april 2012.godine

P O S L O V N I P L A N

U skladu sa odredbom iz člana 10 stav 2, tačka e)

Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava

Bosne i Hercegovine

U izradi ekonomskih projekcija korišteni su službeni ekonomski podaci i statistike za Bosnu i Hercegovinu i region Jugoisto čne Evrope za 2010. objavljeni u Tranzicijskom izvještaju EBRD-a i Almanahu CIA – The World Fact Book, te relevantnim podacima dokumenata Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo WIPO i Svjetskog udruženja autora CISAC

Autor Mirza Hajrić

1

O AMUSU

AMUS je Udruženje „Asocijacija kompozitora-muzi čkih stvaralaca“ osnovano još 1946.godine. U decenijama postojanja kroz evidenciju je prošlo više hiljada članova. U postratnom periodu Udruženje je nastavilo svoj rad te je upisano u registar udruženja Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune Statuta AMUS-a i uskladjivanje sa odredbama novog Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava i Zakona o udruženjima i fondacijama su registrovane Rješenjem Ministarstva 01/6-67-RS/02 od 12.01.2012.godine. Predsjednik Skupštine AMUS-a je Edin Dervišhalidović - Dino Merlin a potpredsjednici su Hajrudin Varešanovi ć i Ismet Nuno Arnautali ć.

Članovi Upravnog odbora su : • Vlado Podany, predsjednik • Nedim Babovi ć, • Nedžad Imamovi ć • Ibro Mangafi ć, • Igor Ražnatovi ć, • Igor Vukojevi ć, i • Amir Šehi ć. Izmedju ostalih, članovi su Goran Bregovi ć, Kemal Monteno, Fahrudin Pecikoza, Mladen Voji čić – Tifa, Davor Su čić Sula, Elvir Lakovi ć Laka, Armin Šakovi ć, Dino Muharemovi ć, Maja Milinkovi ć, Nazif Gljiva, Mili ć Vukašinovi ć, Prof. Džemaludin Lati ć, Dino i Adnan Šaran, Dona Ares, Asim Horozi ć, Samir Mujagi ć SMS, Eldin Huseinbegovi ć, Zijo Valentino, Dino Šukalo, autorski tim Dubioza Kolektiv, Frenkie, Almir Ajanovi ć, Dado Čauševi ć, Maja Sar, Mahir Sarihodži ć, Esad Puri ć i više od dvije stotine drugih autora. Sada AMUS okuplja 220 autora sa registrovanim repertoarom od preko 4.500 muzi čkih djela.

AMUS prema Statutu ima Skupštinu, Upravni odbor, sekretara i Stru čnu službu.

2

HISTORIJSKI PODACI O PO ČECIMA AUTORSKOPRAVNE ZAŠTITE I AMUS-a • 1884 . Po čeci autorsko pravne zaštite na teritoriji Bosne i Hercegovine koja je nekada bila u sastavu austrougarske imperije datiraju od druge polovine 19.vijeka. Još 1884.godine je usvojen madjarski Zakon o autorskom pravu. • 1895 . Stupio na snagu austrijski zakon o autorskom pravu. • 1929 . U skladu sa Bernskom konvencijom a slijede ći odgovaraju će propise nema čkog, austrijskog i švicarskog zakonodavstva, usvojen je jugoslovenski Zakon o autorskom pravu. • 1930 . Jugoslavija je postala potpisnica Bernske konvencije. • 1946 . Donijet je novi Zakon o autorskom pravu Vlade FNRJ. Osnovan je Zavod za autorskopravno posredništvo, kao državna ustanova, čije je djelatnost obuhvatala zaštitu svih vrsta autorskih prava. Zavod je imao centralu u Beogradu i poslovnice u sjedištima republika FNRJ, uklju čuju ći i Sarajevo. Poslovnice su obavljale ubiranje autorske naknade od korisnika, dok je centrala raspodjeljivala ubrane naknade autorima i drugim nosiocima autorskih prava. • 1946 . U Sarajevu je formirana Asocijacija muzi čkih umjetnika i stvaralaca - AMUS. • 1950 . Zavod je ukinut Uredbom o prijenosu poslova autorskopravnog zastupanja i posredovanja na saveze i udruženja autora. Poslovi zaštite povjereni su autorima. 12. i 13. februara je na prvom kongresu SAKOJ-a (Saveza kompozitora Jugoslavije) za predsjednika izabran Setvan Hristi ć a za sekretara bosanskohercegova čki muzikolog i dirigent dr.Oskar Danon. • 1956 . SAKOJ postaje član CISAC-a. • 1965 . osniva se Odjeljenje za zaštitu autorskih prava OZAP koji 1971. mijenja ime u Zavod za zaštitu autorskih muzi čkih prava – ZAMP. ZAMP je sastavljen od republi čkih poslovnica i ovlašten je za ubiranje naknada za korištenje autorskih djela. • 2000. Upisom u registar Ministarstva pravde Federacije Bosne I Hercegovine 30.novembra AMUS je obnovio svoj rad. Registrovan je u Sarajevu na današnjoj adresi što je objavljeno u Službenom glasniku broj 32/01. Za predsjednika AMUS-a izabran je Esad Arnautali ć a za sekretara sada pokojni Vlatko Markovi ć.

3

• 2002 . godine AMUS postaje jedan od osniva ča Udruženja Sine Qua Non. • 2011 . u junu Skupština AMUS-a bira novo rukovodstvo. Novi predsjednik je Edin Dervišhalidovi ć – Dino Merlin. • 2011 . u novembru Skupština je donijela odluku o istupanju iz osniva čkih prava Udruženja Sine Qua Non čime je ono izgubilo svaki legitimitet da zastupa autore. • 2012 . u martu Upravni odbor donosi odluku o formiranju Stru čne službe ZAMP. • 2012 . u aprilu Skupština usvaja Poslovni plan udruženja za 2012.godinu i odlu čuje da kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine aplicira za Dozvolu za kolektivno osvarivanje autorskog prava.

AUTORSKOPRAVNA ZAŠTITA U POSTRATNOM PERIODU U BiH Osim najve ćih posljedica ratnih dejstava u regionu, Bosna i Hercegovina ima niz drugih otežavaju ćih okolnosti za uspostavu efikasnog sistema kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava. Naime, BiH je jedina zemlja iz bivše SFRJ u kojoj nije nastavljena praksa zaštite autorskih i srodnih prava koja je postojala do 1992.godine. Odlaskom osoblja i zatvaranjem kancelarije u Sarajevu ugašeno je poslovanje Savezne organizacije kompozitora Jugoslavije SOKOJ-ZAMP. Osim toga, poslovni prostor u kojem je bila kancelarija ZAMP-a je više puta mijenjao korisnike a trenutno je u sastavu hotela Dardanija. Sva arhiva i dokumentacija je nestala. U drugim državama nastalim iz bivše SFRJ (Ljubljani, Zagrebu, Skoplju) kancelarije SOKOJ-a su nastavile sa postojanjem i evoluirale su u nove kolektivne organizacije : SAZAM – Ljubljana, HDS – ZAMP –Zagreb, ZAMP – Skoplje i SOKOJ -Beograd. U Podgorici taj proces je okon čan tek raspadom državne zajednice Srbije i Crne Gore gdje funkcionira kolektivna organizacija PAM. U Bosni Hercegovini je, kako se vidi iz priloženog, trebalo ponovo po četi od nule. Donošenjem Zakona o autorskom i srodnim pravima i Pravilnika o stru čnim kriterijima za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava 2002.godine stvoren je zakonski okvir da Institut za mjeriteljstvo, standarde i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, kao nadležna institucija, dodjeli dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog prava i izvodja čkih prava. Tako je Dozvolu

4 za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i izvodja čkih prava dodjelio Sine Qua Non d.o.o. Agenciji za zastupanje i zaštitu autorskih prava. Agenciji Sine Qua Non d.o.o. je Rješenjem tada nadležnog Instituta za standard, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo broj IP 5694/02-01 SŽ od 4.juna 2002.godine odobreno obavljanje djelatnosti slijede ćih prava : - Prava autora na osnovu punomo ći autora, punomo ći organizacija autora ili drugih nosilaca autorskih prava; i - Prava umjetnika izvodja ča na osnovu punomo ći umjetnika izvodja ča, organizacija umjetnika izvodja ča ili drugog nosioca prava umjetnika izvodja ča.

* Zanimljivo je da je u obrazloženju Rješenja naglašeno da je Sine Qua Non d.o.o. zahtjev podnijela samo dan ranije tj. 3.juna 2002.godine, te se postavlja pitanje kako je bilo mogu će odlu čiti po ovako složenom zahtjevu za samo jedan dan, iako je prema Zakonu o upravnom postupku opšti rok za donošenje odluke 30 dana a u složenim slu čajevima 60 dana.

Ovim Rješenjem Sine Qua Non d.o.o. je otvoren put u kojem je, sabiru ći utiske autora nakon desetogodišneg perioda, ostvaren veoma limitiran rezultat kako u isplatama tantijema za autore tako i u apsolutnim iznosima ubranih prihoda. Pokazatelji u analizi stanja prema kategorijama korištenja muzi čkih autorskih djela pokazuju da je Sine Qua Non d.o.o. bio veoma neuspješan zastupnik muzi čkih prava autora. Usporedba sa susjednim zemljama je uradjena kako nalaže ZOKOASP i Pravilnik o na činu i formi ispunjavanja uvjeta za davanje dozvole pravnim licima za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava (Službeni glasnik broj 44/2011) i kao takva je izložena u ovom Poslovnom planu.

Usporedba pokazuje razo čaravaju će rezultate i daje punu sliku opravdanosti odluke autora da svoja prava povjere stru čnoj službi koju će graditi u okviru svog udruženja na temelju važe ćih zakonskih rješenja. Ta su rješenja, najmodernija u našem regionu i zasigurno evropskog kvaliteta i standarda.

RAZLOZI NEUSPJEHA DESETOGODIŠNJEG ZASTUPANJA AUTORA Agencija Sine Qua Non d.o.o. nije bio samo neuspješna u ubiranju prihoda i stvaranju pouzdanog i transparentnog sistema raspodjele tantijema svojim članovima. Agencija kroz dugi period vremena pokazala da nije u stanju da kreira korektne poslovne odnose, klimu partnerstva i povjerenja sa drugim akterima u procesu kolektivnog ostvarivanja autorskog prava.

5

Deceniju upravljanja pravima autora Sine Qua Non d.o.o. je obilježio konfliktnim odnosom i fokusiranjem na procese koje pogoduju interesu privatne firme i njenog vlasnika od čega su autori vidjeli jako malo koristi. Ovdje se ne misli na vodjenje sudskih sporova. To je, u jednom procentu, prema pravnim licima koja ne plate korištenje muzike,neminovna mjera i prati rad svih kolektivnih organizacija. Rije č je o desetogodišnjem lošem poslovnom stavu i iritiraju ćem ponašanju na koje se žale ve ćina udruženja potencijalnih korisnika usluga zastupnika autorskog prava a i velika ve ćina autora u Bosni i Hercegovini. To je vodilo nepovjerenju korisnika i njihovih udruženja.

Tako je Agencija Sine Qua Non d.o.o. i u široj bh. javnosti a pogotovo kod ogromne ve ćine potencijalnih poslovnih partnera – korisnika muzi čkih djela stekla tkom dužeg vremenskog perioda reputaciju veoma kontroverzne firme. Ono što je anahrono važe ćoj praksi u Evropi i šire je da poslove kolektivnog ostvarivanja prava obavlja privatna firma. To je slu čaj samo u našoj zemlji. Novim zakonskim rješenjima u Bosni i Hercegovini koja su na snazi od 2010.godine se poslovima kolektivnog ostvarivanja prava može baviti samo pravno lice koje ima oblik udruženja, što je standard u razvijenom svijetu. To zakonsko rješene je bilo snažan impuls autorima da se organizuju i osposobe za kolektivno ostvarivanje svojih prava.

REAKTIVIRANJE UDRUŽENJA AMUS – RAZLOZI I CILJ Nakon deset godina poslovanja Sine Qua Non d.o.o. status autora muzike je ispod svih o čekivanja. Porazavaju ća je činjenica da iznadprosje čni autori u Bosni i Hercegovini na ime autorskih tantijema za svoja djela osvaruju i po desetak puta manje naknade u odnosu na ispodprosje čne autore iz susjednih zemalja. Autori su svoje nezadovoljstvo radom i rezultatima agencije koja sada zastupa njihova moralna i materijalna prava iskazali jasno reaktiviranjem njihovog udruženja Asocijacija muzi čkih umjetnika-stvaralaca AMUS koje je prvi put registrovano 1946. godine.

Od revitaliziranja rada u jnun 2010.godine održane su tri Skupštine AMUS-a, izabrano je novo rukovodstvo AMUS-a i otvorena je kancelarija Udruženja u Sarajevu na adresi Obala Kulina Bana 22. Uvidom u članstvo ovog udruženja i reportoarom djela vidljiva je premo ćna koncentracija izvodjenih i regionalno cijenjenjih autora iz BiH.

