OKRUGOKRUG SSEEVEVERRNNOOBBAAČČKKII

OOPPŠŠTTIINNEE Bačka Topola,

Bajša, Bačka Topola, , , , , Krivaja, Mali Beograd, , Palić, , Pačir, , Subotica, , Šupljak 1-2 Severnobački okrug

Severnobački okrug se nalazi na Karakteristično za ok rug severu Vojvodine. Zauzuma površinu od 1784 km². PRIRODNA JE ZERA OK RU GA Stanovnika ima oko 190.000. O vaj ok rug mo že da se poh va li sa ne ko li ko pri rod nih je ze- Nalazi se na granici sa Mađarskom ra od ko jih su naj poz na ti ja Pa lić ko, Lu daš ko (Lu doš ko) i Ke- iz koje dolazi najveći broj turista. le bij sko. Ima 3 opštine i 45 naselja. Pa lić ko je ze ro je naj poz na ti je i naj ve će po povr ši ni. Još Adminitrativni centar je Subotica. po čet kom dva de se tog ve ka pos ta lo je poz na to i ce nje no mon- den sko le to va liš te. Da nas je ug ro že no zat ro va nim ta lo gom i u la že se ve li ki na por da se iš čis ti i zaš ti ti od da ljeg za ga đi va- nja. Na prethodnoj strani: Subotica, jedna od mnogobrojnih atraktivnih fasada Lu doš ko je neš to ma nje, sa Pa lić kim je u ne koj vr sti spo je- nih po su da a li ni je u is toj me ri ug ro že no. Flo ra je pot pu no zaš ti će na, pa ta ko i tr ska ko ja ga ok ru žu je. A ko že li te pog led PRIRODNA JEZERA na je ze ro mo ra te pro na ći ne ko mo lo ko je "pres ka če" tr sku uz o ba lu. Jed no se na la zi kod Vi zi torskog centra, a dru go na naj- Prirodna jezera nastaju dejstvom tektonskih sila (tektonska jezera), radom lednika (lednička), u kraterima vulkana ili juž ni joj tač ki je ze ra. pregrađivanjem reka lavom (vulkanska), nalivanjem vrtača Ke le bij sko je vr lo ma lo po povr ši ni. Li či na re ku, jer je iz- kraškog terena (kraška), meandriranjem reka (fluvijalna), du že no, a vr lo us ko. Vo da iz o vog je ze ra va ži za naj čis ti ju u radom vetra (eolska), obrušavanjem klizišta (urvinska). bli žoj i da ljoj o ko li ni. Pojedina jezera su kriptodepresije, kod njih je dno ispod, a površina iznad nivoa mora (najbliži primer je Skadarsko u SALAŠI Crnoj Gori). Mnoga jezera su nastala kombinacijom uticaja (Plitvička u Hrvatskoj su kraško-rečna). Od li ka o vog ok ru ga su i salaši - o ri gi nal ne po ljop riv red ne Kod nas su najčešća fluvijalna u Panonskoj niziji i širokim ce li ne da nas pret vo re ne u u gos ti teljske ob jek te. Ti pi čan za rečnim dolinama Drine i Velike Morave. Najpoznatija su sa la še je pri ja tan i o puš ten am bi jent, harmo nič no uk lop ljen u Carska Bara, Belo Jezero i ribnjak Ečka na Begeju, Srebrno o kol nu pri ro du, sko ro o ba vez ne su do ma će ži vo ti nje neg de u Jezero na Dunavu, Zasavica na Savi, Mrtva Tisa kod Bečeja, e ko nom skom dvo riš tu, kao i po ne ki konj za ja ha nje. Rusanda u Melencima, Obedska Bara. Ne ki od sa la ša su sa ču va li au ten tič nost i uz ma le in terven- Po nekim pretpostavkama, jezera oko Subotice - Palićko, ci je se pri la go di li no voj de lat nos ti, dok su po je di ni pret vo re ni Ludaško (Ludoško), Kelebijsko i još par njih su nastala kao u vi so ko ko merci jal ne kom plek se. Ne ki od sa la ša su na me- eolska, pomeranjem peska pod dejstvom