God. XV. (2020.), Br. 1 (19) List Studenata KBF-A U Đakovu

God. XV. (2020.), br. 1 (19) List studenata KBF-a u Đakovu

ĐAKOVO, GODIŠTE 15. br. 1 (19) 2020. str. 1 – 100. Bruno Diklić 1 Riječ urednika ISSN 1846-1336 UDK 378:2 4 Teološki radovi i promišljanja

Izdavač Josipa Posavac, V. god. 4 Križem opečaćeni Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Valentina Jurić, V. god. 8 Univerzalna potreba za drugim

Odgovorna urednica Bernarda Ilijević, IV. god.: 15 Euharistija i grad izv. prof. dr. sc. Suzana Vuletić Matea Miličić, III. god.: 21 Narcisoidna žena Glavni urednik Bruno Diklić Darin Gibanjek, V. god.: 26 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) Uredničko vijeće Kristina Aščić Matej Vereš, V. god. 47 Suigra vjere, ljubavi i nade s Dušan Balažević pogledom na postmoderno društvo Valentina Jurić Matea Miličić Marko Rubil, V. god. 51 Stav Crkve o medicinski pomognutoj Ivana Žavcar oplodnji Suradnici u ovom broju 55 Povijesni kutak Ana Bošković Luka Erić Kristijan Posavac, apsolvent 55 Svetište Gospe na Vodici Iva Ferbežar Darin Gibanjek Luka Erić, IV. god. 60 »Misna vina«. Vinogradarstvo Marija Hardi i vinarstvo Đakovačko-osječke Bernarda Ilijević Janoš Kovač nadbiskupije Josipa Posavac Josipa Topolovac, IV. god. Kristijan Posavac 75 Glazbenička obitelj Trischler Antonija Pranjković, dipl. teol. u Đakovu Marko Rubil Josipa Topolovac 79 Razgovori Matej Vereš Marijo Žunić Ivana Žavcar, V. god. (prir.) 79 Prof. dr. sc. Karlo Višaticki, umirovljeni profesor Adresa uredništva KBF u Đakovu 84 Pogled u knjigu Petra Preradovića 17 31 400 Đakovo Dušan Balažević, IV. god. 84 Duša remetskog romara 031 802 402 (prir.) djkbf.unios.hr Iva Ferbežar, I. god. (prir.): 85 Neplanirano Lektura Ana Vladić, mag. educ. Kristina Aščić, V. god. (prir.) 87 Izvannastavne aktivnosti philol. croat. Ana Bošković, V. god.; Janoš 89 Stvaralački kutak Metodološka korektura Kovač, I. god.; Valentina Jurić, Uredničko vijeće Teofila V. god.; Marijo Žunić, V. god.; Antonija Pranjković, dipl. teol.; Grafička obrada i tisak Glas Slavonije d.d., Osijek Marija Hardi, III. god. Ivana Žavcar, V. god. (prir.) Naklada 95 Kronika događanja 400 primjeraka Omot Predstavljanje studenata prve godine Časopis izlazi jedanput godišnje. 1/2020.

Bruno Diklić, glavni urednik

Diligentia in minimis maxima

Poštovani i dragi čitatelji! Prošle smo akademske godine za vrijeme studijskog putovanja i hodočašća (Asiz – Rim – Padova) imali priliku posjetiti baziliku San Pietro in Vincoli u Rimu. Znakovito je da je u njoj pokopan hrvatski umjetnik-minijaturist Julije Klović (1498. – 1578.) na čijoj spomen-ploči stoje uklesane riječi: Diligentia in minimis maxima – Najveća marljivost u najmanjim stvarima. Svjesni smo da povijest ovog lista nije tako dugačka, ali u nju je utkana marljivost mnogih generacija studenata našeg fakulteta. Mogli bismo reći da je u naš časopis utkana marljivost koja nije tek trud ili napor, već marljivost koja je prožeta ljubavlju, odnosno to je marljivost koja jest ljubav. Pa i sama riječ diligentia ne označava ništa drugo doli marljivost, pažljivost, opreznost, ali uvijek s ljubavlju (lat. diligo – ljubiti). U ovih 15 godina (2005./2006. – 2019./2020.), ali i u razdoblje prije nego što je list počeo izlaziti pod današnjim nazivom, utisnuto je mnogo različitih studentskih »koraka«. Dao Bog da i nakon ove male obljetnice naš list ostane jasan znak studentskih zalaganja, nastojanja, promišljanja, strasti, težnji i traganja »za Bogom i čovjekom«, i to uvijek s marljivom ljubavlju in minimis maxima. Kao nastavak ovogodišnjeg Uvodnika donosimo kratak povijesni pregled nastanka i razvoja ovoga časopisa. Prije nego što je naš časopis počeo izlaziti u današnjem formatu i pod današ- njim nazivom prošao je nekoliko razvojnih etapa. Đakovački su studenti od 1995. god. godišnje objavljivali prigodno Božićno glasilo Teologije u Đa- kovu, tj. listić u kojem su izlazile čestitke profesora, studenata i bogoslova te božićne meditacije i pjesme. Od 2000. god. na poticaj foruma ondašnjih studenata teologije pokrenut je Informativni listić studenata Teologije u Đakovu s prigodnim prilozima i raznim obavijestima o akademskom i druš- tvenom životu. S vremenom je, kako se taj poticaj pokazao vrlo korisnim, tjedni listić počeo izlaziti u većem formatu kao mjesečnik u većoj nakladi pod nazivom Informativni list studenata Teologije u Đakovu. Nažalost, svi ti prvi minijaturni listići, koje su tiskali i umnažali sami studenti u nakladi do 200 primjeraka, nisu sustavno sačuvani u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici niti u Priručnoj knjižnici Bogoslovnog sjemeništa pa je nemoguće dati cjeloviti i kronološki precizan pregled nastanka, razvoja, temâ i sadržaja svih tih prvih studentskih izdanja.

1 Prvi broj studentskog lista pod nazivom Teofil. Tjedni informativni list studenata Teolo- gije u Đakovu izašao je 2003. god. Časopis je ime dobio putem natječaja provedenog među studentima. Među raznim prijedlozima izabran je predložak studenta Tomislava Ćurića: Te- ofil. Naziv je sastavljan od kratica TEO (kao teologija) i FIL (kao filozofija), što zapravo označava filozofsko-teološki studij. Ime je ujedno i izvedenica dviju grčkih riječi: Θεός (Bog) i φιλέω (ljubim, volim), koje u prijevodu označavaju onoga koji ljubi Boga. Ubrzo je naziv časopisa promijenjen u Teofil. List studenata Teologije u Đakovu. Vrijedi spomenuti da je u tim prvim brojevima časopis imao i svoj logotip (stilski oblikovana slova T i F na lađi). Od akademske god. 2005./2006., kada je Teologija u Đakovu uzdignuta na razinu Katolič- kog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, časopis postaje službeni odraz fakulteta te je počeo izlaziti u tiskanom formatu veličine A5. Od tada pa sve do danas nosi naslov Teofil. List studenata KBF-a u Đakovu. Jedno je vrijeme izlazio semestralno, ponekad u nakladi od 900, a ponekad od 800 primjeraka. U zadnje vrijeme izlazi u manjoj nakladi (300 ili 400 primjeraka) i to kao godišnji studentski list u kojem studenti obrađuju različite teme, pišu znanstvene članke, promišljanja, osvrte, recenzije knjiga i filmo- va, ali i predstavljaju izvannastavne aktivnosti na fakultetu kao i različita događanja tijekom godine. Za razliku od današnjeg oblika lista sve te navedene tiskovine do 2006. god. izlazile su kao tjedni, mjesečni ili prigodni list. Svrha tih listića bila je obavijestiti studente o raznim događanjima na fakultetu, o obavijestima iz tajništva, predstaviti kroniku i neka događanja, ali i studentske radove, promišljanja i razgovore s profesorima. Bili su to prvi pokušaji studentskog lista, tiskani primitivnijim tehnikama nego danas i u manjem opsegu. Oni su poput neke oglasne ploče jednostavno prikazivali studentsku svakodnevicu i zato ih se s pravom može nazvati studentskima. Naravno, kako se razvijao naš fakultet, tako se usporedno s njime razvijao i Teofil sve do današnjeg službenog oblika sa svojom strukturom. U nastavku donosimo pregled časopisa, tj. njegovih tema i urednika od prvog broja kako izlazi pod današnjim nazivom.

Teofil – List studenata KBF-a u Đakovu Godiš./God./Br. Tema broja Urednici 1(2006.)1 Od »Lyceum episcopale« do Katoličkog Vladimir Dugalić (O) bogoslovnog fakulteta Mihael Kelbas (G) Antonio Franjić (T) 1(2006.)2 Identitet i duhovnost studenta teologije Vladimir Dugalić (O) Mihael Kelbas (G) Antonio Franjić (T) 2(2007.)1 Kršćanstvo i New age Vladimir Dugalić (O) Davorin Anđić (G) 2(2007.)2 Šutljiva većina – osvrt na parlamentarne Vladimir Dugalić (O) izbore 2007. godine Davorin Anđić (G)

2 1/2020.

Godiš./God./Br. Tema broja Urednici 3(2008.)1(5) Obitelj – kućna Crkva Vladimir Dugalić (O) Davorin Anđić (G) 3(2008.)2(6) Crkva i ljudska prava. Povodom 60. obljetnice Vladimir Dugalić (O) Opće deklaracije o pravima čovjeka Vjekoslav Janković (G) Ujedinjenih naroda 4(2009.)1(7) Sv. Pavao u kontekstu suvremenog Vladimir Dugalić (O) pastoralnog djelovanja Vjekoslav Janković (G) 5(2010.)1(8) Izazovi nove religioznosti i pučko praznovjerje Vladimir Dugalić (O) Nikola Neretljak (G) 6(2011.)1(9) Laička država Ivo Džinić (O) Nikola Neretljak (G) 7(2012.)1(10) Crkva i komunizam Ivo Džinić (O) Margareta Gregić (G) 7(2012.)2(11) Surogat život Ivo Džinić (O) Margareta Gregić (G) 8(2013.)1(12) Vjera Ivo Džinić (O) Ivan Benaković (G) 9(2014.)1(13) Ljubav Suzana Vuletić (O) Ante Svirać (G) 10(2015.)1(14) Sveto ufanje Suzana Vuletić (O) Zlatko Hnatešin (G) 11(2016.)1(15) Milosrđe Suzana Vuletić (O) Marko Ivančičević (G) 12(2017.)1(16) Netematski Suzana Vuletić (O) Bruno Diklić (G) 13(2018.)1(17) Netematski Suzana Vuletić (O) Bruno Diklić (G) 14(2019.)1(18) Kršćani – sol zemlje i svjetlo svijeta s. Silvana Fužinato (O) Bruno Diklić (G) 15(2020.)1(19) Netematski Suzana Vuletić (O) Bruno Diklić (G)

Tumač kratica O – odgovorni urednik G – glavni urednik T – tehnički urednik

3 TEOLOŠKI RADOVI I PROMIŠLJANJA Križem opečaćeni Josipa Posavac, V. god.

Uvod mo u Prvoj poslanici Korinćanima (1, 18). Knjiga Kršćani u društvu autora Enza Bianc- Pavao u kršćanskom navještaju tim izrazom hija u drugom poglavlju progovara o izrazu ne označava tek neku sastavnicu među drugima, nego samo evanđelje koje je za njega »besjeda o križu« koji je provučen u raznim 2 narodima prvih stoljeća. U ovom radu pro- doslovno »riječ, ona od križa«. Naime, oni- govorit ćemo o značenju križa za tadašnje ma koji propadaju ne sviđa se taj izraz ništa doba i ljude. Govorit ćemo o solidarnosti više od posvemašnje jednostavnosti kojom križa, točnije solidarnosti kršćanina prema se ona objavljuje. U svojoj svjetovnoj mu- drugim ljudima. Na koncu ćemo govoriti drosti oni u tome ne vide ništa drugo doli o povijesnim primjerima pojavka besjede o ludost, tj. besmislicu: »Židovima sablazan, križu i solidarnosti križa te ujedno o današ- poganima ludost« (1 Kor 1, 23). Pavao se u njem odnosu Crkve i svijeta. propovijedanju evanđelja obraćao i Židovi- ma i Grcima jer su i jedni i drugi pozvani. Križem opečaćeni Naime, Židovi »znake ištu« (1 Kor 1, 22), tj. oni zahtijevaju vidjeti čudesa, postavljaju Kršćani se u društvu tijekom povijesti obliku- Bogu uvjete, a sebe opravdavaju tako što vje- ju kao oni koji vjeruju u Raspetoga. Shodno ruju da će im ethos donijeti spasenje. Boga su tomu postavlja se pitanje trebali li se kršća- shvaćali kao onoga koji se tijekom povijest ne smatrati »križarima« ili pak onima koji su objavljivao znakovima i silnim čudesima te »križem opečaćeni«. Tim se radikalnije posu u skladu s tim od Gospodina zahtijevali stavlja pitanje o suočavanju kršćana s drugim znak. Nasuprot njima, Grci su bili zaoku- ljudima. Kristov križ kao locus theologicus jest pljeni spekulativnom filozofijom. Kod njih od središnje važnosti; predstavlja temelj sva- nitko nije uživao veću čast od njihovih ista- kog daljnjeg razmatranja i temelj razvijanja knutih mislilaca te su prezirali sve koji nisu eklezioloških poveznica koje će nam pomoći znali cijeniti njihovu »mudrost«.3 Pavao na- rasvijetliti narav i oblik Crkve u njezinu biva- vodi kako su Grci vrlo bogoljubni (usp. Dj nju u povijesti te samom društvu ljudi.1 17, 22), ali upravo zbog toga oni su nastojali preobraziti vjeru u Krista u sophia, u inte- Besjeda križa lektualnu spoznaju, u kulturu. Evanđelje je Sam izraz »besjeda o križu« svetopisamskog riječ križa koje predstavlja navještaj jednoga je podrijetla: Pavlov je izraz koji pronalazi-

2 Usp. isto, 55. 1 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, Zagreb, 2016., 3 Usp. L. MORRIS, Prva Pavlova poslanica Korinćanima. 53-54. Uvod i komentar, Daruvar, 1997., 41-44.

4 1/2020.

raspetog Mesije koji se Židovima očituje kao Božjoj svetosti. Nasuprot tomu, Kristov križ sablazan, a Grcima kao ludost. Ta je Pavlova prikazuje suprotnost tim odvajanjima: Isus objava za svakog kršćanina nezaobilazna te prihvaća najpotpuniju solidarnost s grešnim se ona očituje kao scientia crucis, riječ križ ljudima svojom smrću preuzimajući na sebe koja je spasenje, jedino spasenje koje je lju- osudu, muku križa. Isusov križ predstavljao dima dano.4 U križu je grijeh doživio poraz. je sramotni čin koji osuđenika odvaja od Križ je ujedno i Božja mudrost. Križ je obja- Boga i sjedinjuje ga s grešnicima.7 Simbol vio Boga, a ljudima pružio silu koja im je križa u crkvi upućuje na Boga koji je bio nedostajala. Sa samog stajališta traganja za raspet između dvojice pljačkaša na Golgoti, mudrošću pokazalo se da je Božja »ludost« gdje se obznanjuje solidarnost s grešnicima, zapravo istinska mudrost.5 Crkva se u svije- pred gradskim vratima gdje izopćeni i pripa- tu postavlja kao mjesto iskustva vjere onda daju. Simbol je koji iz Crkve i iz religiozne kada naviješta evanđelje koje je telos, koje je čežnje vodi u zajednicu prognanih i izgu- dovršenje i konac Zakona. Iskustvo vjere, bljenih. Simbol je koji prognane i bezbožne spomen vjere, ostvaruje se kad se križ poda- uvodi u Crkvu i Crkvom poziva na zajed- stire kao Božja gesta koja je usmjerena čovje- ništvo raspetoga Boga.8 Prikazivajući se kao ku. Sam vrhunski čin otkupljenja sastoji se u žrtva, žrtvujući svoj život u cjelini, Isus je sramotnom razapinjanju na križ.6 kadar pomiriti ljude s Bogom. Kršćani, kao Crkva u svijetu, prinose žrtvu poništavaju- Solidarnost križa ći svako odvajanje između obreda i života u Enzo Bianchi odnos između kršćana i svi- solidarnosti s ljudima i sa svijetom, a u vla- jeta sagledava kao odnos opečaćen križem stitom životu, tijelu i u svakodnevnoj prak- držeći ga oblikom martyrije. No za razli- si postižu posvećenje. Božja volja zahtijeva ku od Hansa Urs von Balthasara koji križ od kršćanina život u solidarnosti s drugim smatra kao odvajanje Bianchi križ promatra ljudima izbjegavajući bilo kakvu oholu ra- 9 kao onaj koji predstavlja rušenje onog zida zlikovanost. koji je dijelio dva naroda. Svi zakoni koji »Biti raspet« ogledava se u Kristovo »biti propisuju odvojenost bivaju nadmašeni u kralj«, a njegovo »biti kralj« znači predati se Kristovu križu, a konačni ishod križa jest ljudima, znači poistovjećenje njegove riječi, solidarnost. Naime, cjelokupna ekonomija poslanja i egzistencije koja je njegova riječ. Starog zavjeta počivala je na shemi potpu- A on sâm jest riječ jer je ljubav, on je osoba nog posvećenja koje se postizalo obrednim koja ne samo da posjeduje riječi, već i jest odvajanjem; Izrael biva odvojen od pogana, vlastita riječ i vlastito djelo; osoba koja je leviti odvojeni od preostalog Izraela, koheni sam Logos, osnova na kojoj svijet počiva.10 od levita, a vrhovni svećenik od kohena. Za- Otac napušta Sina upravo zato da bi postao htijevalo se da se bude odvojen, da se isko- Otac koji predaje, no u tom predavanju na- rači iz profanog kako bi postali sudionici u 7 Usp. isto, 64-66. 8 Usp. J. MOLTMANN, Kristov križ kao temelj i kritika 4 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 58-59. kršćanske teologije, Rijeka, 2005., 51. 5 Usp. L. MORRIS, Prva Pavlova poslanica Korinćanima, 9 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 66-69. 44-45. 10 Usp. J. RATZINGER, Uvod u kršćanstvo. Predavanja o 6 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 60-63. apostolskom vjerovanju, Zagreb, 1972., 180-181.

5 Križem opečaćeni pušta i predaje samoga sebe. Shodno tomu janja, dihotomije te ujedno, s druge strane, objavljuje se Bog u nemoći i sramoti križa. treba izbjegavati poistovjećivanje Crkve s Smrt na križu odvija se kao trinitarna drama Kraljevstvom. Dijalektika je ta koja se uspo- gdje između Oca i Sina na križu vlada sugla- stavlja između posljednjih stvari i povijesti, sje jer obojica imaju isti cilj: objaviti ljubav koja je sposobna postaviti povijest u prvi i poslati Duha Svetoga svakom stvorenju – plan kao ključnu točku te na taj način omo- Duha Svetoga kao energiju života svakome. gućiti iščitavanje povijesti i njezino življenje Solidarnost koju uspostavlja križ mora vo- u vjeri kao povijest spasenja. U današnjem diti kršćanina prema novom načinu gleda- svijetu postavlja se jedna novost u odnosu nja na povijest i svijet – gledati povijest kao između Crkve i svijeta, koja glasi: »Društvo nešto pozitivno jer je u nju ušla Riječ, Sin ima potrebu za Crkvom«. Naime, društvo Božji kao čovjek te u povijesti u kojoj otad ima potrebu za Crkvom kako bi od nje pri- uvijek postoji znak križa i snaga uskrsnuća milo dodatak duše. Shodno tomu poziva se što ga je Bog u povijesti odjelotvorio unatoč na osiguravanje Crkvi religiozni temelj u ljudskom grijehu. Ljudski život nalazi se u društvenoj i političkoj dimenziji.12 znaku blagoslova koji nam pruža Bog svojim Samom je funkcijom svog poslanja Crkva oproštenjem i milosrđem, koje izvire iz križa nužno okrenuta svijetu, te se na drugi način i iz uskrsnuća.11 može reći kako je njezina misija u samom svijetu. Njezina je obveza izgrađivati moral- U povijesti bez iznimaka no i materijalno svijet u kojem se nalazi te Besjeda o križu i solidarnost križa jesu dva je to ujedno njezina egzistencijalna snaga i puta na kojima se kršćani mogu smjestiti u veličina. Crkva se razvija i raste u svijetu, bo- povijest i društvo, te ujedno ta dva puta na- gati se njegovim vrednotama.13 Crkva mora laze se u uzajamnoj vezi koja je osjetljiva i bdjeti kako bi sačuvala blago evanđelja, bo- krhka o kojoj nam svjedoči dvije tisuće godi- gatstvo vjere koja je sposobna iskazati spa- na kršćanstva. Primjeri iskušenja u kojemu senje što ga je odjelotvorio Krist. Kršćansku su se Crkva i kršćani našli jesu mnogi doga- vjeru ne treba shvaćati u doslovnom smislu đaji u povijesti, poput križarskih ratova te kao uzor koji imamo pred sobom koji treba bavljenje vremenitom vlašću. Shodno svim oponašati, ne treba ju svesti na karitativnu povijesnim nedaćama važno je poduzeti na- organizaciju u društvu ili pak na nekakvu por kritičke analize te njome shvatiti kako univerzalnu poruku kojoj bi se dokinuo sa- su kršćani mogli pogriješiti i sve to ujedno blazan križa i besplatnost evanđelja. Novi prihvaćati. Tim će načinom kršćani moći je zavjet taj koji nas nadahnjuje, te shodno ponovno steći vlastitu slobodu; u današnjem tomu trebamo stvarati, osmišljavati, riskirati vremenu osmisliti i stvoriti načine po koji- kršćanski opstanak u svijetu kao veliki dar ma živjeti vjeru u skladu s uputama Duha koji nam valja podijeliti s drugima u poni- Svetoga koje će se iščitavati putem znakova znosti. Križ treba biti mjesto pomirenja i so- vremena, u svjetlu Božje Riječi s ciljem spasenja svijeta spominjajući se Kristova križa. Crkva i svijet ne smiju biti u raljama odva- 12 Usp. isto, 73-78. 13 Usp. D. ŠIMUNDŽA, Crkva i svijet, u: Crkva u svijetu 11 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 70-73. 5(1970.)2, 106.

6 1/2020.

lidarnosti među ljudima, koji samo u križu Krista, pa i pod cijenu mučeništva. Možemo razabiru Božje lice.14 zaključiti da ni u jednom povijesnom razdoblju kršćani nisu bili toliko proganjani kao Zaključak danas; uz mnogobrojna progonstva, diskri- Isus je primio križ i prihvatio obvezu da minacije, nasilje, vjerske nesnošljivosti, pa nama dâ mogućnost taj isti križ nositi tije- i ubojstva. No današnji ili povijesni muče- kom života. Onaj križ kojim ćemo pokaza- nici primjer su kako, unatoč svemu, treba ti da smo spremni proći mnoge stvari kako svjedočiti svoju vjeru i snagu koju crpe iz bismo bili uz Isusa te radosno mu zahvali- Krista raspetoga i njegova križa. Krist biva ti što nam je omogućio, pobijedivši muku uzdignut na križ da nas privuče k sebi i da velikom ljubavlju, biti kraj njega. Važno je svatko tko svoj pogled usmjeri prema njemu naglasiti kako je nekadašnja oznaka križa i povjeruje, ima život vječni. kao sramote postala simbolom naše vjere. Vođeni riječima koje je napisao evanđelist U Isusovoj se smrti na križu Bog približio Luka: »Ljubite svoje neprijatelje, dobro čini- čovjeku kako bi očitovao samog sebe u sja- te svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji ju trojstvene ljubavi. Bianchi navodi kako je vas proklinju, molite za one koji vas zlostav- upravo križ onaj koji ruši odvajanje te dovo- ljaju. Onomu tko te udari po jednom obrazu di do solidarnosti s grešnim ljudima, kao što pruži i drugi, i onomu tko ti otima gornju ha- je Krist obavljao svojom smrću. ljinu ne krati ni donje. Svakomu tko od tebe Danas se ne govori o križu, današnji pravi ište daj, a od onoga tko tvoje otima ne traži. I smisao križa jest izgubljen. Crkva je dužna kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi okrenuti se svijetu te joj je obveza izgrađivati njim« (Lk 6, 27-38) prihvatimo svoj križ i na- moralno i materijalno svijet. Kršćani bivaju stojmo pomoći onima koji ne vole da zavole, pozvani na dijalog s ljudima i nasljedovanje pa makar i pod cijenu mučeništva.

14 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 79-80.

7 Univerzalna potreba za drugim Valentina Jurić, V. god.

1. Potreba za drugim Stoga je u današnjici ljudski kolektivni život Uvod tako naslovljenog poglavlja u knjizi postao kao borba s vremenom. Taj neprija- Kršćani u društvu započinje navodom iz Prve teljski stav prema vremenu stvorio je novi na- poslanice Korinćanima: »Toliko, recimo, čin života, odnosno to da ljudi žive u »vreme- ima na svijetu vrsta glasova i – ni jedan bez nima«, a taj je navedeni pojam u množini. Ta značenja. Ako dakle ne znam značenja glasu »vremena« rascjepkana na odsječke koji su sa, bit ću sugovorniku tuđinac, a sugovornik međusobno suprotstavljeni. Međutim, zbog tuđinac meni« (1 Kor 14, 10-11). U izvor- takve percepcije vremena nastaje problem, nome grčkom tekstu postoji nekoliko neja- odnosno to da se vremenske dimenzije pre- tvaraju u fragmentarne percepcije vlastitoga snoća. Stoga bi drugačiji prijevod tog navoda 2 bio »u svijetu ima, vjerojatno, toliko mnogo identiteta. Kako bi se postiglo potpuno očo- različitih jezika«. Ujedno se može uočiti igra vječenje samoga čovjeka, potrebno je promi- riječi glasovi jer zapravo nema razlike izme- jeniti primjenjivanje pojma ekologije. U eko- đu nerazumljivosti i nijemosti. Nadalje, riječ logiji središnje mjesto imaju živi organizmi i značenje doslovno znači snaga ili sila. Stoga njegov okoliš. Međutim, ekologiju ne zanima je govor djelotvorno sredstvo komunikacije, pojedinačni organizam, ni jedna određena vrsta niti jedno zemljopisno područje, već ju ali govor koji nitko ne razumije nema nika- 3 kvu silu. Riječ tuđinac označava čovjekov zanima cjelokupna životna zajednica. Stoga govor koji nema nikakva smisla te se ta riječ ekologiju treba početi primjenjivati samo i na često upotrebljava za čovjeka koji je izvan vrijeme. Međutim, vrijeme je mnogoznačan civilizacije. U vrijeme pisanja ovoga teksta pojam i on je jedan od najzagonetnijih poj- taj bi naziv bio pogrdan za jednog Grka, ali mova općega ljudskog iskustva. Vrijeme je danas ta tvrdnja nema isto značenje.1 potrebno za ponovnu uspostavu skladnog i smirenog odnosa s vremenom samim. Ali po- 1.1. Život s drugim/drugima jam vremena nastaje odvajanjem od njegova konkretnog sadržaja, odnosno od promjena i Razmatranje pitanja drugoga i ujedno odno- događaja koji se u njemu zbivaju.4 sa prema drugom očituje vlastitu drugotnost u odnosu na nas jer je taj drugi stranac ili Nadalje, naša percepcija identiteta poveza- pripadnik druge religije, kulture. Navedeno na je s načinom kako percipiramo drugoga. postavlja pitanje o vlastitom identitetu, a u Naš odnos prema drugima sastavni je dio sa- današnjem vremenu koje se nalazi u krizi koja mog procesa formiranja osobnog identiteta. potresa sav zapadni svijet i gdje se simptomi U biblijskom je mentalitetu čovjek živ ako je najviše očituju na socijalnoj, to jest političkoj 2 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, Zagreb, 2016., razini koja ima osovinu u pitanju identiteta. 178. 3 Usp. Ekologija, u: S. KUTLEŠA (prir.), Filozofski leksi- 1 Usp. L. MORRIS, Prva poslanica Korinćanima. Uvod i kon, Zagreb, 2012., 271. komentar, Daruvar, 1997., 191. 4 Usp. Vrijeme, u: isto, 1241.

8 1/2020.

sposoban živjeti s nekim drugim.5 Zato što čovjeka i njegovo djelovanje. Stoga je nastala je odnos prema drugima utemeljen u odno- kultura svetosti koja je način življenja čovje- su što ga je Bog imao s pojedincima ili s po- kova življenja.9 Ali Crkva je postavljena za jedinim narodima. Ali Bog ne želi čovjeku svjedoka među ljudima i ona čini Crkvu solju nametnuti gotova rješenja jer poštuje ljud- zemlje i svjetlom svijeta. Bitno je da kršćani sku slobodu, jer je sloboda temelj ljudskog uvijek spominju navedenu činjenicu jer bi dostojanstva. Ujedno Bog uvažava čovje- drugi ljudi mogli olako postati neprijatelji i iz kovu posebitost i ne želi od njega napraviti toga bi mogla proizaći borba ili bi kršćani bili sredstvo za postizanje ciljeva.6 promatrani kao nepoželjni socijalni slučajevi. U navedenim slučajevima gubi se značenje 1.2. Kriza Crkve izazova i poziva za kršćane jer pojedinac za kršćanina predstavlja navedeno.10 U takvu je krizu upletena i Crkva. Riječ kriza potječe od grčke riječi krisis (preokret), 2. Bog je Gospodin cijele zemlje značajna promjena kod bolesti, koja ukazu- je na oporavak ili smrt. Jasan odgovor ima Objava u Bibliji jest objava Gospodina koji stajalište Katoličke Crkve koja krizu sim- je Bog drugih ljudi, odnosno Bog Abraha- bolizira kao krhak moralni okvir modernog mov, Bog Jakovljev, Bog Isusa Krista i Bog društva, princip pravi i krivo koji određuje svih svjedoka i crkvenih svetaca. Međutim, naše ponašanje.7 Stoga je prvi red te krize Bog je moj Bog i tvoj Bog jer je Bog drugih opasnost ukrućivanja i eskstremizacije vjero- ljudi zato što osoba može pristupiti i preko ispovijednoga identiteta u odnosima među drugih ljudi. Međutim, pristupanje Bogu različitim crkvama. Drugi red krize jest opa- nije samo spominjanje Njega već i samo pri- snost da vjera bude otupljena i poravnata s sutnosti Boga u iskustvu Izraela. U staroza- obzirom na moralne vrijednosti u današnje- vjetnoj etici ukorijenjen je zahtjev da čovjek mu vremenu. Taj drugi red krize pojavljuje ljubi svoga neprijatelja i da strancu pokaže se jer Crkva ima cilj izići u susret etičkim milosrđe. Također taj zahtjev možemo uočiti potrebama svjetovnog društva, stoga je vje- u Novome zavjetu u Mt 5, 44: da kršćanin ra u tom smislu shvatljiva i prihvatljiva.8 Ali ljubi svoje neprijatelje.11 Važno je napome- papa Ivan Pavao II. istaknuo je snažno da nuti da je neprijatelj u kontekstu evanđelja vjera koja nije postala kultura nije u današ- onaj koji je izvan zajednice Božjega naroda i njemu svijetu shvaćena cjelovito i ujedno koji se suprotstavlja narodu. Stoga stav uče- nije u potpunosti življena. Međutim, vjera nika i kršćanina jest nadilaženje pukog uz- je postala kulturom koja je prožela čitava čo- državanja od osvete i ujedno mora iskazivati vjeka i koja izlazi u susret etičkim potrebama djelatnu ljubav. Međutim, vjerski su progo- društva. Ona je prožela sav način postojanja ni tijekom povijesti legalizam koji Isus odbacuje jer svaki učenik i kršćanin mora svaku osobu ljubiti bez obzira na sve. Također je 5 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 178-179. potrebna u navedenoj ljubavi i molitva za 6 Usp. B. LUJIĆ, Drugi – mogućnost ljubavi. Biblijsko poimanje odnosa prema drugome, Zagreb, 2003., 40. 9 7 Usp. J. BOTHELO MONIZ, Kriza i nova humanistička Usp. I. SUPIČIĆ, Kriza vrednota i kultura, u: Bogoslov- sinteza Katoličke crkve, u: Crkva u svijetu 51(2016.)2, ska smotra 71(2013.)2-3, 386. 322-323. 10 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 180-181. 8 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 179-180. 11 Usp. isto, 181-183.

9 Univerzalna potreba za drugim progonitelje koja nije sentimentalnost nego ali ta se zajednička baština izvrgnula u uzrok iskrena želja za njihovim dobrom.12 Nakon zavisti, suprotstavljanja i izbijanja međusob- nastupa utjelovljenja svi ljudi bez obzira na nih nasilja. Svaki je navedeni monoteizam u rasu, religiju i jeziku postaju jedno. Kao što i različitim prigodama bio progoniteljem ili Pavao u Gal 3, 28 govori da nema više Židov progonjeni drugim monoteizmom. Vrijedno – Grk. Stoga je Pavao srušio zidove u Kristu. je spomenuti židovski progon kršćana. Ta či- Trebali bismo Izrael gledati poput sakramen- njenica utjecala je na sam holokaust. Uzrok je ta vjernosti, a ne bismo trebali gledati njego- holokausta antisemitizam.15 Oznaka semit ili vu sablažnjivu nevjeru. Karl Barth napisao je semitski dolazi iz lingvistike koja je u Europi da Židovi predstavljaju prirodne i povijesne potkraj 18. st. nastojala istražiti različite jezič- spomenike Božjoj ljubavi. Nadalje, kršćani su ne porodice. Semitski se sve više upotrebljavao pozvani prihvatiti različitost drugih i izgra- kao poluznanstveni sinomin za Židova od đivati zajedništvo s osobama. Zato što drugi 1870. godine. Pod pojmom antisemitizam ljudi nisu pakao, već predstavljaju pravo bo- razumijeva se neprijateljstvo prema Židovima gatstvo koje se nalazi na ovome svijetu.13 koje nadilazi razdoblja. Pojavom navedenog pojma nastala je i kvalitativna promjena u 3. Monoteizmi – između tolerancije i europskom neprijateljstvu prema Židovima. netolerancije Potrebno je spomenuti da je u prošlom raz- Ne može se zanijekati da je monoteizam u doblju antisemitizam bio usmjeren prema povijesti bio uzrokom mnogih ratova i na- Židovima. Oni su bili religijska zajednica silja. Međutim, monoteizam je, filozofski koja je živjela na rubu društvu u getima i ko- shvaćen, učenje da postoji samo jedno jedi- joj se ujedno predbacivalo da je ubila Isusa no, najviše, apsolutno, beskonačno i duhov- Krista. Također je bilo mišljenje da su Židovi no biće različito od svijeta, ali koje nosi taj bili uzrok kuge u srednjem vijeku. Međutim, svijet kao njegov temelj, stvara ga i prožimlje u modernom je društvu antisemitizam bio u cijeloj iskustvenoj svjetskoj stvarnosti.14 usmjeren protiv Židova koji su zauzeli mjesto Navedenoj činjenici posebno vrijedi u slu- u društvu. Antisemiti su se usmjerili protiv čajevima kada se monoteizam pojavljivao u Židova u novinarstvu i u novčarstvu. Ujedno množini, odnosno u trima velikim religija- su ih antisemiti optužili za krah burzi i osi- ma: židovskoj, kršćanskoj i islamskoj. romašenje nižih slojeva. Stoga iz navedenih primjera antisemitizma vidimo da su Židovi uživali u postignuću prosvjetiteljstva, libera- 3.1. Netolerancija u odnosu među 16 različitim monoteizmima lizma i modernizma. Židovstvo, kršćanstvo i islam oslanjanju se 3.2. Netolerancija unutar svakog na jedinoga Boga te sami sebe prepoznaju monoteizma napose kao Abrahamove potomke. Abraham je bio praotac svih onih koji vjeruju u jednoga Boga, U povijesti imamo primjere mirnoga suži- vota među monoteističkim religijama, ali

12 Usp. R. T. FRANCE, Tumačenje Evanđelja po Mateju, Novi Sad, 1987., 128. 15 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 187-188. 13 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 183-186. 16 Usp. M. VULESICA, Povijest i razmatranje pojma anti- 14 Monoteizam, u: K. RAHNER – H. VORGRIMLER semitizam, u: Studia lexicographica: časopis za leksikogra- (prir.), Teološki rječnik, Đakovo, 1992., 328. fiju i enciklopedistiku, 3(2009.)4-5, 66-69.

10 1/2020.

su religije usmjeravale progonilačke, odno- do izražaja na najbolji način, odnosno au- sno inkvizicijske postupke prema vlastitim tentično i u njezinoj punini.19 članovima. Iz navedenoga vidimo da odnos između monoteizma i tolerancije nije isklju- 3.3. Netolerancija u odnosu pojedinih čivo problem odnosa prema drugome, već monoteizama prema drugim je isključivo problem odnosa prema vlastito- ljudima, koje se promatralo kao me. Stoga je dovoljno da se prvo u kontek- pogane, nevjernike, bezbožnike stu kršćanstva prisjetimo okrutne represije nad hereticima.17 Uzrok te okrutne represije Problem netolerancije prema osobama koje jest da je srednjovjekovni čovjek bio uvelike nisu monoteisti tiče se samo kršćanstva i isla- prožet vjerom, a njegov ideal bila je kršćan- ma. Židovstvo je ponekad u svojoj povijesti ska savršenost. Za navedenog je čovjeka vje- doživjelo pokoji trzaj prozelitizma. Ali ži- ra bila najveća svetinja i za nju se bio spre- dovstvo nije nikada u značajnijim razmjeri- mat boriti. Zbog toga se krivovjerje smatralo ma tumačilo svoje vlastito pozvanje da bude društvenim zlom jer je bilo suprotno javnom svjetlo narodima. Navedena činjenica »svjetlo mišljenju i osjećaju. Papinska je vlast stoga narodima« jest u smislu misionarske revno- postavila inkviziciju. Kanon u Drugom la- sti koja je uvelike prisutna u monoteističkim teranskom saboru kaže da je zapovjeđeno religijama kršćanstva i islama. Ta je činjeni- da državne vlasti kazne krivovjernike. Iako ca pobudila volju da navedene religije druge učine poput sebe načinom da čovječanstvo je Crkva pokušala svim svojim sredstvima 20 preobratiti krivovjernike, uspjeh nije bio pokušavaju obratiti na vlastitu vjeru. ostvaren. Stoga je papa Lucije III. potpisao 4. Kršćanski monoteizam i njegove bulu kojom prihvaća inkviziciju. Potrebno poteškoće je spomenuti da je prema povijesnim izvori- ma Rimska inkvizicija osudila između dvije Nailazimo na tri poteškoće koje imaju pre- i tri tisuće krivovjeraca.18 Nadalje, potrebno sudno značenje za moguće nenasilno, ne- je spomenuti borbe između katolika i pro- nametljivo, netotalitarno formuliranje kr- testanata. U islamskim taborima islamsko šćanske poruke. Glavna spoznaja od koje se pravovjerje provodilo je nasilne represije polazi jest da je kršćanstvo monoteizam koji nad islamskim heretičkim sektama. Također je sui generis jer se u središtu kršćanske obja- još uvijek u židovstvu postoje problematični ve nalazi Božje Trojstvo koje je obznanjeno odnosi među ortodoksnim, reformiranim i u događaju smrti i uskrsnuća Isusa Krista.21 konzervativnim Židovima. Stoga te činjeni- ce o podjelama, raskolima, cijepanjima i na- 4.1. Univerzalizam stajanjima svakakvih sekti i pokreta ukazuju Pierre Crepon izrekao je da je težnja prema da je u skupinama nastupila radikalizacija univerzalizmu tendencija kršćanske religije spoznaje o prvenstvu vlastitoga vjerovanja u koja je izazvala najveći broj pokolja. Stoga se odnosu na druge, te se na neki način pojavi- javlja problem formuliranja kršćanskog uni- la volja da se poruka vlastite religije dovede

19 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 189-190. 17 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 188-189. 20 Isto, 190. 18 Usp. D. TOMIĆ, Inkvizicija, Zagreb, 2004., 55-61. 21 Usp. isto, 197-198.

11 Univerzalna potreba za drugim verzalizma u netotalitarnom obliku. Michel vjera također mora nastojati oko dekultura- de Certeau smatra da bi u biblijskim okvi- cije. Nažalost, ne može se zanemariti činjeni- rima trebalo formulirati univerzalizam kao ca da je čimbenik kršćanskog imperijalizma univerzalnu potrebu za drugim, odnosno bio izvoz europskog oblika kulture u druge kao pozvanje na izgnanstvo, na dijasporu, kulture kao evanđelje. Stoga je problem kr- na raspršivanje među narode i kulture jer šćanske vjere u počecima trećega tisućljeća se kršćanska vjera ne poklapa ni s jednim pitanje kako prevladati monolitnost samoga određenim oblikom ni s bilo kojim kul- zapadnoga kršćanstva.27 turnim projektom, ni s nekom određenom etničkom skupinom.22 U Dj 2, 1-1 nalazi 4.2. Istina se slanje Duhova na učenike što je poveza- Istina je temeljno načelo neke religije ili mono s blagdanom Pedesetnice. Međutim, po- rala. Po grčkom poimanju istina je misao, trebno je kazati da Božji Duh nije u ljud- zamjedba i iskaz koji je u skladu sa stvarno- skom vlasništvu, već se Duha može čekati šću. To je i sama stvarnost koja se otkriva, u molitvi, a Njegov dolazak iznenadan je i koja je jasna i očita duhu. U skolastičkoj ispunjava sve poput oluje koju nije moguće 23 filozofiji razlikuju se tri vrste istine: onto- ovladati. Djelo navedenog Duha jest govor loška, razumska i govorna. Ontološka se od- učenika drugim jezicima. Stoga je ta sposob- nosi na Boga i na spoznaju vezanu s njime. nost znak da učenici mogu zakoračiti u kul- Razumska je istina podudarnost stvarnosti i ture i mogućnosti razumijevanja drugih. Ta- razuma, a govorna je sukladnost onoga što kođer je taj govor drugim jezicima moguć- se kaže i onoga što se zna ili misli. U novi- nost da učenici navješćuju kršćanstvo diljem joj filozofiji razlikuje se činjenična i logička svijeta i da oni nemaju granica. Kršćanska istina. Prva pripada posebnim znanostima, je vjera transkulturalna. Ona nastoji provo- druga logici i matematici. Religijska se istina 24 inkulturacije diti inkulturaciju. Pojam jest ne zasniva u prvom redu na intelektu, već ukorjenjivanje kršćanstva u nove kulture i na svetom.28 integracija tih kultura u kršćanstvo.25 To je jedan cijeli proces koji ima svoju dinamiku, Apsolutizacija je istine uzrokom raznih na- svoje preduvjete i svoja razlikovna obilježja. silja i tlačenja koja su provedena u Božje Ujedno preduvjeti neizostavne postavke od ime jer kršćani imaju predodžbu da drže u kojih je potrebno krenuti proučavati kako bi svome posjedu poklad Istine. Iz navedenog se konkretno riješili neki veći problem daje moguće zaključiti da ta istina prihvaća našnje inkulturacije.26 Međutim, kršćanska nasilje i netoleranciju. Potrebno je priznati da dogmatska definicija ne iscrpljuje svu istinu jer istina ne može biti nečiji posjed, 22 Usp. isto, 198-199. jer čovjek samo uranja u istinu i ona nas po- 23 Usp. K. KLIESCH, Djela apostolska, Zagreb, 1993., 35- sjeduje. Međutim, pojavljuje se problem da 36. Crkva smatra da je ona gospodarica istine. 24 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 199. To je opasnost na koju je upozorio Pascal; 25 Inkulturacija, u: A. REBIĆ (prir.), Opći religijski leksi- prema njemu mi pretvaramo istinu u ido- kon, Zagreb, 2002., 363. 26 Usp. N. VRANJEŠ, Inkulturacija kao postulat nove 27 evangelizacije, u: Riječki teološki časopis 46(2015.)2, Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 199. 285. 28 Istina, u: A. REBIĆ (prir.), Opći religijski leksikon, 376.

12 1/2020.

la, jer istina bez milosrđa nije Bog. Istina je znim oblicima agresije. Oprečnost je tomu tada samo jedan idol koji ne treba ljubiti niti dobrohotnost i prijateljstvo. Prema Novom mu se klanjati. Nadalje, univerzalizam treba je zavjetu neprijateljstvo najdublje očitova- tumačiti u eshatološkom smislu, a ne toliko nje zla u svijetu te evanđelje kao protulijek u prostornom smislu. Univerzalizam treba neprijateljstvu predlaže praštanje i ljubav biti priprava za kraljevstvo Božje. Kršćanska prema neprijateljima pa je to velika novost istina mora uvijek biti posvjedočena, a ne religijama i etici.33 To je, stoga, jedini način nametnuta ili postulirana. Svjedočenje istine da drugu osobu promatramo kao vlastitog Kristove objave u povijesti pripada onima brata, ali nakon priznanja i prihvaćanja svih koji su razapeti i opečaćeni križem. Kršća- njegovih radikalnih razlika u pogledu njego- nin ne smije biti poput križara.29 Međutim, va jezika, vjerske pripadnosti, etičkih stavo- križari su kršćanski vojnici koji su sudjelo- va. To radikalno razlikovanje koje može biti vali u križarskim ratovima. Nazvani su tako osnovom za nastanak neprijateljskog odnosa po križu koji su nosili na odorama, obično pokazuje se ipak kao temelj autentičnoga na desnom ramenu. Također su išli na Papin bratskog odnosa. Navedeno razlikovanje poticaj na vojni pohod protiv krivovjera- može omogućiti da osoba u sebi prepozna ca.30 Ne može se netko nasiljem obratiti, već razliku drugoga. Stoga je drugi pozvan da obraćenje nastaje iz istine križa i to je istinski od neprijatelja postane gost. Međutim, sva- stav Crkve. Ujedno je to istina koja je temelj ka religija trebala bi se osvrnuti na drugoga, i sloboda Crkve jer je poput slobode koja je a pogotovo na onoga koji je izložen patnji služenje Kristu.31 i boli. Zato što ni jedna kultura ni religija ne može proniknuti njezinu tajnu jer je bol 4.3. Drugi: brat ili neprijatelj? univerzalno rasprostranjena.34 Nemoguće je zanijekati da je tijekom kr- 5. Prema dijalogu: slušati svete šćanske povijesti bilo demonizacije drugoga: pripovijesti drugih poganina, heretika, Židova odnosno mu- slimana u kojima je kršćanstvo utjelovilo Da bi se zbio susret, potrebno je prethod- Neprijatelja, Antikrista. Ali kršćani su po no poznavanje među onima koji se susreću. eshatološkoj naravi pridošlice i putnici, te Navedeno poznavanje zahtijeva pozitivnu je to stanje tuđinstva koje može predstav- volju da vlastito vrijeme posvetimo drugo- ljati polazište za priznavanje drugoga i za me, saslušamo ga i podijelimo s njim ono izlaženje ususret drugom. Tim pristupom što je vrijedno u našem posjedu. Stoga susret možemo izbjeći opasnost drugu osobu pre- među različim monoteizama zahtijeva sluša- tvoriti u neprijatelja, te evanđelje ujedno nje duhovnih predaja i iskustava. To znači to kršćaninu zabranjuje.32 Neprijateljstvo da priznamo postojanje božanskog zahvata je stanje trajne mržnje i odbojnosti prema i u drugim religijama. Stoga kršćani moraju nekoj osobi ili zajednici, a očituje se u ra- priznati svetu povijest koja se odvija u kući islama. Georges Khodr kaže da se može prepoznati otajstvena providnost koja se prote- 29 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 199-202. 30 Križari, u: A. REBIĆ (prir.), Opći religijski leksikon, 477. 33 Neprijateljstvo, A. REBIĆ (prir.), Opći religijski leksi- 31 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 202-203. kon, 376. 32 Usp. isto, 203-205. 34 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 205-206.

