Struja Skupqa 11,9 Odsto

Home , Dara Bubamara

ODBOR ZA PROSLAVU DANA PATRIJARH SRPSKI PAVLE POLAKO SE OPORAVQA I SLAVE REPUBLIKE SRPSKE VITALNE FUNKCIJE STABILNE MOST IZME\U BEOGRAD - Zdrav- ne, u petak je posjetio stveno stawe Wegove sve- predsjednik Srbije Bo- tosti patrijarha srpskog ris Tadi}, saop{teno je PRO[LOSTI Pavla i daqe ima trend agenciji Beta u Pres-slu- blagog poboq{awa, sa `bi predsjednika Repu- stabilnim vitalnim fu- blike. Tadi} je razgova- I BUDU]NOSTI nkcijama, saop{tila je u rao i sa qekarima koji petak Srpska pravoslav- brinu o patrijarhu, pri Planiran tradicionalni na crkva. ~emu se raspitao o zdra- Bawa Luka Godina www.glassrpske.com prijem kod predsjednika "Nastavqaju se tera- vqu poglavara Srpske LXV Republike, sve~ana akademija... pija, intenzivno pra}ewe pravoslavne crkve. 22. i 23. decembar 2007. Broj 11.482, cijena 0,8 KM zdravqa i program reha- Patrijarh Pavle je, Dan Republike i krsna slava bilitacije#, prenijela je zbog zdravstvenih pro- po~e}e Svetom arhijerejskom SPC izvje{taj stalnog blema, 13. novembra smje- liturgijom u Hramu Svete konzilijuma qekara Vojnomedicin- {ten na Vojnomedicinsku akademi- trojice u Bawoj Luci ske akademije u Beogradu. Srpskog ju, gdje se od tada nalazi pod stalnom Strana 3. patrijarha, koji je napunio 93 godi- brigom qekara. ¥

U BRODSKOJ RAFINERIJI NAFTE KASNI ODLUKA REGULATORNE KOMISIJE ZA ENERGETIKU SRPSKE REMONT POSTROJEWA TE[KO DO DIJELOVA BROD - Planirani remont jewa dodatno oteàvaju lo{e SSTTRRUUJJAA SSKKUUPPQQAA 1111,,99 OODDSSTTOO u Rafineriji nafte u Brodu ne vrijeme i niske temperature. odvija se planiranom dinami- Prema wegovim rije~ima, rad- kom zbog problema u obezbje- nici su sada angaòvani na ~i- |ivawu neophodnih dijelova, {}ewu rezervoara za skladi- izjavio je tehni~ki rukovodi- {tewe sirove nafte, kao i do- lac Rafinerije Jovan Dobri}. vodnih cijevi. Remont linije Prema wegovim rije~ima, za preradu sirove nafte bi}e ve}ina neophodnih dijelova nastavqen kada stignu rezer- nabavqa se u inostranstvu i vni dijelovi, a i kada vremen- do wih se te{ko dolazi. ski uslovi budu povoqniji. îtava Rafinerija je na, SINDIKAT takozvanom, toplom reìmu, - Radnici i sindikat ne koji omogu}ava za{titu po- èle da vr{e pritisak na strojewa od smrzavawa. novo rukovodstvo Rafine- Ovakvi remonti, naveo je rije, jer vjeruju da se radi Jovan Dobri}, istakav{i da o ozbiqnom partneru. Uko- smatra da u brodskoj Rafine- liko se radnici uvjere u su- riji nafte sav posao moè da protno, sindikat sigurno bude okon~an za ~etrdesetak ne}e sjediti skr{tenih ru- dana. ku - podvukao je Danilo Bro- On je naglasio da je novi ~ilo. vlasnik - ruska kompanija On je dodao da je do pri- "Weftgazinkor# - u oìvqa- je izvjesnog vremena ra~un vawe proizvodwe u Rafineri- preduze}a, zbog ranijih du- ji nafte u Brodu planirao da govawa, bio blokiran. u idu}oj godini investira oko - On je sada odblokiran, 40 miliona evra. Dobri} je do- pa o~ekujemo da }e novi vladao da je u toku preregistra- snik novac, namijewen za cija ovog preduze}a i otvara- plate radnicima, prebaci- we novog ra~una, {to je - tati na ra~un preduze}a, kako ko|e - bio jedan od razloga za- bi bile ispla}ene tri pla- stoja radova oko remonta po- te - rekao je prvi sindika- strojewa. lac brodske Rafinerije Predsjednik sindikata Ra- nafte. finerije Danilo Bro~ilo potvrdio je da novi vlasnik rad- - Novom direktoru brod- nicima ve} duguje tri plate. ske Rafinerije jo{ prije tri - Otkako je preuzeo Rafi- mjeseca predat je plan remon- neriju, novi vlasnik radnici- ta, u kojem je navedeno da najma nije isplatio nijednu pla- prije treba remontovati statu. Trenutno nam duguje tri \ Cijene struje u qetnoj sezoni, u odnosu na zimsku, umjesto dosada{wih 33, bi}e niè 23 odsto ru liniju, kapaciteta 1,2 mi- plate, ali dobili smo obe}a- liona tona sirove nafte - is- we da bi one mogle da budu is- ELEKTRI^NA energija za Za potro{a~e iz kategorije doma}instava takao je Dobri}. pla}ene do kraja ove godine - tarifne kupce u Republici On je naglasio da, trenut- naglasio je Bro~ilo. Srpskoj u 2008. godini bi}e, u sa jednotarifnim brojilima nova cijena elektri~ne no, radove na remontu postro- ¥ B. TEOFILOVI] prosjeku, skupqa za 11,9 odsto, rekao je na ju~era{woj konfe- energije bi}e vi{a za 13,6 odsto, dok }e za doma}instva renciji za novinare u Trebiwu sa dvotarifnim brojilima struja poskupjeti 9,9 procenata, U SUBOTU UJUTRU POÊLO NAJHLADNIJE predsjednik republi~ke Regu- istakao Milenko ôkorilo GODI[WE DOBA latorne komisije za energetiku Milenko ôkorilo. jilima struja poskupjeti 9,9 od- deraciju BiH i zemqe u okru- tri~ne energije "solomonskim On je istakao da }e elek- sto. Pored toga, odnos cijena èwu. Ciq rasta cijene elek- rje{ewem, kojim niko nije za- tri~na energija za privredne elektri~ne energije u zimskom tri~ne energije, prema ôko- dovoqan# - ni distributivna ZIMA DO subjekte poskupiti izme|u 12,5 i qetnom periodu u 2008. godi- rilovim rije~ima, je pove}awe preduze}a, koja su traìla po- i 15,4 procenta. ni bi}e 1,3:1, umjesto dosada- kapitalnih ulagawa u repu- skupqewe, u prosjeku, od oko 40 ôkorilo je novinarima po- {weg odnosa 1,5:1. Na bazi no- bli~ki elektrosistem i elek- odsto, ni potro{a~i, ~iji }e 20. MARTA jasnio da }e za potro{a~e iz vog odnosa, cijene struje u qet- tromreù. ku}ni buxet od idu}e godine bi- kategorije doma}instava sa jednoj sezoni, u odnosu na zimsku, Iz republi~kog Ministar- ti dodatno optere}en, pogoto- notarifnim brojilima nova ci- umjesto dosada{wih 33, bi}e stva privrede, energetike i razvo ako se zna da }e se ovo posku- jena elektri~ne energije biti niè 23 odsto. voja ju~e je saop{teno da je Vla- pqewe struje odraziti i na novi{a za 13,6 odsto, dok }e za do- Predsjednik Regulatorne da Srpske donijela Odluku o vi skok cijena osnovnih ìvot- ma}instva sa dvotarifnim bro- komisije za energetiku Repu- prihvatawu programa za{tite nih namirnica i ostalih proiz- blike Srpske istakao je da }e - socijalno ugroènih potro{a- voda. NEDJEQNI DODATAK i pored ovog poskupqewa - ci- ~a elektri~ne energije. Za ovu jene elektri~ne energije u Srp- vrstu subvencije u buxetu Re- INFLACIJA skoj biti niè u odnosu na Fe- publike Srpske obezbije|eno je ~etiri miliona maraka. Prema procjeni Damira ZIMA na sjevernoj Zemqinoj polulopti po~ela je u subo- Miqevi}a, inflacija u Re- tu ujutru, u 7.08 ~asova, javila je Beta. "Ovim programom bi}e obuhva}eno oko 70 hiqada po- publici Srpskoj do kraja ove Ovo najhladnije, ali i najkra}e godi{we doba, traja}e 88 godine iznosi}e osam odsto. dana, 23 sata i 40 minuta, sve do 20. marta 2008. godine u 6.48 tro{a~a, i to penzioneri sa ~asova, kada }e po~eti proqe}e. ¥ mjese~nim primawima niìm - Poskupqewe elektri~- od 135 maraka, kao i druge so- ne energije u idu}oj godini cijalno ugroène kategorije lan~ano }e prouzrokovati i REPUBLI^KA INVESTICIONO-RAZVOJNA BANKA stanovni{tva, koje nisu u sta- ostala poskupqewa, tako da wu da podnesu poskupqewe bi inflacija na kraju 2008. elektri~ne energije od 1. ja- mogla biti dvocifrena - is- USPJE[NO TRGOVAWE NA BERZI nuara 2008. godine#, istaknu- takao je Miqevi}. to je u saop{tewu pomenutog BAWA LUKA - Investi- portparol ove banke Zoran Po- preduze}ima Hotel "Palas#, ministarstva. - Poskupqewe struje moglo ciono-razvojna banka Republi- povi}. Ekonomski institut i "Put# Predloènim programom, je da se izbjegne da je defini- ke Srpske u petak je ponudila - U petak, prvog dana tr- iz Bawe Luke, kao i u preduze- kako je najavqeno, pove}awe san status elektri~ne energi- na prodaju na Bawalu~koj ber- govawa na Bawalu~koj berzi, }ima "Slatina ZTC# i "Sla- cijena elektri~ne je u Republici Srpskoj. U situ- zi akcije 26 preduze}a, kako je prodali smo mawinski kapi- teks# iz Slatine, u op{tini energije za socijalno aciji kada se ne zna da li je ranije i bilo predvi|eno Pla- tal Akcijskog fonda u {est Lakta{i. ugroène potro{a~e, elektri~na energija roba ili nom privatizacije posredstvom preduze}a, po ukupnoj prodaj- Zoran Popovi} je naglasio koji ne tro{e vi{e od ne, posegnulo se za poskupqe- ove berze, rekao je novinarima noj cijeni od 3,82 miliona mada je Investiciono-razvojna 300 kilovat ~asova mje- wem, a da nisu rije{eni pro- raka. Jedino u preduze}u banka Republike Srpske ponu- se~no, bi}e u potpuno- blemi poput kra|e elektri~ne ISSN 1840 -1155 "Intal# iz Mili}a nije pro- dila za ova preduze}a ve}u ci- sti neutralisano. energije, ogromnih distribu- dat ukupni kapital - preni- jenu od minimalne, takozvane Predsjednik Saveza tivnih gubitaka i neredovnog jela je Srna Popovi}eve ri- "fer cijene#, osim u slu~aju poslodavaca Republike snabdijevawa - ocijenio je Mi- je~i. preduze}a "Put#, kod kojeg je Srpske Damir Miqe- qevi}. On je precizirao da je cijena bila u realnoj, "fer# vi} nazvao je najavqe- ¥ D. VRHOVAC-MIHAJLOVI] 9 771840 115001 ukupni kapital prodat u vrijednosti. ¥ no poskupqewe elek- M. BE[TI] 2 NOVOSTI 22. i 23. decembar 2007. CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA BiH RASPRAVA O PRIJEDLOGU EKONOMSKE POLITIKE ZA IDU]U GODINU Kuzmanovi} i zvani~no SARAJEVO - Centralna iz- komisija BiH u petak je potvr- borna komisija BiH potvrdila dila je da ne postoje bilo kakve KREDITI ZA PREPOROD je u petak rezultate prijevre- sumwe kada je rije~ o kandida- menih izbora za predsjednika turi Nikole [piri}a za manda- Republike Srpske koji su odrà- tara Savjeta ministara BiH. U PRIJEDLOGU dokumen- Planirano 450 miliona javnih investicija i oko ni 9. decembra. Za predsjedni- - Provjera za kandidata Mla- ta Ekonomske politike za 2008. ka Republike Srpske izabran je dena Ivankovi}a Lijanovi}a godinu predvi|en je rast dru- 220 miliona maraka u Investiciono-razvojnoj banci... Rajko Kuzmanovi}, kandidat Sa- jo{ nije zavr{ena jer pojedine {tvenog bruto proizvoda od 8,5 veza nezavisnih socijaldemokra- institucije od kojih su zatra- odsto, rast industrijske proiz- Do kraja godine Vlada }e donijeti pravila kreditirawa ta. Na ovu odluku politi~ki su- ène informacije jo{ uvijek vodwe izme|u 10 i 13 odsto, sma- i rokove, najavio ministar finansija Aleksandar Xombi} bjekti mogu se àliti Apela- nisu dostavile traène odluke wewe nezaposlenosti sa sada- cionom odjeqewu Suda BiH u - rekla je portparol Centralne {wih 33,7 odsto na ispod 30 od- roku od dva dana od dana prije- izborne komisije BiH Maksida sto, rast izvoza od 12 odsto i ma odluke. Centralna izborna Bajramovi}. ¥ @. D. uvoza od pet odsto. Ovim rije- ~ima je savjetnik ministra fi- BO@I]NA POSLANICA KARDINALA PUQI]A nansija Republike Srpske Mi- lenko Kraji{nik, na pro{ire- noj sjednici Upravnog odbora Svjetlo vjere i nade Privredne komore Republike SARAJEVO - Nadbiskup Srpske odrànoj u petak u Ba- vrhbosanski kardinal Vinko Pu- RADMANOVI] woj Luci, potkrijepio tezu da qi} ~estitao je katoli~kim vjer- Srpski ~lan Predsjedni- prijedlog Ekonomske politike nicima Boì}, uz èqu da to bu- za 2008. godinu obezbje|uje ma- {tva BiH Neboj{a Radmano- de dan susreta sa Bogom, susreta vi} ~estitao je u petak Boì} kroekonomski i odrìvi rast. koji jedini moè mijewati qude i svijet na boqe. nadbiskupu vrhbosanskom kar- PENZIONI SISTEM - Neka to bude li~ni doì- dinalu Vinku Puqi}u, sve{te- vqaj vjere svakog li~no i cijele nicima, redovni{tvu, svim ri- - U okviru nastavka re- porodice, kao i cijelog na{eg mokatolicima i hri{}anima forme direktnih poreza u vjernog hrvatskog naroda, kao i u BiH koji ga praznuju po gre- idu}oj godini je planirano do- svih naroda. Neka vam to isku- gorijanskom kalendaru. no{ewe Zakona o porezu na stvo vjere bude Boì}no svjetlo, - Neka radost Hristovog imovinu i zavr{etak refor- radost nade u vama i jakost vje- ro|ewa probudi sva srca do- me penzionog sistema za ~ije re u ìvotnom hodu - isti~e se u brih qudi u BiH za me|usob- pokri}e tro{kova je obezbi- Boì}noj poslanici kardinala nim zbliàvawem, ja~awem poje|eno oko 200 miliona mara- Privredna komora: [ansa za privredni razvoj (Snimio H. D. BORKOVI]) Puqi}a, prenijela je Srna. vjerewa, pomirewa, me|uvjer- ka - istakao je Milenko Kra- Kardinal upozorava da je ovo ske i me|unacionalne toleran- ji{nik i dodao da }e neke mje- pa rasta od 8,5 odsto, iako je u rosne dobi izme|u 40 i 50 godi- }e godine krenuti sa kreditnim svijet u kojem je materijalno ~e- cije - navodi se u ~estitki. re iz ekonomske politike bi- posqedwih nekoliko godina vena, sa~initi investicioni plan plasmanima. Planirane su sub- sto jedini ciq, a otimawe, kra- lik onoga koji dobrovoqno priti realizovane ve} u prvom |a, prevara, ucjena i korupcija kvartalu idu}e godine. }a od zemaqa u okruèwu, neza doma}u proizvodwu i ukinu- vencije kroz smawewe kamatnih hvata da se podvrgne drugom, {to dovoqna i nerealna u odnosu na ti poreze i doprinose na topli stopa za preduze}a na podru~ju stvarnost, te da u osnovi sveta to- je sasvim suprotno od onoga {to Bitne stavke u Ekonomskoj sada{wu nisku stopu rasta in- obrok - naglasila je Mi{i}eva. nerazvijenih op{tina u Srpskoj ga leì egoizam, najve}i protiv- smo navikli vidjeti u svijetu gdje politici su uvo|ewe fiskalnih dustrijske proizvodwe. Pri- Iako je protiv ukidawa po- - rekao je ministar Xombi} i nik qubavi i iskrene brige za se po svaku cijenu èli biti iz- kasa za smawewe sive ekonomi- vrednici su zatraìli ukida- reza i doprinosa na topli napomenuo da }e u idu}oj godi- drugoga. nad drugoga, gospodariti drugim, je i pove}awe poreskih prihoda we pla}awa carine na uvoz re- obrok, jer otvara veliki pro- ni biti zavr{ena Strategija - Tako ~esto je qudsko dosto- kontrolisati drugoga - navodi i smawewe unutra{weg duga. promaterijala, jer samo tako stor za manipulacije, ministar razvoja Republike Srpske. janstvo grubo naru{eno, ukrade- kardinal. - U idu}oj godini o~ekuje mogu biti konkurentni na ino- finansija Republike Srpske On je naglasio da je projek- no, otu|eno silom i tome se, ~i- Poèqev{i da boìji mir nas pokretawe vrlo zna~ajnog stranom trì{tu. Aleksandar Xombi} je obe}ao tovana javna potro{wa u idu- ni se, ne nazire kraj ni u budu}- i svjetlo budu "na{a sigurnost investicionog ciklusa. Plani- Predsjednik Sindikata Re- da }e taj prijedlog biti ozbiq- }oj godini 37,4 odsto u {ta je nosti. ôvjek je u mnogim dijelo- u nesigurnim vremenima u koji- rano je 450 miliona javnih in- publike Srpske Ranka Mi{i} no razmotren. ura~unato i pove}awe plata bu- vima svijeta i na po~etku moder- ma jo{ uvijek ìvimo#, nadbi- vesticija i oko 220 miliona ma- imala je primjedbu {to o prije- [to se nosilaca aktivno- xetskim korisnicima. nog i savremenog 21. vijeka jo{ skup vrhbosanski je zakqu~io da raka u Investiciono-razvojnoj dlogu Ekonomske politike nije sti iz Ekonomske politike ti- Ministar privrede, energe- uvijek objekat i sredstvo kojim to ne zna~i da Bogu ne}e biti banci koji }e pod povoqnim raspravqao Ekonomsko-socijal- ~e, Xombi} je rekao da }e oni tike i razvoja Republike Srp- drugi dolazi do li~ne koristi i upu}ene molitve "da ovoj na{oj uslovima biti na raspolagawu ni savjet sa predstavnicima Vla- biti odre|eni u narednih mje- ske Rajko Ubiparip istakao je zadovoqstva - nagla{ava se u po- napa}enoj, patni~koj i zemqi ko- privrednicima - istakao je Kra- de, poslodavaca i sindikata i sec dana na sjednici Vlade. da je {ansa Republike Srpske u slanici kardinala Puqi}a. joj je oplijewen normalan ìvot, ji{nik i dodao da se proces pri- {to u ovom dokumentu nisu pre- - Do kraja godine Vlada }e razvoju malih i sredwih predu- - Bog je na vapaj da baci poda svoj blagoslov i svoju za{ti- vatizacije u idu}oj godini tre- cizirani nosioci aktivnosti i donijeti pravila kreditirawa ze}a za ~ije razvojne programe gled na bespomo}ne qude odgovo- tu a svima nama koji u woj ìvi- ba privesti kraju. rokovi za zavr{etak posla. i rokove za proizvodna predu- je obezbije|eno 167 miliona mario tako {to je sebe samog li{io mo voqu, mudrost i iskrenu do- Predstavnici Privredne - Potrebno je stvoriti uslo- ze}a, tako da }e Investiciono- raka. ¥ D. VRHOVAC boìjeg dostojanstva koje je imao brohotnost u zalagawu za zajed- komore ocijenili su da je stove za zapo{qavawe radnika sta- razvojna banka od po~etka idu- MIHAJLOVI] uzev{i lik ~ovjeka, lik sluge, ni~ko dobro svih#. ¥ NOVE METODE U BAWOLU^KOM KLINI^KOM CENTRU OBNOVQENA BAWOLU^KA KLINIKA ZA OP[TU I ABDOMINALNU HIRURGIJU Po svjetskom receptu U PETAK je prvi put u isto- na ili uve}anih limfnih `lije- BOLNICA KAO BAWA riji bawolu~kog Klini~kog cen- zda kod raka limfnih `lijezda, tra i grudne hirurgije ura|ena leukemije i sli~nih bolesti, da BAWA LUKA - Zahvaquju- mediastinoskopija na dvoje pa- se uzme uzorak tkiva za histolo- }i donatorima i radu zaposle- Renovirane bolesni~ke sobe, kupatila, previjali{ta, cijenata, izjavio je na~elnik {ku analizu kako bi se utvrdi- nih u Klini~kom centru Bawa ugra|eni klima ure|aji, nabavqene nove posteqine, Klinike za torakalnu hirurgi- la dijagnoza i pacijent mogao li- Luka, Ministarstvu zdravqa i ju dr Du{an Jani}i}. On je uz je~iti - naveo je dr Koledin. socijalne za{tite, Klinika za svaka soba ima televizor... asistenciju upravnika Klinike Kada se radi o karcinomu op{tu i abdominalnu hirurgi- za grudnu hirurgiju Instituta za bronhija, kao {to je bio slu~aj interventnu endo- ju centra dobila je qep{i iz- skopsku hirurgiju. plu}ne bolesti Vojvodina iz kod jednog od pacijenata, onda gled. Sremske Kamenice dr Milo{a mediastinoskopija predstavqa - Ova klinika Renovirane su bolesni~ke je, kao i ostale, do- Koledina, izveo ovu metodu. uvod u operaciju, odnosno jednu sobe, kupatila, previjali{ta, Prema rije~ima dr Koledi- vrstu operativne procjene sta- bila savremene ul- sve je okre~eno, ugra|eni su trazvu~ne aparate, na mediastinoskopija je metoda dijuma bolesti. Ako su `lijezde klima ure|aji, nabavqene nove koja se rutinski izvodi 40 godi- ~iji se uzorci uzimaju pozitiv- a na tri klinike je na, a na prostoru biv{e Jugosla- ne odustaje se od operacije. U posteqine, svaka soba ima tele- obnovqeni su in- vije do sada nigdje nije ra|ena slu~aju negativnih uzoraka na- vizor... strumenti i sa tim osim na pomenutom Institutu. stavqa se sa operacijom kao {to - Zadovoqstvo mi je to {to }emo i nastaviti. - Specijalnim instrumentom bilo u petak. Od sada }e se u Ba- smo odagnali sve sumwe koje su Uslijedi}e i obu- dolazi se iznad grudne kosti, woj Luci ova metoda rutinski prije pola godine javile posli- ka u najsavremeni- kroz vrat ispred du{nika, pre- raditi, a izvodi}e je dr Jani}i}. je smjewivawa na~elnika klini- jim disciplinama, gleda se prostor i uzima biopsi- - Rak plu}a ne smije se ope- ka u Klini~kom centru Bawa koje se odnose na ja tumora ili promijewenih, od- risati bez prethodne mediasti- Luka. Ovo je najboqi primjer brzu hirurgiju ka- nosno normalnih limfnih `li- noskopije, odnosno procjene sta- za sve da mlade kolege donose ko bi pacijenti jezda. To je jedini na~in da se do- dijuma bolesti - poru~io je dr nove ideje, energiju. Oni su svo- {to kra}e boravi- |e do dijagnoze tumorskih promje- Kaledin. ¥ R. [. jim naporima uspjeli da sanira- li u bolnici - naju cijelo odjeqewe - rekao je u glasio je [krbi}. petak ministar zdravqa i so- Generalni di- BO@O QUBI], PREDSJEDNIK HDZ-a 1990. cijalne za{tite Ranko [krbi} rektor Klini~kog prilikom obilaska Klinike. centra Milan Novi ustav {to prije On je istakao da je sve ura- Skrobi} napome- |eno kako bi qudi mogli dosto- nuo je da je zgrada MOSTAR - Predsjednik nom poklapaju s linijama razgra- janstvenije da rade, a pacijenti gdje je smje{tena HDZ-a 1990. Boò Qubi} sma- ni~ewa s kraja rata - izjavio je da borave i da }e kona~no rje- ova Klinika neu- Milan Skrobi} i Ranko [krbi} u obilasku Klinike: tra da tri budu}e federalne je- Qubi} u intervjuu Srni. {ewe biti preseqewe na Pa- slovna i da ne moè Boqi uslovi za lije~ewe (Snimio G. [URLAN) dinice u BiH sa Sarajevom kao On je ranije najavio da }e prikovac. da pruì mnogo kom- distriktom treba da imaju lo- krajem januara lideri {est po- Podsje}aju}i da i Mini- fora pacijentima. matovi}a za mawe od ~etiri mje- ka. Na{ najve}i donator je vla- gi~nije granice od sada{wih. liti~kih stranaka na poziv starstvo zna~ajno pomaè, on - Klinika sada izgleda pri- seca uslovi lije~ewa na ovoj snik "Prijedor-puteva# Dragan - Entitetske granice ne sli- Evropske komisije razgovarati je naveo da je toku tender za iz- stojno i prvi put nakon 20 go- Klinici su dovedeni u znatno ôrokalo, koji je za rekon- jede nijedan kriterijum za for- u Briselu o ustavnim promjena- bor najpovoqnijeg ponu|a~a za dina na ovom odjeqewu ima to- boqe stawe i pacijentima }e se strukciju mokrog ~vora uloìo mirawe federalnih jedinica, et- ma, a smatra da BiH treba da do- nabavku laparoskoposke opre- ple vode - rekao je Skorbi}. pruìti ugodniji boravak. vi{e od 18 hiqada maraka. Za- ni~ki, geografski, privredni bije novi ustav {to prije, svaka- me. Obezbije|eno je i oko 200 Prema rije~ima na~elnika - Svi radovi su finansira- hvaqujem se svim donatorima - ili istorijski i one nisu ni lo- ko prije zavr{etka mandata hiqada maraka za nabavku en- Klinike za op{tu i abdominal- ni donatorskim sredstvima, a naveo je dr Simatovi}. gi~ne ni pravedne, nego se uglav- OHR-a u BiH. ¥ doskopskog stuba za kompletnu nu hirurgiju doc. dr Milana Si- uloèno je oko 60 hiqada mara- ¥ R. [KONDRI]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa, 1945. Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske, godine, "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi kao organ izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing su u ulici Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka. Telefoni Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. redakcije: centrala 051/231-031, 231-013, telefaks: 231-021, desk: 231-022, dopisnici: 231-016, telefon marketinga: 231-081 Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. [tamparija i direkcija su u ulici Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa Direktor Dru{tva: 231-077 srebrnim vijencem. # AKCIONARSKO DRU[TVO E-mail: [email protected]; [email protected] 22. i 23. decembar 2007. NOVOSTI 3 ODBOR ZA PROSLAVU DANA I SLAVE REPUBLIKE SRPSKE MOST IZME\U PRO[LOSTI I BUDU]NOSTI