vetra. nje ni pre tež no sportskom ri bo lo vu (i ma ju u svom sas ta vu po- Ledničkih jezera ima na najvišim planinama, a poznata su rib lje no je ze ro). Naj poz na ti ji su: Ro kin sa laš (Haj du ko vo), kao "gorske oči" zbog svoje lepote i čiste vode. Kod nas je Sa laš Te re zi ja (Gornji Ta van kut), Sa laš Ru ža ma jur, Maj kin poznato samo Đeravičko jezero na Kosovu kao glacijalno. Sa laš (Pa lić), Je len Sa laš (Pa lić), Sa laš Đorđe vić (Šup ljak), Urvinska jezera su Zavojsko (Stara planina) i Jovačka Martin Sa laš, Čardak Šum ski. (ukupno 6) na Jovačkoj reci, s tim što je kod Zavojskog, prirodno nastala brana nadograđena u visinu radi pretvaranja zahvata u akumulaciju, a Jovačka su nastala posle velike Ostale zna me ni tos ti ok ru ga prirodne katastrofe 1977. godine. Slana jezera. Postoji izvestan broj malih, neimenovanih, ali PRIRODA tri najveća - banja Rusanda (Melenci), Slano Kopovo (Novi Bečej) i Okanj Bara (Elemir) se nalaze međusobno u bliskoj O vaj ok rug sadr ži i zna ča jan broj spomenika pri ro de - okolini. Njihova slana voda voda potiče delom od zaostale parko ve, re zerva te, pre de le i zu zet nih od li ka, spe ci jal na pod- (fosilne) vode Panonskog mora, delom od bujica sa Karpata ruč ja. Park pri ro de Pa lić se na la zi na is toč nom ev rop skom koje dolaze zasićene mineralima. Salinitet se leti pojačava usled isparavanja. Da su stvarno slana svedoči kao sneg više mig ra cio nom pu tu pti ca i i ma važ nu u lo gu za od ma ra nje, santimetara debela bela skrama oko Slanog Kopova. Salinitet ishra nu i zi mo va nje vo de nih pti ca. Ta ko đe, os ta ci nje go vih Rusande leti je duplo veći od saliniteta svetskog mora. vlaž nih sta niš ta o mo gu ću ju op sta nak broj nim zaš ti će nim vr- sta ma vo do ze ma ca. Pri sus tvo sta rih hras to va, u Ve li kom Jezera sa plovećim ostrvima. Još jedan interesantan prirodni fenomen pojavljuje se na našim jezerima - ostrva koja Parku (po dig nu tom 1842. go di ne) o mo gu ći lo je formi ra nje plove. Ostrva su nastala po formiranju jezera na tresetnim raz no li kih šum skih sta niš ta. terenima, kada je treset, inače lakši od vode i učvršćen biljnim Spe ci jal ni re zervat pri ro de Lu daš ko je ze ro je bi lo poz na to pokrivačem, isplivao na površinu vode u velikim komadima. po bo ga toj fau ni pti ca već u 19. ve ku. Raz li či ti ti po vi zem- Tri naša jezera krase takva ostrva - Vlasinsko, Semeteško ljiš ta i bli zi na pod zem ne vo de formi ra ju pre deo ve li ke bio- (Kopaonik) i Kraljevac (Deliblato). loš ke raz novr snos ti u nu tar ma log pod ruč ja. U poređenju sa ukupnim brojem jezera u Srbiji, prirodno Pre deo i zu zet nih od li ka Su bo tič ko- horgoš ka peš ča ra, dru- nastalih je relativno malo. Preovlađuju akumulaciona i jezera ga je po ve li či ni peš ča ra u Voj vo di ni. Sas to ji se iz vi še za seb- nastala iskopavanjem gline i peska. Mada, kada tražimo lepo nih ce li na: Su bo tič ke, Ta van kut ske, Horgoš ke peš ča re i Pus- mesto za šetnju, priliku za letnje osveženje ili bacanje udice, te re Sen tpet ri. svako je dobro. Bez obzira na poreklo.