6

CILJEVI UDRUŽENJA “AMUS” AMUS je pred sebe postavio slijede će ciljeve : • Okupljanje i udruživanje kompozitora, muzi čkih pisaca, muzikologa iz svih muzi čkih pravaca, • Razvoj bh muzi čkog stvaralaštva, • Obavljanje kulturne i muzi čke djelatnosti, • Saradnja sa drugim autorskim, umjetni čkim i sli čnim udruženjima, organizacijama i društvima s podru čja kulture u zemlji i inostranstvu, • Organizovanje muzi čkih manifestacija, stru čnih skupova i savjetovanja o pitanjima muzi čkog stvaralaštva i kulture, • Izdavanje muzi čkih djela, pisanih djela o muzici i drugih publikacija, • Zaštita i kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava članova Udruženja u skladu sa Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, • Stvaranje baze podataka autora – članova Udruženja i njihovih djela, • Zaštita i ostarivanje autorskih prava, uklju čuju ći i iznajmljivanje muzi čkih izradbenih materijala, • Poticanje i razvijanje stru čnih i kolegijalnih odnosa medju Udruženjima koja se bave razvojem culture i njihovim članovima, • Zalaganje za kreiranje i provodjenje kulturne politike u skladu sa ciljevima Udruženja, i • Druge aktivnosti ostvarivanja ciljeva postojanja Udruženja.

FOND ZA KULTURNE NAMJENE I FOND SOLIDARNOSTI ZAKOASP član 7. Stav 2: „Izuzetno, statutom kolektivne organizacije može se izrišito predvidjeti da se podredjeni dio prikupljenih sredstava odvoji za kulturne namjene, kao i za unapredjenje penzijskog, zdravstvenog i socijalnog statusa svojih članova. Visina tako izdvojenih sredstava ne smije da bude ve ća od 10% neto prihoda kolektivne organizacije.“ Poštuju ći ovu odredbu Zakona i imaju ći u vidu brojna neriješena statusna pitanja pojednihi autora, AMUS se opredijelio da se maksimalan zakonom dozvoljeni iznos od 10% neto prihoda odvoji za ove svrhe.“

7

Udruženje će napraviti plan rada i utroška sredstava i odrediti komisiju koja će Upravnom odboru davati obrazložene prijedloge za upotrebu ovih sredstava. Odluke o upotrebi sredstava osim za kulturne namjene, za unapredjenje penzijskog, zdravstvenog i socijalnog statusa autora će donositi Upravni odbor ili za o posebno imenovana komisija. Takodjer, posebna aktivnost AMUS-a će biti usmjerena prema PIOFBiH, PIORS i istom organu za teritoriju distrikta Br čko. Naime, autorima se redovno odbijaju sve dažbine i porezi od njihovih prihoda a oni od toga nemaju nikakva prava niti korist. Recimo, i do sada su zna čajna sredstva upla ćivana od poreza na ime socijalnog, zdravstvenog i penzionog osiguranja a da autori od kojih su ta sredstva upla ćena nemaju nikakvu korist od toga. U tom smislu potrebno je uz stru čnu pomo ć pravnika u komunikaciji sa ovim institucijama definirati zahtjev da se sredstva upla ćena od strane autora stave u funkciju autora. To je mogu će definirati uplatama koje će biti bilježene po imenu autora ili da se ta sredstva sliju u podra čun i reguliše njihova upotreba na na čin da se namijeni za rješavanje potreba autora.

STRU ČNA SLUŽBA – KADROVSKA OSPOSOBLJENOST U svrhu ostvarivanja ciljeva svoga postjanja i rada Upravni odbor „AMUS“-a je u martu 2012.godine donio odluku o formiranju Stru čne službe. Stru čna služba „AMUS-a“ raspolaže potrebnom kadrovskim rješenjima, strukturom i planom zapošljavanja za planirani obim i sadržaj poslovanja u 2012.godini. „AMUS“ je formiranju Stru čne službe i imenovanju njenog rukovodioca pristupio krajnje ozbiljno. U sredstvima informisanja je odlukom Upravnog odbora Udruženja u sredstvima informisanja objavljen javni konkurs. Informacija o konkursu je distribuirana i članstvu Udruženja. Potom je provedena kompletna konkursna procedura po kriterijima prema Pravilniku o na činu i formi ispunjavanja uvjeta za davanje dozvole pravnim licima za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava. Intervju kandidata je sadržao i prezentaciju koncepta ostvarivanja kolektivnih prava kao i poslovnog plana rada kako ga definira ZOKOASP.

Jednoglasnom odlukom Upravnog odbora na mjesto generalnog direktora Stru čne službe imenovan je Mirza Hajri ć. Osim što zadovoljava sve opšte uslove, ima i 30

8 mjeseci iskustva u kolektivnom ostvarivanju autorskih prava jer je prethodno radio na mjestu direktora „Sine Qua Non“ d.o.o.. U tom periodu ostvareni su, prema tvrdnjama autora, najbolji rezultati u isplatama autorskih tantijema.

Takodjer, odlukom Upravnog odbora, na mjestu sekretara imenovan je Senad Rožajac. Osim završene Više ekonomske škole, ima višegodišnje iskustvo u organizovanju estradnih priredbi. Sekretar je zadužen za administrativno-tehni čke poslove Udruženja i govori engleski i njema čki jezik. U Udruženju, pored rukovodjenja administrativno-tehni čkih poslova u ime Udruženja, vodi aktivnosti na uve ćanju brojnosti članstva i rukovodi bazama podataka o autorima i njihovih djela.

U Stru čnoj službi volontiraju i dva diplomirana pravnika : Jasmin Jarebica i Sabina Hajrudinovi ć koji imaju poslovno znanje engleskog i njema čkog jezika. Planom razvoja Stru čne službe predvidjeno je ja čanje pravnog odjela uposlenicima koji imaju iskustvo i znanje kolektivnog ostvarivanja prava.

SS će posebnu pažnju posvetiti kadrovskoj osposobljenosti. Sistematizacija radnih mjesta predvidja formiranje slijede ćih odjela :

• Odjel za usluge autorima • Sektor dokumentacije i raspodjele • Sektor dozvola za korištenje muzike • Medjunarodni odjel • Pravni odjel • Služba za op će poslove • Služba informatike Klju čni rukovodioci će biti na čelu vitalnih Sektora dokumentacije i raspodjele, i Sektor dozvola za korištenje muzike zbog posebne važnosti dokumentovanja podataka o autorima i autorskim djelima i obrade podataka o izvodjenju djela u elektronskim medijima. Ovi podaci, profesionalno obradjeni i dokumentovani su osnov za obra čun isplata tantijema sredstava ubranih po svim kategorijama korištenja muzi čkih djela.

Prioritet u zapošljavanju će imati stru čnjaci sa prethodnim iskustvom u obavljanju djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava. U Bosni i Hercegovini postoje kadrovi sa

9 relevantnim znanjima i iskustvima u vezi sa kolektivnom ostvarivanjem prava i za tri klju čna adrovska rješenja su ve ć obavljeni razgovori u vezi sa njihovim angažmanom. Ti kadrovi su okosnica sistema i u skladu sa realnim potrebama „AMUS-a“ i stru čne službe ima će odgovornost stru čnog osposobljavanja prema planu i procedurama obuke ostalih uposlenika. Plan je napravljen na osnovu procjena predvidjenog obima izvedenih djela.

Ta obuka i stru čno osposobljavanje će biti planirana i realizirana poštuju ći sve relevantne profesionalne standarde koji važe za opise konkretnih poslova. To se posebno odnosi na klju čne sektore dokumentacije i reparticije kao najzahtjevnijim poslovima u profesionalnom smislu. Kako nalaže i vodi č Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu o osnivanju udruženja za zaštitu autorskog prava, SS će se obratiti Svjetskoj konfederaciji udruženja autora i kompozitora CISAC za stru čnu pomo ć i u češ će u redovnim edukativnim aktivnostima koji CISAC organizuje.

Takodjer, traži ćemo i svu literaturu koju nam CISAC i WIPO mogu osigurati u smislu osposobljavanja kadrova za njihovo obavljanje poslova po medjunarodnim standardima. Ovo, uklju čuju ći i druge materijale, će koristiti kao okosnica stru čne biblioteke koju će AMUS osnovati i ponuditi na upotrebu mladim pravnicima i drugim stru čnjacima koji žele da se specijalizuju za oblast autorskog prava i kolektivnog ostvarivanja prava.

U profesionalnom i organizacionom smislu, SS će se u po četnom periodu osloniti na razmjenu iskustava i stru čnu pomo ć kolektivnih organizacija u regionu.

Takodjer, postoji izražena spremnost sestrinskih kolektivnih organizacija iz regiona da, na osnovu ugovora o ja čanju kapaciteta SS, budu na usluzi za dodatno osposobljavanje kadrova i sticanje znanja potrebnih za predvidjenu dinamiku razvoja SS. U to ime će odmah po dobijanju Dozvole, SS operacionalizirati plan tematskih stru čnih posjeta kolektivnim organizacijama iz regiona sa naglaskom na usavršavanje kadrova SS.

ODJEL DOKUMENTACIJE I RASPODJELE Velika prednost „AMUS-a“ je što ve ć okuplja ogroman broj doma ćih autora i ima potpunu evidenciju njihovih djela. Ta baza podataka autora i djela čini okosnicu

10 zašti ćenog repertoara „AMUS-a“ i, kako ZOKOASP nalaže, je sastavni dio aplikacije za Dozvolu.

Uz pomenutu stru čnu pomo ć regionalnih i svjetskih udruženja i stru čnu razmjenu mišljenja, SS će provesti planirani razvoj svog softverskog sistema u kojem će sudjelovati i odjel dokumentacije. Taj sistem podrazumijeva i formiranje baze podataka doma ćih autora i njihovih zašti ćenih djela kao i evidentiranje usvojenih medjunarodnih kodova za autore i njihova djela koja se primjenjuju u praksi kolektivnog ostvarivanja prava.

SEKTOR ZA DOZVOLE ZA KORIŠTENJE MUZIKE Ovaj sektor je specifi čan jer će koordinirati infrastukturom koja treba da pokriva sve korisnike muzike širom zemlje. To podrazumijeva usku saradnju sa kancelarijama i predstavništvima SS i od vitalne je važnosti za prikupljanje sredstava od ugostiteljsih, turisti čkih i zanatskih objekata. U razvijenim zemljama prihodi u ovoj kategoriji korištenja djela su oko 40% od ukupnih prihoda.

ODJEL ZA USLUGE AUTORIMA Ovaj odjel će biti upu ćen na komunikaciju sa autorima i rješavanje svih pitanja iz oblasti kolektivnog ostvarivanja prava za autore. Izvještaji, ostvarivanje prava, pravna zaštita, rješavanje žalbi u saradnji sa drugim radnim jedinicama Sru čne službe.

ME ĐUNARODNI ODJEL Ovaj odjel će u po četnoj fazi imati za cilj razmjenu infromacijama sa sestrinskim organizacijama i vodjenje aktivnosti o Ugovorima o recipro čnom zastupanju. Ovaj odjel će voditi aktivnosti na ispunjavanju uvjeta za prijem u punopravno članstvo CISAC-a. Takodjer, ovaj odjel će pratiti informacije o svjetskim i regionalnim asocijacijama i pravovremeno koordinirati u češ će AMUS-a ili SS na medjunarodnim konferencijama i seminarima.

PRAVNI ODJEL

Pošto je osnov poslovanja kolektivno ostvarivanje prava, ova služba mora da bude okosnica rada i pruža stru čne i druge savjete i usluge drugim odjelima SS, Sekretarijata Udruženja kao i da bude na usluzi članovima.

SLUŽBA ZA OP ĆE POSLOVE

11

Obavljanje administrativno-tehni čkih poslova Udruženja će biti organizovano u skladu sa Pravilnikom sa naglaskom na, kako ukazuje član 12. Pravilnika, efikasno obavljanje djelatnosti. Administracija će biti osposobljena da organizuje i logisti čki opslužuje najmanje četiri odvojene kancelarije u Sarajevu, Banjaluci i regionalnim centrima u BiH.

SLUŽBA ZA INFORMATI ČKE POSLOVE Ova će služba pružati usluge cijeloj SS u smislu izgradnje i korištenja efikasnog sistema elektronske komunikacije odjela, komunikacije sa vanjskim adresama i pružanje elektronske logistike cjelokupnoj i zahtjevnoj operaciji SS u komunkaciji sa korisnicima.

USLOVI ZA NEOMETANO OBAVLJANJE DJELATNOSTI AMUS je smješten u prostorijama u poslovnoj zgradi na drugom spratu na adresi Obala Kulina bana 22/II u centru Sarajeva. U prilozima uz ovaj Izvještaj je i kopija Ugovora o najmu prostora koji ima više od 20 kvadratnih metara.

