Katalog Izložbe Hrvatsko Slikarstvo Od Šulentića Do
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Kad neπto doista æeliπ i sanjaπ onda se i sav Svijet i Svemir urote da to doista i ostvariπ Coelho, AlkemiËar IZDAVA» Galerija Mona Lisa, Zagreb TEKST I POSTAV IZLOÆBE Stanko ©poljariÊ KATALOG Martin Henc BIOGRAFIJE Marija Gelo TISAK Kratis, Zagreb NAKLADA 1000 kom. Zagreb, 2004. ISBN 953-99419-1-1 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb UDK 75(497.5)”19”(064) HRVATSKO slikarstvo od ©ulentiÊa do StanËiÊa : Galerija Mona Lisa, 29. 2. - 28. 3. 2004. / predgovor Stanko ©poljariÊ. - Zagreb : Galerija Mona Lisa, 2003. Katalog izloæbe. ISBN 953-99419-1-1 440216134 Galerija Mona Lisa Zagreb Stanko ©poljariÊ Hrvatsko slikarstvo od ©ulentiÊa do StanËiÊa Zagreb, 29. veljaËe - 28. oæujka 2004. Galerija Mona Lisa Zagreb, TkalËiÊeva 77 tel. 01 46 68 649 www.galerija-mona-lisa.com Galerija Mona Lisa Hrvatsko slikarstvo od ©ulentiÊa do StanËiÊa Zlatko ©ulentiÊ Slavko Tomerlin Milan Steiner Marino Tartaglia Ignjat Job Vilko ©eferov Vladimir Varlaj Marijan Trepπe Ernest TomaπeviÊ Ljudevit ©estiÊ Antun Motika Æeljko HegeduπiÊ Vilim SveËnjak Frano ©imunoviÊ Slavko ©ohaj Oton Gliha Zlatko Prica Mladen Veæa Nikola Reiser Edo MurtiÊ –uro Pulitika Ivo VojvodiÊ Josip Vaniπta Ljubo ©krnjug Ljubo IvanËiÊ Miljenko StanËiÊ Hrvatsko slikarstvo od ©ulentiÊa do StanËiÊa Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeÊa urasta u ukupnost likovnih zbivanja mnogo πireg prostora a kroz utjecaje i veze sastavni je segment europskih dogaanja na umjetniËkom planu. Ova opÊa konstatacija vrijedi za razliËite vremenske isjeËke s mijenama odnosa izmeu posebnosti sredine i znaËenja uloge velikih centara. Dakako, najzanimljivije je pitanje koji su umjetnici stvarali povijest hrvatskog slikarstva, koje su im faze bile najkreativnije i je li stvaralaËki naboj vidljiv u svim periodima te, bez obzira na konkretne vrijednosne dosege, kakav je odnos spram likovnih aktualnosti. Opusi imaju kontinuitet, stavovi pojedinaca se i mijenjaju te je, primjerice, pola stoljeÊa neËijeg djelovanja podloæno, uz njegovanje stila, i razloænim iskoracima. Postoje konstante u hrvatskom slikarstvu Ëije znaËenje nije upitno, i u stalnosti i otklonima stila, i manjoj ili veÊoj povezanosti s likovnim strujanjima. Izloæba od ©ulentiÊa do StanËiÊa predstavlja slikare roene izmeu 1893. godine (©ulentiÊ u Glini) i 1926. godine (StanËiÊ u Varaædinu). Nema pretenzija za potpunom popunom toga prostora, jer uvijek postoje razliËita iπËitavanja vremena, iako bi uz neka imena, poput Gecana, Uzelca, Juneka ili V. ParaÊa, izbor bio kompletniji. KonaËno, to je tek naznaka njihove uloge i kvalitete jer Ëetiri, pet ili πest neËijih slika podsjetnik je na velikane kista, koji su zaduæili hrvatsku kulturu. < Zlatko ©ulentiÊ, PlesaËica, ulje na lesonitu, 44x35 cm 7 g a l e r i j a MONA LISA Galerija Mona Lisa poËela je ostvarivati ambiciozan projekt da nizom izloæbi, koje Êe biti pregled imena (roenih izmeu 1850. i 1950. godine) upisanih u najselektivnije preglede hrvatske umjetnosti, pokaæe karakter njihovih poetika baziranih na klasiËnoj estetici slike. A izbor Êe se protezati i na one koji su svoje djelovanje zapoËeli joπ krajem