8 Severnobački okrug 1-3

Peš ča ru ka rak te ri šu tri me đu sob no isprep le ta na ti pa sta niš- Verski ob jek ti Su bo ti ce i ok ru ga: Srpska pra vos lav na cr- ta: peš čarski, step ski i moč varni ko je na se lja va bo gat i spe ci- kva je po dig nu ta 1726. go di ne; Fra nje vač ka cr kva je po dig- fi čan ži vi svet. Ne ka da je bi la prek ri ve na šu mom hras ta luž- nu ta 1736. go di ne; Ka ted ra la i li Ve li ka cr kva, po dig nu ta je nja ka, da nas go to vo istreb lje nog, ko ga su za me ni le šu me sla- 1779. go di ne; ve le lep na Si na go ga, ne dav no re no vi ra na, boh kva li te ta. izgra đe na je 1902. go di ne; Ma la si na go ga se na la zi u pri zem- U o vaj spi sak spa da i Pre deo i zu zet nih od li ka Kom pleks lju zgra de Jev rej ske op šti ne; Srpska pra vos lav na cr kva u A- PTK Pa no ni ja. Pre deo je tre ći po nad morskoj vi si ni u Voj vo- lek sandro vu po se du je pr vi ba rok ni i ko nos tas u Sr bi ji. di ni, i ma zna čaj nu po pu la ci ju sto let nih hras to va i če ti na ra, Na o ba li Pa li ća, na la ze se dve ka pe li ce, ko je pred stav lja ju bo ro vu šu mu i vr lo čist šum ski vaz duh. mes to ho do čaš ća i za ri mo ka to lič ke i za srpske pra vos lav ne Za nim lji vo je da se na Pa li ću na la zi ve li ki broj stabala verni ke, a mes to se na zi va Bu na rić, Vo di ce i li Szen tkut. Ne hras ta luž nja ka, ko ji su da nas ret ki čak i u Šu ma di ji gde su ta ko dav no, 2008. go di ne, po dig nu ta je i Mu ha džir dža mi ja ne ka da prek ri va li či ta ve pre de le. Hras to vi su gru pi sa ni na za verni ke is lam ske ve rois po ves ti. dva mes ta - u me šo vi tom parku na tr gu Ma đar Las la i kao dr- Tri su vetrenjače preos ta le u o vom ok ru gu: u Bač koj To- vo red u u li ci Be le Barto ka. I ma ih pre ko 30 i sva stab la su po li, Su bo ti ci i Gu na ro šu. Vet re nja ča u Bač koj To po li je re- pod zaš ti tom. no vi ra na i na la zi se u savr še nom sta nju, a u njoj se na la zi mu zej ska pos tav ka. KULTURA Na vet re nja ču u Su bo ti ci je dog ra đen pos lov ni ob jekt, ta ko da se o na sa mo spo lja i to de li mič no mo že vi de ti. Vet re nja ča Grad ski muzej Su bo ti ce na la zi se u pa la ti De me ter, gra đe- u Gu na ro šu je na puš te na i sklo na pa du. ne u sti lu darmštat ske se ce si je, a pro jek to va li su je bra ća Va- U Su bo ti ci su po dig nu ti spomenici: I va nu Sa ri ću, svestra- go 1906. go di ne. nom sportis ti i jed nom od pio ni ra ju gos lo ven skog vaz du hop- Su bo ti ca je grad bo gat galerijama. Ga le ri ja Li kov ni sus ret lovstva; De že Kos to la nji ju, ču ve nom ma đarskom pes ni ku; je ga le ri ja mo derne u met nos ti i na la zi se u pa la ti Rajhl. Ga le- Ca ru Jo va nu Ne na du, kontro verznom sa moz van cu, ko ji je i- ri ja sa ve li kom u met nič kom zbirkom Dr. Vin ka Perči ća je le- pak za pa lio pr ve iskre sa mos tal nos ti Sr ba u Voj vo di ni; A lek- gat g. Perči ća svo joj op šti ni u svr hu pro mo vi sa nja li kov nih sandru Lif ki, pio ni ru ki ne ma tog ra fi je i vlas ni ku pr vog bios- um jet ni ka raz li či tih um jet nič kih pra va ca. Ga le ri ja Ot vo re nog ko pa u Su bo ti ci. u ni verzi te ta pre zen tu je de la e mi nen tnih u met ni ka iz Sr bi je, a- Su bo ti ca i ma i dve at rak tiv ne fontane. Ze le na fon ta na je li i u met ni ka iz i nostranstva, na ro či to to kom me đu narrod nih izgra đe na 1985. go di ne, ob lo že na je sku po ce nom Žol nai ke- fes ti va la ko ji se odr ža va ju u Su bo ti ci. Ga le ri ja nai ve u Ta- ra mi kom, ug ra đe ni su joj vi so ki vo dos ko ci; tre nut no če ka re- van ku tu iz la že de la od sla me ko ja pred stav lja ju je dinstve nu, konstruk ci ju. Pla va fon ta na je