Kancelarija ima priklju čak za internet, aktivnu web stranicu čija je adresa www.amus- sarajevo.com a email adresa Udruženja je amus.sarajevo@bih.net.ba .

Telefon Udruženja je 033 218 258. Udruženje u vlasništvu ima kompletnu uredsku opremu i namještaj koja se sastoji od :

OPREMA - Desk top kompjuter 1 kom - Lap top kompjuter 2 kom - Fax mašina 1 kom - Telefon 2 kom - Štampa č 1 kom - Štampa č – kopir 1 kom

NAMJEŠTAJ - Konferencijski sto sa 10 stolica - Ugaoni radni sto 2 kom - Ormar ladi čar 1 kom

12

- Ormar dvokrilni 1 kom - Radne fotelje 2 kom i druga kancelarijska oprema i sitni inventar.

Plan razvoja SS nalaže prelazak u novi radni prostor ubrzo po dobijanju Dozvole jer je prioritet oja čati strukturu kako bi se na vrijeme obavile sve pripremne radnje u smislu kadrovskih rješenja i osiguravanja njihovih uslova za rad čim se dodjela Dozvole objavi u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

ONE STOP SHOP Razvojem SS će se rukovoditi stremljenjima ravuijenih kolektivnih organizacija ka osiguravanju efikasne i kvalitetne usluge autorima, kompletne i sveobuhvatne na jednom mjestu. U profesionalnim krugovima poznate kao One Stop Shop koncept.

NOVI ZAKONI – NADA ZA AUTORE Nada za autore i rješavanje nagomilanih problema u svim oblastima autorstva se pojavila inicijativom novog Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Inicijativa je rezultirala odlu čnoš ću institucija u BiH, podržanih od strane relevantnih institucija medjunaporodne zajednice, EU i SAD prije svih.

Kao posljedica EUIPR programa Evropske unije za pomo ć u ja čanju Instituta, nastali su, izmedju ostalih napredaka, i novi Zakon o autorskom i srodnim pravima kao i Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. Oba zakona su na snazi od 11.avgusta 2010.godine.

Tim, a i ostalim modernim zakonima iz oblasti intelektualnog vlasništva koji su nedavno usvojeni trasiran je razvoj Bosni i Hercegovini i uhva ćen korak sa modernim evropskim i svjetskim zakonodavstvom u ovoj oblasti. Potrebno je napomenuti da je ova pravna oblasti veoma dinami čna i čini osnove “pametne ekonomije” odnosno ekonomije bazirane na pameti i idejama.

Novi zakoni, odnosno njihova implementacija su nova šansa za autore u BiH da koracima od sedam milja kora čamo prema EU ili barem da po istom modelu omogu ćimo autorima da uživaju istu vrstu i kvalitet zaštite kakvu imaju autori u razvijenim evropskim zemljama koje se nalazena istom nivou razvoja. Jedino se na taj na čin u Bosni i Hercegovini može vratiti povjerenje svih svojih autora koji su u protekle

13 dvije decenije izgubili strpljenje i svoja prava prepustili na zaštitu organizacijama u drugim zemljama. Autori, koji najviše trpe zbog prethodnih manjkavih zakonskih rješenja, i činjenice da i dan-danas njihova prava štiti privatno preduze će Sine Qua Non d.o.o. odlu čni su da preuzmu stvar u svoje ruke i da budu aktivan činilac u podršci stvaranju institutucija koje će štititi njihova prava i provedbi zakona koji će oja čati njihov položaj. U Republici Hrvatskoj je 2005.godine provedeno istraživanje prema metodologiji koju je razvila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo WIPO. Rezultati istraživanja su pokazali da je u 2004.godini ekonomija u Hrvatskoj bazirana na autorskom pravu činila 4.86% bruto nacionalne ekonomije. U razvijenim zemljama taj je procenat još i ve ći. Ovaj pokazatelj govori o potencijalu ekonomije bazirane na vlastitim idejama i pameti i treba da služi kao signal vlastima u BiH da provodjenju zakona iz oblasti autorskog i srodnih prava kao i djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava posvete dužnu pažnju.

SADRŽINA POSLOVNOG PLANA Pravilnik o na činu i formi ispunjavanja uvjeta za davanje dozvole pravnim licima za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava (Pravilnik) u članu 7. uredjuje sadržinu poslovnog plana prema kojem je neophodno da isti izmedju ostalog, sadrži :

A) Sve podatke o pravnom licu (pravni status, historijske podatke, osniva če, lica ovlaštena za predstavljanje i dr.relevantni podaci), B) analizu postoje ćeg stanja na podru čju korištenja odredjene kategorije autorskih djela u vezi s kojim pravno lice namjerava obavljati djelatnost njihovog kolektivnog ostvarivanja, C) opis predvidjenog na čina obavljanja djelatnosti i strategiju njene implementacije, D) opis predvidjenog na čina obavljanja djelatnosti i strategiju njene implementacije, E) sredstva predvidjena za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava, F) procjenu o čekivane visine ubranih naknada od korisnika, G) procjenu troškova poslovanja pravnog lica kao kolektivne organizacije, H) procjenu ii izvore sredstava potrebnih za po četak obavljanja djelatnosti.

14

Poslovnim planom su obuhva ćena slijede ća podru čja korištenja kategorija autorskih djela : a) Elektronski mediji, b) Kablovski operateri, c) Javno izvodjenje i ugostiteljski objekti, d) Proizvodja či zvuka i distribucija nosa ča zvuka i slike, i e) Naplata autorskog prihoda iz inostranstva.

Tako je, slijede ći upute iz Pravilnika, prema pet podru čja korištenja autorskih djela na činjena analiza stanja u svakom od navedenih podru čja kao i opis predvidjenog na čina obavljanja djelatnosti i strategija njene implementacije. Da bi Poslovni plan bio jasan i pregledan, analiza stanja u svakoj oblasti je zaokružena po kategoriji korištenja autorskih djela i zajedno sa opisom predvodjenog načina poslovanja i implementacije strategije čini jednu cjelinu. Ovo se pokazalo za potrebno jer se vidljive razlike u uzrocima stanja izmedju podru čja korištenja autorskih djela. Takodjer, strategija implementacije se razlikuje jer podrazumijeva i druga rješenja za razli čite probleme koji su evidentirani u pojedinim kategorijama korištenja autorskih djela.

A) ELEKTRONSKI MEDIJI PRIKAZ OSTVARENOG PRIHODA U 2010.G U BiH I SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Država BiH Hrvatska *Srb ija Apsolutn i iznos u KM 1,101.425 10.981.690 2,847.710 Iznos po glav i 0.24 2.45 0.39 stanovnika

* Kolektivna organizacija za muzička autorska prava u Srbiji SOKOJ je pri kraju višegodišnjeg sudskog spora sa javim RTV emiterom RTS. Tužbeni zahtjev obuhvata oko deset miliona eura nenapla ćenih autorskih prava. Procjena je da bi ugovorom sa RTS naplata od elektronskih medija u Srbiji bila uve ćana na godišnjem nivou ve ća za EUR 2,000.000.

ANALIZA POSTOJE ĆEG STANJA KORIŠTENJA AUTORSKIH PRAVA Postoje će stanje korištenja autorskih prava kod elektronskih medija je u najblažu ruku haotično i, prema ocjenama mnogih, ve ć jedan duži period vremena ne pogoduje niti autorima niti vlasnicima elektronskih medija. Tokom proteklih godina ni 20% elektronskih medija upisanih u registar elektronskih medija koji imaju dozvolu za

15 emitovanje nadležnog organa Regulatorne agencije za komunikacije RAK, nije regulisalo svoje obaveze prema autorima iako su to po Zakonu obavezni učiniti. Agencija Sine Qua Non d.o.o. nikada nije ubrala više od 35% naknada za izvedena djela na godišnjem nivou.

Iako je Agencija Sine Qua Non d.o.o. tokom 2002. sa AEM potpisala sporazum o tarifama u realizaciji je odmah došlo do nesuglasica na relaciji Sine Qua Non d.o.o. - vlasnici elektronskih medija koje ni do danas nisu uspješno rješene. Naprotiv, problemi nastavljaju da rastu. Tako raste i nezadovoljstvo autora i vlasnika elektronskih medija koji su, kako je utvrdjeno u otvorenoj saradnji, kao i kroz istupe u sredstvima javnog informisanja, sve više ujedinjeni u kritikama upu ćenim Sine Qua Non d.o.o. Vlasnici elektronskih medija su u više navrata u sredstvima javnog informisanja, kao i prilikom Javne rasprave o Zakonu o autorskom i srodnim pravima i ZOKOASP-a vodjene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine bili veoma jasni. Naime, potvrdili su da ih je Agencija Sine Qua Non d.o.o. dovela u zabludu prijete ći ovlastima Regulatorne agencije za komunikacije i oduzimanjem dozvole za emtivanjem. Tako je jedan broj vlasnika elektronskih medija pod pritiskom potpisao ugovore što ih je kasnije dovelo veoma nezavidan položaj.

S jedne strane, ugovor sa Agencijom Sine Qua Non d.o.o. o regulisanju autorskih prava za izvodjenje muzi čkih djela u svojim programima imali su pojedini elektronski mediji i zbog nepoštovanja odredbi ugovora su mediji naknadno prošli kroz tri sudska procesa u vezi sa autorskim pravima, njihovi takmaci na tržištu nisu nikada imali ugovor i Sine Qua Non agencija nije nikada povela sudski spor protiv njih.

To se kod mnogih vlasnika elektronskih medija smatra nepravdom i nekorektnim odnosom prema njima, što se u jednom broju slu čajeva odražavalo negativnim odnosom tih medija prema doma ćim autorima. Agencija Sine Qua Non nije nikada povela sudske sporove protiv 80% elektronskih medija koji postoje u BiH i nikada nisu imali ugovor o korištenju muzi čkih djela. Tako je postala ta čna tvrdnja da je tužen samo onaj elektronski medij koji je u po četku prihvatio potpisivanje ugovora sa Agencijom Sine Qua Non d.o.o.. Mnogi i danas tvrde da su pod prijetnjama i ucjenom potpisali i prve ugovore 2002.godine i otvoreno i u sredstvima informisanja izjavljuju da su prevareni.

16

PREGOVORI OKO NOVIH TARIFA NEUSPJEŠNI OD 2007.GODINE Pregovori oko novih tarifa se vode od kraja 2007.godine i do danas se svode na raspravu o osnovnim pitanjima oko kojih nema vidljivih pomaka. U medjuvremenu raste i frustracija vlasnika elektronskih medija jer se paralaleno sa pregovorima vodi niz sudskih procesa i presuda po kojima trebaju plaćati znatne iznose Sine Qua Non d.o.o..

Ti isti vlasnici elektronskih medija kao i njihova udruženja su svjesni nezadovoljstva autora cjelokupnom situacijom i Sine Qua Non d.o.o. i na činom na koji zastupa autore te pogotovo limitiranim finansijskim efektom takvog pristupa ovom problemu.

Čini se da je od donošenja novih zakona iz sfere autorskog i srodnih prava, te javne rasprave koja je bila zna čajan dio tog procesa, te niza edukativnih okruglih stolova i sastanaka sa autorima i korisnicima autorskih prava, po čela da se stvara jedna atmosfera koja ide u prilog poštivanju autorskog prava od strane ve ćine elektronskih medija u našoj zemlji. Zna čajno je napomenuti da u posljednje vrijeme nijedan od vlasnika elektronskih medija ne negira obavezu regulisanja autorskog i srodnih prava na izvedena djela zaštićenog repertoara u programima njihovih medija.

Žalbe su upu ćene na adresu Sine Qua Non d.o.o. da stalnim odlaganjem, rigidnošću stavova i nepostojanjem fleksibilnosti onemogu ćava regulisanje ovih obaveza što nanosi dalju moralnu i materijalnu štetu autorima.

