zanago (pril.) zapamtiti, prez. zapamtim, gl. prid. trp. zapamćen zanatski zapečaćivati, prez. zapečaćujem, gl. pril. sad. zanatstvo zapečaćujući, gl. im. zapečaćivanje zanavijek (pril.) zapetost, gen. jed. zapetosti, instr. jed. zapetošću/ zanijemjelost, gen. jed. zanijemjelosti, instr. jed. zapetosti zanijemjelošću/zanijemjelosti zapeći, prez. zapečem, aor. zapekoh (zapeče), gl. zanijekati, prez. zaniječem prid. rad. zapekao/zapekla, gl. prid. trp. zapečen zanijemiti (zanijemljeti), prez. zanijemim zapisničarka, dat. jed. zapisničarki, gen. mn. zanijemljeti (zanijemiti), prez. zanijemim, aor. zapisničarki zanijemljeh, gl. prid. rad. zanijemio/zanijemljela, zapjevati, prez. zapjevam gl. pril. proš. zanijemljevši zaplakati, prez. zaplačem, imper. zaplači, gl. pril. zanijeti, prez. zanesem, aor. zanijeh/zanesoh, gl. proš. zaplakavši prid. rad. zanio/zanijela, gl. pril. proš. zanijevši zaplamćeti (zaplamtjeti), prez. zaplamtim, aor. zanovijet (bot.), gen. jed. zanovijeti, instr. jed. zaplamćeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamćela, gl. zanovijeću/zanovijeti pril. proš. zaplamćevši zanovijetati, prez. zanovijetam, gl. pril. sad. zaplamtjeti (zaplamćeti), prez. zaplamtim, aor. zanovijetajući, gl. im. zanovijetanje zaplamtjeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamtjela, zanjihati, prez. zanjišem gl. pril. proš. zaplamtjevši zao, zla, odr. vid zli

305 zaplavjeti (postati plav), prez. zaplavim, aor. zapośedati (zaposjedati), prez. zapośedam, gl. zaplavjeh, gl. prid. rad. zaplavio/zaplavjela, gl. pril. sad. zapośedajući, gl. im. zapośedanje pril. proš. zaplavješvi zapovijed (zapovijest), gen. jed. zapovijedi, zaplijeniti, prez. zaplijenim, gl. prid. trp. instr. jed. zapovijeđu/zapovijedi zaplijenjen zapovijediti, prez. zapovijedim zaplitati, prez. zaplićem, gl. pril. sad. zaplićuću, zapovijedni gl. im. zaplitanje zapovijest (zapovijed), gen. jed. zapovijesti, zapodjenuti (zapođenuti), prez. zapodjenem instr. jed. zapoviješću/zapovijesti zapodjesti (zapođesti), prez. zapodjenem, aor. zapovjednica, vok. jed. zapovjednice zapodjedoh, gl. prid. rad. zapodjeo/zapodjela, gl. pril. proš. zapodjevši zapovjedničin zapođenuti (zapodjenuti), prez. zapođenem zapovjednički zapođesti (zapodjesti), prez. zapođenem, aor. zapovjednik, vok. jed. zapovjedniče, nom. mn. zapođedoh, gl. prid. rad. zapodio/zapođela, gl. pril. zapovjednici proš. zapođevši zapovjedništvo, gen. mn. zapovjedništava/ zaposjesti, prez. zaposjedem, aor. zaposjedoh, zapovjedništva gl. prid. rad. zaposjeo/zaposjela, gl. pril. proš. zapravo (riječ.) zaposjevši zaprega, dat. jed. zaprezi zaposjednuti, prez. zaposjednem zaprepašćen (zaprepašten), zaprepašćena, odr. zaposijedati, prez. zaposijedam, gl. pril. sad. vid zaprepašćeni zaposijedajući, gl. im. zaposijedanje zaprepašćenje (zaprepaštenje), gen. jed. zaposlen (zapošljen), zaposlena, odr. vid zaprepašćenja, instr. jed. zaprepašćenjem