13 Univerzalna potreba za drugim

že od praoca svih vjernika do arapskoga po- religija trebala čuvati svoje vlastito iskustvo, slanika. Božja riječ nalazi se u sva tri mono- odnosno vlastiti identitet i posebnost. Louis teizma te se Ona grana i razvija u različitim Massigon rekao je: »Ako je Izrael ukorijenjen smjerovima. Također nitko sebe samoga ne u nadi, a kršćanstvo posvećeno milosrđu, može proglasiti njezinim jedinim posjedni- islam je usredotočen na vjeru.« Ipak, ta re- kom. Temelj je neproničnog i neiscrpnog čenica nije u potpunosti točna jer u središte bogatstva Riječi u Božjem jedinstvu. Preko židovskog duhovnog iskustva možemo posta- Abrahama je povjerena zadaća trima mono- viti Toru. U kršćanstvu treba pobliže odrediti teističkim religijama: »Idi iz zemlje svoje (...) milosrđe i kazati da je milosrđe sam Krist na u krajeve koje ću ti pokazati« (Post 12, 1). koje je usredotočeno kršćanstvo. Iako postoje U tome vidimo naredbu da izađemo iz sebe razilaženja među trima monoteizmima, po- samih i da se zaputimo drugome, i pružimo trebno je kazati da je jedan Bog htio da one mu vlastito vrijeme da ga slušamo i upozna- budu takve kakve jesu i Bog preuzima zadaću mo. Taj bi susret trebao promijeniti svakoga objasniti razloge njihova postojanja.37 bez obzira na religiju. Ali dijalog predstavlja rizik. Dijalog koji je ozbiljan i koji vodi u Zaključak 35 istinu ljude nužno preobražava. Drugi va- Svi vjernici monoteističkih religija svoje tikanski koncil ne misli pod dijalogom bilo razlike trebaju staviti u pozitivan kontekst, kakav razgovor, diskusiju, raspravu, pričanje a ne u negativan koji se pretvara u nasilje. ili obračun. Riječ bi trebala sačuvati svoj Stoga bi svi pripadnici tih triju religija tre- koncilski smisao. Ujedno je Koncil istaknuo bali biti jedno. Nažalost, zbog mentaliteta potrebu unutarnjega dijaloga između kršća- mnogih pojedinaca nije moguć neki poziti- na samih i vanjskog. Definicija dijaloga jest van odnos. Trebalo bi na neki način zabora- razgovor čovjeka s čovjekom o bitnim inte- viti prošlost u smislu da se čovjek gleda na resima čovjeka radi njega samoga. Nadalje, u budućnost svojih generacija. Čovjek treba dijalogu je bitno da smo sugovornika primili shvatiti da je mir jedan od najboljih načina kao čovjeka u punom smislu riječi. Sugovor- života. Ta tema trebala bi biti poticaj svako- nik nije predmet smetnje, tvrdoglavac ili ne- me kršćaninu da pređe preko tih razlika i da znalica nego biće koje ima nepovredivo pra- svaku osobu ljubi kao što je i sam Isus Krist vo, svoju slobodu, svoje mogućnosti i sud- naviještao jer je svaka osoba bez obzira na bine. Ali navedeni stav mora biti recipročan religiju, rasu, nacionalnost biće koje je stvo- 36 jer onda ne bi bilo stvarno dijalogiziranje. reno na sliku Božju. Svaka osoba ima svoje Drevna budistička izreka koja je nastala prije ljudsko dostojanstvo i slobodu i te činjenice triju monoteizama kaže ovo: »Trebalo bi se moraju shvatiti svi. Ovaj svijet i život bili bi uvijek odnositi s poštovanjem prema religi- bolji kada bi ljudi, jednostavno, shvatili za- ji drugih, jer čineći tako, pridonosimo rastu kon da ljubimo svakoga i da taj zakon vrši- naše vlastite religije, i ujedno činimo uslugu mo. Stoga smatram da kao jedan teolog, ka- religiji drugih.« Ipak bi svaka monoteistička tolik ili kao jedno ljudsko biće moram svaku osobu ljubiti i prihvaćati jer mržnja i nasilje nikada ne dovode do nečega dobroga. 35 Usp. isto, 207-209. 36 Usp. V. BAJSIĆ, Dijalog, reagiranja, polemike, Zagreb, 2003., 11-12. 37 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 209-210.

14 1/2020.

Euharistija i grad Bernarda Ilijević, IV. god.

»Bog želi ljubav koja preobražava čovjeka, koja ga čini sposobnim da prihvati Boga.« J. Ratzinger

Uvod društvenu zajednicu. U definiranju pojma U ovome radu razmatrat ćemo odnos eu- grada uzima se niz obilježja, a ona se razli- haristije i grada. Rad se sastoji od četiriju kuju ovisno o državi i svrsi određivanja sta- djelova. U prvome dijelu reći ćemo nešto o tusa grada. Grad čini stanovništvo zaposleno gradu, pokušat ćemo definirati grad, a potom u sekundarnim (industrija, građevinarstvo) ćemo razmotriti grad iz teološke perspektive. i tercijarnim (usluge) djelatnostima (eko- U drugom dijelu razmatrat ćemo euharistiju; nomski kriterij), njegovu veličinu čini broj- što je euharistija te odnos Boga i čovjeka u nost stanovništva, gustoća naseljenosti, po- euharistiji: što čovjek daruje Bogu i što Bog vijesnost, socijalna struktura i sl. Zbog toga daruje čovjeku. U trećem dijelu ovoga rada je grad teško jednoznačno definirati, osobito proučit ćemo što znači biti euharistijski muš- u visokoindustrijaliziranim zemljama gdje je karac i žena, kako euharistijskim muškarci- grad višeslojna društvena zajednica.1 ma i ženama Blažena Djevica Marija može Promatrajući grad iz teološke perspektive, biti primjer življenog euharistijskog odnosa s prateći misao Enza Bianchia, možemo reći Bogom, a potom i zajedničarsku dimenziju kako je svaki grad i Babilon i Jeruzalem, u euharistije. U četvrtom dijelu ovoga rada pro- njemu se susreću muškarci i žene koji su kr- učit ćemo odnos euharistije i grada. šćani i oni koji nisu kršćani te oni koji nisu Kršćanin koji je uistinu euharistijski čovjek vjernici. Grad je izniknuo da pruži čovjeku preuzima na sebe zadaću pomirenja, priče- zaštitu kako bi se izgradilo i očitovalo ono sti, života u polisu i postaje nositeljem rado- ljudsko i postalo mjesto za istraživanje i udi- sne vijesti poput Marije. Gospodinova smrt sanje ethosa.2 Grad omogućuje slobodu u i uskrsnuće o kojem pripovijeda euharistija kojoj se razvijaju kreativnost i stvaralaštvo. događa se ako mi kršćani ozbiljno i svjesno U gradu je čovjek stranac pa možemo reći slavimo pričest te dopuštamo da nas obliku- kako grad nosi i podnosi razlike. Štoviše, u je živeći kao što je Krist živio među ljudima. gradu su različite kulture, religije i rase.3 Uz Poput Krista onaj koji živi euharistijsku logiku prebiva u gradu čineći dobro. 1 Usp. Grad, u: http://www.enciklopedija.hr/natuknica. aspx?id=22952 (11. 5. 2019.) 1. Grad 2 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, Zagreb, 2016., 219. Grad je veće, izgrađeno naselje, organizira- 3 Usp. I. RAGUŽ, Teološko razmatranje o gradu, u: Com- no u više ili manje povezanu, diferenciranu munio. Međunarodni katolički časopis, 42(2016.)125, 39.

15 Euharistija i grad to je grad uvijek pozvan držati otvorena vra- slave euharistiju. Ona je snaga i nada poni- ta za prihvaćanje drugoga, neznanca i neoče- znima na zemlji.9 kivanoga. On predstavlja cijelo čovječanstvo Euharistija je cijena smrti Jednoga i uzviše- u njegovoj različitosti.4 nost te smrti prisutna je u njoj. Ona je po- S druge strane, u svakom je gradu prisutno sadašnjenje žrtve križa Isusa Krista. Slavlje nasilje, nepriznavanje i zaborav. Prisutna je je to koje seže do dubina smrti, do krajnjeg ravnodušnost i nebriga te svaki grad prepo- dna i otvara put u život koji nadilazi smrt. znaje u svojim stanovnicima želju za slavom Bog daruje da bismo mi mogli darovati.10 i uspjehom. Možemo također reći kako često Euharistija predstavlja zajedništvo s Gospo- u gradovima nedostaje spontanosti. Kako su dinom, sa stvorenjem i s ljudima svih mjesta gradovi umjetni, hibridni s razvijenim indi- i vremena. Pristupati njemu znači u isto vri- vidualizmom u kojem čovjek ne treba dru- jeme pristupati jedni drugima.11 goga i gdje svatko živi u svome malome svijetu.5 Danas je grad sekulariziran, višeslojan, Ona je naše udioništvo u tajni Uskrsa, naj- heterogen; zajedničko je mjesto za sve ljude, dublja tajna zajedništva između Boga i čo- prostor u kojem se mogu susresti zajedničke vjeka dostupna je u sakramentu tijela Uskr- vrednote.6 sloga te zahtjeva naše tijelo i ostvaruje se u tijelu.12 Kršćani obitavanju među ljudima u gradu kao tuđinci i pridošlice. Pokoravaju se za- Dva pitanja proizlaze iz euharistije. konima grada, ali svojim životom nadilaze 1) Što kršćani prinose Bogu? Kršćani pripre- zakone jer u gradu koji izgrađuju s drugima maju kruh i vino. Bogu prinose njegove vla- donose nešto sasvim novo. Kršćani izgrađu- stite darove. U žrtvu uključuju grad, čovješ- 7 ju društvo preobraženi euharistijom. tvo. Zemlja donosi plod i ljudi je obrađuju, ona je od Boga blagoslovljena. Priroda i kul- 2. Euharistija tura daju kruh kao plod ljudske slobode koji »Sakrament ljubavi, presveta euharistija, dar Bog i čovjek zajedno odjelotvoruju. Kruh i je u kojem nam Isus Krist daruje sama sebe, vino simbol su cijelog čovjeka. Simbol ljud- objavljujući nam beskrajnu Božju ljubav skih djela u povijesti i na zemlji, simbol čo- prema svakom čovjeku.«8 Euharistija je po- vjeka i njegova grada, svijeta. Oni su uzrok nizan znak i ponizna riječ. Ona pripovijeda blagoslova i zahvale Bogu.13 o poniznosti samoga Boga. Ona predstavlja Euharistija kao tiho učiteljstvo za kršća- poniznu zbiljnost i čini poniznima one koji ne uči svakog kršćanina zahvali, dijeljenju,

9 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 212-213. 4 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 216-218. 10 Usp. J. RATZINGER, Bog je s nama – Euharistija: sredi- 5 Usp. I. RAGUŽ, Teološko razmatranje o gradu, 40-41. šte života, Split, 2005., 40-44. 6 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 219. 11 Usp. isto, 50. 7 Usp. isto, 220. 12 Usp. J. RATZINGER, Zajedništvo u Crkvi, Split, 2006., 8 BENEDIKT XVI, Sacramentum caritatis, Zagreb, 2008., 85. br. 1. 13 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 231-232.

16 1/2020.

služenju i životu u solidarnosti. Euharistija Stvoritelja koji je od početka htio ljudsko se prinosi za mnoštvo, za sve ljude. Ako ju biće kao jedinstvo dvojeg; htio je muškar- slavimo siromašnog duha, nosimo sa sobom ca i ženu kao prvu zajednicu osoba, korijen sve ljude. Euharistija tako življena uključuje svake druge zajednice i u isto vrijeme znak sve ljudsko: rad i kulturu koji se pročišćavaju, međusobnog zajedništva ljubavi koja tvori blagoslivljaju i ponovno dobivaju značenje.14 otajstveni prisni život Trojedinog Boga. Ta- kođer je potrebna skladna nazočnost muš- 2) Što Bog daruje čovjeku, zajednici, gra- karaca i žena u životu i poslanju, izvršavanje du? Pričešćujući se Gospodinovim tijelom zadataka i odgovornosti u Crkvi.20 i krvlju, kršćani postaju jedno jedino tijelo sa slugom Gospodnjim, o kojem euharisti- Preobraženi euharistijski muškarci i žene ja govori kao Gospodinovu samopredanju, žive euharistijsku logiku. Oni moraju osje- mučeništvu i žrtvi za život svih ljudi.15 Eu- ćati, činiti, živjeti kao Isus s kojim tvore haristija je mysterium tremendum. Tijelo Kri- jedno jedino tijelo. Moraju umrijeti samima stovo koje je razlomljeno i Krv Kristova koja sebi kao stari ljudi. Egzistenciju pretvoriti u je prolivena za sve ljude. Sklapanjem novog ono što je sam Isus činio. Njihovo priznanje Saveza označuje se krvno bratstvo između dolazi po ljubavi koju čine jedni za druge.21 Boga i ljudi. Krist je poput umrlog pšenič- »Bog želi ljubav koja preobražava čovjeka. nog zrna postao plodan tijekom svih stolje- Koja ga čini sposobnim da prihvati Boga.«22 ća, drvo života u koje ljudi i danas mogu Euharistija je srce crkvene molitve. Ozna- položiti svoju nadu.16 Dok Adam i Eva uzi- čava zajedništvo i zajednicu. Zajedništvo u maju i jedu, Isus uzima i daje. Daruje kako Kristovu tijelu uključuje prihvaćanje, dava- bi uspostavio zajedništvo. Dar hrane, dar nje, uzimanje i spremnost na dijeljenje. Čo- života koji se iz njega može upiti jest euhari- vjek koji uzima euharistijski kruh taj kruh stijsko zajedništvo.17 asimilira, prima u sebe, stapa ga sa sobom te 23 3. Euharistijski muškarci i žene postaje kruh, kao i sam Krist. Čovjek kao žena i kao muškarac prijemlji- Euharistija je dijalog između Krista i mene. vi su u jednakoj mjeri za božansku istinu Ona je usmjerena na preoblikovanje vlasti- i ljubav u Duhu Svetome. Oboje primaju tog života. Ona rastvara čitavo čovjekovo njegove spasonosne i posvećujuće posjete.18 »ja« i stvara novo »mi«. Zajedništvo stola za- Suradnja muškaraca i žena19 izvorni je nacrt htijeva od članova da moraju jedni za druge dati život. 24

14 Usp. isto, 233-234. U Kristovoj se patnji događa veliko bogo- 15 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 236. služje čovječanstva. On je sam ono čisto 16 Usp. isto, 237. 17 Usp. isto, 236. 20 Usp., IVAN PAVAO II., Christifideles laici, br. 52. 18 Usp. IVAN PAVAO II., Christifideles laici, Zagreb, 21 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 235. 1990., br. 50. 22 J. RATZINGER, Bog je s nama – Euharistija: središte 19 Žena je odgovorna za ćudoredno sazrijevanje osoba, am- života, 28. bijenata i društva. Sudjelovanje žene u Crkvi neizostavni 23 je put njezina osobnog ostvarenja izvorni doprinos ko- Usp. J. RATZINGER, Zajedništvo u Crkvi, 70. jim ona obogaćuje crkvenu zajednicu. Usp. isto, br. 51 24 Usp. isto.

17 Euharistija i grad

»za«. Onaj koji ništa ne čini za sebe. Sve nas euharistijskom slavlju kojem će predsjedati zastupa pred Bogom. Krist je umro za sve. apostoli, kao spomen-činu muke.29 Euharistija stavlja zahtjev pred vjernika nau- U euharistiji se Crkva potpuno sjedinjuje čiti živjeti i potvrđivati svoju vjeru. Otkriti u s Kristom i njegovim životom poprimajući njoj radost i biti u njoj postojan.25 Marijin duh. Euharistija nam je dana kako Što više idemo s Bogom i u njega se pouzda- bi čitav naš život bio poput Marijina i po- jemo u noći neshvaćanja, to više uočavamo stao jedan »Veliča«.30 Kršćanin koji je ui- da je Bog onaj koji nas istinski ljubi, onaj stinu euharistijski čovjek preuzima na sebe na kojega se bezuvjetno možemo osloniti. zadaću pomirenja, pričesti, života u polisu Silazeći u noć neshvaćanja, to ćemo ga više i postaje nositeljem radosne vijesti poput nalaziti, nalazit ćemo ljubav i slobodu. To je Marije.31 bit euharistijske žrtve.26 3.2. Nedjelja i duhovnost 3.1. Blažena Djevica Marija Svaki kršćanin u dan Gospodnji živi zajed- kao primjer euharistijskim ničarsku dimenziju svoje egzistencije. Za- muškarcima i ženama jedništvo ima svoj horizontalni i vertikalni Marija nas poziva da bez oklijevanja slušamo smisao: zajedništvo s Bogom i zajedništvo s što Krist od nas traži kao u Kani Galilejskoj. braćom i sestrama. Te dvije dimenzije susre- Ona je živjela svoju euharistijsku vjeru i pri- ću se u daru euharistije. Euharistijski oblik je ustanovljenja euharistije. Cijelim je svo- kršćanskog života crkveni je i zajedničarski jim životom uz Krista učinila svoju žrtvenu oblik.32 Takvo zajedništvo nije kolektiv u dimenziju euharistije.27 Marija je kao euha- kojem se sve svodi na zajednički nazivnik, ristijska žena živjela čitavim svojim bićem nego zajedništvo u kojem možemo biti mi svoju vjeru. Njezin odnos prema euharistiji sami. Ono ne počiva na kolektivizaciji, nego može se ocrtati iz njezina unutarnja stava. počiva na tome da mi sami dolazimo s čita- Promatrajući Mariju kao svoj uzor, Crkva ju vim svojim »ja« i ulazimo u novo Gospodi- je pozvana nasljedovati i u njezinu odnosu s novo zajedništvo.33 28 tim Otajstvom. »Obnovljeni mentalitet sastavni je dio eu- Marija živi jednu vrstu anticipirane euhari- haristijskog oblika kršćanskog života: taj je stije – duhovne pričesti želje i prinosa koji mentalitet nužan kako više ne bismo bili ‘ne- će svoje ispunjenje imati u sjedinjenju sa Si- jačad kojom se valovi poigravaju i koje goni nom u muci, potom će se, u postpashalno svaki vjetar nauka’« (Ef 4, 14).34 Otkrivši lje- vrijeme, izraziti njezinim sudjelovanjem u potu euharistijskog oblika života, možemo

29 Usp. isto, br. 61. 30 25 Usp. J. RATZINGER, Bog je s nama – Euharistija: sredi- Usp. isto, br. 58. šte života, 30-32. 31 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 238. 26 Usp. isto, 44. 32 Usp. BENEDIKT XVI., Sacramentum caritatis, br. 76. 27 Usp. IVAN PAVAO II., Ecclesia de Eucharistia, Split, 33 Usp. J. RATZINGER, Bog je s nama – Euharistija: sredi- 2003. br. 54.-56. šte života, 84. 28 Usp. isto, br. 53. 34 BENEDIKT XVI., Scramentum caritatis, br. 77.

18 1/2020.

razmatrati i moralne energije koje taj oblik Kao otajstvo koje valja živjeti, euharistija se proviđa za podržavanje autentične slobode nudi svima nama, u posebnim okolnostima djece Božje. Sudjelujući u žrtvi na Križu, kr- u kojima se svatko nalazi; ona ujedno čini da šćanin je u vezi s Kristovom darovateljskom egzistencijalana situacija pojedinca postane ljubavlju te se osposobljuje i obvezuje pro- mjestom svakodnevnog življenja kršćanskog življavati tu milosrdnu ljubav u svim svojim novuma.39 Živeći dan za danom vlastiti ži- životnim stavovima i ponašanjima. Euhari- vot kao poziv, postajemo Bogu ugodno bo- stija koja ne prelazi u konkretna djela ljubavi goslužje. Upravo nas sakrament euharistije, sama je u sebi krhka i nepotpuna.35 počevši s liturgijskim sastankom, obvezuje da živimo svoju svakodnevnicu i da sve čini- Bogoslužje milo Bogu nikada nije naša pri- mo na slavu Božju.40 Sudjelujući u žrtvi na vatna stvar; uvijek zahtijeva naše javno svje- križu, kršćanin je u vezi s Kristovom darova- dočenje vjere. Vrijedi za sve koji su kršteni, teljskom ljubavlju te se osposobljuje i obave- osobito za one koji zbog javnog i političkog zuje proživljavati tu milosrdnu ljubav u svim položaja donose odluke vezane uz temelje- svojim životnim stavovima i ponašanjima. ne vrednote, kao što su poštovanje i zaštita Otkriva da je ljubljen i sam ljubi druge. Iz ljudskog života.36 toga proizlazi čežnja srca da na Gospodino- Potrebno je uočiti kako je jedan od najoz- vu ljubav odgovorimo čitavim svojim srcem, biljnijih učinaka sekularizacije protjerivanje svjesni svoje krhkosti.41 kršćanske vjere na rub života, da je vjera be- Nema ničeg ljepšeg nego susresti se s Kri- skorisna za konkretan život. Stoga je potreb- stom i naviještati ga svima. Samo ustanovlje- no iznova otkriti Krista koji je kadar obno- nje euharistije predviđa srž Isusova poslanja: viti život svih. Zato je potrebna euharistija njega je poslao Otac otkupiti svijet. Na po- kao vrhunac i izvor života i poslanja Crkve sljednjoj je večeri Isus povjerio svojim uče- – pretočiti ju u duhovnost, u život.37 nicima sakrament koji ponazočuje njegovu 4. Euharistija i grad sebedarnu žrtvu u poslušnosti Ocu za spasenje svih nas.42 Euharistijska duhovnost ne sastoji se samo u sudjelovanju u misi i u pobožnosti prema Kada se Drugi uprisutnjuje i priopćuje u Presvetom Sakramentu, nego obuhvaća ži- našim djelima, riječima i načinu bivanja, 43 vot u svim dijelovima. U ovome sekularno- postajemo i mi svjedoci toga poslanja. me svijetu potrebno je otkriti da je Isus Krist Udioništvo u sinovskoj poslušnosti jedini je stvarna osoba čiji ulazak u povijest može učinkovit i djelotvoran čin obnove i promje- obnoviti svaki život. Potrebno je euharistiju ne društva i svijeta uopće jer vodi k spasenju 44 pretvoriti u život po Duhu.38 i Kraljevstvu Božjem.

39 Usp. isto, br. 79. 40 Usp. isto. 35 Usp. isto, br. 82. 41 Usp. isto, br. 82. 36 Usp. isto, br. 83. 42 Usp. isto, br. 84. 37 Usp. isto, br. 77. 43 Usp. isto, br. 85. 38 Usp. isto. 44 Usp. J. RATZINGER, Zajedništvo u Crkvi, 84.

19 Euharistija i grad

Zadaća je kršćanina pomirenje života u poda je euharistija posadašnjenje žrtve križa lisu jer je on nositelj radosne vijesti i sol ze- Isusa Krista. Slavlje je to koje seže do dubina mlje. Kršćani pripovijedaju o ljubavi onako smrti, do krajnjeg dna i otvara put u život kako euharistija pripovijeda o ljubavi i do- koji nadilazi smrt. Bog se daruje da bismo nose promjenu. Odnos euharistije i grada mi mogli darovati. Euharistija je srce crkve- događa se u dubini, potajice, bez isticanja. ne molitve. Označava zajedništvo i zajedni- Takvo kršćanstvo treba živjeti. Grad koji cu. Zajedništvo u Kristovu tijelu uključuje gradi Bog nalik je gradu kojeg gradimo mi, prihvaćanje, davanje, uzimanje i spremnost ali uz euharistiju kojoj dopuštamo da nas na dijeljenje. Čovjek koji uzima euharistijski oblikuje. U kršćanstvu se događa susret s kruh, taj kruh asimilira, prima u sebe, stapa drugim. Ono je kraljevski put susreta s Bo- ga sa sobom te postaje kruh, kao i sam Krist. gom.45 Gospodinova smrt i uskrsnuće o ko- Iz primjera Blažene Djevice Marije kao eu- jem pripovijeda euharistija događa se ako mi haristijske žene koja je živjela čitavim svojim kršćani ozbiljno i svjesno slavimo pričest, te bićem svoju vjeru te njezinog unutarnjeg dopuštamo da nas oblikuje živeći kao što je odnosa prema euharistiji vidimo uzor koji je Krist živio među ljudima. Poput Krista onaj Crkva pozvana nasljedovati. koji živi euharistijsku logiku prebiva u gradu Također je potrebno uočiti kako je jedan od čineći dobro.46 najozbiljnijih učinaka sekularizacije protjeri- Zaključak vanje kršćanske vjere na rub života, da je vjera beskorisna za konkretan život. Stoga je po- »Sakrament ljubavi, presveta euharistija, dar trebno iznova otkriti Krista koji je kadar obje u kojem nam Isus Krist daruje sama sebe, noviti život svih. Zato je potrebna euharistija objavljujući nam beskrajnu Božju ljubav kao vrhunac i izvor života i poslanja Crkve te prema svakom čovjeku.« ju pretočiti u duhovnost, u život. Iz toga pro- J. Ratzinger izlazi da je zadaća kršćanina pomirenje života u polisu. Kršćanin je nositelj radosne vijesti U ovom radu vidjeli smo da je grad sekula- i sol zemlje. Kršćani pripovijedaju o ljubavi riziran, višeslojan, heterogen; zajedničko je onako kako euharistija pripovijeda o ljubavi mjesto za sve ljude, prostor u kojem se može i donose promjenu. U današnje vrijeme kada susresti zajedničke vrednote, u njemu se su- se čini da su euharistija i grad dvije udaljene sreću muškarci i žene, kršćani i nekršćani da- zbiljnosti njihova komunikacija događa se u jući gradu neko lice. Također pokazali smo dubini, potajice, bez isticanja.

45 Usp. E. BIANCHI, Kršćani u društvu, 240. 46 Usp. isto, 241.

20 1/2020.

Narcisoidna žena Matea Miličić, III. god.

Simone de Beauvoir lozofije, pogotovo onaj aspekt o odgovorno- 2 Ovaj rad temelji se na poglavlju knjige Dru- sti jer kao i sam Sartre govori kako je svatko gi spol autorice Simone de Beauvoir. Ona je odgovoran za ono što jest i što će od njega bila poznata francuska suvremena filozofki- biti. Sartre u svojem djelu Egzistencijalizam nja te nadasve feministica koja se proslavila je humanizam razrađuje teoriju po kojoj eg- upravo tim djelom. Jedno od poglavlja te zistencija prethodi esenciji. Čovjek najprije knjige nosi naslov Narcisoidna žena, što je i egzistira, susreće sebe i iskustva u svijetu i naziv ovoga rada. zatim se definira. Čovjek se ne može definirati. To je zato što je najprije ništa; kasnije Simone Lucie Ernestine Marie Bertrand de će postati nekakav i to onakvim kakvim se Beauvoir rođena je u Parizu 9. siječnja 1908., sam napravi.3 Dakle na čovjeku je apsolutna gdje i preminula 14. travnja 1986. Bila je fran- odgovornost za sve što radi jer je on jedino cuska spisateljica, intelektualka, egzistencija- biće koje je sposobno stvarati svoju okolinu. listička filozofkinja, politička aktivistkinja, feministkinja i društvena teoretičarka. Iako Narcizam je dobro definiran proces otuđe- samu sebe nije smatrala filozofkinjom, znanja; »ja« je postavljen kao apsolutni, vrhovni čajno je utjecala na egzistencijalizam i fe- cilj te subjekt bježi u njega. Narcizam je, na- minističku teoriju. De Beauvoir je napisala ravno, prisutan i kod muškaraca, ali je kod brojne romane, eseje, biografije, autobio- žena izraženiji zbog raznih okolnosti koje ženu navode okrenuti se prema sebi i posveti grafiju te monografiju o filozofiji, politici i 4 društvenim pitanjima.1 Svojim zalaganjem si svu svoju ljubav. U ovom radu predstavit za emancipaciju žena i nekonformističkim ću neke od tih razloge koje sama autorica duhom zauzela je istaknuto mjesto u fran- razlaže. cuskom egzistencijalizmu lijeve orijentacije. Prvi razlog jest mnoštvo poslova koje žena U svome djelu Drugi spol kritički i uvjerljivo obavlja, ali se oni ne vrednuju, kao što su razlaže razloge podčinjenog položaja žene. npr. kućanski poslovi, uloga supruge, maj- Donosi razloge iz biološkog, povijesnog i ke itd. Zatim autorica navodi i vrijeme koje društvenog života. žena provodi pred zrcalom što je, zapravo, posljedica nedostatka važnih poslova. Tako- Također je poznata i po izboru svoga život- đer navodi i brojne uspomene iz djetinjstva nog partnera Jeana Pula Sartrea s kojim nije bila u braku, već – kako su oni taj odnos 2 Usp. isto. nazivali – »vezi bez obaveza«. Također preu- 3 Usp. J. P. SARTRE, Egzistencijalizam je humanizam, Sa- zima neke njegove ideje u izgradnji svoje fi- rajevo, 1964., 10. 4 Usp. S. DE BEAUVOIR, Drugi spol, Zagreb, 2016., 1 Usp. B. KALIN, Povijest filozofije, Zagreb, 2010., 385. 663.

21 Narcisoidna žena i neostvarene snove kao jedan od uzroka nima. S druge strane, žena je neučinkovita te ovog stanja. Također mnoge se žene u tome ne može procijeniti svoje sposobnosti. Zbog svemu vole prikazivati kao žrtve kako bi svi toga sama sebi daje važnost jer joj nijedan va- posvetili svoju pažnju njima, dok su druge žan objekt nije dostupan.9 Dakle žena sama poznate osobe iz javnog života posvećene od sebe radi objekt procjene. Problem je u umjetnosti u svim njezinim područjima jer tome što se osoba pri svojoj punoj svijesti ne se vole pokazivati drugima.5 može u potpunosti shvaćati kao objekt. Naravno, takvo im ponašanje odgovara te si Magija zrcala uz prisutne obožavatelje one stvaraju i one imaginarne koji su im uglavnom ljubavnici Autorica izlaže svoju tezu opisujući razvojne te autorica u tom dijelu opisuje poremećaj faze jedne žene. U djetinjstvu se djevojčica erotomanije. U konačnici opisuje njihovo igra lutkama i konkretnije se shvaća u njima stvarno stanje i život koji one vode kao du- nego u vlastitome tijelu. Kasnije djevojka boko neshvaćene i ogorčene osobe.6 odbacuje lutke i njihovo mjesto uzima zrcalo. Ono ne proizvodi efekt požude jer je ona Ništavan posao brzoprolazna, nego izaziva želju za samim objektom promatranja. Ženin odraz najbo- Narcizam je, dakle, prekomjerna ljubav lje se poistovjećuje s njezinim »ja«. Muška- prema samome sebi. Svaka ljubav zahtijeva rac koji je aktivnost, koji osjeća sam sebe, subjekt i objekt, što je u slučaju narcizma ne prepoznaje se u svojoj zamrznutoj slici. osoba oboje. Kao subjekt, žena se osjeća fru- Ta slika njemu nije privlačna i on ne osjeća strirano jer su joj mnoge muške aktivnosti želju za tijelom koje vidi u zrcalu.10 Žena se zabranjene. Kako autorica kaže, ona ima pak pretvara u objekt i zaista vjeruje da sebe posla, ali zapravo ništa ne radi jer je taj rad vidi u zrcalu, taj je odraz poput nje same. bezvrijedan.7 Njen odraz postaje predmet njene želje, da- Odmah na početku knjige autorica govori kle stvara dugotrajan poriv te ona jednostav- kako žena ima brojne funkcije; ona je maj- no postaje ovisna o promatranju svoga tijela. ka, supruga, kućanica, ali nije priznata kao Žena je zadovoljna svojim odrazom jer je ostvareni pojedinac. Budući da se ne može svjesna prisutnosti sebe u tom trenutku, dok ostvariti u plaćenim poslovima kao muška- se njezin um stalno mora dokazivati.11 Gle- rac, ona se svim silama trudi shvatiti sebe, dajući u svoj odraz, ona vlada prostorom i imanentnost svoje osobe. Kako žene nisu ni- vremenom, sama je i suverena.12 Svjesna je šta, one ograničavaju svoje interese na sebe dimenzija u kojima se nalazi, dok je um vodi samu, na svoje »ja«.8 u neistražene nesigurnosti. Simone de Beauvoir iznosi tezu po kojoj se Čak i u slučaju ne pretjerano lijepe žene u muškarca stalno procjenjuje po njegovu dje- trenutcima zadovoljstva pred zrcalom se na lovanju te se on i sam vrednuje po svojim či-

5 Usp. isto, 663-673. 9 Usp. isto. 6 Usp. isto, 673–678. 10 Usp. isto, 665. 7 Usp. isto, 663. 11 Usp. isto. 8 Usp. isto. 12 Usp. isto.

22 1/2020.

njezinom licu ocrtavaju ona bogatstva duše sprijekorno lijepa da bi izrazila svoju osob- koja su dovoljna da je bace u ekstazu13; nju nost odjećom. Njezin stav, držanje te govor uzbuđuje činjenica da je ona ta tjelesna stvar mogu jako dobro izražavati njezin unutarnji u koju gleda sada u tom trenutku. Opčinje- svijet.16 na tom spoznajom, žena je u stanju učiniti nezamislive stvari jer je vođena nekom dru- Neshvaćena žrtva gom, nepoznatom silom. Neke žene jednostavno nisu sretne ni lijepe ni znaju na sebi prepoznati bilo koju vrlinu Kutija uspomena pa odaberu ulogu žrtve. Uporno će izigravati Žena najveći dio dana provodi usamljena neshvaćenu suprugu, nevoljenu majku, od- dosađujući se kućanskim poslovima. Sama bačenu ženu. Glavne emocije bit će joj me- je sebi zanimacija pred zrcalom. Iako svaki lankolija i sjeta popraćene suzama i pričama dan promatra isti lik, uvijek pronađe neki o upropaštenom braku. Uporno će govoriti novi detalj na svome tijelu i njime si zagolica o promašenom životu.17 Stalno će naglaša- maštu. Ponekad se prisjeti ponekog ožiljka vati samo negativne aspekte života. Takva koji je zadobila u bezbrižnim djetinjim da- žena govorit će detaljno svoju životnu priču nima. Sama pomisao na djetinjstvo izaziva kako bi pobudila empatiju te sažaljenje kod buru emocija predvođenih nostalgijom. slušatelja. Takva žena uživa u toj svojoj ulozi. Tako duboko uronjena u svoje misli u ma- To je često posljedica neostvarenih djevojač- šti oblikuje svoj vlastiti lik koji je uglavnom kih snova u kojima je imala brojne moguć- nadovezan na lik djevojčice iz vlastite proš- nosti za razvoj, a završila samo kao jedna u losti. To je razdoblje kada su je štitili i brani- nizu običnim, crno-bijelih likova. Također li odrasli, kada je nad njom bdjela snažna i se takva situacija razvija ako žena sebe smatra dobronamjerna očeva ruka14, tada su se pred neshvaćenom zbog svoje posebnosti.18 Zane- njom otvarali obzori; bila je slobodna i po- sena mišlju o svojoj jedinstvenosti ubačenoj sebna, jedinstvena i neusporediva s bilo ko- u sumornu, jednoličnu sredinu, poprima sve jom drugom djevojčicom. karakteristike te neshvaćene žrtve. Taj je svijet u potpunoj suprotnosti s tre- Svećenica i idol nutnom stvarnom situacijom u kojoj je ona supruga, majka, kućanica tek jedna od mno- Žena shvaća da zrcalo nije jedini instrument gih.15 Svaki njezin pokret jest rutinski i upa- preko kojega može uživati u sebi. Izigravanje la je u kolotečinu iz koje je jedini izlaz upra- žrtve također nije dovoljno. Ono što joj u vo njena mašta i prisjećanje na prošle dane potpunosti hrani ego njezini su obožavatelji. oživljavajući pritom izgubljenu originalnost. U zadivljenim pogledima drugih vidi sebe Taj lik koji ona oblikuje u svojoj mašti jest više nego u zamrznutom prizoru u zrcalu. sinteza uspomena, inteligencije, uvjerenja, U nedostatku publike otvara se psihologu, ali i osobnog ukusa. Žena ne treba biti be- svećeniku, gatari, bilo kome samo kako bi

13 Usp. isto, 666. 16 Usp. isto, 668. 14 Usp. isto, 667. 17 Usp. isto, 669. 15 Usp. isto. 18 Usp. isto, 670.

23 Narcisoidna žena se pričalo o njoj jer ona voli slušati o sebi. Budući da čeznu za divljenjem, narcisoidne U društvu prijateljica njezino »ja« jest jedi- si žene često izmišljaju ljubavnike. U svome na tema, a u zagrljaju je ljubavnika ta po- imaginarnom ljubavniku, žena zapravo traži treba najjasnije odražena. Zaljubljena žena apoteozu svojeg narcizma. On je uvijek nad- zaboravlja svoje »ja«, ali narcisoidna žena moćan muškarac tako da i njegova ljubav- nije sposobna za ljubav jer sebe nikada ne nica nadvisuje sve druge žene te posjeduje zaboravlja.19 Nikada ne stavlja nikoga ispred vrhunske vrline. Taj poremećaj poznat je sebe. Uronjena je u potpuni egocentrizam. kao erotomanija.23 Subjekt (žena) je uvijek obasjan ljubavlju vrlo uvaženog i značajnog Takva žena najveću pažnju daje društvenom muškarca, kojega su naglo opčinile ženske životu. Trebaju joj pogledi koje je prodorno čari, a ona od njega nije ništa očekivala. Taj gledaju u što većem broju.20 Kako bi privu- muškarac joj na neizravan, ali odlučan način kla što veći broj obožavatelja, narcisoidna pokazuje svoje osjećaje. Ta veza uglavnom žena obožava se pokazivati na neobične i ne- ostane samo u mislima, ali ponekad poprimi obuzdane načine. i stvaran karakter. Ako joj okolnosti dopuste, najveće zadovolj- Takvo se stanje lako promakne u maniju pro- stvo donosi joj kazalište. Nekima je gluma ganjanja. Narcisoidna žena ne može prihva- puko sredstvo zarade za život, obično zani- titi kako se muškarac ne zanima za nju. Čim manje, dok je drugima ona sve. Skroz se daju shvati da nije obožavana, glavna pretpostav- u nju. Loša glumica ne zamara se onime što ka joj je kako ju mrze zbog ljubomore. Sve stvara. Njoj je jedino slava bitna. Narcisoid- kritike koje primi pripisuje zavisti. Čvrsto je na žena bit će prosječna u umjetnosti kao i uvjerena kako su njezini neuspjesi posljedica u svemu drugome jer se ne zna dati. Privlačit uplitanja mračne magije i bacanja uroka. Ta- će je slava koja dolazi s glumom21, ali se ni- kva razmišljanja samo potvrđuju njezinu tezu kada neće predati umjetničkom valu jer to ne o njezinoj važnosti i posebnosti.24 zna. Nema strasti koja bi ju ispunjavala svaki put kad stane na kazališne daske jer je prazna Fatalna sudbina iznutra. Mnoge se okušaju u umjetničkim vodama, ali brzo odustanu jer ih ne pokreće Narcisoidna žena previše gleda sebe da bi vi- želja za stvaranjem niti se mogu dati u nešto. djela išta drugo. U drugome razumije samo Kazališna žena zna da je ljupka, zadivljujuća, ono što prepoznaje po sebi. Sve ono što ne poželjna i njezini idoli ju ljube. Naprijed ju može usporediti sa svojim životom nepo- tjera spoznaja o želji za divljenjem.22 znanica joj je, ali ju ona želi dokučiti.25 Želi znati kakve su to muke zaljubljene žene, ra- Imaginarni ljubavnik dosti majčinstva, smijeh, suze, prijateljstvo, usamljenost… Iz kulta svojega »ja« mlada Osjećati se ženom znači osjećati se poželjnim žena treba crpiti hrabrost za koračanje kroz objektom, vjerovati da si željena i voljena. život, ali se ta faza treba brzo prerasti ili će

19 Usp. isto, 671. 20 Usp. isto, 672. 23 Usp. isto. 21 Usp. isto, 674. 24 Usp. isto, 676. 22 Usp. isto. 25 Usp. isto, 677.

24 1/2020.

se naći u velikim životnim problemima.26 Problem nastaje kad takav način života po- Takva je žena posve zaokupljena laskanjem stane apsolutan. Tada za takve osobe ne po- i povlađivanjem sebi tako da ne radi ništa, a stoji drugi, ne postoje bližnji, nego su oni samim time ništa ni ne postaje. središnja točka svemira. Simone de Beauvo- ir primjećuje da je narcizam izraženiji kod Ona je svjesna tog ništavila. Ne može po- žena te je ona pokušala razjasniti taj feno- stojati stvarna veza između žene i njezinog men pristupajući mu analitički. Počinje s dvojnika, lika koji je stvorila, jer ni taj lik nije tezom neravnopravnosti između spolova stvaran. Njezina samoća zbog nerazumijeva- kao glavnim uzrokom tog problema. Ona se nja okoline doživljava se kao napuštenost i ne želi pomiriti sa činjenicom da muškarac ostavljenost i zbog toga ona bježi u javnost, i žena jednostavno nisu ontološki jednaki. u buku, u gomilu. Ona koja se trudi biti idol Oni nisu iste biti i nikada neće biti unatoč postaje rob vlastitih obožavatelja, živi samo svim težnjama i naporima današnjih rodnih kroz njih. Paradoks je njezina postojanja u pokreta. Muški je mozak i ženski mozak tome što traži poštovanje od svijeta kojemu drukčiji. Primjećuju različite stvari, osjeća- niječe svaku vrijednost jer jedino sebe pri- 27 ju drugačije i svaki na svoj način izražavaju znaje kao vrijednu u svojim očima. Zato emocije. Nemaju jednake fizičke predispozi- je stalno živčana, osjetljiva i oprezna. Njena cije. Ali se međusobno nadopunjuju i stva- taština nikad nije zadovoljena. Tako opsjed- raju savršenu ravnotežu u svijetu. Daju se nuta često završi u paranoičnom deliriju koji jedno drugome u ljubavi i tako poništavaju ju zna koštati i onoga što je najvrijednije, a 28 sebe. To čine i jedno i drugo zato što su rav- to je vlastiti život. nopravni. Autorica to nije prepoznala. Nije shvaćala muškarca kao emocionalno biće. Zaključak Istina, žene jasnije iskazuju osjećaje, ali to U svome djelu Drugi spol autorica Simone ne znači da oni ne postoje kod muškaraca. do Beauvoir bavi se problematikom žena Tako da njezina tvrdnja kako su žene te koje tijekom povijest, ali i opisuje i ženina unu- su narcisoidne baš i nije u potpunosti točna. tarnja stanja tijekom života. U poglavlju Narcisoidan je onaj tko sebe uzima kao vr- Narcisoidna žena pozabavila se fenomenom hovni cilj postojanja, neovisno o spolu. Je- ženskog narcizma. Objašnjava ga brojnim dini izlazak iz tog stanja otvorenost je prema gledištima života; biološkim, psihološkim, drugome. »Ja« sebe najbolje mogu upoznati ali nadasve društvenim. Narcizam u sebi samo ako se darujem nekome. Čovjek nije ne mora nužno biti loš, kao npr. i egoizam. izolirani pojedinac, nego društveno biće. Iz- Dobro je raditi na sebi, napredovati i usa- građuje se u relacijama s drugim ljudima i vršavati se. I Isus sam kaže: »Ljubi bližnjega naposljetku s Bogom. Samo tako je moguće svoga kao sebe samoga.« (Mt 22, 39.) Dakle prekinuti čarobni krug apsolutnog sebeljublja i nije moguće biti zdravo humana osoba bez i u ljubavi se darivati bližnjima. Primjer smo ljubavi prema samome sebi. dobili u Kristu, nevinome raspetome za sve. On je Ljubav koju je do kraja radikalizirao. Nasljedujući Njega i dajući bar malo Njegove 26 Usp. isto. ljubavi svakome kome je to potrebno, preo- 27 Usp. isto, 678. blikovali bismo ovaj svijet te bi uistinu nasta- 28 Usp. isto. lo kraljevstvo Božje, vladavina mira.

25 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10)

Darin Gibanjek, V. god.

Uvod ju i seksualizaciju žene te hiperseksualizaciju Iz samoga naslova ovoga rada možemo za- modernog mentaliteta koji ironizira sram i ključiti kako je njegova glavna tematika savjest, stvara otvorene veze i brakove. Zbog usmjerena na traganje za vrsnom ženom. mnogih sljedbenika i zbog njezine agresivne Ako ju je bilo teško pronaći autoru knjige nametljivosti da se prihvati seksualna revo- mudrih izreka 700. god. pr. Kr., nema sum- lucija uzrokovala je kod mnogih današnjih nje da ju je još teže naći danas. Teme koje ću profesora, svećenika, duhovnika strah te se ne usude upustiti u govor o važnim vidovi- dotaknuti u ovome radu, a koje su osobito 2 važne za mlade, današnji duhovnici, svećeni- ma čovjekove seksualnosti. Kao da je došlo ci, profesori nerijetko izbjegavaju i pokazuju vrijeme opranih ruku i okrenutih glava. Pro- nezainteresiranost za govor i promišljanje o mjene na bolje možemo ostvariti samo ako tim temama kao što su obitelj, muško-žen- se ne zadovoljavamo šutnjom na sve (brojni- ski odnosi, osjećaji, spolnost. Nezainteresi- je) društvene deformacije. ranost i ravnodušnost prema tim temama Teologija, a zatim i sâm teolog, mora se označit će zasigurno kraj kršćanskog pra- baviti tim temama, jer nam analiza i uvid vovjerja. Zato što izbjegavati govor o tome u te teme omogućuju bolje razumijevanje znači zauzeti onu stranu – ali ne Božju stra- problematike društva u kojem se nalazimo. nu. I ne samo to. Često se teologija bavi, tobože, Nasuprot nezainteresiranosti govoru o tome, nekakvim modernim i aktualnim temama seksualna revolucija današnjeg vremena ima koje, nažalost, uopće više nisu ni moderne jasan cilj: osloboditi zapadnu kulturu od ni aktualne, te onda pokušavaju dati odgo- bilo kakvog kršćanskog poimanja braka, vore koji često nisu u skladu ni s kršćanskim tijela i spolnosti. Njezina je glavna oznaka naukom, a još manje s tzv. modernim čo- »zatvorenost«od bilo kakve transcendencije. vjekom! Možda jednostavno zbog cjeloku- U današnjoj su kulturi svi putovi duha zatvo- pnog društvenog hedonističkog mentaliteta reni i tijelo je čovjeku postalo jedino utočiš- nisu u stanju teološki, moralno vrjednovati, te.1 Seksualna revolucija izrodila je erotizaci- prosuđivati seksualnost modernoga čovjeka. Zato se treba odgovornije uhvatiti u koštac s

1 Usp. L. TOMAŠEVIĆ, Bioetika iz teološke perspektive, Zagreb, 2014., 121. 2 Usp. F. HADJADJ, Dubina spolova, Zagreb, 2011., 353.