pos tav lje na 2001. go di ne, a li naiv nu, na rod nu u met nost, ne go va nu u Su bo ti ci i nje noj o ko- ra di sa mo 6 me se ci u go di ni. li ni. Reprezentativni ob jek ti Su bo ti ce, za be le že ni na tu ris tič- ISTORIJA koj ma pi: Grad ska ku ća - po dig nu ta je iz me đu 1908. i 1912. go di ne, vi so ka je 76 me ta ra; Zgra da ne ka daš nje šte dio ni ce, Humke, kurga ni i li tu mu li su veš tač ka br da/br daš ca i li ko ju su pro jek to va li is ti bu dim peš tan ski arhi tek ti; Zgra da ne- uz vi še nja. Pos to je (i li su pos to ja la) u ve li kom bro ju. Mno ge ka daš njeg ho te la, pri mer Min hen ske se ce si je či ju je fa sa du (u su još u vek neistra že ne, mno ge su već dav no u niš te ne, a i ma to vre me ho te la Zlat no jag nje iz 19. ve ka) a dap ti rao u sti lu i o nih ko je još u vek o do le va ju ia ko se zem lja na nji ma ob ra- se ce si je, lo kal ni arhi tek ta; Zgra da ne ka daš nje na jam ne pa la te đu je. (gra đe na 1913. go di ne); So kol ski dom, ot vo ren u vre me ek- O sim hum ki ko je su o pi sa ne u nas tav ku knji ge, u o vom span zi je so kol skih druš ta va iz me đu dva svet ska ra ta, sa da o- ok ru gu za be le žen je ve li kih broj dru gih: Ža bi na hum ka (Bač- sim sportis ta, u goš ća va i Deč je po zo riš te, kao i ma nju sce nu ki Vi nog ra di), Hum ka Ke le bij sko je ze ro (Ke le bi ja), Hum ka Na rod nog po zo riš ta; pr va Gim na zi ja je os no va na 1747. go di- Pro keš (Šup ljak), Hum ka Ka po nja (Mi ši će vo), ... U e vi den ci- ne, a kra jem 19. ve ka je izgra đe na na men ska zgra da ko ja je ji pos to ji i zna tan broj hum ki ko je sa da ne pos to je u niš te ne u jed no bi la i rod na ku ća ma đarskog pes ni ka De že Ko so la nji- preo ra va njem, grad njom pu te va i li stam be nih na se lja. ja. Pod ruč je je bo ga to i zna čaj nim arheo loš kim na la ziš ti ma iz Me đu rep re zen ta tiv nim ob jek ti ma na Pa li ću be le ži mo: neolita. Jed no od naj sta ri jih je sva ka ko Pro keš (Haj du ko vo), Mu zič ki pa vi ljon i spo men čes mu, Ve li ku te ra su (izgra đe nu da to va no u 8000-7000 go di na pne. Zna čaj no je na la ziš te u o- 1912. go di ne), Žen ski štrand i Vo do to ranj - sim bol Pa li ća (ot- ko li ni bre ga Hin ga (No se). Sam breg je nas tao kao de lo ljud- vo ren 1912. go di ne). Bo goj var i li So vi na ku la je vi la ko ju je skih ru ku, na de lu lo ka ci je iz neo li ta. svestra ni sportis ta i za ljub lje nik, La još Vermeš, izgra dio za smeš taj sportis ta za pr vo tak mi če nje u vi še sporto va na Pa li- ZDRAVLJE I REK REACI JA ću. Vi la Ko nen je dom pred rat nog bo ga tog in dustri jal ca či ju o da nost to kom Dru gog svet skog ra ta po to nja dr ža va ni je Na i deal nom mes tu - na po la pu ta zme đu Su bo ti ce i Som- uzvra ti la, nap ro tiv; bi lo je pri če da je vi la na me nje na Ti tu za bo ra na la zi se termal na ba nja Pa čir. Banjska vo da iz vi re sa od mor. ve li ke du bi ne sa tem pe ra tu rom od 72℃. Je ze ro je je dinstve no Rep re zen ta tiv ni stambeni ob jek ti, zaš ti će ni kao spo me ni- na ši rem pod ruč ju po le ko vi toj sla noj vo di sa vi so kim sadr ža- ci kul tu re u Su bo ti ci i ok ru gu su: Pa la ta De me ter u ko joj je jem mi ne ra la. Grad ski mu zej (gra đe na 1906. go di ne); Pa la ta Rajhl u ko joj Po me nu ti Kom pleks PIK Pa no ni ja, uz vr lo čist šum ski je Ga le ri ja mo derne u met nos ti; Zgra da u ko joj se na la zi le gat vaz duh ka rak te ri še i pri jat na kli ma i am bi jen tom ko ji pred- Dr. Vin ka Perči ća; Leo vić pa la ta sag ra đe na 1893. go di ne; stav lja pra vi raj za od mor i o puš ta nje. Dvo rac Kaš tel, Zob na ti ca sa iz van red no le pim parkom. 9 Mapa okruga i QR kodovi