KO JE KO U PREGOVORIMA SA UDRUŽENJIMA ELEKTRONSKIH MEDIJA Pregovore sa Sine Qua Non d.o.o. od 2007. godine vode tri udruženja vlasnika elektronskih medija: - AEM – Asocijacija elektronskih medija, osnovana 1999. kao udruženje medijskih ku ća registrovano je na adresi Zagreba čka 20/III, Sarajevo a odgovorno lice je Elvir Švrakić. Članice Asocijacije elektronskih medija, izmedju ostalih, su : Hayat TV, ATV Banjaluka, Radio Stari grad Sarajevo, PINK TV, RTV Unskosanskog kantona, RTV Mostar, TV Maglaj i desetine drugih radio, RTV I TV stanica; - PEM – Udruženje privatnih radio TV I RTV stanica registrovano na adresi Fra Andjela Zvizdovića 1 u Sarajevu a udruženje zastupa Reuf Herić. Članice PEM-a, izmedju ostalih su : RTVBN iz Bijeljine, Radio Q, TNT radio iz Travnika, N radio iz Livna, Radio Sarajevo, Radio 8 , Radio M iz Sarajeva, Radio dobre vibracije, Stari

17

Most i Studio 88 iz Mostara, radio FREE iz Prijedora, Glas Drine iz Matuzića, Kalman, EFM, RTV BN, RTV Slobomir i Radio Bobar iz Bijeljine, radio Mir iz Medjugorja, radio OSVIT iz Zvornika, RTV Hit iz Br čkog, radio Kameleon i RTV Slon iz Tuzle i drugi; - URS - Udruženje radio stanica RS okuplja 16 javnih radio emitera iz Republike srpske. Udruženje je registrovano na adresi S.Nemanje 13 u Isto čnom Sarajevu a zastupnik je Mladen Kapor. Članice su radio Prijedor, Prnjavor, Srbac, Doboj, Isto čno Sarajevo, Višegrad, Fo ča, Gacko, Bile ća, Nevesinje, Trebinje i druge.

OPIS PREDVIDJENOG NA ČINA OBAVLJANJA DJELATNOSTI I STRATEGIJA NJENE IMPLEMENTACIJE U prilogu ovom poslovnom planu je potpisan kolektivni predugovor o u vezi sa korištenjem muzičkih djela emitovanjem koim su riješena sva otvorena pitanja I koji stupa na snagu danom dobijanja dozvole od strane Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Budu ći da klauzule ugovora definiraju i odgovornost udruženja u ostvarivanju naknada njihovih članica smatramo da su ste čeni svi uslovi da se odmah po dobivanju Dozvole, na osnovu kolektivnog ugovora, pristupi potpisivanju pojedina čnih ugovora sa radio, TV i RTV emiterima. Kolektivnim ugovorom se uredjuju : - Polazni osnov za odre đivanje primjerene tarife koji uklju čuje usaglašene definicije pojmova, - Tarifa , osnovica za obra čun i na čin primjene tarife, - Uslovi za korištenje autorskih djela iz repertoara Udruženja, - Okolnosti korištenja zbog kojih se visina odredjene naknade prema tarifi uve ćava ili smanjuje, - Rok i na čin naplate naknade , - Ovaj Kolektivni ugovor se odnosi na muzička djela i važi d 31.12.2013.godine Predvidjeno je da se, ukoliko se novi Kolektivni ugovor sa reprezentativnim udruženjima elektronskih medija ne dogovori do isteka ovog, da će se nastaviti primjenjivati do potpisivanja novog kolektivnog ugovora.

18

Po potpisivanju ugovora sa radio, TV i RTV emiterima pristupa se izvršavanju obaveza definiranim ugovorom.

VAŽNO JE OSIGURATI PRECIZNE PODATKE O IZVEDENIM DJELIMA Posebnu pažnju AMUS Stru čna služba će usmjeriti na komunikaciju sa emiterima, njihovom osposobljavanju za regulisanje obaveze proslijedjivanja lista emitovanih muzičkih djela. Važno je napomenuti da je ovaj element osnov za rad softverskog sistema za obradu podataka izvedenih djela te jedini osnov za budu će isplate tantijema autorima.

Predvi đeno je da se prvo, u okviru Udruženja i njihovih članica obavi anketa i prikupe podaci o sistemima za koje sada koriste. Na osnovu te analize će, u dogovoru sa emiterima, biti prezentirana rješenja koja će se koristiti za budu ću saradnju. Potom će se pristupiti izradi platforme za klasifikovanje dobijenih podataka o izvedenim djelima. Cijenimo da je optimum kapaciteta sistema za obradu podataka 15,000.000 izvedenih i obradjenih djela godišnje.

Navedeni sistem u putpunosti treba da softverski komunicira sa IPI svjetskom bazom autora, WID i CISNET medjunarodnim bazama muzi čkih djela, pristupa medjunarodnim kodovima registracije autora i drugim dijelovima svjetskog sistema.

Sistem je u osnovi planira da se razvija i kao sistem osim za autore i za izvodja če. U tom smislu je planiran i partnerski odnos sa klektivnom organizacijom za srodna prava koji se bazira na razvijanju zajedničkog sistema autora, izvodja ča i djela.

Odluku o angažovanju kompanije za izradu softverskih rješenja će, nakon provedenog konkursa u sredstvima informisanj,a donijeti Upravni odbor AMUS-a.

SARADNJA SA DRUGIM KOLEKTIVNIM ORGANIZACIJAMA

AMUS će, s obzirom na specifi čnosti obaveza vlasnika elektronskih medija, novim kolektivnim organizacijama za srodna prava i prava fonograma ponuditi partnerstvo kroz razvoj softverskog sistema, baza podataka o autorima, djelima, koji mogu koristiti i druge kolektivne organizacije ako se na to odlu če. Ovaj odnos će biti regulisan posebnim ugovorom.

19

Ovaj koncept saradnje se pokazao uspješno u nizu zemalja i osigrava efikasniju i jetfiniju ukupnu zaštitu nosilaca prava kao i obradu podataka o njihovim djelima. Ovaj koncept će osigurati da elektronski mediji jednim ugovorom i jednom mjese čnom uplatom regulišu sva autorska i srodna prava a kolektivne organizacije će definirati medju sobom potraživanja prema preporukama relevantne preporuke CISAC-a.

Takodjer, razmotri ćemo zajedni čki nastup u nizu aktivnosti od u češ ća u medijskim kampanjama, organizaciji i u češ ću, okruglih stolova na temu poštovanja autorskog i srodnih prava, izdava čkim poduhvatima edukativnog karaktera i drugim aktivnostima od zajedni čkog interesa. Stru čna služba AMUS-a će ponuditi da bude oslonac sistema prikupljanja i obrade podataka koji će koristiti i drugim kolektivnim organizacijama.

NOVI EL.MEDIJI I STREAMING

Posebna stavka na koju treba obratiti pažnju su elektronski mediji koji vrše emitovanje putem streaminga, odnosno internet i za svoje emitovanje ne posjeduju licencu Regulatorne agencije za komunikacije. Radi se o novoj generaciji elektronskiih medija i koja veoma brzo raste i zauzima sve ve ći prostor medijske lepeze u Bosni i Hercegovini. Ovim kolektivnim ugovorom je regulisana tarifa i za ove nove vrste medija.

PARTNERSKI ODNOS SA EL. MEDIJIMA I INFORMATIVNA KAMPANJA AMUS je odlu čan sa elektronskim medijima koji potpišu uspostaviti saradnju na partnerskoj osnovi. Ovo je jedan novi pristup, skoro revolucionaran. Omogu ćen je izlaskom Udruženja AMUS iz osniva čkih prava Udruženja Sine Qua Non. AMUS je odlukom Skupštine izašao iz osniva čkih prava Udruženja Sine Qua Non i podnio zahtjev za brisanje iz članstva udruženja Sine Qua Non iz registra koji vodi Ministarstvo pravde BiH.

Ovim cijenimo da je udruženje Sine Qua Non izgubilo svaki legitimitet da predstavlja autore. Naime, poštuju ći nekad suprotne interese AMUS-a kao zastupnika autora i Udruženja elektronskih medija, ovi subjekti su usaglasili dokument i definirali svoje budu će odnose. Time je, nakon decenije nesuglasica i sukobljavanja, otvorena nova stranica odnosa izmedju ovih udruženja bazirana na partnerskom principu.

20

AMUS je sa svojom stru čnom službom svjestan da ima reprezentativna udruženja elektronskih medija za sagovornike i partnere. Potpisani predugovor o regulisanim muzi čkim autorskim i srodnim pravima je pokazatelj uvažavanja obje strane u pregovorima. Takodjer, to je pokazatelj zrelosti i volje autora da se kona čno uredi odnos sa elektronskim medijima jer on ima višestruk zna čaj.

VAŽNOST JA ČANJA POVJERENJA SA ELEKTRONSKIM MEDIJIMA Važno je, na primjer, podvu ći da prihvatanjem i podržavanjem medijske kampanje udruženja AMUS od strane udruženja elektronskih medija, ova udruženja postaju partneri. Edukativno-informativna kampanja koja je dugoro čno dogovorena da se vodi putem elektronskih medija ima nekoliko važnih ciljeva : - Prevashodan cilj kampanje je da animira širu javnost. Takodjer, cilj je pove ćati svijest o poštivanju autorskog i srodnih prava u institucijama u BiH nadležnim za provedbu ZOKOASP-a. - Ultimativni cilj je informisati i podi ći svijest o poštovanju autorskog i srodnih prava kod korisnika muzike: turisti čko-ugostiteljskih objekata, zanatskih radnji i drugih korisnika muzike. Ono što je važno ista ći je da je partnerski odnos zasnovan na zdravom interesu i autora i vlasnika elektronskih medija jer jedni bez drugih jednostavno ne mogu nastaviti razvijati system kolektivne zaštite. Eventualnim pove ćavanjem prihoda od elektronskih medija mogu će je da se planiranom efikasnoš ću stru čne službe AMUS-a analizom dodje do zaklju čka da je mogu će smanjenje tarife na obostrano zadovoljstvo. Time zajedni čke aktivnosti na kampanji putem elektronskih medija, insistiranje na potisivanju ugovora svih članica udruženja elektronskih medija sa nosiocem autorskih prava te jedna inicijativa da se što više koristi muzika doma ćih autora postaje pravi partnerski odnos na bazi interesa.

VAŽNA ULOGA RAK-a Ovaj uspješno dogovoreni koncept bi bio nepotpun bez pominjanja važne uloge koju u razvoju i uredjivanju klime za elektronske medije ima Regulatorna agencija za komunikacije RAK. U više navrata u javnim istupima, uklju čuju ći i prilikom sjednice Vije ća za autorsko pravo posve ćene ulozi ove institucije BiH je istaknuta spremnost regulisanja autorskog i srodnih prava kod elektronskih medija kada se po ZOKOASP-u jasno definira ko je zastupnik autora i kada jedna kolektivna organizacija bude imala Dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH za jednu vrstu prava.

21

Očekuje se da će i RAK, uz podršku nove kolektivne organizacije za muzi čka autorska prava i udruženja elektronskih medija, iskoristiti svoje zakonske ovlasti i biti aktivan činilac u sprije čavanju nelegalnog korištenja zašti ćenih muzi čkih djela kod elektronskih medija.

B) KABLOVSKI OPERATERI

PRIKAZ OSTVARNOG PRIHODA U 2010.GOD I UPOREDBA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA u apsolutnim iznosima izraženim u KM i po glavi stanovnika

Država BiH Hrvatska Srb ija Apsolutn i iznos u KM 606.182 2,405.544 1,868.827 Iznos po glav i 0.13 2.45 0.26 stanovnika

ANALIZA POSTOJE ĆEG STANJA Sam pogled na apsolutne iznose prikupljenih naknada u susjednim zemljama pokazuje koliko su autori u BiH u nepovoljnom položaju. Naro čito, kad se pogleda iznos napla ćenih naknada po glavi stanovnika, postaje jasno koja je šteta nanesena nosiocima autorskog i srodnih prava u BiH u proteklom periodu. Ta šteta se nastavlja svakim danom korištenja zašti ćenog materijala od strane ove kategorje korisnika. Ova informacija je još zna čajnija ako naglasimo da je najve ći stepen naplate u svim kategorijama u BiH zabilježen baš u ovoj kategoriji, kategoriji kabelskih operatera, odnosno da je najpovoljniji za nosioce prava. Ipak, i u ovoj kategoriji korsnika, ne prelazi ni 50% od realnih tržišnih mogu ćnosti.

Važni faktori u realizaciji ovog segmenta autorskog i srodnih prava su sadašnji nosilac licence za autorsko pravo “Sine Qua Non” d.o.o., AKOP kao Asocijacija kabelskih operatera i distributera u Bosni i Hercegovini, te “AKOP NET” d.o.o. koje je punomo ćnik članova AKOP-a i kao takvo ima ugovor sa “Sine Qua Non” d.o.o.

KO JE KO U PREGOVORIMA SA KABLOVSKIM OPERATERIMA AKOP BiH, Asocijacija kabel operatera i distributera Bosne i Hercegovine, je organizacija koja okuplja kabel operatere i distributere u Bosni i Hercegovini. Asocijacija je osnovana kao prvo udruženje te vrste na nivou države BiH, poštuju ći

22 principe jednake teritorijalne i nacionalne zastupljenosti. Trenutno okuplja 49 kabel operatera koji putem tijela Asocijacije - Skupštine, Upravnog odbora i Suda časti, rješavaju sva bitna pitanja iz okvira svoga djelovanja, od autorskog prava do kreiranja, poštivanja i provo đenja legislative iz oblasti telekomunikacija.

