Continuity Or Discontinuity ? Croatian Modern Art and World War I
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Kontinuitet ili diskontinuitet ? Hrvatska moderna umjetnost i Prvi svjetski rat Continuity or Discontinuity ? Croatian Modern Art and Petar Prelog World War I • • PREGLEDNI RAD REVIEW ARTICLE Predan: 9.11.2018. Received: November 9, 2018 Prihvaćen: 19.11.2018. Accepted: November 19, 2018 DOI: 10.31664/zu.2018.103.01 DOI: 10.31664/zu.2018.103.01 UDK: 7.036(497.5)"1914/1918" UDC: 7.036(497.5)"1914/1918" SAŽETAK ABSTRACT U ovome se radu—a polazeći od zaključka povjesničara um- This article—starting from the conclusion of art historian jetnosti Božidara Gagre o tome kako se u ratnom vremenu Božidar Gagro that nothing happened during the war that nije dogodilo ništa presudno po cjelinu—sažeto sagleda- would be crucial for the overall picture—succinctly dis- va utjecaj Prvoga svjetskog rata na obilježja kontinuiteta u cusses the impact of World War I on the features of conti- hrvatskoj modernoj umjetnosti. Na primjerima načina arti- nuity in Croatian modern art. Based on various examples kulacije ekspresionizma, kao stilske i značenjske odredni- in which expressionism was articulated as a stylistic and ce, te povezanosti umjetnosti i nacionalnog identiteta, kao conceptual determinant, and the relationship between art produkta tada vrlo snažnoga kulturnog nacionalizma, uka- and national identity as a product of cultural nationalism, zat će se na perzistenciju pojedinih ideja koje su—ratu una- very strong at the time, the author points to the persis- toč—oblikovale cjelovitu sliku hrvatske moderne umjetno- tence of certain ideas that—despite the war—shaped the sti. Zaključuje se da je Prvi svjetski rat utjecao na pojedine overall picture of Croatian modern art. The article ends modalitete pojavnosti hrvatskog modernizma, ali da ga nije with the conclusion that World War I did influence certain obilježio znatnim lomom koji bi mogao uvjetovati temeljnu modalities of Croatian modernism, yet without defining promjenu njegova razumijevanja. it as a significant turning point that would lead to a funda- mental change in its understanding. KLJUČNE RIJEČI hrvatska moderna umjetnost, Prvi svjetski rat, KEYWORDS ekspresionizam, kulturni nacionalizam, nacionalni identitet, Croatian modern art, World War I, expressionism, cultural kontinuitet nationalism, national identity, continuity Petar Prelog Institut za povijest umjetnosti, Zagreb / Institute of Art History, Zagreb ŽIVOT UMJETNOSTI PETAR PRELOG • • Izrastajući i razvijajući se u kulturi izrazito obilježenoj tra- Emerging and developing in a culture deeply marked by tra- dicijom i konzervativnim vrijednostima, hrvatska moderna dition and conservative values, Croatian modern art was slow umjetnost nije brzo prihvaćala inovativne ideje i tenden- in accepting innovative ideas and tendencies that would alter cije koje su mijenjale položaj umjetnosti u društvu te nije the position of art in the society, and rather resistant to the bila podložna trenutačnim utjecajima velikih povijesnih lo- historical turning points that caused important changes and mova koji su širom Europe nužno donosili važne promjene i affected, among other things, the art scene across Europe. Its na umjetničku pozornicu. Njezino je sazrijevanje teklo po- ripening was slow and gradual, and the event consensually lagano i postupno, a njezin konsenzualno prihvaćen poče- accepted as its starting point—the founding of the Croatian tak—osnivanje Društva hrvatskih umjetnika predvođenog Artists’ Association led by Vlaho Bukovac in 1897 and the Vlahom Bukovcem 1897. i zagrebačka izložba Hrvatskog sa- exhibition of the Croatian Salon held a year later in Zagreb— lona održana godinu kasnije—dao je naznačiti upravo takav already heralded such a course of events. This beginning, tijek. Taj početak—koliko god retrospektivno bio presudan i however—although retrospectively decisive and chronolog- kronološki blizak srednjoeuropskim „secesijama”—ipak nije ically close to the Central European “Secessions”—was not bio jednoznačan, u smislu nedvosmislenog prekida s tradi- an unambiguous or unequivocal break with the traditional cionalnim vrijednostima i jasne inauguracije novoga umjet- values or an obvious inauguration of a new artistic order. The ničkog poretka. Dolazak nove epohe bio je tada iskazan više arrival of the new epoch was primarily declarative, rather na deklarativan način, a manje u obilježjima same umjetnič- than noticeable in the features of artistic production as such.1 ke produkcije.1 The question of the continuity of stylistic, conceptual, or Pitanje kontinuiteta stilskih, idejnih ili značenjskih obiljež- theoretical features of artistic production seems justified in ja umjetničkog stvaralaštva opravdano se postavlja u vezi relation to major social and