XIX. stoljeÊa. I svaka izloæba bit Êe prilika za ukljuËivanje i onih koji se iz raznih razloga nisu naπli u "svojoj dionici". Zatvaranje u Ëvrste pretince i nije potrebno jer se datumske odrednice slika ne mijenjaju, pa se i netko stariji svojim novijim radom u kronologiji nastanka djela moæe naÊi iza znatno mlaeg autora. Pravilo je da se ne poπtuju stroga pravila izbora iz nekih godina opusa jer svako djelo je zanimljivo samo ako je kvalitetno neovisno o tome je li ono nastalo u periodu neËijega formiranja ili u godinama zrelosti. Takav kriterij dostatan je za sagledavanje tkiva umjetnosti posebnog vitaliteta. A njezinom bogatstvu i razumijevanju pridonose i djela nastala krajem drugog desetljeÊa proπlog stoljeÊa, u treÊem, Ëetvrtom, u godinama nakon drugog svjetskog rata, u osmom, devetom desetljeÊu, i ona recentna. "Nerazmjer" izmeu relativne generacijske bliskosti slikara i datacija samih slika govori o zbiru ranijih i kasnijih radova. I antologijskih i rutinskih, karakteristiËnih i atipiËnih, no u svakom sluËaju dojmljivih. Odabranih i po logici moguÊeg, ali i upornoπÊu i htijenjem da zastupljena bude baπ neka faza u blistavosti opusa. Stupanj predvidivog, πto se moæe oËekivati, razumljiv je, ali mnoπtvo iznenaenja koja prate izloæbu daje joj dodatnu vrijednost. Slikari niti u naπoj svijesti ni mjestom na listi umjetnika nisu rangirani jednako. Izloæba ne ide za takovim valorizacijama. Nudi nam ljepotu, umjetniËku vjerodostojnost, mozaik kojeg sastavnice samostalno nose izraæajnost stila, ali su i meusobno upuÊene. Dodiri su i Ëvrsti i tanani, proizaπli iz dominantnih naËina izraza u nekom periodu ili sukladnosti poetika na opÊoj razini. No, 8 od do ©ULENTIΔa1893. STAN»IΔa1926. rukopisi su vlastiti, prepoznatljivi u detalju i ukupnosti dojma. Izloæba nas vraÊa i u likovnu povijest, no daje priliku i za susret s djelima koja produbljuju tradicionalnu etiku i estetiku slike, privlaËeÊi svjeæinom pristupa. U praÊenju provjerenog no ne manje istinitog ali i traganju za πirenjem samog fenomena slike. Povijest hrvatskog slikarstva omoguÊava razliËite pristupe. Ovaj je otvoren segmentima vremena i segmentima opusa. OpÊem i pojedinaËnom. Vrijednostima na koje moæemo biti ponosni. Slikara koji su istinski ostvarili sebe ali su oplemenili i sve nas. Milan Steiner bio je iznimno senzibilan slikar. U kratkom æivotu i opusu psihogramske iskrenosti nastala su djela emocionalne suptilnosti i likovne profinjenosti. Neuhvatljivost sjetnosti iπËitava se i u portretima, figurativnim kompozicijama i lakoÊi crteæa. Krokijevska naznaka likova, jedva vidljiv trag grafita, uz lagano pulsiranje bjeline papira, dostatni su za doæivljaj. U povezivanju stvarnog i neopipljivog. U koncentratu trenutka upisano je trajanje, bljesak s upuÊenoπÊu svevremenskom. Biljeπke su to bogate sadræajnosti, kao πto je i jednostavni portret u ulju komornih dimenzija. Muπkarac u simetriËnosti izgleda, uz fiziËku sliËnost odraæava slojevitost unutraπnjeg æivota, vidljivog i u toploj genre sceni na korzu, s reduciranom paletom, u kojoj i akromatsko crno postaje boja. Godine prvog svjetskoga rata i Steinerova osjetljivost odredile su ugoajnost slika izvjesne melankoliËnosti. Ernest TomaπeviÊ bio je slikar hedonistiËkog prihvaÊanja æivota. Iskuπavao se u mnogoËemu a kada je postavljen problem, razrijeπio bi ga i kretao dalje. S radoπÊu, predanjem, sigurnoπÊu, bez ikakvog kalkuliranja. Punina æivota odraæava se na slikama, motiv je prenijet u ËistoÊu boje, plohe 9 g a l e r i j a MONA LISA Milan Steiner, Ljubo BabiÊ, kreda, 46x36 cm, 1917. 