GAJO-PETROVIC-BOOK.Pdf
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
GAJO PETROVIĆ – ČOVJEK I FILOZOF ZBORNIK RADOVA S KONFERENCIJE POVODOM 80. OBLJETNICE ROĐENJA GAJO PETROVIC BOOK.indb 1 5.6.2008 10:45:19 GAJO PETROVIĆ – čOVJEK I FILOZOF ZBORNIK RADOVA S KONFERENCIJE POVODOM 80. OBLJETNICE ROđENJA Izdavač Sveučilište u zagrebu Filozofski fakultet FF Press, Zagreb Za izdavača Miljenko Jurković Urednik Lino Veljak Recenzenti Rastko Močnik Nadežda čačinovič Lektura Asja Petrović (hrvatski) Damir Kalogjera (engleski) Grafička oprema Boris Bui Tisak CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u zagrebu pod brojem 669281. ISBN 978-953-175-293-0 Tiskanje ove knjige financijski je pomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH sadrzaj - gajo petrovic.indd 2 3.7.2008 10:32:01 Urednik Lino Veljak GAJO PETROVIĆ ČOVJEK I FILOZOF ZBORNIK RADOVA S KONFERENCIJE POVODOM 80. OBLJETNICE ROĐENJA Zagreb, 2008. GAJO PETROVIC BOOK.indb 3 5.6.2008 10:45:20 GAJO PETROVIC BOOK.indb 4 5.6.2008 10:45:20 SADRŽAJ Sadržaj 5 Uvod 7 I. Jűrgen Habermas: U spomen na Gaju Petrovića / Zum Gedenken an Gajo Petrović 11 Milan Kangrga: Sjećanja na prijatelja, druga i suradnika Gaju Petrovića 19 Ivan Kuvačić: Gajo Petrović kao student 23 Vlado Sruk: Nekoliko rečenica o Gaji Petroviću 27 Nebojša Popov: Gajo Petrović nije bio samo profesor 31 Goran Švob: Gajo Petrović kao logičar 43 Ante Lešaja: Gajo Petrović i Korčula 49 II. Gajo Sekulić: Gajo Petrović o toleranciji 65 Božidar Jakšić: «Praxis» Gaje Petrovića 85 Veselin Golubović: Čemu mislioci u oskudnom vremenu? 107 Slobodan Sadžakov: Gajo Petrović – Odgovornost intelektualca 111 Barbara Stamenković/Lino Veljak: Humanizam u djelu Gaje Petrovića 117 Gordana Škorić: Petrović i neki aspekti suvremene njemačke fi lozofi je 123 Mladen Labus: Mogućnost stvaralaštva u djelu Gaje Petrovića 137 Borislav Mikulić: Revolucija i intervencija. O utopijskom efektu “praxis” 159 GAJO PETROVIC BOOK.indb 5 5.6.2008 10:45:20 6 SADRŽAJ Sead Alić: Praksa avangarde i avangarda prakse: McLuhan u svjetlu pojma prakse Gaje Petrovića 175 Joško Žanić: Princip verifi kacije: Petrović vs. Berčić 189 Hotimir Burger: O aktualnosti fi lozofi je prakse 205 Gvozden Flego: Pojam praksis danas, četrdesetak godina kasnije 217 Lino Veljak: Umjesto pogovora: Gajo Petrović danas 223 Iz biografskog i bibliografskog arhiva 227 GAJO PETROVIC BOOK.indb 6 5.6.2008 10:45:20 GAJO PETROVIĆ – ČOVJEK I FILOZOF UVOD U ovom zborniku sabran je najveći dio izlaganja s konferencije koja je u organizaciji Odsjeka za fi lozofi ju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održana 10. ožujka 2007., kao i tri naknadno dostavljena priloga. Spomenutom konferencijom, kao i ovim zbornikom, Odsjek obilježava 80. obljetnicu rođenja svojega zaslužnog člana i jednoga od najznačajnijih fi lozofa rođenih na našim prostorima. GAJO PETROVIĆ – THE MAN AND THE PHILOSOPHER INTRODUCTION The present Proceedings contain the majority of the papers presented at the conference organised by the Department of Philosophy, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, on March 10, 2007. Three contributions were sent in later. By the Conference and the publication of the Proceedings the Department of Philosophy