Planiran tradicionalni prijem kod predsjednika Republike, sve~ana akademija...Dan republike i krsna slava, po~e}e Svetom arhijerejskom liturgijom u Sabornom hramu Svete trojice BAWA LUKA - Odbor za ~etkom u 18 ~asova, u Narod- turgijom u Sabornom hra- proslavu 9. januara, Dana i kr- nom pozori{tu Republike mu Svete trojice, zatim }e sne slave Republike Srpske, Srpske, bi}e odràna sve~ana uslijediti polagawe vije- odrào je u petak svoju prvu akademija, za koju je ju~e utvr- naca na spomenike palim sjednicu na kojoj je utvrdio |en idejni koncept. borcima Vojske Republike program obiqeàvawa ovog Pojasnio je da je osnovna Srpske i palim borcima i zna~ajnog datuma. ideja ove centralne sve~ano- `rtvama fa{isti~kog te- Predsjednik Organizacio- sti "Poruka mostova u vreme- rora u Drugom svjetskom ranog odbora i Narodne skup- nu i prostoru, prema na{oj tu, i na Spomen-kosturni- {tine Igor Radoji~i} rekao je tradiciji u pro{losti i pre- cu na Novom grobqu u Ba- novinarima u Bawoj Luci da ma budu}nosti#. woj Luci. su 8. januara planirani tradi- - Mostova Republike Predvi|en je i tradicio- cionalni prijemi kod pred- Srpske prema Evropi, Srbi- nalni sve~ani prijem u Ban- sjednika Republike. ji, BiH, sa mnogo poruka i skom dvoru u 15.30 ~asova. - Rije~ je o prijemima pri- ideja, prikaza na{eg kultur- Radoji~i} je napomenuo da vrednika, studenata, sportista, nog nasqe|a, pro{losti, sa- }e se 9. januara idu}e godine de- kulturnih radnika, delegacija da{wosti, a nadam se i bu- siti jedna novina i najavio Prva sjednica Odbora: Utvr|en program sve~anosti (Snimio M. [UKALO) bezbjednosno-odbrambenih du}nosti - istakao je Radoji- potpisivawe protokola o sa- struktura i bora~kih organiza- ~i}. radwi izme|u parlamenata cija - nabrojao je Radoji~i}. Dan republike i krsne Srpske i Srbije, koji je ve} Prema wegovim rije~ima, slave, 9. januar, po~e}e usagla{en. 8. januara u Bawoj Luci sa po- Svetom arhijerejskom li- ¥ M. XEPINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE PRIHVATILA IZVJE[TAJ O RADU INSPEKCIJA RAMPA MUTNIM RADWAMA OD marta 2006. do septem- àrna, a Uprava }e u narednoj {kole u Bawoj Luci koja dece- bra ove godine tri republi~ka godini preuzeti kontrolu u nijama radi u neuslovnim pro- inspektora dobila su otkaz, tri oblasti socijalne, dje~ije i po- storijama. Od zemqotresa 1969. su suspendovana, a protiv jeda- rodi~ne za{tite i raditi na da- godine do danas preseqavana je naest je pokrenut disciplin- qem kadrovskom ja~awu i teh- ~etiri puta, a sada{wi prostor ski postupak. ni~kom opremawu inspekcija. u tri monta`ne barake koristi Ovo je u petak, u pauzi 55. Suboti} je rekao da Upra- kao privremeno rje{ewe od sjednice Vlade na kojoj je pri- va sada ima rije{eno pitawe 1990. godine. hva}en Izvje{taj o - Tro{kovi rekonstrukcije uspostavqawu, radu i jednogodi{weg zakupa prosto- i efektima rada Re- ra za ovu {kolu iznosili bi publi~ke uprave za 1.244.358 maraka. Vlada je zadu- inspekcijske poslo- ìlo Ministarstvo prosvjete i ve za pomenuti peri- kulture i Ministarstvo finan- od, novinarima izja- sija da do kraja godine obezbi- vio direktor Upra- jedi sredstva za trajno rje{ava- ve Slavko Suboti}. we problema Medicinske {ko- On je naglasio da le - rekla je {ef vladinog Bi- je u tom periodu do- roa za odnose sa javno{}u Vera sta u~iweno na podi- Saji}. zawu ugleda inspek- Nerazvijenim i izrazito tora. nerazvijenim op{tinama Vla- - Inspektori vida je dodijelila milion mara- {e ne u~estvuju u poka pomo}i. Vlada je odobrila slovima koje kasni- isplatu 118 hiqada maraka od je kontroli{u, ne igara na sre}u namijewenih za prodaju oduzetu robu razvoj fizi~ke kulture, spor- ve} je predaju robnim ta i organizovawa mladih. Op- rezervama, ne "stanu- {tini Ribnik za izgradwu fi- ju# kod onih koje kon- skulturne dvorane Osnovne troli{u, ne voze se {kole "Nikola Ma~ki}# u wihovim automobi- Slavko Suboti}: Otvoreniji Previji dodijeqeno je 50 hiqa- lima i ne dobijaju stada maraka, op{tini êlinac za nove od subjekata kon- prema javnosti opremawe fiskulturne dvora- trole kao {to je rani- (Snimio H. D. BORKOVI]) ne 50 hiqada i Sportskom cen- je bio slu~aj - rekao je tru "Olimp# Pale 18 hiqada Suboti}. smje{taja i dodao da su u toku maraka za nabavku sportske On je potvrdio da su plate aktivnosti na mijewawu na~i- opreme. inspektora pre{le hiqadu mana rada sistemom zajedni~kih Vlada je dala saglasnost na raka ali da one, kako je rekao, i unutra{wih kontrola i otva- plan utro{ka sredstava za najo{ nisu primjerene i da bi rawe Uprave prema javnosti. bavku i odràvawe softvera trebale da budu bar za dvade- - Elektronski su povezana Ministarstvu za porodicu set odsto ve}e od primawa kan- sva na{a podru~na odjeqewa, a omladinu i sport. celarijskih slu`benika. nastavi}e se sa povezivawem Fudbalskom klubu "Mla- Pored postoje}ih deset, u carinskih ispostava i grani~- dost# iz Velike Obarske Vla- okviru Uprave od 1. januara 2008. nih prelaza - rekao je Suboti}. da je dodijelila sedam hiqada godine djelova}e jo{ dvije in- Vlada je razmatrala i pr-o- maraka, Kulturno-sportskom spekcije: prosvjetna i protivpo- blem smje{taja Medicinske centru Bile}a 125 hiqada i Mjesnoj zajednici ôvi} Poqe LOKALNA SAMOUPRAVA 15 hiqada maraka. Raspore|eni su i grantovi - Vlada je razmatrala Informaciju o uslovima, mogu}nosti- fondacijama i udruèwima grama i potrebi promjene teritorijalne organizacije jedinica lo- |ana u visini od 208.500 mara- kalne samouprave. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave ka. Bora~koj organizaciji do- zaduèno je da u skladu sa informacijom pripremi tekst Zako- dijeqeno je 15 hiqada maraka, na o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske koja se tre- Savezu logora{a deset hiqada, ba uskladiti sa evropskim standardima - rekla je Vera Saji}. Republi~koj organizaciji po- Ona je podvukla da je rano govoriti o tome koje }e se op- rodica zarobqenih i poginu- {tine na}i na udaru ovog zakona, ali je pomenula op{tine Is- lih boraca i nestalih civila to~ni Drvar, Kupres, O{tra Luka... sedam hiqada.... ¥ G. DAKI] 4 NOVOSTI 22. i 23. decembar 2007. NA KRAJU NEDJEQE PROTEST PORODICA ÎJI SU ^LANOVI @RTVE TRGOVINE QUDIMA Eter za manipulacije OPTU@ENI ri {kola, radnici Cen- za ratne zlo~ine u tra za socijalni rad, bi- TRA@IMO PRAVDU! Sarajevu se, opet, znismeni, su pu{teni do~ekuju kao hero- na slobodu. [amar za ji. Raja moè, nepravdu, naro~ito ako se DERVENTA - Ne}emo se @elimo da svi po~inioci ovog nedjela odgovaraju. ka`weno, na aero- zna, da je nedavno, otac smiriti dok svi po~inioci ne- dromima s cvije- {esto~lane porodice djela ne budu ka`weni. Ako na{i zahtjevi ne budu ispuweni, protestova}emo }em do~ekivati umalo zavr{io "iza u ponedjeqak ispred dobojskog Okru`nog tuìla{tva, pred Ha{kim tri- brave# samo zato jer je DVORI[TE bunalom optuè- posjekao jedno drvo!? Iako je bilo planirano da poru~eno sa mitinga nog za ubistva, si- Pi{e Maja I me|unarodno pra- se miting odrì u dvori{tu lovawa i okrutna RADETI] vo i pravda }e izgleda Sredwo{kolskog centra, di- postupawa nad zaro- biti zaobi|eni u slu~a- rektori {kola su zabranili bqenicima. Ali, eto moè to, ju rje{avawa kona~nog statusa odràvawe takvog skupa pa je tako|e neka`weno, i bo{wa~- Kosmeta. SAD i Evropske ze- on odràn na ulici u blizi- ki ~lan Predsjedni{tva BiH mqe ~lanice Savjeta bezbjed- ni ove ustanove. Nare|eno je Haris Silajxi} i to na kana- nosti UN, na posqedwoj ras- i da kapije na ulazu u {kol- betu u zgradi Predsjedni{tva pravi u Wujorku, ocijenile su sko dvori{te budu zakqu~a- BiH, zajedni~ke institucije, da su iscrpqene sve mogu}no- ne, a |acima je bilo zabrawe- koja se finansira iz zajedni~- sti za nastavak pregovora o ju- no da prisustvuju mitingu. kog buxeta. `noj srpskoj pokrajini i da je Kakve nam je to poruke po- vrijeme da bude donesena odlu- To je poruka protesta koje su slao Haris, dok je uz "kahvu# ka o nadgledanoj nezavisnosti. u petak pored Sredwo{kolskog }askao sa optuènim za najte- Na strani cjelovitosti Srbi- centra u Derventi, organizova- è zlo~ine, da li bi tako tre- je ostala je samo Rusija, koju le porodice ~ija su djeca bila bala izgledati "gra|anska dr- vodi Vladimir Putin. `rtve trgovine qudima radi àva# za koju se zalaè. I za- Ipak, ne treba gubiti iz prostitucije. {to se tim povodom nije ogla- vida da je Rusiji najve}i trgo- Podsjetimo, za trgovinu qu- sio ni visoki predstavnik Mi- vinski partner i glavni kon- dima i prostituciju osumwi~e- roslav Laj~ak, koji je, ne tako zument energije upravo Evrop- ni su vlasnik benzinske pumpe davno, samo zbog sumwi za "po- ska unija i da je politika na i motela na Babinom Brdu ê- magawe ha{kim bjeguncima# kraju samo eksponent profi- do Markeli}, vlasnik Auto- oduzimao uniforme i li~na do- ta. Vrijeme }e pokazati da li centra i benzinske pumpe Mi- kumenta. su Srbi imali pravo kada su livoje Novi} i wegov sin Bra- Kakve nam poruke emituju ra~unali na rusko prijateq- nislav, direktor Sredwe {kosa televizije susjednog entite- stvo i predsjednika Putina, le za radni~ka zanimawa i biv- ta, dok zloupotrebqavaju me- koga sopstveni narod naziva {i na~elnik MUP-a u Derven- dijski prostor bombarduju}i velikim, i da li su imali za ti Slobodan Jamaxija, radnici Mimi}, Bor~i} i Spaseni}: Tri unesre}ene majke konzumente poluinformacija- pravo i oni koji su wegove pla- derventskog centra za socijal- ma i svjesno plasiraju}i laì kate nosili na demonstracija- ni rad Maja Golub i Milo{ Pored toga, od nadle`nog hova djeca. Ona je pomenula jo{ protiv premijera Srpske Mi- ma u Bawoj Luci. Vra~evi} te Husejin Selvi}, ministra je zatraèno da odmah nekoliko slu~ajeva. SAVJET ZA DJECU lorada Dodika, kako bi degra- A da je Putin veliki i iz- Goran Jefti} i Slavi{a Vuko- smijeni direktora Sredwe {ko- Sneàna Mimi}, ~ija je Savjet za djecu Republi- dirali uspjeh koji je lider van Rusije pokazala je i titu- vi}. Svi osumwi~eni, osim Jef- le za radni~ka zanimawa Slo- k}erka, tako|e, `rtva, kaè da ke Srpske je na sjednici SNSD-a ostvario utvr|uju}i la li~nost godine koju je dobio ti}a i Vukovi}a, su nakon sa- bodana Jamaxiju. je izbjegla iz Biha}a u Derven- odrànoj u petak u Bawoj Srpskoj status trajne kategori- od presti`nog ameri~kog ne- slu{awa pu{teni ku}ama. Nusreta Spaseni}, majka jed- tu i da nikada nije mogla ni sa- Luci, najo{trije osudio doje i punova`nog partnera u djeqnika "Tajm# i to kako su Ako navedena lica ne budu ne od dvije `rtve seksualnog na- wati da }e se wenoj maloqetnoj ga|aje u Derventi i drugim pregovorima o reformama sa obrazloìli zbog izvanrednog odmah li{ena slobode, ove po- siqa, izjavila je da }e zajedno k}erki dogoditi tako ne{to. op{tinama u vezi sa zlou- me|unarodnom zajednicom. Me- dràvni~kog uspjeha u ekonom- rodice u ponedjeqak ispred sa ostalim porodicama istra- Ona tvrdi da iza ovih lica "sto- potrebom djece i mladih i dijske obmane i klevetawa skoj i politi~koj stabiliza- zgrade Okru`nog tuìla{tva jati da po~inioci budu ka`we- je jo{ mo}niji qudi#. O trgovi- navo|ewe na prostituciju i odavno su postali sredstva spe- ciji Rusije. u Doboju organizova}e prote- ni. Prema wenim rije~ima, tr- ni qudima i seksualnom zlosta- trgovinu qudima. cijalnog rata, a eter izvanre- No, Rusija je daleko, ali ste, a u Doboj }e iz Dervente, ka- govinom qudima radi prosti- vqawu maloqetnih u Derventi ù, i}i pje{ice. - Savjet za djecu maksi- dan prostor manipulacije gra- nam je zato Evropa malo bli- tucije nisu u Derventi samo wi- godinama se pri~a. Pomiwu se malno podràva nadle`ne |anima. è, barem kada je u pitawu pot- i imena lica ali vlast ni{ta organe u sprovo|ewu zakon- U obmani naroda nije zao- pisivawe Sporazuma o stabi- DJECA BORACA nije preduzela da se ovoj poja- skih aktivnosti, ~iji je ciq stala ni federalna Vlada ko- lizaciji i pridruìvawu, kovi stane u kraj, tvrdi ona. Bora~ka organizacija Republike Srpske saop{tila je ju~e za{tita prava djece i mla- ja je iz robnih rezervi dijeli- je se najavquje na proqe}e. da podràva majke iz Dervente ~ije su k}erke prisiqavane na I Miladinka Bor~i}, ~ija dih - saop{teno je iz repu- la uqe na ~ijoj deklaraciji je Blizu su i novogodi{wi i prostituciju, koje {trajkom poku{avaju da ukaù na nepravdu. je k}erka jedna od `rtava, po- bli~kog Ministarstva za po- pisalo da je proizvedeno 1. ja- boì}wi praznici. Obi~nim - Imamo informacije da su neke od tih djevojaka, za ~iju se tvrdila je da se obra}ala u rodicu, omladinu i sport. nuara 2008. godine i to, da iro- qudima, koji se svakodnevno patwu saznalo prije nekoliko dana, djeca poginulih boraca Od- Centar za socijalni rad i da ¥ S. Mi. nija bude ve}a, u êhoslova~- bore za preìvqavawe, ostaje brambeno-otaxbinskog rata. Umjesto da sprije~e muku i patwu su oni bili upoznati sa ovom koj, koja je zvani~no prestala pravo da ih proslave, onako ka- djece palih boraca, pojedini "novope~eni biznismeni# zloupo- pojavom ali da nisu èqeli da Sredwo{kolski centar u da postoji 1. januara 1993. go- ko najboqe znaju i umiju. trijebili su wihovu patwu i oteàli im ionako teàk ìvot pomognu. petak su obezbje|ivali pripad- dine... Ruku na srce nemaju na ras- - pi{e u saop{tewu. Neke od porodica potvrdi- nici Policijske stanice u Istovremeno, u Derventi, polagawu ba{ previ{e uz sva U saop{tewu je dodato da Bora~ka organizacija poziva in- le su da su ovih dana na mobil- Derventi, a na ovom poslu je neka druga vrsta "qudi# koja poskupqewa koja su izvr{ila stitucije Republike Srpske da se obra~unaju sa kriminalcima ne telefone dobijali poruke u bilo angaòvano vi{e od stoje navodila maloqetnice na snaàn udar na, ionako, plit- koji su ove djevojke prisiqavali na prostituciju. ¥ S. Mi. kojima se wima ali i wihovoj tiwak policajaca. prostituciju, samo je kratko ke xepove. djeci prijeti smr}u. ¥ B. TEOFILOVI] zavr{ila iza re{etaka. Posebno, uz najavqeno po- U "nedostatku dokaza# os- skupqewe elektri~ne energi- umwi~eni za navo|ewe na pro- je koje }e sigurno je izazvati i REPUBLI^KI ODBOR SINDIKATA OBRAZOVAWA, NAUKE I KULTURE stituciju, me|u kojima, da tra- lan~ani talas poskupqewa dru- gedija bude ve}a, su i direkto- gih proizvoda... ¥ PLATE PODIJELILE PROFESORE IZGRADWA SPORTSKE DVORANE U BAWOJ LUCI DOBOJ - Republi~ki odbor Republi~ki sindikat obrazovawa podrào prijedlog Gra|evinari jo{ crtaju Sindikata obrazovawa, nauke i kulture na sjednici odrànoj u zakona o platama, sa kojim se ne slaù sindikalisti iz BAWA LUKA - Kamen te- Dodao je da }e izgradwa petak podrào je prijedlog Za- meqac za izgradwu sportske dvorane biti finansirana iz kona o platama i nacrt Posebnog {est dobojskih {kola, koji su i daqe nezadovoqni dvorane u kampusu Univerzi- sredstava javnih ulagawa u bu- kolektivnog ugovora za ovu dje- tetski grad u Bawoj Luci ne- xetu za narednu godinu. latnost. obrazovawa, nauke i kulture Re- [KOLE }e se postaviti prije februa- Pored dvorane, dodao je, u - Istina, ni sada nismo zado- publike Srpske Stevan Mili}. ra jer gra|evinsko preduze}e sqede}oj godini finansira}e voqni platama, ali moramo da Ovim, me|utim, nisu zadovoq- Sindikat sredwih {kola op{tine Doboj je reagovao na potpi- "Vranica# koje je sklopilo se i izgradwa objekata za potre- budemo realni, jer u ovom trenut- ni predstavnici sindikata u {est sivawe sporazuma o predloènom Zakonu o platama zaposlenih u ugovor o izgradwi sa nadle- be Filozofskog, Arhitekton- ku ne mogu da budu ve}e. Vlada Re- sredwih {kola u Doboju o ~emu obrazovawu, koje je bez mandata sindikalne organizacije regiona `nim ministarstvom, jo{ rasko-gra|evinskog, [umarskog publike Srpske ove godine je u je, tako|e, bilo rije~i na sjedni- Doboj obavio Stevan Mili} i zahtijeva od wega da povu~e taj pot- di projekat. fakulteta kao nova zgrada bu- obrazovawe uloìla 87 od ukup- ci u petak. pis. Ovo je za na{ list potvrdu}eg fakulteta, a sada{weg no 114 miliona maraka, {to je za- - Wih }emo najvjerovatnije Zakqu~eno je, tako|e, da se pokrene inicijativa o izdvajawu sin- dovoqavaju}e. Veoma je va`no iskqu~iti iz na{e organizacije dikata ovih sredwih {kola iz granskog sindikata i da se obusta- dio rektor Univerziteta Ba- odsjeka politi~kih nauka i vi uplata ~lanarina na ra~un Sindikata. Sa ovim zakqu~cima upo- wa Luka Stanko Stani}. Studentskog centra. ¥ @. B. {to je Vlada odlu~ila da poboq- jer su povrijedili Statut u vezi {a standard prosvjetnih radnika sa jedinstvom sindikata, a obavi- znato je ~lanstvo Medicinske {kole, Gimnazije "Jovan Du~i}#, - rekao je predsjednik Sindikata }emo razgovore sa ~lanovima sin- Tehni~ke {kole, Upravno-ugostiteqske i [UP {kole, Ekonom- ARHITEKTONSKO-GRA\EVINSKI FAKULTET ske i trgovinske {kole i Saobra}ajne i elektro {kole iz Doboja Oja~ani za katedrom i jednoglasno ih podràva. dikalnih orga- podsjetio da }e startna plata pro- BAWA LUKA - Arhitek- ustanove ju~e je organizova- nizacija ovih fesora u sredwoj {koli od idu- tonsko-gra|evinski fakultet na i sve~ana promocija diplo- {kola - istakao }e godine biti 900 maraka, bez u Bawoj Luci u petak je pro- miranih studenata. je Mili}. minulog rada, u osnovnoj {koli slavio jedanaest godina rada Treba re}i da je Arhitek- Naglasio je 850, a nastavnika 750 maraka. i postojawa. Iako spada me|u tonsko-gra|evinski fakultet da }e sindikat Predsjednik Regionalnog od- mla|e fakultete, na kadrov- i potpisnik Sporazuma o za- u~initi sve da bora Sindikata obrazovawa, na- skom planu u posqedwih godi- jedni~kom organizovawu i iz- o~uva jedinstvo. uke i kulture Doboj Radislav Se- nu dana ostvario je zavidne vo|ewu me|unarodnih doktor- - Mislim da kuli} kaè da svako ima pravo rezultate. skih studija iz oblasti urba- svima treba da da iskaè svoje nezadovoqstvo pa bude jasno kuda i predstavnici dobojskih {kola. Dekan fakulteta Milen- nisti~kog i arhitektonskog - Svi smo se zajedno borili da ko Stankovi} istakao je da je projektovawa sa arhitekton- ta destrukcija vodi. Sjetimo se nama plate budu {to ve}e. Me|u- ove godine kompletiran pla- skim fakultetima iz Beogra- samo zdravstva, tim, profesori iz {est doboj- nirani obim visoko{kolskog da i Podgorice. gdje je potpisi- skih {kola su i daqe nezadovoq- obrazovawa otvarawem Geo- Arhitektonski fakultet vawe ugovora ni. Zato ih pozivam da i daqe raz- detskog odsjeka. Bawa Luka je i dio Asocija- uslijedilo po- govaramo, da iznose svoje proble- Uz predstavnike bawolu~- cije arhitektonskih fakul- slije vi{e od me i kaù otvoreno zbog ~ega su kog Univerziteta, doma}ine i teta Balkanskog regiona. Sjednica u Doboju: O~uvati jedinstvo godinu dana - na- nezadovoqni - rekao je Sekuli}. saradnike ove visoko{kolske ¥ @. B. glasio je Mili} i ¥ S. PUHALO 22. i 23. decembar 2007. NA TRACI DOGA\AJA 5 DRUGA GENERACIJA DIPLOMACA UNIVERZITETA ZA POSLOVNI IN@EWERING I MENAXMENT ULAZNICA ZA POSLOVNI SVIJET

Nekada{wi fakultet, a dana{wi Univerzitet oduvijek SUSRETI je pripadao zdravoj konkurenciji. Najboqa potvrda za Direktor Univerziteta to je uspje{no zapo{qavawe mladog kadra na trì{tu Qubi{a Mladenovi} poru~io je diplomcima da iako }e ve- rada, istakao Mladenovi} }ina da nastavi daqe {kolo- SVEÂNIM prijemom di- tokom {kolovawa. Direktor zapo{qavawe mladog kadra na vawe na postdiplomskim stu- plomaca i wihovih najbliìh, Univerziteta Qubi{a Mlade- trì{tu rada. dijima na Univerzitetu za po- kao i gostiju Univerziteta za novi} istakao je da vrijeme ko- Uz diplome, direktor Mla- slovni inèwering i menax- poslovni inèwering i menax- je dolazi predstavqa period denovi}, darovao je diplomce ment dva puta godi{we zaka- ment u Bawoj Luci ju~e je u Dje- prelaska iz faze kvaliteta u zlatnim prstenom sa ugravira- ziva}e se susreti diplomaca ~ijem pozori{tu uprili~ena elitizam koji }e u punom sjaju nim grbom Univerziteta. na ovoj ustanovi. podjela diploma drugoj genera- do}i do izraàja preseqewem - Poklon koji danas dobija- - To }e biti prilika da se ciji studenata koja je u {kol- u novu zgradu Univerziteta za te uz diplome simbolizuje dvi- druìmo i sagledamo gdje se skoj 2006/2007. godini na ovoj poslovni inèwering i menax- je stvari, upu}uje vam dvije po- ko zaposlio, ~ime se bavi i ustanovi okon~ala dodiplom- ment. Ona se gradi punim in- ruke. Prvu, da trajno budete jednostavno {ta vam se de{a- ske studije. tenzitetom. Mladenovi} je is- povezani sa Univerzitetom na va u va{im ìvotima - poru- Tako je, ukupno 69 diplomi- takao da je od samog po~etka ba- kojem ste se obrazovali i dru- ~io je Qubi{a Mladenovi}. ranih inèwera menaxmenta i vqewa obrazovnim procesom gu da me|usobno sara|ujete, po- odete ili ostanete na ovim ekonomista-menaxera razli~i- nekada{wi fakultet, a dana- maète se i ostvarujete pri- prostorima. Imajte na umu da tih usmjerewa podsjetilo se jo{ {wi Univerzitet pripadao vatne i poslovne kontakte. Ne- ste zauvijek dio "PIM poro- jednom na zajedni~ke trenutke, zdravoj konkurenciji, a najbo- ka vas prsten podsje}a da ste dice# - poru~io je Mladenovi} druèwa i iskustva ostvarena qa potvrda za to je uspje{no dio Univerziteta gdje god da diplomcima. Veza sa Univerzitetom i kolegama: Qubi{a Mladenovi} uru~io diplomcima po zlatni prsten Perma wegovim ri- su poloìli prvi veliki is- je~ima, Univerzitet za pit stekav{i zvawa diplomira- poslovni inèwering nih menaxera poèqev{i im i menaxment svake go- da budu istrajni na putu sop- dine biva}e ve}i i ja- stvenog usavr{avawa. ~i ne samo broj~ano - Djelujte odmah i sada, bez ve} i u smislu znawa, suvi{ne retorike i sa mnogo {irih vidika i mo}i. primijewenog znawa jer sve su- Mladenovi} je dovi{no protivno je prirodi. dao da ga posebno ohra- Osnovne vizije na{eg Univer- bruje ~iwenica da ve- ziteta bile su i osta}e eliti- }ina diplomaca ve} ra- zam i autoritet ste~enog zna- di u svojoj struci ili wa. Wegovo mjesto u dru{tvu pokre}e vlastiti poje strate{kog karaktera u smisao. To je najboqa ovje- slu razvoja novih pristupa zna- ra ste~enog truda i wu i stvarawu visokoprofesi- znawa. onalne strukture profesora i Rektor Univerzi- kadrova koje danas promovi{e- teta za poslovni inè- mo - naveo je Pavi}. wering i menaxment Sve~anu ceremoniju dodjele @arko Pavi} ~esti- diploma uqep{ala je svojim na- tav{i drugoj generaci- stupom ènska vokalna grupa Druga generacija menaxera: Diploma kao preporuka ji diplomaca rekao je da "Bawalu~anke#. ¥ @. BA[I]

QEKAR MARINKO DOMUZIN O SLUÂJU DOBRWAC" " hitnoj hirur{koj interven- Nisam kriv ciji. - Ubije|en sam da ta ope- BAWA LUKA - Moje du- ubje|ewa da on to moè da racija nije ni trebala da se boko uvjerewe je da sam ne- uradi. uradi i predo~io sam da se o pravedno optuèn i ka`wen, Prema wegovim rije~ima, tome treba izjasniti prvi rekao je u petak na konferen- iako ujutro nije bio upoznat operator i konzilijum - na- ciji za novinare specijali- da treba da operi{e Tomi- glasio je dr Domuzin. sta ortoped u bawolu~kom slava Dobrwca i za to je sa- On je istakao da ne pri- Klini~kom centru Marinko znao kada je ve} pacijent bio pada nijednoj politi~koj Domuzin. On je jedan od qeka- u sali pripremio se tada da partiji i da ne èli da se u ra koji su ka`weni u "slu~a- uradi operaciju. ovaj slu~aj mije{a politika, ju Dobrwac#. U sali je pacijenta prvi te je zahvalio svima koji su Prema wegovim rije~ima put vidio. ga u te{kim trenucima po- uputi}e àlbu na odluku o Kada je pregledao Dobrw- dràli. ka`wavawu. ca konstatovao je da tu nema Podsjetimo da je dr Domu- Domuzin je istakao da ni- {ta da se radi i o tome je iz- zin po odluci Disciplinske kada ne bi uradio bilo kakvu vijestio i dvoje doktora, a komisije nov~ano ka`wen uz intervenciju bez saglasnosti naveo je, i dr Novica Vasi} preporuku da tri mjeseca ne pacijenta, kao i bez dubokog procijenio da se ne radi o operi{e pacijente. ¥ R. [.

SVEÂNOST U PRIJEDORSKOM SKONTOPROMU" " kqu~ivo za inostrano tr- Devet uspje{nih godina ì{te i to sa {vedskom "Ikeom# i italijanskim PRIJEDOR - Prijedor- - Zahvaquju}i tome pro- "Atelijerom#. Ima dva pro- sko preduze}e "Skontoprom#, izvodwa u ovoj godini je izvodna pogona, u Brezi~a- koje se bavi proizvodwom ko- uve}ana za ~itavih 110 od- nima kod Prijedora i u Pr- `nih i tekstilnih presvlaka sto u odnosu na lani. wavoru, gdje zapo{qavaju te namje{taja, obiqeìo je u Ostvareni prihod na osnovi{e od tri stotine radni- petak devet godina uspje{nog vu izvoza je 32 miliona maka. Da }e i naredna godina rada. Pred prepunom salom raka - rekla je Josipovi}e- biti u znaku "Skontopro- gostiju, poslovnih partnera va i dodala da je u ovoj go- ma# govori i podatak da se i predstavnika lokalne vla- dini, pro{irewem proiz- menaxment nalazi pred pot- sti, direktor i vlasnik ovo- vodwe obu~eno i zaposleno pisom petogodi{weg ugovo- ga preduze}a, Elizabeta Josi- novih 110 radnika. U sklo- ra sa "Ikeom# za proizvod- povi} je istakla da su u ovoj pu preduze}a posluje i sa- wu dva miliona presvlaka godini napravili zna~ajne po- lon namje{taja "Urban# na godi{wem nivou, {to make na poqu produktivno- {irom Srpske i Federaci- predstavqa pove}awe prosti, obima posla i zapo{qa- je BiH. Ovo uspje{no pri- izvodwe za tri puta. vawa. jedorsko preduze}e radi is- ¥ D. B.

IZBOR PREDSJEDNIKA ODBORA DR@AVNE UPRAVE ZA @ALBE Rada Boì} kandidat MINISTAR uprave i lo- op{tewu Ministarstva uprave - Odbor dràvne uprave za kalne samouprave Republike i lokalne samouprave navede- àlbe osnovan je odlukom re- Srpske Zoran Lipovac je na no je da ovaj odbor odlu~uje o publi~ke Vlade u decembru konstitutivnoj sjednici, koja àlbama na odluke organa upra- 2002. godine, u skladu sa Zako- je odràna u ~etvrtak u ovom ve i Agencije za dràvnu upra- nom o administrativnoj slu`bi ministarstvu, predloìo Radu vu Republike Srpske, koje se u upravi Srpske - navedeno je u Boì} za predsjednika Odbora odnose na status dràvnih slu- saop{tewu. dràvne uprave za àlbe. U sa- `benika. ¥ S. Mi. 6 DRU[TVO/EKONOMIJA 22. i 23. decembar 2007. BIJEQINSKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA SAVA" STI@E STEÂJNI" UPRAVNIK

BIJEQINA - Nakon vi{e- Sava" trenutno na zalihama ima gotovih proizvoda nom starijih, dugo- mjese~nog i{~ekivawa, Pre- " godi{wih radnika, hrambena industrija "Sava#, iz u vrijednosti 360 hiqada maraka, a obaveze prema koji su radili re- Bijeqine, za nekoliko dana bi dobavqa~ima, poqoprivrednicima za isporu~enu dovno do prije dva trebala dobiti ste~ajnog uprav- mjeseca, a od tada su nika, potvrdio je direktor ovog robu su oko 300 hiqada povremeno ra|eni preduze}a Vladimir Mitrovi} koje je ona potom prera|ivala we obaveza prema poqopri- oni ne naplate svoju predatu uglavnom lon pona sastanku sa poqoprivrednim u gotove proizvode. vrednicima - rekao je Mitro- robu. slovi. proizvo|a~ima, u petak, u pro- Mitrovi} je istakao da je vi}. Prema wegovim rije~ima, Poqoprivred- storijama ove fabrike. "Sava# u prethodne dvije go- On je istakao da poqopri- ostala dugovawa "Save# izno- nici su istakli da Mitrovi} je rekao da mu je, dine otkupila poqoprivred- vrednici u svakom trenutku mo- se 10,5 miliona maraka i to su ih najvi{e od svih nakon wegovog saslu{awa na nih proizvoda u vrijednosti gu svoja dugovawa naplatiti u dugovi prema dràvnim fon- pitawa interesuje okolnosti zbog kojih je podne- 900 hiqada maraka, a do sada gotovim proizvodima. On je do- dovima. budu}nost "Save# u sen zahtjev za pokretawem ste- je ispla}eno 600 hiqada po ov- dao da je u toku poku{aj reali- - Fondu PIO dugujemo 3,5 kojoj su godinama ~ajnog postupka pred Osnovnim om osnovu. zacije prijedloga da ove goto- miliona, tri miliona Fondu imali sigurnost za sudom u Bijeqini, 18. decembra, - "Sava# trenutno na zali- ve proizvode otkupi Direkci- zdravstvenog osigurawa, dva mi- plasman svojih pro- re~eno da }e "Sava# u naredn- hama ima gotovih proizvoda u ja za robne rezerve i u roku od liona Ministarstvu poqopri- izvoda. ih nekoliko dana dobiti ste- vrijednosti 360 hiqada maraka, nekoliko godina gotovim nov- vrede i Ministarstvu finansi- - Sve dok "Sava# ~ajnog upravnika. a na{e obaveze prema dobavqa- cem izmiri dugovawa prema poja, a ostatak su dugovawa i ka- bude radila, mo`da Sastanak u krugu fabrike ~ima, poqoprivrednicima za qoprivrednicima. mate koje su nepravilno obra- naplatimo svoja du- bio je posve}en iznalaèwu rje- isporu~enu robu su oko 300 hi- - Iako smo ovo predloìli ~unavane, {to }e biti predmet govawa, a ako proiz- {ewa isplate zaostalih dugova- qada. Nadzorni odbor predu- prije vi{e od dva mjeseca, jo{ rada ste~ajnog upravnika koga vodwa u ovoj fabri- wa "Save# iz ove i pro{le go- ze}a je donio na~elnu odluku da nismo dobili odgovor iz repu- o~ekujemo u preduze}u - rekao ci stane i mi }emo dine prema poqoprivrednici- se gotovi proizvodi na zali- bli~ke direkcije na ovaj prije Mitrovi}. te{ko do}i do svog ma koji su svoje poqoprivred- hama ne prodaju kako bi se iz- jedlog - rekao je Mitrovi} i On je dodao da "Sava# tre- novca - rekao je Mi- ne proizvode predali ovoj fa- mirila druga dugovawa, nego dodao da "Sava# ima neizmire- nutno ima 180 zaposlenih, ve}i- le Petrovi}, iz Do- brici na odgo|eno pla}awe, a da se koriste samo za izmire- ne obaveze prema oko 200 koo- weg Crwelova, ko- \Savo Ranki}: Ste~aj me "Sava# duguje oko ozdravio" neka preduze}a peranata - poqoprivrednika. DECENIJE " TRA@EWE RJE[EWA On je jo{ rekao da su poqo- pet hiqada maraka. privredni proizvo|a~i speci- Prehrambena industrija Svetozar Petrovi}, tako- ste~aja. "Sava# je krajem av- Predstavnik dràvnog kapitala u "Savi#, koja je dràvno vla- "Sava#, koja je ove godine obi- |e iz Doweg Crwelova, kome gusta podnijela zahtjev za po- sni{tvo 63 odsto, Savo Ranki} je rekao da predstoje}i predste- fi~ni dobavqa~i, jer je rije~ o individualcima, zahvaquju- qeìla 60. ro|endan, kvali- "Sava# duguje oko 2,5 hiqada kretawe ste~ajnog postupka ~ajni postupak u ovoj fabrici ne treba shvatiti kao ga{ewe tetom svojih proizvoda se u maraka, upozorio je da se bli- Osnovnom sudu u Bijeqini, a fabrike, nego poku{aj da se neke stvari rije{e. }i kojima je "Sava# rasla 60 godina i sada ne bi bilo moral- vrijeme biv{e Jugoslavije ì proqe}na sjetva, a poqo- krajem septembra je upla}ena - Nisu sva preduze}a u kojima je pokrenut ste~ajni postupak probila na probirqivo ino- uga{ena. Naprotiv, u nekima je stawe sre|eno i danas su to zdra- no da oni ne naplate svoja du- privrednici ne znaju kako da i naknada za ste~ajnog uprav- govawa radi nekih ve}ih pri- strano trì{te, gdje je izvo- planiraju narednu sezonu, jer nika u iznosu od pet hiqada va preduze}a. Nadam se da }e tako biti i sa "Savom# - rekao je zila zna~ajne koli~ine svojih Ranki} tokom sastanka u petak. vrednih subjekata prema koji- ne znaju da li }e ova fabrika maraka. ma "Sava# ima dugovawa, a da proizvoda. raditi i idu}e godine, nakon ¥ M. PAJI]