1. Kele bi jsko je - 2. Subo ti čka pe - 4. Lo ka lite t Pe re - 5. Breg Hi nga, 6. Lu daško jeze - 7. Si nago ga, Su- 8. Roki n sala - 9. Debe lo 10. Sta bla hra sta 3. Dvora c Ingu s ze ro šča ra š, Ha j… No se ro boti ca š/Ro k… Brdo/Ba ba ha l… lu žnja k…

12. Pali ćko jeze - 14. Bogo jva r/So - 15. Zoo lo ški vrt, 17. Ve trenja ča, 18. Na jsta rija 19. Mlin Smole - 20. Mi ni Jugo sla - 11. Vila Ko nen 13. Vila Lujza 16. Pala ta Rajhl ro vina ku la Pa lić Su boti ca zgrada /Ku … nski vija

21. Je ze ro Ske- 22. Spo meni k bi - 23. Izle ti šte i e- 24. Ve trenja ča, 25. Seo ska kuća 26. Kova čko -ko- 27. Te rmalna ba - 28. Sta blo hra sta 29. Re fo rmato - 30. Le tnji ko va c ndero vo ci ko d Ka … rgela, … Ba čka To p… pano nsko … la rska ra d… nja, Pači r lu žnja k… rska crkva,… Engelma n

31. Rimo ka to li- 32. Le tnji ko va c 33. Kašte l/Dvo ra - 34. Dvo ra c u Go - 36. Dvo ra c Ka - 35. Dvo ra c Zako čka crkva,… Fernba h c Kra j P… rnjoj Ro ga… šte l, PIK P… Severnobački okrug 1-5

1 4

Kelebijsko jezero (Kele bi ja, op šti na Su boti ca) Pri rodno, eol sko jeze ro, sa i zu- zetno čistom vo dom  Okru ženo barskim ze le ni lom, skoro je ne vodlji vo pos mat- ra ču na zem lji. Do njega se iz Ke le bi je do la zi pr vo maka dam skim i potom a - tarskim putem. (46.139474, 19.563623) Lokalitet Pereš, Hajdukovo (Šupljak, op šti na Su boti ca) Ži vot je ov de bu jao pre 10000 go di na  Arheo loš ko na la ziš te, predstav lja spome nik kultu re od ve li kog znača ja. Svr stava se u pe riod mezo li ta, odnos no 8000 do 7000 go di na pre no ve e re. (46.107519, 19.840945)

2 5

Subotička peščara (Subo ti ca, op šti na Su boti ca) Zašti ćena je kao pre deo i zuzet - nih od li ka. Flo ra i fau na o vog područ ja, a to se odno si i na bliske Se le venjske pusta re (Horgoška peš čara) i Ta vankut sku peš čaru, su i zuzet no bo gate, raz novr- Breg Hinga, Nose (Opšti na Su boti ca, Hajdu ko vo) Ovde su to kom 50-tih godi na sne i spe ci fič ne. Mno ge vrste su je dinstve ne za Sr bi ju i li ret ke u sve tu, a pro na- 20. ve ka vrše na o bim na istra ži vanja. O koli na bre ga o bi lu je na la zi ma iz neo li ta, đena je vr sta sle pog ku četa za koje se ve ro valo da je i zumr lo svuda, o sim u us- dok ve li ki breg još u vek kri je pravi razlog svog nas tan ka. (46.097792, kom pod ruč ju Karpa ta. (46.122037, 19.771064) 19.844407)

3 6

Ludaško jezero (Šupljak, op šti na Su boti ca) Pri rodno, eol sko je zero, zaš ti ćeni park priro de  Jeze ro je zaš ti ćeno područ je Dvorac Ingus (Šupljak, op šti na Su boti ca) Izgrađen je 1920. od stra ne vlas ni ka kao Park pri ro de. Pot puno ob ras lo trskom koja je ta kođe pod vi narske firme, kas ni je strada lih u pog ro mu Jevre ja to kom Drugog svetskog ra ta. zašti tom. Pristup do vo de je u re đen sa mo sa pla toa uz Vi zi - Dvo rac se na la zi unu tar po seda privat ne firme. (46.1177791, 19.8081637) torski cen tar. Sa platoa i de mol za pe caro še, a tu je i u gosti - teljski objekt i u ni katni spo me nik - kip ko marca vi sok 2 met ra. (46.103480, 19.821774)

11 `

1-6 Severnobački okrug

7 10

Sinagoga, Subotica (Subo ti ca) Si nago ga je zaš ti ćena kao spo me nik kultu re od i zuzet nog znača ja. Je di na je u sve tu preos ta la art-nu vo jevrej ska gra đevi na. Ka- Stabla hrasta lužnjaka, Palić (Palić, opšti na Su boti ca) Vi še sta bala u parku i dva  da su nap rav lje ne o ve fo tog ra fi je, bila je u zavr šnoj fa zi re konstruk ci je. Nedav no dr vore da u stambe nom blo ku U uskoj uli ci Bele Barto ka viso ki dr vored de lu je nestvarno. Na trgu u parku, hras to vi su izme šani sa os ta lim vrsta ma drve ća. Sva je sveča no ot vore na. (46.10147, 19.661363) stab la su u sta tu su spo me ni ka priro de. (46.107837853, 19.759156392)