26 1/2020.

tim temama, jer kršćanska vjera jedina može dobro s nedostacima drugoga.4 I kad se mla- pružiti prikladan odgovor na mučno stanje di susretnu i upoznaju, dano im je raditi na današnjeg čovjeka.3 tome i prihvatiti to, ne iskradati se, ali oni vrlo često misle da to nije to, da nije idealan U radu ću pokušati prikazati kako, možda, ili idealna. Zbog nekih njihovih nestvarnih ne tako vidljivi poremećaji u razumijevanju kriterija dogodi se jednostavno da propuste seksualnosti koja je lišena ljubavi mogu utje- to. Idu dalje, traže i na kraju se zasite da više cati na žene, na obitelji i čitavo društvo. Svr- ne mogu biti s jednim ili jednom. Također ha ovog članka nije »pametovanje« s visoka, i kada mladi uđu u brak, uvijek idu s rezer- nego jednostavno predstaviti stvarno stanje, vom; ako ne uspije, naći će se drugi ili dru- istinu koja će pomoći iskrenim katolicima ga, nije jedini/jedina.5 »Danas ideal postaje zamijeniti lažni mentalitet onim pravim ka- skupljanje što više seksualnih iskustava prije toličkim, koji je u skladu s Božjom voljom. braka, ako do njega uopće i dođe.«6 »To je Neka ovaj rad bude poticaj i drugima da ta današnja nesposobnost za vjernost jednoj možda ozbiljnije obrate pozornost tim te- ženi ili jednom muškarcu.«7 Sve knjige o mama pa i pod cijenu da nas u javnosti raza- tome i sve priče – sve je to veliko »filozofira- pinju, ismijavaju i označe kao konzervativce nje«, a sve je tako jednostavno; samo ljubavi i zaostale. treba, jedna požrtvovna iskrena ljubav. Ka- Životni put kva psihologija, kakve teorije? Ako su svjesni da o toj osobi ovisi njihov život, oni će sve Postoje dva životna puta; put braka i obite- učiniti samo da to bude kako treba i svaku lji ili put svećeništva i redovništva. Današnji će kušnju pobijediti.8 čovjek stvara svoj zatvoreni svijet i ne želi se ostvariti ni u jednom od tih dvaju putova. Zabavljanje mladih Mogli bismo ovdje navoditi mnogo razloga Važan je trenutak pri susretu mladih ljudi zašto je to tako, ali jedno je sigurno: čovjek upoznavanje. Vrlo često događa da mladi današnjice nije sposoban za žrtvu ili je jed- pri upoznavanja glume; svi žele ostaviti neki nostavno ne želi. dobar dojam, a to onda ne može dugo po- Bio čovjek u braku ili u svećeništvu i redov- trajati. Može se glumiti neko vrijeme; kad- ništvu, jednostavno, mora trpjeti nekoga pored sebe, mora brinuti o nekome, mije- 4 Usp. V. ALBISETTI, Terapija bračne ljubavi, Zagreb, njati sebe u odnosu na drugoga. U brak se 1998., 111. ponajprije ulazi da bi se pojedinac mijenjao 5 Usp. A. JOVANOVIĆ, Brak i obitelj, u: https://www. na prvom mjestu, da bi se on učio i mije- youtube.com/watch?v=Yz5XgPeeFwo (15.11. 2019), 4.- njao preko drugoga, da drugoga ne mijenja. 8. min. Jako teško je promijeniti drugoga, moguće 6 I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitalizmu da- ga je prihvatiti i zavoljeti onakvoga kakav je. nas, 139. 7 I. RAGUŽ, Ivica Raguž o Michelu Houellebecqu: Književ- Osjećati se dobro u braku znači osjećati se nik koji raskrinkava bijedu modernog čovjeka, u: https:// www.bitno.net/academicus/teologija/michel-houel- 3 Usp. I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitaliz- lebecq-ivica-raguz-bijeda-modernog-covjeka (12. 11. mu danas, u: Communio. Međunarodni teološki časopis 2019.) 44(2018.)133, 137. 8 Usp. A. JOVANOVIĆ, Brak i obitelj, 8.-10. min.

27 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) tad će se otvoriti do kraja jedno drugome je prethodne i ona pamti svoje prethodne. i onda može biti problem kad djevojka ili Neka vidi lijepu ženu na ulici ili žena mladi- mladić primijete da to nije ta osoba kakva ća pa će joj/mu se taj dojam vratiti, ne može su mislili da je, pa kažu: »Isfolirao me.« To ju/ga zaboraviti, a pogotovo ako je bio/bila je ta moderna hipokrizija – slaba procjena u nekom ushićenju s njom ili njim.11 Prva sebe, gluma, glumac koji sebe predstavlja spolna iskustva uvijek ostavljaju posebno boljim nego što jest. To je osobina koja u snažan dojam i stvaraju bliskost. Kod žena kasnijoj fazi »minira« odnos i vezu.9 Moder- su, zapravo, brojni psiholozi pronašli feno- na je hipokrizija stvorila žene koje nemaju men koji se naziva urezanost. Oni to objaš- nutrinu, već su čiste maske. Muškarac koji njavaju time da se kod žene pri prvom spol- se upušta s takvim gotovo sablasnim, nužno nom odnosu slika njezina partnera »urezuje« nezadovoljnim bićima dostojan je sažaljenja, u njezino sjećanje – na iznimno snažan i ali upravo su takve žene u stanju najsnažnije trajan način. Žene koje proživljavaju učinke pobuđivati čežnju muškarca: on traga za nje- predbračnog urezivanja često su uplašene ili zinom dušom, ali traganje ide u nedogled.10 uzrujane zbog svega što im se dogodilo. Ne mogu shvatiti kako i dalje mogu biti opsjed- Jako je bitno da mladić i djevojka ili muž i nute s osobom koja nužno nije bila dobra žena imaju o čemu razgovarati. Kad vidite za njih.12 mladi par na današnjim sastancima, malo razgovaraju, nemaju o čemu razgovarati, U tom zabavljanju dolazi do istrošenosti, uzimaju mobitele i svatko počinje tipkati do zasićenja, prisutna je ta svedopuštenost. i tako pola sata i više. Komuniciraju tijeli- Mladi su se tu razboljeli. Kažu vrlo često: ma, a to se brzo istroši. Najlakše je tako, ali »Pusti me na miru. Sve je dopušteno. Poslije najkraće traje. Vrlo brzo tijelo dosadi ako ne tako dugog zabavljanja okušaju jedni druge, svijetli duša, ako nije Bog među njima, glav- znaju se do tančina, a nije bilo Božjeg blago- ni davatelj ljubavi. Par nikada nije udvoje. slova, nije bilo tajne, sve su vidjeli.13 I ako Da bi veza ili brak bio uspješan mora biti dođe do braka, lako puca jer je došlo do za- utroje, mora Bog biti između njih. Prije, u sićenja. Nastaje golema euforija, ali isto tako vrijeme naših baka i djedova, termin zabav- euforija brzo i nestaje. Odnosi se prekidaju ljanja imao je loš prizvuk, nešto površno i brzinom svjetlosti.14 Nikad se mladi nisu kao termin nije postojao, a spajanje muškog više isprobavali, navlačili, razvlačili, »malo i ženskog u braku, stvaranje potomstva bilo kod njega, malo kod nje«, i nikad brakovi je nešto vrlo ozbiljno – nije bilo nikakvog nisu bili nestabilniji nego danas: hoda se po zabavljanja. U svom je tom zabavljanju mla- deset godina i nakon godine dana braka ra- dima sve odlično. Naravno, stupaju u tjele- zvode se i kao da nikad ništa nije bilo. Čak i sni odnos prije braka – to je jasna stvar. Nije joj prvi i nije ona njemu prva. I te su veze i brakovi već veoma klimavi; on pamti svo- 11 Usp. A. JOVANOVIĆ, Brak i obitelj, 11.-12. min. 12 Usp. M. B. BONUCCI, Prava ljubav, Split, 2004., 81- 82. 9 Usp. isto, 10.-11. min 13 Usp. isto. 10 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – 14 Usp. I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitaliz- Nietzsche, Đakovo, 2016., 171. mu danas, 145.

28 1/2020.

oni crkveno vjenčani brakovi lome donedav- zlu naviku i stvaraju nuždu da se takvi čini no neraskidiv vez. ponavljaju. Ta nužda, kao lancima, veže i zatvara u kruto ropstvo.«17 »Pri takvom na- Današnji mladi ne razmišljaju ni o braku ni činu emocije takvih ljudi bivaju uništene, a o zabavljanju. Djevojke su u grupi i mladići osjećaji zgaženi.«18 Mladi ne znaju što žele su u grupi, traži se partner na brzinu. Usput- od braka, od prijateljstva, ali znaju da žele ni seks – samo potrošiti i smiriti najniže tje- sve i sada: to je himna naše generacija, a čist lesne strasti – za jednu večer odlično, a posli- mladić i čista djevojka doimaju se kao likovi je: »Zdravo.« Takvim se načinom upuštanja iz bajke.19 u intiman odnos s drugom osobom seks sveo na puko trošenje gdje se drugoga uopće Iskrivljenost spolnosti ne uvažava kao osobu. Ono što usputni seks posebno poništava kod čovjeka jest razdvaja- Promislite na trenutak o ovome. Ako tijelo nje sebstva (osobnosti) od tijela koje postaje i spolnost trebaju objaviti naše sjedinjenje autonomni izvor užitka. Ne zanima nas u s Bogom te ako postoji neprijatelj koji nas usputnom seksu više osobnost neke osobe, želi odvojiti od Boga, što mislite na što će nego isključivo tijelo. Naposljetku, usputni nasrnuti? Ako želimo znati što je najsvetije seks isključuje svaku teleologiju, svrhovitost, na ovome svijetu, dovoljno je promatrati što otvorenost prema budućnosti; bitno je sada se najviše iskrivljuje i najnemilosrdnije obez- i u ovom trenutku potrošiti se. Nije više vrjeđuje.20 Cilj spolnosti nije samo užitak, naglasak na tome da muškarac i žena budu nego nešto znatno trajnije – izgradnja veze jedno tijelo, nego da svatko bude svoj i da između muža i žene, doživljaj jedinstva u uživa, da konzumira, »troši«, kako se to da- intimnome susretu osoba koje se vole. Ako nas kaže, drugoga, njegovo ili njezino »sek- užitak postane cilj spolnosti, ljubav i rađa- si« tijelo.15 Sve je to proizišlo iz današnjeg nje potomstva propadaju.21 Društvo koje veličanja single kulture koja smatra da drugo prestane štovati Boga kao Stvoritelja, štu- tijelo ugrožava autonomiju, čini nas ovisnim je ljudsku stvaralačku snagu i pretvara je u o drugima, pa je dobro radije izabrati rad i lažnog boga, a takva spolnost onda ne ljubi karijeru, gdje ćemo moći biti mirni, neovi- čovjeka nego ga razara.22 I iz takvog odnosa sni, te se tu i tamo s nekime »potrošiti«.16 gdje nema čistoće jedna će strana uvijek biti Dakle osjećaj za odgovornost jednak je nuli, povrijeđena, osjećat će se iskorišteno, ali to želi se potpuna sloboda. Mladi ne žele da se najčešće ne želi priznati jer misle da ih par- bilo tko veže za njih i da im stvara optereće- nje, odnosi se moraju događati unutar jedne 17 I. FUČEK, Vjerovati i živjeti, Split, 2004., 169. ili dvije večeri i to je sve. Još je gore kada 18 H. A. PAULSEN, Emocionalna čistoća – stvar srca, Za- mladi kažu: »Otvoreni smo i slobodni za sve. greb, 2008., 35. Jednom se živi.« »Sva ta iskustva stečena u 19 Usp. A. JOVANOVIĆ, Brak i obitelj, 15.-17. min. eksperimentiranju sa spolnim životom du- 20 Usp. C. WEST, Teologija tijela za početnike, Split, 2010., boko zasijecaju ljudsku narav, ukorijenjuju 26. 21 Usp. K. KNOTZ, Seks kakav niste poznavali, Split, 2019., 52. 15 Usp. isto, 145. 22 Usp. G. KUBY, Nova ideologija seksualnosti, Split, 16 Usp. F. HADJADJ, Dubina spolova, 354. 2010., 125.

29 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) tneri vole i da ih to čini sretnim. Zapravo, tičnoj ljubavi, nego na tijelu.26 Djevojka i takve žene ili muškarci ne uviđaju da jed- mladić nakon noćnog provoda ostaju stran- nostavno propuštaju ljubav bivajući s nekim ci, ne znaju se čak ni imena. Kod noćnog tko voli seks više nego njih same. Međutim, izlaska važna je samo tjelesna ljepota. Tu nije čistoća nikad ne kvari ljubavni odnos. Ako važno ništa osim tijela. Srce, karakter, tem- je veza utemeljena samo na seksu, čistoća će perament, ukratko, sve ono što čini osobu, ju dokrajčiti – ako je veza utemeljena na lju- što čini njezinu jedinstvenost, gotovo nema bavi, čistoća će je sačuvati.23 značenja. Sve se to ne pokušava upoznati jer se ne pokušava voljeti, nego iskoristiti, po- Kršćanski model života jedini može dati od- trošiti. Takva su druženja loša, luda i ispra- govore i rješenja na mučno stanje današnjih zna. Loša su jer se na kraju uvijek pretvore mladih. Upravo kršćanstvom koje donosi u puteni grijeh, luda su jer su bez osnove i suzdržljivost, zakon, zabranu i Boga može razloga, isprazna su zato što ne donose ni- tako buditi, usmjeravati i čuvati čovjekove kakvu korist, čast ili zadovoljstvo, naprotiv, želje.24 »Upravo ta suzdržljivost, igra golemu trate vrijeme, dovode čast u pitanje, stvaraju ulogu i, u konačnici, pozitivnu ulogu, jer tjeskobne težnje i nade, a da čovjek ne zna oslobađa od egoizma, a samim time posred- što zapravo hoće i za čim ide.27 »Erotično- no oblikuje ljubav. Ljubav žene i muškarca seksistička klima nosi u sebi tendenciju da ne može se izgraditi drugačije doli na putu se materijalnom daje prednost u odnosu na određene žrtve i odricanja od sama sebe.«25 duhovno. Čovjek je danas na materijalnoj Izlasci, noćni život razini pretrpan, a na duhovno razini kao si- roti beskućnik.«28 Govori se da treba uložiti Budući da je noćni život izvor mnogih pro- sve sile da se zadovolje osjetila, da treba te- blema, reći ću nešto i na tu temu. Noćni žiti i ostvariti životne užitke. Mladi u jako izlasci, diskoteke, tulumi – nažalost – sve je ranoj dobi postaju izloženi »tsunamiju« svih to na negativnoj bazi mladenačke seksualne oblika pornografije čime stvaraju iskrivljenu radoznalosti. Prava se prijateljstva od kojih sliku seksualnih i romantičnih odnosa izme- mogu nastati dobri brakovi tako ne cementi- đu muškarca i žene. Mladi to prihvaćaju, ali raju. Ti svjetovno napasni načini pobijediše doživljavaju prazninu. S takvih susreta odla- vjeru i život po vjeri. Mladi nisu svjesni kako ze prazni, nezadovoljni.29 Duboki je ljudski je taj način moralno i duhovno opasan, kako aspekt da se bude voljen jednostavno napu- će biti loše spremljeni na čvrst brak, kako će šten. Ostaje samo seksualnost u svojoj ne- se u braku sve lomiti jer nije građeno na hri- obuzdanosti. Prije je još postojalo divljenje di, nego na pijesku, i još gore, ne na auten-

26 Usp. I. FUČEK, Istinoljubivost i mediji, Split, 2009., 419. 23 Usp. C. EVERT, Istinska ženstvenost, Split, 2012., 20- 27 Usp. F. SALEŠKI, Filotea. Uvod u pobožni život, Zagreb, 21. 2009., 192. 24 Usp. I. RAGUŽ, Ivica Raguž o Michelu Houellebecqu: 28 R. SARAH, Zamalo će većer i dan je na izmaku, Zagreb, Književnik koji raskrinkava bijedu modernog čovjeka (12. 2019., 355. 11. 2019.) 29 Usp. M. SRAKIĆ, Stopama sadašnjice, Đakovo, 2013., 25 K. WOJTYŁA, Ljubav i odgovornost, Split, 2019., 211. 461-462.

30 1/2020.

licu, postojala je očaranost pogledom, osmi- vih stvari i njihovom čestom zamjenom za jehom. Pravo se divljenje izgubilo, a ljubav druge. Za moderne je mlade bitno biti uhra- je presušila jer se nad njom iživljava i jer se iz njen, dobro obučen, seksualno zadovoljen, a nje istrgnulo, izvuklo što više užitaka uz što ipak bez svoga »ja« i bez Boga.33 manje napora.30 Groznica subotnje večeri ostavlja u samoći Mnogobrojni klubovi, mračne smrdljivo- sve one koji su se nadali da neće biti sami. zagušljive špilje koje nazivamo diskotekama Mladići svake subote s nadom ulaze u svoj s turbo-folk ili tehno glazbom koje prati omiljeni klub čekajući očaravajuću djevojku raskošna striptiz--ikonografija niknuli su koja će im pomoći u rješavanju emotvnih u Hrvatskoj kao gljive poslije kiše. Čini se problema. Oni žude za ispunjenjem, ali ubr- da lake note folk-glazbe Cece, Lepe Brene, zo se sve to pretvori u pustoš. Prilaze djevoj- Mile Kitića mnogi mladi znaju napamet. kama za šankom koje ih ležerno odmjerava- Skače se na sve što ima brz ritam, a oma- ju kroz oblak dima. Želeći im dobru večer, mljenim gostima za šankom nije važno što započinju svoj nespretan razgovor upozna- pjevač u svojim srcopoljkama nekoga psuje, vanja čašćenjem jednom rundom pića. One kune, vara ili poziva na linč. Svaki ugosti- ih ispočetka prezirno gledaju, nasmiješe se telj zna da će mu s takvim »cajkama« koje i okrenu glavu. Ako započnu s njima raz- rasplamsavaju najniže strasti naglo porasti govor, često to nije iz znatiželje, nego zbog promet i prodaja alkoholnih pića. Zadoje- dosade. Kad vide da su oni uporni, one sle- ni takvim pogubnim načinom života mnogi gnu ramenima i kažu jedna drugoj kako s mladi počeli su svijet promatrati očima ra- još jednom »budalom« ne žele imati posla. zuzdane zabave. Činilo im se da je sve za- Tako ti naizgled pristojni mladići nakon što nimljivo, prolazno i bezvrijedno. Zabava je su izgubili svaku nadu da će možda upozna- postalo ono jedino što životu daje smisao.31 ti svoju životnu partnericu, ženu, sjedaju za Mnogi mladi nezadovoljstvo i prazninu vla- prvi slobodan stol nastavljajući cjelovečernje stitog života žele nadomjestiti zabavom te druženje sa šutnjom uz kutiju cigareta i pi- su se tako domislili da će biti sretni ako na vom. Nakon više neuspjelih pokušaja uopće svoju bijedu, tugu i neznanje jednostavno ne im ne pada na pamet da možda svoju bu- misle. Dovoljno je samo, kako bi se to danas duću ženu traže na potpuno krivom mjestu. reklo, »izaći van«32. U »izlasku van« mladi Tužno.34 nesvjesno tragaju za ispunjenjem, transcen- dencijom, za Bogom. Ispunjenje traže u za- Odabir žene bavi, pasivnim »gutanjem« zvukova i slika Pri odabiru buduće žene treba imati na umu koje im nudi industrija zabave. Nadalje, oni da nema idealne žene, pa prema tome ne to ispunjenje traže u kupovanju uvijek no- možemo ni od koga očekivati da potpuno zadovolji našu sliku o nekoj idealnoj ženi 30 Usp. D. ANGE, Tvoje tijelo stvoreno za ljubav, Đakovo, bez ikakvih nedostataka i slabosti. Ne samo 2003., 149-150. da uopće nema idealne žene, već nema ni 31 Usp. S. DRAGUN, Sloboda na kušnji, Zagreb, 2008., 108-109. 33 32 Usp. R. SARAH, Zamalo će večer i dan je na izmaku, Usp. E. FROMM, Umijeće ljubavi, Zagreb, 1980., 76. 306. 34 Usp. S. DRAGUN, Sloboda na kušnji, 108-109.

31 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) određenog recepta kako treba izgledati žena žava izravnost i žurnost sadašnjeg trenutka, za koju možemo biti sigurni da će biti po- ona je usmjerena samo na fizičko tijelo, a godna za brak. Zato je izbor žene sasvim prava je ljubav usmjerena na cijelu osobu i individualna stvar.35 Kod odabira žene neke ima u sebi dimenziju vječnosti.37 muškarce žena privlači samo zato što je žena. Zato je dobro da postoji vrijeme hodanja, Druge privlači njezina profinjenost, osjetlji- vrijeme zaruka, odnosno vrijeme zabrane vost, senzualnost, seksipilnost, lijep izgled, predbračnih odnosa. Zabrana ima pozitivnu ženstvenost. Treće privlači njezin intelekt, ulogu; ona omogućuje muškarcu i ženi da karizma, ljupkost, sladak izgled, pamet, pose prvo »opipaju« intelektualno, tj. privlače štenost, brižnost, stidljivost. Dakako, bila li se duhovno. A onako, ako se odmah pre- bi idealna kada bi imala sve troje. Često se puste tijelu, tijelo ih zatvara pa misle da su događa da je kod određenih žena prisutno jedno za drugoga i duhovno.38 »Sam smisao samo prvo i drugo, da nas privlače samo svo- hodanja nije u tome da nužno dovede do jom vanjštinom, a duhom su nevjerojatno braka, nego do istine o toj vezi. Ako je par u odbojne ili, kako se kaže: »Čim otvori usta, fazi hodanja spoznao da nisu za brak – to je bježi od nje!« Danas se izgubilo ono intelek- bila izvrsna veza. U vezi treba otkriti jesu li tualno i dobro u poimanju idealne ženske mladić i djevojka za brak ili ne.« 39 »Zato je ljepote. Možemo reći da se čitava ženska dobro na početku staviti u prvi plan duh, a ljepota svela na erotsko-seksualno lišeno lju- u drugi plan tijelo. A vjerujte: ako su muška- bavi.36 rac i žena jedno drugomu duhovno privlač- ni, i tijela će im sigurno biti privlačna.«40 Za ljubav tu nema mjesta, a upravo je ljubav tu bitna. Ljubav primjećuje nešto eksklu- Zavođenje zivno, nešto što ne zapažamo kod seksualne privlačnosti. I kod prave je ljubavi prisutna Zavođenje podrazumijeva da se ima vreme- seksualna privlačnost, ali ona nije sebična, na, da se prilazi drugomu izdaleka, a to zna- ona ne gleda samo na vlastitu ugodu, nego je či s poštovanjem, kavalirski, ne namećući se, usredotočena na drugu osobu. Puka seksual- igrajući se s drugim u najpozitivnijem smi- na privlačnost orijentirana je sama na sebe, slu riječi. Žena se pak također treba igrati, zadovoljava se svakom drugom osobom koja treba bježati, biti nedodirljiva, pomalo hlad- je jednako privlačna ili čak i privlačnija. Kod na, izazivajući tako muškarca da se još više seksualne privlačnosti osoba nije toliko ži- preda.41 »Žena bi trebala biti tako skrivena votno važna – može je zamijeniti bilo koja druga osoba slična izgleda. Prava ljubav vidi 37 Usp. C. KACZOR, Sedam velikih mitova o Katoličkoj ljubljenu osobu kao jedinstvenu, kao neko- Crkvi, Split, 2015., 100-102. ga koga je nemoguće zamijeniti nekom dru- 38 Usp. isto, 80–81. gom osobom. Seksualna privlačnost obilje- 39 J. RAĐA, Puno mladih ima problema s prepoznavanjem temeljnog Božjeg poziva – da žive radosno i ispunjeno, u: https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/jakov-rada-mla- 35 Usp. M. SAVIĆ, Kako izbeći i savladati bračnu krizu, di-krscanski-poziv (7. 1. 2020.) Gornji Milanovac, 1990., 29. 40 I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – Ni- 36 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – etzsche, 80-81. Nietzsche, 80-81. 41 Usp. isto, 82.

32 1/2020.

u Kristu da muškarac mora vidjeti Krista Izbirljivost «42 kako bi vidio nju. Sa sigurnošću može- Kod pronalaska i pristanka biti s nekim u mo reći kako je danas umijeće zavođenja vezi te ići prema braku sve više današnjih nestalo. Odnosi se moraju događati brzin- djevojaka ima nestvarno visoke standarde ski, želi se odmah drugoga osvojiti, sve je i prohtjeve vezane za to kakav treba biti nasilno, izravno, sve se nudi na pladnju, muškarac. Mnoge od njih maštaju o izuzet- puno golotinje, previše tijela, sve se želi na no bogatim tipovima s visokim statusom, brzinu, upasti u tuđi život, u tuđe srce i u 43 druge se žele samo zabavljati s muškarcima tuđe tijelo… Tu se radi o tkz. »flertu« ili koji izgledaju kao »holivudski« glumci. Da- »petingu«, koji se očituju kao međuspol- nas žene žele biti s top 20 % muškaraca, a no približavanje, seksualne igrice u kojima oni koji su »normalni« i rade obične poslo- se postiže mogućnost odmah dobiti sve i ve i voljeli bi voditi jedan miran život često sada. Sve je to izvan okvira prave ljubavi. postaju invisible men koje ni jedna žena ne Tu se zapravo radi o zabavi dviju osoba na primjećuje. Problem današnjice što se tiče erotično-seksualnoj osnovi izvan nakane ljubavi jesu mediji i društvene mreže i inter- budućeg zajedničkog života u braku. To je net u globalu! Žene koriste Instagram, gdje zabava bez ikakvih odgovornih zadataka, objavljuju razne slike žudeći za pažnjom (jer jedino s ciljem seksualnog zadovoljstva i su i same takve po prirodi) i samim tim hra- manipulacija koje se zadržavaju na planu ne svoj ego, skupljajući »lajkove« i komen- erotičnih umijeća i tehnicizma. Sfera ljud- 44 tare klinaca i staraca, dok bi zapravo pravu ske osobnosti tu ne dolazi u obzir. pažnju trebale dobivati od svojih muževa. Naše je današnje društvo fluidno. Moderno Koji je uzrok takve izbirljivosti? Društvo je fluidno društvo potrošačko društvo; druš- koje je već kod mladih ugušilo svaku istin- tvo brzine, kredita i trenutnog zadovoljenja sku želju moderno je društvo: već se od mla- želja koje samo potiče nove želje, dok ne dih dana sve probalo (alkohol, droga, seks), dođe do konačne istrošenosti. Fluidno druš- sve se doživjelo i vidjelo (internet, slike) da tvo ide protiv same naravi čovjeka. Ako je više uopće ne postoji želja. Tijelo se toliko čovjek biće strasti, biće želja, da bi se očuva- ubija seksom da ono prestaje biti erotično, la istinska ljubav između mladića i djevojke, poželjno, te postaje aseksualno, neosjetljivo strast i želja ponekad traže odgodu, strplje- na podražaj. Gotovo je zastrašujuće koliko nje, no današnje društvo to ne prihvaća te su ljudska tijela zapravo seksualno zamrla, želi od čovjeka stvoriti biće lišeno strasti i 46 45 upravo zbog seksa bez ljubavi. Muškarci i želja. žene, mladi, već su pravi zombiji; hodajući mrtvaci, lišeni želja, žudnje, ispražnjeni od bilo kakve istinske strasti. Razlog tomu, iz- među ostalog, jest i taj što je zapadna atei- 42 J. EVERT, Teologija tijela za nju, Split, 2013., 15. stička kultura poništila svaki zakon, zabra- 43 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – Nietzsche, 82. nu, Boga. Odbacila je važnost da svijet bude 44 Usp. I. FUČEK, Grijeh i obraćenje, Split, 2004., 453. prožet religioznošću, dovela je i u pitanje 45 Usp. Z. BAUMAN, Fluidni život, Novi Sad, 2009., 100. 46 Usp. F. HADJADJ, Dubina spolova, 355.

33 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) istinu kršćanske Objave, osporila njezinu zacije nema spontanosti, nema opuštenosti, vrijednost za oblikovanje i vođenje života, a time ni odnosa. Svaku sumnju da bi od- stvorivši nekršćanski i protukršćanski oblik nos mogao biti imalo asimetričan žene, ali života.47 Modernitet koji proizlazi iz ate- i muškarci modernoga doba, odmah shva- ističko liberalne klime uspio je razdvojiti ćaju kao znak da odnos treba prekinuti. spolnost i ljubav. Pod krinkom je slobode Današnji učestali prekidi odnosa također mladim pokazao način kako se mogu imati smanjuju sposobnost doživljavanja drugo- spolni odnosi lišeni ljubavi i navezanosti. To ga jer nas čine neosjetljivima za štetu i bol je jedno negativno potrošačko-kvantitativno drugoga. Modernomu se čovjeku sugerira shvaćanje i odnošenje prema ljubavi. Mladi da što brže zaboravi svojega partnera, da se više ne vide pravo bogatstvo ljubavi, ljubav otvori novim odnosima, budućnosti, da se je za njih postala samo jedno od potrošačkih dalje razvija.50 I zato se nakon prekida vrlo sredstava. I otuda dolazi takvo nezadovolj- brzo ulijeće u nove veze kako bi oporavak stvo, otuda takva nezasićenost i izbirljivost.48 bio lakše podnesen i kako bi se zaboravila prijašnja osoba. Žene znaju vrlo često glu- Odljubljivanje, prekid odnosa, rastava miti da ne pate za svojim prijašnjim kako ni Nakon gore prikazane analize ne trebamo u jednom trenutku ne bi iskazale ovisnost ili se čuditi da se u današnjim odnosima žene slabost. Od drugih veza, naravno, nema ni- i muškarci lako odljubljuju, brzo prekidaju šta, nema sreće. Jako je teško oživjeti istinski odnose i traže rastavu braka. Nikad nije bilo osjećaj i istinsku predanost. Zašto je to tako? više nesloge i pomutnje kao kod onih koji I kod nje i kod njega došlo je do emocional- započinju svoje veze vodeći se ljepotom i nog ispražnjenja koje je posljedica prijašnjih ljubavnim žarom. Odnos između muškarca veza ili brakova, a i s godinama duh i tije- i žene treba čvršći i postojaniji temelj i oba- lo nemaju više snage za novi početak. Zato zriviji pristup; onaj prvi zanos tu nikako ne se ti drugi, treći brakovi i veze svode samo valja.49 na isprazni zajednički život koji ima jedinu ulogu: prekriti duboki očaj samoće koji se Odnosi se lako prekidaju jer su osjećaji ne- provlači kroz dušu jedne ili druge osobe.51 jasni i nestalni ako je sve usredotočeno na seksualizirano tijelo (bez emocija). Moderni To dovodi do potpunoga nestanka povje- ljudi više ne znaju kamo smjestiti emocije renja: više nitko ni u koga nema povjerenja i kako ih uopće shvatiti. Naime, žene pod jer povjerenje podrazumijeva spremnost utjecajem racionalizma neprestano moraju na ranjivost, a što nitko više ne želi nakon analizirati svaki detalj (moguće ugroze) kod mnogobrojnih prekida koje je doživio! Pri- muškaraca. A ondje gdje je puno racionali- je je povjerenje bilo zajamčeno religijskim, društvenim okvirom; muškarci i žene mogli su se osloniti jedni na druge s potpunim po- 47 Usp. R. GUARDINI, Konac novoga vijeka, Split, 2002., 113. 50 Usp. I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitaliz- 48 Usp. A. TRSTENJAK, Stara i nova slika obitelji, Đako- mu danas, 147. vo, 1991., 69. 51 Usp. I. RAGUŽ, Ivica Raguž o Michelu Houellebecqu: 49 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – Književnik koji raskrinkava bijedu modernog čovjeka Nietzsche, 78. (12.11. 2019.)

34 1/2020.

vjerenjem, jer je (sakramentalni) okvir štitio žene sebi umanjuju vrijednost koju su dobi- jednoga i drugoga partnera! Danas pak se le od Boga.54 žene radije odlučuju biti poduzetnice sami- Žena je danas u modernom društvu bez ma sebi koje se oslanjanju samo na sebe i Boga iskorištena te se pretvorila u trgovačku na svoje psihičke resurse, kako bi izišle na i seksualnu robu.55 Naše su mlade žene mo- kraj s nesigurnošću i neugodnostima. Osim ralno, tjelesno, duhovno, spolno izgubljene, toga, nakon učestalih prekida i rastava osobe dezorijentirane. Svojom su seksualnošću postaju jako osjetljive i ranjive jer su jednom tjerane u nemir. Mučno je kada žene svlada bile duboko ranjene. Zato je potrebna mala njihova seksualnost i ni na što drugo više ne nesuglasica, gotovo nešto banalno i nebitno mogu misliti. Ne mogu više osjećati ni same (nekakve inače u normalnim odnosima be- sebe. Ne mogu uživati seksualnost, nego su značajne navike: odijevanje, nepranje zubi, izručene i zarobljene u svojem seksualnom nepostojanje ukusa za određenu hranu, nagonu.56 Taj osjećaj gubitka čistoće, te- manjak zajedničkoga interesa za umjetnost, melja i okvira očituje se na niz načina kao politička neslaganja) da se odnosi naglo pre- npr. u podrigivanju, pljuvanju, pušenju, ne- kinu. Ta je misao danas tako aktualna.52 pristojnom govoru i odijevanju. Premda bi Borba protiv žene takve žene mogli smatrati da su samosvjesne i sigurne u sebe, one zapravo takvim pona- Sveti Ivan Pavao II. govorio je da đavao na- šanjem otkrivaju samo svoju nesigurnost.57 pada veze mladih parova, pa i obitelj tako Vrlo često uzore traže u filmu, na Instagra- što želi uništiti sliku Boga u ženi, zato što iz mu, na »cajkaškim« koncertima i estradi. Za nje, kao i iz Boga, izlazi život. Upravo pro- mjesto pokazivanja izabiru diskoteke, gdje blemi mladih, pa kasnije i obitelji, nastaju lako upadaju u zamke alkohola i usputnih tek onda kada se izbaci Boga iz svoje svakod- veza.58 »Djevojke smatraju kako su trajne nevice i prestane važiti kršćanski model ži- veze stvar prošlosti. U modi je izjavljuju vota.53 Žena ima zadatak spasiti čovjeka od hooking up ili neobvezni seksualni susret na težnje za tuđinom, pomoći mu da ne bude pijankama koje ne uključuju emocije.« 59 vječni skitnica. Prva misija žene očituje se u »Jako je rijetko da možemo vidjeti neku dje- rađanju, majčinstvu. Žena vodi čovječanstvo vojku koja uživa u sportu ili da npr. uživa u k ostvarenju njegovih najviših mogućnosti. kuhanju…«60 To može učiniti na dva načina: zabludom i nevjernošću kao Eva ili istinom i vjerom kao Marija. Dakle, metafizičko je poslanje svake 54 Usp. S. DRAGUN, Sloboda na kušnji, Split, 2008., žene biti službenica Gospodnja i suotkupite- 113-118. ljica poput Marije. Danas vidimo da mnoge 55 Usp. isto, 118. 56 Usp. A. GRÜN, L. JAROSCH, Živi što jesi, Zagreb, 2013., 82. 57 Usp. J. EVERT, Teologija tijela za nju, Split, 2013., 19. 52 Usp. I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitaliz- 58 mu danas, 148. Usp. Ž. BEZIĆ, Razvojni put mladih, Đakovo, 1989., 234. 53 Usp. Kateheza o ikoni Svete Nazaretske Obitelji, u: 59 https://neokatekumenski-put.blogspot.com/2013/02/ Z. MILIŠA, Šok današnjice, Split, 2015., 308. kateheza-o-ikoni-svete-nazaretske.html (30.11. 2019.) 60 Ž. BEZIĆ, Razvojni put mladih, 234.

35 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10)

Žena današnjice igra brojne uloge u druš- »svoj svijet«, a ne svijet udvoje. Danas ako tvu, obitelji i na poslu za koje se presvlači u žena želi biti priznata u društvu, mora imati prikladna odijela, poput glumice koja mora neki status, mora biti uspješna, imati karije- slijediti upute režisera, a u takvoj životnoj ru. Uspješan, seksi i vitak model zamijenio fragmentaciji teško je osjetiti moralnu odgo- je ženu kao majku i kućanicu te ju je kao vornost u svakoj pojedinoj ulozi. Današnje takvu postavio za kriterij uspješne ženskosti. vrijeme proizvelo je ženu kao hermetički Sve potrebe takve žene osobito nakon 40. zatvorenu, usamljenu monadu napuštenu godine života – potreba za vlašću, funkcija- usred mnoštva, beskrajno udaljenu i nepo- ma, dokazivanjima – nisu ništa drugo nego vratno otuđenu, bez intimnosti i moralno- izričaj dubokoga očaja: one su izričaj već sti.61 Ulogu u svemu tome odigrali su i me- postojeće unutarnje destrukcije jer nemaju diji, i internet, društvene mreže. Djevojkama ništa u životu, ni muža, ni djecu. Kad se ta- se na društvenim mrežama »pune glave« da kve žene utaže u životnoj znatiželji, okreću se njihova vrijednost određuje mladićevom se sebi i onda su one te koje biraju i određuje reakcijom na njih. U medijima imaju pre- s kim će i gdje će. Postaju si prioritet i tru- ssing gdje je nevinost predstavljena kao ne- de si udovoljiti u svemu, pa i u seksu. Takve što što nije normalno, gdje se to mora hitno dezorijentirane žene traže puno mlađe muš- riješiti, da bi te smatrali civiliziranim. Ako karce koji će moći održati njihov seksualni prestanu slijediti standarde novoga ukusa, tempo. Zato se danas ženama preporučuje prestaju biti relevantni, atraktivni, odnosno usputni seks koji će ih naučiti usredotočiti seksi. Zlo zato propagira užitak spolnosti i se na karijeru, tj. da svoju osobnost podrede nužnost upražnjenja seksa što je to prije mo- radu na sebi i karijeri, a tijelo seksu i užit- guće. U seksualiziranu društvu proširilo se ku. Lako je uvidjeti kolike su moderne žene mišljenje da se spolnim nagonom ne može ulovljene u klopku takvih teorija. Posebice vladati i da bi bilo sasvim pogrešno zahtije- je zanimljivo primijetiti u Hrvatskoj i drug- vati od mladih da ne ulaze u spolne odnose dje kako te žene, koje zbog karijere ne žele prije braka, da bi to bilo protiv čovjekove stabilne odnose, nego samo one usputne, naravi i stoga nemoguće.62 »Kad bi spolno kada počne otkucavati biološki sat, brzo se zadovoljstvo bilo tako važno, onda bi prosti- vjenčaju, dobiju dijete, ali se onda opet još tutke bile najsretnije žene na svijetu.«63 brže razvedu. Zašto? Pa da nastave ondje gdje su stale, a to je samoostvarenje, auten- Žena bez muškarca i djece tičnost, autonomija!64 Ateistički liberalizam Današnja kultura i današnji mediji stavljaju zapada došao je do zaključka da su za sva zla ženama kao ideal uspjeh, karijeru, autono- krivi muškarci, očevi, odnosno hijerarhijska miju, autentičnost u smislu da je sreća imati struktura društva, pa se moralo napose u fe- minističkom pokretu »ubiti oca«, muškarca, super ego, tog autoritarnog simbola. Otac, 61 Usp. Z. BAUMAN, Postmoderna etika, Zagreb, 2009., 312-313. muškarac u životu moderne žene postaje 62 Usp. G. KUBY, Nova ideologija seksualnosti, Split, 2010., 128. 63 T. IVANČIĆ, Ozdravimo suvremeni brak, Zagreb, 2016., 55. 64 Usp. isto, 148.

36 1/2020.

suvišan, opasan, nebitan.65 »Biti moderna nehumanost.68 Žena koja trči za svojom žena znači vjerovati u vlastite individualne karijerom, i ako bude imala djecu jednog želje kao lokus autoriteta i samoodređenja. dana, ona toj djeci ne može dati dovoljno Upravo ta seksualna autonomija nametnuta pažnje. To će dijete imati bogatstvo, sigurnu je modernim ženama kao najcjenjeniji po- egzistenciju u materijalnom smislu, ali neće sjed, ali to nije samo moralno pogrešno nego biti nahranjeno ljubavlju svoje majke. I ono je i metafizička laž.«66 će porasti s odbojnošću i mržnjom prema svojoj majci, a tu će mržnju kasnije prenijeti »Feministička žena je apokaliptička zvijer na svoju ženu ili muža. U takvom je načinu koja sije kulturu smrti. Zmija koja guta jaje i odrastanja sve to normalan slijed događaja. izbacuje smljevenu ljusku, crna udovica koja Mi moramo čuvati naše žene. Ako one ode u nakon parenja ubija mužjaka. To je žena čija nemoral, onda se od njih pravi životinja; to je strast kadra nadvladati i poniziti, pokoriti je jedna animalizacija žene, koja nalazi zado- svijet. Ona ne želi biti majka, ne želi ima- voljenje jedino u nadražaju najnižih poriva ti muškarca. Ona ne oprašta i ne ljubi, ona i takva žena ne može odgajati djecu jer jed- želi uništiti svijet koji je za nju inicijativno nostavno nije sposobna, ne može biti dobra muški, iako je u svome biću ženski! Ona majka.69 prezire majčinstvo u ime nekih osobnih he- donističkih karijerističkih prava. Za nju je Neshvatljivo je i nepojmljivo da mnogi muš- brak smiješna i sporedna forma življenja. karci pristaju biti u vezi sa ženama koje ne Ona promiskuitet priznaje kao nešto nor- žele djecu s njima, već smatraju da ima važ- malno, a ćudoređe proglašava besmislicom nijih stvari u životu. S takvom ženom ne bih i izmišljotinom.«67 ostao ni sekunde zajedno, koliko god ona bila pametna, uspješna i lijepa.70 Danas je Žena koja je emancipirana, koja prestaje majčinstvo poniženo, jer jedini rast koji žene biti određena muškarcem, živi samo za sebe, zanima ekonomski je rast. Ima majki koje se pretvorila se u poduzetnicu i prkosno se na- upuštaju na pogibeljna putovanja očajnički tječe s muškarcem da bude bolja i pametnija pokušavajući napuniti svoj trbuh boljom od njega. Prestaje biti i humana i ljudska. budućnost, a osobe kojima je trbuh pun i I čim vidimo da ne treba muškarca i da ne srce lišeno ljubavi prazne su, nesposobne vo- živi s muškarcem, da je postala ravnodušna ljeti i darivati se.71 prema muškarcu – može ona biti vrhunska znanstvenica, poduzetnica, brižna majka, Majčinstvo je onaj cilj prema kojem Stvori- humanitarka, aktivistica – ona propada u telj želi usmjeriti čitavo ženino biće, a žena

68 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – Nietzsche, 16-17. 65 Usp. I. ŠOLA, Europa je žena koja ponižava žene, u: 69 Usp. A. JOVANOVIĆ, Brak i obitelj, 20.-24. min. https://kamenjar.com/ivica-sola-europa-je-zena-koja- 70 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – ponizava-zene/ (21. 1. 2020.) Nietzsche, 80. 66 Usp. R. DREHER, Benediktova opcija, Split, 2017., 240. 71 Usp. Papa Franjo: Danas je majčinstvo poniženo, u: 67 Z. VUKMAN, Propast svijeta ili novo doba poganstva, https://www.bitno.net/vijesti/vatikan/papa-franjo-da- Split, 2016., 172-173. nas-je-majcinstvo-ponizeno (7. 1. 2020.)

37 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) koja se odrekne majčinstva odrekla se najve- udvoje vrlo konkretan i zapravo jednosta- će časti i najvišeg dostojanstva.72 Bit je žene van, odnosno tako je malo potrebno čovje- biti majkom, predanim primanjem postati ku za sreću: navečer nakon posla doći doma, plodna, dopustiti da u njoj život nastane, da razgovarati s voljenom osobom, osjetiti pod ga nosi i njeguje. Ženino majčinstvo ostva- rukom njezino tijelo, popiti čašu vina. To su ruje se u razgovoru muža i žene, kad žena sitnice ljudskog života koje čovjeka čine sret- prihvaća uz sebe muža i uzvraća mu, obo- nim i ispunjenim.75 »Zato je dobro da muž gaćuje njegovo mišljenje, planiranje, rad. i žena odvoje trenutke samo za sebe, trenut- Majčinstvo se događa kad majka oblikuje ke kada će zaboraviti na sve drugo, kada će dom, u njemu se drugi smatraju zaštićeni, se usredotočiti isključivo jedno na drugo i nahranjeni, izliječeni, u njemu samom po- oživljavati svoju ljubav.«76 tvrđeni.73 Lijepe, pametne, uspješne žene Razgovarati, praštati, moliti – to je program spasiti će se od prokletstva karijerizma i vla- uspješnog bračnog života udvoje sažet u stite ljepote ljepotom rađanja. Ako rađanje trima riječima koje su poput triju stupova djece i briga za djecu načini odmak od za- ljubavi. Razgovarati. Za razgovor treba imati ljubljenosti i opsjednutost u vlastitu ljepotu vremena. Svi znamo da se može razgovara- i karijeru, postati će načinom kojim lijepe ti i pritom ništa ne reći i da se komunika- žene izlaze iz svoga ega i posvećuju se drugo- cija među supružnicima ne mjeri brojem mu, mužu, djeci.74 izgovorenih riječi. Da bi riječ bila u službi Život udvoje ljubavi, najprije treba slušati. Upravo nedostatak slušanja uništava razgovor: tek što je Većina ljudi ima sve u životu, i posao i no- jedan otvorio usta, drugi – već znajući što vac. Međutim, kad ti nedostaje jedna osoba će čuti – postane zlovoljan prije nego što je koju voliš, nedostaje ti cijeli svijet, cijeli je onaj dovršio rečenicu. Praštati. Do mnogih svijet mrtav. Bez života udvoje, bez ljubavi, rastava braka dolazi vjerojatno što većina za- modernomu čovjeku preostaje život u bije- ručnika nije uopće shvatila da je brak mjesto di te jedino prepuštanje tjelesnim užitcima gdje treba najviše praštati. Svađe i nesugla- (alkohol, seks) ili pak antidepresivima koji sice nisu neuspjeh ljubavi ako poslije njih podižu razinu serotonina, hormona sreće. uslijedi praštanje i pomirenje. Praštanje je No poput svih antidepresiva tako ni jedan znak istinske ljubavi. Ljubav koja traje po- antidepresiv ne čini sretnim, ostavlja k tomu drazumijeva stotine i stotine razmijenjenih još i negativne posljedice na tijelo, a to je po- oprosta! Moliti. Jedan bračni par koji je bio najprije gubitak svake »želje«. Jedina istinska pred razvodom braka odlazi kod svećenika ljudska sreća sastoji se u ljubavi, u onome na razgovor. Svećenik im je savjetovao da što nazivamo »životom udvoje«. A taj je život svake večeri bez iznimke, držeći se za ruke, zajedno mole. Kažu da su u početku bili 72 Usp. D. VITTURI, Obitelj – škola ljubavi i života, Split, 2017., 169-170. 75 Usp. I. RAGUŽ, Ivica Raguž o Michelu Houellebecqu: 73 Usp. T. BELLER, Pripadamo jedno drugom, Đakovo, Književnik koji raskrinkava bijedu modernog čovjeka (12. 1994., 40-41. 11. 2019.) 74 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljicama Etty – Rachel 76 A. V. HILDEBRAND, Ljubavlju oplemenjeni, Split, – Simone, Đakovo, 2019., 67. 2006., 23.