HO]E LI BITI POKRENUTA PROIZVODWA U BIJEQINSKOJ [E]ERANI UDRU@EWE ZAJEDNO DO ISTINE" O UGOVORIMA " ine idu}e godine trebalo da bude raz- O ZAMJENI IMOVINE êkaju pravog partnera ja{weno da li }e [e}erana krenuti u likvidaciju i ga{ewe, ili u pokre- Kona~na rije~ stru~waka BIJEQINA - Proizvodwa je u Ste~ajni postupak pokrenut je u tawe dijela ili cijele fabrike - re- bijeqinskoj [e}erani prekinuta je julu, kada je utvr|eno da ova fabri- ^LANOVI Udruè- - Na tom bi okruglom Goran Draì} smatra kao je Ko{uti}. wa gra|ana "Zajedno do stolu stru~waci dali koda sudovi ugovore mogu da prije 15 godina, a radnici ove fa- ka duguje oko 10 miliona maraka. On je istakao da su potencijalni brike, koja je nekada zapo{qavala Najve}i dio dugovawa, oko dva mi- istine# o~ekuju da }e tona~nu rije~ o tome da li poni{te samo ako strana strate{ki partneri uglavnom zainte- kom naredne godine nad- su ovakvi ugovori zakoni- koja traì poni{tewe do- oko 600 qudi, prepu{teni su sami liona, odnosi se na neispla}ene pla- resovani za pokretawe proizvodwe te i otpremnine za 208 radnika. Naj- le`ni posvetiti vi{e pati ili ne - rekao je Dra- kaè da je ugovor potpi- sebi. biodizela ili bioetanola. U toku su ve}i povjerilac je "Pa- `we problemima wihovih ì}. sala pod prisilom. On je vlovi} internacional pregovori sa partnerima, koji bi ~lanova, odnosno gra|ana Draì} je objasnio da naglasio i da Srbi ne mo- banka#, sa potraìva- u{li u plan reorganizacije firme, koji su mijewali svoju su, zbog poni{tavawa ugo- gu da vrate imovinu u Hr- wima od tri miliona ~ime bi se obavezali na nastavak di- imovinu u Hrvatskoj za vora o razmjeni nekret- vatskoj, koju su dali u za- maraka. Fondu zdrav- jela proizvodwe. ku}e i stanove u Republi- nina, koji su sklopqeni mjenu. stvenog osigurawa [e- Sa postoje}om opremom, uz neznat- ci Srpskoj. od 1991. do 1998. godine, - To je je tokom ove go- }erana duguje 800 hiqa- na ulagawa, mogu}e je pokrenuti pro- - O~ekivali smo da }e mnogi gra|ani koji su svo- dine pokazalo nekoliko da, Fondu PIO ne{to izvodwu, smatra Ko{uti}, koji je u do kraja ove godine biti ju imovinu u Hrvatskoj slu~ajeva u kojima hrvat- vi{e od 700 hiqada ma- tome dobio podr{ku i od Vlade Srp- odràn okrugli sto na ko- mijewali za imovinu u Re- ski sudovi nisu priznali raka, dok su dugovawa ske - vlasnika 65 odsto kapitala. jem }e stru~waci iz obla- publici Srpskoj dovedeni presude sudova Republi- prema Poreskoj upra- - Prema procjeni inèwera, koji su sti prava raspravqati o u bezizlaznu situaciju. ke Srpske, pa qudima ku- vi 639 hiqada. radili ranije u [e}erani, sa ulaga- pravnoj vaqanosti ugovo- - Naime, pojedini }e i stanovi u Hrvatskoj Prema rije~ima wem na nivou od oko 15 odsto ve}im od ra o zamjeni nekretnina, osnovni i okru`ni sudo- nisu vra}eni - istakao je ste~ajnog upravnika redovnog remonta, fabrika bi mogla da koji su sklopqeni u tako- vi u Srpskoj su neke ugo- Draì}. Mladena Ko{uti}a, se stavi u pogon - istakao je Ko{uti}. zvanom spornom periodu. vore o zamjeni imovine On je naglasio da je sudbina ove fabrike Prema wegovim rije~ima, strate- Naime, mnogi ovakvi proglasili ni{tavnim pozitivno to {to je Vr- trebalo bi da bude ri- {ki partner u ovoj fabrici ne}e imati problema da izmiri potraìvawa ugovori poni{teni su po- samo na osnovu op{tih hovni sud Republike Srp- je{ena do maja idu}e sqedwih godina na osno- ratnih okolnosti i na za- ske sve presude niìh su- godine. povjerilaca, jer je imovina ove fabrike vi{estruko ve}a od duga. vu sudskih presuda, {to je htjev jedne strane, odno- dova, koje je razmatrao, a - Preliminarne stvorilo brojne proble- sno gra|ana koji èle da kojima su poni{teni ugo- razgovore sa svim po- Pro{le godine vrijednost [e- }erane procijewena je na blizu 86 me - istakao je predsjed- vrate imovinu u Republi- vori o zamjeni nekretni- tencijalnim partneri- nik Udruèwa "Zajedno ci Srpskoj. na, preina~io ili vratio ma zavr{i}emo do kra- miliona maraka. Posqedwe poslo- vodstvo fabrike prije pokretawa do istine# Goran Draì}. Tako, Srbi koji su u na ponovni postupak. ja decembra. Skup{ti- ste~aja upozoravalo je, me|utim, i na On je dodao da bi okru- spornom periodu mijewa- Dodao je da je do sada na povjerilaca }e pr- problem kretawa cijena {e}era na gli sto trebalo da organi- li svoju imovinu u Hrvat- Vrhovni sud donio dvade- edloìti daqi tok evropskom trì{tu i slabe mogu}- zuju republi~ko Mini- skoj za ku}u ili stan u Re- setak takvih odluka, a naj- [e}erana: Najve}i dio dugovawa za pregovora i vo|ewe nosti wegove proizvodwe kod nas po starstvo pravde i Mini- publici Srpskoj, ostaju vi{e ih je bilo u ovoj go- \ ste~ajnog postupka. O~- dini. plate i otpremnine radnika trì{no konkurentnim cijenama. starstvo za izbjeglice i bez i~ega - naglasio je ekujem da bi do polov- ¥ V. J. raseqena lica. Draì}. ¥ S. Mi. OKRUGLI STO U BAWOJ LUCI O RAZVOJU BILE]KI ELEKTRODISTRIBUTERI ODLUÎLI DA NAPLATE POTRA@IVAWA TR@I[TA KAPITALA Politi~ki odraz na berzi DU@NIKE ÊKA MRAK BAWA LUKA - Na okruglom ske berze u korespondiraju}e stolu pod nazivom "Berzansko po- ~lanstvo Federacije evropskih Svima nudimo da potpi{u ugovor o reprogramirawu da na|u na~ina za pla}awe za- slovawe, dionice i dioni~ari#, berzi, trì{te kapitala u BiH ostalih dugovawa. koji je u organizaciji sarajevskog doìvjelo je najve}i pad u posqed- duga, s tim {to svaki potro{a~ odmah mora da uplati Najve}i problem je sa "Vo- Me|unarodnog foruma "Bosna# wih pola godine, {to se naj~e- dovodom#, koji nema odakle da odràn u petak u Bawoj Luci, bi- {}e povezuje sa uzavrelom poli- 10 odsto od ukupnog iznosa koji duguje, naglasio plati zaostala dugovawa, jer je lo je rije~i o cjelokupnom fi- ti~kom situacijom kod nas - re- An|elko Trkqa u ranijem periodu elektri~nu nansijskom trì{tu u BiH. ~eno je na ovom okruglom stolu. energiju, potro{enu prepum- Poseban osvrt je bio na tr- Pored toga, neposredno na- BILE]A - Elektrodi- vawa ugovora o reprogramu, Najve}i broj doma}instava pavawem vode sa izvora Trebi- ì{te kapitala, zna~aj vlasni~- kon stabilizacije politi~ke stributeri iz Bile}e odlu~ni pla}a u 60 jednakih rata, zajed- duguju od 300 do hiqadu mara- {wice do gra|anskog rezervo- kih i du`ni~kih hartija od vri- krize i parafirawa Sporazuma su u namjeri da naplate dugova- no sa teku}om potro{wom. U ka, a samo rijetki vi{e od toara, pla}alo preduze}e "Hi- jednosti, kao i ulogu investici- o stabilizaciji i pridruìva- wa za elektri~nu energiju, ko- tom slu~aju, kamatna stopa mi- ga, a kad se taj iznos podijeli droelektrane na Trebi{wici# ruje, naravno pod uslovom da se onog bankarstva u razvoju doma- wu, vrijednosti hartija od vri- ja su u toj op{tini ve}a od tri na 60 - ni mjese~na rata ne bu- iz Trebiwa. i po miliona maraka, pa }e ve} ono {to je potpisano uredno i de previsoka. Ukoliko se dugovawa budu }ih berzi. jednosti na Bawalu~koj berzi, za nekoliko dana uslijediti is- izvr{ava - istakao je direktor Znatno ve}i problem su Osim vi{eg asistenta bawo- kao i ostalim berzama u okru- napla}ivala od potro{a~a na kqu~ewa svima koji nisu ured- "Elektro-Bile}e# An|elko preduze}a koja i jesu glavni du- osnovu pove}awa cijene vode, lu~kog Ekonomskog fakulteta èwu, po~ele su da se pove}ava- no pla}ali, a koji, u me|uvre- Trkqa. `nici. Tako, bile}ki "Vodo- magistra Gorana Radivojca, pre- ju i vra}aju na ranije vrijedno- malo }e biti doma}instava ko- menu, ne potpi{u ugovor o re- Svi oni potro{a~i koji ne vod# duguje oko milion i 58 hi- ja }e mo}i to da izdrè. U tom dava~i su bili diplomirani eko- sti. programirawu zaostalog duga. potpi{u ugovor o reprogrami- qada maraka, a zbog kamata taj nomista Gordan [urlan i ruko- - Budu}i razvoj trì{ta ka- slu~aju, svako doma}instvo za - Svima nudimo da potpi- rawu dugovawa za elektri~nu dug i daqe raste. vodu bi mjese~no moralo da pla- vodilac Odjeqewa razvoja u "No- pitala zavisi}e iskqu~ivo od {u ugovor o reprogramirawu energiju, dodao je, dovode sebe Oko milion maraka duguje }a u prosjeku po 150 maraka, voj bawalu~koj banci# Darko razvoja primarnog trgovawa i duga, s tim {to svaki potro- u jo{ teì poloàj, jer im se i preduze}e "Bile}anka#. Sud {to je u siroma{noj op{tini, Stupar. stvarawa nove vrijednosti# - po- {a~ odmah mora da uplati 10 zara~unava kamata i dug raste, je ve} presudio u korist elek- gdje je svaki peti stanovnik ne- - Gotovo istovremeno sa pri- ruka je sa ovoga skupa u Bawoj odsto od ukupnog iznosa koji a ve} za nekoliko dana ~eka ih trodistributera, pa }e te i zaposlen, skoro nemogu}e na- jemom Bawalu~ke berze i Sarajev- Luci. ¥ N. R. duguje. Dug se, nakon potpisi- i iskqu~ewe sa mreè. ostale bile}ke firme morati platiti. ¥ [. ALEKSI] 22. i 23. decembar 2007. EKONOMIJA 7 MILI]KI BOKSIT" OTVORIO POSLOVNI CENTAR U ZVORNIKU POSLOVNI SVIJET " PRAG - Vode}e energetske kompanije ê{ke i Ma- |arske, "ÊZ# i "Mol#, sklopile su strate{ki savez i potpisale ugovor o zajedni~kom preduze}u za proizvod- NOVI KVALITET NA TR@I[TU wu struje kori{}ewem gasa. "ÊZ# i "Mol# su odlu~ili da osnuju zajedni~ko preduze}e kako bi poboq{ali pozicije na sna`no ra- mo}i da dobiju i usluge koje na naj- stu}em trì{tu elektri~ne energije u centralnoj i ju- Izgradwom ovakvih objekata nastavqena strategija razvoja vi{em nivou pruàju "Drina osi- goisto~noj Evropi, navodi se u saop{tewu ~e{kog pred- i poslovne politike kompanije Boksit", istakao Momir gurawe# i "Drina auto#, ~iji je uze}a. Zajedni~ka trì{na aktivnost dva regionalna " "Boksit# ve}inski vlasnik. lidera donije}e, kako je ocijeweno, stabilnost i rast i Lazarevi}... Ukupna ulagawa u Poslovni centar Direktor "Drina osigurawa# za obje kompanije. oko 1,8 miliona maraka Borko Popovi} je rekao da je iz- Zajedni~ko ulagawe }e biti usmjereno na proizvod- gradwa Poslovnog centra jo{ jed- wu struje kori{}ewem gasa, prije svega u Slova~koj i Ma- ZVORNIK - Akcionarsko tara kvadratnih, od ~ega je zatvo- nose oko 1,8 miliona maraka vla- na potvrda zajedni~ke poslovne |arskoj, sa mogu}no{}u daqeg pro{irewa na Hrvatsku dru{tvo "Boksit# iz Mili}a rene korisne povr{ine 1.231 me- stitih sredstava, od ~ega 186 hiqa- politike "Boksita# i "Drina osi- i Sloveniju. otvorilo je u petak u Zvorniku tar kvadratni. da za razne naknade, takse i dozvo- gurawa#, koja se bazira na razvo- "ÊZ# je vode}a energetska kompanija u jugoisto~- Poslovni centar, sa ukupnom po- Ukupna ulagawa kompanije le i 110 hiqada za rekonstrukciju i uspjehu. noj Evropi ~ija trì{na kapitalizacija prema{uje 30 vr{inom od oko {est hiqada me- "Boksit# u Poslovni centar iz- ju dijela magistralnog puta, sa pri- - Kompanije koje nemaju u sadr- milijardi evra. Ima gotovo sedam miliona potro{a~a kqu~cima, do ovog centra. àju poslovne politike segment i aktivan je u deset zemaqa centralne i jugoisto~ne Predaju}i Poslovni centar na razvoja, nemaju svoju budu}nost - Evrope. upotrebu, izvr{ni direktor za rekao je Popovi} i dodao da je to "Mol# je pak vode}a me|unarodna integrisana naft- Ekonomsko-komercijalne poslove "Drina osigurawe# prepoznala i na i gasna kompanija u centralnoj i isto~noj Evropi sa "Boksita# Momir Lazarevi} reda zajedno sa "Boksitom# ide na- sjedi{tem u Budimpe{ti. "Grupa Mol# ima trì{nu ka- kao je da se izgradwom ovakvih prijed. Govorio je i direktor pitalizaciju ve}u od 16 milijardi dolara, a posluje u objekata nastavqa strategija raz- "Drina auta# Zoran Stojanovi}. Evropi, na Bliskom istoku, u Africi i zemqama Komon- voja i poslovne politike kompa- On je istakao da je "Drina auto# velta. ¥ nije. najmla|a u grupaciji "Boksita# i ¹ ¹ ¹ Ciq je, dodao je, prije svega, da da pruà kvalitetne usluge svo- BEOGRAD - Farmaceutska kompanija "Galenika# se ponudi trì{tu kvalitetna ro- jim potro{a~ima. potpisala je sa izvo|a~em radova, firmom IMA iz Ita- ba iz vlastitog proizvodnog pro- Radovi na Poslovnom centru lije, ugovor o izgradwi fabrike ~vrstih farmaceutskih grama putem vlastite prodajne izvedeni su za 90 dana "Boksito- proizvoda vrijedne 46 miliona evra. Ugovor su potpisa- mreè i po veoma povoqnim cije- vom# gra|evinskom operativom. li generalni direktor "Galenike# Aleksandar Pravdi} nama. Poslovni centar }e zapo{qava- i generalni direktor firme IMA Andrea Malagoli, a - U ovom Poslovnom centru biti 20 mla|ih i stru~no osposobqe- potpisivawu je prisustvovao i ministar trgovine i uslu- }e na raspolagawu {irok asorti- nih kadrova. ga Republike Srbije Predrag Bubalo. man i druge robe koju traì tr- Otvarawu ovog centra prisu- Pravdi} je izjavio da }e gradwu nove fabrike finan- ì{te - rekao je Lazarevi}. stvovali su predstavnici op{ti- sirati "Galenika# iz sopstvenih sredstava, a zavr{etak On je naglasio da je posebno na Zvornik, Mili}i i Vlasenica, radova, koje }e izvoditi IMA, planiran je za 23 mjeseca. bitno da }e gra|ani i poslovni kao i mnogobrojni poslovni part- U novoj fabrici bi}e primijewena najnovija tehno- Novootvoreni objekat: Usluge na najvi{em nivou partneri, pored robe i usluga ko- neri mili}kog "Boksita#. logija, {to zna~i da }e biti jedna od najmodernijih u \ je nudi "Boksit#, u ovom objektu ¥ S. SAVI] Evropi i svijetu. ¥ ¹ ¹ ¹ TERMOELEKTRANA UGQEVIK" " ZAGREB - Ovu godinu na trì{tu kapitala u Hrvat- postrojewe i da je ovo jedan od naj- skoj obiqeìle su javne ponude koje su otvorile trì- Prema{ili plan proizvodwe ve}ih problema ovog kolektiva, {te velikom dijelu hrvatske populacije. U 2007. je otvo- koji ima 1.720 zaposlenih. reno 296.054 novih ra~una investitora od ~ega 99,3 od- UGQEVIK - Termoelektrana On je izrazio o~ekivawe da }e - Ove godine je bilo mawe za- - Tako }emo vijek termoelek- sto ~ine ra~uni gra|ana i, prema podacima Centralne "Ugqevik# proizvela je u ovoj go- do kraja godine biti proizvedeno stoja nego proteklih godina, pa je trane u Ugqeviku produìti za depozitarne agencije, krajem godine gotovo 20 odsto hr- dini 1.422 gigavat-~asa struje, ~i- 1.450 gigavat-~asova, {to }e, ako smawena i potro{wa mazuta, jer je najmawe 20 godina. Rekonstrukci- vatskih gra|ana, ili wih bezmalo 840 hiqada, imalo je me je ostvarila plan proizvodwe bude ostvarena, biti najve}a poza svako novo kretawe termoelek- ja je bila planirana jo{ prije 1992. hartije od vrijednosti. za ovu godinu. slijeratna proizvodwa ovog elek- trane potrebno 100 do 200 tona ma- godine, ali je rat omeo te plano- Veliki dio gra|ana na trì{te kapitala privukla Direktor Rudnika i termoe- troenergetskog objekta i ~etvrta zuta - rekao je Gaji}. ve - dodao je Gaji}. je ba{ "IPO euforija# (IPO - inicijalna javna ponu- lektrane "Ugqevik# Anto Gaji} proizvodwa od 1985. godine, kada Kao veliki uspjeh, on je naveo i Uporedo sa rekonstrukcijom da), pokazuju podaci o novootvorenim ra~unima investi- rekao je na konferenciji za noje elektrana po~ela da proizvodi to {to je ovaj objekat u ovoj godini kotla, u Rudniku i termoelektra- tora. vinare, u petak, da je ovo drugi struju. bio na elektroenergetskoj mreì ni "Ugqevik# su angaòvani Agencija je ove godine otvorila ~ak 6.518 ra~una na prema{aj plana za ovu godinu, jer Kao razloge dobre proizvod- preko 6.200 ~asova tokom godine. stru~waci kako bi se ispitale za- ime maloqetnih osoba, kao i 1.586 ra~una stranih fi- je raniji plan od 1.395 gigavat ~a- we, Gaji} je naveo dobro obavqen Govore}i o planovima, Gaji} je lihe ugqa na ugqevi~kom brdu Ba- zi~kih i 54 stranih pravnih lica, kojih je ponajvi{e iz sova ostvaren polovinom decem- ovogodi{wi remont postrojewa rekao da Termoelektrana planira qak, gdje su procjene da ima 75 mi- BiH i Slovenije. ¥ bra. Termoelektrane. da 2009. rekonstrui{e kotlovsko liona tona ugqa. ¥ R. JELI]

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene KURSNA LISTA BIRS 2520.95 5.42 0.22 ERS10 3047.7 -3.28 -0.11 BAWALU^KE BERZE FIRS 6682.55 -42.77 -0.64 - 21.12.2007. GIRS 1286.16 0.76 0.06 MIRS 1424.65 -6.59 -0.46 RS FIN 1725.79 0 0

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi Najboqi Najboqi % Broj E m i t e n t Prosje~na Maks Min Ukupan kupovni prodajni promjene prometovanih cijena cijena cijena promet (KM) kurs kurs cijene akcija

Slu`beno berzansko trì{te - Lista B ALPRO AD VLASENICA 0.65 0.668 0.65 0 0.65 0.65 1,500 975.00 AUTOPREVOZ AD BAWA LUKA 0.0029 0.003 0 0 0.00 BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 0.8 0.83 0.8 -5.88 0.8 0.8 500 400.00 BOKSIT AD MILI]I 1.66 1.69 1.69 0.01 1.7 1.69 6,148 10,390.62 ZTC BAWA VRU]ICA AD TESLI] 1.35 1.4 1.35 0.1 1.4 1.35 3,491 4,717.85 CELEKS SHP AD BAWA LUKA 1.3 1.4 1.3 -7.14 1.3 1.3 1,000 1,300.00 ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 3.5 3,5(A) 0.86 3.5 3.5 5,000 17,500.00 ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 2.05 2.23 2.18 0 2.18 2.18 2,824 6,156.32 ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE 1.9 1.95 0 0 0.00 ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 2.03 2.2 2.25 0 0 0.00 ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 2.22 2.3 2.21 -0.9 2.21 2.21 251 554.71 ELVAKO AD BIJEQINA 0.601 0.65 0.64 0 0 0.00 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 1.2 1.23 1.2 0 1.2 1.2 2,200 2,640.00 HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 2.5 2.6 2.6 0 2.6 2.6 3,000 7,800.00 JEL[INGRAD LIVNICA ÊLIKA AD BAWA LUKA 0.5 0.54 0.54 0 0 0.00 KRAJINAPETROL AD BAWA LUKA 1.35 1.65 1.5 0 0 0.00 METAL AD GRADI[KA 1.24 1.37 1.34 0 0 0.00 MIRA AD PRIJEDOR 0.99 1.04 0.951 0 0 0.00 NOVA BANKA AD BAWA LUKA 4000 4200 4200 0 0 0.00 RAFINERIJA UQA AD MODRIÂ 0.92 0.935 0.927 -0.12 0.935 0.925 41,500 38,611.00 R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK 1.16 1.18 1.17 -1.11 1.25 1.15 7,500 8,752.33 TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 2.34 2.37 2.33 1.79 2.36 2.3 103,850 242,054.51 TOPLANA AD BAWA LUKA 0.328 0.358 0.328 0 0 0.00 TR@NICA AD BAWA LUKA 3.2 3.25 3.21 0.25 3.23 3.2 11,423 36,626.76 NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 5999 5990 0 0 0.00 VODOVOD AD BAWA LUKA 0.892 0.9 0 0 0.00 VITAMINKA AD BAWA LUKA 1.22 1.34 1.25 0 0 0.00 @EQEZNICE RS AD, DOBOJ 0.338 0.325 0 0 0.00

Slu`beno berzansko tr`i{te - Akcije IF-ova ZIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 19.71 20 20 -0.01 20 19.88 1,876 37,517.60 ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 10.5 10.9 10.34 3.26 10.5 10 138 1,426.40 ZIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 16 16.31 16.01 -1.84 16.01 16.01 40 640.40 ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 49.01 50 50.12 -1.89 51 50 172 8,620.00 ZIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 17.6 18.4 17.84 -0.47 18 17.6 237 4,226.90 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.263 0.27 0.261 0.27 0.263 0.251 22,644 5,888.70 PIF JAHORINA KOIN AD PALE 7.5 7.7 7.5 0 7.5 7.5 20 150.00 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 19.1 19.2 19.06 0.11 19.07 19.06 183 3,488.18 ZIF POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 19.01 19.58 19.2 -3.01 19.58 19.01 50 960.19 ZIF PRIVREDNIK INVEST AD BAWA LUKA 7.53 7.99 7.85 -1.59 7.99 7.53 4,052 32,326.20 ZIF VB FOND AD BAWA LUKA 15.2 15.79 15.2 0 15.2 15.2 160 2,432.00 ZIF VIB FOND AD BAWA LUKA 7.35 7.5 7.33 0 0 0.00 ZIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 17.61 17.99 17.93 -0.78 18 17.51 884 15,849.74

Slobodno berzansko trì{te - Trì{te akcija BIRA^ AD ZVORNIK 0.216 0.23 0.22 -0.9 0.22 0.22 135,000 29,700.00 BETONSKI PROIZVODI AD, ZALU@ANI 0.65 2 0,65(A) 0 0.65 0.65 200 130.00 EKONOMSKI INSTITUT AD BAWA LUKA 2 2.5 2 11.11 2 2 139,021 278,042.00 EN TNNO AD DOBOJ 1.7 2 1.7 0 1.7 1.7 1,649 2,803.30 GATACKO^ POQE AD GACKO 0.199 0,199(A) 0 0.199 0.199 13,358 2,658.24 GRA\A AD BAWA LUKA 2.5 2.5 -13.79 2.5 2.5 50 125.00 GRADITEQ AD TESLI] 0.351 0.8 0,351(A) 1.45 0.351 0.351 843 295.89 HIDROELEK. NA TREBI[WICI AD TREBIWE 1.51 1.56 1.57 -0.18 1.57 1.51 4,200 6,582.00 PALAS AD BAWA LUKA 1.02 2 1.02 2 1.02 1.02 2,119,169 2,161,552.38 INTAL AD MILI]I 2.16 2.16 0.47 2.16 2.16 170,000 367,200.00 KAMENI AGREGATI AD BAWA LUKA 0.567 0.9 0.567 13.4 0.567 0.567 100,000 56,700.00 HYPO-ALPE-ADRIA-BANK AD BAWA LUKA 4.02 6 6 49.63 6 6 33 198.00 MALPREH AD BAWA LUKA 0.77 0.77 10 0.77 0.77 340,000 261,800.00 PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 4.31 4.5 4.31 0.23 4.31 4.31 6,022 25,954.82 SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 1.08 1 -5.51 1.01 1 12,000 12,020.00 PUT AD BAWA LUKA 1.99 0.716 2.29 0.716 0.716 261,489 187,226.12 PETROL AD BAWA LUKA 1.2 1.29 1.21 0.26 1.22 1.2 4,825 5,854.00 R I TE GACKO AD GACKO 0.923 1 0.952 0 0.952 0.952 1,000 952.00 RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.606 0.61 0.608 0.02 0.612 0.601 30,520 18,560.72 SEMBERIJA PD AD BIJEQINA 0.38 0.4 0 0.4 0.4 4,731 1,892.40 SLATEKS - TEKSTIL PP AD SLATINA 0.4 0.5 0.4 0 0.4 0.4 924,383 369,753.20 SEMBERIJA-TRANSPORT AD BIJEQINA 0.1 0.3 0,1(A) 0.1 0.1 2,519 251.90 STANDARD AD GRADI[KA 0.15 0.151 0.15 0 0.15 0.15 8,268 1,240.20 TEHNOGAS-DOBOJ AD BUKOVICA VELIKA 0.75 0.76 0.75 0 0.75 0.75 5,084 3,813.00 UNIS TSC AD PRWAVOR 1.3 1.25 -3.85 1.25 1.25 646 807.50 VODOVOD AD TREBIWE 0.81 0.665 -19.98 0.665 0.665 200 133.00 VETERINARSKA STANICA AD BIJEQINA 0.7 0.785 0.7 16.67 0.7 0.7 1,012 708.40 SLATINA ZTC AD SLATINA 0.523 0.7 0.523 27.56 0.523 0.523 915,806 478,966.54 Ukupan promet na berzi: 5,422,671 4,767,926.02 8 CRNA HRONIKA 22. i 23. decembar 2007. SAOBRA]AJNA NESRE]A NA PUTU KOZARSKA DUBICA - MO[TANICA CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA Dolijao provalnik BAWA LUKA - Pripadni- kita i dva mobilna telefona. POGINUO DARMIN ÂU[EVI] ci bawolu~ke kriminalisti~ke [teta je procijewena na 3,5 hi- policije uhapsili su u ~etvr- qada maraka. Od osumwi~enog su tak P. P. (24) iz najve}eg grada oduzeti ukradeni predmeti, a KOZARSKA DUBICA - Pod jo{ nerazja{wenim okolnostima Darmin âu{evi} Srpske zbog sumwe da je opqa~- protiv wega }e biti podnesen iz- Darmin âu{evi} (20) iz Ko- kao stan Bawolu~anina S. ]. vje{taj nadle`nom tuìla{tvu. zarske Dubice poginuo je u te- izgubio kontrolu nad automobilom audi A8", sletio U Centru javne bezbjednosti Tokom iste no}i su nepozna- " Bawa Luka su u petak istakli da te osobe provalile u trgovinu {koj saobra}ajnoj nesre}i na sa puta i udario u betonski stub se osumwi~eni u no}i izme|u sri- "Kikro# u Prwavoru iz koje su regionalnom putu Kozarska Du- jede i ~etvrtka popeo na balkon ukrali ve}u koli~inu raznih ci- bica - Mo{tanica. potom udario u betonski elek- Deùrni tuìlac iz Prije- wa gradi{ke bolnice potvrdio uz pomo} qestvi i kroz otvoren gareta ukupne vrijednosti 1,8 hi- U saobra}ajnoj nesre}i, ko- tro stub. dora Vuka{in Kondi} je rekao je da je Dajana Pe}anac zbrinu- prozor u{ao u stan iz kojeg je qada maraka. ja se dogodila u ~etvrtak oko - Nakon {to je udarilo u da je automobil u kojem su se ta u ovoj bolnici i naglasio da ukrao ve}u koli~inu zlatnog na- ¥ P. P. 22 ~asa, te{ko je povrije|ena stub vozilo se odbilo u obli- unesre}eni nalazili bio izu- unesre}ena ima prelom neko- Dajana Pe}anac, tako|e iz Ko- `we dvori{te gdje je polomi- zetno startan. liko rebara, povredu ki~me i QUBIWE zarske Dubice, koja je neposred- lo dva stabla vo}aka nakon ~e- - O~igledno je da ni voza~ potres mozga. no nakon nesre}e preba~ena u ga se vozilo prepolovilo na dva ni suvoza~ nisu bili svjesni - Povrije|ena se nalazi na Ukraden mercedes" Op{tu bolnicu Gradi{ka. dijela - kaù kom{ije koje su snage i ja~ine automobila u ko- opservaciji ali je van ìvotne Prema izjavama mje{tana, ~ule jak udar, a zatim iza{le na jem su se nalazili. Pretposta- opasnosti - rekao je Milivoje- QUBIWE - Nepoznati izvr-" kako nezvani~no saznajemo, da koji su se neposredno nakon mjesto nesre}e. vqam da se radi o mladim i nevi}. {ioci su u no}i izme|u ~etvrt- je nakon kra|e odvezeno prema nesre}e zatekli na mjestu do- Iako su neposredno po do- iskusnim voza~ima - rekao je Gra|ani Kozarske Dubice ka i petka, u qubiwskom nasequ Bile}i. Ovo je tre}i slu~aj ga|aja, do nesre}e je do{lo ka- ga|aju do{li na mjesto udesa Kondi} i dodao da }e istraga o su pod {okom budu}i da se, ka- Vinogradi, ispred porodi~ne ku- kra|e vozila ove godine u Qu- da je voza~ "audija A8#, stra- pripadnici dubi~ke Policij- cijelom slu~aju donijeti vi{e ko su mnogi od wih rekli, radi }e, ukrali "mercedes 124 d#, vla- biwu. Prethodna dva slu~aja nih registarskih tablica, iz- ske stanice nisu mogli potvr- detaqa. o mladim qudima koje su mnogi sni{tvo Stanka \oge. policija je uspje{no i brzo raz- gubio kontrolu nad vozilom u diti ko je od dvoje unesre}enih Doktor Aleksandar Mili- poznavali. Vozilo je proizvedeno 1990. rije{ila. krivini, sletio sa kolovoza a upravqao vozilom. vojevi} sa hirur{kog odjeqe- ¥ M. BATOS godine, a neki tragovi upu}uju, ¥ @. J.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ NEUSPJELA PQA^KA BOBAR BANKE" U SOKOCU Prijavqen prevarant Napada~i pobjegli" bez plijena DOBOJ - Policijska sta- izvr{io. Brodska policija Policijskoj stanici Do- SOKOLAC Dvojica ma- opqa~kati ekspozituru "Bo- pa su bez plijena, pobjegli u nica Tesli} dostavila je podnijela je Okru`nom tu- boj prijavqeno je da je u skiranih mu{karaca u petak bar banke# u Sokocu, ali ni- automobilu "{koda#.Niko Okru`nom tu`ila{tvu u Do- `ila{tvu u Doboju izvje- prethodnih petnaest dana u u 8.20 ~asova poku{ala su su uspjeli u svojoj namjeri nije povrije|en, mada je to- boju izvje{taj protiv S. H. {taj protiv D. B. (37) iz Do- obli`woj Rudanci izvr{e- kom ovog napada (41) iz Jelaha kod Te{wa u weg Kladara u op{tini na provala u ku}u vlasnika odjeknuo jedan Federaciji BiH, zbog sumwe Brod zbog sumwe da je izvr- D. M. U ku}i je izvr{ena hitac. Vi{e deda je po~inio krivi~no dje- {io krivi~no djelo o{te}e- premeta~ina, ali zbog odsu- taqa o ovom do- lo prevare. wa ili uni{tewa javnih ure- stva vlasnika, nije se moglo ga|aju nismo mo- On se la`no predstavio |aja. utvrditi da li je ne{to gli dobiti. Is- kao privatni preduzetnik i Prijavqeni je 12. decem- ukradeno. pred napadnutih od radnice u SUR "Lane# u bra ove godine u zaseoku Du- U Stanovima kod Doboja, prostorija, koje Tesli}u preuzeo mje{alicu bokovac kod Doweg Kladara neko je iz su{are vlasnika su bile zakqu- za beton uz dogovor da }e je posjekao stablo bukve koje Z.L. ukrao oko trideset ki- ~ane, do~ekao naknadno platiti. Me|utim, je palo na elektri~ni stub i lograma suvog mesa. nas je slu`betu obavezu ni do danas nije o{tetilo ga. ¥ Sl. P. nik banke i potvrdio da je na- GOJKO VASI] O PRONEVJERI U RAJFAJZEN BANCI" pad bio neuspje- " {an, te da nije odnesen novac. Nema potvrde o hap{ewu Detaqe o tome BAWA LUKA - Na~el- Vasi} je istakao da, ako su Podsjetimo, za Bawolu- kako su napada- nik Uprave kriminalisti~- mediji ve} objavili da je uhap- ~ankom S. G. M. raspisana je ~i osuje}eni nike policije Ministarstva {ena u Parizu, onda vjerovatno potjernica zbog sumwe da je smo mogli sa- unutra{wih poslova Srpske u svemu tome ima istine, ali re- u~estvovala u pqa~ki mili- znati ni u Cen- Gojko Vasi} rekao je u pe- publi~ko Ministarstvo unutra- on i stotinu hiqada evra tru javne bez- tak za na{ list da u ovoj {wih poslova nije dobilo zva- "Rajfajzen banke#. bjednosti Is- ustanovi jo{ nemaju saznawa ni~nu potvrdu od Interpola. Novac je uziman u vi{e to~no Sarajevo. da je radnica bawolu~ke po- - Ako se to i zvani~no po- navrata. To je, navodno, tra- Obavije{te- slovnice "Rajfajzen banke# tvrdi, onda slijedi dugotrajan jalo nekoliko mjeseci. ni smo da se ~e- S. G. M. osumwi~ena za pq- postupak ekstradicije iz Malverzacije u "Rajfajzen ka izvje{taj o a~ku 1,2 miliona evra iz ove Francuske, koji traje od dva banci# je otkrila unutra{wa uvi|aju sa lica banke, uhap{ena ovih dana do tri mjeseca - objasnio je Goj- kontrola. Sokolac: Zgrada Bobar banke" mjesta. u Parizu. ko Vasi}. ¥ P. P. " ¥ B. G.