10 od do ©ULENTIΔa1893. STAN»IΔa1926. Ëitkih granica. To vrijedi za portrete, opuπtene, samouvjerene, lijepe. I vedute poput onih razruπenog Zadra (u slici fragmenata fasada, raslinja jasnog obrisa u dubine plavetnila neba) ili motiva Ksavera (s blistavom bojom i odmjerenim ritmom) primjer su discipline kojoj prethodi igra. U zavirivanju u interijere, u prikazu barokne Cussine propovjedaonice primjenjuje se tonski postupak te nijansiranje smeeg, u titrajima svjetla istiËe sveËanost sakralnog prostora. U djelima nastalima polovinom dvadesetog stoljeÊa sintetizirao je, pejzaæima i figurama, iskustva iz prva tri desetljeÊa svoga stvaranja. Slika Ignjata Joba miπljena je bojom. Onom upravo elementarnom, direktno nanijetom na platno u djelima emocionalne æestine. Radi se o ekspresionizmu u najboljem smislu te rijeËi. Vidu slikarske "agresivnosti" kumuliranog doæivljaja visoko podignutih tenzija gdje napetost geste zraËi u svakom zakutku. Job je sjajan tumaË mediteranskog pejzaæa u kolorizmu osloboenih datosti lokalnog tona. Eksplozija je to boje, maksimalno intenzivirane u oblicima pokrenutosti stapanja. Figure su deformirane, izrazom uvjerljive u zgusnutosti scene, u "otkaËenosti" raspoloæenja. Sraza s ispunjenjem prostora kroz silnice krivulja poteza, u pravilnosti slijeda i "nekontroliranosti" prepleta. Job je slikar strasti, u svojevrsnoj utrci slikanja i æivota. Silna energija karakterizirala je Ëitav opus u stvaranju kao nasuπnoj potrebi, do krika dovedenog, u posljednjim godinama æivota. Zlatko ©ulentiÊ zastaje pred krajolikom. Svjetlom i profinjenom paletom "skida" sve oporosti te mekoÊom boje otkriva neponovljivu poetiËnost breæuljaka i zdanja. Zanimljivim kadrovima pribliæava ruralno, navodeÊi ËinjeniËno, istiËuÊi ambijentalno. A pogled ka pljeπiviËkim ljepotama nudi ugoajnost godiπnjih doba, vlaænosti i prozraËnosti neke neobiËne "izmaglice" 11 g a l e r i j a MONA LISA poput sfumaturnosti u prvom planu. Kao vodilja ka znaËajnom segmentu ©ulentiÊeve umjetnosti - sakralnoj tematici - ekspresivno je raspeÊe, primjer dubokog razumijevanja motiva golgotskog martirija. No, ne postoje velike i male teme. Tako je putovanje u daleku Burmu, susret s drugom kulturom, rezultiralo uzbudljivom interpretacijom novih predloæaka, prilagoenih njegovom potezu i boji, no s ozraËjem tajanstvenog. PlesaËice u slikovitim kostimima pandan su seljankama u zagorskoj narodnoj noπnji. Vladimir Varlaj vrhunac svoga opusa dosegao je u tridesetim godinama proπlog stoljeÊa. U to vrijeme nastaje i slika Zaljev sv. Eufemije na Rabu, sa svim znaËajkama opusa. »vrstom formom, donekle stiliziranom, s blagom geometriËnoπÊu oblika te tonskom reduciranoπÊu palete svedene uz pejzaæno plavetnilo na tople smee vrijednosti. Slikarstvo je to konstrukcije, jasnog koordinatnog sustava, s arhitektoniËnoπÊu rjeπenja, i zdanja i stijenja. Zaπtitni znak Varlajevog slikarstva planina je "antropomorfne" silhuete