38 1/2020.

sumnjičavi kada je svećenik pred njih stavio duha. Modni odjevni predmeti služe da se tako jednostavan zahtjev. Nekoliko godina tijelo druge osobe učini savršeno lijepim, a poslije svjedoče: »Naš je brak spašen i preo- kad se ta osoba skine, možemo ostati ne- bražen, uglavnom zahvaljujući tom kratkom malo šokirani kako se to isto tijelo razlikuje vremenu koje smo zajedno vjerno provodili od onoga kakvim se modno predstavlja.78 pred Bogom.« Ima li što jednostavnije od Moda je posebno pogubna za žene koje su toga? To je gotovo ništa, a mijenja sve.77 više izložene njezinu utjecaju i njezinu ne- miru te nestalnosti.79 Danas je važno da Moda danas žena bude seksi: da se odijeva po ukusu kon- Modna je industrija uvelike doprinijela zumerističkoga tržišta (uske hlače, suknje, stvaranju predodžbe o ženskoj ljepoti, ali i haljine), da vrijedi mršavost, plava kosa, njeziom seksepilu. U posljednjih stotinjak dekolte, duge noge, glatka koža, da vizual- godina ženska se moda izrazito promijenila no pokazuje svoj seksipil modom, športom, 80 te samim time i donijela mnogo promjena u kozmetikom. Mnogo je negativnih vidova poimanju ženskog izgleda. Kada govorimo odijevanja. Danas više nema žena koje vole o modnoj industriji kao onoj koja utječe na šetati u dugim haljinama. Doista, moda ih stvaranje predodžbe o ljepoti i ženi kao »seks tjera nositi minice, biti preotvorenih grudi, simbolu«, utjecaj mode možemo sagledati iz boraviti na javnoj plaži golih grudi, poka- dvaju gledišta; prvo je ono koje predstavlja zivati trbuh (pupak, kod tinejdžera) i nositi samu odjeću koja po određenim, zadanim traperice tako da se još jedva drže na tijelu. standardima čini ženu privlačnijom i sekse- Uz to postoji uni-sex moda pretjeranih obli- pilnijom dok drugo gledište obuhvaća same ka, a time i sve šire uvođenja tzv. gay kulture modele kao figure, »idole« koji u raznim re- itd. Ta je seksi-moda osobito naglašena u dis- vijama, modnim editorijalima i časopisima kotekama i noćnim klubovima. Naglašava- stvaraju određenu sliku o ženskom tijelu. nje seksualnosti i kulture tijela odvojeno od Možemo slobodno reći da je moda zbog kulture duše u seksi-modi svih načina loše 81 toga postala izričaj izgubljenog identiteta, je, grešno, zavodnički. Isto tako, živimo u i upravo iz toga modni kreatori crpe svoju vrijeme naglašenog feminizma, vrijeme na- snagu i utjecaj. Njima je stalo do toga da tjecanja u privlačnosti. Poniznost, čistoća i moderni čovjek nema čvrsti identitet. Tada čednost postaju strani pojmovi. Žena svojim 82 oni svojim modnim kreacijama stvaraju novi načinom oblačenja postaje objekt želja. U identitet koji potom novom modom ponov- tom mentalitetu današnjeg općeg erotizira- no poništavaju te opet stvaraju novi, i tako u 78 nedogled. Moda je također izričaj samodo- Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – Nietzsche, 27-28. padnosti i statusa. Odijevanjem pokazujemo 79 Usp. isto, 164. svoju moć pred drugima, moć koja se teme- 80 Usp. I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitaliz- lji izričito na modnim predmetima. Čovjek mu danas, 143. pak nema potrebe izdvajati se od gomile i 81 Usp. I. FUČEK, Život i smrt, 155-156. pokazivati svoju moć modom, nego snagom 82 Usp. M. G., Ljepota tradicije; znak poštovanja prema Bogu – veo na glavi, u: http://magnifikat.hr/ljepota-tradicije-znak-postovanja-prema-bogu-i-zeni-veo-na-gla- 77 Usp. C. PONSARD, Vjera u obitelji, Split, 2006., 33-36. vi/ (12. 12. 2019.)

39 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) nja čovjekova ponašanja sve se više gubi smi- Žena koja to postigne postaje narcisoidna. sao za ono što je seksualno uredno, čisto, što Druge žene koje počnu slijediti njezin pri- čuva, izgrađuje i osposobljuje za ljubav pa se mjer postaju joj trajna ugroza i prijetnja.86 zamjenjuje sa seksualno neurednim, bestid- »Duh ovoga vremena tjera žene da stalno nim, što koči napredak rasta u ljubavi ili ga budu atraktivne i da tu atraktivnost poka- posve blokira. Gubi se smisao za rasuđivanje zuju promiskuitetnošću, a samim time je što je dopušteno, a što nije, što je grijeh, a uništen istinski odnos ljubavi.«87 Ta je da- što nije.83 našnja moda moda tijesnih farmerki. To je sve kao hulahupke toliko priljubljeno da se Neki autori smatraju da se mi kršćani vrlo svaki tjelesni nabor vidi i to, ustvari, uopće često znamo rugati s muslimankama, pa više nije privlačno. To te žene ne znaju. Uvi- kažemo: »Vidi ovu muslimanku kako se jek je privlačnije vidjeti ženu u nekoj haljini, omotala. Što izigrava time?« Nismo ni svje- nego minici. Pristojno, čedno odijevanje ne sni da oni čuvaju i spašavaju svoje žene jer znači neprivlačno odijevanje. Dobro je kada jedno društvo ovisi od zdrave i moralne se žena privlačno odijeva, ali kada se žena žene. Pravoslavni monah Arsenije Jovanović čedno, pristojno odijeva to znači da ona želi kaže da Nijemci ne mogu ništa Turcima u pokazati potpunu osobnost, a ne samo in- Njemačkoj zato što su sačuvali svoje žene. timne dijelove svoga tijela. Ona pristojnim Muslimanke možda čudno izgledaju za ovo odijevanjem želi u prvi plan staviti svoju društvo, ali one ipak čuvaju svoju čednost, unutarnju ljepotu. Tu unutarnju ljepotu ni- svoj moral. Za razliku od muslimanki naše kako ne želi ugroziti ili staviti u sjenu svojim su mlade kršćanke ogoljene, istetovirane, oskudnim odijevanjem88 izbušene. Kuda to sve vodi? To su sve ri- ječi: »Priđi, stavi ruku na mene i vodi me Nema više tajne, nema otmjenosti. Takve gdje god hoćeš.« Ne vjerujem da je bilo što žene misle da će privući nekoga, a ne zna- drugo, da žena kaže: »Stanite. Ja sam sad ju da će privući muškarca koji je još jeftiniji jedna fina djevojka«, kad je ona skroz gola, od njih, koji nikada neće biti dobar muž, kad ima piercing u pupku, kad joj se sve vi- dobar otac, dobar čovjek na poslu. One već di.84 Ima i onih koje su opsjednute lijepim, unaprijed izabiru čovjeka kojega će zamrziti isklesanim tijelom, pa po cijele dane vise u jednog dana, od kojega će se razvesti, gdje teretanama kako bi luđački istrenirale svoja će biti alimentacije, frke, ludila s djecom. I tijela, a to znači učiniti ga što manje propu- to je sve legalni kriminal u kojemu najviše snim, rezonantnim za drugoga.85 Ono što djeca ispaštaju.89 danas vrijedi jesu jogging, pilates, fitness: naša civilizacija daje sliku sretnog zaokreta prema tijelu i traži od žene savršenu fizičku formu. 86 Usp. L. TOMAŠEVIĆ, Bioetika iz teološke perspektive, Zagreb, 2014., 122. 83 Usp. I. FUČEK, Predbračna ljubav i bračna ljubav, Split, 87 I. RAGUŽ, Ivica Raguž o Michelu Houellebecqu: Knji- 2005., 509. ževnik koji raskrinkava bijedu modernog čovjeka (12. 11. 84 Usp. A. JOVANOVIĆ, Monah Arsenije Jovanović o že- 2019.) nama, u: https://www.youtube.com/watch?v=QMExv 88 Usp. M. B. BONACCI, Prava ljubav, Split, 2004., 167. LXuqj8 (13. 11. 2019.), 0.-1. min 89 Usp. A. JOVANOVIĆ, Monah Arsenije Jovanović o že- 85 Usp. I. RAGUŽ, Epimeteje, Đakovo, 2016., 104. nama, 1.-2. min.

40 1/2020.

Uzrok svega toga možemo vidjeti u usa- iluziju i unište njihovo samopouzdanje. Ta- mljenosti, ali ne ljudskoj usamljenost nego kvi magazini trebali bi biti ilegalni. »Oni su usamljenost jer nemamo Boga više. Čovjek u srži protiv žena, a one im daju svoju moć može biti sam na cijelom svijetu, ali kad ima – svojim novčanikom.«91 Boga u svome životu, on nije usamljen. Žena Medijske reprezentacije imaju veliki utjecaj koja ima jaku osobnost u sebi, ona koja ima na stvaranje naših uvjerenja i oblikovanje karizmu, svojom će osobnošću, karizmom, naše svijesti, iako najčešće sami to ne pri- intelektom privlačiti, djelovati i utjecati na mjećujemo. Prikazi polugolih ženskih tijela ljude, a one žene koje su prazne, koje ne- nalaze se svuda oko nas, počevši na naslov- maju što ponuditi, one će »praviti cirkus od nicama časopisa, reklamnim plakatima, tele- sebe«: tetovirati se, izbušiti, ogoliti se, staviti viziji i društvenim mrežama. U magazinima piercing u pupak ne bi li nekoga privukle i nema žene s nedostatcima; sve su redom svratile pozornost na sebe. Opet to nikad idealne ženske figure, idealne konture lica, ništa neće biti jer je i najružnija žena lijepa predstavljene u vrlo eksplicitnim i seksuali- ako nosi Boga u sebi. Zato moramo raditi ziranim pozama. Zbog toga su druge žene na svojim dušama, a na svojim osobnostima stavljene pod golemi teret da moraju dorasti i na tijelima, lako ćemo.90 zahtjevima biti kao one iz magazina – pri- Žena s naslovnice vlačne, vitke, seksi. Većina tih fotografskih prikaza sa časopisa nije čak ni stvarno, već »Nevjerojatno kako modni časopisi tako su kompjuterski proizvod. Te fotografije do- olako i dobro prodaju maglu, kako ispiru tjeruju se računalnim programima kako bi mozak ženama uvjeravajući ih da nisu do- uklonili svaki trag nedostatka (u biti, svaki voljno dobre i da trebaju izgledati kao neki trag normalne ljudskosti). Tehnologija je na- modeli. Industrija ljepote živi od širenja laži. predovala do te mjere da se prikazima žena Reklame su za žene desetljećima utemeljene u časopisima ili televiziji manipulira; photos- na istom principu. Ti nisi dovoljno dobra! hop, šminka ili odjeća samo su neki faktori Nešto s tobom nije u redu! Zapravo, puno kojima se to postiže. Usavršavanjem tijelo toga s tobom nije u redu! Nisi dovoljno pa- postaje manipulativno sredstvo u jačanju metna! Ona je je ljepša! 85 % takvih je sadr- socijalnog i ličnog statusa, a ljepota posta- žaja, posvećeno tomu da tjeraju žene na raz- je uporabna vrijednost. Modni magazini mišljanje kako su nesavršene i neprikladne.« promoviraju takve kriterije koje većina žena 70 % žena osjeća se krivima, posramljenima, najčešće ne mogu ispuniti te im ojača svijest depresivnima nakon tri minute čitanja mod- o vlastitom tijelu i učini ih sve nezadovoljni- nih časopisa, a pogotovo mlađe djevojke. jima vlastitim izgledom. Na taj način mnoge Usađuje im se osjećaj manje vrijednosti što djevojke počinju previše disciplinirati vlasti- često dovodi do nezadovoljstva vlastitim ti- to tijelo te to prerasta u psihički poremećaj jelom i iskompleksiranosti. Tisuće plaćenih marketinških stručnjaka dobili su ogromne novce da peru mozgove ženama, da prodaju 91 Usp. M. G., Ružna istina o časopisima ljepote, u: http:// magnifikat.hr/ruzna-istina-o-casopisima-ljepote/ (12. 90 Usp. isto, 2.–3. min. 12. 2019.)

41 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) koji naposljetku rezultira bulimijom i ano- čovjekova duha i vrlo često rezultira tjele- reksijom.92 snom potrošenošću i iznakaženošću.94 Ako na sve to gledamo kao vjernici, mi Seksualna industrija filmovima, reklamama znamo da je ljepota svakog ljudskog bića i časopisima šalje jednu nestvarnu idealnu u tomu što ga je Bog stvorio. I On sa sva- sliku žene svojoj publici, te se neke žene kim ima svoj plan. Nitko mu nije nebitan. očajnički trude postići tu idealnu sliku ko- 93 Žena zato ne bi trebala imati imperativ risteći razne preparate za tijelo, a nerijetko i svidjeti se drugome oponašajući i kopirajući odlaze na plastične operacije kako bi zadovo- neki umjetno-kompjuterski dorađen model ljile proporcije koje zapadno društvo stalno s naslovnice, i radeći pri tome »cirkus« od nameće. U medijima su obično zastupljene sebe. Trebala bi kao nečija prijateljica, dje- žene umjetnog i pomno dorađenog izgle- vojka ili supruga živjeti stvarno, da joj budu da, koje su uradile brojne estetske zahvate, srušene iluzije o nekoj njezinoj lažnoj veliči- te često bivaju nametnute kao ideal ljepote. ni, da bude svjesna svojih mana i vrlina, da Nametnuti su nam ti umjetni izgledi, a pri- promatra svijet Božjim očima. Kad bi žena rodne žene stavljaju se ne u drugi plan nego tako promatrala svijet, postalo bi joj nevaž- ih jednostavno nema. Žena treba tijelo puno voli li ju netko ili ne voli, sviđa li se neko- stiti da bude prirodno, ništa više. Idealna je me ili ne sviđa. Ne bi ju zanimalo što drugi žena prirodna žena, ona koja s mjerom sebe o njoj misle, već samo to – što Bog o njoj uljepšava, koja je pomirena sa sobom i sa misli. Samo je to bitno. svijetom. Nikad mi neće biti jasne djevojke koje troše toliko vremena na uljepšavanje i Prirodna ljepota? naslikavanje svog tijela i lica, koje pozor- Govoreći o teologiji tijela, papa Ivan Pavao no namještaju od duck facea do fish facea, II. upozoravao je na sve prisutniji trend op- ovisno o modi i pokazivanje po sajtovima, sesivne brižnosti i zaluđenost izvanjskom umjesto da žive, da budu zadovoljne sa so- ljepotom koji je naročito vidljiv kod žena. bom. Upravo ta lakrdija imitiranja životinj- Preokupacija apsolutističkim postizanjem fi- skog izgleda, kao erotizacija i seksualizacija, 95 zičkog savršenstva transformira se u estetski zamagljuje ženu koja stoji iza svog lica. zahtjev isključivo tjelesne, vizualne ljepote Ovako je govorio Klement Aleksandrijski osobe čiji motivi brižnosti poprimaju svo- 150. god. po. Kr.: »One dakle, tijelo zasla- jevrsnu opsjednutost: fasciniranje dijetama, đuju kao loše jelo. Preko dana, zaokuplje- tjelesnim aktivnostima, pretjeranom ukra- ne ukrašavanjem, ostaju u sobi da im se ne šavanju šminkom, pribjegavanje estetskoj predbaci kako su u bijelo obojile kosu. S / plastičnoj kirurgiji i kultu tjelesne figure. večeri ta lažna ljepota gmiže iz jazbine pre- Takva opsjednutost dovodi do potiskivanja

94 Usp. S. VULETIĆ, Suvremeni grijesi kulta tjelesnosti, u: http://www.glas-slavonije.hr/396903/3/Suvremeni-gri- 92 Usp. C. WEST, Otvoreno o seksualnosti i braku, Split, jesi-kulta-tjelesnosti (28. 1. 2020.) 2019., 228. 95 Usp. I. RAGUŽ, Ivica Raguž o Michelu Houellebecqu: 93 Usp. M. G., Ružna istina o časopisima ljepote (12. 12. Književnik koji raskrinkava bijedu modernog čovjeka (12. 2019.) 11. 2019.)

42 1/2020.

ma svjetiljci. Pijanstvo i slaba svjetlost idu Uglavnom ih ništa ne zanima, osim šminke na ruku njihovoj laži. Te nesretnice same od i markirane robe, nemaju nikakvih interesa sebe skrivaju da vlastitu ljepotu uništavaju i s njima je jako teško razgovarati o nekim dodavanjem tuđe. Već se s danom počinju običnim temama.98 mučiti i sebi štetiti. Pomazuju se nekim smjesama. Kožu troše, a tijelo razmazuju Ljepota – dar ili prokletstvo? napicima. Od pretjerana pranja vene njiho- »Ništa se na zemlji ne može usporediti s 96 vo tijelo.« Rekli bismo: »Ništa novo pod ljepotom žene. Ljepota je moćna. Ona je suncem.« Tko bi rekao da će se u 2020. možda i najmoćnija stvar na zemlji. Ona je godini djevojke hvaliti s tonom šminke na opasna. Zato što je važna. U vremenu koje- licu, umjetnim trepavicama, silikonima u mu živimo ljepota se tako često iskrivljava ili grudima i usnama, botoksima, ekstenzijama obožava.«99 Fizička ljepota žene »nije dublja u kosi, umjetnim noktima, plastičnim ope- od njezine kože«. Ljepota je prolazna, što s racijama, utreniranim i zategnutim mišići- velikom žalošću moraju priznati one žene ma gluteusa, da će sjediti u sobi i cijele dane koje su samo na osnovi nje postizale uspje- bojiti po licu te pritom to odmah objaviti na he u društvu ili pak oni koji su se dali na Instagramu i Facebooku i da će to sto tisuća nju »uhvatiti«. Žene danas misle kako svijet drugih djevojaka pratiti. Žene s ovih naših mogu pokoriti prije svega svojim tijelom, prostora imaju prekrasan genotip, toliko kako se mogu davati neljubljenom muškar- prirodne ljepote, a opet su, s druge strane, cu, kako mu ne trebaju pripadati, kako ma- opterećene šminkom, i najbolje godine pro- nipulacijom muškarčevim strastima mogu i lete im na e-radionicama za make up beauty samim time manipulirati i njegovim ponaša- i ostalim »idiotarijama«, a kad dođu srednje njem.100 Zato je u svijetu potrebna obnova godine, onda su fizički i mentalno zgažene žena koje razumiju snagu svoje ljepote i koje kao da je netko iz njih iscijedio dušu. Sve će se služiti njome da privuku muškaraca k se to podvaljuje pod terminom emancipa- Bogu, a ne da ih odvlače od Njega.101 cija žena. Upravo zbog takvih stvari postoji mogućnost da djevojčice izrastu u nesigur- Danas posebno možemo vidjeti kako je malo ne žene opterećene izgledom svojega tijela lijepih žena koje su sretne i ostvarene. Kao i potpuno poremećenim sustavom vrijed- da ih je ljepota uništila i učinila prokletima i nosti.97 Emancipirane su žene jako bahate, nesretnima. Zašto? Upravo ta ljepota učini- precijenjene su, glume da su nedostižne, a la ih je umišljenima i nedodirljivima. Lijepa zapravo su duboko u sebi jako tužne. Prosje- žena pretvara se u idola kojemu se drugi tre- čan muškarac ako im i priđe, nema posebno baju klanjati. Rijetko se događa da se lijepe što tražiti i očekivati. One su nezainteresira- ne i izbirljive, zapravo, one ne znaju što žele 98 Usp. B. KAMBER, Hrvat o ženama, u: https://www. youtube.com/watch?v=dzKPoo54CPg&t=156s (15. i što traže. Što su ljepše, to im je ego veći. 11. 2019.), 1:40-2:30 min. 99 J. EVERT, Teologija tijela za nju, Split, 2013., 33-37. 96 K. ALEKSANDRIJSKI, Odgojitelj, Split, 2006., 418. 100 Usp. Z. VUKMAN, Propast svijeta ili novo doba pogan- 97 Usp. B. KAMBER, Šminkate se previše, u: https://www. stva, 170-171. youtube.com/watch?v=s9Y-D9_npqU&t=29s (15. 11. 101 Usp. M. SAVIĆ, Kako izbeći i savladati bračnu krizu, 2019.), 2.-4. min. 42.

43 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10)

žene poput idola žele iskreno, bezinteresno su žene zato često hladne žene. A ako pak predati u ljubav, bez zadrške prepuštati se imaš preružnu ženu, onda ona ništi strast, muškarcu jer tako moćne izvana ne žele po- nema žudnje.104 »Ljepota uvijek muškarcu kazati svoju ovisnost i slabost. Uvijek su one i ženi donosi više boli nego radosti. Ljepota te koje isključivo traže predanost, ovisnost i pak može biti više opterećenje za brak nego slabost muškarca. I uvijek se lijepe žene, da prednost. Lijepe žene veći značaj pridaju pa- bi ostale idolom, namjerno čine nedodirlji- žnji koju izazivaju, nego svojoj sposobnosti vima, nedostupnima, uvijek daju do znanja dati doprinos uspješnom druženju. Budući muškarcu da su one nedostupne. Muškarci da ovise o reakciji drugih, često ne uspije- vrlo brzo bivaju zatečeni i neugodno izne- vaju izgraditi samopouzdanje. Ljepota slabi nađeni kada primijete da ta izvanjska ljepota osjećaj za suradnju. Prijetnja starosti visi 105 nema nikakve veze s unutarnjom ljepotom, iznad njihovih glava. odnosno da su takve žene izvana lijepe, ali »Kako se onda lijepe žene mogu spasiti, kako iznutra sama trulež.102 izbjeći prokletstvo svoje ljepote? Rješenje je »Također valja spomenuti i veliko rivalstvo u Pjesmi nad pjesmama, u rečenici: ‘Crna koje se zna dogoditi između majki i kćeri. sam, ali lijepa.’ (Pj 1, 5) Žena je u Pjesmi nad One se natječu koja će biti ljepša, odnosno pjesmama crna ukoliko ne mari za izvanjsku majka želi biti zgodnija od kćeri. Žalosno je ljepotu. Ona je lijepa izvanjski, ali ta izvanj- i danas gledati koliko se neke majke ljubo- ska ljepota za nju je crna, nebitna, nevažna. morno natječu sa svojim kćerima, kako se Ona pak traži unutarnju ljepotu i jedino mnoge naslikavaju s kćerima, ne kako bi potom ljepotom želi se svidjeti ne sebi i svima kazale kako su ponosne na njih, već da bi (!), nego svojemu mužu. Stoga lijepe žene je- pokazale kako su one ipak zgodnije i ljepše dino tako mogu izbjeći prokletstvo svoje vla- (mršavije, dakako) od svojih kćeri. A da ne stite ljepote: trebaju učiniti odmak od svoje govorimo o odijevanju tih majki koje nasto- vlastite vanjske ljepote, učiniti ju nevažnom je što više izgledati poput svojih kćeri. To i usredotočiti se na unutarnju ljepotu, ljepo- 106 natjecanje u ljepoti majki s kćerima osob- tu koja je usmjerena na drugoga.« no šteti njihovu duhovnom razvoju i ne bi Ženstvenost smjelo imati mjesta.«103 »Ženstvenost je vrsnost žene. Ženstvena je Seneka je davno već na jednom mjestu na- ona žena koja voli biti žena. Ženstvena žena pisao da nije dobro imati ni prelijepu, a ni preružnu ženu. Ne prelijepu jer ćeš stalno postaje onog časa kada spozna svoja bogat- živjeti u strahu da ćeš je izgubiti, ili će se ona stva. Nije na njoj da ruši muževne i muš- zbog te ljepote uzoholiti, učiniti posebnom, ke karakteristike života, nego da izgrađuje nedodirljivom, a time i hladnom. Lijepe i uglavljuje ženske. Ženstvena je žena dis-

104 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljima Montaigne – 102 Usp. I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljicama Etty – Nietzsche, 86. Rachel – Simone, 66-67. 105 Usp. M. SAVIĆ, Kako izbeći i savladati bračnu krizu, 103 I. RAGUŽ, Ivica Raguž o Michelu Houellebecqu: Knji- 43. ževnik koji raskrinkava bijedu modernog čovjeka (12. 106 I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljicama Etty – Rachel – 11. 2019.) Simone, 67.

44 1/2020.

kretna, ona je nježna, zabrinuta za ljude oko dine, tada je svaki od njih u braku cjelovit i sebe, ona ima vremena za starca, ona okuplja potpun čovjek.109 i rađa djecu, ona čuva bitne, najhumanije Danas više nego ikada naša sudbina ovisi o predjele života. Ženstvena je žena privlačna, ponašanja žene. Teološki gledano spas ni- ona nikad nije dorečena, nju uvijek prikri- kad ne može biti u ženi i obitelji kao takvoj, va stanoviti veo koji čuva njezinu intimu i nego jedino u vjeri u Boga Isusa Krista.110 tajnu života. Ženstvena žena vjeruje, ona se U vjeri u Isusa Krista otkriva se i živi lju- nada, ona prašta, ona poduzima sve kako bi bav kao »agape«, odnosno ljubav kako ju drugoga obranila. Ona je vjerna i ozbiljna, Bog ostvaruje i potvrđuje u Isusu Kristu: ne dopušta da itko razori ogradu njezina ti- kao savez s drugim do kraja, kao vjernost do jela i duše, njezina braka i obitelji. Ženstve- smrti, »dok nas smrti ne rastavi.« To vrijedi na je žena odvažna. Ona je uvjerljiva u svojoj i za muškarca, i za ženu. Ta će vjera u Isusa čednosti, jednostavna u svojoj ponositosti, Krista dati muškarcima, a napose ženama, neizrecivo strpljiva i blaga, kad se situacija drukčije poimanje samih sebe. Žene će biti u obitelji zaoštri. Ona je blagi povjetarac slobodne od toga da budu pod svaku cijenu kad nastanu razmimoilaženja ili kad netko seksi, da svojim odijevanjem, ukrašavanjem podigne glas u njezinu društvu. Ona neće (plastičnih lica na svakom koraku) budu po- pretjerivati, neće osuđivati, na vrijeme će za- dređene, potrošene i odbačene kao obični šutjeti. Jednostavno, u njezinoj ženstvenosti proizvodi. Vjernik će zato njegovati drukčiji odsijeva Božja milina i ljepota neba.«107 način odijevanja, drukčiji način ophođenja Zaključak sa slikama (što si više duhovan, tim se manje naslikavaš!), izbjegavanje insceniranja vlasti- »Mnogi muškarci danas padaju pred lijepim toga tijela u javnosti, drugačiji pristup kod ženama. I današnje društvo, današnji kapita- upoznavanja mladića s djevojkama i obrnu- lizam, iskorištava ljepotu žene: neki se proi- to, zdravu komunikaciju, pridavanje većeg zvod može prodati samo ako je ženski lijep. značaja duhovnom, a manje tjelesnom. Ako Treba otvoreno reći da nije lako oduprijeti tako smijem reći, u vjeri je uvijek više duha, se zavodljivosti i moći ženske ljepote. Istin- a manje tijela, odnosno više duhovnoga tije- ska ženska ljepota nudi svoju ljupkost, ure- la – tjelesnoga duha, nego seksualiziranoga đenost, čistoću, a to je ono što bih nazvao tijela bez duha.111 rajem na zemlji, jer lijepa je žena neka vrsta raja na zemlji.«108 Muškarac zato traži ispu- Ako se u govoru o spolnosti i odnosima iz- njenje u ženi, osjeća samoću bez žene. On je među mladića i djevojke zanemari duhov- zasebno ograničen, nije cjelovit čovjek; što nost, onda se cijela stvar srozava na informa- posjeduje muškarac ne posjeduje žena i što tičku djelatnost i tehničku praksu od upo- ima žena ne posjeduje muškarac. Kada po- znavanja do intimnog odnosa koje nisu do- dijele dio svoje sposobnosti i potom ih uje- 109 Usp. T. IVANČIĆ, Ozdravimo suvremeni brak, Zagreb, 107 T. IVANČIĆ, Liječiti brak i obitelj, Zagreb, 2000., 27- 2016., 14-15. 28. 110 I. RAGUŽ, Katolicizam, Đakovo, 2017., 107. 108 I. RAGUŽ, Razgovor sa prijateljicama Etty – Rachel – 111 Usp. I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitaliz- Simone, 66. mu danas, 150.

45 »Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.« (Izr 31, 10) stojne čovjeka kao osobe. Zanemarivanjem modela življenja.116 Kršćanska vjera jedina duhovnosti u govoru o odnosima između je koja može pružiti prikladan odgovor na mladića i djevojke izlaže se opasnosti da se mučno stanje današnjeg čovjeka jer je upravo govor pretvori u čistu suprotnost od kršćan- kršćanstvo obuzdalo i usmjerilo muški eros, skog nauka. Kršćanstvo kao krajnje uporište unaprijedilo položaj žena i ljudskoga tijela svih dosadašnjih promišljanja o spolnosti te proželo brak i bračnu spolnost ljubavlju. predstavlja nepresušno vrelo nadahnuća za To je kršćanstvo koje se ne zaustavlja samo ostvarenje autentične ljudske egzistencije.112 na nauku, nego postaje model življenja, ži- Zato je danas hitno potrebna potpuno nova votna snaga koja se napaja na izvoru Božje 117 kultura ophođenja prema duhu i prema tije- Riječi i Euharistije. U takvim će se obi- lu, a koja ne može nastati drukčije nego po teljima koje prigrle kršćanski model života živoj vjeri u Isusa Krista. Koliko se danas o zasigurno rađati djeca koja će biti spremna tome govori mladima, odnosno ne govori, to odgovoriti na zadaće koje taj model stavlja prepuštam čitatelju. 113 Jedno je sigurno, ne ispred njih. Rađat će se prekrasne djevojke i mladići, koji će postajati temeljem zdravog i budemo li mladima govorili o tome, pomo- moralnog društva, a jedno društvo ponajpri- gli im u traženju i pronalaženju istine, oni će je ovisi o zdravoj i moralnoj ženi, pa upravo na svom životnom putu naići na nekoga tko zato naslov je ovoga rada »Žena vrsna vrijedi će im ponuditi svoju istinu, zapravo, samo više nego biserje«. »Žene moraju biti svje- surogat istinu, a to će biti njima na štetu, a 114 sne poziva što ga imaju kao ljudska bića, da nama na sramotu. Zato pozivam teologe gledaju na sebe iz Božje perspektive, usred na strastveno traganje za istinom i rigorozno svojih vremenitih situacija, zadaća, funkcija promišljanje o stvarnosti da bismo uz Božju one uvijek moraju imati pred očima svoj te- pomoć mogli pomoći današnjem čovjeku meljni ljudski poziv.«118 u rješavanju njegovih središnjih problema i drama, drama i problema njegova identiteta, »Srce njena muža bez straha se može u nju da konačno bude ono što jest, da prihvati pouzdati, ona mu uvijek čini dobro. Ona ono što jest, kako bi mogao prihvatiti istinu vješto i neumorno radi na njivi Gospodnjoj, i činiti istinu.115 tražeći i vršeći volju Božju. U njoj nema straha, osim straha Božjega pa se smije svakom Sekularni i liberalni ateizam osakatio je pre- novom danu uživajući u plodovima svojih dodžbu o obitelji, banalizirao spolnost, mla- djela.«119 A na kraju života neka ju Bog po- dima nametnuo konzumeristički odnos pre- zove u svoje kraljevstvo govoreći: »Mnoge su ma ljubavi. Najbolje protusredstvo za takvo žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.« (Izr ozračje jest stvaranje prihvaćanje kršćanskog 31, 29) Neka ju život supruge i majke dovede do radosti Raja.

112 Usp. T. MATULIĆ, Medicinsko prevrednovanje etičkih granica, Zagreb, 2006., 45-46. 116 113 Usp. I. RAGUŽ, Seksi čovjek i kraj ljubavi u kapitaliz- Usp. C. BARBEAU, Glava obitelji, Split, 2008.,79. mu danas, 149-150. 117 Usp. R. DREHER, Benediktova opcija, 237. 114 Usp. M. SRAKIĆ, Stopama sadašnjice, 461-462. 118 LJ. MATKOVIĆ, Žena i crkva, Zagreb, 1973., 138. 115 Usp. K. WOJTIŁA, Osoba i čin, Split, 2017., 412. 119 https://zenavrsna.com/author/zenavrsna (6. 2. 2020.).

46 1/2020.

Suigra vjere, ljubavi i nade s pogledom na postmoderno društvo Matej Vereš, V. god.

Promatrajući i promišljajući o situaciji u svi- ljubavi, nade i vjere. Međutim, postavlja se jetu, pogotovo u Zapadnoj Europi, možemo pitanje koliko ih dobro percipiramo, razu- reći da je nastupila kriza vrijednosti, pa time mijemo i njima oplemenjujemo sebe i dru- i kriza identiteta. Čovjek želi preuzeti ulogu ge. Razumjeti ih pak možemo i trebamo, no jedinoga upravljača, tj. ureditelja svijeta, a definirati ih je već teže jer svaka definicija da pritom gleda na Boga i sve povezano s ima svoje granice, a veličinu i opseg značenja božanskim kao nešto što je suvišno ili jed- božanskih kreposti teško je »uklopiti« u gra- nostavno – sve to prezire ili pak, u duhu nice pojmova i definicija. Razlog je tomu je modernoga relativizma i indiferentizma, to što puno značenje jedne riječi prelazi u zanemaruje ili zaobilazi. Ipak ti pokušaji značenje druge, a ipak ne znače isto, ali mo- samovlasti ne dovode do ispunjenja, nego guće ih je sam približno opisati: Božanske su do čak suprotnih stanja poput, primjerice, kreposti mjesto gdje se susreće ljudsko s Bo- očaja, nemira itd. S druge strane, ako se i žanskim, zahtijevaju usmjerenost, a time re- prihvaća egzistencija Božanskog, onda se laciju i cilj. One su istodobno poziv na su- to može opisati američkom izrekom suvre- kreaciju ovoga svijeta, ali i znak da nismo menog doba: In God we trust, all other we bačeni u ponor beznađa i apsurda kako su control. Pojedine će osobe pak reći da mišlje- mislili pojedini egzistencijalistički filozofi nje o krizi vrijednosti i morala nije sasvim poput Sartrea. Upravo božanske kreposti opravdano jer su takva stanju u različitim kako kaže Karl Rahner čine tri temeljne kr- stadijima ljudske povijest oduvijek posto- šćanske egzistencijalne odrednice. Najuzvi- jala. Isto tako se često zaboravlja da su već šenija od njih pak je ljubav (1Kor 13, 13). Iz antički Grci težili skladu, zlatnom mjeri, a vlastitog iskutva ipak nam nije sasvim nepo- zato su bile prijeko potrebne kreposti. Kao i znato značenje riječi, ali ono što svako dobro antički Grci, sami si postavljamo pitanje što poznaje pak tako i ljubav, uvijek ostaje isto- je to krepost. dobno najnepoznatije. Razlog tomu različita Jedna od definicija jest ta da je krepost trajna su iskustva ljubavi i načini na koje smo lju- volja i neprestano nastojanje osobe činiti do- bav doživjeli i doživljavamo. Logično je da bro, koja je istodobno u stalnoj borbi s ma- se svijet jednog čovjeka i onoga drugoga u nama za prevlast u čovjekovoj duši. Primar- potpunosti ne poklapaju, što ne znači da ne funkcije kreposti, bilo onih božanskih nema nekada zajedničkih konstitutivnih ele- bilo ljudskih, upravljanje je našim vlada- menata. Drugi razlog koji otežava definira- njem, stavom te gospodstvo nad sobom i nje ljubavi kao takve mnoge su vrste ljubavi radost za moralno dobar život. Zanimljivo (npr. eros, filia, agape) i njezina usmjerenost je, ako pokušamo priupitati pojedinaca, ri- na raznovrsne osobe i ideje. Osim ljubavi jetko tko će biti protiv božanskih kreposti koja je usmjerena prema Bogu ili bližnjemu,

47 Suigra vjere, ljubavi i nade s pogledom na postmoderno društvo postoji drugačije vrste ljubavi poput druš- ba ju gledati kao jednu svetu ljubav, ali u tvene koja nastoji ostvariti zajedničko dobro različitim dimenzijama. Bitna vlastitost lju- svih ljudi, potiče ga ostvariti, a ljubiti tom bavi jest dinamizam koji označava da se čo- ljubavlju znači utjecati na društvene struk- vjeka traži da stalno raste u ljubavi. Prema ture ili političke. Cilj joj je sprječavanje su- Lumen gentium 40 pozvani su kršćani na sa- koba, razvoj mira i poticanje humanizma. vršenu ljubav. To znači boriti se protiv grije- Krizu društva u Hrvatskoj možemo protu- ha jer on uništava i slabi ljubav. Za rast lju- mačiti kao krizu nedostatka ljubavi, a pose- bavi treba upotrijebiti Božja sredstva da se bice nedostatka društvene i političke ljubavi ljubav razvija, a ta sredstva mogu biti Riječ, u upravljačkim strukturama. Paradoks mo- primanje sakramenata, posvetiti se molitvi, dernog vremena, a posebice Zapada jest taj djelotvornoj ljubavi prema braći itd. Rast u da unatoč sveprisutnom individualizmu i ljubavi od kršćanina traži da cijeni ono što je egoizmu, postoji značajan nedostatak ljuba- bolje i savršenije. Težnja za savršenom lju- vi prema sebi koja je kao takva polazište, ali bavlju traži razborit razlog za opredjeljenje i dužnost te nakon ljubavi prema Bogu prva za manje savršenstvo. Najvažnije je otvore- po važnosti. Ona jest zapravo i lijek za psi- nost čovjeka prema poticajima Duha, koja hičko zdravlje, a i bioetičko načelo nam go- predstavlja i preduvjet za rast. Čini ljubavi vori da svatko treba biti odgovoran za zdrav- nužno su potrebni da se dokaže kako se u lje, što znači da treba ljubiti samoga sebe. njoj napreduje. Oni ovise o poticajima Sveti Augustin govori nam da se treba prvo Duha, ali i o čovjekovoj otvorenost. Ljubav naučiti ljubiti sebe, a onda bližnjega. Ljubav je sama kao takva plod duha. Svaka ljubav, prema nama samima opravdana je u grani- kako je i kreposna, treba se prepoznati po cama te ako ne postoji, može biti izvor psi- svojim plodovima. Imanentni plodovi ljuba- hičkih poremećaja pa čak i u ekstremnim vi jesu radost, mir i jedinstvo, no postavlja se slučajevima uzrok samoubojstva. Ljubav se pitanje postoji li uopće ljubav u svijetu ako u pogledu na bližnje treba najprije iskazati ti plodovi ljubavi nisu vidljivi. Možda su teš- onima koji su u krajnjoj duhovnoj potrebi, ko vidljivi izvana, u svijetu, ali se mogu osje- pa onima koji su u tjelesnoj i tako redom. U titi iznutra. Nemogućnost prepoznavanja modernim diskusijama postoji problemu o ljubavi povezana je sa sakramentalnom kri- vertikalizmu ili horizontalizmu ljubavi, od- zom i krizom otvorenošću misteriju. Istinski nosno postavlja se pitanje tko je primarni je čin ljubav činiti djela milosrđa, a to ozna- objekt: Bog ili bližnji. Neki kažu da se ljubav čava biti odvažan i bez straha bližnje poučiti prema Bogu može ostvariti samo preko lju- važnošću sakramenata koji su izvor ljubavi, bavi bližnjih (radi se o tzv. horizontalizmu, objasniti što znači ljubav kao krepost itd. nasuprot vertikalizmu ljubavi). Oni se pozi- Ljubav prožima sve druge kreposti pa je teo- vaju na nerazdvojivost ljubavi prema Bogu logija naziva izvorom svih kreposti. Ona od ljubavi prema bližnjemu (Rim 13, 8). utječe na moralno djelovanje kao na motiv. Čini nisu u redu prema Bogu, ako nešto nije Onaj koji čini dobro, čini to iz ljubavi. Stvar u redu s bližnjim. Određene grupacije nje- je dobra neovisno o ljubavi, ljubav daje samo mačkih teologa, a pogotovo Karl Rahner i moralnu kvalitetu. Drugo mišljenje kaže da ostali, to ne priznaju. Priznaju da neki čini ljubav kao motiv potiče druge kreposti i dje- koji se odnose na čovjeka mogu bit hitniji, lovanje da to bude iz ljubavi prema Bogu. ali te ljubavi ne smiju se suprotstavljati. Tre- Ljubav tu ne konstituira moralnu vrijednost

48 1/2020.

iznutra, nego izvana. Ljubav ne doprinosi Može se zaključiti: bez obzira na tehnološki objektivnoj dobroti čina, nego tvori objek- i ekonomski napredak nismo se uspjeli rije- tivnom dobru kvalitetu svake kreposti jer se šili opasnosti beznađa i njegovih uzroka. u činu realizira ljubav. Ona kao takva, kako Društvene mreže mogu pridonijeti širenju kaže papa Franjo, otvara horizonte nade. komunikacije i povezanosti, no postoji opa- Nadom čovjek čini novi korak na putu pre- snost širenja lažnih vijesti (fake news) pa i ma Bogu i pokazuje ljubav prema Bogu. time i stanja nevjere. Iako čovjek može biti Nada i ljubav povezane su usko, bilo po tom bolje virtualno povezan, to ne znači da ne što ufanje vodi k ljubavi, bilo po tom što lju- može ostati usamljen. Nada nas potiče da ne bav usavršava ufanje. Nada je i danas aktual- ostanemo u ograničenosti, nego da se raste- na krepost, ali se osjeća i kriza nade. Ona se mo naprijed u sebi. Ona jest i proces stalne vidi i u filozofskim mislima apsurda ili filo- borbe protiv napasti, a pogotovo napasti be- zofskim bespućima (Albert Camus). Tako znađa. Naša nada ne bi trebalo nikako proi- npr. Jean Paul Sartre isključuje nadu vješaju- zlaziti iz krive slike o Bogu, nego iz naše lju- ći ljudsku egzistenciju u prazan prostor niče- bavi prema drugome, odnosno bližnjemu, ga. Čovjekova se veličina prema njemu sa- što je ujedno i odgovor na stalan Božji poziv. stoji u slobodnom određenju sama sebe, bez Kriva slika o Bogu ona je o diskriminiraju- nade koja bi privlačila. Čovjek mora živjeti u ćem i nepravednom Bogu, a najučinkovitiji apsurdnosti i beznađu, ali hrabro. Kriza se lijek protiv toga jesu upravo božanske kre- osjeća i društvu pa čak i u Crkvi jer dolazi do posti. Kao što je krepost ljubavi ta kojom se velikih promjena na razumskim područjima ljubi, na sličan je način krepost nade ta ko- teologije (pedofilija, homoseksualizam, skan- jom se nada sebi i drugome. Drugim riječi- dali u Crkvi). Uzrok je krize nade u krizi vje- ma, nada kao i ostale kreposti ostvaruje se re jer su one usko povezane. Budući da je poglavito u relaciji i usmjerenosti. Možemo kriza nade povezana s krizom vjere, ona je reći da je drugo ime, odnosno takoreći akci- povezana i s krizom povjerenja. Polako ne- dent nade, sigurnost jer nam ona daje pot- staje povjerenja u bližnjega, a pogotovo u punu sigurnost da će nam Bog darovati svu materijalne institucije pa i one duhovne po- milost potrebnu da nas uvede u njegovo bla- put obitelji. Možemo reći da živimo u kultu- ženstvo, da će nada slave koju je Krist ulio u ri straha koja je velikim dijelom uzrokovana svijet i u naša srca donijeti plodove praved- nedostatakom nade, različitim političkim i nosti i mira. Temelj svake nade jest vjera kao ekonomskim krizama, terorizmom i vojnim temeljni čin kršćanske egzistencije jer nada prijetnjama, ali i utjecajem medija. Druga je predstavlja plod vjere. Ona reprezentira čin značajka modernog društva i »indiferenti- nadilaženja samoga sebe i susretanja sa Sa- zam«, tj. olako prihvaćanje datosti bez odgo- svim Drugim, s Bogom koji me neprestano vornosti upravljanja i »rezignacija«. Samo poziva da ljubim. Upravo to nadilaženje sa- nada zahvaćena hrabrošću može pobijediti mog sebe predstavlja za modernoga čovjeka strah, u suprotnom prevladava emocija be- bolan proces ili, kako bi se pojedini izrazili, znađa koji potiče odustajanje od nastojanja rizik jer vjera može biti shvaćena kao skok u da se postiže željeno dobro. Beznađe, koje je prazno. Svaka osoba upravo zbog toga što jedno od obilježlje postmodernih društava uključuje dimenziju neviđenog, skrivenog i pa tako i hrvatskog, može biti uzrokovano tajnovitog želi prvenstveno da joj vjerujemo, osamljenošću, nevjerom i osjećajem krivice. ne samo da ju spoznamo, ljubimo i djeluje-

49 Suigra vjere, ljubavi i nade s pogledom na postmoderno društvo mo. Toma Akvinski progovara o tome da se nog učiteljstva u krilu Crkve. Vodstvo uči- vjera ne može odnositi na ono što se vidi. teljstva garancija je za osnovnu orijentaciju. Kršćanin može vjerovati u Boga jer se Bog Osim toga, vjera se ne širi uspješno pukim sam objavio u Isusu Kristu ušavši u povijest poznavanjem vjerskih istina, već njihovim na stvarno prisutan način, zbog čega je kr- propovijedanjem i življenjem u konkretnom šćanska vjera bitno povijesna. Ona ne treba životu. U današnje doba živjeti vjeru ozna- biti smatrana jedino kao nekakav duhovni čava i hrvati se sa ateizmom. Za ateizam su temelj svijeta, nego kao ono čiji je najdublja odgovorni i sami vjernici jer pravo lice Boga i temeljna značajka osobni karakter, a prije skrivaju i otkrivaju svojim moralnim živo- svega sam susret s bogočovjekom Isusom tom, a to dolazi do izražaj posebice kod so- Kristom i u tom susretu doživljavamo smi- cijalne pravednosti. Vjera ne stvara moral, sao svijeta kao osobu. Iz toga se može zaklju- nego prihvaća i uzdiže moral na novi način. čiti da vjera, iako ponekad shvaćana kao pri- Ona jednostavno obnavlja čovjekovu du- hvaćanje nekog sistema, prihvaćenje osobe hovnu dimenziju, tj. usavršuje ga i čini čo- koja je istovjetna sa svojom riječi, odnosno vjeka, kako kažu crkveni oci, sposobnim za prihvaćanje riječi kao osobe i osobe kao rije- pobožanstvenje. či. Ona je u svojoj biti, kako zbori Josef Ratzinger, dioništvo u Isusovu gledanju, po- Vjera, nada i ljubav idu zajedno. Nada se sredovano njegovom riječju koja je zbiljski ostvaruje po krjeposti strpljivosti i ponizno- izraz njegova gledanja. Pored toga krucijalna sti, koja ne jenjava u dobru čak i pred pri- dimenzija vjere jest ona da je ona susret s vidnim neuspjehom te koja je neumorna u Osobom koja živi u Crkvi te je stoga kao prihvaćanju Božjega otajstva i pouzdaje se u takva nužno crkvena. Vjera živi i dinamizira njega i kada tama zavlada posvuda. Ona nam se u »Mi« Crkve, stoga je izgradnja svoje treba biti svjetionik u modernom dobu kuš- osobne vjere teško moguća bez dimenzije za- nje i krize u svakom smislu. Tako je »recept« jedništva i ne može se graditi na privatnom za život u vremenima krize sadržan u riječi- dijalogu s Isusom Kristom. Vjera i život, isti- ma Svetoga pisma: »U nadi budite radosni, na i život, odnosno »ja« i »mi« ne mogu se u nevolji strpljivi« (Rim 12,12). Vjera nam odijeliti i razvitak njihove logike moguć je pokazuje da je Bog dao ono najvrjednije, jedino u suživotu vjernika, odnosno u »mi« svoga Sina za nas i pobjedonosnu sigurnost u Crkve. To znači da svaki čovjek posjeduje istinu da je Bog ljubav. Na taj način naše nevjeru kao symbolion, kao nesavršeni i otkinu- strpljivosti i sumnje preobražavaju se u sigur- ti komad koji traži svoje jedinstvo i svoju nu nadu da on drži svijet u svojim rukama i cjelinu može naći tek u povezanosti s drugi- da usprkos svakoj tami, upravo on pobjeđuje. ma. Vjera je, dakle, čin traženja jedinstva Vjera koja se objavila u Isusovoj muci, smrti i crkvene, osobne, moralne eshatološke i soci- uskrsnuću rađa ljubav. Temeljni je pokret kr- jalne dimenzije. Da se izbjegne profanizacija šćanstva upravo i temeljni pokret ljubavi jer i relativizacija vjere, treba što bolje spoznati, je ljubav svjetlo koje uvijek iznova rasvjetljuje razumjeti i uroniti u vjerske istine, te se uži- svijet obavijen tamom i daje nam na napo- vjeti u mentalitet današnjeg čovjeka da mu se čudesan način hrabrosti potrebne za život se približe tajne vjere. I tu kap najveća po- i spasenje. Ona je moguća i mi smo je spo- moć služi molitva. Suvremeni način izraža- sobni prakticirati jer smo stvoreni na jedan vanja mora se odvijati pod vodstvom crkve- jedinstveni način, na sliku Božju.