INCIDENT U BIJEQINI ZAVR[NE RIJEÎ NA SU\EWU OSMORICI OPTU@ENIH ZA TRGOVINU DROGOM Napadnut na ulici BIJEQINA - Nepoznata li- A. B. predmetom u glavu. Wemu je TU@ILAC ZA MAKSIMALNE KAZNE ca napala su u ~etvrtak Bijeqin- ukazana medicinska pomo} u bica A. B. (53) na raskrsnici uli- jeqinskom Medicinskom centru, BAWA LUKA - Specijalni Branioci optuènog Zorana [avije i Milenka ca \ure Dani~i}a i Bojovi}eve gdje je konstatovano da se radi o tuìlac @ivana Baji} zatraì- u Bijeqini i lak{e ga povrijedi- lak{im povredama. Pripadnici la je u zavr{noj rije~i u bawo- Mihajlovi}a tvrde da wihovi klijenti nisu pripadali li, saop{teno je u petak u Mini- Policijske stanice Osmaci is- lu~kom Okru`nom sudu da Zora- zlo~ina~kom udruèwu i zatraìli osloba|aju}u starstvu unutra{wih poslova tog dana su po nalogu Osnovnog su- nu [aviji "Joci# (49), iz Isto~- Srpske. da u Zvorniku uhapsili S. S. (31) ne Ilixe i Milenku Mihajlo- presudu jer nema dokaza U ovoj republi~koj ustanovi i predali ga bijeqinskoj sudskoj vi}u "]eli# (34), iz Ugqevika su naveli da su napada~i udarili policiji. ¥ P. P. koji su optuèni za organizova- - Tuìla{tvo ORGANIZATORI we zlo~ina~kog udruèwa koje je dokazalo da su Advokat Mirko Dabi} ka- ISTRAGA O NAPADU NA POLICAJCA U KRAQEVU se bavilo neovla{}enom proiz- [avija i Mihaj- è da stroge kazne koje je vodwom i prometom opojnih dro- lovi} organizo- predloìla specijalni tuì- ga bude izre~ena kazna od najma- vali zlo~ina~ko lac ne traì tuìlac ni za we po 15 godina zatvora. udruèwe, u kojem ~lanove kolumbijskih narko- Branioci dvojice optuè- je svako od peto- kartela. nih advokati Mirko Dabi} i rice ~lanova im- - Tuìla{tvo nije ponu- Vitomir Gaji} tvrde da nije bi- ao unaprijed od- dilo nijedan dokaz da je [a- lo nikakvog zlo~ina~kog udru- re|enu ulogu. Na vija trgovao drogom, a kamo èwa i zatraìli su osloba|a- ideju da organizu- li da je bio organizator neju}u presudu jer nema dokaza. ju ovo udruèwe kog udruèwa. Kod wega nije @ivana Baji} je zatraìla vjerovatno su do- prona|ena droga - rekao je tako|e izricawe strogih kazni, {li prilikom iz- Mirko Dabi} koji je i za Sa- ne mawih od 10 godina zatvora dràvawa kazne vu Simi}a zatraìo osloba- za jo{ pet lica: Mladenka Jo- zatvora u Kazne- |aju}u presudu. sipovi}a "[abana# (31), iz Do- no-popravnom za- Vitomir Gaji} smatra da Bolnica u Kraqevu: Policija svakodnevno weg Zabr|a kod Ugqevika, Ne- vodu u Fo~i. Tu su krivica nije dokazana ni Mi- deùra pored bolesni~ke sobe u kojoj se lije~i deqka Paji}a "Mrkog# (30), iz se upoznali i sa lenku Mihajlovi}u i da se op- Cvetko Kosti} Vuji~i}a kod Br~kog, Aleksan- Paji}em koji je tu`nica zasniva samo pret- dra Veseli}a "[ukija# (29) i bio zaduèn da postavkama, kako je rekao, na Zorana Milanovi}a (34), oboji- drogu prodaje na "teoriji slu~aja#. Osumwi~enom odre|en pritvor ca iz Bawe Luke i Milovana podru~ju Br~kog. \uki}a "Cugu# (26), iz Derven- Veseli} je to zadu- @ivana Baji}: Traì stroge mawu od jedne godine zatvora - KRAQEVO - Istra`ni sudi- koji je osumwi~en da je 18. decem- te koji su optuèni da su bili èwe imao u Bawoj kazne istakao je advokat Zoran Jo- ja Okru`nog suda u Kraqevu odre- bra te{ko ranio Kosti}a. ~lanovi zlo~ina~kog udruè- Luci, a \uki} u {i}. dio je pritvor do 30 dana Slavku - Sumwa se da je Slavko T. 18. wa i da su se bavili neovla{}e- Derventi. Josipovi}eva uloga Advokati Predrag Drini} Wegove kolege Gojko Vuko- T. (41) koji je osumwi~en da je ra- decembra oko 00.40 u nasequ Mo- nom proizvodwom i prometom bila je da prevozi drogu koju i Marica ]ulum zatraìli su ti} i Neboj{a Panti} koji ta- nio policajca Cvetka Kosti}a {a Pijade iz pi{toqa te{ko ra- opojnih droga. su nabavqali [avija i Mihaj- osloba|aju}e presude za Josi- ko|e tvrde da nema dokaza o po- (34), saop{tila je danas policija. nio policajca Kosti}a koji je po- Za Savu Simi}a (40), iz Za- lovi} - rekla je Baji}eva pred povi}a i Paji}a jer kako tvrde stojawu zlo~ina~ke organiza- U saop{tewu Policijske uprave ku{ao da ga li{i slobode, i nanio br|a kod Ugqevika optuènog Vije}em trojice Posebnog od- nisu ponu|eni nikakvi dokazi. cije ali da ne pori~u da su ku- u Kraqevu navodi se da su pripad- mu te{ke tjelesne povrede opasne za neovla{}enu proizvodwu i jeqewa za suzbijawe organizo- - Kod Veseli}a je prona|e- pili i posjedovali drogu za svo- nici kriminalisti~ke policije po ìvot#, navodi se u saop{tewu. promet opojnih droga specijal- vanog i najteìh oblika pri- no 0,9 grama heroina koji je poje potrebe zatraìli su {to u ~etvrtak priveli istra`nom su- Raweni policajac Cvetko Kosti} ni tuìlac u zavr{noj rije~i vrednog kriminala kojem je sjedovao za svoje potrebe. Nije blaè ka`wavawe optuènih. diji Slavka T. (41) iz Bijelog Po- je van ìvotne opasnosti i uspje- zatraìla je izricawe kazne od predsjedavao sudija Dragan bio ~lan udruèwa i predla- Presuda }e biti izre~ena u qa sa prebivali{tem u Kraqevu {no se oporavqa. ¥ najmawe pet godina zatvora. A}i}. èmo sudu da mu izrekne kaznu ponedjeqak. ¥ M. DIZDAR 22. i 23. decembar 2007. CRNA HRONIKA 9 INCIDENT TOKOM PREVOZA MUNICIJE U BLIZINI NAPLATNE VELIKO NEVRIJEME U ZIMBABVEU RAMPE KOD BATOÎNE Poplave odnijele devet ìvota HARARE - Najmawe devet lo dvoje djece i èna tokom pre- osoba, me|u wima {estoro dje- laska rijeka Devur i Runde. ce, udavilo se u Zimbabveu, po- U oblasti Bindura, na sjeve- MINISTAR NALO@IO ISTRAGU {to su jake ki{e prouzrokova- ru zemqe, udavilo se dvoje dje- le poplave u mnogim dijelovima ce, uzrasta 14 i ~etiri godine, zemqe, javili u petak mediji. a pro{le nedjeqe je jedna oso- Ukoliko se ustanovi da, prilikom prevoza municije, UVI\AJ kada je sa kamiona ispalo 18 sanduka u kojima su bile Poslije incidenta, odnosno ispadawa sa kamiona 18 ru~ne bombe, nije po{tovana procedura, odgovorni sanduka sa ru~nim bombama, }e biti adekvatno sankcionisani na uvi|aj je odmah iza{la Ko- BEOGRAD - Ministar od- wati ako bude utvr|eno da ni- {tene kumulativno ru~ne bom- misija Uprave za logistiku brane Dragan [utanovac na- je dobra. be originalni i da nije moglo General{taba Vojske Srbije, zajedno sa stru~nom ekipom loìo je hitnu istragu o okol- - O tome kako je i za{to do- do}i do eksplozije, jer su upa- Tehni~ko-remontnog zavoda nostima pod kojima se dogodio {lo do incidenta javnost }e biqa~i bili odvojeni. Kragujevac, koja je i odvezla incident u blizini naplatne ti obavije{tena ~im bude gotov - To, me|utim, nije nikakvo tovar na uni{tavawe. rampe kod Bato~ine, kada je u prvi izvje{taj nakon obavqe- opravdawe za ono {to se desi- ~etvrtak ispalo 18 sanduka u nog uvi|aja - kazao je on, ista- lo - rekao je Bo{kovi}, ali je je voza~ kamiona pla}ao puta- kojima su bile ru~ne bombe, kav{i da }e to biti vrlo brzo. dodao da "uvijek postoje dva rinu. rekao je na~elnik Uprave za Bo{kovi} je naveo da su san- faktora na koja se ne moè uti- Nijedna bomba nije eksplo- odnose s javno{}u Ministar- duci sa bombama ju~e kasno po- cati - qudski i tehni~ki#, uz dirala, a zaposleni u preduze- stva odbrane Petar Bo{kovi}. slije podne pokupqeni i odve- napomenu da je kamion kojim je }u "Putevi Srbije# odmah su - Ukoliko se ustanovi da ni- zeni u Tehni~ko-remontni za- tovar prevoèn proizveden evakuisani. je po{tovana procedura i da je vod u Kragujevcu na uni{tava- 1985. godine. Mjesto na kojem su bili ra- bilo propusta, odgovorni }e bi- we, jer je rije~ o bombama koji- Iz vojnog kamiona na dije- suti sanduci s rashodovanim ti adekvatno sankcionisani - ma je istekao rok upotrebe. lu autoputa Beograd - Ni{, u ubojnim sredstvima iz skladi- izjavio je Bo{kovi} u ~etvr- Govore}i o brizi za bezbjed- blizini naplatne rampe kod Ba- {ta Rujni~ka Kosa kod Ni{a, tak uve~e Tanjugu, istakav{i nost gra|ana, on je istakao da su to~ine, u ~etvrtak je ispalo 18 obezbje|ivali su pripadnici da }e se i sama procedura mije- sanduci u kojima su bile smje- sanduka s ru~nim bombama dok vojne i civilne policije. ¥ ZLOÎN GRUPE RAZBOJNIKA U VI[WICI KOD GRUDA \Ugroèno podru~je u Zimbabveu: Najvi{e Ubijen Mladen Palac stradalo djece GRUDE - Mladen Palac (52) Dnevni list "Herald# pi{e ba poginula u Muzarabaniju, na ubijen je u porodi~noj ku}i u da je najve}i broj `rtava bio u sjeveru Zambezija, gdje je zbog mjestu Vi{wica kod Gruda, dok ju`noj provinciji Masvingo, u poplava 600 porodica ostalo je wegova supruga Marija (48) oblastima îredzi i îvi, pre- bez ku}a, uni{teni su svi usje- lak{e rawena, javili su fede- nijela je agencija DPA. vi i sto~na hrana.Prema prog- Otac i dvoje djece su poginu- nozama Meteorolo{kog cen- ralni mediji. li u srijedu dok su poku{avali tra u Zimbabveu, jake ki{e }e Zlo~in se dogodio u ~etvr- da pre|u rijeku [a{e u îviju, i daqe padati u ve}em dijelu tak oko 20 ~asova, kada je u ku- dok se na jugu Zimbabvea udavi- zemqe. ¥ }u ovog bra~nog para upala grupa razbojnika. Nakon kra}e pre- ZBOG UMIJE[ANOSTI U DJEÎJU PROSTITUCIJU pirke i gurkawa, Mladen Pa- lac je pogo|en iz vatrenog Osu|eni nastavnici oru`ja. Palac je podlegao povreda- PEKING - Dva prosvjetna slova ili na odmor u hotel. Jedan ma na putu za mostarsku bol- radnika u Kini su otpu{tena i bra~ni par, biv{i nastavnici, nicu, dok je wegova supruga, kona desetine je ka`weno zbog umi- osu|en je na smrtnu kaznu, koja ja je lak{e povrije|ena, zbri- je{anosti nastavnika u dje~iju je preina~ena pro{log petka, nuta u Klini~koj bolnici u prostituciju, javila je u petak dok je 14 koji su bili ukqu~eni Mostaru. novinska agencija Sinhua. Kako u toj skandal osu|eno na kaznu za- MUP Zapadnohercegova~- je prenio Tanjug, u ju`nokineskoj tvora od godina dana do doì- provinciji Guezu pro{le godine votne robije. kog kantona do sada se nije ogla- su 22 |aka, od kojih {est ispod 14 Mnogi ~elnici prosvjetnog sio o ovom doga|aju, ali je port- godina, bilo primorano na pro- biroa i lokalni funkcioneri parol kantonalnog MUP-a Da- stituciju, po{to su ih nastavni- Komunisti~ke partije su ka`we- mir ûtura potvrdio da se zlo- \Vi{wica: Ku}a u kojoj je po~iweno ubistvo i rawavawe ci navodno odvodili na put radi ni ili su zbog ovog skandala iz- ~in dogodio. ¥ obavqawa poqoprivrednih po- gubili posao. ¥ PONOVO UHAP[ENA TROJICA IZ GVANTANAMA AFERA O PRODAJI VIZA DOBI]E EPILOG U ZEMAQSKOM SUDU U BEÛ [panija traì izru~ewe MADRID - [panija je u nicu u Londonu na ispitiva- PRIZNAWE PRIJE SU\EWA petak zatraìla izru~ewe we, dok je Bana uhap{en, a on- Jordanca Xamila el-Bane (45) da pu{ten uz kauciju od 50 hi- Biv{i vlasnik gra|evinskog preduze}a u Austriji i Libijca Omara Dehajesa qada funti da sa~eka odluku OPTU@NICA (38), britanskih dràvqana, o tome da li }e biti izru~en priznao umije{anost u aferu prodaje viza U optu`nici, dràvni tu- zbog povezanosti sa "Al-Ka- [paniji. u diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima Austrije ìlac Fridrih Aleksander idom#. Britanska policija ih [panski antiteroristi~ki Kenig naveo je da postoji pre- je ranije u petak uhapsila, kao nacionalni sud tereti Banu da u Budimpe{ti, Beogradu i Bukure{tu ko osam hiqada takvih slu~a- BE^ - Tri nedjeqe pred po- jeva. Ina~e, optu`nica je ot- ~etak su|ewa, u Zemaqskom su- kucana na 123 strane i pored du u Be~u, u aferi oko prodaje vi- slu`benika konzulata, me|u za u diplomatsko-konzularnim optuènima su dva preduzet- predstavni{tvima Austrije u nika i jo{ tri osobe. Budimpe{ti, Beogradu i Bukure- Dràvni tuìlac optu- {tu, jedan od optuènih priznao ùje osumwi~ene za organi- je krivicu, javio je Tanjug. zovawe kriminalne mreè, Biv{i vlasnik gra|evin- prebacivawe ilegalaca i dru- skog preduze}a u Austriji, koga krivi~na djela. Oko 140 ji je porijeklom sa prostora svjedoka treba da bude saslu- biv{e Jugoslavije, dobrovoq- {ano tokom vi{enedjeqnog su|ewa. no je pred sudijom Peterom Lib- Priznawe ne}e, kako je na- trojem priznao umije{anost u vedeno, mijewati program su- aferu. |ewa, ali predstavqa dodat- U svom sveobuhvatnom pri- ni pritisak za ostale optu- znawu to lice, ~ije ime se ne ène, posebno na biv{eg kon- objavquje prije po~etka su|e- zula, koji je do sada odbacivao wa, reklo je da je iz finansij- umije{anost u ovu aferu. skih razloga prodavalo vize. U slu~aju da se dokaè wi- Wegovo preduze}e, kako je hova krivica, osumwi~enima objasnio, zbog rata u Jugosla- prijeti kazna do pet godina viji, gdje je imalo poslove, prak- zatvora. ti~no je bilo pred ga{ewem, zbog ~ega se odlu~io na ovaj po- strije, ali se "klijenti# nisu Gvantanamo: Britanci ponovo hapse tez. morali gurati u redovima, ve} \ Zajedno sa dvojicom slu`be- su mogli da "{opinguju#, dok oslobo|ene zatvorenike nika Ambasade Austrije u Be- im se viza radila. ogradu on je prodavao vize. Gotove vize dijeqene su u i Alìrca Abdenura Samura (34), pripada }eliji "Al-Kaide# u Tada{wi generalni konzul autobusu putnicima po povrat- nakon {to su ih oslobodile ame- [paniji koja je raskrinkana Austrije u Beogradu Johan Rap, ku iz {etwe Budimpe{tom. ri~ke vlasti poslije pet godina 2001. godine. Sudija Baltazar koji je ovog qeta preminuo u 67. Beograd: Ambasada Austrije u kojoj su prodavane Kako je naveo preduzetnik provedenih u zatvoru Gvantana- Garson potvrdio je da je Bana u \ godini ìvota, kao i jo{ jedan vize u svom priznawu, on je za svoj mo na Kubi, javile su agencije. [paniji po~inio mnoga krivi~- konzul srpskog porijekla, iz- dio posla uvijek dobijao novac Bana, Dehajes i Samur su u na djela. davali su dnevno do 80 viza za dobili su mogu}nost da putuju ko turisti~ke agencije "Tina u gotovini, a visina je zavisi- petak ~arter letom sa Kube sti- Sud u Madridu je 2004. go- novac, koje su se oslawale na u Austriju, a tako i druge ze- turs#, prevoz autobusima zain- la od duìne trajawa izdatih gli na aerodrom u Lutonu, gdje dine zatraìo od ameri~ke ad- fingirana pozivna pisma ovog mqe [engena. teresovanim licima iz Srbije za viza. Generalni konzul i wegov su i uhap{eni. ministracije da ga izru~i zbog preduzetnika i drugih firmi. Kada je Rap premje{ten u Bu- dobijawe austrijske vize. slu`benik, kako je dodao, ta- Dehajes i Samur su uhap{e- u~e{}a u teroristi~kim akci- Uz la`na pisma, prije svega dr- dimpe{tu, preduzetnik koji je Autobus je uvijek bio parki- ko|e su dobijali novac za svo- ni i odvedeni u policijsku sta- jama u [paniji. ¥ àvqani Srbije i Moldavije sve priznao, organizovao je, pre- ran ispred same Ambasade Au- je usluge. ¥ 10 SVIJET 22. i 23. decembar 2007. SLAVQE NA WEMA^KO-Ê[KO-POQSKOJ TROME\I TESTERA PRESJEKLA GRANICU

SIMBOLI^NO testerisa- we granice na wema~ko-poqsko- Od [vedske do Italije, od Portugalije do balti~kih ~e{koj trome|i, povodom pri- republika nemamo grani~ne kontrole, vlada sloboda stupawa jo{ devet zemaqa EU [engenskom ugovoru, wema~ka putovawa, susretawa i razmjene mi{qewa sa drugima, kancelarka Angela Merkel naglasila Angela Merkel ozna~ila je u petak kao "istorijski trenutak# i doga|aj o kojem @iteqi prije svega novih su sawale ranije generacije, a ~lanica EU na koje se [engen poqski premijer Donald Tusk pro{irio su masovno i burno, kao "trijumf slobode#. uz "Odu radosti#, {ampawac i U centralnoj proslavi pro- vatromet, proslavili pretva- {irewa {engenskog prostora, rawe granica sa opipqivih ka- u mjestu Citau, Merkelova i raula i prelaza na linije na Tusk prvo su simboli~no uklo- mapi. nili granicu na wema~ko-poq- Sa druge strane, i na dan sla- skom prelazu Citau-Porajuv, a vqa na wema~ko-poqsko-~e{koj zatim sa ~e{kim premijerom trome|i su predstavnici we- Miroslavom Topolanekom prema~kih policijskih udruèwa i testerisali i grani~nu rampu sindikata upozorili da je sa na poqsko-~e{koj granici. ukidawem kontrola porasla Sve~anosti su, pored to tro- opasnost od kriminala i od te- je predsjednika vlada, prisustvo- rorizma. vali i {ef Evropske komisije - Mi koji uklawamo grani- - naglasio je {ef EP Hans Wema~ki policajci su uka- @oze Manuel Barozo, predsjed- ce, du`ni smo da sada ubrzano Gert Petering. zali da nije blagovremeno zavr- nik Evropskog parlamenta Hans gradimo puteve i mostove - za- Po ocjeni {efa Evropske {en modernizovani sistem po- Gert Petering i najvi{i zva- kqu~io je Tusk. komisije @ozea Manuela Baro- trage za prestupnicima unutar ni~nici Portugalije, zemqe ko- ê{ki premijer Miroslav za, {engensko slavqe pokazuje {engenskih dràva, kao i da neja predsjedava EU. Topolanek istakao je da je ê- da "Evropa nije nekakva kon- dostaju odgovaraju}e pravne - Od [vedske do Italije, od {ka, kao i druge zemqe koje strukcija samo za politi~are i osnove za hvatawe kriminala- Portugalije do balti~kih repu- od pono}i slave ulazak u [en- diplomate, ve} je upravo za ca izvan granica sopstvene ze- blika nemamo grani~ne kontro- gen, ulaskom u EU pokazala obi~ne qude#. mqe. le, vlada sloboda putovawa, su- zrelost da po{tuje odre|ene - Sada imamo cijelu tu Evro- Istovremeno, policajci sretawa i razmjene mi{qewa sa vrijednosti i standarde, ula- pu ujediwenu oko zajedni~kih ocjewuju da je odluka o {irewu drugima - naglasila je kancelar- skom u NATO odgovornost za vrijednosti - kazao je Barozo. [engena ~isto politi~ke pri- ka Angela Merkel da je trenu- sudbinu svijeta, ali tek ula- Od petka su, kao i u mjestu rode, do koje je do{lo na priti- tak zaista istorijski. skom u [engen stekla je rav- Citau, ukinute pograni~ne kon- sak pojedinih zemaqa, a da su Proslava: Podiza}e grani~ne rampe - Danas je hladan dan, ali svi- nopravnost. trole na jo{ 86 mjesta na we- bezbjednosni argumenti stavqe- ma nam je toplo oko srca - rekao - @elim i onima koji su ma~ko-poqskoj i wema~ko-~e- ni u stranu. u Wema~koj "izvanredno funk- venija, Ma|arska, Estonija, Le- je poqski premijer Tusk i do- ostali van [engena, koji jo{ {koj granici. Paso{ke kontro- Vode}i wema~ki politi~a- cionisala saradwa sa ê{kom tonija, Litvanija i Malta, ko- dao da ulazak u {engenski pro- nisu u EU, da doìve ovakav le su ukinute na kopnenim i pori odbacili su ove ocjene. Mi- i Poqskom, ~ime je sprije~ena je su u EU u{le 2004. godine. stor ne zna~i samo lak{e kre- dan - rekao je Topolanek. morskim granicama, a u proqe- nistar unutra{wih poslova ~ak i aktivnost huligana#. Unutar {engenskog prostora, u tawe, ve} da je "znak da su ona zla - Ukidawe grani~nih kon- }e 2008. bi}e obustavqene i Volfgang [ojble podsjetio je da Pored Poqske i ê{ke, kojem su sada 24 dràve, tako vremena u Evropi kona~no po- trola izraz je toga da u Evro- kontrole u vazdu{nom saobra- je tokom pro{logodi{weg [engenskom ugovoru su od pet- moè bez prepreka da putuje 399 stala pro{lost#. pi moèmo da ìvimo zajedno }aju. Svjetskog prvenstva u fudbalu ka pristupile i Slova~ka, Slo- miliona gra|ana. ¥ KINU ZAHVATILA NAJTE@A SU[A U DECENIJI OBIQE@ENA 18. GODI[WICA SVRGAVAWA ÂU[ESKUA BRITANSKI GARDIJAN" O BOGATSTVU " Svaka kap dragocjena Rumuni oìvjeli uspomene RUSKOG PREDSJEDNIKA PEKING - Kina je pogo|ena rekordno malih 50 kvadratnih BUKURE[T - Rumuni obiqe- sarni u gradu Trgovi{te. U suko- Koliko je teàk" Putin najteòm su{om u deceniji, koja kilometara, sa vi{e hiqada ko- àvaju 18. godi{wicu ru{ewa reì- bima gra|ana i vlasti u periodu od je ostavila milione qudi bez doje doseè na svom vrhuncu, navo- ma diktatora Nikolaea âu{eskua 16. do 25. decembra poginulo je vi- LONDON - Britanski" "Gardijan# u petak je na voqno vode, smawila tokove ri- di list. i komunizma. {e od hiqadu osoba. prvoj strani objavio svoja saznawa o, kako navodi, jeka i kapacitete jezera, navode Vi{e od 760 hiqada qudi je Rumunska revolucija je po~ela Za Rumune 22. decembar pred- ~etrdeset milijardi dolara li~nog bogatstva ruskog dràvni mediji. suo~eno na nesta{icom vode za 16. decembra 1989. godine u Temi- stavqa dan kada su osvojili slobo- predsjednika Vladimira Putina - koje su ga u~inile Najja~e pogo|eni su veliki pi}e u ìtorodnim provinci- {varu, a zavr{ena je 22. decembra du, iako su neka pitawa ostala ne- najbogatijim ~ovjekom u Evropi, prenijela je Beta. prostori obi~no vla`nog juga, jama. svrgavawem âu{eskua i wegove su- razja{wena. Tvrdwe o li~nom bogatstvu ruskog predsjednika od gdje je nivo glavnih rijeka po- Mediji u Xiangsiju objavqu- pruge Elene. Rumunsko dru{tvo i danas tra- ~etrdeset milijardi dolara, kao i wegovom tajnom sqedwih mjeseci pao na istorij- ju fotografije djece koja se igra- Pobuna je kulminirala 22. de- ì odgovor na dva pitawa - ko je pu- posjedovawu akcija u tri velike kompanije koje pro- ski nezabiqeèno niske nivoe. ju na suvom dnu rijeke Gan, glav- cembra, kada se u centru Bukure- cao na gra|ane poslije pada âu{e- izvode i trguju naftom i gasom, "Gardijanu# je iznio - Su{a je najozbiqnija u pro- ne pritoke Pojana. Sli~ni pri- {ta okupilo oko pola miliona qu- skuovih 22. decembra i kako su is- Stanislav Belkovski, ruski politi~ki stru~wak i au- teklih deset godina i zahvatila kazi stiù i iz korita rijeke Si- di koji su protestovali, zbog ~ega tog dana preuzeli vlast Jon Ilije- tor kwige o finansijama Vladimira Putina. je gotovo cijelu zemqu - pi{e an, u susjednoj provinciji Hunan, su âu{eskuovi morali da pobjeg- sku i wegov tada osnovan Front na- Londonski dnevnik pi{e da u kabinetu ruskog "âjna dejli# pozivaju}i se na a vlasti su bile prinu|ene da pu- nu helikopterom sa krova zgrade iz cionalnog spasa. Ilijeskuova predsjednika nije uspio da dobije komentar na ove zvani~nike u vladi. ste vodu iz mamutske brane Tri koje su vi{e od dvije decenije vla- stranka je nakon toga bila na vla- tvrdwe i podsje}a da je Vladimir Putin, povodom ti- Povr{ina najve}eg slatko- klisure u Jangce, da bi olak{a- dali Rumunijom. sti 11 godina, a te godine se sma- tule za li~nost godine, ameri~kom magazinu "Tajm# vodnog jezera, Pojang, u ju`noj li teretnim brodovima putovawe Diktatorski par je uhva}en i traju periodom zastoja, sporog na- strijeqan 25. decembra u vojnoj ka- pretka i usporavawa reformi. ¥ opovrgao postojawe bilo kakve korupcije u ruskoj provinciji Xiangsi, pala je na najve}om kineskom rijekom. ¥ vlasti. NASQEDNIK

Predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao bi da postane novi predsjednik borda direktora ruskog ga- snog giganta "Gasproma# kada mu istekne predsjedni~- ki mandat u martu sqede}e godine, pi{e "Vedomosti biznis dejli#. Dnevnik je naveo dva izvora bliska "Gaspromu# i jedan blizak prvom zamjeniku premijera i sada{wem direktoru Dmitriju Medvedevu, za kojeg je Putin rekao da bi volio da ga naslijedi na predsjedni~koj funkciji. "Gasprom# i Kremq su odbili da komentari{u ove navode. Medvedev je rekao da }e, ako postane predsjednik Rusije, napustiti mjesto prvog ~ovjeka borda direktora "Gasproma#, najve}eg svjetskog proizvo|a~a gasa i snabdjeva~a za ~etvrtinu Evrope, ali nije naveo ko bi mogao da ga naslijedi.