zaposleni zaprepašten (zaprepašćen), zaprepaštena, odr. zaposlenost (zapošljenost), gen. jed. vid zaprepašteni zaposlenosti, instr. jed. zaposlenošću/zaposlenosti zaprepaštenje (zaprepašćenje), gen. jed. zaprepaštenja, instr. jed. zaprepaštenjem zaposlenje (zapošljenje), gen. jed. zaposlenja, instr. jed. zaposlenjem zapretati, prez. zaprećem/zapretam, gl. pril. sad. zaprećući/zapretajući, gl. im. zapretanje zaposliti, prez. zaposlim, gl. prid. trp. zapošljen zapričati (se), prez. zapričam (se) zapošljavati, prez. zapošljavam, gl. pri. sad. zapošljavajući, gl. im. zapošljavanje zapriječiti, prez. zapriječim, gl. prid. trp. zapriječen zapošljen (zaposlen), zapošljena, odr. vid zapošljeni zaprijeti, prez. zaprem, aor. zaprijeh, gl. prid. rad. zapro/zaprla, gl. pril. proš. zaprijevši zapošljenost (zaposlenost), gen. jed. zapošljenosti, instr. jed. zaprijetiti, prez. zaprijetim zapošljenošću/zapošljenosti zapučiti, prez. zapučim, gl. prid. trp. zapučen zapošljenje (zaposlenje), gen. jed. zapošljenja, zapustiti (zapuštiti), prez. zapustim, gl. prid. trp. instr. jed. zapošljenjem zapušten zapośesti (zaposjesti), prez. zapośedem, aor. zapustjeti, prez. zapustim, aor. zapustjeh, gl. prid. zapośedoh, gl. prid. rad. zapośeo/zapośela, gl. rad. zapustio/zapustjela, gl. pril. proš. zapustjevši pril. proš. zapośevši zapušćeti (zapustjeti), prez. zapustim, aor. zapośednuti (zaposjednuti), prez. zapośednem zapušćeh, gl. prid. rad. zapustio/zapušćela, gl. pril. proš. zapušćevši

306 zapuštiti (zapustiti), prez. zapuštim, gl. prid. trp. zasijavati, prez. zasijavam, gl. pril. sad. zapušten zasijavajući, gl. im. zasijavanje zapuvati, prez. zapuvam zasijecati, prez. zasijecam, gl. pril. sad. zarasti, prez. zarastem, aor. zarastoh, gl. prid. rad. zasijecajući, gl. im. zasijecanje zarastao/zarasla, gl. pril. proš. zarastavši zasjeći (zaśeći), prez. zasiječem, aor. zasjekoh zarašćivati, prez. zarašćujem, gl. pril. sad. (zasječe), gl. prid. rad. zasjekao/zasjekla, gl. im. zarašćujući, gl. im. zarašćivanje zasjekavši zarđalost, gen. jed. zarđalosti, instr. jed. zasjedati, prez. zasjedam, gl. pril. sad. zasjedajući, zarđalošću/zarđalosti gl. im. zasjedanje zarđati, prez. zarđam zasjesti (zaśesti), prez. zasjednem/zasjedem, aor. zasjedoh, gl. prid. rad. zasjeo/zasjela, gl. pril. zareći se, prez. zarečem se/zareknem se, aor. proš. zasjevši zarekoh se (zareče se), gl. prid. rad. zarekao se/zarekla se, gl. pril. proš. zarekavši se zasluga, dat. jed. zasluzi zaređati, prez. zaređam zasmijati (se), zasmijem (se) zarez zasmočiti, prez. zasmočim, gl. prid. trp. zasmočen zarudjeti (zaruđeti), prez. zarudim, aor. zarudjeh, gl. prid. rad. zarudio/zarudjela, gl. pril. zasmrdjeti (zasmrđeti), prez. zasmrdim, aor. proš. zarudjevši zasmrdjeh, gl. prd. rad. zasmrdio/zasmrdjela, gl. pril. proš. zasmrdjevši zaruđeti (zarudjeti), prez. zarudim, aor. zaruđeh, gl. prid. rad. zarudio/zaruđela, gl. pril. zasmrđeti (zasmrdjeti), prez. zasmrdim, aor. proš. zaruđevši zasmrđeh, gl. prid. rad. zasmrdio/zasmrđela, gl. pril. proš. zasmrđevši zarumeniti (činiti rumenim), gl. prid. trp. zarumenjen zasniježiti, prez. zasniježim, gl. pril. proš. zasniježivši zarumenjeti, prez. zarumenim (postati rumen), zasobice (pril.) aor. zarumenjeh, gl. prid. rad. zast. (skr. zastarjelo) zarumenio/zarumenjela, gl. pril. proš. zastarijevati, prez. zastarijevam, gl. pril. sad. zarumenjevši zastarijevajući, gl. im. zastarijevanje zarzati, prez. zaržem zastariv (zastarljiv), zastariva, odr. vid zastarivi zasad (pril.) zastarjelost, gen. jed. zastarjelosti, instr. jed. zasebice (pril.) zastarjelošću/zastarjelosti zasjeći (zaśeći), prez. zasiječem, aor. zasjekoh zastarljiv (zastariv), zastarljiva, odr. vid (zasiječe), gl. prid. rad. zasjekao/zasjekla, gl. pril. zastarljivi proš. zasjekavši zastidjeti se (zastiđeti se), prez. zastidim se, zasjeda aor. zastidjeh se, gl. prid. rad. zastidio zasjenčiti, prez. zasjenčim, gl. prid. trp. zasjenčen se/zastidjela se, gl. pril. proš. zastidjevši se zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenjen zastiđeti se (zastidjeti se), prez. zastidim se, aor. zastiđeh se, gl. prid. rad. zastidio se/zastiđela zasjenjivati, prez. zasjenjujem, gl. pril. sad. se, gl. pril. proš. zastiđevši se zasjenjujući, gl. im. zasjenjivanje zastrijeti (zastrti), prez. zastrem, aor. zastrijeh, zasijati (obasjati), prez. zasijam gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. proš. zasijati (pšenicu), prez. zasijem zastrijevši/zastrvši

307 zastrti (zastrijeti), prez. zastrem, aor. zastrh, gl. zataknuti (zataći), prez. zataknem, aor. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. proš. zastrvši zataknuh, gl. prid. rad. zataknuo/zataknula, gl. zastudjeti (zastuđeti), prez. zastudim, aor. pril. proš. zataknuvši zastudjeh, gl. prid. rad. zastudio/zastudjela, gl. Zatarac, vok. jed. Zatarče, instr. jed. Zatarcom/ pril. proš. zastudjevši Zatarcem, gen. mn. Zataraca zastuđeti (zastudjeti), prez. zastudim, aor. Zatarje (geogr.) zastuđeh, gl. prid. rad. zastudio/zastuđela, gl. pril. zateći, prez. zatečem/zateknem, aor. zatekoh, gl. proš. zastuđevši prid. rad. zatekao/zatekla, gl. pril. proš. zatekavši zasvijetliti (zasvijetljeti), prez. zasvijetlim zatjerivati (zaćerivati), prez. zatjerujem, gl. pril. zasvijetljeti (zasvijetliti), prez. zasvijetlim, aor. sad. zatjerujući, gl. im. zatjerivanje zasvijetljeh, gl. prid. rad. zasvijetlio/zasvijetljela, zato (riječ.) gl. pril. proš. zasvijetljevši zatrčati (se), prez. zatrčim (se) zasvjedočiti, prez. zasvjedočim zatreptati, prez. zatrepćem, imper. zatrepći zasvjetlucati, prez. zasvjetlucam zatrijeti (zatrti), prez. zatrem, aor. zatrijeh, gl. zasvoditi, prez. zasvodim, gl. prid. trp. zasvođen prid. rad. zatro/zatrla, gl. pril. proš. zatrijevši zasvođivati, prez. zasvođujem, gl. pril. sad. zatrti (zatrijeti), prez. zatrem, aor. zatrh, gl. prid. zasvođujući, gl. im. zasvođivanje