8 11

Rokin salaš/Roka tanya (Haj duko vo, op šti na Su boti ca) Mu zej, e kološ ka radio - Vila Konen (Palić, opšti na Su boti ca) Čo vek ko ji je bio u beđe ni an ti fa šis ta, optu - ni ca i u gosti teljski objekt - sve u jed nom  Četi ri ti pič ne seos ke ku će uz o bi čaje - žen je da je čet nik, izda ji ca i izrab lji vač rad nič ke klase  Vi la je izgra đena 1900. ne po moć ne ob jek te čine izvornim am bi jent o vog pros to ra. U dve kuće su smeš - godi ne. I ma sta tus spo me ni ka kultu re. U ok vi ru po seda su vi la i prostor na kome te ne et nološ ka i arheo loš ka zbirka, a na otvo re nom je no va- starin ska peć i pros- je ne kada bio te nis ki teren. Sa zgra de po la ko ot pada farba i malter , a li sa ma tor za prip re mu pe čenja. Uz sve to - čis to je zero po red sa mog sa la ša. zgrada ni je (još) ugro žena i da la bi se la ko reno vi ra ti. Mis li mo da ličnost vlas ni ka, (46.088056, 19.832222) Vi li ma Ko nena, zas lu žuje dos tojno pam ćenje. (46.100247, 19.760459)

9 12

Palićko jezero (Palić, Opšti na Su boti ca) Pri rodno je zero, ne pozna tog porek la  Debelo Brdo/Baba halom, Šupljak (Šupljak, op šti na Su boti ca) Ve li ka hum ka na Pod ruč je jeze ra je zaš ti ćeno kao park pri ro de, zbog geološ ke i e kološ ke i zuzet - kra ju Lu daškog je zera  Hum ka Debe lo brdo sa da je već i zora na do nep re poz- nosti. Po red mno gob roj nih divnih vila, da ha sta rih vre me na i sti lo va, tu su i at - nat lji vosti. Nala zi se na kraj nje južnoj tač ki Ludaš kog je zera. Na pedes tak me ta ra rak tiv no u re đeni zoo loš ki vrt i šeta liš te po red jeze ra. (46.095063, 19.764460) od hum ke u re đen je pris tup je zeru sa dva mola koji pre moš ćuju okol nu tr sku (tr- ska je ov de zaš ti ćena kao i os ta la barska flo ra). (46.0658, 19.8311)

12 `

Severnobački okrug 1-7

13 16

Vila Lujza (Palić, Opšti na Su boti ca) Jedna od lepo ti ca uz sa mo Pa lić ko jeze ro  Vi lu je po di gao Lajoš Vermeš na svom i ma nju, 1892. godi ne. U vi li se sada na la - zi ugos ti teljski objekt. Smeš te na je pored sa mog jeze ra. U njenoj blizi ni je So vi - Palata Rajhl (Subo ti ca) Šta sve može nas ta ti kada arhi tekta pra vi sam sebi pa -  na ku la (Bagoj var) i spome nik zajed nič kom vlasni ku La jo šu Verme šu ču venom la tu Pa la ta je zaš ti ćena kao spo me nik kultu re od ve li kog zna čaja. U zgra di se danas na la zi Gale ri ja moderne u metnos ti. (46.101458, 19.668836) zaljub lje ni ku, za nese lja ku i svestra nom sportis ti. (46.098168, 19.754666)

14 17

Bagolyvar/Sovina kula (Palić, Opšti na Subo ti ca) Pr vo "o lim- pij sko se lo" • Vlasnik, Lajoš Vermeš orga ni - zovao je pr vu o limpi - ja du (istov re me no tak - mi čenje u neko li ko Vetrenjača, Subotica (Subo ti ca) Uz samu vet re njaču je dogra đen (prislo - sporto va) kod nas. U njen) pos lov ni ob jekt. Dob ro je da je vet re njača op stala, pa i po ce nu simbio - o voj vi li su bili smeš - ze sa poslov nim objek tom. (46.087804, 19.645076) te ni učes ni ci. (46.099475, 19.752189) 15 18

Najstarija zgrada, Subotica (Subo ti ca, op šti na Su boti ca) Nas ta la je u pr voj po - Zoološki vrt, Palić (Palić, Opšti na Su boti ca) Vr lo pri ja tan pros tor sa puno ne go- lo vi ni 18. veka na mes tu ko je je bilo sta ro jezgro gra da Su boti ce. I ma sta tus spo - vanog cveća i ze le ni la  Već prvi pog led sa pri la za i ka pi je vr ta ma mi vas da po- me ni ka kultu re. (46.077, 19.6681) seti te o vaj prostor , a ko ne zbog ži voti nja sa mih, a o no zbog vrlo priv lač nog am bi - jenta. Šta se na la zi u ok vi ru vr ta, pro veri te sa mi. (46.099475, 19.752189)