List pi{e i o trenutnoj bitki u politi~kom vrhu Kremqa. Prema izvorima lista, zbog kontrole nad velikim dràvnim kompanijama, u Kremqu je u toku ogor~ena borba izme|u "silovikija#, predvo|enih funkcione- rima bezbjednosnih slu`bi i "liberalnog# klana, kojem pripada i Putinov izabranik za novog ruskog predsjednika Dmitri Medvedev. Ovaj izbor nanio je teàk udarac tvrdokornom krilu, dok je Putin, prema nekim posmatra~ima, odlu~io da ostane u vlasti upravo zato da bi Medvede- va za{titio od suparni~ke strane, pi{e "Gardijan#, a prenosi BBC. Tu nije posrijedi ideolo{ki sukob, ve} rat izme- |u poslovnih konkurenata, navode "Gardijanovi# izvori, dok drugi sagovornici tvrde da elitu u Kre- mqu brine kako da sa~uva nagomilano bogatstvo poslije transfera vlasti i dolaska neke nove admini- stracije. ¥ 22. i 23. decembar 2007. SRBIJA/CRNA GORA 11 LAVROV O MOGU]EM ODOBRAVAWU NEZAVISNOSTI KOSOVA I METOHIJE BORIS TADI] OÊKUJE SQEDE]U SJEDNICU SAVJETA BEZBJEDNOSTI U januaru nova runda BEOGRAD - Predsjednik Reaguju}i na najnovije najave RUSIJA STAVQA VETO Srbije Boris Tadi} izjavio je u deklaracije o unilateralnom petak da bi pregovori o budu- progla{ewu nezavisnosti Koso- }em statusu Kosova i Metohije va i Metohije, Tadi} je podsjetio Ako bude predloèno rje{ewe koje odobrava jednostrano trebalo da budu nastavqeni kada takve najave iz Pri{tine do- USLOVI ko bi se do{lo do kompromisnog laze ve} godinama. progla{ewe nezavisnosti, naravno da }e biti veta. Ne Evropska unija moè da za- rje{ewa i dodao da bi se u janu- - Tako ne{to je, me|utim, zato {to Rusija èli da svima u~ini lo{e, ve} zato {to mijeni misiju UN na Kosmetu aru mogla o~ekivati jo{ jedna uvijek mogu}e, ali na{ posao je uz odgovaraju}u odluku Savje- sjednica Savjeta bezbjednosti da se borimo da ve}ina zemaqa je veto vaàn element me|unarodnog prava, rekao je Lavrov ta bezbjednosti UN i sagla- UN o Kosmetu, kojoj }e prisu- na svijetu ne prihvati tako de- snost Beograda, rekao je u pe- stvovati. klarisanu nezavisnost, jer bi to UKOLIKO u Savjetu bez- rje{avati van UN#. tak {ef ruske diplomatije - Dobra okolnost je da Srbi- bilo ne samo kr{ewe me|una- bjednosti UN bude predloèno Nas kritikuju {to Sergej Lavrov. On je ruskoj dr- ja danas za vlastiti pristup rje- rodnog prava, ve} i uvo|ewe no- rje{ewe koje odobrava jedno- }emo uloìti veto àvnoj televiziji rekao da {ewu budu}eg statusa Kosova i vog elementa u me|unarodni po- strano progla{ewe nezavisno- i zabraniti "osve- "ako EU èli da zamijeni mi- Metohije ima podr{ku zna~aj- redak, posebno u onim dijelovi- sti Kosova i Metohije, Rusija }ivawe# jednostra- siju UN na Kosmetu, to nije nog dijela ~lanica Savjeta bez- ma svijeta u kojima postoje se- }e sigurno uloìti veto, izjavio nog progla{ewa ne- nemogu}e#, ali da je za to po- bjednosti, ali, na àlost, to jo{ paratisti~ki pokreti - rekao je je {ef ruske diplomatije Ser- zavisnosti Kosme- trebno ispuniti dva uslova. nije dovoqno da bismo bili si- predsjednik Tadi}. gej Lavrov i optuìo SAD i EU ta odlukom UN. To Prema wegovim rije~ima, da sloène probleme èle da nije blokirawe na- u tom slu~aju potrebno je do- KANDIDATURA rje{avaju van UN. pora u traèwu rje- no{ewe odluke u Savjetu bez- - Ako bude predloèno rje- {ewa problema. bjednosti UN, bez mijewawa Demokratska stranka predala je u petak Republi~koj izbor- {ewe koje odobrava jednostrano Veto je neodvojivi Rezolucije 1244 Savjeta bez- noj komisiji 18.903 potpisa gra|ana za kandidaturu lidera te progla{ewe nezavisnosti, na- dio Poveqe UN, a bjednosti UN. stranke Borisa Tadi}a za predsjednika Srbije. ravno da }e biti veta. Ne zato Poveqa UN kamen - Drugi uslov je saglasnost - @eqa nam je da u kampawi obi|emo {to ve}i broj grado- {to Rusija èli da svima u~i- temeqac me|una- Beograda, jer je to obavezan va u Srbiji i gra|anima predstavimo ono {to je Tadi} kao pred- ni lo{e, samo da bi se potvrdi- rodnog prava, rekao element svake mirovne opera- sjednik Srbije uradio u prethodne tri godine i plan kojim }e la, ve} zato {to je veto vaàn je Lavrov. Prema cije - rekao je Lavrov. Tadi} voditi Srbiju u narednih pet godina - izjavio je {ef iz- element me|unarodnog prava - wegovim rije~ima, bornog {taba DS-a Marko \uri{i}. rekao je Lavrov u intervjuu dnev- ako NATO i EU iz- - Ispada da ih ipak politi~- niku "Vreme novosti#. jave da }e, ignori- ka svrsishodnost, a u nekim ze- Na pitawe kako se odnosi {u}i sve legitim- mqama i unutra{wopoliti~ka prema planovima EU i NATO-a ne pravne mehani- situacija, predizborni razlozi, da zaobi|u UN pri odre|ivawu zme koji postoje u guraju na taj "veoma klizavi put# statusa Kosmeta, on je rekao da UN, sami rje{ava- - dodao je. je to "prvi poku{aj da se kaè \Sergej Lavrov: Veto neodvojivi ti kako da podijele Ambasador Rusije u UN Vi- da Zapad vi{e ne interesuju UN dio Poveqe UN Srbiju, kako da joj talij ûrkin istakao je da Mo- i da }e sad sloène probleme otcijepe Kosovo, ka- skva o~ekuje da }e KFOR i UN- ko da ne daju Srbima MIK nastaviti da se strogo pri- DATUM koji tamo ìve da izraze svoje dràvaju svog mandata, odre|e- mi{qewe o tome, time }e stavi- nog Rezolucijom 1244 Savjeta Fatmir Qimaj i Veton Suroi saop{tili da je progla{ewe ti sebe van me|unarodnog prava. bezbjednosti UN, i smatra ne- nezavisnosti dogovoreno sa, kako su se izrazili, "zapadnim pri- On je dodao da je "obaveza# ge- dopustivim rje{avawe statusa jateqima#. neralnog sekretara UN i Misi- Kosmeta van UN. U intervjuu - Znamo datum, ali èlimo da budemo obazrivi, diskretni i je UN na Kosovu i Metohiji da moskovskom dnevniku "Komer- da ga drìmo u tajnosti jer je to dio dogovora - rekao je zamje- stvore uslove za dostizawe poli- sant#, on je rekao da se iz Rezo- nik predsjednika Demokratske partije Kosova Qimaj. Lider ti~kog rje{ewa i da objave "ne- lucije ne smiju izvla~iti poje- Demokratska stranka: Prikupqeno 18.903 partije ORA Veton Suroi naveo je da }e Deklaracija o nezavi- legitimnim odluku kosovskih li- dini elementi, a da bi bilo ko- \ snosti biti objavqena za nekoliko nedjeqa. dera o jednostranom progla{e- ja dejstva, koja bi stavila u pi- potpisa gra|ana O datumu progla{ewa nezavisnosti Kosova i Metohije spe- wu nezavisnosti#. Lavrov je re- tawe autoritet UN, bila nedo- gurni u sprovo|ewe na{e poli- - Niko ko ozbiqno analizi- kulisao je i pomo}nik francuskog ministra spoqnih poslova kao da je, poslije kontakata sa pustiva. ûrkin je rekao da je tike - izjavio je predsjednik Ta- ra stvari ne ulazi olako u jedan Erik [evalije. evropskim i ameri~kim kolega- tvrdwa da Rezolucija ne spre- di} agenciji Tanjug. takav proces i ne pokre}e domi- On je rekao da }e Deklaracija o nezavisnosti uslijediti ma, stekao utisak da i oni razu- ~ava nezavisnost Kosova i Me- Tadi} je ocijenio da je sjed- no efekat koji ni za koga nije ko- krajem zime ili po~etkom proqe}a. miju svu opasnost takvog puta. tohije "potpuno neta~na#. ¥ nica Savjeta bezbjednosti UN, ristan, jer na kraju on rezultira od 19. decembra, pokazala da u ekonomskim zaostajawem i rizi- FOTO-VIJEST tom tijelu postoji "duboka podi- cima razli~itih konflikata - jeqenost# po pitawu Kosmeta, a ocijenio je predsjednik Srbije. to je, kako je dodao, upravo ~iwe- Prema wegovim rije~ima, nica koja nalaè odràvawe no- ~ak i da se Pri{tina odlu~i na ve sjednice Savjeta bezbjednosti takav korak, ne postoje {anse da o Kosovu i Metohiji. Kosmet postane ~lanica UN. - Sve odluke koje se ti~u bu- - Ja sam ubije|en da i kada bi du}eg statusa Kosmeta, ako ima- do{lo do unilateralne dekla- mo u vidu legalnost i legitim- racije o nezavisnosti Kosova i nost, morale bi da budu dovr{e- Metohije, Kosmet ne bi postao ne i okon~ane u samom Savjetu ~lanica UN zato {to to Savjet bezbjednosti. To vaì i za odlu- bezbjednosti ne bi odobrio - ta- ku o budu}em statusu Kosmeta i mo ne postoji ve}ina za jednu ta- za eventualnu promjenu me|una- kvu odluku. Ali, i nezavisno od Ministri rodne misije na Kosmetu - kazao toga, to bi bio akt koji bi pro- je Tadi}, i dodao da je premijer izveo veliku {tetu i opasnosti, BEOGRAD - Ministri: Velimir Ili}, ci Skup{tine Srbije. Na {estom po redu kon- (Tanjug) s ekskluzivnom fotografijom nere- Vojislav Ko{tunica u Wujorku ne samo za Srbiju, ve} i u ~ita- Slobodan Lalovi} i Zoran Lon~ar (s lijeva kursu za fotografiju godine, koji organizuje da na Marakani, kad je grupa navija~a Crvene na dobar na~in branio interese vom regionu - naglasio je pred- na desno), snimqeni na Konstitutivnoj sjedni- magazin "Status#, pobijedila je Tawa Vali} zvezde napala pripadnika @andarmerije. ¥ Srbije. sjednik Tadi}. ¥ VAN DER LINDEN ZA UVA@AVAWE INTERESA SRBIJE ANALITIÂRI UPOZORAVAJU NA POGOR[AVAWE BEZBJEDNOSTI U REGIONU I Beograd se pita PREDSJEDNIK Parla- i shvati da suverenitet Pokra- KOSMET PALI FITIQ mentarne skup{tine Savjeta jine ne treba da nosi bezuslov- Evrope Rene van der Linden izni karakter#, prenijela je ruska SVE vi{e analiti~ara sa Ne mislim da }e sukobi prerasti u neku vrstu gra|anskog javio je u petak u Moskvi da je agencija. Zapada procjewuje da bi jedno- pri rje{avawu pitawa budu}eg Predsjednik parlamentar- strano progla{ewe nezavisno- rata, zato {to je tamo NATO, ali wegovi vojnici statusa Kosova i Metohije neo- ne skup{tine Savjeta Evrope sti Kosova i Metohije pogor- ne mogu da budu na svakom mjestu, posebno tokom phodno uvaàvati interese Sr- ju~e je poslije razgovora sa {alo bezbjednosnu situaciju u bije. predsjednikom Savjeta federa- regionu, a BBC prenosi upozo- no}i, rekao Klaus Rajnhart - Bez obzira na zavr{etak cije Rusije (gorweg doma par- rewe biv{eg komandanta pregovora, pri rje{avawu pita- lamenta) najavio da }e se na ja- Wema~ki general upozorio wa statusa Kosmeta neophodno nuarskoj sjednici Skup{tine KFOR-a Klausa Rajnharta da je i da bi doga|aji koji bi mo- SPREMNOST je uvaàvati interese Srbije - diskutovati o Kosovu i Meto- }e, najvjerovatnije, u pokrajini gli da uslijede poslije jedno- rekao je Van der Linden, koji je hiji, ali nije èlio da predvi- do}i do sukoba, javio je Tanjug. stranog progla{ewa nezavi- Analiti~ka kompanija "Interne{enel rilej{ns end sekju- od ~etvrtka u posjeti Rusiji. |a ishod te diskusije. Ne mislim da }e sukobi snosti pokrajine, mogli da ima- riti vo~# sa sjedi{tem u Cirihu, u najnovijoj analizi situaci- prerasti u neku vrstu gra|an- On je ocijenio da je "stabil- Van der Linden je samo kon- ju posqedice po ~itav region. je na Balkanu ocjewuje da je vjerovatno da }e do}i do nasiqa, nost balkanskog regiona mogu- statovao da su prilikom pret- skog rata, zato {to je tamo bez obzira na to na koji na~in bude rije{eno pitawe budu}eg NATO, ali wegovi vojnici ne - Pla{im se da }e u tom slu- }a samo uz u~e{}e Srbije#, pre- hodnog razmatrawa "kosmetskog ~aju i Srbi sjeverno od Ibra statusa Kosova i Metohije. nijela je agencija Itar-Tas. pitawa# ~lanice Parlamentar- mogu da budu na svakom mje- - U slu~aju da Kosmet proglasi nezavisnost, zvani~nici mestu, posebno tokom no}i, na- proglasiti nezavisnost, i da Van der Linden je pozvao EU ne skup{tine SE imale razli- bi to moglo da izazove lan~a- |unarodne zajednice ukqu~eni u ovaj proces spremaju se za poda "zauzme odgovornu poziciju ~ite pozicije. ¥ veo je wema~ki general. On smatra da 16 hiqada vojnika nu reakciju. Na primjer, Al- bunu niskog intenziteta. Me|unarodne snage ve} su po~ele da nije mnogo i zato misli da }e banci na jugu Srbije, na pod- poja~avaju vojno i policijsko prisustvo zbog mogu}nosti da se PREDSJEDNIK DPS-a NEODRE\EN U VEZI SVOJE na Kosovu i Metohiji izbiti ru~ju Pre{eva, mogli bi da po- pobuna pro{iri na Makedoniju, jug Srbije i BiH - navodi se u KANDIDATURE nasiqe. ku{aju da se ujedine sa Kosme- analizi za sqede}u godinu. Rajnhart je naglasio da }e tom. To bi moglo da dovede do Milo jo{ razmi{qa glavna uloga NATO-a i civil- sli~nih inicijativa u dijelo- Navode}i da "svi o~ekuju ~ak àlio da ne dobija dovoq- ne misije EU, ukoliko ona bu- vima Makedonije. Pri tome, ne da kosovska vlada proglasi ne- no uputstava o tome kako da PODGORICA - Predsjed- jih se povukao sa najvi{ih dr- znamo {ta bi u tom slu~aju ura- zavisnost#, on je rekao da lo- rije{i ta politi~ka pitawa#. nik crnogorske vladaju}e De- àvnih funkcija, ali nije izri- de upu}ena na Kosmet, biti za- {tita Srba i da je to priori- dila Republika Srpska, koja {e scenarije poslije toga ni- - Zbog toga je va`no da EU mokratske partije socijalista ~ito rekao da ne bi prihvatio bi mogla da poku{a da se izdvo- Milo \ukanovi} jo{ nije saop- pomenutu kandidaturu. tet. je te{ko predvidjeti - poku- i NATO, zajedno sa vladama u {tio kona~an stav o tome da li Glavni odbor DPS-a treba - Mo`da me|u pripadnici- ji iz BiH- naveo je Rajnhart. {aj sjevera Kosmeta da se odvo- Beogradu i Pri{tini, razmo- }e prihvatiti kandidaturu za da se na sjednici koja je plani- ma srpske mawine vojnici NA- Sli~ne bojazni dijeli i To- ji, napetost i izme|u Srba i tre razne scenarije, i da se predsjednika Crne Gore. rana za 27. decembar izjasni o TO-a ne}e biti naro~ito poma{ Vala{ek, direktor Odsje- Albanaca i pogor{awe stawa unutar Unije i NATO-a done- Kako prenose podgori~ki svojim kandidatima za predsjed- pularni, ali mislim da su Sr- ka za spoqnu politiku i bez- u srpskim enklavama, izbje- su odluke - rekao je Vala{ek, mediji, \ukanovi} je na sjedni- nika Crne Gore. Najvi{e op- bi svjesni da bez me|unarod- bjednost pri Centru za evropske gli~ki talas... ukazuju}i da je sada potrebno ci Poslani~kog kluba DPS-a, {tinskih odbora predloìlo nih snaga ne bi imali {anse da reforme u Londonu, koji sma- On je za BBC rekao da se odlu~iti {ta }e se raditi, a po~etkom ove nedjeqe, rekao da je da \ukanovi} bude predsjed- opstanu- rekao je biv{i ko- tra je va`no bezbjednosnu situ- nedavno "komandant NATO ne kada neka od tih situacija i daqe ostaju razlozi zbog ko- ni~ki kandidat. ¥ mandant KFOR-a. aciju dràti pod kontrolom. snaga na Kosovu i Metohiji ve} po~ne da se de{ava. ¥ 12 KROZ REPUBLIKU SRPSKU 22. i 23. decembar 2007. NAÊLNIK OP[TINE PRIJEDOR MARKO PAVI] PRIMIO NAJBOQE OSNOVCE I SREDWO[KOLCE NA MLADIMA SVIJET OSTAJE Ovi u~enici su zasluìli svaku pohvalu, jer su pokazali da na{a op{tina ima kapacitete, koji nastavqaju tamo gdje su prethodne generacije stale. To je, sve skupa, znak da ovaj grad ima mladost a samim tim i perspektivu, rekao Marko Pavi} PRIJEDOR - Na~elnik op- {tine Prijedor Marko Pavi} primio je u petak 12 najboqih u~enika osnovnih i osam najboqih u~enika prijedorskih sredwih {kola. Rije~ je o |a- cima, koji su u ovoj godini postigli zapaène rezultate u u~ewu, ali i na brojnim takmi- ~ewima u op{tini i na republi~kom nivou. Za najboqe {ko- larce, op{tina je i ovoga puta obezbijedila prigodne poklo- ne, me|u kojima je bila i nov~a- na nagrada. - Ovi u~enici su zasluìli svaku pohvalu, jer su pokazali da na{a op{tina ima kapacite- \Prijem kod na~elnika: Nesebi~na podr{ka lokalnih vlasti te, koji nastavqaju tamo gdje su ovim prostorima. Me|u u~eni- {e rezultate i da se oni cije- jana kaè da ima sve petice, prethodne generacije stale. To cima, koji postiù odli~ne rene - kazala je Awa i dodala da }e {to je dobar temeq da jednoga je, sve skupa, znak da ovaj grad zultate u u~ewu bila je Awa nakon zavr{ene osnovne {kole dana postane dobar farmaceut. ima mladost a samim tim i per- Vujakovi}, u~enica devetog raz- upisati najvjerovatnije Gimna- Na podru~ju op{tine Pri- spektivu - kazao je, izme|u osta- reda Osnovne {kole "Dositej ziju ili sredwu Muzi~ku {kolu. jedor ima 12 osnovnih i osam log Pavi}, dodaju}i da lokalna \ Awa Vujakovi}: Najboqi osnovac Obradovi}# u Prijedoru. Bojana Areìna iz Kneì- sredwih {kola. Nastavu poha- vlast maksimalno pomaè obra- Najva`nije je ipak, ~ulo se tim i za zaposlewe nakon zavr- - Hvala na~elniku na{e op- ce kod Kozarske Dubice najbo- |a oko 11.000 u~enika sa kojima zovawe te da }e se ta praksa nana ovome skupu, obezbijediti {enog {kolovawa a {to je bit- {tine, koji je na{ao vrijeme za qi je u~enik prijedorske Medi- radi oko 1.200 prosvjetnih rad- staviti i daqe. mladima uslove za rad a samim na preduslov da se zadrè na nas. Ovo je znak da se zna za na- cinsko-tehnolo{ke {kole. Bo- nika. ¥ D. BULI] TESLI] MUKU MUÎ SA ODRONIMA ZEMQI[TA I KLIZI[TIMA POKLONI KOTORVARO[KIM \ACIMA ve}i broj klizi{ta, {to }e pored Otklizali" milioni maraka ovih postoje}ih stvoriti brojne Paketi}i puni qubavi probleme, ali se nada da }e se " TESLI] - Na podru~ju te- strukturnim objektima, putevi- stvuje samo civilna za{tita, ko- ipak na}i na~in da se obezbije- KOTOR VARO[ - Vi{e od kia ve} dvije godine obavqa di- sli}ke op{tine ranijih godina ak- ma, vodovodima, vo}wacima i poja je proteklih godina u ovaj posao di novac za sanaciju klizi{ta 1.000 u~enika kotorvaro{ke stribuciju paketi}a. Djeca iz tiviran je veliki broj klizi{ta qoprivrednom zemqi{tu. Jan- investirala desetak hiqada ma- bar onih najaktivnijih. Brojni su Osnovne {kole "Sveti Sava# Engleske su paketi}e isporu- i odrona zemqi{ta. Kako ni ra- kovi} kaè da je najteè stawe raka {to je bezna~ajna suma u od- zapisnici sa terena, kao i za- nije nije ulagano ni{ta u wihovu u Dowoj Vru}ici, Stewaku, Do- nosu na potrebe. od prvog do {estog razreda pri- ~ili preko organizacije "Sa- htjevi qudi za pomo} i nadok- milo je paketi}e, koje su im po- maritans Purse#. Na isporu~e- sanaciju, a "proradila# su i nova, wem Ruèvi}u, Ukrinici, Jase- U buxetu op{tine Tesli} za nadu {tete od klizi{ta, na ~i- stawe je postalo alarmantno. nici, Boricama, Ugodnovi}u i 2007. godinu kao i ranijih godina ju realizaciju se ~eka godina- klonili wihovi vr{waci iz nim poklon paketi}ima zahva- Po rije~ima {efa slu`be Gomjenici. za ove namjene nisu planirana ma. Rade Risti} iz Borica ka- Engleske. Boì}ne i novogodi- lio je direktor Osnovne {ko- Civilne za{tite u Tesli}u Pri~iwena {teta je velika sredstva kao ni u buxetu za 2008. è da ni nakon ~etiri godine {we paketi}e su osnovcima le "Sveti Sava# Miro Jawilo- Vlade Jankovi}a, klizi{ta su a za potpunu sanaciju i trajno godinu, tako da se ovaj problem nema saznawa dokle se stiglo predali predstavnici finske vi}, koji je istakao da su pake- ugrozila nekoliko stambenih osigurawe ugroènih podru~ja ne}e po~eti rje{avati ni u nared- sa wegovim zahtjevom iako mu organizacije "Fida internaci- ti}i obradovali brojne u~eni- objekata, brojne pomo}ne zgra- potrebne su stotine hiqada ma- noj godini. Jankovi} kaè da }e je pomo} bila obe}ana po hit- onal#, koja prema rije~ima ko- ke ove vaspitno obrazovne ustade, a najve}e {tete su na infra- raka. U aktivnosti sanacije u~e- se dolaskom proqe}a aktivirati nom postupku. ¥ V. T. ordinatora projekta Mike Kur- nove. ¥ D. K. 22. i 23. decembar 2007. SEMBERIJA/BR^KO DISTRIKT 13 JAVNAKRA]I RASPRAVA O NACRTU ZAKONAPUT O URE\EWU DO PROSTORA IDOZVOLE GRA\EWU U BIJEQINI

Novim zakonom predvi|eno niz izmjena u odnosu na SKUP[TINA dosada{wi zakon, kojim se èli pojednostaviti Nacrtu zakona o ure|ewu prostora i gra|ewu procedura u vezi sa izgradwom objekata i pribliìti usvojili su jednoglasno poslanici Narodne skup- {tine Republike Srpske u oktobru ove godine, evropskim standardima u ovoj oblasti, rekla nakon ~ega je upu}en u javnu raspravu. Gorjana Rosi} malno pojednostaviti proces do- ura|en uz podr- BIJEQINA - Odredbama nisti~ke saglasnosti, te revizi- objekata, niti naknadnu legali- bijawa dozvola za gra|ewe - re- {ku USAID-a, novog zakona, ~iji je nacrt u pe- ju tehni~ke dokumentacije za iz- zaciju objekata, ~ime se èli kla je Gordana Rosi}. da se donese je- tak predstavqen u Bijeqini, gradwu individualnih stambe- zaustaviti nelegalna izgradwa Ona je istakla da je novim za- dan potpuno no- znatno je pojednostavqena pro- nih i individualnih stambeno- u Republici Srpskoj. konom predvi|eno mnogo novi- vi kvalitetan i cedura u oblasti izdavawa odo- poslovnih objekata. Prema rije~ima slu`beni- na, od kojih }e neke biti i veo- sistemski zakon brewa potrebnih za gra|ewe, Ponu|enim Nacrtom zakona ka za odnose sa javno{}u u ovom ma bolne poput suzbijawa nele- koji za ciq ima skra}eni rokovi, te smaweni ukida se urbanisti~ka sagla- ministarstvu Gorjane Rosi}, no- galne izgradwe. uvo|ewe reda u tro{kovi dobijawa dokumenata. snost, a uvode se lokacijski vim zakonom predvi|eno je niz - Novi zakon ne}e dopusti- urbanizam i Predstavnici ministarstva uslovi. Saglasnosti i mi{qewa izmjena u odnosu na dosada{wi ti naknadnu legalizaciju, kao gra|evinarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evi- komunalnih i drugih javnih zakon, kojim se èli pojedno- {to je to sada slu~aj. Qudi su se u skladu sa narstvo i ekologiju ovaj nacrt preduze}a pribavqaju se samo u staviti procedure u vezi sa iz- odlu~ivali na bespravnu grad- evropskim stan- predstavili su gra|anima sa situaciji kada se lokacijski gradwom objekata i pribliì- wu, naàlost ve}inom izbjegla dardima. podru~ja 11 op{tina regije Bi- uslovi izdaju na osnovu stru~nih ti evropskim standardima u ovoj i raseqena lica, i ovaj problem - Tokom ras- jeqina. mi{qewa pravnog lica ovla- oblasti. je poprimio ogromne razmjere. prava smo ~uli Zakon koji je jo{ na snazi, {}enog za izradu prostorno- - Potreba za izradom novog Nakon usvajawa zakona naredne dosta kvalitet- predvi|a da se obezbijedi urba- planske dokumentacije. zakona ukazala se nakon {to je godine bi}e ostavqen period od nih prijedloga \ Gorjana Rosi}: Po evropskom nisti~ka saglasnost i odobre- Tako|e, novi zakon ne pred- utvr|eno da je postoje}a urba- tri mjeseca za legalizaciju, a koje }emo poku- receptu we za gra|ewe. Tu su i brojne vi|a reviziju tehni~ke dokumen- nisti~ka regulativa veoma kom- naknadno to ne}e biti mogu}e {ati ugraditi u saglasnosti komunalnih i dru- tacije potrebne za izgradwu in- plikovana. Novim zakonom è- u~initi - rekla je Rosi}eva. zakon i pozivamo nesu da ovaj zakon bude {to bo- gih javnih preduze}a, u~e{}e su- dividualnih stambenih i indi- le se harmonizovati propisi u Ona je istakla da je ciq sve da se ukqu~e i svojim suge- qi - rekla je Rosi}eva. sjeda u postupku izdavawa urba- vidualnih stambeno-poslovnih skladu sa evropskim i maksi- dono{ewa ovog zakona, koji je stijama i primjedbama dopri- ¥ M. PAJI]

OBNOVA LOKALNIH SAOBRA]AJNICA U LOPARAMA PÊLARI BR^KO DISTRIKTA TRA@E SVOJA PRAVA DOÊK NOVE GODINE U BIJEQINI ona maraka. Pravilnik o kori- Kredit ure|uje puteve Zakon {to prije {}ewu tih sredstava }e biti Bogata ponuda ura|en po~etkom godine - izja- LOPARE - Modernizaci- kredita i 763 hiqada maraka BR^KO - Predstavnici nikakve odgovore po zahtjevu za vio je nakon sastanka s p~ela- BIJEQINA - Stanovnike ja i asfaltirawe lokalne od gra|ana. udruèwa p~elara "Matica# i naknadu. rima {ef Odjeqewa za poqo- Bijeqine koji se 31. decembra od- putne mreè najva`niji su Ostalo je jo{ da se obez- "P~ela# iz Br~kog zatraìli [tete koje su nanesene sa- privredu u Vladi Br~ko di- lu~e za do~ek Nove godine na grad- poslovi koje je lokalna upra- bijedi 300 hiqada maraka od su od nadle`nih u Vladi i Skup- mo zbog tretirawa vo}waka iz- strikta Pejo Mende{. skom trgu zabavqa}e rok grupe va u Loparama zavr{ila ove kredita i 346 hiqade od u~e- {tini distrikta dono{ewe Za- nose oko 150 hiqada maraka, a Prema wegovim rije~ima u "Red haus# i "Valentino#. godine. {}a mje{tana. kona o p~elarewu. podsticaj od 15 maraka po ko- toku priprema teksta Zakona o Program do~eka Nove godine - Lokalnu putnu mreù na Razlika izme|u ugovore- Naime, zbog neregulisanog {nici je neprihvatqiv, poseb- p~elarewu koji bi, kako je plana trgu }e po~eti u 20 ~asova na- stawa u ovoj oblasti, a usqed no kada se zna da za svako jagwe nirano, u skup{tinsku procedu- stupom u~esnika festivala "Dje- podru~ju op{tine ~ine nih i ostvarenih radova i proqetnog tretirawa vo}waka Vlada daje stimulaciju od 30 ma- uglavnom makadamski putevi novca, nastala je zbog duge ru trebao u}i u prvom tromje- ca pjevaju Semberiji#. Od 21 do je- hemijskim sredstvima p~elari raka - rekao je predsjednik Udru- se~ju naredne godine. dan ~as i 30 minuta Semberce }e koji su dotrajali. Kako no- procedure tendera, koji su su samo u ovoj godini izgubili èwa "P~ela# Samid Karali}. vac u buxetu nije dovoqan za neku izgradwu dionica uvu- Predstavnici p~elarskih zabavqati rok grupe, a u pono} }e oko hiqadu ko{nica. Predstav- Iako su dobili podr{ku udruèwa su poru~ili da }e, uko- biti prire|en i vatromet. ozbiqni iskorak po tom kli u zimski period gdje su nici ovih udruèwa, koja oku- Skup{tinske komisije i Vladi- liko se statusno ne rije{e naj- Op{tinska uprava Bijeqina osnovu Skup{tina op{tine radovi obustavqeni ili pro- pqaju oko 250 p~elara sa pod- nog Odjeqewa za poqoprivredu krupniji problemi koje su izni- izdvojila je za organizaciju me|u- odobrila je kredit od 1,2 mi- longirani do proqe}a 2008. ru~ja distrikta koji posjeduju za dono{ewe Zakona o p~elare- jeli i ne za{titi ova djelatnost, narodne i pravoslavne Nove go- liona maraka za tu namjenu - godine. preko 15 hiqada ko{nica i pro- wu, p~elarima je saop{teno da s ko{nicama pred Vladu i Skup- dine 119.948 maraka. Bogat zabav- rekao je na~elnik op{tine Zari} je dodao da }e se as- izvedu minimalno 300 tona me- Vlada nema grantove za naknadu {tinu ve} krajem februara ka- ni program bi}e organizovan i za Mitar Zari}. faltirawe lokalnih puteva da godi{we, kaù da zbog pretr- {teta u poqoprivredi. ko bi sprije~ili dosada{wu si- do~ek Srpske nove godine. Na Prema odluci Skup{ti- nastaviti i u 2007. godini. pqene {tete na svojim p~eli- - Buxetom za 2008. godinu tuaciju da u martu, s prvim tre- gradskom trgu }e 13. januara na- ne mje{tani bi trebali sami Napomenuo je da vlada Srp- wim dru{tvima, izuzev izlaska obezbijedili smo ne{to uve- tirawem vo}waka, redovno pre- stupiti [idski truba~i i pozna- prikupiti jo{ toliko novca ske duì period ne odobrava inspekcijskih organa na teren, }ana sredstva za podsticaje, trpe izuzetno velike gubitke. ti estradni umjetnik Radi{a Uro- pa je za ovaj posao u 2007. go- 800 hiqada maraka kao kre- do danas iz Vlade nisu dobili koja ukupno iznose {est mili- ¥ M. \. {evi}. ¥ V. Je. dini planirano prikupiti ditno zaduèwe op{tine, ia- 2,4 miliona maraka. ko je sprovedena propisana Prema prvom izvje{taju procedura. On isti~e da to STANOVNICIMA NASEQA ILI]KA U BR^KOM STI@U BOQI DANI u ovoj godini ugovoreni su moè ugroziti po~etak as- radovi koji ko{taju 2,3 mili- faltirawa lokalnih puteva ona maraka od ~ega je priku- sa po~etkom gra|evinske se- DOGODINE SVOJI NA SVOME pqeno 846 hiqada maraka od zone u 2008. godini. ¥ Q. B.