Asocijacija AKOP je za zastupanje Ascojacije i članova Asocijacije oformila i ovlastila “AKOP NET” d.o.o. „AKOP NET“ d.o.o. je preduze će za zastupanje, posredništvo, distribuciju, trgovinu i usluge sa sjedištem u Sarajevu, Zagreba čka 20/3, kojeg zastupa direktorica Edina Hodžurda. „AKOP NET“ d.o.o. posluje kao punomo ćnik članova Asocijacije kabel operatera i distrubutera mrežnih usluga u Bosni i Hercegovini u regulisanju obaveza autorskog i srodnih prava.

Slijede ći tada važe ća zakonska rješenja „Sine Qua Non“ d.o.o. i „AKOP NET“ d.o.o. su 21.maja 2010.godine zaklju čili Ugovor o uvjetima dozvole za korištenje glazbe u televizijskim programima koje distribuiraju članovi Asocijacije kabel operatera i distributera mrežnih usluga u Bosni i Hercegovini. Ugovor je „Sine Qua Non“ d.o.o. potpisao u svoje ime a za ra čun autora a „AKOP NET“ d.o.o. na temelju punomo ći u svoje ime a za ra čun članova AKOP BiH.

Ovim ugovorom su, (kako definira članak 2) obuhva ćeni samo autori muzičkih djela i samo operateri koji su članovi AKOP BiH. Ovim ugovorom nisu obuhva ćeni autori iz drugih oblasti stvaralaštva, umjetnici izvodja či, proizvodja či fonograma, radiodifuzne organizacije i proizvodja či audiovizuelnih djela, niti drugi nosioci autorskih prava, niti se Ugovor proteže na emitiranje putem interneta i druge vidove korištenja, za što je potrebna posebna dozvola.

Ugovor je potpisan 21.maja 2010.godine do kraja godine sa važenjem do kraja godine i automatski se produžava na period od godinu dana ukoliko ga jedna od ugovornih strana ne raskine pismenim putem barem tri meseca prije isteka ugovora. Trenutno ovaj ugovor još važi inercijom ugovorenih strana. Ugovorom je regulisana naknada za korištenje autorskih prava na izvedenu muziku od 3,50 KM po pretplatniku na godišnjem nivou. Ugovorom je regulisan i popust od 10% za članove AKOP BiH tako da njihova naknada za predmetnu Dozvolu iznosi 3.15 KM godišnje.

Prihodi koje je „AKOPNET“ d.o.o. ostvarila pokazuju da je nave ći stepen poštovanja moralnih i materijalnih prava ostvaren baš u ovom segmentu. Razlog za to treba

23 tražiti u uspješnom konceptu baziranom na Ugovoru pregovaranom po četkom 2010. i zaklju čenim u junu te godine sa Udruženjem AKOP kao reprezentativnim udruženjem korisnika koje okuplja preko 98% svih korisnika-kablovskih operatera i AKOPNET d.o.o..

Članovi AKOP-a su :

ELTA-KABEL iz Doboja, TELEMACH i LOGOSOFT iz Sarajeva, Telekomunikacije Republike Srpske iz Banjaluke, VELNET i MO NET iz Mostara, MARIĆ-ŽEP ČE, ORTAK iz Šipova, BHB CABLE TV iz Lukavca, CATV SAT iz Bosanskog broda, ELING-KIDS iz Teslića, DUOS iz Pala i mnogi drugi. Osim postoje ćeg reprezentativnog udruženja koje je spremno na poslovno partnerstvo, uspjeh u ovoj kategorij naplate je ostvaren i zahvaljuju ći tehničkoj mogu ćnosti da se članu Udruženja AKOP koji ne izvrši svoje mjese čne obaveze po Ugovoru sa AKOPNET- om uskrati pristup kanalima za distribuciju, odnosno TV programima.

Time je osigurano stabilno mjese čno prebacivanje sredstava koje ubire zastupnik kablovskih operatera „AKOP NET“ d.o.o. prema „Sine Qua Non“ d.o.o. za dalju redovnu distribuciju autorima. Na koncu, autori muzike dobiju procentualno najve ći prihod od onog koji važe ći Zakoni omogu ćavaju u odnosu na sve druge vidove korištenja njihovih djela. U vrhu ovog priloga vidljivo je da je to ipak nedovoljno u odnosu na susjedne zemlje i da i u ovom segmentu predstoji težak rad na poboljšanju i usluge i naplate.

Ovaj segment rada KO je pokazatelj da je, ukoliko se na pravi partnerski na čin pristupi reprezentativnom udruženju korisnika, moguće ostvariti dobar rezultat i poslovnu saradnju bazirati na zdravoj osnovi iako je cijena usluge ubjedljivo niža od zemalja u regionu.

PREDVIĐENI NA ČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI I STRATEGIJA NJENE IMPLEMENTACIJE Prije dobijanja licence ostvariti kontakt sa AKOP-om i AKOPNET-om i informisati ih o ciljevima Udruženja AMUS. Namjera je sa AKOP-om kao reprezentativnim udruženjem stvoriti od po četka partnerski odnos i razumijevanje da, u slu čaju dobivanja licence za autorsko pravo Udruženja AMUS, mogu ra čunati na korektan i aktivan odnos. Po dobijanju licence namjera je otvoriti proces i u skladu sa

24 odredbama ZOKOASP-a uputiti javni poziv reprezentativnom udruženju da pristupi pregovorima o zaklju čenju novog kolektivnog ugovora. O ovome pismenim putem obavjestiti članice AKOP-a i potom u kratkom vremenskom periodu obnoviti ugovore sa korisnicima.

U po četnom periodu potrebno je u redovne aktivnosti AMUS Stru čne službe uvrstiti posjete korisnicima – kablovskim operaterima širom BiH radi predstavljanja i uspostave pozitivne poslovne saradnje. Prilikom tih posjeta analizirati mogu ćnost rješenja jedine teme koja negativno utiče na isplate autorima : prikazivanje manjeg broja korisnika od stvarno ostvarenog. Ovo je osjetljivo pitanje i treba u činiti sve da ne naruši postoje ću pozitivnu atmosferu, ali da se u komunikaciji sa korisnicima i njihovim reprezentativnim udruženjem tome da dužna pažnja tako da se u Kolektivni ugovor jasno stavi član koji će definirati ovlast u utvrdjivanju broja korisnika.

Procjena AMUS-a je da bi u slu čaju realnog prikazivanja broja korisnika do ći i do sniženja tarife što je u obostranom interesu. Takodjer, kao krajnja mjera, stoji ovlast nadležnih inspekcija za utvrdjivanje pravog broja korisnika koji imaju ugovore sa kabelsim operaterima, kao i ta čan broj kanala kojima korisnici imaju pristup putem kabelske tranmisije.

Takodjer, prilikom nastupnih posjeta kabelskih operaterima ispitala bi se mogu ćnost prelaska na sistem naplate kakav se praktikuje u regionu. Budu ći se radi o potpuno novom pristupu, potrebno ga je prilikom pregovora usaglasiti sa udruženjem AKOP, kao i pojašnjavati prilikom kontakata sa kabelskim operaterima.

PRIJEDLOG NOVOG SISTEMA NAPLATE USAGLASITI SA AKOP-om Uglavnom, radi se o pristupu kojim se za reemitiranje televizijskih i/ili radijskih programa putem zatvorenih kablovskih, satelitskih, IP (Internet Protocol) i sličnih mrežnih sistema godišnja minimalna zbirna naknada utvr đuje se tako da se vrijednost jednog boda (0,10 KM) umanjena za 30% te pomnoži sa brojem pretplatnika predmetnog mrežnog sistema i brojem emitiranih programa.

Obra čun bi se vodio na sljede ći na čin: A (broj pretplatnika) X B (broj kanala) X 0,07 KM (vrijednost boda) = YY KM/12 (da se utvrdi mjesečni iznos naknade)

25

Primjer: 1.000 (broj pretplatnika) X 50 (broj kanala) X 0,07 = 3.500,00 KM /12 = 291,67 KM mjese čno

Za distributere RTV kanala koji pružaju usluge u više paketa, svaki paket bi se obra čunavao posebno prema broju kanala u svakom paketu i stvarnim brojem pretplatnika za odgovaraju ći paket. Radi se o ponudama paketa programa koji mogu biti opšti, sportski, muzički filmski, kombinovani, paketi po jezicima na kojim se emituju i td.

Primjer po korisniku i paketu kanala :
1000 (broj pretplatnika paketa A) X 50 (broj kanala paketa A) X 0,07 = 3.500,00 KM /12 = 291,67 KM mjese čno
500 (broj pretplatnika paketa B) X 30 (broj kanala paketa B) X 0,07 = 1.050,00 KM /12 = 87,50 KM mjese čno
300 (broj pretplatnika paketa C) X 10 (broj kanala paketa C) X 0,07 = 210,00 KM /12 = 17,50 KM mjese čno

Ukoliko bi nagli prelazak na ovakav na čin obra čuna bio komplikovan, onda predlažemo da se do kraja 2012. godine obra čunava po starom sistemu, ali sa cijenom sa ili bez popusta (3,50 KM), a od 2013. godine obra čun bi se vršio po kanalu i po pretplatniku, kako je to regulisano i u drugim državama.

Takodjer, za rastu ću stavku usluge VoD (video on demand / video na zahtjev) naknada bi iznosila 4% cijene od iznajmljenog filma koju krajnji kupac pla ća.

Dodatnu kategoriju bi činili muzički kableski programi, odnosno tv koje imaju mnogo više muzike treba da pla ćaju više za muziku. Medjunarodni standard za izra čunavanje naknade za autorsko srodna prava je 10% ali bi se pregovorima pristupilo sa maksimalnom fleksibilnoš ću i pristupom u kojem bi se u dužem vremenskom periodu, u zavisnosti od poslovanja, utvrdjivale naknade za autorsko i srodna prava.

Porastu naplate u ovom segmentu će biti dato posebno težište u pregovorima sa reprezentativnim udruženjem. Potencijalni porast naplate u ovom segmentu je mogu ć:

26

• pove ćanjem cijene usluge gradjanima što je planirano od strane korisnika, • realnim predstavljanjem broja priklju čaka koje korisnici imaju sa gradjanima, i • regulisanjem On Demand usluga (koje pruža Moja TV BH Telecoma) i planirani rast On Demand ponude na tržištu u BiH.

C) JAVNO IZVO ĐENJE Za uspjeh u ovoj kategoriji korištenja muzi čkih dela od velike će važnosti biti otvaranje kancelarija i uvodjenje regionalnih predstavnika u sistem kolektivne organizacije. Takodjer, radi operativne efikasnosti a vode ći ra čuna o cijeni koštanja operacije, Stru čna služba će, čim se steknu osnovni uslovi, širiti mrežu predstavnika, po čevši sa otvaranjem kancelarije u Banjaluci. Plan je da se u prva tri mjeseca od dobijanja Dozvole javnosti predstavi osoba koje će voditi kancelariju u Banjaluci.

Strategija nalaže da se odabirom regionalnih predstavnika ravnomjerno pokrije čitav prostor BiH. U regijama gdje se pokaže za finansijski isplativo bi će otvarane kancelarije a ostala mjesta će biti umrežena predstavnicima koji će biti nadležni za regulisanje javnih izvedbi u ugostiteljsko-turisti čkim objektima.

Strategija koju zovemo Strategija koncentri čnih krugova podrazumijeva ja čanje oštvanja autorskog prava i uspostave poslovne saradnje sa kolektivnom organizacijom tako da se krene od urbanih gradskih centara pa postepeno širi prema periferiji, potom prema ruralnom dijelu prostora. Očekivanja su da je ve ća koncentracija ugostiteljskih objekata u urbanim zonama gdje svojom veli činom, ekskluzivnoš ću, obrtom postaju lideri u tom segmentu u konkretnom gradu. Ve ći je efekat potpisati ugovore prvo sa najve ćom diskotekom hotelom ili kafi ćem u centru pa potom krenuti rema ostalim manjim korisnicima muzike nego krenuti obrnuto.

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA BiH HORECA-UHR Kada govorimo o korištenju muzike putem audio-vizuelnih uredjaja, „Sine Qua Non“ d.o.o. je nakon niza godina od aktiviranja Dozvole, tek krajem 2009. Pokazao spremnost da po čne aktivnosti u tom smislu. Uspostavljen je kontakt sa reprezentativnim Udruženjem hotelijera i restoratera Bosne i Hercegovine – HORECA-UHR koje zastupa Amir Hadži ć. Udruženje postoji od 2004.godine i registrovano je u Sarajevu na adresi Blažujski drum 80.

27

Udruženje okuplja preko 700 članica hotela, motela, hostela, restorana i drugih ugostiteljskih objekata. Udruženje je članica BAHA Balkans Alliance of Hotel Associations (Balkanska alijansa hotelskih udruga). Ciljevi UHR, izmedju ostalih, su :

- zalagati se za trajno očuvanje digniteta ugostiteljske struke, - zalagati se za očuvanje i promovisanje kulturne, gastronomske, etnografske i graditeljske baštine Bosne i Hercegovine, - zalagati se za izgradnju sistema kvaliteta u hotelima i restoranima i certifikaciju hotela u restorana, - zastupati interese članova kod nadležnih organa u zemlji i inostranstvu.