50 1/2020.

Stav Crkve o medicinski pomognutoj oplodnji Marko Rubil, V. god.

1. Uzroci i dijagnoza neplodnosti doskopske kirurgije, liječenje endometrioze), Danas neplodnost predstavlja veliki znanstve- već su primjenjive samo tehnike asistirane reni problem koji obuhvaća oko 15 % popula- produkcije. Da bi došlo do začeća, moraju se cije reprodukcijske dobi. Možemo reći kako ispuniti određeni faktori. Muškarac mora biti se neplodnost definira kao nedostatak željene sposoban unijeti dovoljan broj funkcionalnih trudnoće uz redovite, nezaštićene spolne od- normalnih spermija u gornji dio rodnice u nose u razdoblju od najmanje godinu dana. ovulacijskom periodu. Žena treba imati ure- Razlikujemo nekoliko oblika neplodnosti: dan ovulacijski ciklus, prikladnu cervikalnu sterilnost – nemogućnost začeća, primarna sluz, odgovarajući endometrij maternice i do- sterilnost – odsutnost trudnoće, sekundarna bro prohodne jajovode. Kod parova koji to ne uspijevaju ostvariti, traže se razlozi i uzroci sterilnost – nemogućnost začeća nakon pret- 1 hodnih trudnoća, neplodnost – nemogućnost sterilnosti. Doktorica Stipoljev ističe da su iznijeti trudnoću do kraja. Neki od uvjetova- smjernice koje su zadala europska stručna nosti pada fertiliteta posljedice su komplek- društva u polju reproduktivne medicine do- snih psiho-medicinskih uzroka (anatomsko- bar obrazac rada u svrhu otkrivanja genetskih fiziološke-endokrinološke nepravilnosti), no uzroka muške i ženske neplodnosti. Prije sve- također veliku ulogu ima i pomicanje dobne ga treba obaviti genetsko savjetovalište koje granice stupanja u brak, što je praćeno sve je prvi korak prema otkrivanju neplodnosti. kasnijom reproduktivnom željom. Valja ista- Važno je određivanje genetskih čimbenika knuti kako se neplodnost podjednako javlja i neplodnosti jer će pomoći točnoj procjeni kod muškaraca i kod žena, u oko 40 % sluča- rizika za određeni kromosomski ili genetski poremećaj, a ujedno i pomaže odabiru najbo- jeva, dok 20 % slučajeva pripada na neplod- 2 nosti obaju partnera ili neplodnosti kojoj se lje metode pomognute oplodnje. ne može pronaći uzrok. Na temelju istraži- 2. Tehnike medicinski pomognute vanja procjenjuje se da otprilike 15 – 20 % oplodnje bračnih parova ima neki oblik steriliteta. U Hrvatskoj je 10 - 15% neplodnih brakova; 40 Današnja je medicina jako puno uznapredo- % sterilnosti uvjetovano je ženskim faktori- vala i to je omogućilo da se određenim medi- ma; 30 % sterilnosti uvjetovano je muškim faktorima; 70 % sterilnosti može se nadići; 1 Usp. S. VULETIĆ, Problem neplodnosti i moralni izazo- 30 % sterilnosti ostaje trajno; 30 % nekom- vi biomedicinskih zahtjeva u ljudsko rađanje. Uz rezultate patibilnosti je parova. U 50 – 60 % neplod- znanstveno-istraživačkog projekta »Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života«, u: Diacovensia nih brakova uzroci su teški i nije djelotvorna 27(2010.)3., 589-590. terapija (farmakološka stimulacija jajnika, 2 Usp. F. STIPOLJEV, Genetski uzroci neplodnosti, u: Me- indukcija hiperovulacije, mikrokirurgija, en- dicina 43(2007.)1, 283.

51 Stav Crkve o medicinski pomognutoj oplodnji cinskim tehnikama uspješno liječi određene kroz vaginu, ZIFT – prijenos zigote u jajo- uzroke neplodnosti. Takođe za one slučajeve vod. Kod medicinski pomognute oplodnje koji se ne mogu medicinski zaliječiti postoje bitno je razlikovati dva pristupa. Tako ima- razne metode pomognute i umjetne oplod- mo intrauterinu inseminaciju koja se radi nje. Odabir tehnike pomognute ili umjet- kod pacijentica s prohodnim jajovodima i ne oplodnje ovisit će o rezultatima pažljivo izvantjelesnu oplodnju koja se provodi kod određenih fizičkih i dijagnostičkih pretraga pacijentica s neprohodnim jajovodima i kod uz pažljivu anamnezu i pregled obaju par- neplodnosti muškarca. Tako se npr. najprije tnera (papa test, bakteriološki brisovi cervik- pokušava sa inseminacijom (intratubarna/ sa, transvaginalni ultrazvuk, spermiogram ITI ili heterologna/AID).3 »Inseminacija je partnera, kompletna krvna slika, hormonska relativno jednostavna procedura koja uklju- obrada – FSH, LH, E2, PRL, TSH – jetre- čuje ubrizgavanje uzorka posebno pripre- ne probe, urin sa sedimentom, testovi na mljene sperme muškoga partnera neposred- spolno prenosive bolesti). Kod muškaraca no u šupljinu maternice tijekom ovulacije. doktor može tražiti analizu sjemene tekući- Već prema tomu gdje se odlaže sjeme, govori ne. Kada se dijagnosticira neplodnost, bilo se o intracervikalnom osjemenjivanju (ICI), kod muškog ili kod ženskog partnera, biva intrauterinom osjemenjivanju (IUI) i intra- se podvrgnut jednoj od metoda umjetne ili peritonalnom osjemenjivanju (IPI). Unutar pomognute oplodnje. Cilj je liječenja na što jednoga sata nakon ejakulacije sjeme mora prirodniji način doći do ostvarenja željene biti posebno pripremljeno u laboratoriju trudnoće. Kako bi došlo do trudnoće, koriste kako bi se poboljšala kvaliteta sjemena. Po- se slijedeće metode: CIV – unutarvaginalni tom se stavljaju u kateter te se kroz rodnicu uzgoj, DIFI – izravno osjemenjivanje jajne uštrcavaju u šupljinu maternice, kada žena stanice, FIVET – oplodnja u kušalici (in vi- mora ostati u ležećem položaju 15 – 45 mi- tro) s prijenosom embrija, GIFT – unošenje nuta. Uspješnost inseminacije ovisi o nekoli- gameta u jajovod, GIPT – unošenje gameta ko čimbenika: životna dob, kvaliteta spermi- kroz trbušnu opnu, GIUT – unošenje jajnih ja ili jajašaca, stupnju oštećenja ili kronične stanica i sjemena u maternicu, IA – umjetna upale jajovoda.«4 Ako u 3 – 6 puta postupka (biotehnička) oplodnja, ICSI – osjemenji- inseminacije ne dođe do željene trudnoće, vanje kroz grlić maternice, IPI – osjeme- treba pokušati s nekom drugom metodom njivanje kroz trbušnu opnu, ITI – osjeme- umjetne oplodnje. Profesorica Vuletić isti- njivanje u jajovod, IUI – osjemenjivanje u če kako za moraliste taj način homologne maternicu, LTOT – prijenos jajne stanice na inseminacije ne predstavlja problem ako se kraju jajovoda, MESA – isisavanje spermija obavlja kao nužno potpomognuta terapija iz epididimisa i prijenos embrija u jajovod, integrativnom bračnom paru, ako se odvija OPT – uzimanje jajne stanice i prijenos u neposredno nakon ili tijekom spolnoga čina maternicu, PRETT – prijenos predembri- kod supružnika u bračnoj vezi. I prema cr- ja u jajovod, SUZI – unošenje sjemena pri kvenim odobrenjima ta metoda medicinski dnu jajne stanice, TC GIFT – unošenje ga- pomognute oplodnje u skladu je s dostojan- mete u jajovod preko grlića maternice, TC TEST – prijenos embrija u jajovod preko 3 Usp. S. VULETIĆ, Problem neplodnosti i moralni izazo- grlića maternice, TEST – prijenos embrija u vi biomedicinskih zahtjeva u ljudsko rađanje, 591-593. jajovod, VITI – unošenje sjemena u jajovod 4 Isto, 593.

52 1/2020.

stvenim prenošenjem ljudskoga života. Kod samog njegova začeća pa mu se stoga od procedure inseminacije možemo razlikovati toga istoga časa moraju priznati prava osobe, dva načina. Tako imamo jednostavni način, među kojima je prije svega nepovredivo pra- tzv. in utero, u kojemu se spermiji ubrizga- vo svakog nevinog ljudskog bića na život.«7 vaju unutar maternice nakon čega nastupa Jasno je uočljivo da je tim tekstom embrij prirodna oplodnja. Drugi je način in vitro. proglašen ljudskim bićem, dok pojam osobe Tu dolazi do začeća izvan maternice, i ona ostaje neodređen. Time je embrij izjednačen se radi kod težih slučajeva neplodnosti. U sa svakim drugim pacijentom; ujedno se od- laboratoriju se kombiniraju spermiji i jajne bacuje pre-embrionalna torija, prema kojoj stanice i kada se formulira embrij, stavlja se se embriju ne priznaje ljudsko dostojanstvo u maternicu. In vitro oplodnja nikada nije i na tragu toga može ga se žrtvovati. Kada prvi korak liječenju neplodnosti, već se ona je riječ o prenatalnoj dijagnostici, može se radi tek kada se iscrpe druge metode.5 reći da je etički dobra ako će služiti u spa- šavanju i ozdravljenju života, ali ako će ići 3. Dostojanstvo pomognute oplodnje prema tome da se pacijentu savjetuje s ci- Jedno od osnovnih etičkih pitanja, kada se ljem pobačaja, etički je neprihvatljiva. Na radi o medicinski pomognutoj oplodnji, pi- tom primjeru možemo vidjeti da se moral- tanje je njezina dostojanstva jer se oplodnja na kvalifikacija dobiva iz nakane iz koje se događa izvan bračnoga čina. Tu čin dariva- djeluje. Kada pokusi na ljudskim embrijima juće bračne ljubavi zamjenjuje biolog koji nisu u terapeutske svrhe, oni su zabranjeni stvara, kontrolira i usmjerava embrij i čitav i smatraju se zločinom. Također, prema le- tijek rađanja. Također u današnje vrijeme ševima embrija ili fetusa treba se odnositi s nad embrijima oplođenim in vitro metodom jednakim poštovanjem i dostojanstvom kao 8 obavljaju se brojna testiranja i preinake kao prema leševima drugih odraslih osoba. da su oni obični proizvodi biotehničara. Sve je to dovelo do toga da je pitanje dostojan- 4. Stav crkvenog učiteljstva o medicinski pomognutoj oplodnji stva ljudske osobe postalo najvažnije etičko pitanje na području biomedicine. Tu nam 4.1. Bitno jedinstvo ljudske osobe pozitivne eksperimentalne znanosti daju Čovjek je po svojoj strukturi jedinstveno dragocjene podatke prema kojima je već biće u kojemu i duša i tijelo čine to jedin- od samoga začeća prisutno načelo etleheje, stvo. Odmah možemo istaknuti kako kr- 6 tj. načelo usmjerenosti na cilj. Tako doku- šćanska antropologija ne prihvaća dualizam. ment Donum vitae govori: »Plod ljudskog Već se sv. Pavao uhvatio u koštac s krivim rađanja od prvoga časa svoga postojanja, shvaćanjem ljudskoga tijela. Čitajući 1 Kor tj. od stvaranja zigote, zahtijeva bezuvjetno 6, vidimo kako su u Korintu jedni smatrali poštivanje koje se moralno duguje ljudskom da tijelo ne može biti okaljano grijehom i da biću i njegovoj tjelesnoj i duhovnoj cjeloku- pnosti (...) Ljudsko biće mora se poštovati 7 KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Donum vi- i s njime valja postupati kao s osobom od tae – Dar života. Naputak o poštivanju ljudskog života u nastanku i o dostojanstvu rađanja. Odgovori na neka ak- 5 Usp. isto, 593-594. tualna pitanja, Zagreb, 1987., 1. 6 Usp. L. TOMAŠEVIĆ, Umjetna oplodnja: katolički stav, 8 Usp. L. TOMAŠEVIĆ, Umjetna oplodnja: katolički stav, Služba Božja 39(1999.)2-3-4, 186. 187.

53 Stav Crkve o medicinski pomognutoj oplodnji grijeh u tijelu i nije grijeh. Dok u 1 Kor 7 ske osobe, njegove slobode i dostojanstva vidimo da je druga struja u Korintu smatrala u njegovom socijalnom životu. Polazeći od da je tijelo zlo i izvor grijeha i da se protiv tih postavki, vidimo kako mnoge biome- njega treba boriti askezom. U današnje vri- dicinske tehnike nisu prihvatljive jer je čo- jeme postoje dva stava prema tijelu. Prvi je vjek samo objekt proizvodnje. A to dovodi antropološko-znanstveni stav koji tijelo svodi do toga da se niječe ontološka stvarnost i na čistu materijalnost; tijelo je samo skup or- njezina istina. Stoga sama dobra nakana tu gana, funkcija i energija i s njim se može po- ne može opravdati određene biomedicinske stupati prema kriterijima ugode i efikasnosti. tehnike u rađanju novoga ljudskoga bića.10 Drugi je stav antropološko-metafizičko-teo- loški. On ljudsko tijelo promatra kao osob- 4.3. Samo je bračni čin dostojan nu stvarnost, mjesto i znak susreta s drugom začeća ljudske osobe osobom. U toj se teoriji viša etičko-moralna Bračni čin ne smijemo promatrati izdvo- razina tijela temelji na tome što će ono biti jen izvan čovjekove cjeline, već uvijek u proslavljeno po Kristu i uskrsnuću. Stoga kr- njegovoj cjelovitosti i dostojanstvu ljudske šćanstvo tijelu iskazuje poštovanje jednako osobe. Polazeći od toga, bračni čin jedini je kao i ljudskoj osobi koja se preko toga tijela dostojan da se u njemu začme drugi život. očituje. Iz toga dalje proizlazi da tijelo nikada Crkveni dokumenti govore o posebnom su- ne smije biti objekt nečijega djelovanja, već djelovanju muža i žene u stvarateljskom činu samo subjekt budući da je nositelj osobe, sa- (Gaudium et spes, Humane vitae, Familiaris mim time i ljudskoga dostojanstva.9 consortio i Evangelium vitae). Stoga se bračni 4.2. Dostojanstvo ljudske osobe čin promatra kao bezuvjetno darivanje jedne osobe drugoj i on je posebno dioništvo u Svaka osoba posjeduje svoje dostojanstvo u otajstvu života i ljubavi samoga Boga. Zbog samoj sebi. Ono ima korijene u čovjekovoj te duboke istine koju nosi bračna spolnost naravi (razum, volja, savjest, moralni zakon) pozvana je da preko bračnoga čina na uzvi- i njegovoj vrhunaravi (slika Božja, milost, od šen i neizreciv način sudjeluje u Božjem Krista otkupljen i u Krista ukorijenjen). To stvarateljskom djelu. Takav pogled na bračni vrijedi za sve ljude bez obzira poznavali oni čin, uz biološki, fizički i psihološki vid bit- Krista ili ne, jer svi su ljudi stvoreni na Božju no posjeduje i metafizički i teološki vid koji sliku. Tu se polazi od toga da je čovjek indi- označava uzvišenu suradnju s Bogom u stva- vidualna supstancija koja je u sebi nedjeljiva ranju. Bračni čin ima dva osnovna značenja: i jedinstvena u svojoj opstojnosti. Kao takva značenje sjedinjenja i značenje rađanja. Ta osoba ima vječno usmjerenje, tj. pozvana je dva značenja nikako ne smiju biti razdvoje- na zajedništvo s Bogom. Sveti Toma Akvin- na čovjekovom voljom. Dijete rođeno brač- ski reći će kako čovjek nije usmjeren na za- nim činom rođeno je u ljubavi i za ljubav jednicu po samome sebi, nego po onome što i dar je Boga Stvoritelja. Stoga svako dijete on jest, što može i što ima i to ujedno znači ima pravo nastati začećem koje je u skladu i da se mora usmjeriti i na Boga. Također i dostojanstvom ljudskoga bića.11 Drugi vatikanski sabor ističe primat ljud-

10 Usp. isto, 191-192. 9 Usp. isto, 190-191. 11 Usp. isto, 194-195.

54 1/2020.

POVIJESNI KUTAK

Svetište Gospe na Vodici Kristijan Posavac, apsolvent

Uvod kapelan, u svojoj knjižici Draga Gospa Ilačka 1 Najistočnije hrvatsko marijansko svetište u na Vodici. Ilači punih 155 godina privlači brojne vjer- Pojavljivanje izvora i Gospino nike u zagrljaj Majke Božje Ilačke. Povodom ukazanje 155. obljetnice postojanja svetišta Gospe na Vodici u ovome broju Teofila želim upoznati Prema zabilježbama vlč. Matijevića na ne- čitatelje s poviješću nastanka svetišta, njego- djelju Glušnicu 1865. dok je vodio blago vim smještajem i razvojem pobožnosti. na pašu Ilačanin Petar Lazin opazio je da je put kojim prolazi mokar. Začudio se i Ilača nije mogao vjerovati da je netko u ranu zoru zalio put vodom. Iz znatiželje je prišao Ilača je jedno od četiriju najvećih slavonskih mjestu koje je bilo vlažno te je prstom i šta- marijanskih prošteništa na području Đako- pom počeo raskopavati mokru zemlju, da vačko-osječke nadbiskupije. Smještena je bi ubrzo primijetio kako je na tom mjestu na krajnjem istoku Republike Hrvatske, u provrio izvor vode debljine palca. Bio je to Vukovarsko-srijemskoj županiji, uz grani- izvor koji više nikada nije presušio. Lazanin cu bogate i široke Slavonije i Srijema. Ime je pozvao svoje najbliže susjede da i oni to je, vjerojatno, dobila po staroj crkvi sv. Ili- vide. Oni su se svi brzo dogovorili kako bi je iz 12. st. Župa Ilača osnovana je 1941. ondje mogli iskopati bunar pomoću koje- godine kada se odcijepila od župe Tovarnik. ga bi mogli napajati svoju stoku. Nekoliko Prije Domovinskoga rata imala je župa oko dana nakon toga mladić Đuka Ambrušević 1300 vjernika, a danas župa broji oko 650 vidio je u snu Gospu s bijelom krunom na župljana o kojima se duhovno skrbi vlč. Ivan glavi, obučenu u bijelu i modru haljinu, s Đakovac, župnik i upravitelj svetišta u Ilači. djetetom Isusom kojega je držala na lijevoj Uz redoviti život župne zajednice i aktivno- ruci. Rekla mu je da je izvor njezin i neka sti veliki dio pastoralnih aktivnosti vezan je ogradi da se na njemu ne napaja stoka koja uz svetište Gospe Ilačke, koje je od župne je pasla na obližnjim pašnjacima. Mladić se crkve udaljeno nekoliko stotina metara. Po- zbog neobičnog sna uplašio i probudio. Dok vijest svetišta započinje 1865. godine kada se je budan razmišljao o ukazanju, opazio je na mjestu današnje kapelice pojavio čudesni da pokraj njega stoji ona ista gospođa koju izvor vode koji je potekao Gospinom inici- jativom, o čemu piše vlč. Pavao Matijević 1 Usp. P. MATIJEVIĆ, Draga Gospa Ilačka na vodici, Osi- (1869. – 1960.), tovarnički župnik i ilački jek, 1922.

55 Svetište Gospe na Vodici je maloprije vidio u snu. Još se više uplašio srpnja 1865. godine.4 No ozdravljenja nisu pa je glavu pokrio pokrivačem. Za nekoli- bila jedini čudesni događaji koji su se u Ilači ko minuta otkrio se i opet je opazio kako dogodili. Tijekom sedam dana, od blagdana uz njegov krevet još uvijek stoji spomenuta Male Gospe do Imena Marijina, mnogim gospođa. Zatim je viđenje nestalo. Mladić hodočasničkim skupinama i pojedincima je sutradan ispričao svojim ukućanima što događala su se ukazanja. Svi oni svjedočili mu se dogodilo tijekom noći i uz njihovo su kako su vidjeli Gospu s djetetom Isu- dopuštenje ogradio je izvor vode kako mu som u naručju, kao što ju je i vidio Đuka je to Gospa naložila. Izvor je ograđen, a po- Ambrušević. Svi ti događaji bili su povod čeli su pristizati i prvi hodočasnici. Mjesto da Biskupski ordinarijat u Đakovu provede je prozvano Gospina vodica.2 Bio je to prvi istragu o zbivanjima u Ilači. Biskup Stro- izvor u svijetu koji je sedam godina provreo ssmayer naložio je tovarničkom župniku i nakon Lurda, a da do danas nije presušio. dekanu Antunu Matiću da temeljno ispita Zato i ovo svetište mnogi nazivaju srijem- sve svjedoke i događaje koji su se dogodili u skim Lurdom. Slobodno možemo reći da je Ilači. U početku nisu nađeni sigurni dokazi svetište Gospe Ilačke za Srijem, Slavoniju pa o ukazanjima i ozdravljenjima, a kasnije se i čak za cijelu Hrvatsku ono što je Lurd za javljaju svjedoci koji su ukazanja posvjedoči- Francusku.3 li pod zakletvom.5 Nije nam poznato je li biskup Strossmayer nakon toga izdao pismeno Ozdravljenja, ukazanja, ispitivanje odobrenje štovanja Gospe na Vodici, ali čini Crkve i dopuštenje hodočašćenja se da je biskupijski proces imao pozitivan is- Glas o čudesnim događajima u Ilači proširio hod. Više se nitko nije protivio pobožnosti 6 se brzo po okolnim mjestima pa su mnogi na Vodici i štovanju Majke Božje Ilačke. ljudi počeli dolaziti Gospinom izvoru, a po- čele su se i obavljati prve pobožnosti. Kada je Gradnja crkve, slika Gospe Ilačke, za sve to čuo tovarnički župnik Antun Matić, uređenje svetišta, hodočašća i širenje pobožnosti počeo je izričito zabranjivati hodočašćenja i pobožnosti kraj izvora. Unatoč njegovim za- Nakon što je pobožnost odobrena sagrađen branama, puk je u sve većem broju dolazio je bunarić s vodom za bolesnike. Potreba za te je pored izvora postavljena i Gospina sli- gradnjom crkve bila je sve izraženija pa je ka. Ubrzo su se hodočasnicima i domaćim općina odlučila sagraditi kapelicu za moli- vjernicima počeli događati neobični događa- tvu hodočasnicima. Gradnja kapelice zapo- ji. Bolesnici koji su se prali u vodi neobično četa je 1866. godine od ostataka prikuplje- su ozdravljali i sve je to dodatno privlačilo nih za nabavu kipa te brojnih darova koje su mnoge vjernike. Uskoro su Ilačani zamolili ostavljali hodočasnici. Ubrzo se uvidjelo da župnika Matića da se zauzme kod biskupa za će kapelica biti premalena za hodočasničko postavljanje Gospina kipa pored izvora, što je mnoštvo pa je 1867. godine započeta grad- biskup Josip Juraj Strossmayer i odobrio 17. nja veće crkve koja postoji još i danas. Grad-

4 Usp. P. MATIJEVIĆ, Draga Gospa Ilačka na vodici, 13- 2 Usp. isto, 13. 15. 5 3 Usp. I. KARLIĆ – T. FILIĆ, Gospa Ilačka. Marijansko Usp. isto, 21. svetište na Vodici, Ilača, 2015., 33. 6 Usp. I. KARLIĆ – T. FILIĆ, Gospa Ilačka, 40.

56 1/2020.

nja crkve trajala je tri godine, a blagoslovlje- Gospina slika. Iza crkve sagrađena je 1931. na je 15. kolovoza 1870. godine uz prisut- kamena špilja. Špilju Gospe Ilačke načinio je nost mnoštva. Blagoslov je obavio tovarnički Milož Hokvjec iz Celja, a kip Blažene Djevi- župnik i dekan vlč. Antun Matić. U samom ce Marije izradio je Kartuzijanac iz Pleterja središtu oltara nalazi se slika Gospe s Djete- Wolfang Kogler. Uskoro je proštenište pro- tom koju je u znak zahvalnosti za ozdravlje- šireno, a euharistijsko slavlje preneseno ne- nje darovao bogati lončar Franjo Jugurčić iz što dalje od Gospinog bunarića. Perivoj oko Vukovara.7 Ta slika nije nastala na temelju crkve uređen je i zasađene su topole kako bi iskaza svjedoka koji su vidjeli Gospu u Ilači, hodočasnici mogli biti u hladovini za vrije- nego je ona nalik na sliku Marije Pomoćnice me velikih slavlja.9 Ovo je marijansko sve- renesansnoga slikara Luke Cranacha, koja tište bitno obilježilo srijemski kraj. Budući potječe iz 19. st. Slika prikazuje Gospu obu- da je to jedno od najstarijih marijanskih čenu u crvenu tuniku, ogrnutu modrim pla- svetišta u ovom dijelu Slavonije i Srijema, štem, koja na desnoj ruci drži Sina, a oboje bitno je doprinijelo duhovnom rastu ljudi su okrunjeni krunama s umetnutim crve- s ovog područja. Svake se godine mnoštvo nim brokatom. Zagrljaj Majke i nježnost hodočasnika slijevalo na ovo svetište tražeći Djeteta uokvireni su zrakama sunca kojim duhovnu okrjepu, zagovor i pomoć Majke dočekuju hodočasnike. S vremenom je ta Božje. Glavana hodočašća Gospi Ilačkoj bila slika postala simbolom Ilačkoga svetišta.8 S su na Spasovo, drugi dan Duhova, Petro- vremenom se filijala Ilača sve više potvrdila vo, zatim za Veliku i Malu Gospu. Najviše kao proštenišno mjesto Gospe Ilačke pa se je hodočasnika u svetište dolazilo za blag- ukazala potreba za samostalnom župom i dan Velike Gospe, odnosno dan uoči Veli- svećenikom da bi se moglo udovoljiti potre- ke Gospe. Ljudi, kada dođu u svetište, rado bama vjernika i velikom broju hodočasnika pristupaju Gospinu izvoru kako bi mogli koji dolaze na proštenišne blagdane kao što popiti malo vode, umiti se i ponijeti vodu je Velika Gospa kada se okupi i do petnaest svojim kućama da bi njome mogli liječiti tisuća vjernika. Nakon osamostaljenja župe svoje bolesnike. Umivanje u Gospinoj vodi (1941.) i samo svetište sve više dobiva na i odnošenje vode kući prisutno je trajno do važnosti i promidžbi. Župnici i ostali vjerni- današnjega dana.10 Godine 1923. ispitana je ci uređivali su samo svetište i nastojali su da voda i potvrđeno je da je potpuno prirodna ono postane pravo hodočasničko mjesto za s malim postotkom soli pa se ozdravljenja duhovnu okrjepu. Ilačko je svetište tijekom pripisuju Gospinu zagovoru. Svetište Gos- svoje povijesti nekoliko puta uređivano i ob- pe na Vodici pruža ozbiljan i zdrav temelj navljano. Prostor je ograđen 1890. godine i kršćanske pučke pobožnosti. Pobožnost se u samu ogradu ugrađene su postaje križnoga prema Majci Božjoj Ilačkoj posebno njegu- puta. Godine 1912. na mjestu stare kapele je u narodu ovoga srijemskoga kraja i ima izgrađena je današnja sakristija uz koju se svoju budućnost. Jedan je od načina širenja nalazi sam Gospin izvor, a koji je zatvoren marijanske pobožnosti zasigurno pisanom bunarić. Iznad bunarića postavljena je u niši riječi koja se pojavljuje u marijanskim mo- litvenicima koji su zamišljeni kao priručnici 7 Usp. P. MATIJEVIĆ, Draga Gospa Ilačka na vodici, 24. 9 8 Usp. S. TOMIĆ, Pod skutom Gospe Ilačke, Tovarnik, Usp. I. KARLIĆ – T. FILIĆ, Gospa Ilačka, 63-67. 2015., 20-21. 10 Usp. isto, 49-59.

57 Svetište Gospe na Vodici za širenje štovanja i pobožnosti Majke Božje. sakralne objekte i uređivali dio po dio. Od Tako je svećenik Pavao Matijević dao 1922. povratka 1998. godine do danas učinjeno je godine otiskati knjižicu Draga Gospa Ilačka mnogo toga. Obnovljena je crkva sv. Jako- koja je s vremenom bila nadopunjena i po- va apostola i svetište Gospe Ilačke. Tijekom novno objavljena. Matijević je uz dopušte- godina dan je svetištu pravi sjaj. Povratkom nje Biskupijskog ordinarijata izdao i knjižicu vjernika vratili su se mnogi hodočasnici koji na njemačkom jeziku. Već u prvoj njegovoj su godinama dolazili na svetište Gospe Ilač- knjižici objavljene su molitve Dragoj Gos- ke. Znakovit je događaj pronalaska zvona pi Ilačkoj. Ubrzo su nastale i pjesme na čast s crkve na svetištu što je dodatno privuklo Gospi Ilačkoj. Svećenik Đakovačke nadbi- mnogobrojne hodočasnike. Naime, 2009. skupije i pjesnik vlč. Mitar Dragutinac napi- godine u dvorištu obiteljske kuće Mate Fe- sao je 1964. godine pjesmu Ilača, poznatiju rinca pronađeno je brončano zvono izliveno kao Ravnica Srijemska.11 U predratno vrije- 1840. godine. Zvono je u vrijeme Domo- me započela je i pobožnost prvih subota na vinskog rata skinuto sa zvonika Gospine cr- ovome svetištu. kve i ukradeno. Točno mjesto gdje je zvono bilo zakopano javio je Mati telefonom Mi- Svetište za vrijeme Domovinskoga lan Mileusnić iz Beograda, koji je u vrijeme rata, povratak prognanika i rata bio naseljen u Ilači. On je u snu čuo hodočasnika, obnova zvonjavu i ženski glas koji mu je govorio da Za vrijeme je Domovinskoga rata selo bilo vrati ukradeno zvono. Zahvaljujući glasu u okupirano i uništeno. Sakralni objekti (žu- posluhu, Gospino je zvono ugledalo svjetlo pna crkva, dvorana i župni dvor), kao i samo dana i vraćeno gdje pripada. Još više hodoča- svetište, bili su oskvrnjeni i uništeni. Oltarna snika na ilačko svetište privukao je zasigurno je slika nestala kao i zvona s crkve. Nakon dokumentarni film Draga Gospa Ilačka koji povratka iz progonstva počelo se selo obje snimljen 2010. godine u produkciji Udru- 14 navljati i vjernici su se iz godine u godinu ge dr. Ante Starčević iz Tovarnika. Svetište u velikom postotku vratili na svoja razorena danas iz godine u godinu nastoji hodoča- mjesta.12 U srce Ilačana i hodočasnika po- snicima pružiti duhovne sadržaje – osobito sebno se urezala prva proslava Velike Gospe proslavama prvih subota u mjesecu (od svib- nakon Domovinskoga rata. U još okupira- nja do listopada), zatim središnjim događa- ni kraj došlo je prvo hodočašće u Ilaču 15. njima – proslavom Velike i Male Gospe, ali i kolovoza 1997., na Veliku Gospu. Tada je mogućnošću privatnih posjeta tijekom čita- na unakažen oltar uzdignuta i blagoslovlje- ve godine. Mnogo hodočasničkih skupina i na nova slika Gospe Ilačke, a misa je održala pojedinaca dolazi na svetište tijekom godine. na otvorenom i razrušenom svetištu kojega Svake godine 14. i 15. kolovoza veliki broj su vjernici ispunili pjesmom i molitvom.13 hodočasnika iz ovoga dijela Slavonije i Sri- Župnici su nakon Domovinskog rata u su- jema dolazi hodočastiti Majci Božjoj Ilačkoj radnji i uz veliku pomoć vjernika obnavljali (oko 20 000 do 25 000 vjernika). Svi vjernici koji posjete naše svetište ponovno se vra- ćaju. Odlaze ispunjeni mirom, radošću i du- 11 Usp. isto, 56-61. hovnom snagom za svoj svakodnevni život. 12 Usp. isto, str. 72. 13 Usp. S. TOMIĆ, Pod skutom Gospe Ilačke, 29. 14 Usp. I. KARLIĆ – T. FILIĆ, Gospa Ilačka, 84.

58 1/2020.

Gospin zagovor svaki vjernik na poseban je propovijedi istaknuo da je ilačko svetište način osjeti u svom životu. Teško je riječima samozatajna oaza mira i zdrave marijanske opisati mir i izričaj pobožnosti vjernika koji pobožnosti u kojoj mnogi nalaze Božju sna- tih dana dolaze na naše svetište. Zagovori, gu zagovora Blažene Djevice Marije. molbe, potrebe, poteškoće i zavjeti, sve se to stopi u iskrenu molitvu i duboku pobožnost Zaključak prema Majci Božjoj. Svatko tko iskrena srca Na kraju ovoga prikaza mogu reći kako smo donosi sebe, svoj vlastiti život, svoje brige, mi Ilačni na poseban način vezani uz svoje radosti i zahvale, u iskrenoj i življenoj vjeri svetište Gospe na Vodici i ljubomorno ga i pobožnosti pred Majku ne ostaje bez usli- čuvamo. Kao Ilačanin svjedok sam dolasku šanja. Godine 2015. ovo svetište proslavilo velikog broja hodočasnika koji u naše sve- je jubilarnih 150 godina postojanja geslom: tište dolaze po duhovnu okrepu i zagovor Izvore divni, Majko nam sveta, Ilačka Gospo, Majke Božje Ilačke. U svima njima vidlji- moli za nas! Povodom obljetnice u Ilači odr- va je snaga obiteljske molitve, pouzdanja u žan je studijski dan u organizaciji Hrvatskog Boga i zagovora drage Gospe Ilačke. Ovim mariološkog instituta, a uoči svetkovine putem pozivam sve čitatelje da dođu u naše Uznesenja BDM hodočastio je u svetište i svetište i da zajedno molimo na nakanu za nadbiskup mons. dr. Đuro Hranić, koji je naše obitelji, osobito naše župne zajednice, predvodio svečanu misu bdijenja i procesiju ali i da svjedočimo i ostvarujemo svoje po- sa svijećama i slikom Gospe Ilačke. U svojoj slanje u ovome svijetu.

59 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije Luka Erić, IV. god.

Uvod 1. Đakovačka vinogorja Hrvatska se kao rijetko koja zemlja na svije- »Vino je prema svjetskim propisima protu može pohvaliti toliko bogatom riznicom izvod dobiven potpunim ili djelomičnim vina. Vinova loza i njezino vino odražavaju alkoholnim vrenjem masulja ili mošta od specifičnosti svakog pojedinog vinogorja, grožđa. Prema kakvoći i postupku proizvod- njegove orografije, ekoloških uvjeta – klime, nje razlikuju se: stolna vina, stolna vina s tla položaja, nagiba terena, izloženosti i niza oznakom kontroliranog podrijetla, kvali- čimbenika. Paleta hrvatskih vina kreće se od tetna vina, vrhunska vina, predikatna vina, sjevernih finih bijelih vina do južnih crnih arhivska, specijalna i pjenušava.«1 vina. Sjeverna su vina plemenite i nježne Poznato je kako se na biskupskim posjedi- arome, elegantno izraženih osobnosti. Južna ma u Đakovu i okolici još u prijeturskom su vina topla i puna, crna i rubinsko-crve- razdoblju uzgajala vinova loza. Tek izgonom na vina; raskošnog su bukea i profinjenog Turaka iz Slavonije vinogradarstvo postupno okusa. U ovom radu bavit ćemo se vinima napreduje i svoj procvat doživljava u vrijeme s posebnim naglaskom na povijest đakovač- biskupa Strossmayera. Uspješnu stoljetnu kih vina i Misnih vina Đakovačko-osječke tradiciju uzgoja i njegovanja vinove loze i nadbiskupije. Glavna je tema ovoga rada vrhunskih vina na obroncima Dilj gore da- vinogradarstvo i povijest vlastelinstva đako- nas nastavlja ustanova Misna vina d. o. o. vačkih biskupa koji su veliku brigu i pažnju Trnava. Visokokvalitetne sorte traminac, uložili za uspjeh biskupskih vinograda za chardonnay i graševina zauzimaju istaknuto vlastite potrebe, posebno liturgije. Članak mjesto. je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu donijet ćemo povijest đakovačkog područ- Biskupski grad Đakovo smjestio se na blagoj ja, u drugom dijelu prikazat ćemo zasluge i uzvisini od 111 metara nadmorske visine, doprinos pojedinih đakovačkih (bosanskih) na đakovačko-vukovarskom prapornom rav- nadbiskupa/biskupa na vlastelinstvu i u vi- njaku. Hrvatsko-mađarski herceg Koloman, nogradarstvu u Đakovačkoj (Bosanskoj) i naslovni kralj Galicije koji je stolovao u Čaz- Srijemskoj, danas Đakovačko-osječkoj nad- mi i koji je taj naslov prenio i na Slavoniju u biskupiji. Tema trećeg dijela bit će novija povijest Misnih vina, od obnove vinograda 1 Z. BENAŠIĆ, Što ljubitelji vina žele i vole znati, Đakovo, i vinarije do brenda Misno vino. 2001., 56.

60 1/2020.

kojoj je živio do 1226. pa je po njemu Slavo- na od najljepših fresaka Poklonstvo triju kra- nija nazvana kraljevinom, svojom je darov- ljeva i pastira u južnoj apsidi đakovačke pr- nicom poklonio bosanskom biskupu imanje vostolnice, gdje starac Hrvat iz Đakovštine i grad Đakovo sa širom okolicom. U Đako- Kristu na dar donosi svoje grožđe, kojim je vo je bosanski biskup, bježeći pred bogumi- Bog blagoslovio ovaj kraj.4 lima, prenio svoje sjedište, a papa Grgur IX. Vinogradarstvo i vinarstvo dijelili su sud- to odobrio 7. prosinca 1239. god. Padom je binu ljudi ovoga kraja. Za vrijeme turskog Bosne 1463. biskup izgubio svoje posjede u gospodstva (1536. – 1687.) nije im se prida- Bosni. Njegovim dolaskom Đakovo ne po- vala posebna pozornost, jer je islam branio staje samo vjersko, već i gospodarsko i kul- uporabu vina, stoga ono stagnira i nazaduje. turno središte ovog dijela Slavonije. Danas Gajile su se tek sorte koje su služile za jelo. postoje dva odijeljena vinogradarska kraja: Nakon oslobođenja od Turaka, od 1687. Mandićevac i Trnava, a pripadaju đakovač- počinje značajniji uzgoj vinove loze i uspon kom vinogorju, podregija Slavonija.2 Tla su proizvodnje vina.5 pogodna, a količine oborina upućuju na iz- vrsne uvjete za uzgoj vinograda. Vinogradi Poznato je da u stvaralačkoj i duhovnoj kul- su većinom okrenuti prema jugu, a vinarije turi naših krajeva postoje običaji vezani uz su neposredno uz vinograde, što omogućuje vinograde i vino: Martinje, blagoslov vino- bržu preradu grožđa. grada i vina, sveci zaštitnici vinograda i vinogradara, pudarenje, tj. straža nad vinogradi- Od rimskih vremena spominje se u našem ma, a u novo vrijeme i turističko-privredne podneblju vinova loza, grožđe i vino. Pro- manifestacije i susreti: izložbe vina, sajmovi fesor Marijanović kaže da slobodno može- vinogradarstva i vinarstva. Spomenut ćemo mo tvrditi da povoljnije prirodne uvjete za i manifestaciju Bonavita koja se održava u gajenje vinove loze kao što je današnja Hr- vinogradu u Trnavi od 1998. godine, a na vatska nema ni jedna zemlja svijeta.3 Da su ocjenjivanje vina dolaze brojni poznati vi- Rimljani širili kulturu vinove loze, pokazuje nari s područja Slavonije i Baranje. Nakon i vinogradsko-vinarska terminologija kojoj izgona Turaka 1587. na području sela Trna- je korijen i porijeklo u latinskom jeziku, pove bila su samo dva vinograda s ukupnom čevši od riječi vinum (vino). površinom 4 motike.6 Kad se govori o vino- Stari su Hrvati dolaskom na ovo područje gradskim svečanostima i obredima, dovolj- prihvatili novu kulturu – vinovu lozu. Vi- no je reći da sveti Martin nema nikakve veze nova je loza tako u našem podneblju naš- s vinom. On je naprosto žrtva kalendara jer la izvanredno vinogradsko tlo i klimu te se se njegov spomendan nalazi u vrijeme kad se održala do danas. Na iznenađujuću vezu kuša mlado vino. Nešto slično dogodilo se Đakovštine i vinove loze podsjeća nas i jed- i svetom Valentinu. Na spomendan svetog Vinka, 22. siječnja, obavlja se godišnji blagoslov biskupskih vinograda u Trnavi. 2 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo Đa- kovačko-osječke nadbiskupije, rukopis, 1-2. (Taj rukopis 4 ustupio je mons. Luka Marijanović radi izrade ovoga Usp. isto, 3. rada). 5 Usp. isto. 3 Usp. isto, 2. 6 Usp. isto.

61 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo ...