SERVISNE INFORMACIJE Odlukom supervizora Rafija Gregorijana od idu}e BUXET godine stanovnici ovog naseqa mo}i }e da stanove Buxetom za idu}u godinu u Bijeqina ukwiè kao svoje vlasni{tvo, {to ranije nisu mogli izgradwu infrastrukture na BR^KO - Gotovo tri hiqa- Na ovaj na~in supervizor Ra- Mje{tanin Simo Miri} na- u nasequ Ili}ka bi}e uloè- PORODILI[TE - Izme|u ~etvrtka i petka ro|ena jedna no 800 hiqada maraka, a zna- djevoj~ica i dva dje~aka. de uglavnom izbjeglih i raseqe- fi Gregorijan je ispravio neprav- pomiwe da se sada osje}a kao u POLICIJA - U ovom periodu u Bijeqini evidentirana su nih Srba, koji su nakon rata od- du prema ovim qudima koji su vla- svojoj ku}i. ~ajne investicije u idu}oj go- tri krivi~na djela. Javni red i mir naru{en je jednom. Po ra- lu~ili ostati u Br~kom i svoj stitim novcem i uz ne{to pomo- - Sada kona~no znamo da je dini najavila je Vlade Srpske. znim osnovama li{ena su slobode tri lica. Evidentirana je i novi dom izgradili u nasequ }i Vlade Republike Srpske u pro- ono {to smo gradili na{e i da Supervizor Gregorijan je jedna saobra}ajna nezgoda sa mawom materijalnom {tetom. Ili}ka, sa odu{evqewem su pri- teklih nekoliko godina uloìli imovinom moèmo raspolagati nalogom obavezao Vladu di- ¥ M. P. hvatili najnoviji nalog supervi- maksimalne napore da stvore dom onako kako èlimo i prema sop- strikta da obezbijedi sve uslo- zora kojim se omogu}ava ukwià- za sebe i svoje porodice. stvenoj odluci. Ovo za nas zna- ve za ukwiàvawe prava vla- vawe stambenih objekata na no- - Stanovnicima ovog naseqa ~i sigurnost koja nam je bila ta- sni{tva i legalizacije obje- Br~ko sioca stanarskih prava u ovom to mnogo zna~i jer nam daje mo- ko dugo uskra}ena i o ~emu smo kata u ovom nasequ ve} od pr- nasequ. gu}nost da stanove ukwiìmo godinama sawali - rekao je Mi- vog januara idu}e godine. Kraj- PORODILI[TE - U posqedwih 48 ~asova u br~anskom po- Ugovorima o dodjeli pla- kao svoje vlasni{tvo i time pori}. wi rok za taj posao je 31. decem- rodili{tu ro|ene su ~etiri bebe. ceva, wima je ranije onemogu- stanemo kreditno sposobni kao U saop{tewu za javnost Par- bar 2008. godine. ZDRAVSTVENI CENTAR - U toku je vakcinisawe stanov- }eno da u periodu od 10 godi- i ostali gra|ani Br~kog. Ovako tije demokratskog progresa Re- na raspolaù svojom imovi- moèmo da svoja prava iskori- publike Srpske u Br~kom, koja log supervizora uz konstataci- ni{tva protiv gripa. ju da je àlosno da institucije POLICIJA - Na putevima distrikta dogodile su se ~eti- nom. Nalogom supervizora do- stimo da zavr{imo svoje objek- je prije godinu dana sakupqawem bili su mogu}nost da kona~no, te - rekao je predsjednik Savje- potpisa inicirala potrebu distrikta, kao i mnogo puta do ri saobra}ajne nezgode sa materijalnom {tetom pri~iwenom na sada, nisu razumjele ili htjele vozilima. od idu}e godine, budu svoji na ta mjesne zajednice Ili}ka Dra- ukwiàvawa stambenih objeka- svome. goqub @ivkovi}. ta u Ili}ki, pozdravqen je nada rije{e stvarne potrebe ovih KOMUNALNO - Voda je neispravna na 31 gradskoj ~esmi gra|ana. na kojima je utvr|eno i do 10 puta ve}e prisustvo mangana, amo- - Ovaj nalog pokazuje da vlast nijaka i èqeza. distrikta nije bila u mogu}no- GRANI^NI PRELAZ - Zabrawen je saobra}aj preko mosti niti je htjela da donese Za- sta na rijeci Savi za sva teretna vozila ~ija ukupna teìna iz- kon ili odluku kojom bi regu- nosi devet i iznad devet tona nosivosti. ¥ M. \. lisala ovu materiju. U nedostatku voqe vlasti, ovakav potez je morao da potegne supervizor - Ugqevik rekao je potpredsjednik Op- {tinskog odbora Srpske demo- DOM ZDRAVQA - Deùrnoj slu`bi Doma zdravqa Ugqe- kratske stranke u Br~kom Rat- vik za zdravstvenu pomo} obratilo se 28 pacijenata. ko Stjepanovi}. SAOBRA]AJ - Autobuski saobra}aj prema Federaciji U mjesnoj zajednici Ili}ka BiH, Srbiji kao i prigradski odvija se po ustaqenom redu voizgra|eno je oko 280 zgrada sa `we i bez ka{wewa. po ~etiri stana, 80 jednostanki ELEKTRODISTRIBUCIJA - Snabdijevawe elektri~nom i 13 monta`nih ku}a ratnih voj- energijom je uredno osim u Priboju (Centar) gdje je registro- nih invalida. Za poboq{awe in- van kvar. Iz distribucije obavje{tavaju da radnici ovog pred- frastrukture u dijelu naseqa sa uze}a na terenu iskqu~uju one koji nisu izmirili obaveze za ku}ama za ratne vojne invalide utro{enu elektri~nu energiju te apeluju na potro{a~e da iz- Vlada Republike Srpske ovih mire obaveze kako bi izbjegli dodatne tro{kove ponovnog dana naknadno je odobrila 50 hi- ukqu~ewa na elektromreù. ¥ R. J. qada maraka. \ Ili}ka: U nasequ se smjestilo tri hiqade izbjeglih ¥ M. \UR\EVI] 14 KROZ REPUBLIKU SRPSKU 22. i 23. decembar 2007. SVEÂNO OTVORENE OBNOVQENE PROSTORIJE ROGATI^KOG DOMA ZDRAVQA SJEDNICE SKUP[TINA OP[TINA Punija op{tinska kasa PELAGI]EVO - Odborni- od 2,435 miliona maraka, a sasta- PACIJENTIMA NA USLUZI ci Skup{tine op{tine Pelagi- vqeni su od plata i naknada za- }evo usvojili su buxet op{tine poslenih i skup{tinskih odbor- za 2008. godinu, koji iznosi 2,435 nika, za koje je predvi|eno 628,7 miliona maraka, {to je za 33 od- hiqada maraka, poreza i dopri- U Domu zdravqa Rogatica od petka su otvorena vrata JUBILEJ sto vi{e od ovogodi{weg. nosa na ostala primawa 6.500 ma- potpuno renovirane laboratorije, RTG kabineta, Ovim zna~ajnim doga|ajem U ukupnoj strukturi, pore- raka, tro{kova materijala i zapo~elo je zvani~no obiqeà- ski prihodi iznose milion i usluga 314,3 hiqade maraka, teku- prostorija hitne medicinske pomo}i, ginekologije, vawe 125. godi{wice organi- 352,2 hiqade maraka, neporeski }ih grantova 485,3 hiqade mara- ambulanti za specijalisti~ke konsultacije, pedijatrije, zovanog zdravstva na podru~ju prihodi 152,8 hiqada maraka, ka- ka, tro{kova za kamate 20,2 hi- op{tine Rogatica. To je sje}a- pitalni dobici 360 hiqada, dok qade maraka, doznaka niìm po- mrtva~nice i sale za obdukcije... we na davnu 1883. godinu, kada teku}e i kapitalne pomo}i izno- tro{a~kim jedinicama 130 hiqa- ROGATICA - Obiqeàvawe bineta, prosto- je, prema raspoloìvim poda- se 570 hiqada maraka. I rasho- da maraka i kapitalnih tro{ko- 125 godina organizovanog rada zdrav- rija hitne medi- cima, u Rogaticu do{ao i po~eo di su planirani u istom iznosu va 850 hiqada maraka. ¥ V. S. stvene slu`be u op{tini Rogatica cinske pomo}i, da radi prvi civilni qekar. i otvarawe obnovqenih prostori- ginekologije, To se smatra po~etkom organi- Izabrano novo rukovodstvo ja rogati~kog Doma zdravqa povod ambulanti za zovanog rada zdravstvene slu- su sve~anosti koja je u petak odrà- specijalisti~ke `be u narodu i ona }e se u ovoj DOWI @ABAR - Odborni- @abar. To je Slobodan Pavlo- na u ovoj zdravstvenoj ustanovi. konsultacije, op{tini tokom naredne godine ci Skup{tine op{tine Dowi vi} iz Partije demokratskog U Domu zdravqa Rogatica od pedijatriju, mr- obiqeìti nizom manifesta- @abar, na sjednici odrànoj u progresa. Do zakqu~ewa izvje- cija razli~itog karaktera. petka su otvorena vrata potpuno tva~nice i sale petak, za zamjenika na~elnika {taja, pred odbornicima je bio op{tine izabrali su Zvjezdana nacrt buxeta op{tine Dowi renovirane laboratorije, RTG ka- za obdukcije. ja je, sprovode}i projekat stvarawa radnih mjesta kroz pomo} po- Mili}a iz Srpske demokratske @abar za 2008. godinu, koji }e Direktorka stranke. Na ovoj sjednici iza- nakon usvajawa biti upu}en na rogati~kog Do- kretawa malih biznisa u sredwoj i isto~noj BiH, koji finansira bran je i novi potpredsjednik javnu raspravu po mjesnim zajed- ma zdravqa Da- Skup{tine op{tine Dowi nicama. ¥ V. S. ra Ikoni} na- ambasada Kraqevine Holandije glasila je da, za- u Sarajevu, obezbijedila 17,6 hi- hvaquju}i obno- qada maraka, utro{enih za fi- Buxetu prolazna ocjena vqenim prosto- Maja Zirojevi} i Tomislav Batini}: nansirawe rekonstrukcije i mo- \ dernizacije zgrade laboratorije QUBIWE - Odbornici Skup- odjeqewa Administrativne slu- rijama, ova usta- Presjekli sve~anu traku {tine op{tine Qubiwe, na posqed- `be êdomir ]uk, dodaju}i da nova kona~no i mrtva~nice. - Razliku do 21 hiqadu mara- woj sjednici, jednoglasno su usvoji- zainteresovani i daqe mogu kon- moè da pruì kvalitetnu medi- Posebno zna~ajna pomo}, pre- li buxet za idu}u godinu u iznosu kurisati za buxet kad se radi o cinsku uslugu svojim pacijentima, ma wenim rije~ima, do{la im je ka, kolika je bila predra~unska od milion 572 hiqade 380 maraka, projektima i programima. ali i da se posebno posveti dvje- od Ministarstva zdravqa i soci- vrijednost radova na ovim objekti- {to je za 12 odsto vi{e od buxeta Skup{tina je dala saglasnost ma va`nim grupama qudi - mladi- jalne za{tite, Fonda zdravstve- ma, obezbijedila je lokalna zajed- odobrenog za 2007. godinu. na Pravilnik o unutra{woj or- ma i starima! nog osigurawa i Fonda za razvoj nica iz buxeta za ovu godinu - do- - Naàlost, kada smo organi- ganizaciji i sistematizaciji rad- - U obnovi i rekonstrukciji i zapo{qavawe Republike Srp- dala je direktorka Dara Ikoni}. zovali javnu raspravu o nacrtu nih mjesta u Administrativnoj prostorija Doma zdravqa, uz od- ske, japanske vlade, italijanskog Otvarawe obnovqenih i re- buxeta, do{lo je samo dvoje qu- slu`bi, kao i na Pravilnik o in- ricawa radnika ovog kolektiva, bataqona EUFOR-a, LOT-a Soko- noviranih prostorija laborato- di. A za{to je to tako, ja ne znam ternim kontrolnim postupcima u veliku pomo} imali smo od op- lac, Hidroelektrane "Vi{egrad# rije i mrtva~nice, u prisustvu - rekao je na~elnik op{tinskog javnoj slu`bi. ¥ @. J. {tine Rogatica i wenog na~elni- i nekih farmaceutskih ku}a. ve}eg broja gostiju, obavili su u ka Tomislava Batini}a, kao i Posebnu zahvalnost, naglasi- ime "Helpa#, projekat menaxer Vi{e novca poqoprivredi znatnog broja privrednih predu- la je Ikoni}eva, rogati~ki "bi- Maja Zirojevi} i na~elnik op- zetnika sa podru~ja op{tine - na- jeli mantili# duguju wema~koj ne- {tine Tomislav Batini}. GRADI[KA - Odbornici SDS-a Zorana Latinovi}a da se glasila je Ikoni}eva. vladinoj organizaciji "Help#, ko- ¥ S. MITROVI] Skup{tine op{tine Gradi{ka prihod koji se planira od kon- usvojili su u petak prijedlog bu- cesija na poqoprivredno zemqi- VAKCINACIJA PROTIV GRIPA U TESLI]U xeta za 2008. godinu u visini od {te u istom iznosu vrati agraru, qewe Higijensko-epidemiolo{ke 39, 6 miliona maraka. Prema rite da se u saradwi sa Odjeqewem Besplatno za starije slu`be i prime vakcine - poru~io je~ima na~elnika Odjeqewa za za privredu i Agencijom za lo- je Ante{evi}. finansije u op{tini Gradi{ka kalni razvoj na|u modaliteti za TESLI] - Vi{e od hiqadu menuv{i da je Fond zdravstvenog te dijabeti~ari. Po tom osnovu On je naglasio da bi vakcina- Milenka Pavlovi}a, planirawe produktivno tro{ewe tih sred- gra|ana Tesli}a primilo je vak- osigurawa Republike Srpske dodi- vakcine je primilo oko 200 lica. cija trebalo da se obavi do kraja buxetskih sredstava za 2008. go- stava, djelimi~no prihva}en. U cinu protiv gripa, ~ija je cijena jelio 400 vakcina protiv gripa za - Dobili smo uputstva da pre- godine i nakon tog roka nema svoj dinu je bazirano na redovnim iz- skladu s tim stavka, inicijalna 17 maraka. Ovo je na{em listu po- osobe koje su obuhva}ene progra- ostale vakcine besplatno podije- smisao. U tesli}kom Domu zdra- vornim prihodima u iznosu od sredstva za razvoj poqoprivre- tvrdio direktor tesli}kog Doma mom besplatne vakcinacije, a to limo licima starijim od 65 godi- vqa kaù da do sada nije evidenti- 19,1 milion maraka. Pavlovi} je de pove}ana su na 400 hiqada ma- zdravqa Mile Ante{evi}, napo- su bubre`ni i sr~ani bolesnici, na, koje pozivam da se jave na Odje- ran nijedan slu~aj gripa. ¥ V. T. naveo da je prijedlog odbornika raka. ¥ B. Ra. 22. i 23. decembar 2007. ISTO^NO SARAJEVO 15 SKUP[TINAHUMANOST CRVENOG KRSTA REPUBLIKE SRPSKEBEZ U PALAMA PODR[KE Prioritetni zadaci ove organizacije naredne godine bi}e unapre|ewe programa organizacionog razvoja i pronalaèwe novih izvora prihoda... Ovo je posebno zna~ajno jer je uveliko smawen broj donatora iz svijeta PALE - Skup{tina Crvenog da neophodnih za realizaciju nostima - omasovqavawu organi- krsta Republike Srpske usvoji- programskih aktivnosti Crve- zacije, obuci kadrova, dobrovoq- la je u petak na sjednici na Pa- nog krsta posebno zbog zna~ajnog nom davala{tvu krvi, prvoj po- lama Program rada i Operativ- smawewa broja donatora iz svi- mo}i, posjete starim, bolesnim ni plan aktivnosti ove organi- jeta. Prema wegovim rije~ima, i invalidnim licima koja kori- zacije za 2008. godinu, kao i fi- u programu rada za 2008. godinu ste usluge iz programa ku}ne we- nansijski plan za narednu godi- su tradicionalna organizacija ge - naglasio je Gruji~i}. nu u iznosu od 1.155.000 maraka. i razvoj socijalno-humanitarne On je podsjetio da }e Crve- Predsjednik Crvenog krsta djelatnosti, ku}na wega, zdrav- ni krst u 2008. godini na nivou Srpske Jovo Gruji~i} izrazio stvena djelatnost, rad sa pod- op{tinskih i gradskih organi- je nadu da }e ovaj plan biti mlatkom i omladinom, me|una- zacija, koje su na osnovu rje{e- ostvaren, navode}i da }e prio- rodna saradwa, slu`ba traè- wa Ministarstva zdravqa i so- ritetni zadaci u 2008. godini wa, program upozoravawa na opa- cijalne za{tite ispunile uslo- biti unapre|ewe programa orga- snost od mina i program pripre- ve za sprovo|ewe obuke iz prve nizacionog razvoja u ciqu pome i odgovora na katastrofe. pomo}i za kandidate koji pola- stizawa samoodrìvosti i iz- - Crveni krst se u miru vra- ù voza~ki ispit, kontinuira- nalaèwa novih izvora priho- }a svojim tradicionalnim aktivno vr{iti kontrolu kvaliteta sprovo|ewa obuke i ispita iz ZAHVALNICA prve pomo}i. Generalni sekretar Crve- Dobitnik zlatnog znaka Crvenog krsta Srpske Dobroslav nog krsta Republike Srpske \Skup{tina Crvenog krsta: Finansijski plan za narednu godinu ]uk zahvalio je na ovom zna~ajnom priznawu isti~u}i da je po- Svanimir \oki} istakao je da 1.155.000 maraka nosan na to {to su ovu organizaciju doveli na jedan dostojan- je ova organizacija danas obiqe- stven nivo. ìla i 15 godina postojawa, te ni znak, izme|u ostalih, dodije- sta i Crvenog polumjeseca. Ovo tivista Dobroslav ]uku, danas - Sada sa ponosom moèmo da se prisjetimo svega onog {to da su uru~ena 33 zlatna i 24 sre- qen je Vladi Srpske, Ministar- priznawe dobila je i Skup{tina~elnik op{tine Trebiwe. Tu smo dobro uradili, kao i {to }emo ubudu}e raditi - rekao je brena znaka Crvenog krsta naj- stvu zdravqa Srpske, Me|una- na op{tine Pale, Skup{tina su i potpredsjednik Crvenog kr- ]uk i dodao da se omladini treba dati prednost u svim aktiv- zaslu`nijim aktivistima, vo- rodnom komitetu Crvenog krsta grada Isto~no Sarajevo, kao i sta Atanas Kurti} i predsjed- nostima, stvoriti uslovi da se {koluju i da se stvori dobar am- lonterima i institucijama. - Kancelarija za BiH, Me|una- nekada{wi potpredsjednik Cr- nik Crvenog krsta Srpske Jovo bijent da ostaju u Republici Srpskoj. Prema wegovim rije~ima, zlat- rodnoj federaciji Crvenog kr- venog krsta i dugogodi{wi ak- Gruji~i}. ¥ S. [EKARA

USVOJEN BUXET OP[TINE ISTO^NO NOVO DELEGACIJA ISTO^NE ILIXE POSJETILA ÂÂK SARAJEVO ZA NAREDNU GODINU bjekata, kulturnih centara i Uspostavqena saradwa mnogim drugim qudima sa ko- Nova {ansa razvoju jima smo se prvi put susreli. ISTO^NA ILIXA - De- stoprimstvo doma}ina, o ko- ~elnik za privredu i dru{t- Mislimo da }e na{a budu}a ISTO^NO NOVO SARA- dila rebalans buxeta, koji su legacija op{tine Isto~na jem se kasnije dugo pri~alo, vene djelatnosti Nenad Kop- JEVO - Odbornici Skup{tine ukupno iznosili gotovo tri i po saradwa biti uspje{na jer ima- Ilixa, predvo|ena na~elni- iniciralo je na~elnika op- rivica. mo sli~ne ideje i zamisli o op{tine Isto~no Novo Saraje- miliona maraka. I taj novac, ka- kom Predragom Kova~em, pro- {tine â~ak Velimira Sta- Koprivica je potvrdio da je vo usvojili su u petak prijedlog ko su odlu~ili odbornici, na- tome {ta i kako ho}emo da ra- buxeta za idu}u 2008. godinu u mijewen je iskqu~ivo za razvoj- {log utorka je boravila u nojevi}a da prvi zvani~ni suna proslavi Dana op{tine â- dimo. iznosu od osam miliona i 837 hi- ne projekte. â~ku na proslavi Dana op{- sret sa kolegama iz Isto~ne ~ak, na{a delegacija imala Zbog toga iskreno vjeruje- qada maraka. Najvi{e novca dobi}e raz- tine. Ilixe uprili~i na proslavi brojne susrete sa privredni- mo da }e se na{i planovi Buxet ~ine poreski prihodi vojni projekti po mjesnim zajed- Ideja o posjeti ovoj srpskoj Dana op{tine. cima i li~nostima iz javnog i ostvariti na zadovoqstvo u iznosu od dva miliona i 960 nicama za infrastrukturu i iz- op{tini javila se tokom odr- - Ciq posjete bio je uspo- kulturnog ìvota te op{tine. svih nas - istakao je Koprivi- hiqada maraka, a neporeski pet gradwu i dogradwu saobra}ajni- àvawa "Prvog sabora starog stavqawe trajnije saradwe i Iako je preovladavala opu{te- ca dodaju}i da su izuzetno sr- miliona i 627 hiqada maraka, ca, snabdijevawe vodom. Znatna pjevawa u Srba# u Isto~nom povezivawe dvije lokalne za- na atmosfera, sa nekima od da~ni doma}ini obe}ali uz- te grantovi od vi{ih nivoa vla- sredstva i idu}e godine bi}e iz- Sarajevu, na kojem je u~estvo- jednice i bratskih naroda u wih uspostavqene su poslovne vratnu posjetu Isto~noj Ili- sti u iznosu od 250 hiqada ma- dvojena za dogradwu pozori{ne vao veliki broj kulturno- privrednom i kulturnom po- veze od kojih sve strane mnogo xi, koja }e jo{ vi{e u~vrsti- raka. zgrade, stadiona "Slavija#, umjetni~kih dru{tava i izvor- gledu, kao i nastavak prija- o~ekuju. ti dobre veze dvije lokalne Prema rije~ima na~elnika sportskih dvorana, te izgradwu nih grupa iz Srbije, a posebno teqskih odnosa - kazao je ~l- - Raduje nas ovaj kontakt sa zajednice. op{tine Milana Kova~evi}a, fiskulturne sale za potrebe iz â~ka i wegove okoline. Go- an delegacije, op{tinski na- direktorima privrednih su- ¥ V. Bu. buxet je nastavio razvojnu ten- Osnovne {kole "Sveti Sava#. denciju, jer je za kapitalna ula- Na inicijativu odbornika, gawa predvi|eno ne{to vi{e od pove}ana su i davawa za ustano- ODBOR UDRU@EWA PENZIONERA SARAJEVSKO-ROMANIJSKOG ~etiri miliona maraka. ve i preduze}a od op{tinskog - Podru~je cijele op{tine zna~aja, kako bi prebrodila pro- I GORWEDRINSKOG REGIONA je ve} godinama veliko gradili- bleme sa pove}awima tro{ko- {te, pa i buxet prati tu tenden- vima poslovawa. ciju i najvi{e novca odlazi u - Nadamo se da }e neki od VE]E PENZIJE ZA MIRNIJU STAROST dovr{etak starih i pokretawe projekata, kako smo predvidje- novih razvojnih projekata u do- li, dobiti podr{ku od Vlade Re- menu infrastrukture posebno - publike Srpske i resornih mi- Penzioneri podràli stav Upravnog odbora Udruèwa - Mislimo da je to nepo- istakao je Kova~evi}. nistarstava, jer op{tina, objek- trebno i da se na taj na~in Ne treba zaboraviti da je tivno, sama ne moè da ih dovr- penzionera Republike Srpske da treba izmijeniti Zakon omogu}uje nova otima~ina od op{tina Isto~no Novo Saraje- {i - nagla{ava Kova~evi}. o doprinosima, kako bi penzioneri {to prije po~eli da penzionera. Zahtijevamo da vo ove jeseni u dva navrata ura- ¥ N. Z. se dobit od gazdovawa tim ka- primaju penzije prema koeficijentu jedan... pitalom usmjerava u teku}e SERVISNE INFORMACIJE penzije. Nema potrebe da se SOKOLAC - Odbor Udru- se Fond penzijskog i invalid- lidskog osigurawa, ~iji je na- èwa penzionera sarajevsko- skog osigurawa doveo u povoq- crt usvojila Narodna skup- stvara nova administracija Isto~na Ilixa romanijskog i gorwedrinskog niji poloàj, a penzioneri {tina Republike Srpske. Pen- i formiraju novi fondovi - regiona, na sjednici, odrà- {to prije po~eli da primaju zioneri se, kako je istaknuto rekao je predsjednik Udruè- i Isto~no Novo Sarajevo noj u petak u Sokocu, podrào penzije prema koeficijentu na ovoj sjednici, ne slaù s wa penzionera Republike je stav Upravnog odbora Udru- jedan. tim da se dio sredstava, koji se Srpske Rade Rakuq, koji je PORODILI[TE - U bolnici Kasindo ro|eni su djevoj~i- èwa penzionera Republike Na ovoj sjednici dosta ri- koristio za teku}e penzije iz- prisustvovao sjednici u So- ca i dje~ak. Srpske da treba izmijeniti je~i bilo je o Zakonu o rezer- uzima i stvara novi menax- kocu. ELEKTRODISTRIBUCIJA - Grad je uredno snabdjeven zakon o doprinosima, kako bi vnom fondu penzijsko-inva- ment. On je dodao da su penzione- elektri~nom energijom. ri nezadovoqni i upravqawem VODOVOD I KANALIZACIJA - Vode ima u dovoqnim Fondom PIO, jer nemaju svo- koli~inama u svim gradskim naseqima. je predstavnike. Prema wego- SARAJEVO-GAS - Distribucija gasa odvija se bez zastoja. vim rije~ima, penzionere u TOPLANA - Toplana u Isto~nom Novom Sarajevu uredno Upravni odbor Fonda PIO zagrijava svoje korisnike. ne treba da predlaù poli- VATROGASCI - Profesionalna vatrogasna jedinica Is- ti~ke organizacije, nego Ud- to~no Novo Sarajevo u protekla dva dana nije intervenisala. ruèwe penzionera Republi- POLICIJA - Policijskoj stanici Isto~no Novo Saraje- ke Srpske. vo nije prijavqeno ni jedno krivi~no djelo. Nisu evidentira- - Nismo protiv reforme ne ni saobra}ajne nezgode. sistema penzijskog osigura- KULTURA - U galeriji Kulturnog centra Isto~no Novo Sa- wa, ali u toj reformi ne smi- rajevo jo{ je u toku izlo`ba slikara Milorada ]orovi}a. Dram- jemo biti o{te}eni, jer i ova- ski studio Kulturnog centra u ponedjeqak }e, u 19 ~asova, iz- ko te{ko ìvimo. Jedna tre- vesti predstavu "Gospo|a ministarka#, koju je reìrao Qubo }ina penzionera je ekstrem- Boòvi}. ¥ V. Bu. no siroma{na - istakao je Ra- kuq. Pale Stav penzionera je da treba uvesti nultu stopu poreza HITNA POMO] - Slu`bi hitne pomo}i paqanskog Doma na dodatu vrijednost za hranu, zdravqa, u no}i izme|u ~etvrtka i petka, obratilo se devet pa- lijekove, qekarske preglede cijenata. i sli~no, jer je sada{wi na- ELEKTRODISTRIBUCIJA - Snabdijevawe elektri~nom ~in oporezivawa, kako isti~u, energijom je uredno, a za dane vikenda se ne najavquju planska donio nevoqe, ne samo penzi- iskqu~ewa. JAHORINA - Na olimpijskoj planini ve} nekoliko dana onerima, nego i drugim kate- caruju idealni vremenski uslovi, a po{to snijega ima dovoq- gorijama socijalno ugroènog no, za vikend }e raditi sve ì~are i ski-liftovi. ¥ S. [. stanovni{tva. \ Sjednica u Sokocu: Tre}ina penzionera izuzetno siroma{na ¥ B. GAJEVI] 16 BAWA LUKA 22. i 23. decembar 2007. DOBRI QUDI PRITEKLI U POMO] BAKI AN\I PARTALO REPERTOAR BIOSKOPI TOPLIJI DANI U SAMO]I MULTIPLEKS KOZARA ELIZABETA: ZLATNO DOBA - istorijski spektakl Ne znam kako da zahvalim na pomo}i. Sada }u bar mo}i uloge: Kejt Blan{et, Gefri da kupim drva za ogrjev i malo hrane da prezimim Ra{, Kliv Oven, Ris Ifans, Tom Holander kako-tako, rekla baka An|a reìja: [ekar Kapur POSLIJE objavqivawa novca odazvali su se qudi dobre dina pomo} baki An|i. On je termini: 17.45, 20, 22.15 teksta u na{em listu o samot- voqe kako bi joj pomogli i pozvao sve qude dobre voqe da wa~kom i te{kom ìvotu sta- olak{ali muke. pomognu ovoj starici. PÊLAC BERI MEDI] - rice An|e Partalo iz Kara- Ovoj starici ~lanovi mje- - Ne znam kako da im zahva- animirani snog odbora lim, ovo je za mene ne{to veli- glasovi: Xeri Sajnfeld, Re- Demokrat- ko. Sada }u bar mo}i da kupim skog narod- drva za ogrjev i malo hrane da ne Zelinger, Matju Brode- nog saveza u prezimim kako-tako. Kada sni- rik, Xon Gudman, Kris Rok, Karanovcu jeg napada nikuda ne mogu, ako Leri King uru~ili su imam drva naloìm, ako nemam reìja: Sitiv Hikner 200 maraka i zavu~em se pod deke kao mi{ u paket hrane. rupi - jada se baka An|a. termini: 16, 17.45, 19.30, su- - Kada Ona nam je ispri~ala da od botom i nedjeqom 12.30 smo pro~ita- kad joj je 1991. godine poginuo KOLIKO ME VOLI[ - ro- li tekst o sin Ranko, ìvi sama na samom wenom te- rubu {ume u zaseoku Partalo u manti~na komedija {kom ìvo- Karanovcu. uloge: Monika Belu~i, @er- tu, odlu~ili Wena tro{na ku}ica u ko- \ Skromni dom: Jedva kraj s krajem ard Depardje, Bernard Kam- smo da posje- joj nema ni vode ni struje, izdvo- pan, @an Pjer Daruson timo ovu ba- jena je od sela, a najbliè kom- Kada je lijepo vrijeme u ku}u pe hranu, jer ne moè pje{ke ku i pomogne- {ije su udaqene dva kilometra. navu~em bra{na, vode i malo oti}i do prodavnice koja je da- termini: 21.15 mo koliko U sobama rupe na zidovima za- krompira i povr}a iz ba{te da leko {est kilometara. Vodu ZAÂRANA moèmo i ta- tvorene daskama i jorganima, bi imala {ta zimi da jedem - donosi sa izvora i bunara koji uloge: Ejmi Adams, Patrik ko joj bar ma- duva na sve strane i proki{wa- rekla je An|a. su sre}om blizu ispod ku}e. lo olak{amo va, ni vrata se ne mogu zatvori- Ona sama ìvi godinama, Dodaje da joj je najgore zimi Dempsi, Suzan Sarandon stara~ke dane ti. Jedini namje{taj koji ima mu` Mihajilo umro je 1987. go- kada napada snijeg jer do prvih reìja: Kevin Lima - rekao nam je je stari kredenac, sto, izliza- dine, a stariji sin poginuo 1991. kom{ija ne moè ni do}i. termini: 17.45 ~lan Mjesnog ni krevet i {poret na drva. godine u ratu. - Po nekoliko dana budem ÂK ZA SRE]AN BRAK odbora ove Do ku}erka vodi strmi brd- - Mla|i sin @eqko morao zatvorena u ku}i i ~ujem samo stranke Ma- ski puta koji vi{e li~i na koje oti}i za boqim ìvotom, a i zavijawe vukova iz obli`we uloge: Dejn Kuk, Xesika Aba, rio Kajkut. ziju stazu, a ova razdaqina za on te{ko ìvi - kroz suze nam {ume, koji su mi najbliè kom- Dan Fogler Wegov staricu je gotovo nepremosti- je ispri~ala An|a i dodala da {ije - rekla je An|a. reìja: Mark Helfrok kolega Sla- va prepreka. nema ni penziju i ìvi od ma- Kada joj ne{to zatreba, is- |enko Toma- - Bolesna sam i te{ko se le invalidnine koju prima za pri~ale su nam kom{ije, kako termini: 20, 22 {evi} je na- kre}em, vi{e preìvqavam ne- pokojnog sina. bi ih dozvala, An|a na {tapu BANSKI DVOR \ Mario Kajkut i baka An|a: Samo da glasio da ovo go {to ìvim, ali moram jer ne Me|utim, i kada ima novca ra{iri bijelu zastavu. KONCERTNA DVORANA se prezimi ne}e biti je- mogu u grob dok Bog ne odredi. mora druge zamoliti da joj ku- ¥ N. TOMA[EVI] Koncert Narodnog orkestra i solista CKUDM "Masle- NA STARÊVICI OTVOREN TROPIKOV" MINI-MARKET ADMINISTRATIVNA SLU@BA GRADA " {a#, 25.12. u 20 ~asova Koncert SPD "Jedinstvo#, Zaposleno 30 radnika Javni uvid u nacrt plana dirigent Nemawa Savi}, NOVI mini-market preduze- "Tropik# Dijane Milankovi}- NACRT izmjena Regulacio- i u mjesnoj zajednici Lazarevo. Za vrijeme javnog uvida 27.12. u 20 ~asova }a "Tropik# otvoren je u petak u Kusturi} ovo je 13. objekat koji nog plana Radne organizacije Svi zainteresovani javni nacrt svako fizi~ko i pravno lice IZLO@BENI SALON nasequ Star~evica. je otvoren na podru~ju Republi- "Rotas# u Bawoj Luci do 19. ja- mogu da pogledaju svakim radnim svoje primjedbe i prijedloge 15. me|unarodna izlo`ba di- U prijatnom i moderno dizaj- ke Srpske. nuara bi}e na javnom uvidu u sa- danom osim u dane vikenda i pra- na nacrt moè da upi{e u kwi- niranom objektu povr{ine 330 - U novom mini-marketu sva- lu Urbanisti~kog zavoda Repu- znika, a objavqen je i na inter- gu koja }e se tu nalaziti ili japozitiva i 1. me|unarodna kvadratnih metara, potro{a~i- ko }e za sebe prona}i ono najne- blike Srpske, u prostorijama net prezentacijama www.banja- da ih dostavi Slu`bi grada u salon digitalne fotografi- Administrativne slu`be grada luka.rs.ba i www.iu-rs.com. formi dopisa. ¥ @. Do. je, 27.12. u 19 ~asova MUZI^KI PAVIQON GODI[WA SKUP[TINA UDRU@EWA HRANITEQA I STARATEQA DJECE Ronila~ki klub "Pelagos#, retrospektiva kratkog nau~- no-dokumentarnog filam, NEZAMJENQIVA QUBAV PORODICE 22.12. u 19 ~asova POZORI[TA Iako je najboqe da odrastaju u porodici, naàlost sva djeca nemaju tu sre}u. Zbog toga moraju biti smje{teni NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE u domove i ìvjeti u instituciji, a ni{ta ne moè VELIKA SCENA zamijeniti toplinu porodice, rekao @eqko Salopek "Gavrilo# , pozori{ta Jaza- NI[TA ne moè zamijeni- vac, 23.12. u 20 ~asova ti odrastawe djece u porodici, a hraniteqstvo je jedan od najbo- "Gospo|a Ministarka# 25.12. qih oblika zbriwavawa mali- u 20 ~asova {ana bez roditeqskog starawa. "Magare}e godine# 26. i Zbog toga je neophodno pove}a- 27.12. u 20 ~asova ti broj hraniteqskih porodica, koje }e brinuti o djeci. SCENA "PETAR KOÎ]# Ovo je u petak na godi{woj "Iza zatvorenih vrata# skup{tini istakao predsjednik 23.12. u 20.30 Udruèwa hraniteqa i starateqa djece @eqko Salopek. "Hotel raj# 24.12. u 20.30 - Iako je najboqe da odra- "Tamo daleko# 26.12. u 20.30 staju u porodici, naàlost nema- "Iza zatvorenih vrata# Novi prodajni objekat: Za svakog po ne{to ju sva djeca tu sre}u. Zbog toga \ moraju biti smje{teni u domo- 27.12. u 20.30 (Snimila S. ILI]) ve i ìvjeti u instituciji, a ni- {ta ne moè zamijeniti topli- BIBLIOTEKE ma je ponu|eno vi{e od pet hiqa- ophodnije, jer se u wemu nalaze nu porodice - rekao je Salopek. da proizvoda najpoznatijih doma- ribarnica, mesnica, delikatesni On je dodao da se domovi ne }ih i stranih proizvo|a~a, svje` proizvodi, vo}e i povr}e, mli- smiju ugasiti, ali bi trebalo da NARODNA UNIVERZI- hqeb i peciva tokom ~itavog daje~ni proizvodi, sve za djecu i do- postoje samo kao prelazno rje- TETSKA BIBLIOTEKA na kao i brojne promocije i degu- ma}instvo i drugo. Naime, nase- {ewe dok se ne na|e neka mir- Promocija kwige Matije stacije. qe Star~evica je mjesna zajedni- na sredina. @eqko Salopek (lijevo): U hraniteqskim Prema rije~ima, menaxera za ca sa velikim brojem stanovnika \ Be}kovi}a "Hleba i jezika#, - Vaspita~i u domu pruàju porodicama smje{teno 89 djece (Snimio G. [URLAN) odnose sa javno{}u preduze}a kojima je ovo bilo potrebno - re- qubav i razumijevawe djeci, ali 22.12. u 19 ~asova kla je Milankovi}-Kusturi}. oni ne mogu svima posvetiti Iako djeci bez roditeqskog - Kako bi bilo {to vi{e Izlo`ba @an Moris Bosk, U novom objektu maloproda- dovoqno pa`we. Naime, ~etiri je koji }e raditi od sedam do 21 starawa pruàju toplinu svoga hraniteqa èlimo da probudi- otvorena do 25. decembra ili pet vaspita~a radi sa gru- doma ~lanovi Udruèwa hrani- mo qubav kod mnogih dobrosto- ~as, dodala je ona, zaposleno je pom od dvadesetak djece, a u hra- MUZEJ REPUBLIKE vi{e od tridesetak radnika. teqa i starateqa djece jo{ ne- je}ih porodica koje }e poèqe- niteqskim porodicama je sa- maju prostorije gdje bi odràva- SRPSKE - Povodom sve~anog otvarati da se brinu o djeci. Sada je u svim druga~ije - istakao je Sa- li sastanke. svijetu trend usvajawe i briga o wa omogu}ili smo mje{tanima da lopek. Izlo`ba "Prega~e# - Prinu|eni smo da sastanke djeci, zbog toga bi i kod nas tre- Stalna izlo`bena postavka neke od na{ih proizvode kupe po odràvamo u mjesnim zajednica- balo vi{e pa`we posvetiti to- cijenama sniènim i do 50 odsto, PAKETI]I ma, ili u nekim drugim prosto- me - naglasio je Salopek. Muzeja Republike Srpske a najsre}nije kupce nagradili smo Koliko djeca oboga}uju ~o- rijama. Zahvalan sam {to nam Hraniteq treba da bude za- "Od praistorije do savreme- vrijednim nagradama - istakla je vjeka i ~ine ga sre}nim najbo- neko iza|e u susret, me|utim, ka- poslen i da pruà neopisivo pu- nog doba# i multimedijalna Milankovi}-Kusturi}. qi je dokaz samohrana majka da bismo imali svoj prostor za no qubavi prema djeci. Oni ko- Povodom otvarawa novog pro- Biqana Dobrijevi}. rad bilo bi mnogo boqe - nagla- ji èle unijeti radost u ìvot izlo`ba "Jasenovac#. Muzej dajnog prostora, navela je ona, Ona je ~etvoro svojih mali- sio je Salopek. nekog mali{ana treba da do|u u je za posjetioce otvoren sva- Osnovnoj {koli "Branko Radi- {ana obradovala slatkim pa- On je istakao da u udruèwu Centar za socijalni rad, gdje }e kim danom od osam do 20 ~a- ~evi}# poklonili smo dva nova keti}ima koji su podijeqeni ima 57 hraniteqskih porodica, u dobiti sva uputstva. ra~unara. ¥ N. V. nakon godi{we skup{tine. kojima je smje{teno 89 djece. ¥ V. POPOVI] sova. 22. i 23. decembar 2007. BAWA LUKA 17 BRUCELOZA, OPAKA BOLEST PRIJETI DA PREPOLOVI STADA SA GOZBE ZARAZA VREBA Simptomi zaraènih brucelozom nespecifi~ni su i qudi ih naj~e{}e ne mogu prepoznati, jer li~e na virozu i mnoga druga oboqewa, naglasila Amela Loli} STO^NA bolest brucelo- Zbog toga je neophodno {to Centra za razvoj i unapre|ewe za sve vi{e se {iri na podru~- prije donijeti nacionalni pro- sela Bawa Luka, Veterinarskog ju Republike Srpske, a kori- gram za suzbijawe ove opake bo- instituta Republike Srpske {}ewem mesa i mlijeka zara- lesti najmawe na pet godina. "Dr Vaso Butozan# Bawa Lu- ènih ìvotiwa veoma lako Ovo su u petak na okruglom ka i Klinike za infektivne obolijevaju i qudi. stolu istakli predstavnici bolesti. Pomo}nik ministra zdravqa i socijalne za{tite Repu- blike Srpske Amela Loli} istakla je da su simptomi zaraè- nih brucelozom nespecifi~ni i qudi ih naj~e{}e ne mogu prepoznati, jer li~e na virozu i mnoga druga oboqewa. - U protekloj godini na podru~ju Republike Srpske registrovane su 23 osobe zara- ène brucelozom, od ~ega 13 u Srebrenici - istakla je Loli- }eva. Okrugli sto: Neophodan nacionalni program (Snimio G. [URLAN) Predsjednik centra za ra- \ zvoj i unapre|ewe sela Bawe Posqedwih nekoliko godi- stvenih i laboratorijskih slu- blem {to u BiH ne postoji nijed- Luke Milenko [ari} je rena zabiqeèno je {irewe bru- `bi - istakao je [ari}. na laboratorija za tre}u grupu kao da je prema nekim pokaza- celoze na podru~jima koji su On je dodao da je osnovni bezbjednosti - naglasio je [ari}. teqima vi{e od 50 odsto sta- tradicionalno ov~arska, a naj- ciq programa da {tete budu Glavni republi~ki veteri- da ovaca u Republici Srpskoj kriti~nija su podru~ja Mawa- minimalne, a bezbjednost gra- narski inspektor Radmila ô- zaraèno brucelozom. ~e, Kotor Varo{a, êlinca i |ana pove}ana. jo je istakla da je na podru~ju On je istakao da se ovaj pro- Srebrenice. Prema [ari}evim rije~i- Mawa~e do sada eutanaziji pod- blem moè rije{iti samo hit- - Veliki je problem {to ì- ma, na Mawa~i situacija jo{ vrgnuto 933 grla ovaca. nim dono{ewem nacionalnog votiwe koje su zaraène bruce- nije pod kontrolom i tek tre- - Novo àri{te je podru~- programa za suzbijawe brucelozom ne mogu biti izlije~ene, ba vidjeti koliko se brucelo- je Doboja, gdje je neophodno oba- Upozorewe: Vi{e od 50 odsto stada ovaca loze najmawe na pet godina, jer nego se mora obaviti eutanazi- za pro{irila. viti eutanaziju na 406 grla ova- \ je to jedini na~in da se sa~uva ja. Zbog toga je neophodno uskla- - Mora postojati evidencija ca - rekla je Radmila ôjo. zaraèno brucelozom ov~arstvo. diti rad veterinarskih, zdrav- svih grla ovaca, a veliki je pro- ¥ V. POPOVI]