Udruženje broji preko 700 članova. Izmedu ostlaih, članovi su: Adria SKI - Kupres, Evropa, Sarajevo, Holiday Inn, Bristol, Radon Plaza, AQUA iz Sarajeva, Anna Maria Medjugorje, Olimpus, Atina, Dragana, Bik iz Banjaluke, Balkan Prijedor, Pahuljica, Vlaši ć, Ugar i Sunce na Vlaši ću, Bellevue Modri ča, Bervanda, Bristol i Ero iz Mostara, Rajska vrata i Bistrica Jahorina, Čubi ć Laktaši, Zelengora Fo ča, Hotelsko naselje OAZA Sarajevo, Neum, Sunce, Zenit i Stela iz Neuma, Lav Čapljina, Galeb Maglaj, Platani iz Trebinja, hotel Djuli ć iz Širokog brijega, Maršal sa Bjelašnice i stotine drugih. Sa udruženjem su kako definiraju odredbe ZOKOASP-u otvoreni pregovori i nakon nekoliko mjeseci uspješno okon čani potpisivanjem ugovora o tarifama koji je objavljen u Službenom glasniku BiH. Time su u potpunosti ostvareni preduslovi za po četak naplate korištenja muzike sa audiovizuelnih uredjaja u ugostiteljskim objektima. To uklju čuje naplatu po segmentima korištenja (kafe barovi, restorani, uredjaji po hotelskim sobama, u lobijima i predvorjima hotela). Ugovorom su uredjeni:

- tarifa, osnovica za obra čun i na čin primjene tarife, - uslovi za korištenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacje, - okolnosti korištenja zbog kojih se visina odredjene naknade prema tarifi uve ćava ili smanjuje, - rok i na čin naplate naknade. Tarifom je precizno dogovoreno vrijednost boda po kojoj se obra čunava hotelska tarifa po broju ležajeva, u zajedni čkim prostorijama, kategorijama hotela odnosno prema zvjezdicama koje ozna čavaju kvalitet usluge u hotelu. Ugostiteljski objekti su

28 razvrstani po kategorijama (barovi, no ćni klubovi, diskoklubovi / restorani buffeti, kafane, gostionice, picerije, kafe barovi, bistroi, zalogajnice, kr čme, bifei/ lokali i objekti u kojima se ne to či alkohol te kantine zatvorenog tipa. U osnovu za naknadu ulazi broj mjesta za sjedenje/stajanje kao i dužina radnog vremena. Takodjer, uklju čena je i prate ća tarifa za priredbe, svadbene ve čere sa živom izvedbom muzi čkih sadržaja kao i ostale priredbe. U tarifu je uračunat i odgovaraju ći popust uz svaki vid korištenja muzike kao i vrijeme trajanja popusta. U izradu uporednih tarifa angažovan je magistar ekonomije specijalista za statistiku.

Osnovi tarife su radjene poredjenjem statisti čkih podataka susjednih zemalja i zemalja iste ili sli čne kupovne mo ći. Ti su podaci poredjeni i sa bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika te su utvrdjeni koeficijenti za svaku zemlju sa kojima je poredjena BiH.

Potpisivanje ugovora o tarifama na žalost, nije rezultiralo potpisivanjem ugovora sa hiljadama ugostiteljskih objekata jer Sine Qua Non d.o.o. nije nastupio sa medijskom kampanjom i širenjem informativnog materijala prema potencijalnim korisnicima i ostalim planiranim i o čekivanim koracima. Rezultat te pasivnosti je nastavak neubiranja o čekivanog prihoda i dalji rad na štetu autora u BiH i svijetu.

KAMPANJA PUTEM SREDSTAVA INFORMISANJA

Medijska kampanja je važan dio strategije iz više razloga. Prije svega, upoznavanje široke javnosti sa postojanjem, ciljevima i aktivnostima AMUS-a i stru čne službe, predstavljanjem članova Udruženja, a potom i fokusirani pristup na pojedine grupe korisnika zašti ćenih djela. Najvažniji dio kampanje će biti radio i video klipovi koji će biti emitovani putem radio i TV programa kako je predvidjeno ugovorom sa reprezentativnim udruženjima elektronskih medija.

Ovaj dio kampanje ima najširi spektar distribucije informacija i poruka. Svaki slušalac i gledalac će dobiti poruku o ja čanju svijesti o poštovanju autorskog i srodnih prava.

Potom će uslijediti bilbordi koji će biti postavljani regionalno prema planiranim aktivnostima AMUS-a odnosno u okviru organizacije regionalnih okruglih stolova ili škola autorskih prava. Bilbordi će biti postavljani u slotovima po tri mjeseca i u tih 90

29 dana bi će organizovani i okrugli stolovi, nastupi na lokalnim i regionalnim elektronskim medijima, sastanci u privrednim komorama i sli čno.

Na osnovu podrške udruženja elektronskih medija o čekujemo i da niz elektronskih medija odvoji prostor u svojim emisijama za teme o autorskog i srodnim pravima a AMUS će sa svoje strane osigurati poznate i relevantne sugovornike koji su njegovi članovi. Interes sredstava informisanja će porasti samom kampanjom ima će sveukupan pozitivan efekat na odgovorna lica u nadležnim institucijama poja čati njihovo znanje i razumijevanje.

Sve ove aktivnosti će biti poja čane efektom koji će polu čiti izrada edukativnog materijala posebno pravljenog prema nadleženstima institucija u kategorijama koriptenja muzi čkih djela. Sadržaj, forma, na čin distribucije edukativnih materijala za korisnike i nadležne institucije će biti usaglašavani sa rukovodstvom Instituta za intelektualno vlasništvo i rukovodstvima nadležnih institucija. Stru čna služba AMUS-a će biti otvorena za sve sugestije i pružanje pomo ći u okviru svojih kapaciteta.

C) 1 - JAVNO IZVODJENJE U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA PRIKAZ OSTVARNOG PRIHODA U 2010.GOD I UPOREDBA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Država *BiH Hrvatska Srb ija Apsolutn i iznos u 606.971 1,324.541+ 752.208+ km 8,663.700 = 4,394.445 = 9,988.241 5,146.653 Iznos po glav i 0.13 2.23 0.70 stanovnika * U Godišnjem izvještaju Agencije „Sine Qua Non“ d.o.o. u BiH su zbirni podaci za javno izvodjenje i ugostiteljske objekte tako da nije mogu će odvojiti prihode i uporediti ih sa susjednim zemljama. U svakom slu čaju, koeficijent uspješnosti u poštovanju autorskog prava je višestruko niži od zemalja sa kojim nas ZOKOASP navodi da se poredimo.

ANALIZA POSTOJE ĆEG STANJA KORIŠTENJA AUTORSKIH PRAVA

Iako je prihod po ovoj osnovi zna čajno uve ćan u 2010.godini, kao i u ve ćini ostalih statistika BiH je ubjedljivo na posljednjem mjestu u cijelom regionu Jugoisto čne Evrope. Glavni uzrok nezavidnog stanja je dugogodišnji ignorantski odnos Sine Qua Non d.o.o. prema obavezama naplate ove vrste korištenja muzi čkih djela. Aktivnosti Sine Qua Non d.o.o. u 2010.godini su u rezultatima vidljive zna čajnije u Kantonu

30

Sarajevo a umjereno i u ve ćini kantona u Federaciji. Sine Qua Non d.o.o. nije polu čio skoro nikakve rezultate rada u RS.

Ono što posebno zabrinjava je da sve informacije govore da je stepen naplate u ovoj kategoriji korisnika u jakom padu zbog zapostavljanja uhodane procedure koja je dovela do jakog porasta prihoda u 2010.godini.

Takodjer, ovaj segment korištenja djela treba posmatrati sa posebnom pažnjom jer je u odredjenoj mjeri zastupnjena kategorija mladih autora i izvodja ča, koji tek po činju muzi čke karijere, izvode ći svoja djela lokalno i regionalno. Veoma je važno od po četka njihovih karijera pravit jedan odnos povjerenja koji se, prije svega sti če brigom i zaštitom kada im je najpotrebnija. Čim se pojavi isplata prvih tantijema za prve lokalne svirke ili izvodjenja pjesama na lokalnim festivalima ili radio i TV stanicama budi se kod mladih autora svijest o važnosti aktivne zaštite njihovih djela i mogu ćnosti koje im stoje na raspolaganju ukoliko se ohrabre da nastave sa svojim bavljenjem muzikom.

Ne može se kvantificirati koliko smo mladih i potentnih autora izgubili u proteklih 15 godina zbog nepostojanja efikasne kolektivne organizacje za zaštitu autorskog i srodnih prava. Niz primjera autora koji su do rata imali pristojne prihode na osnovu autorstva a sada primaju simboli čne naknade nedovoljne za bilo kakvu mogu ćnost da se autorstvom bave kao osnovnim zanimanjem govori dovoljno za sebe. Broj onih koji se nisu usudili niti su imali uslova razvijati svoj talenat je nedvojbeno daleko ve ći.

OVLASTI ORGANA UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZAKOASP je veoma jasan kada se radi o odgovornosti organa u BiH za javno izvodjenje. Član 27. kaže : „(Obaveza korisnika da izvještava kolektivnu organizaciju) (1) Organizatori kulturno-umjetni čkih i zabavnih priredaba I drugi korisnici zašti ćenih autorskih djela obavezni su da u slu čajevima kada je to potrebno prema odredbama ovog zakona prethodno pribave prava za saopštavane javnosti tih djela, a u roku od 15 dana nakon takvog saopštavanja da pošalju odgovaraju ćoj kolektivnoj organizaciji spisak svih korišćenih djela. (2) Nadležni organ unutrašnjih poslova će na zahtjev autora ili kolektivne organizacije zabraniti priredbu, odnosno korišćenje zašti ćenog djela, ako organizator nije prethodno pribavio prava iz stave (1) ovog člana.”

31

Postoji veliko nepoznavanje obaveza iz ZOKOASP-a kod ve ćine policijskih stanica širom BiH. Uz to, postoji i nedostatak volje da se postupi prema odredbama ZOKOASP-a i reaguje na zahtjev kolektivne organizacije. Velika ve ćina policijskih službenika postavlja pitanje legitimiteta Sine Qua Non d.o.o. kao privatnog preduze ća, jedan dio pokušava kontaktiraju ći kantonalna ili druga tužilaštva do ći do instrukcije ili savjeta o postupanju. Često se desi da se nadležni organi ogluše o zahtjev za zabranu objašnjavaju ći to malim kapacitetom ljudstva raspoloživog za vikend kada je uobi čajeno održavanje javnih izvedbi muzi čkih djela iako se zahtjevi za zabranama šalju najmanje tri dana prije održavanja koncerata i priredbi.

OPIS PREDVI ĐENOG NA ČINA OBAVLJANJA DJELATNOSTI I STRATEGIJA NJENE IMPLEMENTACIJE Neophodno je sa rukovodstvima organa uniformisane policije ostvariti poslovnu komunikaciju i uspostaviti saradnju u : - Obuci i izradi edukativnih materijala za policijske službenike nadležne za provedbu ZOKOASP-a, koju AMUS Stru čna služba može obezbijediti, - Posti ći razumijevanje o kampanji putem sredstava informisanja ciljanoj na vlasnike objekata u kojima se održava živa muzika, koncerti i sli čne priredbe, - Konsultacije sa nadležnim policijskim organima u pogledu pristupa rješavanju problema, strategije i taktike provedbe zakona, - Pratiti izvršenje zahtjeva za zabranom javnog izvodjenja i, u policijskim stanicama gdje se utvrdi visoki procenat oglušivanja o zahtjeve za zabrane, kao posljednja mjera pokretati procese interne kontrole i utvrdjivanje razloga za nepostupanje,

C) 2 - MEHANI ČKA MUZIKA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA ANALIZA POSTOJE ĆEG STANJA KORIŠTENJA AUTORSKIH PRAVA Što se tiče regulisanja obaveza za prava mehaničke reprodukcije, odosno naplate korištenja djela zaštićenog repertoara od strane ugostiteljskih objekata treba odmah podvu ći važnost ovog segmenta naplate, koji se mora sveobuhvatno shvatiti, ne samo kroz prizmu neubranih sredstava i dalje zloupotrebe.

Vrlo je važno uzeti u obzir stalne kritike od strane asocijacija elektronskih medija i drugih korisnika koji smatraju da je Sine Qua Non d.o.o. ogromnu energiju i

32

resurse potrošila fokusiraju ći se na naplatu od elektronskih medija i to samo od jednog malog dijela.

Oni smaraju da su elektronski mediji u velikoj mjeri bili nepravedno adresa za brojne sudske postupke a da nije nikakav organiziran napor usmjeren prema drugim kršiocima autorskog prava u BiH. Tu se, prije svih misli na ugostiteljske objekte koji u prosjeku čine 30% do 40% od ukupnih ubranih prihoda udruženja koja uživaju dozvole za korištenje muzi čkih autorskih prava u regionu.