Prvi spomen Đakova i biskupije u njemu pnim feudalcima stranog podrijetla,9 koji su datira iz 1239. Možemo pretpostaviti da su cijenili vino i vinogradarstvo. Princ Eugen tu biskupi zatekli barem nešto vinove loze ili Savojski dobiva u posjed Baranju, knezovi je sami zasadili za potreba misne liturgije.7 Italije Odescalchi Srijem 1679., a njemački Zato se govori o čuvenim »misnim vinima«, grofovi Eltz Vukovarsko vlastelinstvo 1736. koja su obvezatna za misu, u skladu s crkvenim propisima. Kao takva, tj. misna, podra- 2.2. Biskup Bakić i obnova vinograda zumijeva se da su posve prirodna vina, od S vremenom su bosanski biskupi izgubili trsova roda. Svako vino moralo bi biti misno vezu s biskupijom preko Save i mogućnost vino, no svako vino ipak to nije. njome upravljati. Đakovo je postalo mjesto njihova trajnog boravka. Đakovo je posta- 2. Biskupsko vlastelinstvo lo značajno političko središte između Save 2.1. Biskup Nikola Ogramić Olovčić i Drave u koje su povremeno navraćali ban (1669. – 1701.) Tvrtko 1355., bosanski kralj Stjepan Do- Biskup Ogramić došao je u biskupiju nakon briša i ugarski kralj Sigismund. Turskom je oslobođenja od Turaka 1690. Zatekao je najezdom Bosanska ili Đakovačka biskupija Đakovo u vrlo opustošenom stanju. Mnoga propala, a u Mohačkoj bitci 1526. godine sela bila su samo djelomično naseljena. U poginuo je bosanski biskup Đuro Paližna Đakovštini je bilo 17.000 jutara zapuštenih (Palina). U narednih 150 godina imenova- oranica. Zatekao je i 200 jutara zapuštenih ni su samo naslovni biskupi, Bosnenses alias vinograda iz turskog vremena. Prema popi- Diacovenses, koji nisu boravili u svojoj bi- su Emerika Szadeskyija imao je 25 motika skupiji.10 vinograda u Štrbincima, 10 u Vitiki i 18 u Bakićevi prethodnici. Vučiaku (Buždaku). Dakle 53 motke ili ne- što više od 6 jutara. Jedna motika iznosi 275 Đuro Patačić de Zajezda (1703. – 1716.), četvornih hvati, odnosno 1000 m2. Negdje zagrebački svećenik, kanonik i rektor Hrvat- se čita da jedna motika odgovara površini od skog zavoda u Bologni postao je biskupom s 800 m2.8 Nakon turske okupacije uz pasto- 33 godine. U unutrašnjem prostoru tvrđave ralne brige za vjernike i da proširi granice izgradio je drvenu rezidenciju, a ispred tur- svoje biskupije bila je Ogramiću glavna briga ske stolne crkve podignuo novu, s drvenim urediti biskupski vlastelinski posjed. U gos- tornjem. Iz Carigrada je nabavio 18 arap- podarskom smislu bio je to značajan napre- skih kobila i 8 pastuha i tako započeo obno- dak u poljoprivrednoj proizvodnji. Obnav- vu vlastelinstva. Prinosi biskupskih imanja ljaju se zapuštene oranice, livade i vinogradi bili su slabi. Istina, oko Đakova bilo je 1702. kao i druge tadašnje kulture. Oslobođene je godine 150 jutara oranice, 100 kosca livada krajeve u Slavoniji bečki dvor podijelio kru- 9 Slavonija je u turskome ropstvu izgubila domaće plem- stvo. Sačuvavši vlastelinstvo kao i Đakovštinu za sebe, 7 Usp. Z. PAŽIN, Vino u bogoslužju, u: Diacovensia đakovački biskupi omogućili su svojim nasljednicima 25(2017.)2, 231-242. mecenatske pothvate u Hrvatskoj. 8 Usp. Z. BENAŠIĆ, Povijest đakovačkih vinogorja, u: 10 Usp. M. SRAKIĆ, Petar Bakić – biskup i vlastelin Revija Đakovačkih vezova 1980., Đakovo, 1980., 51-52. (1716.-1749), u: Diacovensia 25(2017.)2, 192.

62 1/2020.

i 54 motike vinograda, zatim 17 000 jutara jest bio Ibraim Čiehije, od motika deset, teči neobrađene zemlje.11 vinograd tolikojer na rečenom Vitiki, kojeg je bilo nikojega Turčina Graskoga Hoše Petar Bakić rođen je 28. rujna 1670. u Spli- (hodže), od motika deset… Dobro vino u tu. Svojim životom i radom nametnuo se svim raste po oka 1400…«12 kao kandidat za bosanskog biskupa. Nisu prošla ni dva mjeseca od smrti biskupa Đure Bakić je vinograde sadio u Trnavi i oko Đa- Patačića (1. ožujka 1716.), a već ga je kralj kova, povećao ih je sa 100 na 400 motika Karlo VI. imenovao i papa Klement XII. iste (kopača).13 Prema Zakoniku koji je biskup godine 12. prosinca potvrdio bosanskim, izdao za stanovnike svojih dobara ona sela odnosno đakovačkim biskupom male bisku- koja su obrađivala vinograde nisu imala dru- pije koja je posjedovala velika imanja. Ba- ge obveze, pr. voziti drva u Osijek ili izgrađi- kić se odmah nakon imenovanja za biskupa vati nasipe. U vrijeme obrezivanja i kopanja dao na uređenje biskupije u kojoj je mnogo vinograda i berbe grožđa i susjedna su sela toga bilo srušeno, demolirano, zapušteno. morala priteći u pomoć da se ti poslovi na Možemo zaključiti da je mnogo učinio za vrijeme završe. Iz gore navedenog biskupo- biskupiju. Spominjemo samo neka područja va teksta saznajemo da su vinogradi davali djelovanja: stolna crkva, orgulje, kripta, zvo- 1400 oka dobrog vina.14 Monopol na prona, obnova crkve u Mikanovcima, Selcima daju vina i rakije imao je isključivo biskup, a i Dragotinu. Iako su biskupi i prije njega piće se točilo i prodavalo isključivo u vlaste- obrađivali zapuštene zemlje i vinograde, linskim gostionicama (bircuzima). Bakić je prvi organizirao melioriranje gos- Biskup Petar Bakić odlikovao se prosvjeti- podarstva. Za izgradnju vodenica iskoristio teljskim duhom, napose na području gos- je rijeke koje prolaze kroz vlastelinstvo. Na podarstva. Organizirao je trgovinu tatarsko- posjedu je podignuo vrt i majur za 250 ko- stočarskim proizvodima te podignuo više nja, uredio ribnjak, izgradio staklenik za eg- skladišta za hranu. Razvijanjem vlastelinskih zotične i osjetljive biljke. Postoji bogata svje- stručnih službi u gradu počela se osjećati po- dočanstva koja opisuju humanitarno-karita- treba za obrtnicima, a započelo je i pritjeca- tivnu djelatnost biskupa prema bolesnima i nje sezonske radne snage. Dao je obnoviti siromašnima, siročadi i bijednima. Turci su opustjele vinograde i vodenice, nastavio s na đakovačkom području imali zasađenih obnovom ergele i obnovio biskupski dvor, oko 200 jutara vinograda, ali koji su nakon tj. doprinio je novoj vizuri Đakova.15 njihova odlaska bili zapušteni. Biskup je u svojim zapisima zabilježio o obrađivanju vi- Kao duhovni i zemaljski vladar, tj. biskup i nograda za vrijeme Turaka. Ovdje donosimo vlastelin, Bakić je imao pravo izdavati zako- taj tekst: »Vinograde u ovomen atharu lipe ne koji su vrijedili za stanovnike njegova vla- Turčin imadoše… Izvan onizi koje Pokojni Biskup za sebe zauze navlastito u Sterbinci 12 Isto, 221. vinograd Ali Baše, koji jest od motika dva- 13 1 motika = 800 m2 est i pet, drugi vinograd na Vitiki rečeni koji 14 1 oka = 1,4147 l 15 Usp. Z. NOVAK, Crkva i vjerske prilike, u: L. ČORA- LIĆ (ur.), U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske 11 Usp. isto, 194-196. zemlje u 18. stoljeću, Zagreb, 2013., 172.

63 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo ... stelinstva, odnosno vjernike njegove bisku- mu, biskup Bakić stekao je velike zasluge za pije. U tom smislu izdao je dokument pod opći napredak svoga vlastelinstva. naslovom Upisagnije, tj. Uredba, odnosno Zakonik. Upisagnije imaju 69 točaka (kano- 2.3. Biskup Josip Antun Čolnić na) koje obuhvaćaju sve važne vidove života (1751. – 1773.) podanika. Dolaskom je na biskupsku stolicu u Đakovo U zakonima koji se odnose na vinograde Čolnić zatekao vrlo zapušteno stanje. U svo- možemo vidjeti da je biskup bio krut, ali joj autobiografiji svjedoči: »Odnekadašnje pravedan. Ovdje donosimo nekoliko citata ove velike biskupije koju je otomanska moć iz prijevoda Upisagnija, tj. Zakonika na su- smanjila (...) jedva su se kod mojeg dolaska vremenom hrvatskom jeziku: »Koji budu vidjeli tragovi, tako da mi se točnije činilo kopali i obavljali vinogradarske poslove u da sam došao u neko pustinjačko obitavali- vnogradu u Trnavi, neka budu oslobođeni šte nego u biskupsko sjedište.«18 od osječkih gradskih fati (prevoženja drva) U biskupiji je zatekao tek četiri župe. Taj i desetine, a to su ova tri sela Trnava, Sveto- broj nije mogao zadovoljiti potrebe vjernika blažje i Kondrić, kako bi mogli raditi u trna- i zato 1758. osniva nove župe u Semeljci- vačkom vinogradu… Sela koja imaju kopati ma, Piškorevcima, Trnavi i Punitovcima. U vinograde, neka budu oslobođena od prevo- Trnavi je podignuo dvorac i novu crkvu Pre- ženja drva u Osijek, a to su Vinogradi Strbi- svetog Trojstva 200 metara poviše od današ- nac, Golišavac i Vučjak, te tri sela Gašinci, njeg vinskog podruma. Na gospodarskom Preslatinci i Drenje, koja neka (brigu za vi- planu zatekao je također »pustinju« nastalu nograd) među sobom razdijele i snose… Tr- većinom radi 14 godišnjeg izbivanja pret- navački susjedi, ili biža sela, neka pomognu hodnih biskupa. Ovdje spominjemo samo brati (trgati) i voziti mošt relenog vinograda pothvate vezane za vinogradarstvo. Otkupio 16 kad gospoda to bude zapovijedala.« je susjedne vinograde kod biskupskog Bon Naime, biskup Bakić bio je s mnogima u Ritira (tako ih naziva) u Trnavi. Poduzeo je sukobu jer je bio žestoke naravi i zato što krčenje i sadnju novih vinograda s ciljem da je carska komora svojatala i zauzela mnoge »nasljednici mogu uživati«. Dalje u teksto- šume i zemljišta koja su bila u posjedu bisku- vima spominje da je jedva mogao unapri- pije. Da bi sredio i unaprijedio gospodarstvo jediti gospodarstvo osim uzgoja prostranih na svojem vlastelinstvu, znao je poduzimati vinograda.19 Započeo je saditi vinograde drastične mjere. Zbog svoje žestoke naravi i u Pridvorju, danas Mandićevcu. Godina bio je odstranjen iz Đakova, te je do konca 1772. uzima se kao početna za mandiće- života upravljao biskupijom iz Križovljana, vačka (đakovačka) vina. Biskup Čolnić nije gdje je i umro 5. srpnja 1749.17 Unatoč sve- samo podignuo nove i proširio postojeće vinograde, već je i znatno unaprijedio pro- izvodnju grožđa i vina u Trnavi. Sklopio je

16 M. SRAKIĆ, Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716.- 1749), 211-212., 214. 18 S. SRŠAN (ur.), Kanonske vizitacije, knjiga X., đakovač- 17 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo ko područje 1751.-1833., Osijek, 2012., 3. Đakovačko-osječke nadbiskupije, 9. 19 Usp. isto, 4.

64 1/2020.

ugovor sa svojim podanicima, pa na njegovu uz postojeći vinograd biskupa Čolnića još vlastelinstvu nije bilo nezadovoljstva ili buna 30 jutara. Danas to cijelo vinogorje nosi ime kao na drugim vlastelinstvima u Slavoniji.20 Mandićevac.23 Biskupi Bakić, Čolnić i Man- dić krčili su obližnje brdo pokriveno šumom Nasljednik je biskupa Čolnića biskup Matej koje u čast biskupu Mandiću po njemu nosi Franjo Krtica (1773. – 1805). Krtica je bio svoje ime. Mandić je podignuo i prve kuće prvi bosanski i srijemski biskup sjedinjenih koje su danas naselje Mandićevac. U vino- biskupija od 9. srpnja 1773.21 Svom nasljed- gorju Mandićevac podignut je i podrum niku Antunu Mandiću ostavio je vinograd biskupa Mandića, proširen i obnovljen za u Musiću od 15 jutara i Draginjac kod Rat- biskupa Strossmayera. Nakon II. svjetskog kova dola od 2 i pol jutra. Spajanjem su se rata i agrarne reforme dospjeli su vinogradi biskupija znatno povećali troškovi, a prihodi u društveno vlasništvo PIK-a Đakovo. PIK sa srijemskog područja bili su veoma mali, Đakovo bio je poznati proizvođač vina, a da- skoro nikakvi. Zbog toga je biskup Krtica nas su vinogradi u privatnom vlasništvu.24 zatražio od carskog dvora u Beču da mu do- Drenje je s okolicom danas vinogradsko sre- dijeli prihode iz Kaptola kod Požege, koji je dište toga dijela Đakovštine. Nakon agrarne pripadao Srijemskoj biskupiji. Vinograde je reforme 1945. đakovačkom Stolnom kapto- s toga posjeda u Kutjevačkom vinogorju ka- lu sv. Petra ostalo je oko sedam i pol jutara snije prodao J. J. Strossmayer. vinograda. Taj se vinograd u Mandićevcu 2.4. Biskup Antun Mandić zamijenio sa sličnim PIK-ovim vinogradom (1805. – 1815.) u Trnavi. Tako je uz postojeći biskupski vinograd u Trnavi probavljen i drugi vinograd Biskup Mandić poznat je po osnivanju đa- za đakovački Stolni kaptol. Danas su svi kovačkog Bogoslovnog sjemeništa s filozof- biskupski vinogradi i oranice zaokruženi u sko-teološkom školom. Puno je učinio za re- Trnavi, radi povoljnije, pravovremene i jef- organizaciju i unapređenje školstva, a u isto tinije obrade.25 se vrijeme trudio razviti zaostalo gospodarstvo i proširiti gospodarstvo biskupskog vla- Biografija biskupa Mandića navodi da je bio stelinstva.22 Povećao je površine pod vino- vrlo marljiv i vrijedan, »najvrjedniji težak« i gradima na pridvoračkoj kosi. U Musiću je nije znao imati besposlene ruke. »Da je po- sagradio stan i kapelicu gdje je rado boravio sto vojnik carski, zbog vridnosti mogo b’ bit, tijekom ljetnih mjeseci. Na pridvoračkom I poglavar generalski: tako bija on čestit.« brdu, kao što smo spomenuli, podignuo je Takav je bio i »prije mitre«, a promijenio se nije ni kao biskup. Suosjećao je s narodom

20 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije, 9. 23 Usp. A. FILIPOVIĆ HELDENTALSKI, Život biskupa 21 Đakovačka (Bosanska) i Srijemska biskupija postojala je Mandića – pretisak i prijepis, Osijek/Đakovo, 2007., do 2008. godine, kada se Srijemska biskupija osamostali- 249. la, a Đakovačka postala Đakovačko-osječka nadbiskupija. 24 PIK Đakovo postaje dioničko društvo 1990., a 18. ruj- Pridjev »bosanska« ispušten je jer više nema pravnu vri- na 1997. nastalo je od njega 14 manjih samostalnih di- jednost nego samo povijesnu. oničkih društava. 22 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo 25 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije, 10. Đakovačko-osječke nadbiskupije, 10.

65 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo ... i pomagao im toliko da su mislili kako će gućilo brzu obnovu uništenih vinograda.27 zajedno s biskupom umrijeti.26 Biografi- Iz te gospodarske podružnice nastala je i Vi- ja također navodi da nije moguće popisati nogradarska udruga, osnovana 22. kolovoza sva biskupova djela, sve dobro što je učinio 1909. U Pravilima udruge zapisana je njena i komu je pomogao. Može se iščitati da je svrha: »Čista nepatvorena vina iz vinogorja pisana s velikim poštovanjem i zahvalnošću Đakovštine dobivenog iz grožđa udrugara kao prema biskupu. i grožđe uz što bolju cijenu u korist udrugara unovčiti.« Članom udruge mogao je postati 2.5. Biskup Emerik Raffay svaki posjednik vinograda vinogorja Đakov- (1816. – 1830.) i biskup Josip štine, ako nije lišen građanskih prava. Udru- Kuković (1834. – 1849.) ga od članova nije kupovala vino nego samo Biskup Emerik Raffay obnovio je i poput grožđe i mošt, ali samo određene kakvoće. perivoja uredio vinograd u Štrbincima, a Udrugari su cijenu grožđa i mošta utvrđivali biskup Josip Kuković povećao ga je još sa prije berbe, a plaćanje je bilo nakon prodaje župnim vinogradom u Piškorevcima. Man- vina. Bio je to pokušaj da se ublaže posljedi- dić ga je htio kupiti, ali mu piškorevački žu- ce vinogradske krize koja je pojavila u Euro- pnik nije htio prepustiti. Kuković je zasadio pi. Prema dokumentima može se zaključiti i vinograd u Pisku pokraj Đakova. Znano da je Udruga vinogradara u Đakovu dobro je poboljšao vinograde u Trnavi i Musi- radila i proširivala djelatnost. To je vidljivo ću uloživši 20.000 forinti. Zbog uništenja iz jednog ugovora prema kojem je Udruga kmetskog sustava 1848. napustio je Đakovo kupila na dražbi 1921. od Đakovačke bi- i izbjegao u Beč gdje se odrekao biskupske skupije podrum za 300.000 kruna. Danas stolice. Tijekom dvije godine, do dolaska bi- poznat kao Jelakovićev podrum. Ugovor je potpisao prvi predsjednik Udruge Marko pl. skupa J. J. Strossmayera, na vinogradima je 28 nastala velika šteta jer nisu imali gospodara. Štriga. Spomenuta Gospodarska podruž- Treba spomenuti da je Kuković na poticaj nica prestala je s radom nakon stečaja 1925. zagrebačkog biskupa, kasnije nadbiskupa i 2.6. Biskup Strossmayer kardinala, Jurja Haulika osnovao 30. siječ- (1850. – 1905.) nja 1843. podružnicu Gospodarskog druš- tva u Đakovu, samo mjesec dana nakon Krajem 1849. godine na prijedlog bosan- zagrebačke, s ciljem da se naš seljak privuče sko-đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa u kolo naprednih gospodara. Gospodarsko Kukovića, bečkih Hrvata i bana Josipa Je- je društvo u Đakovu bilo važno krajem 19. lačića đakovačkim biskupom postaje Josip st. u obnavljanju vinograda nakon što ih je Juraj Strossmayer. Tijekom 55 godina bi- uništila trsna uš – filoksera. Gospodarska je skupovanja djelovao je Strossmayer na ra- podružnica podignula tri jutra matičnjaka znim područjima. Vlastelinstvo je bilo na s američkom lozom koja je bila otporna na području Virovitičke (nekad Vukovske) žu- trsnu uš. To je biskupu Strossmayeru omo- 27 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije, 11. 26 Usp. A. FILIPOVIĆ HELDENTALSKI, Život biskupa 28 Usp. Z. BENAŠIĆ, Đakovački Spomendani, Đakovo, Mandića – pretisak i prijepis, 323-329. 2010., 173-174.

66 1/2020.

panije, u okviru Đakovačkog kotora. Posjed Prije pedesetak godina tadašnji ekonom Đa- je bio razgranat u 53 seoske općine. Ne zna kovačke biskupije jednom je ili čak dvaput se koliko je vlastelinstvo točno imalo katar- godišnje otišao u Trnavu, i to taksijem. Bi- skih jutara jer u vrijeme biskupa Josipa Čol- skup je Strossmayer često osobno odlazio u nića i njegovih nasljednika Matije Antuna svoje vinograde. U jesen 1870. opazio je da Krtice, Antuna Mandića, Emerika Raffaya, u vinogradima nije napravljeno što je na- Pavla Sučića i Josipa Kukovića nije polaga- redio, pa je nadzorniku vinograda Antunu la važnost na javne zemljišne knjige. Stoga Malinu dao ukor, a upravitelju vlastelinstva se ne može utvrditi veličina vlastelinstva u Mirku Horvatu izrazio nezadovoljstvo rije- Strossmayerovo vrijeme. Pretpostavlja se da čima: »Što slične stvari ni najmanje ne nad- je vlastelinstvo moglo imati oko 75000 ju- zire, dočim u susjednom svome vinogradu tara.29 Biskupsko vlastelinstvo pretrpjelo je rado boravi.«31 Strossmayer je želio da nje- temeljnu reorganizaciju u Kukovićevo doba govi vinogradi budu najbolji i odredio je nakon ukidanja feudalnih odnosa u revo- da se u trnavački vinograd izveze 1.000, a luciji 1848. – 1849. Prve je godine bisku- u mandićevački vinograd 600 kola stajskog povanja Strossmayer posvetio unutrašnjem gnojiva. Vlastelinski vinogradi bili su loši uređenju Bosansko-đakovačke i srijemske što je pokazala i godišnja količina vina, u biskupije, ali i saniranju gospodarstva na prosjeku samo osam akova, tj. 424 litre po vlastelinstvu u provođenju upravnih, gospo- jutru vinograda.32 Franz Trummer, strani darskih i građevinskih zahvata usmjerenih stručnjak za vinogradarstvo, obišao je naše transformaciji kasnofeudalne ekonomije u vinograde i navodi da se sadio traminac i fra- moderni sustav poljoprivredno-šumarskog načka modrina (frankovka).33 veleposjedničkog poslovanja. Strossmayer Do 1900. godine zasađena su nova 23 ju- je dobro poznavao narodnu ekonomiju i tra i proširen mandićevački vinograd. Stro- financije te je u njegovo vrijeme to došlo ssmayer je podignuo i nove podrume. Po- do izražaja u praksi i vlastelinstvo je vidno drum biskupa Mandića u Trnavi obnovljen doživjelo procvat. Iako se prostorno smanji- je, presvođen i proširen 1872., a u Musiću je lo, dobrom organizacijom i brigom biskup sagrađen novi 1875.34 Trnavački je podrum je od njega stvorio uzorno gospodarstvo, a biskupija je sa svojim vinogradima, sto- čarstvom, njivama i šumama predstavljala 31 M. CEPELIĆ – M. PAVIĆ, Josip Juraj Strossmayer, bi- oslonac i omogućila Strossmayeru povijesnu skup bosansko-djakovački i sriemski, god. 1950.-1900., 884. ulogu. Biskup Josip Juraj Strossmayer geni- 32 jalnim gospodarenjem ostvario je najsnažniji Usp. isto, 885. 33 30 Usp. Z. TURKOVIĆ, 100 godina vinogradarstva Hrvat- gospodarski razvoj svoga vlastelinstva. ske, Zagreb, 1982., 29. 33. 34 Stari ljudi, očevici iz Musića, pripovijedali su prigo- 29 Usp. M. CEPELIĆ – M. PAVIĆ, Josip Juraj Strossmayer, dom kanonske vizitacije župe Levanjska Varoš 8. veljače biskup bosansko-djakovački i sriemski, god. 1950.-1900., 2013. kako su tijekom Drugog svjetskog rata (1943.) pretisak, Zagreb, 2013., 853. partizani strojnicama izrešetali svu burad u biskupskom 30 Usp. J. MARTINČIĆ, Z. ŽIVAKOVIĆ-KERŽE, Z. podrumu u Musiću. Tako su uništene sve zalihe vina i BENAŠIĆ, I. MANDIĆ, E. KALAJDŽIĆ, J. J. Stro- ono je teklo kao potok niz selo. Danas je preostalo samo ssmayer i vlastelinstvo đakovačkih biskupa, u: I. PADO- mjesto gdje je nekoć stajao podrum. Usp. L. MARIJA- VAN (ur.), Zbornik radova o J. J. Strossmayeru, Zagreb, NOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo Đakovačko-osječke 1997., 111-113. nadbiskupije, 12.

67 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo ... na samo Petrovo 1872. izgorio s kačarom i je 1863. iz Amerike prenesena u Francusku. dijelom posuđa i pića, ali je iste godine os- Budući da nije bilo spasa za postojeće vino- posobljen za primanje nove berbe.35 grade, prišlo se 1897. regeneraciji vinograda s američkom lozom koja je bila otporna na Prema podacima o urodu možemo zaključiti trsnu uš. Podignuti su matičnjaci za podloge da je u vrijeme gradnje katedrale u Đako- i uređen je cjepiljnjak. Jedan dio kalama od vu (1866. – 1882.) biskupovo zanimanje za 100 do 120 000 koji nije bio potreban bi- vinograde smanjeno. To nije toliko čudno, skupiji prodan je privatnim vinogradarima. ipak je katedrala u Đakovu njegovo životno Sve to pridonijelo je bržoj obnovi vinogra- djelo. Kada je shvatio da se urod smanjio, da. Na vlastelinstvu je bilo predviđeno po- ponovno se počeo brinuti za vinograde, dići oko 100 jutara vinograda, a za sadnju što pokazuje podatak da je u jesen 1879. i su izabrani najbolji vinogradarski položaji i proljeće 1880. trnavački i musički vinograd izvršena je selekcija sorti. U Trnavi se sadio pognojen s 3000 kola gnojiva. Međutim, i samo traminac, graševina, portugizac, ple- pored uloženog truda i velikih materijalnih menka bijela i crvena, kreljevina i skadarka. sredstava prinosi u vinogradima ostali su U Mandićevcu se sadila graševina rajnska, niski. Tada je biskup Strossmayer donio od- burgundac bijeli (danas pinot), moslavac, luku o obnovi vinograda, uz drastične orga- portugizac, frankovka, slankamenka i ska- nizacijske promjene. Zabranio je da nijedan darka. Na terenima Štrbinaca sadila se samo činovnik ne smije imati svoga polja i vino- plemenka bijela i crkvena.38 Budući da u grada nego da svu brigu posveti napretku Musići trsna uš do 1900. nije učinila mno- biskupijskog vlastelinstva.36 go štete, ništa nije regenerirano. Strossmayer Potpunoj obnovi vinograda pristupilo se u je držao da je filoksera podmetnuta, o tome jesen 1885. No za razliku od dotadašnje sad- piše Franji Račkom: »Berba je kod nas poče- nje i obnavljanja vinograda povaljivanjem la. Trebali bi dulje vremena lijepo vrijeme, (grebenicama) većim se dijelom sadilo na ali se kod nas kurjači i svaki dan nešto pada. rigolano tlo. Tako je Strossmayer od 1885. Bio sam u utorak u Trnavi na berbi kod pado 1892. podignuo na svim biskupskih vi- roha. Moj trnavački vinograd krasno je ure- nogradima 90 jutara novih vinograda uz tro- đen, ali žalibože zaražen. Zaraza je po svoj šak od 40.000 forinti.37 Sav posao obavljao prilici podmetnuta po nekomu Pjerotiću, se ručno. Napokon su biskupski vinogradi koga mi je [Matija] Ban iz Biograda namet- postali uzorni, a urod znatno bolji. nuo. Taj Pjerotić pravi je đavao iz pakla.«39 Kada je biskup Strossmayer uz veliki trud Za filokseru nisu bili »krivi« pojedinci, već i zadovoljstvo obnovio i sredio vinograde, je ona uvezena iz Amerike. Zanimljivo je i pojavila se 1883. filoksera – trsna uš, koja vrijedno spomenuti da je đakovački uči- telj Dragutin Galovac 1900. konstruirao 35 Usp. isto. 36 Usp. M. CEPELIĆ – M. PAVIĆ, Josip Juraj Strossmayer, 38 Usp. M. CEPELIĆ – M. PAVIĆ, Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski, god. 1950.-1900., biskup bosansko-djakovački i sriemski, god. 1950.-1900., 874. 887. 37 J. MARTINČIĆ i dr., J. J. Strossmayer i vlastelinstvo 39 L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo Đako- đakovačkih biskupa, 114. vačko-osječke nadbiskupije, 14.

68 1/2020.

novi tučobran40. U Trnavi od 1902. posto- 1883. i izložbi u Zagrebu 1891.44 Ta prizna- ji Udruga za obranu od tuče sa sedam tu- nja i afirmacija vina Đakovačke biskupije čobrana, a po uzoru na trnovačku Udrugu bila su tek mala nagrada za golem trud koji organiziraju se i vinogradi u Mandićevcu.41 je biskup Strossmayer uložio u svoje vino- Osim štete od tuče, bilo je značajne štete i gradarstvo. Druga nagrada bila je uzor i po- od lopova, kako se jednom prilikom Stro- uka na koju se njegov puk mogao osvrnuti. ssmayer požalio prijatelju Franji Račkom.42 Strossmayer je sve do 1895. osobno odlazio Biskupova vina bila su na glasu i kod kuće i u svoje vinograde. Nove vinograde zasađene u inozemstvu. amerikankom nije vidio jer mu nije dopu- Budući da tada nisu imali školovane enolo- stila njegova poodmakla dob. Rado je slušao ge, biskup Strossmayer tražio je da se u po- pohvale za svoje vinograde od svakog posje- drumima drži čistoća, koja se pomno nadzi- titelja. Nakon svih vinogradarskih nedaća rala. Biskup je budno pratio preradu grožđa i obnove ostavio je Strossmayer je iza sebe i njegovanje vina. Zahtijevao je da direktor uredne vinograde i ugled dobrog gospoda- vrlo često, a revizor svakog dana nadgleda taj ra.45 red i čistoću. U zapisnik je 18. rujna 1864. zapisao: »Jer ne znamo koliko kemije koliko 2.7. Biskup Ivan Krapac u drugim državama, niti imamo toliko vje- (1910. – 1916.) i biskup Antun štaka, koji bi znali što u vino treba metati, Akšamović (1920. – 1951.) valja i nadalje naša vina držati čista, u čistu Nakon smrti biskupa Strossmayera Đako- burad metatiti i često ga pretakati. …vlaste- vačka i Srijemska biskupija bile su nepopu- linstvo ima stručnjaka… a sve to cijenu bi- 43 njene punih pet godina. Zagrebački kanonik skupovim vinima samo podiže.« i pomoćni biskup dr. Ivan Krapac imenovan Unatoč svoj suvremenoj tehnologiji, to pra- je đakovačkim biskupom 1910. godine. U vilo vrijedi i danas. Što se vlastelinskih vina kratkom vremenu biskupske službe učinio tiče, prvi su put predstavljena javnosti na je u Đakovu značajne stvari. Budući da je u gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1864. gdje Zagrebačkoj nadbiskupiji bio upraviteljem, su dobila visoka priznanja. Odlikovana su i odnosno nadzornikom kaptolskih i nadbi- u svijetu: na Gospodarsko-šumarskoj izlož- skupskih dobara, po dolasku u Đakovu po- bi u Beču 1866., Svjetskoj izložbi u Parizu zvao je iskusne stručnjake da mu pomognu 1867., Svjetskoj izložbi u Beču 1873., Trstu unaprijediti biskupska dobra, oranice, vinograde i šume. Pribavio je novu mehaniku za obradu zemlje. Možemo mu pripisati u za- slugu i izgradnju novih staja za konje na đa- 40 J. MARTINČIĆ i dr., J. J. Strossmayer i vlastelinstvo đakovačkih biskupa, 116. 41 Usp. isto. 44 Usp. S. MAROSLAVAC, Vinogradarstvo na đakovač- 42 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo kom vlastelinstvu i u Đakovštini, u: Vjesnik Đakovačko- Đakovačko-osječke nadbiskupije, 13-15. osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije 145(2017.)12, 43 M. CEPELIĆ – M. PAVIĆ, Josip Juraj Strossmayer, bi- 40. skup bosansko-djakovački i sriemski, god. 1950.-1900., 45 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo 888. Đakovačko-osječke nadbiskupije, 16.

69 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo ... kovačkoj biskupskoj ergeli, koja je danas u li, zapustili ili zamijenili za drugo obradivo državnom vlasništvu. Ergela i danas po nje- zemljište. mu nosi ime Ivandvor.46 Nakon I. svjetskog rata pretrpjelo je vlastelinstvo velike štete od 3. Misna vina 47 tzv. »zelenog kadra«. Prigodom 300. godišnjice vinogradarstva i Đakovačka i Srijemska biskupija je, ponov- vinarstva u Đakovačko-osječkoj nadbisku- no, poslije smrti biskupa Krapca bila nepo- piji održan je 19. listopada 2016. godine punjena četiri godine. Naposljetku 1920. simpozij u Svečanoj dvorani biskupa Antu- đakovačkim biskupom postao je dr. Antun na Mandića u Đakovu. Na taj je način Nad- Akšamović. Biskup Akšamović preuzeo je biskupija obilježila tu značajnu obljetnicu. biskupiju u vrlo teškim okolnostima. Đa- Prijelomna godina za obnovu biskupijskih kovačka biskupija bila je bogata, premda je vinograda bila je 1974. Naime, danas već pretrpjela velike štete agrarne reforme, izbje- umirovljeni ekonom Đakovačko-osječke gavanja plaćanja poreza svojih činovnika i nadbiskupije mons. Stjepan Karalić49 15. od neregularne prodaje šuma i oranica. Sve rujna 1974. preuzima novu službu u Đako- to pomoglo je biskupu konačno pozorno vu. Isprva kao ekonom Bogoslovnog sjeme- pratiti što se događa u upravi i s preostalim ništa, ali ujedno je bio zadužen za biskupsko dobrima. U Razdoblju NDH i vihoru II. dobro u Trnavi. Tadašnji ekonom Biskupije svjetskog rata Đakovačka i Srijemska bisku- bio je mons. Antun Jarm. Budući da se on pija bila je zbog materijalnog poslovanja u nije razumio u upravljanje ekonomijom Bi- dosta dobrom i sređenom stanju. Vlastelin- skupije, po posebnoj želji tadašnjeg ordina- stvo je funkcioniralo, ali je rad na njemu bio rija pokojnog biskupa Ćirila Kosa preuzeo je otežan i pogibeljan. Poslije rata provedena je Karalić potpunu upravu nad 55 jutara ora- agrarna reforma (1945. – 1953.). Biskupiji nica koje su se nalazile na rudini Štrosmaje- su oduzeta sva pokretna i nepokretna dobra. rovac. Brinuo se uz to i za 55 jutara biskupij- U svrhu agrarne reforme i kolonizacije u Tr- navi oduzet je vinograd površine 12 j i 1401 čhv. sa svim zgradama i to bez bilo kakve odštete. Tek nakon demokratskih promjena 49 Stjepan Karalić rođen je 1938. u Starim Perkovcima, u Europi i Domovinskog rata vraćen je bi- župa Donji Andrijevci, gdje je stekao osnovno obrazo- vanje. Srednju školu pohađao je u Zagrebu i Đakovu. 48 skupiji dio nacionalizirane imovine. Osim Bogoslovne nauke završio je u Đakovu, gdje je 29. lipnja biskupskog vinograda, u biskupiji je posto- 1963. zaređen za svećenika. Nakon ređenja obnašao je jalo i župnih vinograda. No tijekom su vre- službu župnog vikara u Valpovu (1963. – 1964.), a zatim upravitelja župe Berak. U Berku je sagradio novu cr- mena župnici svoje župske vinograde otuđi- kvu. Nagovorio je biskupa Bäuerleina da se sruše temelji stare crkve, iako je prvi plan bio da se na tim starim temeljima sagradi nova crkva. Zatim je tri godine, od 1971. do 1974., bio upravitelj župe u Tompojevcima. (Usp. BENAŠIĆ, Z., Đakovački portreti, 62.) Imenovan 46 Usp. Z. BENAŠIĆ, Đakovački portreti. 155 životopisa, je kanonikom magistrom (1983.) da bi zatim bio pro- Đakovo, 2011., 74. maknut u kanonika arhiprezbitera. Usp. M. SRAKIĆ, 47 Usp. L. MARIJANOVIĆ, Vinogradarstvo i vinarstvo Odgojitelji u bogoslovnom sjemeništu i profesori na Đakovačko-osječke nadbiskupije, 16. teologiji u Đakovu od 1806. do 1996., u: Diacovensia 48 Usp. isto, 16-18. 4(1996.)1, 216.

70 1/2020.

ske šume u Mačkovcu.50 Kada je mon. Kara- Pribavljeno je 400 junadi i koja su smješte- lić došao u Trnavu gdje se nalaze biskupijski na u nove štale. Sljedeće godine, kada se vi- vinogradi, zatekao je zapuštene vinograde i nograd uredio, dobiven je urod 4 puta veći rasulo u organizaciji poslovanja koje se nije nego ikada prije.51 moglo mjerili s tadašnjim ekonomskim di- Slobodno smijemo reći da je sa Stjepanom vovima: PIK Đakovo, poznata Kutjevačka Karalićem vinogradarstvo i vinarstvo Đa- vina, Beljska vina, a posebno po tramincu kovačko-srijemske biskupije ušlo u novo poznati Ilok. Gotovo sve zgrade u Trnavi razdoblje. Karalić je povećao i površinu vi- bile su zapuštene, a podrum (iz 1873.) bio nograda. Naime, đakovački Stolni kaptol je u vrlo jadnom stanju. U Mandićevcu su svetog Petra imao je tada vinograd u Man- vinograd i mali podrum bili još zapušteniji dićevcu kojega je Karalić zamijenio za 10 od trnavačkog. Biskupija je tada imala samo ha vinograda iza biskupijskih vinograda u sorte graševinu i traminac, jednog poslovođu Trnavi. Kupio je traktor gusjeničar na ko- sedam ili osam radnika koje je plaćala s 1 m jem je radio »noćima i danima«. Doslovno je žita, 1 m kukuruza i 100 dinara. Na početku promijenio konfiguraciju brda Zlatarevac i posla dobili su 1 dl rakije, a u podne 2 dl zemlju pripremio za nove nasade. Prisjeća se vina. Bili su to ljudi koji su teško nalazili poda je po noći jeo banane i kore bacao po ze- sao. Od mehanizacije imali su 3 konja i mali mlji, a radnici koji su ujutro to vidjeli brdo traktor. Trsovi su bili na 120 cm udaljenosti. su prozvali »brdo banana«.52 Nikada se nije Prve godine (1975.) obrušila se tuča, koja je hvalio velikim prinosima već vrsnim vinom. zatukla 45 godina star vinograd. Razočarani Ono je ipak finalni i najpoznatiji proizvod. Karalić molio je biskupa Kosa da ga makne sa službe. Biskup to nije prihvatio nego ga Ekonom Karalić pratio je suvremeni razvoj ohrabrio da nastavi. Nije bilo druge nego sve podrumarstva. Opremio je stari vlastelinski iznova započeti. Karalić se u dogovoru s od- podrum u Trnavi po zahtjevima suvremene govorim osobama odlučio da se na tadašnjih tehnologije prerade grožđa i dorade. Posto- 18 jutara vinograda umjesto skupog i sporog je tako »senzibilne« preše za grožđe, vodi se ručnog rada uvedu plantaže i mehanizacija. proces vinifikacije, kontrolira se fermentaci- Zatim je sadnjom novih plantažnih vinogra- ja i sazrijevanje vina. Nabavljena je i linija da i uvođenjem novih i kvalitetnijih vinskih za punjenje vina, tako do ono do potrošača sorti uspostavio moderan uzgoj koji omogu- dolazi u čistim staklenim bocama. Podigao ćava mehaniziranu obradu i zaštitu vinogra- je i novi suvremeni vinski podrum s verti- da. Karalić je nabavio stajnjak da pripremi kalnim metalnim cisternama i uređajima za teren i posebno gnojivo na bazi sulfata, u kontrolirano vrenje svih vina, kao i prostor tome su mu pomogli PIK Đakovo. Bio je to za prihvat radne snage. Tako je Stjepan Ka- prvi nasad graševine. Nagovorio je biskupa ralić, koji je bio uvijek spreman učiti i pratiti Kosa da se nabavi stoka za stajnjak (đubre). struku, bez sumnje, vrlo zaslužan i doprinio je afirmaciji i prepoznatljivosti prirodnih, tj.

50 Usp. M. KUVEŽDANIN, Rad isprepleten ljubavlju 51 prema svima. Razgovor s mons. Stjepanom Karalićem, Taj smo podatak saznali u osobnom razgovoru s mons. u: Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske bi- Stjepanom Karalićem (16. ožujak 2019.). skupije 142(2014.)1, 69. 52 Usp. isto.

71 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo ... misnih vina Đakovačke biskupije. Treba ipak prigodom velikih blagdana.55 Počelo se raz- priznati da su za dobar glas zavidne kakvoće mišljati o vinu koje će biti (ponovno) u bu- vina, za napredak i obnovu vinogradarstva i teljama i postati prepoznatljivi biskupijski vinarstva na biskupijskom dobru veoma za- proizvod. služni naši posljednji biskup i nadbiskup. To Tadašnji državni zakon uvjetovao je da bu- su pokojni biskup Ćiril Kos (1974. – 2003.) teljirana i etiketirana vina mogu imati samo i umirovljeni nadbiskup mons. dr. Marin tvrtke koje posjeduju 10 ili više hektara vi- Srakić (2003. – 2013.). Biskupi nikada nisu nograda. Biskupija je, naime, posjedovala bili prepreka daljnjem razvoju vinograda. 11 ha vinograda. Dakle, imala je mogućnost Ekonom je Karalić sve radove osobno pratio pripremiti sve zakonom propisane doku- i nadzirao, ostao je predan svojoj službi do mente. Bilo je to 1981. godine. »Taj naziv, umirovljenja, čak i poslije.53 Misa vina, meni je tako drag, jer sam se do- Đakovačka biskupijska vina drže korak s sta dugo u bivšoj državi borio kako bi nam vremenom, a vrhunska kvaliteta poznata odobrili da etiketa na bocama, uz ime, kva- im je u cijeloj Hrvatskoj, danas i u Europi. litetu i sve ostalo, nosi i tu oznaku.«56 Ta- Svoja vina proizvodi isključivo od vlastitoga dašnja vlast smatrala je to vjerskom propa- grožđa. Nadbiskupija Đakovačko-osječka sa gandom pa su ga jedva dopustili. Međutim, svojih 30 ha vinograda bila je donedavno time se željela dati garancija da su sva naša dominantni proizvođač traminca na ovom vina takova da se s njima može slaviti sveta području, koji čini 60 % njezina sortimenta. misa.57 Ostalih 40 % zauzimaju kvalitetna graševina Poseban i radostan trenutak te zadovoljstvo i vrhunski chardonnay. Radi se o kristalno za dijecezanskog biskupa mons. Marina Sra- bistrim, ugodnim i pitkim, svježim i živim kića bio je kada je u srijedu 24. rujna 2003. vinima. Boja su vina zelenkasto-žuta do predvodio biskupsku delegaciju u Vatikan žuta, a boja starijih vina prelazi u zlatnožute prigodom predaje vina. Naime, biskup Sra- tonove. Crvena su vina opet pitka i ljupka kić kao obećani dar Đakovačke i Srijemske dok su mlada, starenjem dobivaju karakteri- biskupije predao je papi, sada već svetom, stičnu ciglastu boju i plemeniti bouquet sta- Ivanu Pavlu II., vagon vrhunskog vina – tra- renja. Plod je svesrdnog ulaganja vrhunski minac, 2001. Bio je to dar za pohod Svetog pakiran proizvod.54 Oca Đakovu 7. lipnja 2003. Osim biskupa Ekonom Karalić proveo je puno vremena mons. Srakića, u delegaciji su bili mons. u razgovoru s enolozima i profesorima sa Stjepan Karalić i mons. Luka Marjanović. zagrebačkog Poljoprivrednog fakulteta i to vinogradarskog i vinarskog smjera. U Bisku- piji se tada vino nije prodavalo u buteljama i s etiketom, nego u rinfuzi i to ponajviše 55 Prije komunističkog pljačkanja biskupijskih dobara 1945. postojalo je veoma organizirano vinarstvo. Vina 53 Pomagao je novim ekonomima do 2015. Dakle ukupno su bila flaširana, a svaka sorta imala je svoju etiketu. 41 godinu. 56 M. KUVEŽDANIN, Rad isprepleten ljubavlju prema 54 Usp. L. MARIJANOVIČ, Vinogradarstvo i vinarstvo svima, 71. Đakovačko-osječke nadbiskupije, 7. 57 Usp. Z. PAŽIN, Vino u bogoslužju, 231-242.

72 1/2020.

58 Mons. Karalić s ponosom spominje kako Tada je to bila značajna i velika stvar jer je je prigodom svečanog ručka s Papom u Cr- to prvo ledeno vino. Krenulo je kušanje, a venom salonu biskupskog dvora u Đakovu svaka je boca imala svoj broj. Neke su elimi- imao čast Papi natočiti čašu Traminca (po- nirane, ali većinom su bile u redu. Tako je sebna berba 2001.).59 nastalo prvo ledeno misno vino.

3.1. Ledeno vino Godina 2009. bila je također plodna. Ostav- ljeno je 2 ha traminca. U siječnju je bila Ledeno vino popularno i pod nazivom zima koja je pogodna za ledeno vino. Prvoga eiswein, prava je rijetkost na tržištu i kao dana nakon prešanja bilo je oko 1000 l, a takvo ima svoju cijenu. Pripada vrhunskim drugi dan i više. Inženjer je mošt raspore- predikatnim vinima koja se dobivaju u đivao u boce. Sljedećeg dana pokvarila se iznimnim godinama i iznimnim uvjetima i jedna preša, jer se zaledila. Tako da je ostala kao takvo ima svoju cijenu. Ledena berba, samo jedan preša. Došao je još jedan hektar, kao i proizvodnja ledenog vina, predstavlja ali na temperaturi od -4 o C, ali to nije le- vrhunac sezone za vinogradare i vinare. Le- deno vino. Dobiveno je oko 5000 l izborne deno je vino aromatično vino koje svojom berbe. U svibnju se počelo se ići po sajmo- intenzivnom bojom i mirisom odaje da se vima. U Londonu je bio najcjenjeniji sajam radi o posebnom vinu. Berba nije nimalo na koji se moralo poslati 24 boce od 0.375 jednostavna zbog niskih temperatura i uvje- l. Mons. Karalić, enolog Miroslav Bošnjak ta u kojima se obavlja. Proizvodnja se odvija i vlč. dr. Zdenko Ilić otišli su u London na tradicionalan način, te je izuzetno bitno na proglašenje nagrađenih. Među 150 000 da bobice u tako smrznutom stanju dođu uzoraka vina, od kojih je bilo 100 ledenih, na preradu koja se također odvija na niskim nagrađeno je kanadsko, austrijsko i hrvatsko temperaturama. Sam je proces proizvodnje vino. Ondje je dobivena najprestižnija na- zbog specifičnih uvjeta dugotrajan i riskan- grada (Best in show) Decanter (DWWA) za tan.60 najbolje vino koje je ikada došlo iz Hrvat- Karalić se na sajmovima upoznao s lede- ske. Kvalitetu vina ocjenjivalo je 4 komisije, nim vinom. Došavši kući, okušao se i u a zadnja komisija propisala je cijenu od 100 tom pothvatu. Jedne godine ostavo je pola funti. Prisjeća se Karalić kako je jedan gos- ha traminca, no ptice su svo grožđe pojele. podin želio kupiti sve boce, ali je bilo samo 61 Druge godine ostavio je 1 ha, ali ga je za- 6000 boca, što je njemu bilo premalo. štitio mrežom. Sve je to bila proba, ali tek Ipak, dobrog vina ne može biti u velikim 2007. godine temperatura zimi bila je -10 količinama. oC i skupljeno je 700/800 l ledenog vina. Umjesto zaključka 58 Usp. V. DUGALIĆ (ur.), Sveti Otac Ivan Pavao II. u Gajenje vinove loze i prerada grožđa na Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, Osijek i Đakovo, 7. lip- đakovačkom tlu ima tisućljetnu tradiciju. nja 2003., Đakovo, 2004., 238. Dolaskom biskupa iz Bosne u Đakovo u 59 Usp. M. KUVEŽDANIN, Rad isprepleten ljubavlju prema svima, 69. 60 Usp. M. ANDRIĆ, Ledeno vino, u: Glasnik Zaštite Bi- 61 Taj smo podatak saznali u osobnom razgovoru s mons. lja, 39(2016.)6, 72-74. Stjepanom Karalićem (16. ožujka 2019.).