rad. zatro/zatrla, gl. pril. proš. zatrvši zasvrbjeti, prez. zasvrbim, aor. zasvrbjeh, gl. pril. zatrudnjeti, prez. zatrudnim, aor. zatrudnjeh, gl. rad. zasvrbio/zasvrbjela, gl. pril. proš. zasvrbjevši prid. rad. zatrudnjela, gl. pril. proš. zatrudnjevši zaštedjeti (zašteđeti), prez. zaštedim, aor. zauvar (pril.) zaštedjeh, gl. prid. rad. zaštedio/zaštedjela, gl. pril. proš. zaštedjevši zauvijek (pril.) zašteđeti (zaštedjeti), prez. zaštedim, aor. zauzvrat (pril.) zašteđeh, gl. prid. rad. zaštedio/zašteđela, gl. pril. zavapiti, prez. zavapim proš. zašteđevši zavazda (pril.) zaštitnica, vok. jed. zaštitnice zavesti, prez. zavedem, aor. zajedoh, gl. prid. rad. zaštitničin zaveo/zavela, gl. pril. proš. zavevši zaštitnički zavidan, zavidna, odr. vid zavidni zaštitnik, vok. jed. zaštitniče, nom. mn. zaštitnici zavidjeti (zaviđeti), prez. zavidim, aor. zavidjeh, zaštitništvo, gen. mn. zaštitništava/zaštitništva gl. prid. rad. zavidio/zavidjela, gl. pril. proš. zavidjevši zašto (vez.; riječ.) zavidnik, vok. jed. zavidniče, nom. mn. zavidnici zašuštati, prez. zašuštim zaviđeti (zavidjeti), prez. zavidim, aor. zaviđeh, zaśeći (zasjeći), prez. zasiječem, aor. zaśekoh gl. prid. rad. zavidio/zaviđela, gl. pril. proš. (zasiječe), gl. prid. rad. zaśekao/zaśekla, gl. pril. zaviđevši proš. zaśekavši zavijati, prez. zavijem zaśesti (zasjesti), prez. zaśedem/zaśednem, aor. zaśedoh, gl. prid. rad. zaśeo/zaśela, gl. pril. proš. zavijavati, prez. zavijavam, gl. pril. sad. zaśevši zavijavajući, gl. im. zavijavanje zataći (zataknuti), prez. zataknem, aor. zatakoh, zavijoriti, prez. zavijorim, gl. prid. trp. zavijoren gl. prid. rad. zatakao/zatakla, gl. pril. proš. zavisan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavisiti) zatakavši zavistan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavist)

308 zavisiti, prez. zavisim zavrijedjeti (zavrijeđeti), prez. zavrijedim, aor. zavjerenica, vok. jed. zavjerenice zavrijedjeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijedjela, gl. pril. proš. zavrijedjevši zavjereničin zavrijeđeti (zavrijediti), prez. zavrijedim, aor. zavjerenički zavrijeđeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijeđela, gl. zavjerenik, vok. jed. zavjereniče, nom. mn. pril. proš. zavrijeđevši zavjerenici zavrijeti, prez. zavrem zavjereništvo, gen. mn. zavjereništava/ zavrtjeti (zavrćeti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh, zavjereništva gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. proš. zavjeriti (se), prez. zavjerim (se) zavrtjevši zavještanje, gen. jed. zavještanja, instr. jed. zavrištati, prez. zavrištim zavještanjem završetak, gen. jed. završetka, nom. mn. završeci, zavještač, vok. jed. zavještaču, instr. jed. gen. mn. završetaka zavještačem zavrtati, prez. zavrćem, gl. pril. sad. zavrćući, gl. zavještati, prez. zavještam, gl. pril. sad. im. zavrtanje zavještajući, gl. im. zavještanje