civilizational ruptures, such as s velikim društvenim i civilizacijskim poremećajima, kao što caused by wars, revolutions, or global economic collapses. It su ratovi, revolucije ili globalni ekonomski slomovi. Stoga je is therefore only logical to ask how World War I influenced opravdano upitati se koliko je Prvi svjetski rat utjecao na obi- the characteristics of Croatian modern art, or to what extent lježja hrvatske moderne umjetnosti, odnosno koliko su nje- its beginning, the four-years course, and conclusion defined gov početak, četverogodišnji tijek i završetak imali ulogu u the changes in the understanding of national artistic mod- promjenama razumijevanja nacionalnoga umjetničkog mo- ernism. Namely, Croatian art history during the 1960s and dernizma. Naime, hrvatska je povijest umjetnosti tijekom the early 1970s largely considered World War I as a period in šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog which no phenomena of crucial importance are discernible stoljeća doba Prvoga svjetskog rata pretežito promatrala kao for considering art as a whole. This is well illustrated by the razdoblje u kojemu se na umjetničkom planu ne mogu iden- conclusions of art historian Božidar Gagro, who has argued tificirati pojave od presudne važnosti za sagledavanje cjeli- that during the war—but also longer, from the death of ne. O tome zorno svjedoči zaključak povjesničara umjetno- painter Miroslav Kraljević in 1913 until the end of the 1910s— sti Božidara Gagre koji tvrdi da za rata—ali i duže, od smrti “one cannot discern anything in the physical and spiritual slikara Miroslava Kraljevića 1913. pa sve do pred kraj drugog fragmentation of the epoch that would resemble something desetljeća—„u fizičkoj i duhovnoj razbijenosti epohe ne ra- like a homogeneous generation of artists, a broad front of zabiremo ništa nalik na generaciju, na frontalnu širinu sku- individuals who were conspicuous for their convictions or pine pojedinaca, istaknutih po uvjerenju, povezanih elemen- linked by some elementary affinity.” 2 On another occasion, tarnim afinitetom”.2 Isti je autor drugom prigodom ustvrdio the same author argued that 1914, the year in which the war da se 1914., kao godina početka rata, u razmatranju kontinu- began, is identifiable as an “unequivocal caesura” in the con- iteta moderne umjetnosti u Hrvatskoj razumijeva kao „nepo- tinuity of modern art in Croatia, resulting from a “violent bitna cezura” uvjetovana „grubim civilizacijskim poremeća- cultural disturbance caused by the war.” 3 jem izazvanim ratom”.3 Mogu li se, dakle, sukladno navedenim Gagrinim zaključci- ma, godine Prvoga svjetskog rata proglasiti praznim hodom, u kojima se na nacionalnom umjetničkom planu nije dogodilo 1 Pišući o mnogim proturječnostima te početne točke u procesu ništa važno po cjelinu? Može li se, nadalje, 1914. godina sma- stvaranja hrvatske moderne umjetnosti Tonko Maroević zaključio je trati početkom svojevrsne stanke ili pak grubim prekidom da su umjetnici koji su izlagali na izložbi Hrvatskog salona predstavljali dotadašnjeg kontinuiteta? Postoje li začeci novih umjetnič- „i tradiciju s odgovarajućim znanjima i inovaciju slobodama” te da tada „u postojećoj ‚perifernoj strukturi’ nije bilo odveć mjesta ni za kih ideja i poetika u ratnim godinama ili je upravo 1918.—kao čistu historicističku orijentaciju ni za odlučniju avangardnu poziciju”. godinu završetka rata koja je donijela bitno izmijenjenu poli- Maroević, „Hrvatski salon. I institucija i provokacija”, 34–35. tičku kartu Europe—potrebno promatrati kao ključnu prijelo- 2 Gagro, „Slikarstvo Proljetnog salona 1916–1928.”, 46. mnicu u nacionalnom umjetničkom životu, trenutak u kojem 3 počinju zaživljavati novi pogledi presudni za daljnji tijek hr- Gagro, „Putevi modernosti u hrvatskom slikarstvu”, 35. vatske moderne umjetnosti? Za Gagrine stavove o tom raz- 4 O djelima hrvatskih umjetnika koji su sudjelujući u ratu stvarali djela doblju može se zaključiti da nisu u potpunosti neutemelje- iznimne dokumentarne vrijednosti vidi: Bregovac Pisk, Slike Velikog rata, ni. Nakon Kraljevićeve smrti pa sve do prvih poslijeratnih 20–30. 103/2018 10 KONTINUITET ILI DISKONTINUITET? HRVATSKA MODERNA UMJETNOST CONTINUITY OR DISCONTINUITY? CROATIAN MODERN ART I PRVI SVJETSKI RAT AND WORLD WAR I godina—kada naraštaj stasao na izložbama Proljetnog salo- Can we then proclaim the first years of World War I, follow- na dominira domaćom umjetničkom pozornicom, dosljedno ing Gagro’s abovementioned conclusions, as a period of progovarajući na drugačiji način—teško je prepoznati ide- “idle running,” in which nothing happened in national jama i srodnim poetičkim usmjerenjem povezanu skupinu art that would have a bearing on the whole? Can the year umjetnika. Tada doista nije bilo naraštaja koji bi se jasno ar- 1914, moreover, be regarded as the beginning of a kind