73 »Misna vina«. Vinogradarstvo i vinarstvo ...

13. stoljeću počinju se saditi vinogradi na ledeno vino osvojio je nagradu Decanter za obroncima Dilj gore. Biskupi su se brinuli za najbolje vino koje je ikada došlo iz Hrvatske. svoje vinograde, neki više, neki manje. Izda- U Đakovu je 2016. godine održan simpozij vali su stroge i pravedne pravilnike kako bi o 300. obljetnici vinogradarstva i vinarstva se posao kvalitetno obavljao. Biskup Antun Đakovačko-osječke nadbiskupije. Vidimo Mandić zasadio je vinograd u Mandićevcu da je nadbiskupija za sada odlučna nastaviti koji i danas nosi njegovo ime. Biskupsko stoljetnu tradiciju uzgoja i njegovanja vinove vlastelinstvo i vinogradi dalo je dragocjen loze i vrhunskih vina. Danas brigu o svemu doprinos razvoju gospodarstva i kulture u vodi ekonom nadbiskupije mons. Nedjeljko Hrvatskoj. Biskup je Strossmayer zahvalju- Čutura, uz suradnju s enologom dipl. ing. jući svome vlastelinstvu i bogatstvu bisku- Miroslavom Bošnjakom, voditeljem proi- pije postao najveći mecena u hrvatskoj po- zvodnje, i drugim suradnicima, a sve u okvi- vijesti. Strossmayer se posvetio uređenju bi- ru ustanove Misna vina d. o. o. u Trnavi. Đa- skupije i saniranju gospodarstva. Podignuo kovačko-osječka nadbiskupija posjeduje oko je nove i obnovio stare vinske podrume. trideset hektara vinograda u Trnavi u koje je Svojim radom i sredstvima koje je uložio po- uloženo mnogo sredstava i truda. Posljednji dignuo je kakvoću vina tako da je vino već i pothvat u razvoju vinarije predstavlja kušao- u njegovo vrijeme bilo poznato i širom Eu- nica probranih vina u podrumu biskupskog rope i osvajalo brojna priznanja. Za osnivanje misnih vina važno je spomenuti sada već dvora u Đakovu. U podrumu ispod dvora umirovljenog ekonoma Đakovačko-osječke nalazi se i poznata arhiva vina. Nadamo se nadbiskupije mons. Stjepana Karalića koji je da će Nadbiskupija nastaviti ulagati i s po- 41 godinu upravljao biskupskim dobrima. štovanjem njegovati svoje vinograde i vino. Zatekavši zapuštene vinograde, odmah je Na to ju obvezuje dobar glas iz prošlosti, krenuo u obnovu i sadnju novih vinograda. duga tradicija te ugovorena suradnja s mje- S mons. Karalićem ušlo je vinogradarstvo u snim stručnjacima. Na kraju možemo samo novo razdoblje. Podrum u Trnavi opremio je ponoviti riječi profesora Marjanovića koje po zahtjevima suvremene tehnologije. Nai- sažimlju čitav ovaj rad i u konačnici upućuju me, brižnim odabiranjem sorti vinove loze, na kušanje i uživanje vina: »Naša opća sa- solidnom obradom vinograda i vina neka- znanja o vinu okom i uhom su apstraktna i dašnje vlastelinstvo postalo je proizvođač sve ono što možemo okom i uhom spoznati poznatih vina. U Londonu 2009. godine beznačajno je prema onome što mogu usta.«

74 1/2020.

Glazbenička obitelj Trischler u Đakovu Josipa Topolovac, IV. god.

Uvod 1. Koralisti u đakovačkoj stolnoj crvi i koralističke kuće u Pavićevoj ulici U radovima o povijesti crkvene i svjetovne glazbe u Đakovu, Đakovačkoj biskupiji i Dolaskom Antuna Mandića na biskupsku Slavoniji u 19. stoljeću spominje se više ge- stolicu 1806. u Đakovo počinje razvoj cr- neracija glazbenika Trischler (Trišler) oko kvene glazbe u stolnoj crkvi. On je organizi- kojih se odvijao đakovački glazbeni život rao glazbeni život u stolnoj crkvi i doveo Pe- tijekom gotovo čitavog jednog stoljeća. Na tera Jakoba Haibela iz Beča kao katedralnog temelju arhivskoga gradiva u Središnjem upravitelja kora da organizira zbor koralista. nadbiskupijskom arhivu u Đakovu, župnom U ožujku 1830. umire orguljaš Gabriel Racz uredu Svih svetih u Đakovu i literature opi- i na njegovo mjesto dolazi Adam Rüttiger, suje se dolazak Gašpara Trischlera s njego- dugogodišnji koralist. Na upražnjeno mje- vom obitelji iz Darde u Đakovo 1830. na sto koralista natječe se 13. travnja 1830. radno mjesto koralista u stolnoj crkvi. Po- Gašpar Trischler, učitelj iz Darde. U to su tomci Gašpara Trischlera živjeli su do 1986. doba učitelji bili namještenici župe, tako da u Đakovu. Koralistima je Stolni kaptol do- se Gašpar Trischler natječe ne samo znanjem dijelio stanove na raspolaganje u tzv. korali- nego i preporukom župnika Emerika Ru- stičkim kućama, u današnjoj Pavićevoj ulici, zsitsa (Ružića) iz Darde. Po odluci Stolnoga koje su bile u vlasništvu stolne crkve. kaptola Gašpar Trischler dobiva mjesto koralista od 1. svibnja 1830. U ovom radu spomenut ćemo najvažnije osobe iz obitelji Trischler, a to su Gašpar Koralistima je Stolni kaptol dodijelio stano- Trischler, Ivan Nepomuk Trischler stariji, ve na raspolaganje u tzv. koralističkim kuća- Matej Đuro Trischler te braća Dragutin i ma, u današnjoj Pavićevoj ulici u Đakovu, Ivan N. Trischler mlađi. Rad se sastoji od koje su bile u vlasništvu stolne crkve. Kuće pet poglavlja. Prvi dio počinje dolaskom bi- su se nalazile pod (gruntovničkim) brojevi- skupa Antuna Mandića u Đakovo 1806. go- ma 77, 78, 81, 82 i 83 i tako se navode i u dine. Biskup Mandić uredio je crkveni glaz- matičnim knjigama. Prve kuće građene su za beni život u Đakovu. Drugi dio rada govori vrijeme biskupa Mandića, oko 1809./1810., o Gašparu Trischleru i njegovoj djeci, a u i bile su vezane za položaj koralista, tj. u slu- trećem dijelu progovorit ćemo o članovima čaju smrti, morale su se staviti na raspolaga- obitelji Trischler kao dirigentima u HPD-u nje novom koralistu. Udovice su često traži- Preradović. le dozvolu Stolnog kaptola da ostaju jedno

75 Glazbenička obitelj Trischler u Ðakovu vrijeme u kući (posebno u zimi) – što se glazbenik je koralist u stolnoj crkvi od ožuj- odobravalo, ako nije postojala hitna potreba ka 1852. do konca lipnja 1861., od srpnja za useljenjem. 1861. orguljaš, a od travnja 1870. do prosinca 1894. regens chori u katedrali. Jedan je 2. Gašpar Trischler (1797. – 1863.) od osnivača pjevačkog društva Sklad 1863., Rođen je 16. ožujka 1797. u Čemincu kao čiji je zborovođa bio 1863. – 1870. i 1872. najstarije dijete tamošnjeg učitelja Franje – 1874. Izgleda da je Ivan Nepomuk Trisc- Trischlera i Katharine Homann. Umro je hler imao i grupu sa šestero glazbenika koji 11. listopada 1863. u Đakovu u 67. godi- su svirali na koncertima i zabavama. Terezija ni života i pokopan na đakovačkom groblju Röder umrla je 29. travnja 1892. od upale 12. listopada 1863. Oženio se Rozalijom pluća, a Ivan Nepomuk pet godina kasnije, Raucher 6. kolovoza 1815. u Čemincu s 12. rujna 1897., u 74. godini života u Đa- kojom ima jedanaestero djece. Četvero je kovu. Oboje su pokopani na đakovačkom umrlo kao djeca. U Pečuhu je položio ispit groblju. za učitelja pučkih škola. Od 1820. do 1830. učitelj je i sakristant u Dardi. Nakon rođe- 3.2. Dragutin Franjo Trischler nja sina Emerika (Mirka) 31. ožujka 1830. u (1825. – ?) Dardi seli se u travnju 1830. u Đakovo, gdje Rodio se u Dardi 6. rujna 1825., gdje mu dobiva mjesto koralista u stolnoj crkvi od 1. je otac Gašpar Trischler učitelj. Izučio je za- svibnja 1830. U radnome ugovoru obavezu- nat knjigovesca, vjerojatno u Budimpešti. je se slati dvoje djece u dječji zbor i da ih se Oženio se s Amalijom Gross s kojom ima u glazbi podučava. To objašnjava i činjenicu šestero djece. Od 1859. živi u Đakovu i radi da su Ivan i Đuro od malih nogu privedeni kao knjigovezac. Između 1853. i 1863. na- glazbi i kasnije postali uvaženi glazbenici. lazimo da je uvezivao nekoliko puta knjige i Od veljače je 1839. do konca lipnja 1861. misale za stolnu crkvu. Godine 1874. seli se organist (orguljaš), a od srpnja 1861. ravna- u Budimpeštu gdje je, prema jednoj molbi telj je kora u stolnoj crkvi, kada je naslijedio za pomoć biskupu Strossmayeru, u požaru Adama Rüttigera, koji je u prosincu 1860. izgubio čitavu imovinu. Od 1874. radi u dr- umro. Gašpar Trischler ostaje ravnateljem žavnoj tiskari u Budimpešti. Vjerojatno pod kora do smrti 11. listopada 1863. Pored pritiskom mađarizacije mijenja 1881. prezi- rada na polju crkvene glazbe Gašpar Trisc- me Trischler u Tornai. hler radio je i na polju svjetovne glazbe. 3.3. Matej Đuro Trischler 3. Djeca Gašpara Trischlera (1841. – 1883.) 3.1. Ivan Nepomuk Franjo Trischler st. Rođen je 4. rujna 1841. u Đakovu kao naj- (1823. – 1897.) mlađe dijete Gašpara Trischlera. Kršteni Rođen je 19. rujna 1823. u Dardi, gdje mu mu je kum Đuro Malachowsky, đakovački je otac Gašpar Trischler učitelj. Od sedme kapelan. Nakon smrti oca Gašpara Tris- godine (1830.) živi s roditeljima u Đakovu. chlera obraća se Đuro molbom biskupu Oženio se Terezijom Röder 1854. u Bačkom Strossmayeru 15. prosinca 1863. da dobi- Novom Selu s kojom ima petero djece. Kao je mjesto koralista u stolnoj crkvi. Stolni

76 1/2020.

kaptol odlučuje se za Kajetana Paula »zbog ralnoga pjevanja na đakovačkom sjemeništu. boljih muzikalnih sposobnosti«. Vjerojatno Vodio je kao dirigent pjevački zbor Sklad i se sredinom 1864. seli s majkom Rozalijom Preradović 1876., 1880. – 1884., 1896. – u Osijek. U Gornjem gradu stanovao je u 1901., prvi tamburaški zbor Preradovića te kući broj 202 gdje je bio učitelj glazbe. Na- djeluje kao dirigent vatrogasne glazbe u Đa- kon smrti koralista Josipa Bergmana dobiva kovu koju je organizirao. mjesto koralista u đakovačkoj katedrali od Koncem 1902. daje otkaz kao ravnatelj ka- 1. veljače 1873. Koralist je do smrti 1883. tedralnog zbora i seli se u Osijek zbog školo- te zborovođa pjevačkog društva Sklad 1877. vanja djece gdje preuzima službu ravnatelja – 1879. u Đakovu. Jedan je od osnivača Va- kora gornjogradske župne crkve, današnje trogasnoga društva u Đakovu 1872. Umro konkatedrale Sv. Petra i Pavla do smrti 1918. je od tuberkuloze. Bio je prvi zborovođa HPD Zrinskog u Osi- 4. Djeca Ivana Nepomuka Trischlera jeku. Komponirao je brojne pjesme za zbor i solo. Novine Hrvatska obrana, broj 146, 30. 4.1. Dragutin Trischler lipnja 1916. donose u članku Jubilej jednoga Osnovnu glazbenu poduku dobiva od svoje- našega glazbenika detaljan opis njegova rada, ga oca. Kao dijete je od devete godine svirao povodom četrdesete godišnjice rada. Dragu- orgulje. Osnovnu školu polazi u Đakovu te tin Trischler umro je 15. kolovoza 1918. u prvi i drugi razred (1869./70., 1870./71.) na Osijeku. Velikoj gimnaziji u Osijeku. Već kao 12-go- S učiteljem Leonardom Fichtnerom osno- dišnji dječak svira orgulje u franjevačkoj vao je 1913. u okviru dobrotvornog društva crkvi sv. Križa u Tvrđi (Osijeku) da bi kao Milodar dječju glazbenu školu i limenopu- uzvrat imao stan i hranu. Budući da je Dra- hački orkestar. Djeca u dobi između 7 i 12 gutin bio glazbeno vrlo nadaren, otac Ivan godina podučavala su se i vježbala u školi i Nepomuk moli u pismu 20. rujna 1875. tako zadržavala od skitnje po ulici. Tim je biskupa Strossmayera za financijsku pomoć zborom Dragutin Trischler udario temelj kada bi Dragutina poslao na studije crkvene snijoj osječkoj glazbenoj školi. On je u čast glazbe u Zagreb i Prag. Iz molbe vidimo da tog svoga maloga puka uglazbio počasni pa- se Dragutin htio usavršiti u glazbi, napose radni marš Koračnica osječkih mališana koji na violončelu prvo u Zagrebu i poslije u Pra- su svirali kao paradni defile hodajući prvi gu. Biskup J. J. Strossmayer omogućio mu je put kroz grad Osijek. godišnjom potporom od 100 forinti polazak orguljaške škole od 1876. do 1878. u Pragu 4.2. Ivan Nepomuk Trischler ml. koju je vodio František Zdenek Skuherský. (1862. – 1922.) Orguljašku je školu vrlo uspješno završio 1878. Mjesto koralista na stolnoj crkvi do- Rođen je 13. ožujka 1862. u Đakovu kao biva od 1. listopada 1876. Od 1883. preu- peto i najmlađe dijete Ivana Nepomuka zima poduku novih pjevačica za katedralni Trischlera. Osnovnu glazbenu poduku do- zbor za idućih desetak godina. 16. listopada biva od oca Ivana. Biskup J. J. Strossmayer 1882. natječe se na ispražnjeno mjesto Josi- omogućio mu je godišnjom potporom od pa Vallingera koji je do tada bio učitelj ko- 100 forinti polazak orguljaške škole od

77 Glazbenička obitelj Trischler u Ðakovu

1879./80. do 1880./81. u Pragu koju je vo- Temeljni su dokumenti koji se nalaze u Sre- dio František Zdenek Skuherský. Od 1. si- dišnjem nadbiskupijskom arhivu u Đakovu, ječnja 1882. koralist je u stolnoj crkvi. On- matične knjige i drugi dokumenti u Držav- dje daje otkaz 16. kolovoza 1894. i odlazi nom arhivu u Osijeku, župnom uredu Svih u Veliki Varadin (danas Oradea u Rumunj- svetih u Đakovu i literature koje dokumenti- skoj) gdje je bio samo nekoliko mjeseci, jer raju dolazak Gašpara Trischlera kao koralista se već 19. studenoga 1894. natječe na novo u stolnoj crkvi s njegovom obitelji iz Darde raspisano mjesto koralista u stolnoj crkvi u u Đakovo 1830., život njegovih sinova Ivana Đakovu. Od siječnja 1903. preuzima mje- N. i Đure Trischler te njihovih potomaka koji sto Dragutina Trischlera kao ravnatelj kate- su živjeli do 1986. u Đakovu, kada je posljed- dralnog zbora. Zborovođa je Sklada 1885. nja pripadnica obitelji Trischler umrla. Glaz- – 1886. i Preradovića 1903. – 1910. Umro benici Trischler u Đakovu bili su: ravnatelji je 14. ožujka 1922. u Đakovu. kora (regens chori): Gašpar, Ivan N. st., Dra- gutin i Ivan N. ml. Trischler; koralisti: Đuro Zaključak Trischler; pjevačice u stolnoj crkvi: Berta i Irma Trischler, Marija Freiermuth, Jozefina U povijesnim spisima crkvene i svjetovne Trischler, Milutina i Micika Trischler. glazbe u Đakovu, Đakovačkoj biskupiji i Sla- voniji u 19. st. nalazimo više naraštaja obitelji Literatura glazbenika Trischler oko kojih se odvijao kako –– M. HORVAT, Spomenica Hrvatskoga Pjevač- crkveni, tako i građanski glazbeni život Đa- koga Društva »Sklad« – »Preradović« u Đako- kova tijekom gotovo čitavog jednog stoljeća. vu 1863.-1939., Đakovo, 1939. Malo se do sada znalo od kada su glazbenici –– Ž. LEKŠIĆ, Koralističke kuće u Pavićevoj Trischler u Đakovu i u kakvoj rodbinskoj vezi ulici u Đakovu i njihovi stanari, u: B. BIJE- stoje međusobno; tako da neki autori pretpo- LIĆ (ur.), Zbornik muzeja Đakovštine, Đako- vo, 2009. stavljaju da je npr. Ivana Nepomuka Trischle- ra doveo biskup Strossmayer u Đakovo, drugi –– E. TRISCHLER, Počeci glazbeničke obitelji Trischler u Đakovu, u: R. TRISCHLER (ur.), tvrde da je Ivan N. Trischler iz Češke ili da je Zbornik radova 22. Znanstvenog skupa. »Ni- rođen u Čemincu. Sve te pretpostavke poka- jemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom zale su se kao neispravne. krugu«, Osijek, 2015.

78 1/2020.

RAZGOVORI Prof. dr. sc. Karlo Višaticki, umirovljeni profesor Ivana Žavcar, V. god. (prir.)

Prof. dr. sc. Karlo Višaticki, umirovljeni pro- 2019./2020. predavao sam još na na KBF-u, fesor našeg fakulteta, svećenik Banjalučke bi- a sada sam »samo« u službi duhovnika do skupije i duhovnik Bogoslovnog sjemeništa isteka dogovorenog mandata. Niz godina u Đakovu početkom ove akademske godine putovao sam svaki tjedan iz Banja Luke u otišao je u zasluženu mirovinu. Tom prigo- Đakovo, a sada stanujem u Bogoslovnom dom odlučili smo razgovarati s njim za naš sjemeništu, pa je potpuno otpala hektika, studentski list. na koju sam bio nekako naučen. Nakon jutarnje sv. Mise, koju sam obično slavio ili ●●Poštovani prof. Višaticki, od nedavno koncelebrirao u katedrali, obično sam već ste u statusu umirovljenoga profesora. prije početka prvog sata (8.15) bio na KBF- Kako provodite umirovljeničke dane i u. Sada je ritam malo drukčiji jer točno sli- koje je promjene to donijelo u rasporedu jedim dnevni red Sjemeništa, a tu je svaki Vaše svakodnevnice? dan malo drukčiji, raznolikiji raspored, od- Poštovani, hvala Vam na Vašim pitanjima. nosno dnevni red. Zvono se radnim danima Nastojat ću sažeto odgovoriti. Starije ge- redovito oglašava u 6.30, (u vrijeme došašća neracije imaju običaj reći ili komentirati: malo ranije), a svakodnevni program redovi- »Malo je požutio rodni list...«. Umirovljen to traje do 21.30, kada imamo (za one koji sam na KBF-u u Đakovu, međutim, nisam to žele) zajedničku molitvu na kraju dana – u punoj mirovini u smislu da baš ništa više Povečerje. Bogoslovi odlaze na predavanja na ne radim. Zakonik kanonskog prava pred- prvi sat, a meni je prijepodne mirnije, pa se viđa da svećenici ostaju u službi do navr- popije kava, prelistaju ili pročitaju novine i šene 75. godine života, naravno, ako im to onda još uvijek ima dosta vremena za stu- zdravlje dopušta. Meni je ove godine punih dij, čitanje, meditiranje, pisanje, pripremu... sedamdeset godina pa i do te mirovine ima Zapravo je radni dan dosta dug i puno je još nešto vremena. Godine 2016. dogovo- vremena na raspolaganju. Često je samo pi- rom mog biskupa ordinarija, mons. Franje tanje razboritog planiranja i rasporeda dana Komarice i đakovačkog nadbiskupa mons. da se vrijeme dobro iskoristi. Kako mi je ta Đure Hranića, naravno, uz moj pristanak, služba nešto novo u mojoj dosadašnjoj sve- imenovan sam duhovnikom u Bogoslov- ćeničkoj službi, dosta vremena koristim za nom sjemeništu u Đakovu s dekretom na studij duhovne literature i literature o du- pet godina. Do početka akademske godine hovnom vodstvu. Osim toga, nastojim pra-

79 Prof. dr. sc. Karlo Višaticki umirovljeni profesor titi bibliografiju na području uže specijali- cija. Tu iznimku čine svećenički kandidati zacije, Svetog pisma, a tu smo u poziciji da (kojih je isto tako iz godine u godinu sve se stalno objavljuju članci, studije, knjige... manje i manje), koji imaju osigurano rad- pa se uvijek ima nešto pročitati, prostudirati no mjesto u pastoralu. Neki su naši bivši i naučiti. Kao član tima poglavara Sjemeni- studenti i studentice otišli u druge (nad) šta nekada idem na župe, kada nas župnici biskupije, rade ondje kao vjeroučitelji/vjero- pozovu. U »opis posla« pripada organizacija učiteljice u Hrvatskoj, ali isto tako određeni godišnjih duhovnih vježbi za sve bogoslove, je broj napustio Hrvatsku i potražio »sreću« zatim organizacija i držanje duhovnih vježbi u inozemstvu. Uprave/vodstva (nad)bisku- za kandidate za đakonat (obično u listopa- pija, čini mi se, morat će razmišljati o zadu), te za kandidate za prezbiterat (obično u pošljavanju teologa laika u pastoralu jer broj lipnju prije blagdana sv. Petra i Pavla). Jedno svećeničkih zvanja opada, a polje se rada baš od težišta rada duhovno je vodstvo. Bogo- ne smanjuje. Moje je dosadašnje iskustvo da slovi imaju prilike (prema vlastitom izboru svaka generacija upisanih studentica/stude- i dogovoru sa mnom) doći na »duhovni nata ima malo vrlo dobrih studentica/stude- razgovor«, konzultacije, sv. ispovijed. Vrata nata, zatim dosta onih koji su u sredini, te nikada nisu zaključana, uvijek su dobrodoš- mali broj onih koji se »provlače«, studiraju li, to je jedna od zadaća duhovnika. Dosta godinama, nemaju pravu motivaciju, neka- slušati, saslušati, iznijeti vlastita iskustva kao da niti ne završe studij, može se možda reći svećenik (zaređen sam za svećenika 1976. da su »zalutali« na KBF. Studij završavaju ne god.), dati neki savjet, uputiti... samo nadareni studenti nego, treba reći prije svega, uporni i marljivi. ●●Dugi niz godina bili ste profesor na Fa- kultetu? Uočavate li razlike među genera- ●●Koja Vas posebna sjećanja vežu za stu- cijama s početka Vašeg podučavanja i ovih dentske dane u Rimu i Jeruzalemu? Ka- nekoliko zadnjih generacija? kav je i koliki bio napredak biblijskih znanosti od tada pa sve do danas? To je malo delikatno pitanje. Ako pregle- davam popise studentica i studenata, mogu Filozofsko-teološki studij započeo sam u naći godišta kada se godišnje upisivalo 40 – Đakovu, na tadašnjoj Visokoj bogoslovnoj 50 novih studentica i studenata. Zadnjih je školi, ali sam nakon završenog prvog seme- nekoliko godina taj broj pao na skromnih stra (u veljači 1969. god.) pozvan na odslu- desetak studentica/studenata. Motivacija je ženje vojnog roka. Kasnije sam poslan na za upis zadnjih godina dosta skromna jer studij u Innsbruck u Austriji, gdje sam di- mladi diplomirani teolozi i teologinje ne plomirao 1975. god. Slijedilo je đakonsko, mogu sa sigurnošću računati s radnim mje- pa onda svećeničko ređenje i petogodišnja stom vjeroučitelja/vjeroučiteljice u vlastitoj praksa kao kapelan u Švicarskoj (njemačko (nad)biskupiji. Dobro je završiti studij, li- govorno područje), pa poslije toga specijali- jepo je biti akademski obrazovan građanin, zacija u biblijskoj teologiji u Rimu. Rim sam ali ako s tom diplomom onda mogu »ko- doživio kao središte naroda, nacija i kultura, nobariti« negdje u Dalmaciji, točiti gorivo povijesti i sadašnjosti. Stanovao sam u hr- na nekoj »Ininoj« crpki ili slagati stalaže u vatskom Zavodu sv. Jeronima s kolegama »Lidlu«, nije to baš neka vrhunska motiva- svećenicima iz više biskupija bivše države. U

80 1/2020.

kolegiju je stanovalo dvadesetak svećenika, U međuvremenu su mnoge grane znanosti ali se na Sveučilištima moglo susresti sveće- napredovale. Povijest Palestine, arheologija i nike, časne sestre, studentice i studente laike epigrafija, lingvistika općenito te tekstualna iz gotovo cijelog svijeta. Rim je i tada bio kritika dale su svoj veliki doprinos za bolje multinacionalni grad koji je davao moguć- razumijevanje biblijskog teksta. Zanimljivo nost susreta i doživljaja »iz svih plemena i je bilo slušati i slijediti predavanja židovskih naroda«. Određeni je preludij za to već bio profesora egzegeze koji su vrlo kompeten- boravak u Innsbrucku, gdje sam stanovao tno, ali i s puno (straho)poštovanja i, rekao u Međunarodnom kolegiju Canisianum, bih, ljubavi tumačili biblijske tekstove i uči- koji su vodili oci isusovci, a u Canisianumu li nas »uranjati« u tajne Božje riječi, Božje su stanovali studenti iz dvadesetak zemalja objave. Privilegij je bio moći se koristiti svijeta (od Japana, Južne Koreje, Australije, knjižnicom Hebrew university u Jeruzale- Indije, više zemalja afričkog kontinenta, iz mu, te vrlo dobro opremljenom knjižnicom mnogih zemalja kontinentalne Europe, En- otaca dominikanaca u Jeruzalemu. Upravo gleske do Sjeverne i Južne Amerike). Rim je kod otaca dominikanaca našao sam i dao svakome pružao mogućnost širenja vlastitih fotokopirati dobar dio materijala za kasni- horizonata i upoznavanja drugih. K tomu ju disertaciju u Rimu. Impresivno je bilo dolaze kvalitetna učilišta na kojima smo upoznati se s bogatim arheološkim blagom studirali. Vrlo bogata biblioteka Sveučilišta koje čuva Studium biblicum Franciscanum Gregoriana i Papinskog Biblijskog instituta u Jeruzalemu. Zapravo, svaki kamen Svete pružale su mogućnost za svaku specijalizaci- Zemlje, svaka građevina, vadi i potok, svako ju. U sklopu studija imao sam prilike bora- starije drvo imaju za nas kršćane, vjernike viti u Jeruzalemu od lipnja 1984. do veljače svoje veliko značenje. Zid plača u Jeruzale- 1985. god. U raznim ekskurzijama obišli mu ili izlaz sunca na Genezaretskom jezeru, smo dobar dio Svete Zemlje od samostana bazilika Preobraženja Gospodnjeg na brdu sv. Katarine na Sinaju (išli smo i na Džebel Taboru, crkva na Brdu blaženstava slike su Santa Katarina – brdo koje uz Džebel Musu koje se ne zaboravljaju i koje pomažu kod (Mojsijevo brdo), konkurira za mjesto da- kasnijeg tumačenja svetih tekstova. vanja/primanja ploča Dekaloga) pa sve do ●●Trenutno ste duhovnik Bogoslovnog Nazareta, izvora Jordana i Golanske viso- sjemeništa. Kako nastojite svojom ulo- ravni na sjeveru-sjeveroistoku. Impresivni su gom pripomoći odgoju bogoslova i što posjeti Jeruzalemu, posebno crkvi sv. Groba, smatrate glavnim ciljem Vašeg doprinosa? Betlehemu, špilji Isusova rođenja, Hebronu, gradu patrijarha, rijeci Jordanu... Još nisu Četvorica smo odgojitelja u Bogoslovnom Židovi bili podignuli 8 m visoki zid, koji sjemeništu: rektor, vicerektor, ekonom i du- dijeli židovski i palestinski teritorij. U vrije- hovnik. Već po definiciji su naši resori po- me jednotjedne ekskurzije imali smo priliku dijeljeni. Imamo organizacijski i disciplinski kratko posjetiti Kairo (Muzej u Kairu i, na- dio za koji su odgovorni rektor i vicerektor, ravno, piramide u Gizi i Sakari) te dio Egip- mislim da nije potrebno posebno tumačiti ta do Doline kraljeva – do starinske Tebe, ulogu i zaduženja ekonoma, a onda ostaje fo- hramova Luksora i Karnaka. Premalo je bilo rum internum, dio za koji je zadužen i odgo- vremena, a previše toga vidjeti i upoznati. voran duhovnik. U pitanju je organiziranje

81 Prof. dr. sc. Karlo Višaticki umirovljeni profesor duhovnog života, odnosno onoga što se pod ali iz vlastitih iskustava mogu posredovati tim pretpostavlja: liturgija, molitveni susreti, znanja i situacije, koje su u pastoralnoj, ali i nagovori, meditacije, duhovne obnove, du- općenito svećeničkoj praksi česte i na taj na- hovne vježbe, osobni razgovori kojima treba čin nekako pripraviti mlade ljude na korake posvetiti dosta, odnosno dovoljno vremena, koje će oni činiti, na putove kojima tek treba bez žurbe i hektike. Uvijek je tu uključena i početi hodati i ustrajno hoditi, bez umora, prigoda za sv. ispovijed. Imamo mlade ljude, kako bi rekao veliki Izaija (Iz 40, 31: »trče i koji su se odlučili krenuti točno određenim ne sustaju, hode i ne more se«). putom, i ako je to od početka detaljno de- ●●S obzirom na Vaše profesorsko iskustvo, finirano, onda je još najjednostavnije raditi postoje li neke promjene koje biste prepo- s takvim profilom osobe. Pet godina studija ručili za prakticiranje na našem fakultetu? te šesta godina u kojoj se izmjenjuju teorija (predavanja na Fakultetu) i praksa (svaki je Na to pitanje potrebno je, s moje strane, dati đakon na jednoj župi i ondje može imati uvi- odgovor u dvama dijelovima: studenticama/ da u sve što se na župi događa tijekom jedne studentima, ali i mladim kolegicama/kole- liturgijske godine). Važno je studirati i polo- gama profesoricama/profesorima (a za mene žiti na vrijeme sve ispite, ali to je onda, za- su svi članovi Fakultetskog vijeća mladi). pravo, tek osnovna pretpostavka za početak Najprije studenticama i studentima savjet: prakse koja dolazi. U tih se pet-šest godina trebalo bi i bilo bi pohvalno početi baviti se dobro primijeti promjena na mladim ljudi- građom predavanja od prvog dana. Ako se ma, katkada prolazak kroz određene katarze počne učiti tek u vrijeme kolokvija i ispita, i razjašnjavanje ili ponovno točnije definira- onda to baš i nije nekakav ozbiljan posao i nje pojmova i ciljeva. Investiram sebe, svoje ne daje baš vrhunske rezultate. Navratim u vrijeme, svoj život, a mladi se ljudi onda pi- knjižnicu, pa je osim u ispitno vrijeme čisti taju: »Što zapravo dobivam, koji mi se novi tohu wabohu – nigdje nikoga osim djelatni- prostori, perspektive, horizonti otvaraju? Što ka knjižnice. A lijepo uređeno, opremljeno, želim postići, gdje se vidim u idućih pet, de- po zimi grijanje, kad je vrućina radi klima, set ili čak pedeset godina ako mi Gospodin ali... Nema automatizma kako se nešto može podari dug život i dobro zdravlje?« Papa Fra- naučiti, usvojiti, bez vlastitog sudjelovanja. njo dolazi iz prakse, iz konkretnog pastorala, Učenje ne bi trebalo biti samo za ispite, a ne iz neke središnje ustanove u kojoj djeluju treba steći i usvojiti i radne navike, bez ko- samo teoretičari. Njegovo naglašavanje slike jih će kasnije biti teško kada Hotel Mama ili pastira i stada koji su u konstantnom kon- Hotel Sjemenište više ne bude funkcionirao, taktu jedna je od ideja koju bismo trebali ili uopće ne bude postojao! Što se tiče kole- ostvariti. Ako upotrijebimo sportski rječnik, gica i kolega, profesorica/profesora, čini mi ovo je vrijeme treninga u kojem uvježba- se da bi bilo lijepo, i studentice/studenti bi vamo sve moguće (i nemoguće) situacije u to cijenili kada bi se dalo malo više rokova za kojima ćemo se sutra naći. Kako prihvatiti ispite i kada bi se malo uskladilo. Pravilnik te nove, nekada potpuno neočekivane real- predviđa najmanje dva ispitna roka, a izeđu nosti i kako postati ili ostati gospodarima njih treba proći dva tjedna. Dogodi se da situacije. Ne mogu ponuditi nikakva čudesa su »neprenosivi« kolegiji različitih profesora i nemoguće akcije ili zahvate kao duhovnik, istog datuma, čak u isto vrijeme, što onda

82 1/2020.

automatski stvara usko grlo i određene fru- tog pisma Starog zavjeta zagrebačkog pro- stracije kod studentica i studenata. Isto tako fesora Valentina Čebušnika. Njegovo prvo bi trebalo po mogućnosti izbjegavati »blok izdanje objavljeno je 1911. (prvi svezak) predavanja«, kada to nije neophodno po- i 1913. (drugi svezak). Sadrže ukupno 19 trebno (profesorice i profesori koji nisu re- povijesnih spisa Starog zavjeta (Post-Est). zidentni u Đakovu) jer se tehnički »odradi«, Njegov je prijevod bio kritiziran, pa nije na- ali sadržajno se izgubi dosta toga zbog pada stavio s daljnjim radom, razbolio se i umro koncentracije i zamora slušatelja. 1916. godine. Malo je teško naći sponzora ●●I za kraj, postoje li neki projekti/izda- za jedno takvo izdanje; Hrvatsko biblijsko vaštvo na kojima radite / planirate raditi društvo nema nekih velikih sredstava koja bi i koje bi nam voljeli najaviti i predstaviti? moglo uložiti, a kad je knjiga već gotova i na tržištu, nema baš velikog interesa pa se Već niz godina uključen sam u projekt no- vrlo skromno prodaje/kupuje. Mi smo malo vog prijevoda Svetog pisma na hrvatski jezik. govorno područje. U istom smislu postoje Koliko mi je poznato, tekstovi su gotovi, te čekamo da taj prijevod ugleda svijetlo dana. planovi za izdavanje prijevoda pet svezaka Isto tako sam uključen u jedan malo dugo- (Evanđelja i Djela apostolska) sarajevskog ročniji projekt ponovnog izdavanja starijih nadbiskupa Josipa Štadlera, a na listi je če- hrvatskih prijevoda Svetog pisma. Nositelj kanja isto tako prijevod Ivana Matije Škari- je tog projekta Hrvatsko biblijsko društvo. ća (tiskan u Beču 1858. – 1861. u dvanaest Tako je 2006. godine objavljeno treće iz- svezaka). Trenutno radim na jednom prije- danje prijevoda sv. Pisma Ivana Evanđeliste vodu dijelova Starog zavjeta (uglavnom mu- Šarića, a 2016. godine objavljeno je novo drosnih knjiga) iz pera bosanskog franjevca (drugo), malo preuređeno izdanje Katanči- fra Marijana Jakovljevića. Dobio sam auto- ćeva prijevoda Svetog pisma, na kojem su graf, koji treba prepisati, obraditi, komenti- sudjelovali i prof. Ivan Jurčević s Filozofskog rati i onda pokušati negdje objaviti. Ako me fakulteta u Osijeku te prof. Marko Tomić s zdravlje posluži, bit će dovoljno posla, a što našeg KBF-a, koji je preminuo 2014. god. se tiče svećeničkog djelovanja, narodna izre- Pripremljeno je novo izdanje prijevoda Sve- ka lijepo kaže: Dok je leđa bit će i samara.

83 POGLED U KNJIGU Duša remetskog romara o. Vjenceslav Mihetec, OCD

Dušan Balažević, IV. god. (prir.)

U ispitnom razdoblju (ili bilo sretao kada su došli u svetište kojem drugom koje je pre- požaliti se onoj koja je svima puno obveza) jedna od briga Mati, kako sam navodi. Tek- jest kako naći neko lagano stovi obiluju iskustvom pri- štivo »za dušu«. Nešto što je rode. On je tražitelj mira, i kratko, čitko, a opet bogato to prvo onog izvanjskog. Ima sadržajem. Sve to me je pose dojam da je većina teksto- taklo da predstavim knjigu va u tom trenutku zapravo i Duša remetskog romara. Au- nastala. Kao da su mu ti tre- tor je knjige generaciji naših nuci bili priprava za jedno- roditelja vrlo dobro poznat – stavne susrete koje detaljno o. Vjenceslav Mihetec. Kar- opisuje. Tako je tu susret s melićanin, ispovjednik i du- »mama Janicom« u blagoslo- hovnik, koji je veći dio svog vu obitelji kada je nju morao redovničkog života proveo na dva puta blagosloviti jer je službi u svetištu Majke Božje ona na kraju prvog imala ko- Remetske kod Zagreba. Ta mentar: »A kej ste vi več se činjenica i navela ga je da dio zbavili? Ja nies niš čula. Dejte prirodnog i duhovnog blaga koje je tamo vi još jemput, kaj bum i ja čula.« Naravno da susretao stavi u promišljanja koja sada čita- je strpljivi redovnik ponovno molio blago- mo. Naime, knjiga se sastoji od triju cjelina slov da bi mu ona na kraju rekla: »da mora (Liepe naše Prigorje, Naša hodočašća i prošecije glasneše govoriti kaj ona male slabeše čuje«. i Sveci pri nam). U svakoj cjelini nalazi se Situacije poput te na vidjelo donose zbilja dvadesetak kratkih promišljanja – nagovora. poniznog i strpljivog redovnika. Čovjeka sa Zapravo se radi o kratkim nagovorima koje srcem za ljude. je o. Vjenceslav imao na Radio Sljemenu i to Osim izravnih iskustava susreta, tu su i su- u trajanju 3 – 5 minuta. sreti iz daljine. Često promatra hodočasnike, Sami tekstovi obiluju jednostavnošću i pro- »romare«, kako ih sam naziva, koji sa sobom žeti su osobnim iskustvima. Autor suosjeća donose svoje i tuđe brige u svetište Gospe sa svim onim užurbanim ljudima, ali spo- Remetske. Međutim, ne zaboravlja da je i minje i one male, neznatne ljude, koje je su- sam hodočasnik. Tako proživljava njihova

84 1/2020.

iskustva kao svoja. »Treba stati negdje u kut i iskustvo, autor se obraća svakoj ženi. Na crkve i prepustiti se slušanju. To slušanje površinu ponovno izlaze razne patnje koje prelazi u molitvu i nutarnju radost...« U ne- danas prolaze žene. U iskustvu Marije Mag- koliko se navrata »obraća« i samom Zagre- dalene autor nudi odgovor. Potraga i Susret. bu. Promatra ga iz daljine i tišine. Voli on Zanimljivo, autor napominje ženama da će i Zagreb, zato mu i može prigovoriti po koju. one proći sudbinu Marije Magdalene: »Pre- Baš dok promatra iz daljine, autor nam do- poznat ćeš ga. Onda ćeš trčati svojoj braći, pušta uvid u njegovo shvaćanje života. Pri- mužu, prijateljima, ali ti oni neće vjerovati, roda je za njega nešto poput ljepotice života. jer si žena.« Međutim, autor ne ostavlja to Ona je početak puta k Bogu. Ona mu govori kao tužan svršetak iskustva, već daje razlog svoju priču. U dijalogu s njom autor nastav- korjenite radosti: »Ali radosti ti tvoje nitko lja dalje – od stvorenja Stvoritelju. neće oduzeti, jer si srela svog Gospodina.« Pred očima nam se nalazi istinska, unutarnja U trećoj cjelini nalaze se prigodni nagovori radost zbog samog Susreta. Doista, Ljubav povodom pojedinih svetačkih slavlja. Oda- (pisana malim ili velikim slovom) osvaja. bir doista fascinira jer su odabrani oni sveci koji su popularniji u puku. Za tu prigodu Vjerujem da bi ova knjiga mogla naći svoj najprikladnijim mi se čini predstaviti jedan put do studenata. Nema bez razloga naziv nagovor. Pod nazivom Ženo, koga tražiš? oče- Duša remetskog romara. Knjige koje su for- kivano se skriva tekst o Mariji Magdaleni. mom slične toj i koje preporučujem su: U samom tekstu očituje se bliskost sa sveti- Cvjetići Svetog Franje (Zagreb, 1972.), Ka- com. Autor pokušava proživjeti s njom sve teheze i nagovori o milosrđu pape Franje (Za- ono što je nosila u sebi prije susreta s Isusom, greb, 2017.) i Gdje je ljubav, ondje je i Bog ali i nakon toga. Koristeći svetački primjer Majke Terezije (Split, 2014.).  Neplanirano Abby Johnson & Cindy Lambert

Iva Ferbežar, I. god. (prir.)

Ova knjiga ispovijest je ravnateljice klinike za Abby Johnson dolazi iz teksaškog gradića pobačaje Planirano roditeljstvo, žene koja se Rockdale. 2001. godine upisala je treću go- osam godina zalagala za pro-choice, tj. za pra- dinu preddiplomskog studija psihologije na vo žene na izbor. Svih godina koje je provela Sveučilištu Teksas A&M. Te godine na tom zagovarajući pobačaj, pod izlikom da nastoji fakultetu održan je volonterski sajam gdje se smanjiti broj pobačaja, ispred navedene kli- upoznala i priključila klinici Planirano rodi- nike stajali su ljudi okupljeni u molitvi koji teljstvo. Do danas sve podružnice Planirano- su se zalagali za pro-life, tj. za pravo na život. ga roditeljstva ponavljaju tvrdnju: »Planirano Neplanirano je istinita priča koja prikazuje roditeljstvo smatra kako je najbolji način da borbu između dobra i zla, života i smrti. pobačaji postanu rijetkost osigurati ženama,

85 Pogled u knjigu tinejdžericama i obiteljima 2009. nakon čega je dala ot- pristup cjenovno pristupač- kaz i doživjela duhovnu pre- nim reproduktivnim zdrav- obrazbu. Pridružila se dru- stvenim uslugama u kojima goj strani ograde i paralelno im je osigurana privatnost.« dospjela u sve vijesti. »Ono Za nekoliko je godina Abby što sam godinama govorila Johnson od volonterke po- ljudima, što sam vjerovala, stala ravnateljica klinike. podučavala i zastupala, sve je Želja za uspjehom i moguć- to laž.« nost napredovanja u poslu Put do pakla popločan je motivirali su je da se nastavi dobrim namjerama. Život zalagati za pro-choice, iako Abby Johnson do pridruži- je okusila unutarnje nemi- vanja inicijativi »40 dana za re preispitujući svoju savjest život«, kao i životi ostalih za- tijekom godina rada. Klinika govaratelja pro-choice, sažeti je ženama nudila mogućnost su u toj poznatoj izreci. Svi su oni iza pa- zadržavanja djeteta, pobačaj ili pak usvaja- ravana činjenja dobra i pomaganja ženama nje. Molitelji ispred klinike pokušavali su upali u zlo i laži sotone. Njihova proturječ- odgovoriti žene od pobačaja. Abby je sma- nost u odobravanju pobačaja do određenog trala kako su obje strane ograde imale istu tjedna trudnoće i istodobno neslaganje s iz- želju – pomoći ženama i zbog toga joj zago- vršavanjem istog u kasnom stadiju pobijali varatelji pro-lifea nisu smetali. U knjizi auto- su njihove stavove ili pak naučene fraze. Za rica spominje važnost semantike, rječnika i njih je pobačaj medicinski zahvat, a dijete u samozavaravanja. Djelatnici klinike imali su majčinoj utrobi »fetus«. Postavlja se pitanje utvrđene fraze kojih su se strogo morali pri- jesu li to sinonimi ili pojmovi potpuno su- državati u razgovorima sa ženama, prijatelji- protnog značenja. ma ili javnošću. Uvjeravali su druge, a naposljetku i sami sebe, kako je njihova namjera »Čuli ste da je rečeno: Ljubi svoga bližnjega, smanjiti broj pobačaja tako da će pružiti jef- a mrzi neprijatelja. A ja vam kažem: Ljubite tinu ili besplatnu kontracepciju i edukaciju neprijatelje, molite za one koji vas progone ženama. Abby je pobačaj odobravala sve do da budete sinovi svoga oca koji je na nebesi- kasne trudnoće kada »fetus« može neovisno ma, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad živjeti i preživjeti izvan maternice. Govori- zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima la je kako Planirano roditeljstvo ima cilj da i nepravednicima. Jer ako ljubite one koji pobačaji postanu rijetkost i da oni, zapravo, vas ljube, kakva li vam plaća? Zar to isto ne stavljaju naglasak na načine sprječavanja čine i carinici? I ako pozdravljate samo braću neželjenih trudnoća. Sama Abby pobacila što osobito činite? Zar to isto ne čine i poga- je dva puta u prvom braku te je tim nauče- ni? Budite, dakle, savršeni kao što je savršen nim frazama pokušavala opravdati svoj čin. Otac vaš nebeski.« (Mt 5, 43-48) U borbi je Do velikog obrata u njezinom životu došlo protiv pobačaja glavno oružje molitva. Mo- je kada je asistirala u pobačaju u listopadu žemo osuditi čin pobačaja, ali ne i osobe.

86 1/2020.

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Kristina Aščić, V. god. (prir.)