zavrtjeti (zavrćeti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh, zavjet gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. proš. zavrtjevši zavjetan, zavjetna, odr. vid zavjetni zazelenjeti, prez. zazelenim, aor. zazelenjeh, gl. zavjetovati, prez. zavjetujem, gl. pril. sad. prid. rad. zazelenio/zazelenjela, gl. pril. proš. zavjetujući, gl. im. zavjetovanje zazelenjevši zavjetrina zažednjeti, prez. zažednim, aor. zažednjeh, gl. zavladičiti, prez. zavladičim, gl. prid. trp. prid. rad. zažednio/zažednjela, gl. pril. proš. zavladičen zađednjevši zavoditi, prez. zavodim, gl. pril. sad. zavodeći, gl. zažditi, prez. zaždim/zaždijem im. zavođenje zažućeti, prez. zažutim, aor. zažućeh, gl. prd. rad. zavodnica, vok. jed. zavodnice zažutio/zažućela, gl. pril. proš. zažućevši zavodničin zažudjeti (zažuđeti), prez. zažudim, aor. zažudjeh, gl. prid. rad. zažudio/zažudjela, gl. pril. zavodnik, vok. jed. zavodniče, nom. mn. proš. zažudjevši zavodnici zažuđeti (zažudjeti), prez. zažudim, aor. zavodništvo, gen. mn. zavodništava/zavodništva zažuđeh, gl. prid. rad. zažudio/zažuđela, gl. pril. zavojevač, vok. jed. zavojevaču, instr. jed. proš. zažuđevši zavojevačem zabratimiti (se), prez. zabratimim (se), gl. prid. zavojevački trp. zabratimljen zavoljeti, prez. zavolim, aor. zavoljeh, gl. prid. zb. (skr. zbirni) rad. zavolio/zavoljela, gl. pril. proš. zavoljevši zb. (skr. zbirka; zbornik) zavojštiti, prez. zavojštim, gl. prid. trp. zavojšten zbilja zavrćeti (zavrtjeti), prez. zavrtim, aor. zavrćeh, zb. im. (skr. zbirna imenica) gl. prid. rad. zavrtio/zavrćela, gl. pril. proš. zavrćevši zbirka, dat. jed. zbirci, gen. mn. zbirki zavrgnuti, prez. zavrgnem zbrčkati, prez. zbrčkam zbjeg, nom. mn. zbjegovi

309 zbogom (uzv.) zemljak, gen. jed. zemljaka, vok. jed. zemljače, zbor, gen. jed. zbora, nom. mn. zborovi nom. mn. zemljaci zborište, gen. jed. zborišta, instr. jed. zborištem zemljišni zboriti, prez. zborim zemljište, gen. jed. zemljišta, instr. jed. zemljištem zbornica zemljodjelac, vok. jed. zemljodjelče, instr. jed. zemljodjelcem, gen. mn. zemljodjelaca zbornički zemljoposjednica, vok. jed. zemljoposjednice zborovođa zemljoposjedničin zbrda-zdola zemljoposjednički zbrinjavati, prez. zbrinjavam, gl. pril. sad. zbrinjavajući, gl. im. zbrinjavanje zemljoposjednik, vok. jed. zemljoposjedniče, nom. mn. zemljoposjednici zbrisati, prez. zbrišem, imper. zbriši zemljoradnički zbrka, dat. jed. zbrci, gen. mn. zbrka zemljoradnik, vok. jed. zemljoradniče, nom. mn. zbrkati, prez. zbrkam zemljoradnici zbunjenost, gen. jed. zbunjenosti, instr. jed. zepsti, prez. zebem, gl. pril. sad. zebući, impf. zbunjenošću/zbunjenosti zebijah, gl. prid. rad. zebao/zebla zdjela Zeta (rijeka) zdjelar, vok. jed. zdjelaru/zdjelare, instr. jed. Zeta (geogr.) zdjelarom/zdjelarem Zeta (istor.) zdjelast, zdjelasta, odr. vid zdjelasti Zeta (sport. klub) zdjelica zetski Zdravomarija (molitva) Zetski dom (zgrada) zdravstveni zgarište, gen. jed. zgarišta, instr. jed. zgarištem zdravstvo, gen. mn. zdravstava/zdravstva zglavak, gen. jed. zglavka, nom. mn. zglavci/ zdušan, zdušna, odr. vid zdušni zglavkovi zebra, gen. mn. zebra/zebara zglobobolja zec, nom. mn. zečevi zgnječenost, gen. jed. zgnječenosti, instr. jed. zečiji (zečji) zgnječenošću/zgnječenosti zečji (zečiji) zgnječiti, prez. zgnječim, gl. prid. trp. zgnječen Zećanin, nom. mn. Zećani zgoditi, prez. zgodim Zećanka, dat. jed. Zećanki, gen. mn. Zećanki zgorega (pril.) zelembać, vok. jed. zelembaću, instr. jed. zgotoviti, prez. zgotovim, gl. prid. trp. zgotovljen zelembaćem Zgrade Śagovića zelenook, zelenooka, odr. vid zelenooki zgrčiti, prez. zgrčim, gl. prid. trp. zgrčen Zelenortska ostrva zgriješiti, prez. zgriješim zelenjeti, prez. zelenim, gl. pril. sad. zeleneći zgrtati, prez. zgrćem, gl. pril. sad. zgrćući, gl. im. Zemlja (nebesko tijelo) zgrtanje zemlja (tlo) zgruvati, prez. zgruvam

310 zguliti, prez. zgulim, gl. prid. trp. zguljen zloglasnost, gen. jed. zloglasnosti, instr. jed. zgusnuti, prez. zgusnem zloglasnošću/zloglasnosti zgužvati, prez. zgužvam zlonamjernost, gen. jed. zlonamjernosti, inst. jed. zlonamjernošću/ zlonamjernosti zidati, prez. zidam, gl. pril. sad. zidajući, gl. im. zidanje zlopamtilo zijati, prez. zijam, gl. pril. sad. zijajući, gl. im. zlopogleđa zijanje zloslutnik, vok. jed. zloslutniče, nom. mn. zijev zloslutnici zijevalica zloslutnost, instr. jed. zloslutnošću/zlosutnosti zijevalo zlosrećan, zlosrećna, odr. vid zlosrećni zijevati, prez. zijevam, gl. pril. sad. zijevajući, gl. zlosrećnica, vok. jed. zlosrećnice im. zijevanje zlosrećničin zijevni zlosrećnik, vok. jed. zlosrećniče, nom. mn. zijevnuti, prez. zijevnem zlosrećnici zimnica zloupotrijebiti, prez. zloupotrijebim, gl. prid. trp. zloupotrijebljen zimus (pril.) zlovremenica zimušnji Zmajevčanin, nom. mn. Zmajevčani zjena Zmajevčanka zjenica (źenica) Zmajevo (top.) zlatarica značka, dat. jed. znački, gen. mn. značaka/znački zlataričin znak, nom. mn. znaci/znakovi zlatook, zlatooka, odr. vid zlatooki znalac, gen. jed. znalca, vok. jed. znalče, gen. mn. zlikovac, gen. jed. zlikovca, vok. jed. zlikovče, gen. znalaca mn. zlikovaca znalački zlo, gen. mn. zala znamenitost, gen. jed. znamenitosti, instr. jed. zlobnik, vok. jed. zlobniče, nom. mn. zlobnici znamenitošću/znamenitosti zlobnost, gen. jed. zlobnosti, instr. jed. zlobnošću znati, prez. znam/znadem zloća znatiželjan, znatiželjna, odr. vid znatiželjni zloćudan, zloćudna, odr. vid zloćudni ZOI (skr. Zimske olimpijske igre) zloćudnost, gen. jed. zloćudnosti, instr. jed. zool. (skr. zoološki) zloćudnošću/zloćudnosti zoolog, vok. jed. zoolože, nom. mn. zoolozi zlodjelo, gen. mn. zlodjela zoologija zloglasnica, vok. jed. zloglasnice zoološki zloglasničin zoološkinja zloglasnički zračak, gen. jed. zračka, nom. mn. zračci, gen. mn. zloglasnik, vok. jed. zloglasniče, nom. mn. zračaka zloglasnici zračan, zračna, odr. vid zračni