OPIS PREDVIDJENOG NA ČINA OBAVLJANJA DJELATNOSTI I STRATEGIJA NJENE IMPLEMENTACIJE Provedba strategije u ovoj oblasti u velikoj mjeri će ovisiti od uspjeha kampanje putem sredstava informisanja. Radi se o kategoriji korištenja autorskih djela u kojoj se broj korisnika mjeri u desetinama hiljada. Zato je, prije svega, potrebno izvršiti administrativne pripreme u okviru Stru čne službe AMUS-a i osposobiti se za poslovanje sa velikim brojem korisnika. Stru čna služba AMUS-a je planirala dinamiku kapaciteta koja je potrebna da se servisira ovako obiman posao. Plan obuhvata i dvogodišnji period u okviru kojeg će se kombinacijom nekoliko elemenata posti ći maksimum poštovanja autorskog prava u ovoj kategoriji korištenja autorskih djela. Medijska kampanja sa porukom „Muzika nije besplatna“ ima za cilj širene informacije o AMUS-u i posjedovanju Dozvole kao i informisanje vlasnika turisti čkougostiteljskih objekata na zakonske obaveze regulisanja upotrebe muzike njihovim objektima. Kampanja će biti planirana po regionalnim centrima u koordinaciji sa svim zainteresiranim adresama koje uklju čuju i nadležne organe tržišne inspekcije, članove komorskog sistema, elektronske medije, autore, udruženja nevladinog sektora koja prate provedbu zakona i ljudskih prava i drugi zainteresovani subjekti i pojedinci. Planirana je izrada promotivno-edukativnih materijala ciljanim prema ovoj kategoriji korisnika sa svim informacijama i odgovorima na najčeš će postavljena pitanja iz oblasti autorskog prava,zakonskog uporišta za naknade za korištenje muzi čkih djela i ostale informacije.

33

OSTVARIVANJE SARADNJE SA NADLEŽNIM TRŽNIM INSPEKCIJAMA ZOKOASP je precizirao da su tržišne inspekcije nadležni organi za provedbu ovog dijela Zakona. Potrebno je predstaviti se rukovodstvima tržišnih inspekcija u oba entiteta i distriktu Br čko i uspostaviti saradnju. Inicijalnim nastupom poželjno je utvrditi njihovu spremnost na saradnju i ocijeniti potrebu obavljanja seminara i obuke za nadležna lica u ovim institucijama. Razmotri ćemo ideju o organizovanju sastanaka sa udruženjima korisnika i pokušati dogovoriti djelovanje sa što manje problema. U ranijoj komunikaciji vodjenoj sa ovim institucijama bila je definirana potreba provodjenja dnevnih seminara po regionalnim centrima od strane educiranih stru čnjaka za autorsko pravo, te aktivnosti koje će voditi efikasnoj provedbi. Razgovarano je i o mogu ćnostima zajedni čkih medijskih nastupa i kampanja. Takodjer, otvorena je i mogu ćnost i tehni čkog uvezivanja izmedju baza podataka KO i tržišnih inspekcija.

OSTVARIVANJE SARADNJE SA PRIVREDNIM KOMORAMA Budu ći se radi o velikom broju privrednih subjekata smatramo nužnim uspostaviti poslovnu saradnju sa odgovaraju ćim grupacijama u komorskom sistemu u BiH. To podrazumijeva Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine, entitetske privredne komore a u Federaciji BiH i kantonalne komore te sli čna tijela koja djeluju u okviru lokalne administracije – op ćina.

D) PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA NOSA ČA ZVUKA I SLIKE PRIKAZ OSTVARNOG PRIHODA U 2010.GOD I UPOREDBA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Država BiH Hrvatska Srb ija Apsolutn i iznos u 23.463 702.160 215.330 km Iznos po glav i 0.005 0.16 0.03 stanovnika

ANALIZA POSTOJE ĆEG STANJA KORIŠTENJA AUTORSKIH PRAVA Agencija Sine Qua Non d.o.o. nije nikad potpisala ugovor sa kolektivnom organizacijom za fonogramska prava tako da nikad nije uspostavljena poslovna i finansijska relacija kao neophodna da bi autori ubirali tantijeme za prodate CD, DVD i druga izdanja u Bosni i Hercegovini. Kontakti u posljednjih godnu dana su završavali

34 zaklju čkom da će saradnja biti mogu ća kada Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine dodijeli dozvole novim kolektivnim organizacijama. Takodjer, treba naglasiti da je ogroman procenat piraterije u oblasti fonograma vidljiv na svakom koraku širom Bosne i Hercegovine. Udruženje za zaštitu diskografskih prava U.G. „Kvantum “ je registrovano 2005.godine u Bijeljini na adresi Lozni čka 5 i sadašnji je nosilac dozvole za prava proizvodja ča fonograma na osnovu punomo ći nosilaca prava. Udruženje ima Skupštinu, Upravni odbor, Nadzorni odbor, Odgovorno lice i predsjednik Udruženja je Siniša Kajmakovi ć. Članovi „Kvantuma “ su : Hayat production , Sarajevodisk i Intakt Sarajevo, BN Music i Renome d.o.o. iz Bijeljine, Tropik d.o.o. Zenica, Halix Prijedor, Nimfasound i Lait music Tuzla, Slay production Pale, Balkandisc Cazin , Song Zelex Široki brijeg, Luvas i Jantrade Br čko, Extramusic Živinice, Renis d.o.o. Zvornik, Kapa Klju č i drugi.

OPIS PREDVI ĐENOG NA ČINA OBAVLJANJA DJELATNOSTI I STRATEGIJA NJENE IMPLEMENTACIJE Realno je o čekivati da će bilo koji vid saradnje sa kolektivnom organizacijom za fonogramska prava biti mogu će dodjelom nove dozvole od strane Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. AMUS će od po četka iskazati spremnost u ovoj kategoriji korištenja autorskih djela ostvari punu poslovnu saradnju ugovorom reguliše obaveze sa kolektivnom organizacijom za fonogramska prava. Ta saradnja se može odvijati višezna čno :

1) Postoji spremnost Stru čne službe AMUS-a da, na osnov pisanog ugovora, preuzme administrativnotehni čke poslove naplate uz dogovorenu automatsku distribuciju sredstava prema procentima. Medjunarodna preporuka CISAC-a je je definirala omjer raspodjele izmejdu kolektivnih organizacija što treba regulisati ugovorom. 2) Ugovor treba da sadrži obavezu kolektivne organizacije za fonogramska prava da njeni članovi potpišu ugovore se kolektivnim organizacijama za autorsko i srodna prava. Takodjer, članovi kolektivne organizacije za prava fonograma treba da kolektivnoj organizacijama za autorsko i izvodja čka prava proslijede infrmacije o njihovim producentskim ugovorima i drugim dokumentima iz kojih je vidljiv odnos autora pjesama koje su objavljene u izdanjima diskografskih

35

ku ća. Ovo je posebno važno jer je čest slu čaj u današnjem poslovanju da producent ima odredjen procenat tantijema, odnosno materijalnog autorstva na svoje ime. 3) AMUS će ponuditi kolektivnoj organizaciji za fonogramska prava da administrativnotehni čke poslove naplate sredstava od korisnika vrši stručna služba AMUS-a pod uslovima koje treba regulisati ugovorom o poslovnoj saradnji. Prema tom konceptu bi se novac prikupljan od korisnika muzi čkih djela automatski sa ra čuna Stru čne službe AMUS-a dijelio po ugovorom utvrdjenim procentima na ra čun KO za fonogramska prava i KO za izvodja čka prava. Naravno, ukoliko za to ima interesa od strane pomenutih kolektivnih organizacija.

SUZBIJANJE PIRATERIJE Zajedni čki interes i kolektivne organizacije autora i izvodja ča i fonograma i svih drugih udruženja autora iz bilo koje oblasti autorstva je suzbijanje piraterije. U tom smislu AMUS će pokušati inicirati aktivnosti sa ostalim zainteresiranim za pravljenjem jednog plana aktivnosti u smislu smanjivanja piraterije. Naravno, u ove aktivnosti treba uklju čiti i nadležne institucije Bosne i Hercegovine, medjunarodne organizacije i nevladin sektor. Prije svih tu treba uklju čiti sve vrste autora i njihovih udruženja u BiH. Jer, na kraju krajeva, sve ovo se planira i radi da bi se poboljšao njihov status.

E) NAPLATA AUTORSKIH NAKNADA IZ INOSTRANSTVA

PRIKAZ OSTVARNOG PRIHODA U 2010.GOD I UPOREDBA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Država BiH Hrvatska Srb ija Apsolutn i iznos u 5.294 1,013.911 509.697 km Iznos po glav i 0.001 0.23 0.07 stanovnika

ANALIZA POSTOJE ĆEG STANJA KORIŠTENJA AUTORSKIH PRAVA Iako je Sine Qua Non d.o.o. kao zastupnik autora ostvario članstvo u Svjetskoj organizacijia autora CISAC te potpisao ugovore o recipro čnom zastupanja sa desetinama udruženja iz svijeta, pokazao se kao veoma neuspješan u ostvarivanju

36 prava bh autora koje zastupa. Sama činjenica da je u istom periodu kolektivna organizacija iz Srbije SOKOJ ostvarila više od stotinu puta ve ći prihod a kolektivna organizacija iz Hrvatske čak više od dvije stotine puta je poražavaju ća.

Glavni uzrok ovom stanju je pristup Sine Qua Non d.o.o. koji je baziran samo na formalnom pristupu, tj potpisivanju Ugovora o recipro čnom zastupanju. Cijenimo da se ovdje radilo više u cilju postizanja nekog medjunarodnog legitimiteta članstvom u Svjetskog organizaciji CISAC i mahanju javno sa potpisanih preko 40 medjunarodnih ugovora o recipro čnom zastupanju. Uzrok ovome jeste upravo slabljenje podrške doma ćih autora što je svugdje preduslov za dobijanje, odnosno održavanje dozvole od strane nadležnih institucija.

Činjenica je da je ostvarivanje autorskih prava domažih autora u svijetu skoro u potpunosti izostalo uprskos činjenici da se muzika naših autora izvodi širom svijeta : od elektronskih medija dijaspore zemalja okruženja, desetina koncerata koji se odvijaju svakog vikenda u Austriji, Njema čkoj, Švedskoj, SAD, Belgiji i drugim zemljama gdje žive milioni gradjana koji vode porijeklo iz zemalja našeg govornog podru čja i čine prirodno tržište za muziku sa ovih prostora. Uspješne turneje popularnih pjeva ča, pjeva čica i grupa narodne, folk, zabavne, pop ili rok muzike širo svijeta pokazuju i dokazuju da se radi o velikoj frekvenciji izvodjenja muzike naših autora. To se ni na koji na čin ne vidi iz izvještaja izvodjenih djela koje naši autori dobiju od Sine Qua Non d.o.o.

OPIS PREDVIDJENOG NA ČINA OBAVLJANJA DJELATNOSTI I STRATEGIJA NJENE IMPLEMENTACIJE Strategija izlaska AMUS.a kao reprezentativnog udruženja muzičkih autora izvan granica Bosne i Hercegovine ima dva paralelna kraka. Jedan je ja čanje postoje ćih kontakata sa sestrinskim udruženjima zemalja regiona. Prirodnim slijedom interesa udruženja vodiće pregovorima a potom potpisivanjem Ugovora o recipro čnom zastupanju autorskih prava čime će se ste ći uslovi za zaštitu prava bh autora u inostranstvu.

37

Ovaj metod će se primijeniti i na ostale zemlje, imaju ći u vidu prvo zemlje u kojima se zbog poja čanog elementa dijaspore i iseljeništva, može o čekivati ve ći obim korištenja djela iz zaštićenog repertoara autora članova Udruženja AMUS.

SARADNJA SA SVJETSKIM SAVEZOM DIJASPORE Za poboljšanje zaštite naših autora, odnosno za poboljšanje njihovog materijalnog statusa predvidjeno je uspostaviti poslovni kontakt sa upravom Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Cilj je napraviti jedan sveobuhvatan imenik svih elektronskih medija na našim zvaničnim jezicima odnosno elektronskih medija na kojima se pretpostavlja da može biti frekventno izvodjena muzika autora iz BiH. Potom će se uz podršku Saveza, bh diplomatije, u koordinaciji Stru čne službe AMUS-a raditi na informativno-edukativnom elementu. Naime, svi ovi mediji u razvijenim zemljama gdje žive stotine hiljada državljana BiH (SAD, Velika Britanija, Australija,zemlje EU i druge) su zemlje sa najve ćim procentima poštovanja autorskih prava. Svi ti mediji imaju regulisana autorska prava ugovorima sa sestrinskim kolektivnim organizacijama iz tih zemalja. Izvještaji o izvedenim djelima koje šalju tim organizacijama treba da sadrže i informacije o djelima naših stvaralaca. Time se ta djela kvalifikuju za razmjenu podataka i u kona čnici, nakon potpisivanja Ugovora o recipro čnom zastupanju i razmjeni tantijema za izvedena djela. Posebnu pažnju treba pokloniti edukativno-informativnim prilozima u okviru kampanje AMUS-a o poštovanja autorskih prava na elektronskim medijima koja svoje programe prenose širom svijeta putem satelita, odnosno, interneta ili tre ćim putem. Ti mediji su naro čito važan segment za uspjeh ove strategije i njene provedbe.