marked the 80th birthday of its late outstanding member and one of the major philosophers hailing from these parts. GAJO PETROVIC BOOK.indb 7 5.6.2008 10:45:20 GAJO PETROVIC BOOK.indb 8 5.6.2008 10:45:20 I. GAJO PETROVIC BOOK.indb 9 5.6.2008 10:45:20 GAJO PETROVIC BOOK.indb 10 5.6.2008 10:45:20 JŰRGEN HABERMAS U SPOMEN NA GAJU PETROVIĆA1 Povod u kojem se danas okupljaju prijatelji Gaje Petrovića ne pobuđuje samo sjećanja na jedan veliki um i na njegovo djelo. Meni se nameću prije svega sjećanja na osobu prijatelja, također i sjećanja na upečatljiv krug kolega u čijem je središtu stajao Gajo Petrović. Ta dosta sramežljiva osoba stvorila je neprimjetno, zahvaljujući svome intelektualnom autoritetu, središte jedne produktivne škole. Djelo toga fi lozofa bolje će moći cijeniti njegovi učenici i kolege nego mi koji poznajemo samo njegova djela prevedena na njemački i engleski. Stoga mi dopustite da današnju prigodu iskoristim samo za neka osobna sjećanja. Mjesec dana prije moga prvog prekooceanskog putovanja u SAD puto- vali smo moja žena i ja u ožujku 1965. godine u Jugoslaviju. Prvi put smo u “istočnom bloku”. Dakako, Titova se Jugoslavija nije posve uklapala u po- dručje sovjetske vladavine. “Željezna zavjesa” između Austrije i Slovenije nije tako potpuno odbojna i neprohodna kao drugdje. U Zagrebu nas nije dočekalo ono uobičajeno sivilo neveselih stambenih kutija i musavih hote- la niti egalitarizam namrštenih konobara. Dočekao nas je obnovljeni centar grada s lijepom katedralom, ali prije svega gordo raspoloženje i fi lozofski polet skupine kolega koji su tada još predano gradili na budućnosti refor- miranog socijalizma i tom nadom inspirirali svoje prijatelje sa Zapada. Ni traga od onog depresivnog osjećanja podčinjenosti, što ga kolege u zemljama istočnog bloka kasnije više nisu mogli skrivati. Naprotiv, bilo je još moguće umišljati da se usprkos ekonomskom padu otišlo korak “dalje” u društvenoj formaciji. Alternativa između organiziranog kapitalizma Zapada i birokrat- 1 Autor je ovo izlaganje pripremio za konferenciju održanu 10. ožujka 2007. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (njemački original donosimo u nastavku), ali je zbog svojega zdravstvenog stanja bio prisiljen odustati od putovanja, te je naknadno priložio svoj rad (ur.). GAJO PETROVIC BOOK.indb 11 5.6.2008 10:45:20 12 JÜRGEN HABERMAS • U SPOMEN NA GAJU PETROVIÆA skog socijalizma prema uzorku Sovjetskog Saveza nije se činila dovršenom. Fantazija o “Trećem putu” davala je krila diskusijama. To da više neće biti izlaza iz globaliziranog kapitalizma, nego u najboljem slučaju samo reforme iznutra, to je puno kasniji uvid. Nisam bio uvjeren u projekt jugoslavenskog samoupravnog socijalizma s kojim su ponovo oživjele stare sindikalističke ideje. Isto tako malo vjerujem danas, kad se u neoliberalnom svijetu nade bivših ljevičara usmjeravaju na “etičku” samoregulaciju velikih korporacija, da se politički apeli mogu izmi- riti s poslovnom logikom tržišno ovisnih poduzeća. Pored toga, zagrebački fi lozofi nisu baš bili eksperti u sociologiji industrije i poduzeća. Međutim, raspoloženje među tim bivšim partizanima, koji su imali hrabrost i moralnu kičmu da se suprotstave vladajućem kadru ne da bi rušili nego reformirali