311 zrak, nom. mn. zraci/zrakovi zvonaričin zraka, dat. jed. zraki/zraci zvonarka (zvonarica), vok. jed. zvonarko zreti, prez. zrim/zrijem, gl. pril. sad. zrijući zvonarkin zrijevati, prez. zrijevam, gl. pril. sad. zrijevajući, zvrčka, dat. jed. zvrčki, gen. mn. zvrčki/zvrčaka gl. im. zrijevanje zvrjati, prez. zvrjim, gl. pril. sad. zvrjeći, gl. im. zubac, gen. jed. zupca, gen. mn. zubaca zvrjanje zuka, dat. jed. zuki zvučnost, gen. jed. zvučnosti, instr. jed. zvanica zvučnošću/zvučnosti zvaničan, zvanična, odr. vid zvanični ZZZ (skr. Zavod za zapošljavanje) zvaničnik, vok. jed. zvaničniče, nom. mn. zvaničnici Ž zvaničnost, gen. jed. zvaničnosti, instr. jed. ž. (skr. ženski) zvaničnošću/zvaničnosti žabac, gen. jed. žapca, vok. jed. žapče, gen. mn. zvečati, prez. zvečim, gl. pril. sad. zvečeći, gl. im. žabaca zvečanje žabokrečina zvečka, dat. jed. zvečki, gen. mn. zvečki/zvečaka žal, nom. mn. žali zveka, dat. jed. zveki/zveci žalba, gen. mn. žalba/žalbi zveketati, prez. zvekećem, gl. pril. sad. zvekećući, žalbeni gl. im. zveketanje žalije (komp. od žao) zvijer, gen. jed. zvijeri, instr. jed. zvijerju/zvijeri žalopojka, dat. jed. žalopojci, gen. mn. žalopojki zvijere, gen. jed. zvjereta žalost, gen. jed. žalosti, instr. jed. žalošću/žalosti zvijukati, prez. zvijučem, gl. pril. sad. zvijučući, gl. im. zvijukanje žalostan, žalosna, odr. vid žalosni zviždukati, prez. zviždućem, gl. pril. sad. žandar (džandar), vok. jed. žandaru/žandare, zviždućući, gl. im. zviždukanje instr. jed. žandarom/žandarem zvjerad, gen. jed. zvjeradi, instr. jed. žanr, gen. jed. žanra, nom. mn. žanrovi zvjerađu/zvjeradi žaoka, dat. jed. žaoci, gen. mn. žaoka zvjerinjak, nom. mn. zvjerinjaci žardinjera zvjerinji žarišni zvjerka, dat. jed. zvjerki, gen. mn. zvjerki žarište, gen. jed. žarišta, instr. jed. žarištem zvjerski žbun, nom. mn. žbunovi zvjerstvo, gen. mn. zvjerstava/zvjerstva žderati, prez. žderem, gl. pril. sad. žderući, gl. im. zvjezdar, vok. jed. zvjezdaru/zvjezdare, instr. jed. žderanje zvjezdarom/zvjezdarem ždral, nom. mn. ždralovi/ždrali zvjezdast, zvjezdasta, odr. vid zvjezdasti ždrebad, gen. jed. ždrebadi, instr. jed. ždrebađu/ zvjezdica ždrebadi zvjezdolik, zvjezdolika, odr. vid zvjezdoliki ždrebe, gen. jed. ždrebeta zvonarica (zvonarka), vok. jed. zvonarice ždrebeći ždrebica

312 ždrebičin žešći (komp. od žestok) ždrijebac, gen. jed. ždrijepca, vok. jed. ždrijepče, žgepče, gen. jed. žgepčeta gen. mn. ždrijebaca židak, žitka, odr. vid žitki ždrijepčev žiđi (žitkiji) (komp. od židak) ždrijebiti (se), prez. ždrijebim, gl. pril. sad. žigolo, gen. jed. žigola, nom. mn. žigoli ždrijebeći, gl. im. ždrijebljenje žilavost, gen. jed. žilavosti, instr. jed. ždrijelni žilavošću/žilavosti ždrijelo žirant, gen. jed. žiranta, gen. mn. žiranata Žednik (top.) žiri, gen. jed. žirija, instr. jed. žirijem, nom. mn. žiriji žednjeti, prez. žednim, gl. pril. sad. žedneći, gl. žiro