13 `

1-8 Severnobački okrug

19 22

Spomenik bici kod Kaponje (Ma li Beog - rad, op šti na Bač ka To - pola) Pot setnik na vre - me kada se po četno sa - vezniš tvo u po kuša ju ot ceplje nja od austrij ske domi naci je pret vori lo u žesto ki sukob sa mno- gob roj nim žr tvama  Bitka se vo di la 5. marta 1849. kao deo do gađa - ja zapo če tih ma- Mlin Smolenski (Subo ti ca, đarskom revo lu ci jom opšti na Su boti ca) Izgrađen 1848. Bio je to neus pe- počet kom 20. veka, stilski je šan po kušaj srpskih naja va moderne u arhitek tu ri. snaga da zauz mu Su - I ma sta tus spo me ni ka kultu - boti cu. (46.001967, re. (46.083736, 19.672843) 19.505804)

20 23

Mini Jugoslavija (Subo ti ca) Kompleks Mi ni Jugos la vi je se nala zi u turbu lentnom Izletište i ergela, Zobnatica (Zobna ti ca, op šti na Bač ka stanju - priho di ne pokri vaju troško ve, pa se du govi nami ru ju proda jom delo va po - To pola) Iz le tiš te i erge la konja sa hi pod ro mom  Kom- seda. Svakod nev no de žurstvo ni je orga ni zova no. (46.077, 19.6681) pleks nu di pu no sadr žaja: dvo rac, (koji je uprav na zgra - da), ho tel (u re novi ra nju), prostra ni park, mu zej ko- njarstva sa bis tom rasnog ždrepca ispred, po veće jeze - ro. Po red to ga neš to živi ne (pau novi) i ze čeva po kave - zi ma. U ne posred noj blizi ni je i hipod rom na ko jem se o - džava ju Zob natič ke ko njič ke igre. (45.86, 19.632)

21 24

Vetrenjača, Bačka Topola (Bačka To pola, Opšti na Bač ka To pola) Za uk ras - vet re njača pored sa mog jeze ra i veli kog izle tiš ta  Ob - jekt je re novi ran u sko - ri je vreme. Našli smo poda tak da je u zgra di mu zej, a li na sa moj lo - kaci ji o to me ne ma in- formaci je. Vet re njača i- ma sta tus spo me ni ka kul tu re. Nala zi se uz glavno grad sko izle tiš - Jezero Skenderovo (Do nji Ta vankut, opšti na Su boti ca) Veštač ko jeze ro među te na o bali je zera. nji vama severno bač ke ravni ce  Vo da u je zeru je čista, ribe ima u ko li či nama, a (45.835336, 19.635006) ukras či ne mno gob roj na ja ta pti ca. Na je zeru je od nedav no pos tavlje na bra na, ta ko da je sa da po delje no na dva dela. (46.019563, 19.487070) 14 `

Severnobački okrug 1-9

25 28

Stablo hrasta lužnjaka, Stara Moravica (Stara Mo- ra vi ca, op šti na Bač ka To pola) Ogrom no Seoska kuća panonskog tipa (Bačka To pola, op - stab lo u porti cr kve  šti na Bač ka To pola) Ti pič na ku ća po ljop riv rednog Stab lo je ve li ko, veo - doma ćinstva u urba noj i rural noj sredi ni sta re Bač ke ma razgrana to, bez i- i Bana ta  Ku ća je, spolja gleda ju ći, ne davno vrlo kakvih vidlji vih ošte će- le po sre đena. Sadrži postav ku ve zanu za ži vot u nja. Staro je pre ko 240 seoskom i urba nom do ma ćinstvu. Kuća ima sta tus godi na. Hrast pred - spome ni ka kultu re. Po sete se na jav lju ju. Rad no stavlja spome nik pri ro - vre me je od 9 do 14. ča sova. (45.816473, de. (45.86993458, 19.637422) 19.46584138)

26 29

Kovačko-kolarska radionica braće Egri (Bačka To pola, op šti na Bač ka To pola) Reformatorska crkva, Stara Moravica (Stara Mora vi ca, op šti na Bač ka To pola) Šarm sta rog za nata nas tavlja da živi  U vreme na še po sete, ku ća je bi la zat vo- Cr kva je ve li kih dimen zi ja, ta ko da vero vatno pre ma šuje pot re be sre di ne, a li je re na. Kroz pro zor se mo že vide ti pos tavka ko ja obuh vata ko vački i kolarski a lat, zato vrlo upe čat lji va za pog led po seti la ca. Po dignu ta je 1822, po do selja vanju kao i ko vačke dru ge proiz vode. Pose te su mo guće uz dogo vor . (45.817837, 400 ma đarskih po ro di ca pripad ni ka reforma torske crkve. I ma sta tus spo me ni ka 19.634862) kul tu re. (45.870041, 19.464571)