re- žim, bilo je fascinantno. Ono čudnovato na tome mentalitetu bila je nevjero- jatna kombinacija lijeve svijesti revolucije i napretka s fi lozofi jom Husserlova i Heideggerova pečata. Ta je tradicija u Saveznoj Republici Njemačkoj važila prije kao izraz konzervativnog mišljenja koje se nepromijenjeno protezalo kroz period nacizma. Jedan lijevi fenomenolog poput Eugena Finka, koji je na sindikalnim kongresima držao predavanja i bio povezan sa zagrebačkom fi lozofi jom prakse, bio je kod nas tada iznimka. Filozofi ja prakse, koju sam tada upoznao, podsjećala me na mladog Mar- cusea koji je u ranim 30-im godinama nastavio na Husserla da bi transcenden- talno čitanje Bitka i vremena povezao s analizom otuđenja iz tada otkrivenih Pariških rukopisa. Sličnosti su postojale također i sa Sartreom iz 40-ih i ranih 50-ih godina koji se, ne znajući za svoga prethodnika, po drugi put kretao u smjeru heideggerijanskog marksizma. Karel Kosik je studirao u Parizu i mogao je te motive prenijeti u Prag. Međutim, u Zagrebu sam odmah imao dojam da su praxis fi lozofi u posve drukčijem okruženju na krajnje originalan način pro- našli i uobličili antropološko polazište jednog fenomenološkog marksizma. Prvi poziv 1965. zahvaljujem Milanu Kangrgi. Poznavao sam ga iz Hei- delberga kao stipendista zaklade Humboldt, koji je studirao kod Gadamera. Ali fi lozofski mjerodavna fi gura u Zagrebačkom krugu mogla se prepoznati na prvi pogled — Gajo Petrović čiji je stil mišljenja bio posve prožet njemač- kom fi lozofi jom. Susreo sam ga kao svestranog u krugu kolega koji su bili više ili manje specijalizirani za područja kao etika, fi lozofi ja religije i estetika, također i za Nietzschea. Svi su dobro govorili njemački premda je srpsko- hrvatski izričaj misli prosijavao kroz zavjesu stranog jezika. Dvije heavy per- sons, koje su uživale veliko poštovanje, stajale su malo postrance užeg kruga. GAJO PETROVIC BOOK.indb 12 5.6.2008 10:45:20 JÜRGEN HABERMAS • U SPOMEN NA GAJU PETROVIÆA 13 Predrag Vranicki, načitan i suvereno povučen čovjek, koji je radio na histo- rijskom području i koji će prije svoje smrti završiti voluminoznu trotomnu povijest moderne fi lozofi je. Rudi Supek je bio spontana i upečatljiva osoba s francuski obilježenom akademskom pozadinom. Kao empiričar uzimao si je na određen način poseban položaj. Čuli smo da je bio u koncentracionom logoru. Već prve večeri smo Ute i ja, uz izvrstan dalmatinski pršut i teško hrvatsko crveno vino, bili primljeni tako silovito u taj entuzijastički krug da nikakav otpor protiv tih genija druželjubivosti ne bi imao izgleda. Kako smo poslije primijetili, bili smo inicirani u oblik života koji je specijalist za Nietzschea, Grlić, slavio kao “dionizijski socijalizam”. Ipak se taj socijalizam mogao usta- liti na dva-tri ljetna tjedna, utopijski izmaknuta na otoku Korčuli. Gajo Petrović je cijeloga života ostao skeptičan prema frankfurtskoj tra- diciji i žalio se pomalo na moju tendenciju da “čistu” fi lozofi ju prevedem u teoriju društva. Naime, na tome putovanju iskušao sam prvu verziju svoga nastupnog predavanja u Frankfurtu — taj tekst “Spoznaja i interes” bio je također moja prva publikacija u časopisu Praxis, izašla i na hrvatskom i na njemačkom. Gajo mi se činio vrlo