Drugi važan krak medjunarodnog priznanja za AMUS biće ostvaren predstavljanjem AMUS-a u CISAC-u, odnosno Svjetskoj organizaciji autora. Cilj je punopravno članstvo u ovoj organizaciji i puno u češ će u aktivnostima CISAC-a, naro čito edukativnim i instruktivnim, koje će voditi ubrzanom ja čanju znanja i sposobnosti ostvarivanja autorskog prava AMUS-a i uposlenika u stru čnoj službi. Put kojim treba ići je ostvarivanje komunikacije sa Uredom za evropske poslove CISAC-a sa sjedištem u Budimpešti. Taj ured je zadužen za odnose sa zemljama centralne i jugoisto čne Evrope gdje pripada i naša zemlja.

38

Takodjer, potrebno je aktivirati se i predstaviti Europskoj konferenciji CISAC-a koja donosi formalnu odluku o prijemu udruženja i drugim statutarnim pitanjima.

VAŽNOST REGIONALNE SARADNJE Veoma važno pitanja za ukupnu zaštitu i zastupanje prava naših autora je uklju čivanje u regionalnu saradnju. Naime, ve ć dvije godine postoji grupacija kolektivnih organizacija muzičkih autorskih prava koja okuplja sestrinska udruženja zemalja bivše SFRJ. To su slovena čki SAZAS, hrvatski HDS-ZAMP, srbijanski SOKOJ, makedonski ZAMP MK, crnogorski PAM CG i Sine Qua Non d.o.o. koji jedini nije udruženje autora).

Teritorija koju zastupaju ova udruženja je prirodno zajedničko tržište te je jasan interes za uspostavljanjem tijesne medjusobne saradnje i frekventne razmjene iskustava, usporedbi sistema koji se koriste, poslovnih rješenja i odnosa sa korisnicima i državnim institucijama. Velika ve ćina praktične razmjene podataka sa inostranstvom kao i prihoda biće ostvarena u okviru ove grupacije, te joj zato treba dati posebnu pažnju i koordinaciju.

F) ZANATSKA UDRUŽENJA I KORIŠTENJE MUZIKE

ANALIZA POSTOJE ĆEG STANJA Ovdje se, prije svih, misli na šoping i trgovinske centre koji koriste muziku, taksiste, frizerske salone, butike i druge slične objekte, škole plesa i slično. U Bosni i Hercegovini nije nikad uspostavljena praksa uobi čajena u razvijenim zemljama regulisanja obaveza prema autorskom pravu od strane korisnika privatnih zanata nije nikad postojala u BiH. Zna či, treba po četi od po četka.

OPIS PREDVIĐENOG NA ČINA OBAVLJANJA DJELATNOSTI I STRATEGIJA NJENE IMPLEMENTACIJE Za jasnu strategiju obavljanja ovih djelatnosti biće potreban jedan vremenski period upoznavanja sa stanjem u oblasti, definiranje potencijalnih partnera koji će imati ulogu reprezentativnih udruženja. Sa njima će se, poštuju ći odredbe ZOKOASP-a i podzakonskih akata definirati mapa puta i na čin na koji će se u jednom periodu po četi regulisati autorsko i srodna prava koja proističu iz korištenja zaštićenog

39 repertoara ovim vidovima upotrebe. Naravno, kona čni cilj je regulisanje svakog vida korištenja autorskog prava u zemlji. Nema sumnje da će ovaj put biti dug i neizvjestan. U svakom slu čaju koristićemo se pozitivnim primjerima i uspješnim rješenjima, prije svega, iz regiona pa i šire. Dalji napredak Bosne i Hercegovine na putu evropskih integracija će asistirati ja čanju svijesti i obnavljanju zakonske i druge regulative tamo gdje se pokaže kao potrebno. Potrebno je uspostaviti komunikaciju sa udruženjem trgovinskih centara koje je u 2011. godini formirano u okviru Vanjskotrgovinske komore.

E. SREDSTVA PLANIRANA ZA OBAVLJANjE DJELATNOSTI

Sredstva predvidjena za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava će biti odvojena od ubanih naknada za korištenje muzi čkih djela koja čine repertoar autora članova „AMUS“-a. Kako je vidljivo iz Poslovnog plana, planirano je da od samog po četka rada procenat sredstava za kolektivno ostvarivanje bude manji od 30%, tako da je finansijski dio plana prema ZOKOASP-u uradjen za period od godnu dana.

Smatramo da je za stabilizaciju rada „AMUS“-a i Stru čne službe potreban period od pet godina, napravljena je jedna projekcija rasta za taj period. O čekujemo da ćemo u tom petogodišnjem periodu mo ći da se kvalitetom rada, zaštite autora i kvantitetom ubranih naknada, razvojem infrastrukture i ostalim parametrima mjerimo sa zemljama u regionu koje u ovom momentu imaju daleko razvijenije kolektivne organizacije. Takodjer, o čekujemo da ćemo do 2017.godine prema referentnim koeficijentima koji uklju čuju i procjenu kupovne mo ći po glavi stanovnika te obra čune visine naknada po kategorijama korisnika, mo ći da se ravnopravno poredimo sa zemljama u regionu.

Za prvu godinu obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava, predvidjen je porast od 10% u odnosu na poslovanje agencije „Sine Qua Non“ d.o.o. iz 2010.godine. Ostale projekcije godišnjeg poslovanja su pravljene na osnovu istraživanja o potencijalnom broju korisnika i obavljenim konsultacijama sa Udruženjem ugostitelja u BiH, kao i predstavnicima sistema privrednih komorai udruženja poslodavaca u našoj zemlji.

Naravno, postoji nepoznanca u smislu odnosa raznih nivoa vlasti koje su prema ZOKOASP-u nadležne za provedbu ovog zakona i stepena njihove efikasnosti. Zato sve daje projekcije treba uzeti sa jednom dozom rezerve. Mnogo precizniji će biti godišnji izvještaji Stru čne službe koje usvaja Skupština „AMUS“-a sa Planom rada za narednu godinu, što će, nedvojbeno, biti predmetom analize nadležnih institucija na čelu sa Institutom za intelektualnu svojinu Bosne i Hercegovine.

40

PROCJENA O ČEKIVANE VISINE UBRANIH NAKNADA OD KORISNIKA IZRAŽENA U KM

Godina 2010 2012 2013 2014 2015 2016 Elektronski 1,101.425 1,191.425 1,500.000 2,000.000 2,500.000 3,500.000 mediji Kablovski 606.971 606.971 700.000 800.000 800.000 900.000 operateri Javna 135.226 800.000 1,500.000 2,200.000 3,000.000 3,800.000 izvedba Fonogrami 23.463 40.000 80.000 160.000 350.000 500.000 Prihod iz 5.294 - - 30.000 100.000 300.000 inostranstva U K U P N O 1,941.379 2,638.396 3,780.000 5,190.000 6,750.000 9,000.000

PROCJENA O ČEKIVANE NAPLATE NAKNADA OD KORISNIKA SRODNIH I DRUGIH PRAVA – UKUPAN PRIHOD

Naplata naknada od korisnika srodnih prava o čekuje se od primjene Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, zaklju čivanju ugovora sa korisnicima a primjenom Tarife naknada za korištenje fonograma. Raspodjela ubranih sredstava vrši će se u skladu sa Planom raspodjele naknada usvojenim od strane Skupštine udruženja 28.07.2011. god. koji je usaglašen sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

Raspodjela ubranih naknada vrši će se u skladu sa odlukama koje će usvojiti Upravni odbor na osnovu Statuta „AMUS“-a“ o Planu raspodjele naknada ostvarenih korištenjem muzike koji će pripremiti Stru čna služba. To zna či da će se na bazi procjenjenih troškova i prihoda raspodjela u 2013. Za prikupljena sredstva u 2012. izvršiti na slede ći na čin:

1. Ukupni iznos naknada nosiocima prava...... 1,795.908,00KM 2. Za isplatu naknada nosiocima prava...... 1,616.318,00KM 3. Fond za kulturne namjene i Fond za unapredjenje penzijskog, zdravstvenog i socijalnog statusa članova...... 179.590.80KM 4. troškovi Stru čne službe...... 542,488,00KM Ukupno...... 2,338.396,00KM

SREDSTVA PREDVIDJENA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA Troškovi rada Udruženja : 1. Zakup poslovnih prostora ...... 23.000,00KM

41

2. Režijski troškovi/el.energija, grijanje, čiš ćenje, PTT...... 23.000,00KM 3. Kancelarijski materijal...... 10.000,00KM 4. Kupovina kompjuterske i kancelarijske opreme...... 22.000,00KM 5. Održavanje opreme...... 6.000,00KM 6. Izrada i održavanje softvera za prepoznavanje izvedenih djela*...50.000,00KM (* Podložno odluci Upravnog odbora ) 7. Uspostavljanje ra čunovodstvenog sistema...... 40.000,00KM 8. Izrada i uspostavljanje kompjuterske intranet mreže ...... 14.000,00KM 9. Kupovina namještaja i kancelarijske opreme...... 12.000,00KM 10. Naknade za sl. putovanja...... 22.000.00KM 11. Kotizacije za seminare i obuka u medj. Organizacijama...... 40.000,00KM 12. Naknade za korištenje automobila u sl. svrhe...... 4.000,00KM 13. Održavanje sjednica organa AMUS...... 7.000,00KM 14. Štampanje informativno-edukativnih materijala...... 28.000,00KM 15. Organizovanje promotivnih konferencija Udruženja...... 8.000,00KM 16. Troškovi promotivne i štamparske djelatnosti...... 28.000,00KM 17. Održavanje regionalnog sastanka sestrinskih KO...... 6.000,00KM 18. Troškovi stru čne literature, obuka u KO i sl...... 6.000,00KM 19. Troškovi amortizacije...... 4.000,00KM 20. Troškovi reprezentacije...... 7.000,00KM

Opis sredstava predvidjenih za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava : ...... 360.000,00KM

Li čna primanja: 1. Ukupni troškovi sa doprinosima i ostalim obavezama...... 180.000.00KM

2. Naknade za rad predstavnika – bruto...... 100.000,00KM

Ukupni troškovi za obavljanje djelatnosti...... 540.000,00KM

Troškovi su ra čunati u bruto iznosu u skladu sa procjenom aktivnosti u prvoj godini što čini 28% od planiranih ukupno ubranih sredstava. Uspostavom i razvojem sistema te pove ćanim obimom naplate po kategorijama korisnika procenat ukupnih troškova za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava će se smanjivati. U regionu ovaj procenat varira od godine do godine i od kolektivne organizacije do kolektivna organizacije. 42

Prema CISAC-ovom okumentu Izjava prihoda i troškova 2007-2009, u Hrvatskoj su se ukupni troškovi za obavljanje djelatnosti kretali oko 26,90%, u Srbiji 33,40%.

Radi mogu će uporedbe, vrijedi napomenuti da je u prvim godinama nove kolektivne organizacije PAM Crne Gore procenat koštanja Stru čne službe bio mnogo ve ći. Prema istom dokumentu PAM CG je 2007.godine prijavio troškove u visini 57,50% a u 2009.godini 49.30% da bi se 2012.taj procenat smanjio ispod 30%. Zna či, proces, uspostave i ja čanja Stru čne službe je trajao pet godina i u tom periodu je rastao prihod a paralelno sa tim rastom se smanjivao i procenat koštanja Stru čne službe.

PREUZIMANJE POSLOVANJA OD SINE QUA NON d.o.o.

ZOKOASP je precizirao ovlasti Instituta za inelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine u vezi sa dodjelom Dozvole. Budu ći Sine Qua Non d.o.o. deset godina posluje sa Dozvolom u ime autora AMUS će zahtijevati da se kompletna arhiva i dokumentacija, oprema i inventar dodjeli u vlasništvo AMUS-u, kako bi se nastavilo korištenje tih sredstava za namjenu za koju je i namijenjeno - u korist autora.

Takodjer, AMUS o čekuje da će dobiti Dozvolu a Sine Qua Non d.o.o. dobiti izreku o oduzimanju dozvole, te shodno tome prestati obavljati djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava. AMUS sa svojom stru čnom službom izražava spremnost da odmah preuzme sve poslove kolektivnog ostvarivanja prava.

43