27 30

Letnjikovac Engelman (No vo O ra hovo, Op šti na Bač ka To pola) Od le pog dvorca na o bali je zera, ok ru ženog ze le ni lom, osta li su samo zi dovi • Iako pot pu- Termalna banja, Pačir (Pačir , op šti na Bač ka To pola) Termal na ba nja i crve ni ba - no za pušte na, zgra da je re la tiv no so lid nom sta nju. Dvo rac okru žuju travnja ci pod zen  Geo termal na vo da ko ja pu ni ovu ba nju veo ma je bo gata mine ra li ma, us led hlado vi nom ko ji či ne veo ma po seće no lo kal no izle tiš te. Kroz špa lir tr ske izla zi se čega ima i spe ci fič nu bo ju - cr venu. Pored zat vore nog baze na za te ra pi ju, ba nja na le po a kumu la cio no je zero Svet li čevo. (45.816516, 19.815593) i ma i ot vore ni, od nosno kruž ni is kop du bi ne do 1,5 m. po sut šljun kom. (45.902590, 19.427305)

15 `

1-10 Severnobački okrug

31 34

Rimokatolička crkva, Bačka Topola (Bačka To pola, op šti na Bač ka To pola) Jedna od naj - većih kato lič kih cr kava kod nas. To ranj cr kve je ap solut no naj vi ši to- ranj jed ne ka to lič ke cr- kve u Sr bi ji. Cr kva je, spolja gleda ju ći, zadiv - lju ju ćih dimen zi ja i vr lo skladno gra đena. Naj - veći je prob lem, kod fo- tog ra fi sanja, uh vati ti ceo ob je kat u je dan ka - dar. (45.816, 19.629) Dvorac u Gornjoj Rogatici (Gornja Roga ti ca, op šti na Bač ka To pola) Lepo mes - to, lep pog led, a li - sve je praz no  Zgrada je jed nostav ne arhi tektu re, jedi no u laz - ni trem ima dva stuba, a sa zad nje stra ne je neka da bi la te ra sa i lep park. Na la zi se na uzdig nu tom pla tou, ta ko da je, pret postav lja mo, vlasnik i mao divan pogled. (45.793372, 19.474140) 32 35

Dvorac Zako (Baj ša, op šti na Bač ka To pola) U sa- mom centru mes ta, u sen ci ogrom nog dr veća  Letnjikovac Fernbah (Kri vaja, op šti na Bač ka To pola) Građen je kra jem 19. ve - Izgrađen je 1818. go di ne. I ma sta tus spo me ni ka ka. U sta tu su je pret hod ne zaš ti te. Slu ži trenut no kao pos lov ni prostor . O ko kul tu re od ve li kog zna čaja. Dvorac je u lo šem sta - dvorca se na la zi veli ki park, zaš ti ćen kao Park pri ro de. Park je šu ma, bez ure - nju, predsto ji mu re novi ra nje. I za dvorca je ve li ki đenih sta za, a li smo pri me ti li iz letni ke pod ša to ri ma u njoj. (45.831959, park sa u re đenim šeta liš tem. U parku su dva og - 19.506502) rom na hras ta, je dan i za sa me zgrade. (45.776541, 19.582962)

33 36

Dvorac Kaštel, PIK Panonija (Pano ni ja, op šti na Bač ka To pola) I dealno mes to za Kaštel/Dvorac Kraj Pala (Bačka To pola, op šti na Bač ka To pola) Jedan od naj - celod nev ni od mor  Dvorac je sag ra đen 1846. go di ne. U dvorcu je ma li mu zej sa stari jih voj vođan skih dvo ra ca (1806)  U dvorcu se na la zi Mu zej Bač ke To pole. stvari ma koje su se upot reblja vale u dvorcu. Ceo kom pleks ko ji sa da pripa da pre - U susedstvu je jed na od naj vi ših kated ra la u Voj vodi ni. Izgra đen je 1806, a duze ću PIK Pa noni ja je pre pun sadrža ja: dvo rac (kaštel), ho tel, kongresna sa la, 1993. te melj no je re novi ran. I ma sta tus spo me ni ka kultu re. (45.815162, park sa ret kim i zaš ti ćenim bilj nim vr stama, sportski tere ni, jeze ro, de či je igra liš te. 19.629832) (45.7501947, 19.5225) 16