MJESNA ZAJEDNICA LAZAREVO SERVISNE INFORMACIJE IZ MATI^NIH KWIGA PORODILI[TE - Na Gineko- VODOVOD - Ekipe sektora "Odr- Ro|eni: i Milke; Dorijan Veselinovi}, Promjena lo{ko-aku{erskom odjeqewu Kli- àvawe# u petak su otklawale mawe Tara [uman, k}i Maria i sin Bojana i Rade. ni~kog centra na Paprikovcu u pro- kvarove na vodovodnoj mreì. Kvali- Dragane; Andrej Pani}, sin Sla- Umrli: telefonskih brojeva tekla 24 ~asa obavqeno je sedam po- tet isporu~ene vode zadovoqava od- |enka i Nata{e; Stanko Pilipo- Miladin (Jovan) Loji}, ro- roda. Ro|ene su ~etiri djevoj~ice i redbe Pravilnika o higijenskoj is- vi}, sin Vlade i Smiqke; Mia |en 1940. godine; Nata{a (Zoran) MJE[TANI osam ulica u Lazarevu od 24. decembra tri dje~aka. pravnosti vode za pi}e. Mandi}, k}i Nenada i Brankice; Stanojevi}; ro|ena 1985. godine; dobi}e nove telefonske brojeve. HITNA POMO] - Deùrni ELEKTROKRAJINA - Zbog rado- Jana Mastikosa, k}i Milorada Jelena (Maksim) Gluvaji}, ro|e- Brojevi }e biti promijeweni zbog po~etka rada no- qekari Slu`be hitne pomo}i pre- va na elektroenergetskim postrojewi- i Marine; Nikolina Kremeno- na 1926. godine; Stojanka (No- voizgra|ene telefonske centrale u ovom nasequ, saop{te- gledali su 69 pacijenata. ma u subotu }e od devet do 11 ~asove bez vi}, k}i Nenada i Ne|eqke; Ta- vak) Mikan, ro|ena 1943. godine; no je iz "Telekoma Srpske#. VATROGASCI - Vatrogasna struje biti dijelovi ulica Skendera mara Markovi}, k}i Milanka i Savka (Milan) Milovac, ro|e- Brojevi u opsegu od 300 00-329 999, 346 000-349 999, i jedinica imala je dvije tehni~ke in- Kulenovi}a, Tome Radulovi}a i Jova- Doje; @eqka Marjanovi}, k}i na 1935. godine; Emilija (\ova- 353- 000- 353 999 sada }e po~iwati sa 37 u opsegu 372 000 tervencije. na Milo{evi}a. ¥ Pripremila V. P. Draènka i Biqane; Damjan Sa- ni) Tisot, ro|ena 1941. godine; - 372 383 i od 378 000 do 378 999. kan, sin Slavi{e i Tawe; Mar- Milka (Mirko) \or|i}, ro|ena ko ]ato, sin Jovice i Mladenke; 1943. godine; Milka (Stanko) Ka- Nove brojeve dobi}e mje{atni ulica Ilije Gara{a- ℡ nina, Vasilija Ostro{kog, Save Tekelije, Hajduk Veqka, e-mail: [email protected] 051/231-050 Mihajlo Mila{inovi}, sin Jove in, ro|ena 1945. godine. Luke Vukajlovi}a, Mire Cikote, Majora Drage Bajlovi- }a i Milana Cvijeti}a od ulice Hajduk Veqka do Vasi- STUDIJA O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA I SUDSKOJ PRAKSI U BiH lija Ostro{kog. ¥ N. T. OKOM KAMERE NA METI I SEDMA SILA SVEGA dvije presude donese- Diskriminacija na osnovu polova naj~e{}e se de{ava ne su na osnovu Zakona o ravnopravnosti polova od wegovog usva- u oblasti rada i zapo{qavawa, ali i u medijima jawa 2003. godine, a jedna od wih - Sudsku presudu koja nije pra- nije pravosna`na. vosna`na donio je Op{tinski sud Ovo je re~eno u petak na pred- u Sarajevu i Vladu Adamovi}a stavqawu studije "Ravnopravnost proglasio krivim za seksualno uz- polova i sudska praksa u BiH# na nemiravawe osamnaestogodi{we kojoj je od marta 2007. godine ra- radnice u cve}ari, ali je ne{to dila nevladina organizacija Hel- kasnije presuda poni{tena - re- sin{ki parlament gra|ana Bawa kla je koordinator pomenutog pro- Luka. jekta Dragana Dardi}. Tako|e, prema podacima koje su dobili za vrijeme istraì- vawa, diskriminacija na osnovu polova naj~e{}e se de{ava u oblasti rada i zapo{qavawa, ali i u oblasti medija. - Zbog pritu`bi gra|ana ali i pravnih lica na diskrimina- torski stav prema ènama u emi- siji "Maca {ou#, Regulatorna agencija za komunikacije BiH kaznila je "OBN# sa 30.000 maraka - rekla je Dardi}. {e ih se odnosilo na diskrimina- Neke od preporuka Helsin- Prema podacima koje su do- ciju u radu i radnim odnosima. {kog parlamenta su da se jasno bili iz ~etiri tuìla{tva, pro- - Problemi koji postoje u prak- odrede nadle`nosti sudova za po- tiv 13 osoba podnesene su prija- si su nejasna nadle`nost sudova, du- stupawe po Zakonu o ravnoprav- ve zbog diskriminacije na osno- gotrajni sudski postupci koji tra- nosti polova, da se obezbijedi vu pola, a nadle`nim ustanova- ju najmawe godinu dana, nedore~e- hitnost u postupawu kod ovakvih ma 25 gra|ana podnio je zahtjeve nost pojedinih odredaba Zakona o prekr{aja, te da se Zakon o rav- (Snimila S. ILI]) za ispitivawe kr{ewa Zakona o ravnopravnosti polova kao i nepo- nopravnosti polova dopuni i pre- ravnopravnosti polova, a najvi- stojawe sankcije - istakla je Dardi}. cizira. ¥ @. DOBRI] 18 KULTURA 22. i 23. decembar 2007. TOPOVI ILI LUPA SRCA ODR@AN FESTIVAL MALI KOMPOZITOR" U BAWOJ LUCI Qubav je ve~erwa {kola " "DETE nije dete/Igra~ka di# i "dramu# okon~ava ova- za strine i tete/Dete je de- kvom, briqantnom strof RO\ENE DJEÎJE ZVIJEZDE te/Da ga volite i om:"Guske, patke i ko- razumete# - re- ko{ke/@iri se ve} kao R{um, sa bes- gurka,/U kog }e se qe- Nadamo se da je ovo samo po~etak krajno simpati~- potana/Zaqubiti }ur- nom "era~kom#, ka#. Danijela Lazi} jednog velikog prijateqstva dijalekatskom iz Svrqiga {aqe pje- i druèwa sa malim kompozitorima, akcentuacijom u smu "Ime za pesmu#, posqedwoj rije- metri~ki ne sasvim koji }e u godinama ispred nas ~i (jedan dugi i savr{enu, ali nevje- izwedriti pregr{t divnih tekstova uzlazni akcenat rovatno seriozno oda- na predzadwem brane i seriozno "ob- i melodija, rekao Mladen Matovi} slogu - razumEE- ra|ene# teme: "Lutam Pi{e Mirko BAWOLUÂNKA Duwa Ete - ). A razumje- VUKOVI] re~ima, olovka }u- ZNAÂJ li su, savr{eno, ti!/Odlazim da se vra- â|o pobjednik je prvog festi- djecu jedan qekar iz Bawe Lu- tim,/Govorim, sebe poku{avam vala "Mali kompozitor# koji Direktor festivala "Ma- ke, gospodin Slobodan Sto- ~uti,/Za najlep{u pesmu no}as je odràn u ~etvrtak u Bawoj li kompozitor# Mladen Ma- {i}, organizator i idejni slaèm rime!/Kraja joj ne znam, Luci, u organizaciji Udruè- tovi} istakao je da je da je zna- tvorac festivala dje~ije poni po~etka,/A uporno traìm wa umjetnika "Art puls#. ~aj ovog festivala jo{ ve}i ezije "\ur|evdansko dje~ije ime!# Ponovite, samo, u pola Ova djevoj~ica izvela je pje- kada se zna da sve dràve u carstvo Tamaris# i kompani- glasa ovaj duboki stih:"Odla- smu "Voqela bih#, a zahvaquju- okruèwu imaju festival dje- ja Tamaris - sponzor festiva- zim da se vratim!# Ili ov- }i prvom mjestu na ovom festi- ~ijeg muzi~kog stvarala{tva. la, svakako. aj:"Govorim, sebe poku{avam valu dje~ijeg muzi~kog stvara- - Pobjednici tih festiva- Oni su organizovali vi- ~uti!# Prekrasno! Mla|ahni la{tva, ona }e ~etiri dana pro- la, uglavnom, odlaze kao na- {ednevni festival koji po Predrag Obradovi} iz Novog vesti u Diznilendu. cionalni predstavnici na Iz- svome rasponu i razmahu uveli- Beograda, za razliku od odli~- Drugo mjesto na festivalu boru za dje~iju pjesmu Evro- ko nadilazi lokalni nivo i ne Danijele, besprijekorno pripalo je An|eli Radoj~i} iz vizije (gdje propozicije stro- raspisali konkurs za dje~iju vlada kako metrikom, tako i Doboja, koja je pjevala kompozi- go nalaù da iskqu~ivo djeca Pobjednica festivala: Duwa â|o poeziju na koji je pristiglo - melodijskim nijansirawem ciju "Budi moje sunce#, a tre}e mogu biti autori muzike i vjerovali ili ne - ciglo hiqa- unutar pjesme. Wegova pjesma Bawolu~anki Vesni Trubi} za teksta) - objasnio je Matovi}. Za tekst je nagradu dobila vi}, ukqu~eno je bilo vi{e od du dje~ijih pjesama iz Republi- se zove "Kad do|e maj u moj pjesmu "Qubav#. Nevena Sto{i}, za scenski na- 20 uglednih stru~waka i peda- ke Srpske, Srbije i Crne Go- kraj# i ima zapawuju}e vje{to O pobjedni- stup Stefan Nikoli} iz Bije- goga iz cijele Republike Srp- re koje }e biti sabrane u od- osmi{qenu arhitektoniku. U qine, a nagrada djece u~esnika ske i BiH. li~nom zborniku festivala. prve tri strofe on opisuje maj cima je odlu~i- vao ~etvoro~la- pripala je Lejli Habibovi} iz - Nadamo se da je ovo samo Re~eni je zbornik nedavno pro- po istovjetnom, refreni~nom Sanskog Mosta. po~etak jednog velikog prija- movisan u Muzi~kom paviqo- obrascu:"Kad do|e maj u moj ni dje~iji ìri, koga su ~inila - Ovaj festival obuhvatio je teqstva i druèwa sa malim nu parka Petar Ko~i} u Bawoj kraj,/zapeva ptica, zelen je dje~ije stvarala{tvo u svim kompozitorima, koji }e u go- Luci. îsta je poezija ve} i gaj/i svaki cveti} veselo pu- ve} poznata muzi~ka imena. Na sferama. Djeca su komponova- dinama ispred nas izwedriti ~itawe imena mjesta odakle pi;/par zaqubqenih sedi na la, pisala tekstove, izvodila pregr{t divnih tekstova i me- pjesme pristiù: Sutomore, klupi...//Kad do|e maj u moj ~elu ìrija bi- Svrqig, Beli potok, Blatni- kraj,/po nebu lagano leti la je Jovana Ra- ca, Rogatica, Paklenica (Do- zmaj/kojeg je pustilo neko de- qi}, a ostali REVIJALNI PROGRAM wa), Beograd, Novi Sad, Mr- te/sa ove velike, lepe plane- ~lanovi su Sa- kowi} Grad, Elemir, Kula{i, te...#, a potom, u posqedwoj, ~i- ra Spasojevi}, U revijalnom dijelu programa nastupio je pobjednik prve Ni{, [ipovo, Doboj, Brod, ni fini zaokret i poentira Tijana Mijato- dje~ije Evrovizije Dino Jelusi}. Revijalni dio programa za~i- Qubiwe, Trebiwe, Pale, Voj- dje~a~ki {eretskim stihovi- vi} i Natalija wen je i nastupom novog gradskog dje~ijeg hora "Zvon~i}i#, ko- kovi}i, Bile}a, Vlasotince... ma."Kad god moj kraj obasja U~ur. ji, tako|e, djeluje u okviru "Art pulsa#. A tek poezija! Kakav kitwa- maj,/ja se zaqubim kao lud,/pa Prva nagr- sti va{ar ma{tovitosti, in- zbog qubavi tresnem o dud,/vi- ada publike, pjesme, bili voditeqi i jedini lodija i tako na najqep{i na- ventivnosti i duhovitosti! Ta tu topolu il' krhku brezu,/tu tako|e, je pri- ìri na festivalu - rekao je ~in opravdati o~ekivawa i is- djeca, zaista, ne dopu{taju da me|u drve}em ne`nu prince- pala Duwi â- direktor festivala Mladen puniti najve}u èqu organi- budu "igra~ke za#...bilo koga. zu.../Zapravo, u maju ne biram |o, druga Elmi Matovi}. zatora - rije~i su Mladena Ma- ôvjek, naprosto, ne moè a da drvo,/ve} zaqubqeno tresnem u Mujakovi}, a Prema wegovim rije~ima, tovi}a. ne doìvi izistinsko unutra- prvo#. U sebi podozrijevam (i tre}a Isidori na festivalski konkurs pri- - Osnovni ciq festivala je {we ozarewe. Nave{}u samo samozadovoqan sam pri toj po- Santra~. stiglo je vi{e od stotinu ra- afirmacija samostalnog dje~i- nekolicinu, u moru ostalih, misli!) kako }e pjesnik Boro Prva nagr- dova djece iz svih krajeva BiH, jeg muzi~kog i literarnog stva- primjera iz ovog zbornika. Kapetanovi}, kada bude ~itao ada za interp- a komisija je odabrala 15 kom- rala{tva, kao i podsticawe Uro{ Pejovi}, u~enik osmog ovaj tekst, na ovom mjestu za- retaciju pripa- pozicija. kreativnosti kod djece - rekao razreda, iz Novog Beograda de- stati, jednim pokretom podi}i la je Vesni Tr- - Po{to je rije~ o prvom fe- je Mladen Matovi}. monstrira zaista zavidan ste- nao~ari sa nosa na ~elo i re- ubi} iz Bawe stivalu ovog tipa u BiH, komi- Generalni pokroviteq fe- pen pjesni~ke vje{tine. On }i:"Vid' malog!# Luke, druga Em- sija je prijatno iznena|ena ka- stivala je grad Bawa Luka, a po- svoju sjajnu pjesmu "Da sam dr- Nadam se i da }e golem broj ini Islamovi} ko kvalitetom, tako i raznovr- kroviteqi Savjet ministara vo, bio bih jasen u dubokoj {u- vas kojih budete ~itali ovaj Vesna Trubi}: Nagrada iz Sarajeva, a sno{}u odabranih kompozicija BiH i Ministarstvo prosvjete mi# (o, ve} taj naslov je pje- zbornik re}i to vid' malog/ma- tre}a An|eli - istakao je Mladen Matovi}. i kulture u Vladi Republike sma!) zapo~iwe iz "ne-pozici- le i zapitati se ~ime te klin- za interpretaciju Radoj~i} iz Do- U realizaciju i organiza- Srpske. je#, zatim u bjelini izme|u dvi- ce hrane. U ~emu je wihova taj- (Snimio M. MIHAJLOVI]) boja. ciju festivala, rekao je Mato- ¥ A. RAJKOVI] je strofe ~ini vje{to uvrtawe na (sjetite se:"Dete je dete/Da oko osovine i zavr{ava u "da- ga volite i razumete#)? Ako HRVATSKI KULTURNI CENTAR poziciji#:"Ne àlosna vrba u mene pitate - jer nisu "napa- QIQANA VUJI]-TOMQANOVI] U KLUBU PISACA PRIJEDOR parku,/ni crvena vrba pored met bubali# i ponavqali ve} reke,/ni hrast,/ni bor,/ni jevi|ene i izan|ale matrice. Izabrano novo Poezija osje}ajnosti la,/ni breza bela.//Da sam drvo Oni su shvatili sqede}e: QU- rukovodstvo PRIJEDOR - U organizaciji Kluba Do sada je objavila devet zbirki pjesa- bio bih jasen/u dubokoj {u- BAV JE VEÊRWA [KOLA! pisaca Prijedor, u ~etvrtak nave~e u poma. Posqedwu pod nazivom "@ivi zid# ni- mi.../Stani{te za ptice,/i ve- U wihovo ime kao da govori ZA NOVOG predsjednika Upravnog odbo- zori{tu Prijedor odràno je kwièvno je, kako je istakla, promovisala, ali }e za- lika hladovina,/i naslon,/i za- talentovana "mudrica#, mala ra Hrvatskog kulturnog centra, na skup{tini ve~e posve}eno Qiqani Vuji}-Tomqano- to kroz sli~na gostovawa u ostalim grado- klon,/i nenadanom putniku Jovana Markovi} iz Beograda, osniva~a odrànoj 20. decembra, imenovan je vi} iz Gradi{ke. vima Srpske predstaviti svoj bogati pje- drug#. U {aqivom kqu~u, ma- kada pjeva:"Qubav je ve~erwa prof. dr Ivan Tomqenovi}, saop{teno je iz ^lan ovoga Kluba Mile Muti} rekao sni~ki opus. lena Milena Jevti} iz Bije- {kola/Nauka ne`na i gruba/Tu HKC-a. je da }e prijedorski Klub pisaca ugosti- Govore}i o portretu Qiqane Vuji}- qine ispisuje pjesmu u kojoj se niko pro}i ne}e/ako napamet U skladu sa Statutom Centra, verifiko- ti qude koji objavquju kwige, ali i one ko- Tomqanovi} i wenom stvarala~kom radu, jedan }uran i jedan gusan u dvo- buba#."Da li su to bili topo- van je zavr{etak mandata starim ~lanovima ji tek prave korake u svijetu kwièvno- kwièvni kriti~ar Svetozar Li~ina je ri{tu nadme}u "koji vi{e vre- vi, ili lupa moga srca?# ¥ sti. istakao da poezija ove pjesnikiwe nije tra- upravnog i nadzornog odbora i imenovani su no- Qiqana Vuji}-Tomqanovi} je poeziju dicionalna ve} pripada postmodernoj povi ~lanovi. PREDSTAVQENA KWIGA \URE STIPANOVI]A po~ela pisati u svojoj trinaestoj godini ka- eziji. Na skup{tini je usvojen izvje{taj o radu da je za svoju prvu pjesmu pod nazivom "Ko- - Boju wenoj poeziji daje poseban poet- Centra izme|u dvije skup{tine, te predsta- zara# dobila zna~ajnu nagradu. ski amblem - rekao je Li~ina, dodav{i da U krugu ~etrdeset tri pjesnika vqen plan za naredni period, koji predvi|a - Moja poezija teì prevazilaèwu su- ova pjesnikiwa svojim pjesmama unosi strah MRKOWI] GRAD - U orga- ha i snage u wemu - rekao je au- nastavak rada na razvoju i predstavqawu kul- protnosti i uspostavqawu ravnoteè, ne da ne prevlada ono lo{ije. nizaciji Kulturnog centra "Pe- tor kwige \uro Stipanovi}. ture hrvatskog naroda, ali i drugih naroda ko- samo me|u qudima, ve} u prirodi uop{te. Qiqana Vuji}-Tomqanovi} obra}a se, re- tar Ko~i}# i Kluba umjetni~- Predstavqaju}i kwigu recen- ji ìve na ovim prostorima te saradwe sa dru- Zastupam univerzalne vrijednosti - rekla kao je Li~ina, mitologiji i Bibliji. Wena po- kih du{a u ~etvrtak uve~e u Mr- zent kwièvnik iz Mrkowi} Gra- gim kulturnim udruèwima. ¥ je Vuji}-Tomqanovi}. ezija je poezija nove osje}ajnosti. ¥ D. B. kowi} Gradu uprili~ena je pro- da Radmilo V. Radovanovi} rekao mocija kwige mrkowi}kog kwi- je da kwiga "Uz(ne) zatvoreni PREMIJERA U NOVOSADSKOM POZORI[TU MLADIH èvnika \ure Stipanovi}a "Uz krug vremena# po~iwe najboqom (ne)zatvoreni krug vremena#. pjesmom o Mrkowi}u, "Balkan u ruje, ali i koji se ponekad ~i- Naime, \uro Stipanovi}, pje- Mrkowi} Gradu#, koju su napisa- ne nestvarnim. Poslije duèg snik iz Podbrda kod Mrkowi} li {estorica pjesnika u preko- ÛDA SU MOGU]A vremena, ova tema se vra}a na Grada, koji je do sada objavio 72 zorje decembra devedeset osme go- pozori{ne daske, a po prvi put kwige, u kwizi "Uz (ne) zatvore- dine u Mrkowi} Gradu. u ovakvom obliku. ni krug vremena# sabrao je pje- - Ovu kwigu pjesama, pri~a, Osnovni motiv predstave Boì}na pri~a - Hristovo Kada se to kaè misli se na sme i prozne radove 43 autora sa aforizama i epigrama koju su " pozori{ni izraz koji funkci- podru~ja mrkowi}ke op{tine. stvorila 43 pjesnika, prozaista ro|ewe", po tekstu Ranka Risojevi}a, a u reìji Luke oni{e u svoj svojoj slobodi, a - Stvarala{tvo zagrièni- i humorista, sastavio je ~ovjek Kecmana su nada i vjera u to da }e qudi biti boqi da se pri tom nisu naru{ili ka u inustvarawa kroz sazvu~ja koji ima dug ìvotni put iza se- religiozni kanoni koji su do- (ne)zatvorenog kruga vremena, da- be i preko sedamdeset objavqenih i da }e spasiteq promijeniti svijet brim dijelom osnova za pri~u je se na ovaj na~in sud ~italaca, kwiga. Navike i godine ~ine svo- NOVI SAD - U Pozori{tu - I u ovoj pri~i o ro|ewu \eri}. Putuju}i kroz pozori- - ocijenio je \eri}. jer su sve pjesme pisane sveukup- je te se izme|u ovih korica mo- no{}u bi}a i ~istom du{om. Svi glo na}i jo{ poneko ime sa ovih mladih u Novom Sadu, pred pre- Hristovom osnovni motiv je {ni svijet ma{te, dodao je on, On je istakao da zasluga za stvaraju iz potrebe za stvarawem prostora, a mogle su se na}i pje- punom salom, premijerno je u ~e- nada i vjera u to da }e qudi bi- stiè se u jedno realno, isto- to pripada prije svega autoru i zato su ostavqena otvorena vra- sme ovdje zastupqenih autora, ko- tvrtak izvedena predstava "Bo- ti boqi i da }e spasiteq pro- rijsko vrijeme kada su ~uda bi- teksta, Risojevi}u, ali i kom- ta nezatvorenog kruga vremena. je se nalaze u poznatim antolo- ì}na pri~a - Hristovo ro|ewe#. mijeniti svijet. la mogu}a. pletnoj gluma~koj ekipi Po- Svako od wih èli na ovaj na~in gijama. Ali {ta je tu je, ova pa- Glavni akteri ovog izuzet- Predstavu, koja je namije- - Istorijski, religiozni i zori{ta mladih, koja sa maksida progovori kroz vlastiti ego, norama }e vi{e vrijedjeti jer }e nog pozori{nog ~ina, koga su wena, prije svega, djeci, zna- pozori{ni likovi su u odli~- malnom ozbiqno{}u i potpu- kroz vlastiti stil i kroz vla- otvoriti put mladim i jo{ nedo- propratili svi mediji u Novom la~ki je reìrao Kecman - pono izbalansiranom skladu, i nom predano{}u ovu predsta- stiti put da se kaè da i na ovom voqno afirmisanim pjesnicima Sadu, su kwièvnik Ranko Ri- jasnio je direktor Pozori{ta zajedno ~ine lepezu intere- vu ~ini posebno interesant- pedqu zemqe ima jo{ uvijek du- - rekao je Radovanovi}. ¥ S. D. sojevi} i rediteq Luka Kecman. mladih u Novom Sadu Zoran santnih likova kojima se vje- nom. ¥ A. RAJKOVI] 22. i 23. decembar 2007. KULTURA 19 PREMIJERA UÊNIH @ENA" U NARODNOM POZORI[TU REPUBLIKE SRPSKE MU[KARCI," @ENE I SMIJEH Pitawe mu{ko-ènskih odnosa, uz dozu {armantnog, simpati~nog smijeha, izazvalo pozitivne reakcije bawolu~ke publike MARTINA BAWA LUKA - Premije- - Neophodno je pokazati al- rom Molijerovih "U~enih è- ternative koje se nude u~enim Lik sluàvke Martine, kona#, koja je bila u ~etvrtak u ènama. Stvarnost i svakodne- ja biva "stavqena na loma~u#, Narodnom pozori{tu Repu- vica koju su za wih namijenili jer ne zna da pravilno govori, blike Srpske, na scenu ovog mu{karci okrutno je jasna u do~arala je Dragana Mari}. pozori{ta donesen je zdrav svojoj agresivnoj, mu{ko{ovin- Ona, zapravo, predstavqa humor, u reìji Stevana Bo- sti~koj jednodimenzionalno- ènu iz naroda, koja misli da droè. sti. Od u~enih èna mu{kar- je weno pravo mjesto u kuhiwi, Pitawe mu{ko-ènskih od- ci traè da budu vjerne supru- a glavna du`nost da udovoqi nosa, uz dozu {armantnog, sim- ge, po`rtvovane majke, pokor- muèvim èqama. pati~nog smijeha, izazvalo je ne saputnice, prakti~ne i pri- pozitivne reakcije bawolu~ke zemne doma}ice, koje sve svoje ù ka o~uvawu doma, koji je i publike. mentalne i fizi~ke mo}i upre- sam slika i prilika muèvqe-

\zPrizori iz obi~nog ìvota: O qudskim zabludama ve dostojanstvene dominacije - predstavi, vi{e okrenuta tjele- {ko-ènskih odnosa dobro je rije~i su rediteqa Stevana Bo- snim uìvawima. rasvijetqen u predstavi i bli- droè. - Lik Anrijete bi trebao zak je stvarnoj slici - mi{qe- Gluma~ku ekipu ove pred- predstavqati zdravo dru{tvo. we je Sla|ane Zrni}. stave ~ine Goran Joki}, Niko- Po{to je moja uloga pozitiv- Ona je dodala da je veoma za- lina \or|evi}, Sla|ana Zrni}, na, prijetila je opasnost da bu- dovoqna premijerom i reakci- Miqka Br|anin-Babi}, Branko de nezanimqiva. Me|utim, po jama bawolu~ke publike. Jankovi}, Sweàna [tiki}, reakcijama publike, vidjela sam Zapaène uloge imali su Zlatan Vidovi}, Boris [avi- da je dobro prihva}ena i da sam mladi glumci Sweàna [tija, Dragana Mari}, Ogwen Ko- uspjela da je opravdam - rekla je ki} (Beliza), Zlatan Vidovi} puz, Velimir Blani} i Maja Miqka Br|anin-Babi}. (Klitandar) i Branko Janko- Manojlovi}. Glumica Sla|ana Zrni} bi- vi} (Arist), kao i glumac Na- Glumci su uspjeli da na sce- la je "zaduèna# za lik Anri- rodnog pozori{ta Boris [a- ni oìve prizore iz obi~nog jetine starije sestre Armande. vija (Trisoten). ìvota i do~araju kolike mogu - Armanda je oslikana jar- Scenografija u "U~enim da budu qudske zablude. kim bojama. Kao starija k}erka, ènama# djelo je Vesne [trbac, Miqka Br|anin-Babi} na- sa filozofskim razmi{qawi- a kostimografija Maje Mirko- Zdrav humor na sceni: Izazvali pozitivne reakcije bawolu~ke publike {la se u ulozi Anrijete, koja je, ma, ona tek na kraju shvata pravi}. za razliku od ostalih èna u ve vrijednosti. Princip mu- ¥ A. RAJKOVI] MUZI^KI PAVIQON U PARKU PETAR KOÎ]" DJEÎJI STUDIO GLUME RODA" MATIJA BE]KOVI] GOST BIBLIOTEKE " Swe`no igrali{te za "mali{ane Promocija novog trokwi`ja Retrospektiva podvodnog filma BAWA LUKA - ^lanovi Dje~ijeg doma "Rada Vrawe- BAWA LUKA - U Narodnoj nedavno objavila Izdava~ka ku- BAWA LUKA - Ronila~- Na manifestaciji }e biti Dje~ijeg studija glume "Roda# {evi}#. i univerzitetskoj biblioteci Re- }a "Orfeus# iz Novog Sada. ki klub "Pelagos# iz Bawe Lu- prikazani i nagra|eni filmo- predstavili su se u ~etvrtak u - Ovo je dio programa koji publike Srpske ve~eras (subota) U pogovoru izdawa urednik ke organizova}e ve~eras (suvi sa Filmskog festivala u Muzi~kom paviqonu Banskog je "Roda# pokrenula pod nazi- sa po~etkom u 19 ~asova bi}e odr- Selimir Radulovi} navodi da je bota) u 19 ~asova u bawolu~- Antibu. Me|unarodnu retro- dvora kolaòm "Swe`no igra- vom "Sre}an }e{ biti svijete, àna promocija novog trokwi`- Matija Be}kovi} pjesnik "za- kom Muzi~kom paviqonu u par- spektivu podvodnog filma li{te#. kad usre}i{ dijete#. Uz pomo} ja izabranih i novih pjesama aka- gledan kao niko drugi u najbi- ku "Petar Ko~i}# 8. retro- otvori}e gradona~elnik Dra- Prema rije~ima umjetni~- grada Bawa Luka ostvarili smo demika Matije Be}kovi}a, koje strije izvore srpske tradicije i spektivu kratkog nau~no-doku- goqub Davidovi}. kog rukovodioca ovog studija ovaj program i èlimo da tako je, pod nazivom "Hleba i jezika#, kulture#. ¥ mentarnog podvodnog filma. ¥ N. V. DJEÎJE ODJEQEWE BIBLIOTEKE SRPSKE ÂROBNI SVIJET BAJKE BAWA LUKA - "Ukrajinske ârobno lon~e", Frula od kaline", Lete}i brod", bajke# promovisane su u petak u " " " Dje~ijem odjeqewu Narodne i Mudra devojka", Slavujevi saveti", Kako je vojnik cara univerzitetske biblioteke Re- " " " publike Srpske. nadmudrio", neki su od naslova koji su obuhva}eni Rije~ je o kwizi bajki koje je kwigom Ukrajinske bajke" izabrala Milena Ivanovi}, au- " tor ilustracija je Mihailo Pi- sawuk, a izdava~ Savez Rusina i Ukrajinaca Srbije. Ova kwiga, koja je predstavqena pred bawolu~kim osnovcima, objavqena je u dvojezi~kom izdawu, na ukrajinskom i srpskom jeziku. "Svijet bajke je beskrajno ra- znolik. Bajka kroz umjetni~ki vrijedne likove izraàva najboqe kvalitete naroda i samim tim razvija te kvalitete kod onih, koji vole da slu{aju ili da ~i- \zDruèwe sa najmla|ima: Kad usre}i{ dijete, taju bajku. Ona i danas odu{e- sre}an }e{ biti svijete (Snimio M. MIHAJLOVI]) vqava umjetni~kom vrijedno{}u svojih likova, bogatstvom izmi- Nene Rodi}, u pitawu je neko- razveselimo sve mali{ane pred liko tekstova za djecu, koje je praznike - rekla je Nena Rodi}. ona "povezala# muzi~kim nume- Nastupili su mali{ani iz "Ro- PORIJEKLO rama. de#: Dajana Gaji}, Jelena Vilen- - Pretpostavqalo se da u Zajedno sa mali{anima de~i}, Teodora Male{evi}, An- vrijeme indoevropskog jedin- iz "Rode# druìla su se i dje- gelina Duli}, Una Zuber, Ve- stva bajki nije bilo, ve} da ca iz Centra "Za{titi me#, drana Antoni}, Nikola Samar- su postojali mitovi o boàn- Zavoda za rehabilitaciju xija, Tea Kopi} i Ivana Kre- stvima. Drevnom religijom se Bawolu~ki osnovci: Slu{ali o ukrajinskim bajkama (Snimio R. OSTOJI]) "Dr Miroslav Zotovi}# i ~ar. ¥ A. R. smatrala religija klawawa suncu i drugim silama. U za- {qotina i neiscrpno{}u fan- - Ukrajinske bajke su prvi srpskom - rekao je sekretar Sa- UDRU@EWE DRAMSKIH UMJETNIKA SRPSKE visnosti od toga kako je ta tazije#, zapisala je u predgovoru put prevedene ne srpski jezik. veza Rusina i Ukrajinaca Sr- religija odumirala, mitovi kwige Tawa Gaev. Savez Rusina i Ukrajinaca Sr- bije Velimir Paplasko. Premijera Iza zatvorenih vrata" su prelazili u bajke. Zadatak "ârobno lon~e#, "Frula od bije èlio je da omogu}i djeci Organizator promocije je " nauke bio je u tome da se iz kaline#, "Lete}i brod#, "Mudra da se upoznaju sa ukrajinskom Udruèwe "Ukrajinska mati- BAWA LUKA - Udruèwe dramskih umjetnika Srpske pred- bajke utvrde religiozne pred- devojka#, "Slavujevi saveti#, tradicijom. Preko ove litera- ca# Republike Srpske i Narod- stavi}e se bawolu~koj publici sutra (nedjeqa) u 20.30 ~asova na stave davnina - zapisala je u "Kako je vojnik cara nadmudrio#, ture, to }e im biti omogu}eno, na i univerzitetska bibliote- sceni "Petar Ko~i}# u Narodnom pozori{tu Republike Srpske predgovoru "Ukrajinskih baj- neki su od naslova koji su obuhva- a interesantno je da ove bajke ka Republike Srpske. predstavom "Iza zatvorenih vrata#. ¥ A. R. ki# Tawa Gaev. }eni kwigom "Ukrajinske bajke#. mogu ~itati na ukrajinskom i ¥ A. RAJKOVI] 20 FEQTON 22. i 23. decembar 2007.