račun pril. rad. žednio/žednjela žiška, dat. jed. žiški/žišci, gen. mn. žiški/žižaka žeđ, gen. jed. žeđi, instr. jed. žeđu/žeđi žitije želudac, gen. jed. želuca, gen. mn. želudaca žitkiji (žiđi) (komp. od židak) želudačni živahan, živahna, odr. vid živahni željeti, prez. želim, gl. pril. sad. želeći, gl. prid. rad. želio/željela, gl. prid. trp. željen živahnost, gen. jed. živahnosti, instr. jed. živahnošću/živahnosti željezara živjeti, prez. živim, gl. pril. sad. živeći, impf. željeznica življah, gl. prid. rad. živio/živjela željezničar, vok. jed. željezničaru/željezničare, živinarnik, nom. mn. živinarnici instr. jed. željezničarom/željezničarem živopisan, živopisna, odr. vid živopisni željezničarka, dat. jed. željezničarki, gen. mn. željezničarki živopisnost, gen. jed. živopisnosti, instr. jed. živopisnošću/živopisnosti željeznički životopis željezo žižak, gen. jed. žiška, nom. mn. žišci, gen. mn. ženidba, gen. mn. ženidaba/ženidbi žižaka ženidbeni žlijeb, nom. mn. žljebovi ženiti, prez. ženim, gl. pril. sad. ženeći, gl. prid. trp. žlijebiti, prez. žlijebim, gl. pril. sad. žlijebeći, gl. ženjen prid. trp. žlijebljen, gl. im. žlijebljenje ženka, dat. jed. ženki, gen. mn. ženki žlijezda, gen. mn. žlijezda ženomrzac, gen. jed. ženomrsca, vok. jed. žljebast, žljebasta, odr. vid žljebasti ženomršče, gen. mn. ženomrzaca žljezdani ženomrščev žljezdica ženska, gen. jed. ženske, dat. jed. ženskoj, nom. mn. ženske žmigavac, gen. jed. žmigavca, gen. mn. žmigavaca ženstvenost, gen. jed. ženstvenosti, instr. jed. žmigavost, gen. jed. žmigavosti, instr. jed. ženstvenošću/ženstvenosti žmigavošću/žmigavosti ženturača žmureći (pril.) ženturina žmurećke (pril.) žestok, žestoka, odr. vid žestoki žnjeti, prez. žanjem/žnjem

313 ž. r. (skr. ženski rod) žurnalistički žrijeb, nom. mn. žrebovi žurnalistkinja žrijebati, nom. mn. žrijebam, gl. pril. sad. žut, žuta, odr. vid žuti žrijebajući, gl. im. žrijebanje žutica žrtvenik, nom. mn. žrtvenici žutiti (činiti žutim), prez. žutim, gl. pril. sad. žuč, gen. jed. žuči, instr. jed. žučju/žuči žuteći, gl. im. žućenje žućanica (žućenica) žutokljunac, gen. jed. žutokljunca, vok. jed. žućenica (žućanica) žutokljunče, gen. mn. žutokljunaca žućeti (postajati žut ili biti žut), prez. žutim, gl. žutokljunčev pril. sad. žuteći, gl. prid. rad. žutio/žućela žvakati, prez. žvaćem, gl. pril. sad. žvaćući, gl. im. žući (komp. od žut) žvakanje žućkast, žućkasta, odr. vid žućkasti žvalavac, gen. jed. žvalavca, vok. jed. žvalavče, gen. mn. žvalavaca žudjeti (žuđeti), prez. žudim, gl. pril. sad. žudeći, impf. žuđah, gl. prid. rad. žudio/žudjela Ź ______žuđen, žuđena, odr. vid žuđeni Źagora (top.) žuđeti (žudjeti), prez. žudim, gl. pril. sad. žudeći, impf. žuđah, gl. prid. rad. žudio/žuđela Źajo (hipok.) žurnal Źana (hipok.) žurnalist (žurnalista), gen. jed. žurnalista źato (hipok.) žurnalista (žurnalist), gen. jed. žurnaliste źena (zjena) źenica (zjenica)

314