Dramska skupina je praktični rad s biblijskim tekstovima izni- Već dugi niz godina na Katoličkom bogo- mno važan i koristan, kako za osobni rast i slovnom fakultetu u Đakovu djeluje dramska sazrijevanje, tako i za one kojima će teolozi skupina kojoj je glavni cilj osmišljanje, pri- danas-sutra tu Riječ tumačiti. No ti su susre- premanje i izvođenje prigodnih skečeva, igro- ti ujedno i prigoda za međusobno upozna- kaza i predstava. Studenti se praćeni domi- vanje kao i za razmjenu iskustava koja uvijek šljatošću, originalnošću i budnim okom doc. iznova obogaćuju i koja mogu pomoći u dr. sc. s. Silvane Fužinato okupljaju nekoliko pastoralnom djelovanju koje će studentima puta mjesečno i uvježbavaju uloge za predsta- kao vjernicima i teolozima biti povjereno. ve koje slijede. Profesoričini asistenti brinu se da glumci na vrijeme budu obaviješteni o ter- KBF TV minima sastanaka dramske družine, posebno KBF TV mlada je ekipa studenata TV no- kada se radi o završnim i generalnim proba- vinara osnovana 16. prosinca 2015. god. s ma. Dramska skupina svojim doprinosom ciljem pripremanja videopriloga sa znan- obilježava blagdan Svetog Nikole, zatim Večer stvenih događanja na našemu fakultetu. Svi stvaralaštva te Božićnu večer. Osim glume, su prilozi objavljivani na Youtube kanalu Ka- dramska je skupina mjesto stvaranja novih toličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. prijateljstva, a opuštena atmosfera pridonosi Osim toga, novinari KBF TV-a prijatelji su mogućnosti da studeni uče jedni od drugih i koji se druže međusobno te zajedno smiš- razvijaju svoje govorne i scenske sposobnosti. ljaju nove ideje kako bi u najboljem svjetlu predstavili fakultet. Skupina ima šest člano- Biblijska skupina va, a tu je i suradnik sistemac Marin Ivanišić Biblijska skupina djeluje na fakultetu već koji je uvijek tu kada god zatreba bilo kakva dugi niz godina te je kao takva urodila svo- tehnička pomoć. jim mnogostrukim plodovima. Na svojim redovitim mjesečnim susretima okupljeni Studentski list Teofil oko neiscrpnog izvora vode žive, a pod vod- Na inicijativu đakovačkih studenata teo- stvom doc. dr. sc. s. Silvane Fužinato u osob- logije pokrenut je 2000. god. informativni nom susretu s Božjom Riječi studenti nasto- tjedni listić s raznim obavijestima i prigod- je otkriti i u svakodnevnom životu utjeloviti nim prilozima. S vremenom je, kako se ta spasenjsku istinu u njoj objavljenu. U tom inicijativa pokazala vrlo korisnom, tjedni li- svjetlu prvotni i temeljni cilj okupljanja su- stić počeo izlaziti u većem formatu kao mje- sret je s Bogom i sa samima sobom u vjeri sečnik u nakladi 160 – 200 primjeraka. Bio da gdje su dvojica ili trojica u Isusovo ime je to ozbiljniji oblik listića pod nazivom List sabrani da je i on među njima (usp. Mt 18, studenata Teologije u Đakovu, koji je poslije 20). Sveto pismo ne možemo i ne smijemo dobio i svoje pravo ime Teofil. Od akadem- svesti samo na informativnu razinu jer nas ske godine 2005./2006. Teofil počinje izla- Božja Riječ ne samo informira nego prije ziti u tiskanom formatu veličine A5. Jedno svega formira kao ljude i kao vjernike. Stoga je vrijeme izlazio semestralno, a sada izlazi

87 Izvannastavne aktivnosti kao godišnji studentski list u kojem studen- je u Đakovu i tadašnje prof. Mirte Grubišić, ti obrađuju različite teme, pišu znanstvene koja je ujedno bila i prva voditeljica zbora. članke, promišljanja, osvrte i sl. Nakon nje vodstvo zbora preuzeo je mo. Vin- ko Sitarić, a trenutni je voditelj mo. Ivan An- Karitativna skupina drić. Zbor pjeva različiti repertoar, a većinom Studenti KBF-a već tradicionalno svake go- su to skladbe sakralnog karaktera. U zboru se dine pokreću božićnu humanitarnu akciju osobito njeguje višeglasno pjevanje, ali i ko- te izrađuju prigodne čestitke, zlatovezne sli- ralni (gregorijanski) napjevi, pučka popijev- čice, adventske vjenčiće, decupage oslikava- ka, ali i modernija glazba. Svake godine Mje- nja, gipsane anđele, vezene kugle, končane šoviti zbor sudjeluje u različitim programima snjegoviće i ostale poklone za Božić. Priku- u organizaciji fakulteta: na početku godine pljenim donacijama za rukotvorine karita- zbor animira misu Zaziva Duha Svetoga, za tivne skupine tijekom došašća ta se sredstva Dana fakulteta zbor pjeva na misi i svečanoj usmjeravaju za potrebe zajednica, ustanova, akademiji, na Večeri ususret Božiću, na Uskr- udruga i organizacija koje brinu o odraslima snom čestitanju te na misi zahvalnici na kra- i djeci s posebnim potrebama, djeci bez ro- ju akademske godine (Te Deum). Zboraši se diteljske skrbi, bolesnicima i socijalno ugro- okupljaju na probe jednom tjedno. ženima. Prikupljenim su financijskim sredstvima i drugim oblicima pomoći studenti Studentski zbor KBF-a u posljednjih pet godina uplatili go- Studentski zbor KBF-a u Đakovu osnovan dišnje mjesečne priloge UNICEF-ovih ču- je 2011. godine. Ima pet članova koje biraju vara djetinjstva, godišnje donacije za »Mari- studenti na neposrednim izborima. Članovi jine obroke«, pomoć u materijalnom prilogu Studentskog zbora imaju funkcije djelova- udruzi za pomoć osobama s invaliditetom nja: predsjednik Studentskog zbora, tajnik »Duga« iz Semeljaca, Udruzi Vjera i svjetlo, Studentskog zbora, studentski pravobranitelj pomogli su SOS Dječjem selu Ladimirevci, Studentskog zbora, predstavnik Studentskog Udruzi za promicanje dostojanstva ljudskog zbora KBF-a u Đakovu u Studentskom zbo- života i zaštite nerođenog djeteta Betlehem ru Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te Osijek i Vukovar, Specijalnoj bolnici za psi- član Studentskog zbora. Četiri su člana Stu- hijatriju i palijativnu skrb »Sveti Rafael Str- dentskog zbora i članovi Fakultetskog vijeća mac«, pedijatriji KBC-a Osijek, Domu za KBF-a. Studentski zbor brine o kvaliteti živo- starije i nemoćne Đakovo, Amadei – dnev- ta studenata, a posebice o kvaliteti studijsko- nom boravku za osobe treće dobi, Udruzi ga procesa, studentskom standardu, ostvari- sv. Vinka Paulskog, Caritasu. Također je iz vanju studentskih prava i drugim pitanjima tih aktivnosti pomoć pružena i studentima važnim za studente Fakulteta, potiče izvanna- KBF-a u realizaciji studijskog putovanja i stavne aktivnosti studenata Fakulteta te obav- podjelom bazičnih socijalnih paketa namir- lja druge poslove u interesu studente Fakulte- nica i higijenskih potrepština. ta. Studentski zbor sudjeluje na Sveučilišnoj smotri Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Mješoviti zbor u Osijeku, gdje predstavlja Katolički bogo- Mješoviti pjevački zbor pri Katoličkom bo- slovni fakultet u Đakovu. Zajedno sa ostalim goslovnom fakultetu u Đakovu osnovan je studentima Studentski zbor teži ostvarivanju 1994. god. na inicijativu studenata Teologi- što boljeg studentskog života.

88 1/2020.

STVARALAČKI KUTAK Probuditi dijete u sebi

Osjećate li se ponekad kao da ste iznevjerili Sjetim se Isusa u one dane kada mi bude teš- dijete u sebi? Dijete koje ne osuđuje, dijete ko. Osuđen, ismijan, ponižen. »Bože, oprosti koje postavlja pitanja izvan okvira kutije. Di- im jer ne znaju što čine. (…) Oče moj, Oče jete koje uvijek traži bolji i jasniji odgovor. moj zašto si me ostavio...« samo su to neke od Dijete koje vjeruje u dobro u ljudima, u bo- misli koje prožimaju moje cijelo biće. lji svijet, u sunce koje izlazi svaki dan i hrani Osjećala sam se samom ovih dana, razočara- našu zemlju sunčevim zrakama, daje život nom u svijet i u sebe jer i dalje vjerujem u do- zemlji, svijetu, a možda neće zauvijek biti tu bro. I umalo im povjerovah. Umalo povjero- ako nastavimo ovako živjeti, ovako se pona- vah u ono što potencijalno govore – o meni; o šati… Dijete koje se osjeća odgovornim ži- vama; umalo im svatko od nas povjeruje kada vjeti u dobru sa svijetom, prirodom i drugim bude osuđen. bićima… Dijete koje se igra svaki dan, svaki dan istražuje i nikad ne prestaje vjerovati u Nemir prolazi kroz moje biće. Razne me mi- bolje sutra, u bolji svijet. Dijete koje ima svo- sli prožimaju. Ljudi prolaze, čujem buku oko je snove i želi mijenjati svijet i nikada mu nije sebe, ali ne čujem nikog. dosta… Razočarate li ikada to dijete u sebi? Pitam se: »Zašto? Zašto smo takvi? Zašto je Ja jesam... svijet takav?« Pitanja koja smo si svi jednom morali postaviti, morali proći. Pitanja na koja I osjećam kako ga s vremena na vrijeme izno- ne postoje sigurni odgovori, ali nekako si ih va razočaram, iako se trudim ne izgubiti to iznova svi s vremena na vrijeme opet posta- dijete u sebi. vimo. Trudim se ne postati stroj bez osjećaja jer po- Skupljam hrabrosti i snagu ponovno doći do nekad se opstanak u ovom svijetu pretvorio mira, ne obazirati se. Ponovno biti – ja. u ono biti iznad drugoga, srušiti drugoga, zgaziti bez milosti… Pretvorio se u skrivanje Ugrizu vas, rane vas, vi i dalje ustajete. I Isus onog ranjivog sebe, kako ga drugi ne bi ranili. je padao i dizao se noseći križ. Isto tako pada i Govorimo o suosjećanju, neosuđivanju, po- svatko od nas dok ponovno ne ustane. Prola- štivanju, a često ne poštujemo ni sami sebe. zimo kroz teška života razdoblja - bolesti, pat- Iznevjerili smo sebe, dijete u sebi. nje, razočaranja ove ili one vrste. Dok se ne dogodi da ponovno ustanemo, pitamo se onu Razočarali su me ovih dana, a time sam razo- poznatu riječ: »Zašto? Zašto baš ja?« »Neka čarala i samu sebe. Vjerujem da su i vas razo- bude volja tvoja, Oče«, Isus je govorio. »Ali čarali ponekad u životu. Nitko ne voli osjećaj molim te da me zaobiđe ova čaša«, govorim i razočaranosti. Osjećaj boli, tuge, nepravde ili ja sama sebi u svojoj slabosti pitajući se i na- krivnje prema samome sebi. dajući se kako će i ovo zlo od kojeg dobivam Pokušavam vjerovati u dobro u ljudima, ali lekcije ipak nečemu koristiti. koliko su ljudi dobri, toliko su skloni činiti zlo.

89 Stvaralački kutak

Zašto su osudili Krista? Zašto ga i dandanas nicu kako se iz dana u dan moramo truditi osuđuju? Zato što ga nisu poznavali... i danas biti bolje osobe; truditi mijenjati svoje mane ga poneki ne poznaju niti žele upoznati… u vrline, loše navike u dobre, suosjećati s dru- Krist je ostavio put kojim svatko od nas pro- gima te činiti svaku obitelj, zajednicu, radno lazi i kojim je i On sam prošao. mjesto te naposljetku i svijet boljim mjestom. Osuđujemo li i sami sebe, bližnje… na puno, Dajemo li najbolje od sebe? Svatko od nas? možda, blaže ili drukčije načine nego što li je Često ne dajemo, dajemo samo onoliko ko- Krist bio osuđen… ali opet osuđujemo. liko »moramo«, koliko se traži od nas, puni mana i nesavršenosti ostajemo u »udobnoj Mnogi će i od nas biti osuđeni – na ovaj ili zoni« nesavršenstva, čineći iz dana u dan jed- onaj način koračajući kroz život jer ne pozna- no te isto. ju vas niti Krista koji je u vama. Mržnja nikad nije oslobodila nikog, dok je Kroz moje misli prolaze riječi evanđelja, riječi ljubav ta koja je promijenila cijeli svijet. koje je Isus govorio svojim učenicima: »Ako Ljubav je ta koja prašta. vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije Ljubav je ta koja ozdravlja. nego vas. Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; no budući da niste od svijeta, Ljubav je ta koja mijenja cijeli svijet. nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zbog toga Ljubav je ta koja čini djela velika. vas svijet mrzi. Sjećajte se riječi koju vam Ljubav je velikodušna, rekoh: ‘Nije sluga veći od svoga gospodara.’ dobrostiva je ljubav, Ako su mene progonili, i vas će progoniti; ne zavidi, ako su moju riječ čuvali, da vašu će čuvati. A ljubav se ne hvasta, sve će to poduzimati protiv vas poradi imena ne nadima se; moga jer ne znaju onoga koji mene posla.« nije nepristojna, (Iv 15, 18-21) ne traži svoje, Nasljedovati Krista... Trebali bismo naslje- nije razdražljiva, dovati Krista. Nasljedujemo li zaista Krista? ne pamti zlo; Zatajimo li ga ponekad? Svjesno ili nesvjesno. Počevši od sebe (!), svatko bi se trebao upitati. ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; Isus je prilazio onima na rubu, onima najma- sve pokriva, sve vjeruje, njima, najslabijima… shvaćao i one »male« i one »velike«, dopirao i do jednih i do drugih, svemu se nada, sve podnosi. (1 Kor 13) ali smo do onih koji su iskrenog srca ostavili Polako iz svog nemira pronalazim mir, izla- prostora za njega. Ponašamo li se tako pre- zim iz sebe. ma bližnjima? Nasljedujemo li Krista kada Ljubav! Ljubav! Ljubav je ta koja je odgovor se vjernik prema nevjerniku postavi s visine, na sve. brat prema bratu postavi s mržnjom, čovjek Nastavljajući hodati parkom, ponovno osluš- prema čovjeku sa svojim razmišljanjima kujem sve. Čujem cvrkut ptica i radosno se koja prema mišljenju pojedinca moraju biti smiješim. ispravna ne ostavljajući prostora za drugoga. Ljubav je ta koja mijenja svijet. Pružimo lju- Možda će netko odgovoriti: »Svi smo mi bav jedni drugima i dopustimo da Bog djelu- samo ljudi i grešni smo, nesavršeni.« Ljudi je mijenjajući nas, ali i cijeli svijet. jesmo, savršeni nismo, ali to ne mijenja činje- Ana Bošković

90 1/2020.

Tvoje ruke Moj lijek

Tvoje ruke noćas primaju mene. Moje Si razoreno srce, Mene koji je razapet između Gospodine, dotaknuo. svijeta i Tebe. Moje Si zatvorene oči otvorio. Tebe, koji je svojom krvlju natopio Moju Si zamagljenu dušu obnovio. svijet ljubavlju. Gospodine, moje te razoreno srce Tebe, koji je svojim usnama zavoljelo. ljubio i najjadnije. Moje zatvorene oči počele su jedino Tvoje ruke noćas primaju mene. tebe gledati. Mene koji je izgubljen, Moja zamagljena duša pripala je Mene koji je odbačen, samo Tebi. Mene koji je okaljan, Valentina Jurić Ali mene koji je voljen.

Kućo Božja, Proroštvo Šimunovo Srce probodeno Koja vrata nebeska posjeduješ. Otvori ga u hramu. Zbog nas plače. Njivo plodna, I objavi svijetu A mi slijepi Što čist rod daješ. Tvoju gorku ranu. Kao maleno nejače. Utrobo sveta, Mač predodređen Tko li će izvaditi Što Kruh nam rađaš. Za Tvoje Srce. Taj bolni mač. Majko svijeta, Bol i patnju Tko li će imati Koja Ljubav porađaš. Za stradalo Lice. Tu svetu čast. Prostor u kojem Lice našega Zauzmi se Majci, Bogu je milo. Gospodina Boga, Kršćanski rode, I sveto Tvoje, Čovjeka Spasitelja Da mač njoj više Bezgrešno krilo. Ljudskoga roda. Srce ne bode. Kovčeg saveza O, Majko Božja, Moli i radi, Ti Svetoga jesi. I Sine Božji. Bogu se klanjaj. A u njemu mač Bože, Oče, Pažnju i čast Što donijeli ga grijesi. I svi sveti Božji. Nebeskoj Majci poklanjaj. Amen. Grijesi što dođoše Tko će oprati Od Adama i Eve. Grijehe naše. Janoš Kovač Neposluh, do danas, Ta Krv Krista, Zemlje cijele. I plač Majke naše.

91 Stvaralački kutak

TKO SI TI? –– Ti si prelijepa, jesi li najpopularnija ili nikad nisi imala ne- Ti si pametna… koga… koga možeš nazvati prijateljem… –– Ti si zanimljiva, ti si plemenita… Ti si je- –– Bilo da voliš sebe ili svoj život, ili se ne mo- dinstvena. žeš pogledati u ogledalo… i osjećaš se kao –– Ti si vrijedna ljubavi i poštovanja. da se sve u tvome životu raspada. –– Bilo da se osjećaš kao pobjednica… ili mi- –– Tebe nikad nije previše, a tebe je uvijek sliš da si najveća gubitnica na svijetu. dovoljno. –– Bez obzira na to tko misliš da jesi… Stvar- –– Ti si dragocjena... Ti si dijamant, ruža, bi- nost je da si zavrijedila da je netko dao svoj ser... život za tebe… zato jer si snažna i jaka i –– Najimpresivnija od svih Božjih stvorenja. sposobna… –– Ti si vrijedna nego što si ikad mogla za- –– Pročitaj o ženama u Bibliji! misliti. –– Esteri, Ruti, Marti, Mariji. –– Vrijednija od brojeva na skali ili proizvoda –– Te žene promijenile su svijet zauvijek! za kosu koje koristiš… ili cipela koje nosiš. –– Isto tako u tebi kao i u svakoj drugoj ženi –– Više od svih djevojaka koje bi željele biti takva je ista moć… i takva ista snaga da poput tebe… i od svih muškaraca koji bi možete mijenjati svijet… te htjeli imati… –– Tvoja je odgovornost da u sebi pronađeš i –– Vrjednija od cijena na tvojoj odjeći… i oslobodiš tu ženu! tvojih najboljih rezultata ispita iz (mate- –– To je ono TKO SI TI ! matike)… čak i od broja onih koji te slije- –– I svi glasovi koji to pokušavaju osporiti i de na Twitteru, Fejsu. omalovažiti… od neprijatelja su! –– Tvoja vrijednost nadilazi sve zemaljske –– I idući put kada ih čuješ, kada se pojave, stvari… jer si u Božjim očima, voljena… odgovori im: »Ne, nećeš mene, sotono, jer i vrijedilo je umrijeti za tebe. ja sam kći živoga Boga! Njegova, voljena i –– Bez obzira što misliš tko si… Bilo da si poštovana… iznad svega stvorenoga… od model u poznatom časopisu… ili model u Stvoritelja svih stvari… na slavu Onoga katalogu posuđa… koji je veći od svih stvari.« –– Jesi li na top-listi ili nisi na listi… jesi li –– Ja SAM PREDIVNA! voditeljica navijačica ili si nezamjetljiva… –– I molim te, nemoj to zaboraviti…

PORUKA SVIM ŽENAMA ♥

Za svaku ranjenu ženu kojoj su krila slomlje- i ne osvrći se više.... Znaj koliko vrijediš i ne na... DOSTA JE... plakanja, muke, patnje... ogledaj se više u tuđim očima.... u tim očima nepostojanja tebe, tvojih osjećaja I moguć- za tebe više nema pogleda... nosti kako, kad i koliko možeš... Podigni Marijo Žunić glavu, obriši suze, istresi koljena, kreni dalje

92 1/2020.

Zajednica prijatelja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Antonija Pranjković, dipl. teol.

Osnivačka skupština Zajednice prijatelja Ka- sudjeluju i na Tjednu karijera te na taj način toličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu pokazuju mogućnosti zaposlenja na različi- održana je na inicijativu tadašnjega dekana tim područjima društvenog i javnog života KBF-a, prof. dr. sc. Pere Aračića, 21. lipnja hrvatskog društva. U idejnoj fazi daljnjega 2010. godine. Osnovni ciljevi Zajednice su razvoja Zajednice planiraju se susreti na ra- održavanje povezanosti članova s matičnim zini studijskih godina jer »kolegice i kolege s fakultetom, pomagati u stručnom djelova- kojima smo proveli studijske godine trebaju nju Zajednice i KBF-a, pružati svakovrsnu biti i dio naše ljudske i kršćanske brige i pa- pomoć u radu studentima i Fakultetu te žnje. Iskustva govore da je to nešto lijepo i produbljivati aktualne teološke i društvene potrebno, duboko ljudsko i kršćansko« (iz teme. Na temelju Pravilnika Zajednice, Za- osnivačkoga govora P. Aračića). jednica okuplja redovite članove, a redoviti Alumniji KBF-a u Đakovu u svom profesio- član može, na osobni zahtjev, odnosno, ispu- nalnom životu ostvarili su se u prvomu redu njavanjem pristupnice, postati bivši student kao svećenici te kao vjeroučitelji. Uz ova dva Fakulteta koji je studirao na KBF-u najma- smjera svakako želimo istaknuti i članove nje jedan semestar. Uz redovite članove tu koji su unutar svoga poslanja preuzeli odgo- su i redoviti članovi posebno zaslužni, u ovoj vorne i aktivne uloge u društvenoj zajednici. kategoriji članova okupljeni su umirovljeni Ponajprije su to područja pomaganja potre- nastavnici Fakulteta. bitima kroz osnivanje različitih udruga te Osim redovitih članova još su dvije kate- područja humanitarnog karaktera u socijal- gorije članova: počasni članovi i članovi no osjetljivim institucijama poput Crvenoga podupiratelji, koje na prijedlog Upravnog križa i Caritasa (Mišo Lukačević, pomoćnik odbora bira Skupština Zajednice. Trenutno ravnatelja Caritasa Đakovačko-osječke nad- Zajednica prijatelja KBF-a broji 179 redo- biskupije). Svakako je za spomenuti i pod- vitih članova, 6 redovitih članova posebno ručje javnih službi i političkog nastojanja zaslužnih, 10 počasnih, te 28 članova podu- u organizacijama na lokalnoj i županijskoj piratelja. razini (ravnatelji škola, zatvora, službe unutar županija, gradova i općina). Među nji- Osim susreta na skupštini Zajednice, člano- ma možemo istaknuti Sanju Matičić, koja vima se šalje studentski list Teofil, te se pozi- je nedavno postala v.d. ravnateljice srednje vaju jednom godišnje na Večer studentskog Ekonomske škole u Vukovaru, a uskoro će stvaralaštva koje priređuju studenti KBF-a u i završiti doktorski studij na Filozofskom Đakovu. Sudjelovali su i na studijskim puto- fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Hr- vanjima koje je organizirao Fakultet za redo- vatska kultura, kao i Marka Kapulara koji vite studente, a od prošle akademske godine je predsjednik Savjeta mladih Osječko-ba-

93 Stvaralački kutak ranjske županije. Neki naši članovi ostvarili Osim toga, brojni su članovi vjeroučitelji su se radom u sredstvima društvenog priop- u svom pozivu napredovali u mentore i sa- ćavanja, ponajviše crkvenim medijima, ali i vjetnike u zvanju (Nataša Šantić), ili se pak u raznim pastoralnim djelatnostima, poput dodatno usavršavali u raznim područjima, bračnih savjetovališta. poput knjižničarstva (knjižničarka savjetni- ca Tihonija Zovko i viša knjižničarka Anki- Svakako je za izdvojiti nekoliko javno ista- ca Landeka) i arhivistike (Vlatko Dolančić). knutih i zaslužnih bivših studenata Fakulte- Na koncu, vrijedno je izdvojiti i idejnog za- ta. U prvomu redu tu su kardinal Vinko Pu- četnika Zajednice prijatelja prof. dr. sc. Peru ljić, nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije, te Aračića, prijašnjeg dekana Fakulteta koji, mons. dr. sc. Marin Srakić, prvi nadbiskup kao član suradnik Hrvatske akademije zna- Đakovačko-osječke nadbiskupije. Možemo nosti i umjesnosti (HAZU) trenutno obnaša se pohvaliti da je desetak svećenika koji su službu upravitelja Zavoda za znanstveni i studirali u Đakovu imenovano biskupima. umjetnički rad u Đakovu HAZU-a.

Marija Hardi, Gledati Probodenoga

94 1/2020.

KRONIKA DOGAĐANJA Ivana Žavcar, V. god. (prir.)

Održano predstavljanje zbornika Kamo ujedno su i iskoristili priliku za zajedničko ide istočna Hrvatska? 2. travnja 2019. druženje i roštilj. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Uskrsna čestitka na KBF-u. 17. trav- Đakovu održano je predstavljanje zborni- nja 2019. održana je uskrsno čestitanje ka Kamo ide istočna Hrvatska? Demograf- sko stanje, traženje izlaska iz krize. Zbor- u Dvorani biskupa Mandića. Program je nik su predstavljali dr. sc. Dražen Živić, otvorio mješoviti pjevački zbor sa izved- demograf i recenzent, izv. prof. dr. sc. bom Zdravo tijelo, Božje sveto. Nakon Vladimir Dugalić, dekan KBF-a u Đako- toga dramska skupina KBF-a predstavila vu te dr. sc. Pero Aračić, upravitelj Zavoda je scenski prikaz pod nazivom Uskrsnu, HAZU u Đakovu. nije ovdje. U nastavku programa svoje uskrsne čestitke uputili su Maurizio Rezo, Obilježen festival znanosti na KBF-u. predsjednik Studentskog zbora, zatim 9. travnja 2019. u organizaciji Katoličkog izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, dekan bogoslovnog fakulteta u Đakovu te Sve- KBF-a, te mons. dr. Đuro Hranić, nad- učilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osi- biskup i metropolit đakovačko-osječki. jeku organizirano je nekoliko predavanja Nakon čestitki uslijedila je posljednja toč- povodom festivala znanosti Boje. Uvodno ka programa u kojoj je mješoviti pjevački razmatranje o simbolici boja u kršćanstvu zbor izveo skladbu Ave verum. i njegovu navještaju održao je izv. prof. dr. sc. Stjepan Radić. Održana su predavanja Studenti našega KBF-a na prvoj stu- na temu Uloga i važnost boja u kršćanskoj dentskoj Teologijadi u Zagrebu. Od 3. liturgiji izv. prof. dr. sc. Zvonka Pažina i do 4. svibnja 2019. studenti našega fakul- Uloga i važnost boja u vjeronaučnoj nastavi teta sudjelovali su na prvoj organiziranoj izv. prof. dr. sc. Ivice Pažina. Svoju zbirku Teologijadi na Katoličkom bogoslovnom pjesama Boje tišine predstavila je studenti- fakultetu u Zagrebu, predvođeni deka- ca 5. godine Martina Peunić. nom Dugalićem i prodekanicom Vule- Studenti 5. godine posjetili ustanovu tić. Na susretu su sudjelovali Robert Erk, Sveti Rafael u Strmcu. 10. travnja 2019. Antun Nikolić, Ivana Žavcar, Tomislav studenti 5. godine pod vodstvom doc. dr. Vojnić Mijatov, Domagoj Brkić, Mau- sc. Stanislava Šote, profesora pastoralne rizio Rezo te Slađana Bradarić. Koncept teologije, posjetili su Specijalnu bolnicu Teologijade sastojao se u tome da je sva- za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Ra- ki fakultet dobio obraditi jednu temu te fael u Strmcu. Studenti su posjetili i dari- predstaviti svima nazočnima, a naša tema vali svojim prilozima štićenike ustanove, a bila je Homoseksualnost – stvarnost koja nas

95 Kronika događanja

okružuje, koju je izlagao student 5. godine Karitativna radionica predstavio se Igor Tomislav Vojnić Mijatov. Jakobfi, predsjednik Udruge Prijatelji svetog Martina, koji je konkretno na primje- Održan znanstveni simpozij Stoljeće ru svoje udruge ukazao na razna područja velike zablude. Nacionalni i religiozni i nove prilike poslanja teologa, koji su identitet Hrvata u Jugoslaviji. 9. i 10. uvjeti zapošljavanja i djelovanja te načine svibnja 2019. na Katoličkom bogoslov- financiranja udruga i zadruga. Na kraju se nom fakultetu u Đakovu u Dvorani bi- predstavio Mišo Lukačević, koji je nakon skupa Mandića održan je znanstveni sim- studija teologije i rada u školi poslan na pozij. Prvi tematski blok nosio je naziv studij caritasa u Freiburg te danas radi kao Katolička Crkva u Kraljevini SHS / Kra- pomoćnik ravnatelja Caritasa Đakovač- ljevini Jugoslaviji (1918. – 1941.), a drugi ko-osječke nadbiskupije. tematski blok Religijske i političke prilike u Kraljevini Jugoslaviji i socijalističkoj Ju- Zavjetno hodočašće u Dragotin. U uto- goslaviji. rak 21. svibnja 2019. studenti Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu krenuli Obilježen Tjedan karijera. U utorak su na 63. zavjetno hodočašće u Dragotin. 14. svibnja 2019. u sklopu Sveučilišnog Euharistijsko slavlje predvodio je pomoć- tjedna karijera na Katoličkom bogoslovni biskup mons. Ivan Ćurić. Nakon svete nom fakultetu u Đakovu održane su ak- mise nastavilo se druženje u prostorima tivnosti namijenjene studentima 4. i 5. svetišta uz okrepu. godine s ciljem njihova upoznavanja s mogućnostima razvoja vlastitih karijera Posjet studenata 1. godine Cerniku i u različitim smjerovima. O prvoj temi Pakracu. 27. svibnja 2019. studenti 1. Uvjeti zapošljavanja i rada govorila je dr. godine u sklopu nastavnog plana i progra- sc. Teuta Rezo, predstojnica Katehetskog ma za kolegij Opći uvod u Sveto pismo s ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije. doc. dr. sc. s. Silvanom Fužinato te deka- Suzana Matošević, voditeljica Bračnog i nom izv. prof. dr. sc. Vladimirom Dugali- obiteljskog savjetovališta u Slavonskom ćem išli su u posjet Biblijsko-arheološkom Brodu, u sklopu teme Zaposleni teolog na muzeju u Cerniku, a posjetili su i Pakrac. polju društveno-socijalnog rada predstavila U Cerniku su posjetili samostansku i žu- je vlastiti razvoj karijere i početke rada. pnu crkvu sv. Petra te spomenuti muzej. U istoj temi predstavila se Vanesa Šerić, U Pakracu ih je osobno dočekao Njegovo specijalistica pastorala kriznih situacija i Preosveštenstvo episkop slavonski Jovan predsjednica udruge Podrška u kriznim si- Ćulibrk te im je pokazao crkvu posvećenu tuacijama. U drugome dijelu pod temom sv. Trojici. Episkop ih je ugodno počastio i Teolog i mediji govorile su Snježana Maj- darovao knjigom za fakultetsku knjižnicu dandžić-Gladić, urednica internetske stra- nakon obilaska crkve i arhiva. nice Vjera i djela te Martina Kuveždanin, Misa zahvalnica. 7. lipnja 2019. u stu- djelatnica Tiskovnog ureda Đakovačko- dentskoj kapelici Marije Majke Crkve osječke nadbiskupije. U posljednjoj temi održana je misa zahvalnica za akademsku

96 1/2020.

godinu 2018./2019. koju je predvodio blemi, ili kako ispravno čitati pobudnicu!? pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić u kon- bila je tema trodnevnog teološko-pasto- celebraciji s profesorima fakulteta. ralnog seminara za svećenike Đakovačko- osječke nadbiskupije, koji je započeo 10. Održana Večer stvaralaštva. 7. lipnja 2019. održana je 17. Večer stvaralaštva. rujna 2019. na Katoličkom bogoslovnom Među različitim je izvedbama ove godine fakultetu u Đakovu. predstavljen studentski list Teofil, a dram- Posjet Erasmus koordinatorice Sveuči- ska skupina predstavila nam se igrokazom lišta iz Poznana. U sklopu programa Era- Ubojstvo u ljetnikovcu Barnagor nakon smus+ Staff mobility for training na Kato- čega je uslijedio filmski isječak sa stu- ličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu dijskoga putovanja u Rim. Pri završetku od 22. do 29. rujna 2019. boravila je Mal- programa dodijeljene su nagrade profe- gorzata Heigelmann, Erasmus koordina- sorima i studentima. Nagradu za najbo- torica i povjerenica za studijske programe ljeg profesora dobili su doc. dr. sc. Boris i stipendije s Teološkog fakulteta Sveučili- Vulić te dr. sc. Tomislav Đukez. Nagradu šta Adam Mickiewicz u Poznanu (Poljska). za najaktivnije profesore dobili su doc. dr. sc. Stanislav Šota i doc. dr. sc. s. Silvana Susret sa studentima prve godine. Uoči Fužinato. Nagradu za najbolje djelatnike inauguracije nove akademske godine Lidija Drmić i Mario Kovač. Nagradu uprava Katoličkog bogoslovnoga fakul- za najaktivnije studente u izvannastav- teta upriličila je susret dobrodošlice svim nim aktivnostima dobili su Ivana Žavcar novim studentima početkom akademske te Marizio Rezo. Nagradu za karitativnu godine 2019./2020. skupinu dobile su Antonia Kristić, Melani Inauguracija nove akademske godine. Markutović te Kristina Gilja. Nagradu za U utorak 1. listopada 2019. održana je mješoviti pjevački zbor dobili su Mia Va- svečana inauguracija u novu akademsku roščić i Robert Erk. Nagradu za sudentski godinu. Dekan izv. prof. dr. sc. Vladimir časopis dobili su Bruno Diklić i Slađana Dugalić pozdravio je posebno devetero Bradarić. Nagradu za dramsku skupinu studenata 1. godine te 12 novih profesora. dobili su Luka Erić i Antun Nikolić te na- Izv. prof. dr. sc. Krešimir Šimić s Filozof- posljetku, nagradu za KBF TV dobili su skog fakulteta u Osijeku održao je prigod- Đuro Bićanić i Brigita Kukuruzović. no predavanje pod nazivom Mjesto teolo- XVII. Strossmayerovi dani na KBF-u gije i teologa u današnjem svijetu. Nakon Đakovo. 8. lipnja 2019. u sklopu XVII. predavanja profesora Šimića u kapelici Strossmayerovih dana na Katoličkom bo- Marije Majke Crkve održana je sveta misa goslovnom fakultetu u Đakovu održan je i zaziv Duha Svetoga za novu akademsku znanstveni skup s tematikom J. J. Stro- godinu koju je predvodio nadbiskup đa- ssmayer i ćirilometodska baština. kovačko-osječki mons. dr. Đuro Hranić. Teološko-pastoralni seminar za svećeni- Održan Info dan o Erasmus+ progra- ke. Amoris laetitia – otvorena pitanja i pro- mu mobilnosti. 3. listopada 2019. na

97 Kronika događanja

Katoličkom bogoslovnom fakultetu izv. sc. Karlo Višaticki, umirovljeni profesor prof. dr. sc. Suzana Vuletić, prodekanica biblijskih znanosti, primio zahvalnicu za za nastavu i studente te Eramus koordina- dugogodišnji predani rad u akademskoj torica naše institucije, održala je Info dan zajednici KBF-a u Đakovu. Godišnju na- o ERASMUS + KA 1 programu indivi- gradu za najbolji diplomski rad na temu dualne mobilnosti studenata za akadem- Seksualno zlostavljanje u Katoličkoj Crkvi sku godinu 2019./2020. koji se provodi – karakteristike osoba koje zlostavljaju i u okviru Erasmus+ Programa Europske smjernice za prevenciju kroz svećeničku for- komisije. maciju dobio je Matej Perić, mag. theol. Rad je rađen pod mentorstvom doc. dr. Dies facultatis 2019. Proslava Dana Ka- sc. Josipa Bošnjakovića, koji je okuplje- toličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu nima i predstavio nagrađeni rad. Godiš- u 214. godini od ustanovljenja Dijece- nje dekanove nagrade za uspjeh u studiju zanskog bogoslovnog učilišta Biskupij- dobili su Ksenija Gaćarić, studentica 1. skog sjemeništa u Đakovu te 15. godini godine (4,429), Matea Miličić, studentica od osnutka KBF-a u Đakovu započela 2. godine (4,6), Dušan Balažević, student je 6. studenoga 2019. svečanim misnim 3. godine (4,424), Robert Erk, student slavljem u đakovačkoj katedrali-bazilici 4. godine (4,827) te Slađana Bradarić, Sv. Petra, koje je predvodio biskup sri- studentica 5. godine (4,867). Ove je go- jemski mons. Đuro Gašparović. Proslava dine Fakultet podijelio i dvije nagrade za je nastavljena u Dvorani biskupa Antuna izuzetno zalaganje u radu nenastavnog Mandića Središnje nadbiskupijske i sve- osoblja. Nagrađena je Lidija Drmić, dipl. učilišne knjižnice Fakulteta akademskim theol., voditeljica Ureda za studente i stu- činom promocije 27 magistara teologije dije te Zvonko Sabolski, voditelj Odsjeka te jednog diplomiranog teologa. Uvodeći zaštite od požara – domar. u proslavu, dekan KBF-a izv. prof. dr. Vla- dimir Dugalić pozdravio je sve nazočne, a Studenti 5. godine posjetili nadbiskupa svoje su pozdravne govore potom uputili Đuru Hranića. U srijedu 13. studenoga prof. dr. sc. Dražan Kozjak, prorektor za 2019. studenti laici 5. godine uz pratnju nastavu i studente Sveučilišta J. J. Stro- duhovnika doc. dr. sc. Antuna Japundžića ssmayera u Osijeku, Robert Francem, posjetili su nadbiskupa mons. dr. Đuru zamjenik gradonačelnika grada Đako- Hranića u prostorima Nadbiskupskog va, mons. Stanislav Hočevar, beogradski ordinarijata. Studenti su nadbiskupu go- nadbiskup metropolit te dr. sc. fra Da- vorili o svom pogledu na poteškoće za- nimir Pezer, dekan Franjevačke teologije poslenja te su zajednički nastojali iznijeti u Sarajevu. Dodijeljene su i zahvalnice neke pozitivne primjere ostvarenja starijih Fakulteta prof. dr. sc. Nikoli Škalabrinu, kolega. umirovljenom profesoru kanonskog pra- Duhovne vježbe za studente laike. Od va prigodom 75. godišnjice života te 50. 15. do 17. studenog 2019. održane su du- godišnjice svećeništva, dok je prof. dr. hovne vježbe za studente laike pod vod-

98 1/2020.

stvom župnika iz Subotice, bivšeg studen- rektora Bogoslovnog sjemeništa. Nadalje, ta KBF-a vlč. Dragana Muharema. Tema tradicionalno i ove godine o spomendanu ovogodišnjih vježbi bila je Do čovjeka sa- sv. Nikole skupina studenta upriličila je vršena (Ef 4, 14.) prigodni program za vrijeme predavanja. Znanstveni kolokvij o 100. obljetnici Upaljena je druga adventska svijeća 10. rođenja biskupa dr. h. c. Ćirila Kosa. prosinca 2019. Program su pripremili stu- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti denti 4. godine, a prigodni nagovor odr- – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u žao je dekan mons. dr. Vladimir Dugalić. Đakovu, Katolički bogoslovni fakultet u 12. prosinca 2019. održana je adventska Đakovu te Društvo hrvatskih književnika duhovna obnova u kapelici Marije Majke organiziralo je Znanstveni kolokvij o 100. Crkve za sve studente koju su predvodili obljetnici rođenja biskupa dr. h. c. Ćirila doc. dr. sc. Antun Japundžić i mons. dr. Kosa (19. 11. 1919. – 6. 7. 2003.). Kolo- Karlo Višaticki, duhovnik bogoslova. Uz kvij je održan pod biskupskim geslom bi- to 16. prosinca 2019. upaljena je treća skupa Ćirila In caritate, humilitate et vitae adventska svijeća. Program su pripremili simplicitate – U ljubavi, poniznosti i jed- studenti 3. godine, a prigodni nagovor nostavnosti života u utorak 19. studenoga izrekao je vlč. dr. Zdenko Ilić. 2019. u Dvorani biskupa Strossmayera KBF na 23. Smotri Sveučilišta u Osi- KBF-a u Đakovu. Nakon pozdravnih go- jeku. 5. i 6. prosinca 2019. na Fakultetu vora domaćina uslijedila su predavanja. agrobiotehničkih znanosti održala se 23. Proslava Sv. Cecilije. 21. studenoga Smotra Sveučilišta J. J. Strossmayera u 2019. u kapelici Marije Majke Crkve Osijeku. Na ovogodišnjoj Smotri pred- održana je svečana proslava svete Cecilije, stavljali su nas, uz vodstvo Fakulteta de- zaštitnice glazbenika, pjevača te crkvenih kana izv. prof. dr. sc. Vladimira Dugalića zborova. Sveta misa održana je večer uoči i prodekanicu za nastavu i studente izv. samog spomendana, a predvodio ju je vlč. prof. dr. sc. Suzana Vuletić, studentica Va- dr. Zdenko Ilić. Uz mješoviti zbor našeg lentina Martinuš i student Luka Erić. fakulteta, studentski zbor Ruah te zbor Božićna čestitka 2019. 20. prosinca bogoslova đakovačkog sjemeništa sudje- 2019. u dvorani biskupa Josipa Jurja Stro- lovao je i mješoviti katedralni zbor te su ssmayera održan je prigodan program zajedno uveličali to slavnje pod vodstvom ususret svetkovini Rođenja Gospodnjeg. mo. Ivana Andrića i u pratnji Brune Di- Na početku je voditelj programa student klića na orguljama. Nakon euharistijskog Marijo Žunić pozdravio sve prisutne te slavlja održana je zajednička večera. najavio mješoviti fakultetski zbor koji Došašće na KBF-u. 2. prosinca 2019. na je pod vodstvom mo. Ivana Andrića ot- KBF-u u Đakovu zapaljena je prva ad- pjevao tri pjesme: Ave o Marija, Psalite ventska svijeća. Prigodni program vodili unigenito te Gloria in excelsis Deo. Nakon su studenti 5. godine uz nagovor preč. dr. njih pročitao je student Bogdan Rudin- Stjepana Radića, prodekana za znanost i ski meditaciju Alekse Kokić U očekivanju

99 Kronika događanja

Njegova rođenja. Potom je predsjednik Znanstveno-projektna konferencija studentskog zbora Antun Nikolić uputio Prevencija trgovanja ljudima. Znan- svoju čestitku. Svoju je čestitku uputio i stveno-projektna konferencija na tu temu dekan izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, održana je 17. i 18. siječnja 2020. u pakao i pomoćni biskup mons. mr. Ivan Ću- storalnim prostorima pri Nadbiskupskom rić. Program je dalje nastavljen u izvedbi Vikarijatu u Osijeku. Nositelj je konferen- pjesme Ave Marija solista Nikole Andrića cije Katolički bogoslovni fakultet u Đako- uz pratnju Brune Diklića na orguljama te vu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u druge izvedbe O Djetešce moje drago u ko- Osijeku koji je organizirao 12 predavanja joj im se priključio i Bogdan Rudinski na i interesne radionice u suradnji s Đako- fruli. Za kraj su svi sudionici zapjevali Ra- vačko-osječkom nadbiskupijom, Uprav- dujte se narodi te je uslijedila tradicionalna nim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb studentska tombola. Osječko-baranjske županije, Upravnim Blagoslov zgrade Fakulteta, Knjižnice i odjelom za sport, mlade i demografiju Studentskog doma. 7. siječnja 2020. bla- Vukovarsko-srijemske županije, Gradom goslovljen je Katolički bogoslovni fakultet Đakovom, Hrvatskim Crvenim križem u Đakovu. U hodniku fakulteta vlč. dr. – Gradskim društvom Crvenog križa Osi- Antun Japundžić zazvao je blagoslov na jek, Centrom za nestalu i zlostavljanu dje- zgradu fakulteta te sve profesore, studente cu, Caritasom Đakovačko-osječke nadbi- i nenastavno osoblje. Nakon fakulteta bla- skupije i Studentskim zborom Sveučilišta goslovljena je i Središnja nadbiskupijska i J. J. Strossmayera u Osijeku i Đakovu. fakultetska knjižnica te Studentski dom. Završena prva faza digitalizacije Gla- Studentima KBF-a održana uvodna snika/Vjesnika. Tijekom veljače zavr- predavanja u projektnu konferenciju šena je prva faza digitalizacije Glasnika/ Prevencija trgovanja ljudima. 16. siječ- Vjesnika kao zajedničkog projekta Đako- nja 2020. na Katoličkom bogoslovnom vačko-osječke nadbiskupije i Katoličkog fakultetu u Đakovu održana su uvodna bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Prva je predavanja na temu o prevenciji trgovanja faza uključivala skeniranje i obradu svih ljudima, koja prethodi dvodnevnoj znan- brojeva toga časopisa – počevši od 1873. stvenoj konferenciji. Predavanje je održala godine, kad je počeo izlaziti – za što je bilo s. Marjolein Bruinen, OP, koja je ujedno predviđeno oko dvije godine, počevši od i generalna tajnica viših redovničkih po- 20. travnja 2018. Digitaliziranje građe glavara u Bruxellesu te suradnica Svete odvijalo se u Središnjoj nadbiskupijskoj Stolice u problematici trgovanja ljudima i fakultetskoj knjižnici u Đakovu na ure- uz koju je izv. prof. dr. sc. Suzana Vule- đaju Zeutschel OS 12002. U projektnoj tić, predsjednica znanstveno-organizacij- skupini bili su Ankica Landeka, voditelji- skog odbora Prevencije trgovanja ljudima, ca Knjižnice i administratorica projekta, objasnila razlog pokretanja tog institucij- Matija Bajt, apsolvent KBF-a u Đakovu i skog projekla. Mario Kovač, pomoćni knjižničar.

100 Predstavljanje studenata prve godine

STUDENT ŽUPA MJESTO

1. Aron Čeke Uzvišenja Sv. Križa Osijek

2. Iva Ferbežar Sv. Vinka Pallottia Vinkovci

3. Ivan Fran Jurić Sv. Martina Beli Manastir

4. Franjo Knežević Sv. Martina, biskupa Bošnjaci

5. Janoš Kovač Sv. Jurja Vajska (Subotička biskupija)

6. Ana Perajica Uzvišenja Sv. Križa Osijek

7. Anamarija Rakoš Sv. Josipa Slatina (Požeška biskupija)

8. Lucija Tica Sv. Josipa Radnika Vukovar Ovaj broj sufinanciran je od Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

ISSN 1846-1336