ISTORIJA ZLOÎNA 4. DOGODILO SE NA Bilo bi boqe "Vlahe sve poklati nego nastawivati#, pisao je 13. novembra 1700. Ambroz Kuzmi}, upravnik ima- wa Zagreba~ke biskupije. Iz takve netrpeqivosti ispilila se klica zla koja }e se vremenom preobraziti u najo- DANA[WI DAN krutniji oblik - genocid usta{tva nad Srbima i etni~ko ~i{}ewe pola vijeka kasnije 604 - Saraceni su zauzeli 1975 - Nakon 20 ~asovne op- Dr Vasilije KRESTI] Aleksandriju, dvije godine na- sade sjedi{ta OPEK-a u Be~u, kon po~etka invazije na Egipat. palestinski teroristi su sa ta- ocima odletjeli avionom koji 1639 - Ro|en je francu- im je ustupila austrijska vlada ski pjesnik i dramski pi- u pravcu Bliskog istoka. OSPORAVAWE PRAVA SRBIMA sac @an Rasin, istaknuti 1988 - Ju`na Afrika, Kuba predstavnik klasicizma, i Angola potpisale su u UN koji je do savr{enstva doveo sporazum kojim je Namibija, po- Pitawe "politi~kog#, tj. "di- francusku tragediju. Naj- plomati~kog# naroda Hrvatske Politi~ke stranke i li~nosti u Hrvatskoj, koje su se sqedwa kolonija u Africi do- poznatija djela ("Androma- bila nezavisnost. Ta biv{a we- zasluùje dodatna obja{wewa borile za ideju politi~kog" naroda Hrvata, osporavaju}i ha#, "Fedra#, "Britanikus#, stoga {to su mnoge nesuglasice ma~ka kolonija, od Prvog svjet- " "Berenisa#, "Mitridat#, skog rata bila je pod upravom Ju- izme|u Hrvata i Srba, ne samo u to pravo Srbima, izazivale su neprestane sukobe "Atalija#). ranijim decenijama ve} i u savre- i su~eqavawa. Netrpeqivost u odre|enim hrvatskim `ne Afrike. menim zbivawima, plod hrvatske 1989 - Umro je irski pisac nacionalno-politi~ke ideolo- gra|anskim i malogra|anskim krugovima preobrazila Semjuel Beket, uz Joneska i gije koja je utemeqena na ideji o se u mr`wu koja je dobila i genocidne karakteristike @enea najzna~ajniji predstav- postojawu jedinstvenog hrvatskog nik "teatra apsurda#. Wegove "politi~kog# naroda. Obja{we- drame, sinteza pesimizma, ap- je stoga pisao: "Misao politi~- Poput Tkalca i Andrija trojedne kraqevine ne napadaju surda i nihilizma, izvr{ile su wa su potrebna zato {to su ba{ kog i narodnog sjediwewa svih Torkvat Brli} smatrao je ne sa- temeq iliti dràvno pravo tro- u borbi za i protiv politike ute- ogroman uticaj na razvoj moder- ju`nih Slavena sasvim je lijepa mo da je besmisleno ve} i opasno jedne kraqevine, nego ne dadu, da nog evropskog pozori{nog izra- meqene na ideji o hrvatskom "po- i dobra, no osnovati na zastarje- Hrvate progla{avati "politi~- ta prava Hrvati monopoliziraju#. liti~kom#, ili "diplomati~kom# za. Dobitnik je Nobelove na- lim i zapleswivilim hartijama kim# narodom a Srbe i ostale na- Osuda A.T. Brli}a nije se grade za kwièvnost 1969. ("ê- narodu stvorene razlike u pogle- i tobo` istori~kim izmi{qo- rode u Hrvatskoj li{avati statu- svela samo na pojedine politi~- dima izme|u Srba i Hrvata, ko- Rasin kaju}i Godoa#, "Kraj igre#, tinama pretenziju naroda hrvat- sa "politi~kog# naroda. Brli} ke li~nosti i na postoje}e stran- "Sre}ni dani#). je su bile i koje su do danas osta- skog i rimske crkve na hegemoni- je, suprotno onima koji su sledi- ke ve} i na list Pozor, uticajni le te{ko premostive. 1990 - Lider sindikalnog ju nad svim narodima ju`nosla- li politiku Frawe Ra~kog, bi- glasnogovornik [trosmajerove 1666 - Umro je italijanski pokreta "Solidarnost# Leh Va- Zbog wih je dolazilo do ne- venskim - {to moè biti èqa skupa Josipa Jurja [trosmajera, Narodne stranke, koji je, po we- prestanog èstokog me|usobnog slikar Gver~ino , pripadnik bo- lensa preuzeo je, poslije izbor- goru}eg patriotizma no dokaz je Antuna Jaki}a, Ante Star~evi- govoj oceni, postao "bogumrzak#, lowske slikarske {kole, vode- ne pobjede, du`nost predsjedni- su~eqavawa i ra|awa netrpeqi- tolike sujetnosti i tolikog ne- }a i Eugena Kvaternika, tvrdio jer o svemu tome je "hrvatomanski vosti, koja je u odre|enim hrvat- }i barokni majstor. Posebno je ka Poqske. znawa }udi naroda da ne samo da da "Hrvati nemaju nikakvih dr- po~eo pisati#. poznat po kompoziciji "Auro- 1990 - Sabor Hrvatske usvo- Uz Tkalca i Brli}a svrstao ra# u rimskoj palati Kasino Lu- jio je novi Ustav kojim je Repu- se mladi August [enoa. Iako sa- dovizi. blika Hrvatska progla{ena radnik Pozora, on nije pisao "hr- 1790 - Ruske trupe pod ko- "nacionalnom dràvom hrvat- vatomanski#. Na pitawe da li je mandom Aleksandra Suvorova skog naroda#. narod srpski "politi~ki# narod, preuzele su od Turaka grad Isma- 1993 - Alina Fernandes Re- [enoa je odgovorio da jeste "jer il, va`nu luku u delti Dunava. vuelta, }erka kubanskog pred- je tako sklopio ugovore s kruwe- 1858 - Ro|en je \akomo Pu- sjednika Fidela Kastra, napu- nima ugarskimi kraqevi#. ~ini, uz Verdija, najzna~ajniji stila je Kubu i dobila politi~- Remetila~ki italijanski operski kompozi- ki azil u SAD. tor. Operom "Boemi# stvorio je 1993 - Umro je jugosloven- ~inilac prototip italijanske opere lir- ski pisac i likovni kriti~ar Vatreni zagovornici poli- sko-sentimentalnog, gra|anskog Oto Bihaqi Merin, koji je s tike zasnovane na hrvatskom dr- karaktera ("Toska#, "Madam Ba- bratom Pavlom 1928. osnovao àvnom pravu bili su svesni da terflaj#, "Manon Lesko#). izdava~ku ku}u "Nolit# i ure- je to pravo jedan od glavnijih 1880 - Umrla je engleska kwi- |ivao kwièvno-politi~ki ~a- remetila~kih ~inilaca u odno- èvnica Meri En Evans pozna- sopis "Nova literatura#. (ro- Imbro Igwatijevi} Tkalac, Andrija Torkvat Brli} i mladi August sima izme|u Srba i Hrvata. Upr- ta kao Xorx Eliot, jedan od ute- man "Dovi|ewa u oktobru#, ese- [enoa smatrali su besmislenim ideje o samo jednom politi~kom kos tome, i ba{ zbog toga, oni su meqiva~a engleskog psiholo{ko ji i umjetni~ka kritika "Osva- narodu u Hrvatskoj se ~vrsto dràli tog prava, sma- socijalnog romana ("Sajlas Mar- jawe neba#, "Graditeqi moder- traju}i da je ono va`nije od spo- ner#, "Mlin na Flosi#). ne misli#, "Prodori moderne skim gra|anskim i malogra|an- razuma i sloge sa Srbima. Naj- 1917 - U Brest-Litovsku su u umetnosti#). nije mogla imati èwenog uspje- àvnih prava#, ve} da ta prava, Prvom svjetskom ratu otpo~eli skim krugovima dobila protiv- ha nego je ba{ razdor izme|u dva ali samo na papiru, ima Trojed- uverqivije dokaze o tome nala- 1994 - Italijanski pre- srpske genocidne karakteristi- zimo u nacrtu sporazuma o za- mirovni pregovori sila Osovi- najnaprednija i najkrep~a jugo- na kraqevina. ne i nove ruske vlade usposta- mijer Silvio Berluskoni ke. Mnogi su i pouzdani podaci slavenska naroda, me|u Hrvati- "Hrvati# (Croatia, natio cro- jedni~kim politi~kim nastupi- je, zbog optu`bi za korupci- koji nedvosmisleno potvr|uju da atica)#, pisao je Brli}, "nemaju ma Hrvatske pu~ke seqa~ke vqene Oktobarskom revoluci- ma i Srbima, pove}ala i gotovo jom. Sile Antante nisu prihva- ju, podnio ostavku sedam mje- je do krize u odnosima izme|u Hr- u mr`wu narodnu pretvorila.# dràvnih prava, kao {to ni Ma- stranke i Stranke prava, tzv. mi- seci nakon {to je do{ao na vata i Srba u Hrvatskoj, uo~i slo- |ari u Ugarskoj. Hrvati se pove- linovaca. tile poziv Rusije da u~estvuju u Daqe je Tkalac poru~ivao: tim pregovorima, koji su zavr- ~elo koalicione konzerva- ma druge Jugoslavije, do{lo zbog "Ne osnivqe se budu}nost i ne do{e za Ma|arima i Ma|arorsa- Nacrt je sastavio Stjepan tivne vlade. troga {to su u toj republici za- gom, pa nemaju}i nikakva temeqa Radi} i po~etkom avgusta 1909. {eni u martu 1918. potpisiva- utemequju se dràve na starim wem veoma nepovoqnog mirov- vladale politi~ke stranke i li~- hartijama i na 'virtualnim' teri- - najedanput kao Deus ex machina godine dostavio ga Mili Star~e- nosti kojima je na srcu leàla prisvoji{e sebi pravo papira vi}u. U ta~ki dva nacrta pi{e: nog ugovora za Rusiju. torijalnim tra`binama, ma bile 1941 - U mjestu Rudo u Bosni nacionalno-politi~ka ideolo- ove {to moè biti boqe dokaza- trojedne kraqevine, konda bi bio "Obje su stranke prodahnute hr- gija utemeqena na ideji da na hr- nesmisao re}i: dràvna pravah vatskim dràvnim pravom i hr- u Drugom svjetskom ratu osnova- ne i nedvojbene, nego se osnivaju na je Prva proleterska brigada vatskoj dràvnoj teritoriji mo- na krepkoj voqi, na snazi i dje- Srbah u trojednoj kraqevini! vatskom dràvnopravnom idejom, Stanovnici trojedne kraqevine Narodnooslobodila~ke vojske è da postoji samo jedan, i to hr- lateqnosti ìve}eg naroda koji te od we nimalo ne popu{taju vatski konstitutivni narod. nisu samo Hrvati, a ipak svi - niti za voqu ina~e potrebne i Jugoslavije. Poslije rata taj da- ho}e i umije stvoriti si dràvu isti Niemci, Ma|ari, Rusini, poèqne narodne sloge s onim tum je slavqen kao Dan Jugoslo- Sujeta i neznawe da u woj o svojoj voqi i o svojem Klemente - imaju dràvna prava venske narodne armije. pravu ìvi i narodni zadatak trojedne kraqevine#. Uvi|aju}i dielom na{ega naroda, koji se i na hrvatskom dràvnom podru~- 1956 - Posqedwi britanski U ~asu kada je ideja o hrvat- svoj izpuni. Kad bi se Srbi u da- koliko je ~ak i za ono vreme bi- i francuski vojnici napustili skom "politi~kom# narodu, pona{woj kneèvini ustav{i na la reakcionarna i po odnose dva ju s raznih razloga nazivqe srb- Berluskoni skim imenom.# su egipatski lu~ki grad Port ~etkom {ezdesetih godina XIX Turke bili pozvali na Du{ano- naroda opasna politi~ka misao Said nakon zavr{etka Sueckog veka, u Hrvatskoj stekla znatan vo i Lazarevo carstvo i na stare Hrvata oslowena na dràvno pra- Ve} iz ovoga {to je re~eno vidi se da me|u Hrvatima nije rata. 2000 - Svetska zdravstvena broj pristalica, Imbro Igwati- svoje hartije i na ne znam kakva vo Hrvatske, Brli} je, onima ko- 1969 - Umro je ameri~ki organizacija upozorila je na mo- jevi} Tkalac, iskreni i dosled- jo{te istori~ka prava, jama~no ji su je zagovarali, poru~ivao: bilo jedinstvenog stava prema filmski reìser austrijskog gu}nost {irewa bolesti "ludih ni Jugosloven, odlu~no je ustao bi bili ostali jedna raja turska "Ele vi tjeraju} lisicu iztje- dràvnom pravu Hrvatske i iz porijekla Xozef fon [ter- krava# izvan Evrope. Bolest, ko- protiv we. On je uvi|ao svu we- kao {to su Bo{waci i Ercegov- raste vuka, jer na naravno pravo wega proiza{le politi~ke ide- nberg, poznat po filmu "Plavi ja se smatra vjerovatnim uzro- nu {tetnost i destruktivnost pa ci i dan danas. narodnosti i slobode sasvim za- ologije, koja se ticala institu- an|eo# u kojem je svjetsku slavu kom nove varijante smrtonosne boraviste, iz same revnosti za hi- cije "politi~kog# naroda i te- stekla glumica Marlen Ditrih Krojcfelt-Jakobove bolesti mo- Genocidom do Velike Hrvatske, kwiga Vasilija Kresti}a, moè se storiju ne Hrvata nego trojedne ritorijalnih pretenzija. ¥ nabaviti kod izdava~a Gambit, Jagodina, tel: 035/222208, 064/2738762 ("Maroko#, "[angaj ekspres#, zga kod qudi, otkrivena je 1986. vi{eplemene kraqevine. Srbi (Nastavi}e se) "Makao#). u Velikoj Britaniji. ¥ [ETAWE PO HLADNOM VREMENU MNOGO BEZBJEDNIJE NEGO QETI ZDRAVI SVJE@I ZIMSKI VAZDUH

HODAWE je tako jednosta- rak, raskop~ati jaknu, skinu- Boqe je da se zagrijete dok vitu garderobu. Tako je moè- van, a vi{estruko koristan na- ti kapu ili rukavice i tako ste jo{ u ku}i, prije nego {to te prilago|avati shodno kon- ~in rekreacije, koji moète brzo rije{iti problem. izloìte svoje tijelo hladnom kretnim spoqa{wim uslovi- primjewivati u svakoj zgodnoj U prohladnim danima, neki vazduhu. ma i svojim razli~itim aktiv- prilici. Ali, kada do|u prvi od nas treba da preduzmu do- Rekreirawe u zimskom pe- nostima. hladni dani, obi~no imamo ma- datne mjere kada namjeravaju da riodu tako|e moè biti rizi~- Po{to ste dobro za{titi- we voqe za uobi~ajene aktiv- se rekreiraju na otvorenom no za dijabeti~are. Hodawem li svoje tijelo odgovaraju}om nosti, pa i za rekreaciju. prostoru. Ako, na primjer, ima- po hladnom vremenu va{e tije- odje}om i obu}om, ne zabora- Za ve}inu qudi, rekreativ- te neki od sr~anih problema, lo sagorijeva vi{e kalorija, vite na - za{titu koè. Hlad- no hodawe i drugi vidovi vje- trebalo bi da konsultujete svog pa potom zahtijeva vi{e glu- no}a i vjetar znaju biti nemi- `bawa koji se obavqaju napo- qekara prije nego {to po~ne- koze, {to moè biti problem losrdni koliko i sunce u qet- qu bezbjedniji su u hladnim da- te da vje`bate. kod osoba sa dijabetesom. Ako nim danima. A ni zimsko sun- nima nego u toplim qetnim Neophodne su vam i vje`be spadate u ovu grupu, morali bi- ce nije za potcjewivawe - ul- vla`nim danima. Prilikom ho- zagrijevawa, da biste dozvoli- ste se posavjetovati sa qeka- travioletni zraci su jednako dawa, va{a tjelesna temperatu- li svom tijelu da se lagano pri- rom o uslovima vje`bawa, even- {tetni kao i qeti, tako da su ra raste, tako da, kada je vru- lagodi na spoqa{wu hladno- tualnim izmjenama u lijekovi- nao~ari za sunce poèqan de- }e, dobijate duplu dozu vreli- }u. Ako to ne u~inite, riziku- ma i ishrani. taq. Rje{ewe je - krema za line. Sa druge strane - kada {e- jete da dobijete anginu, a u eks- Dakle, savjetovawe sa ce, a na rukama obavezne ruka- tate po hladnom vremenu, mo- tremnim slu~ajevima i sr~ani stru~nim licem je poèqno u vice. ète regulisati svoju tjelesnu udar. To obja{wava neke slu~a- slu~aju navedenih bolesti, kao Kada ste se potpuno obezbi- temperaturu mnogo lak{e. Ako jeve sr~anog udara kod qudi ko- i drugih hroni~nih bolesti. jedili, po~nite da uìvate u osjetite da ste se pretjerano ji su nezagrijani ~istili sni- Kad je obla~ewe u pitawu, rekreaciji i udisawu svjeèg zagrijali, moète usporiti kojeg. stru~waci preporu~uju sloje- zimskog vazduha. ¥ 22. i 23. decembar 2007. VRIJEME, QUDI I DOGA\AJI 21 POBOQ[ANI USLOVI U GRADI[KOJ OP[TOJ BOLNICI RAJRAJ ZAZA BEBEBEBE II MAJKEMAJKE Sada imamo najsavremeniju patohistolo{ku opremu, tehnologiju za neprestano pra}ewe pacijenata sa sr~anim oboqewima, a rekonstruisano je i osavremeweno porodili{te, rekao Vlado Marjanovi} VELIKI hri{}anski pravi}#, brojni stru~waci iz racionom salom da uzorak tki- znik Sveti Nikola u gradi{koj oblasti medicine, te pred- va odnese u Bawu Luku na ana- Op{toj bolnici bi}e upam}en stavnici privrednih subje- lizu, a za to vrijeme se mora- po tome {to je sve~ano otvore- kata. lo ~ekati sa operacijama. na koronarna jedinica, odnosno Direktor Op{te bolnice - Sada imamo najsavremeni- jedinica za intenzivno lije~e- Gradi{ka Vlado Marjanovi} ju patohistolo{ku opremu, a we bolesti srca, potom pato- rekao je da je ciq Uprave laboratorija u Gradi{ci bi- histolo{ka laboratorija i re- gradi{ke Op{te bolnice }e elektronski uvezana sa la-

\Preure|eno porodili{te: Apartmani za porodiqe menijih centralnih steriliza- di{ka. Ministar zdravqa i soci- POKLONI MALI[ANA cija uop{te u na{em okruèwu, jalne za{tite u Vladi Srpske [kr- U akciju "Uqep{ajmo na- kupili novu opremu i u onom di- bi} je rekao da je gradi{ka bolni- {a porodili{ta# ukqu~io se jelu posla koji radimo svrstava- ca prva u na{oj Republici koja je i dje~iji vrti} "Lepa Radi}# mo se, po usluzi i ambijentu, u red uredila porodili{te i da }e biti iz Gradi{ke. Mali{ani iz bolnica po evropskim standar- standard i drugim bolnicama. ovog vrti}a dali su svoj do- dima - naglasio je Marjanovi}. - Ovo {to sada radimo i prinos ure|ewu gradi{kog Direktor Op{te bolnice {to postavqamo kao standard porodili{ta slikama koje su Gradi{ka dodao je da je dio na- bi}e standard za sve bolnice sami izradili. Naime, oni su, bavqenih aparata finansira- od Novog Grada do Trebiwa, a prilikom nedavne posjete pola Vlada Republike Srpske, Op{ta bolnica u Gradi{ci po rodili{tu darovali deset drugi dio Fond zdravstvenog prihvatawu ovih standarda jed- slika, a sa èqom da dolazak osigurawa, a novac za adapta- na je od vode}ih bolnica u Srp- na svijet wihovih budu}ih su- ciju prostora izdvojila je Op- skoj i u ~itavoj BiH - istakao gra|ana bude u {to ugodnijem {ta bolnica. Marjanovi} je na- je ministar [krbi}. i veselijem okruèwu. veo i da se trenutno na specija- Ovo Ministarstvo, je pre- lizaciji, subspecijalizaciji i ma rije~ima [krbi}a, dalo sa- \ Jedna od prostorija patohistolo{ke laboratorije: Kra}e vrijeme za utvr|ivawe dijagnoze novirano porodili{te. Cere- bio da se modernizuju posto- boratorijama u Bawoj Luci i moniji otvarawa prisustvovao je}i kapaciteti i unaprede Srbiji. Time }e u realnom vre- je ministar zdravqa i soci- tehnolo{ki procesi. menu svi patohistolo{ki nala- jalne za{tite u Vladi Srpske - Ovim je ve}ina ciqeva zi u istom trenutku biti kon- Ranko [krbi}, direktor Fon- iz Akcionog plana za ovu i trolisani od supervizora sa da zdravstvenog osigurawa Go- pro{lu godinu realizovana. Zavoda za patologiju u Bawoj ran Kqaj~in, na~elnici op- Svesrdnu podr{ku da plani- Luci - istakao je Marjanovi}. {tina Gradi{ka, Srbac i Ko- rano i ostvarimo imali smo Sa otvarawem koronarne zarska Dubica, predstavnici od resornog ministarstva i jedinice na internom odjeqe-

\MinistarPOKLONI MALI[ANARanko [krbi} pozdravio osobqe: Gradi{ka bolnica me|u vode}imU akciju u"Uqep{ajmo Srpskoj ina{a BiH porodili{ta# ukqu~io se i dje~iji vrti} "Lepa Radi}# iz Gradi- On je istakao da je, na ini- do{kolovavawu nalazi 15 mla- glasnost programu pro{ire- cijativu Vlade Republike Srp- dih qekara, {to ~ini 28 odsto za- wa kapaciteta gradi{ke bol- ske u akciji "Uqep{ajmo na{a poslenih u Op{toj bolnici Gra- nice sa poliklini~kim dije- porodili{ta# donatorskim lom, ure|ewem urgentnog blo- sredstvima republi~ke Vlade, KREDIT ZA OPREMU ka i sa dogradwom dijela za od odrànog humanitarnog kon- hemodijalizu, a {to bi se tre- Prema rije~ima mini- certa dje~ijeg hora "Vrap~i- balo realizovati naredne go- stra zdravqa i socijalne za- dine. }i#, te sponzora, za mawe od 20 {tite u Vladi Srpske, Ran- dana izvr{ena potpuna rekon- Ovim ure|ewem Op{ta ka [krbi}a, Ministarstvo bolnica u Gradi{ci posta}e \ Uro{ Grahovac, Goran Kqaj~in i Ranko [krbi}: Zadovoqni ura|enim strukcija porodili{ta u Op- zdravqa i socijalne za{ti- {toj bolnici Gradi{ka, kojom zdravstvena ustanova za brze i vi|enim te planira rekonstrukciju intervencije, sa ciqem {to je ono prakti~no pretvoreno u svih bolnica u Republici apartmane sa doma}inskom at- kra}eg zadràvawa pacijena- Klini~kog centra Bawa Lu- Fonda zdravstvenog osigura- wu, prema rije~ima Marjano- Srpskoj, te da se sqede}e go- ta na lije~ewu, {to brè ka, Domova zdravqa iz Srp- wa - naveo je Marjanovi}. vi}a, gradi{ka bolnica je do- mosferom za porodiqe. U pla- dine o~ekuje potpisivawe nu je, za ovo odjeqewe, kupovi- zdravstvene usluge, a {to ve- ca, Kozarske Dubice, Gradi- On je podsjetio na prija- bila tehnologiju za nepresta- kreditnog aran`mana sa Re- }eg broja lije~enih pacije- {ke i Lakta{a, bawolu~kog {we probleme zbog nedostat- no pra}ewe pacijenata, {to na kreveta i neophodnih tran- publikom Korejom za nabav- nata. Instituta za fizikalnu me- ka patohistolo{ke laborato- omogu}uje brze intervencije sportnih inkubatora. ku najsavremenije opreme za dicinu i rehabilitaciju rije u Gradi{ci, kada je rodbi- stru~nog tima u slu~aju po- - Prije nekoliko mjeseci bolnice u Srpskoj. ¥ Tekst i fotografije "Doktor Miroslav Zoto- na pacijenata ~ekala pred ope- trebe. otvorili smo jednu od najsavre- Bojana RADI]

\ Koronarna jedinica: Osavremewena i uqep{ana \Stru~ni tim koronarnog odjeqewa: Uvijek spremni da pomognu pacijentima 22 MOZAIK 22. i 23. decembar 2007. KAKO JE NASTAO KVARTET OD MILION DOLARA"? SASTANAK" ^ETIRI KRAQA

Elvis Prisli, Xeri Li Luis, Karl Perkins i Xoni Ke{ upam}en po Elvisu i wegovim prvim snim- zabavqali su se improvizuju}i i sviraju}i, nesvjesni cima u karijeri. Ali pamti}e se i ~iwenice da grade istoriju o kojoj }e se govoriti po saradwi ~etiri mu- 50 godina poslije. Napravili su pri~u poznatiju kao zi~ara, koji su 4. decembra 1956. sasvim slu~aj- Kvartet od milion dolara" no u istoj prostoriji i " PRO[LO je vi{e od pola jeka) udaqen od onog {ta je da- pred istim mikrofo- vijeka otkad su Elvis Prisli, nas. Pioniri savremene muzike nima zasvirali i zapje- Xeri Li Luis, Karl Perkins i tek su ispipavali teren u kojem vali zajedno - Elvis Xoni Ke{ zasvirali zajedno u su se na{li, scena je tek posta- Prisli, Xeri Li Luis, studiju "Sun Records# i u{li u vila temeqe, tinejxeri su se Karl Perkins i Xoni istoriju kao "Kvartet od mi- tek po~eli prepoznavati kao Ke{ zabavqali su se lion dolara# - neponovqiva unosna trì{na kategorija, a improvizuju}i i svira- grupa imena koja je promijeni- menaxmenti su tek po~eli da ju}i, nesvjesni ~iweni- la svijet muzike. eksperimenti{u sa gradwom mu- ce da grade istoriju o Sredinom pedesetih godi- zi~kih brendova. kojoj }e se govoriti 50 na, rokenrol bio je svjetlosnim Iz te saradwe izrodilo se godina poslije, da }e godinama (ili ta~nije: pola vi- oko 40 pjesama, ~iji su snimci muzi~ka istorija sla- viti taj datum kao jedan od praznika za istinske rok nostalgi~are. Elvis je tada ve} bio biv- jeloj je situaciji vidio nevi|e- Ta saradwa dogodila se sa- {i izvo|a~ "Suna#, ali je to nu promotivnu priliku, pa je svim slu~ajno, a inicijator ci- poslijepodne navratio u pro- brè-boqe nazvao lokalne no- jele pri~e bio je Karl Perkins, storije u kojima je zapo~eo ka- vine, ~iji su novinar i foto- pionir rokabilija najpoznati- rijeru, ~isto u prijateqskoj graf stigli da ovjekovje~e ovu 20 godina stajali u bunkeru da ji po pjesmi "Blue Suede Shoes# posjeti, zajedno sa svojom ta- suradwu. bi, kada su prodajom "Sun Re- (kojom se kasnije proslavio i da{wom djevojkom Merilin Sqede}i dan, u novinama je cordsa# uklowene razli~ite kolega Elvis), wegovom do ta- Evans. Elvis je, za razliku od izi{ao ~lanak pod naslo- pravne prepreke za wihovo ob- da najve}em hitu. Perkins je taj kolege Luisa, tada ve} bio naj- vom"Kvartet od milion dola- javqivawe, dobile priliku da dan do{ao u studio da snimi ne- ve}a zvijezda u SAD, a pridru- ra#, propra}en poznatom foto- iza|u na svjetlo dana. {to novog materijala, a Sem ìo se Perkinsu iz ~iste zai- grafijom (Elvis za klavirom, "Sun Records Studios# u Filips, vlasnik studija "Sun granosti. Na vratima se poja- ostatak ekipe oko wega) - i le- Memfisu bio je epicentar do- Records#, doveo je Xeri Li Lu- vio i Xoni Ke{, koji je ve} genda je ro|ena. ga|awa tada nove scene, studio isa, legendu rok klavira koja imao nekoliko hitova na kan- "Kvartet od milion dola- u kojem su brojne ikone roka zado tada jo{ nije bila slavna, da tri listama. Nakon {to je osi- ra# danas, 51 godinu poslije, vje- po~ele svoj ìvot, ali i studio pripomogne Perkinsu svojim je- gurao snimawe materijala, Fi- rovatno vrijedi milijarde, a ne koji je nekako ostao najvi{e dinstvenim stilom. lips, pametni biznismen, u ci- milione. ¥ NAJVE]E FOLK ZVIJEZDE U GRANDOVOM" ALI[A KIZ U EKRANIZACIJI BUBWAR LED CEPELINA" XEJSON BONAM " " NOVOGODI[WEM [OU PROGRAMU DRAME SU MONK PORUÎO FANOVIMA Brena za po~etak O tajnom ìvotu p~ela NOVOGODI[WI DAKOTA Fening i Ali{a Kiz pri kraju "Grand {ou# bi}e pra- su sa pregovorima za uloge u filmu "The Sec- znik za sve qubiteqe ret Life of Bees# (Tajni ìvot p~ela). Rije~ je folk muzike. U studiju o drami koja se temeqi na bestseleru Su Monk. u Ko{utwaku ovih dana Kvin Latifa, Xenifer Hadson i Sofi snimqen je vi{e~asov- Okonedo ve} su potpisale ugovor sa "Foxom# ni {ou-program sa naj- za taj projekt, koji bi svjetlo dana trebalo da ve}im zvijezdama folk ugleda krajem sqede}e godine. muzike. Scenografija Pri~a prati dvije djevoj~ice koje bjeè od ku}e kako bi saznale tajnu pokojne majke. Rad- wa filma je smje{tena u ju`ni dio Sjediwe- nih Dràva 1960, a u sredi{tu pri~e je tinej- xerka Lili Ovens, koju bi trebala da glumi Da- kota Fening, i wena prijateqica Rozalin, koju }e glumiti Xenifer Haudson. ¥ \Dara Bubamara: Kao Viktorija Bekam je bila u novogodi{wem ruhu, a najvi{e problema izvo|a~ima je zada- vao mali mosti} na bini. Sa tog mosti}a skliznulo je i palo ~ak troje pjeva~a - Luis, @eqko [a{i} i maju{na Mina Kosti}. Prethodno se i Marina @ivkovi} saplela na mostu, Ne budite pohlepni ali, sre}om, svi izvo|a~i su dobro pro{li. BUBWAR legendarnog ben- Na velikoj bini sjatile su se sve da "Led Cepelin# poru~io je "Grandove# zvijezde, od najve}e Lepe Bre- svima koji èle wihovu tur- ne do najmla|eg Du{ana Svilara. [ou je neju da ne budu pohlepni. po~eo pjesmom "Jo{ litar jedan# koji je Mnogo se ovih dana pri~alo Londonu i odmah su se pojavi- Brena otpjevala u pratwi Cuneta sa svo- o tome da li }e "Led Cepelin#, je lijeve i Tozovca sa desne strane. le glasine o novim koncerti- Me|u izvo|a~ima su bili Seka Alek- poslije trijumfalnog povratka ma. Ali sada je kona~no progo- si}, [aban [auli}, Sneàna Babi}, Go- koncertom u Londonu, krenuti vorio i neko iz benda: ca Lazarevi}, Dara Bubamara, Mile Ki- na ve}u zajedni~ku turneju i ta- - Ja sam jo{ uvijek novi, tati}... ko dobiti pravi novi ìvot, ali ko da ne bih znao. Da li }e se Seka je iznenadila prisutne pojaviv- sada se oglasio bubwar Xejson opet dogoditi? Ne budite po- {i se u provokativnoj providnoj haqini Bonam, koji je ideju o turneji hlepni. Ako to u~ine opet, na- koju su pokrivali na "nezgodnim mjesti- izjedna~io sa pohlepom. ravno da bih volio da budem Seka Aleksi}: U provokativnoj ma# pri{iveni leptiri}i, a Dara Buba- Podsje}amo, "Cepelini# su dio toga. Ali sve je do wih. Sa- \ mara se pojavila sa kosom o{i{anom u 10. decembra odràli povrat- mo vrijeme }e re}i - kaè Bo- haqini stilu Viktorije Bekam. ¥ ni~ki koncert u "O2# Areni u nam. ¥

DNEVNI Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9. Imate puno energije i po- Iako rezultati nisu uo~- Sve postiète snagom vo- O~ekuje vas izuzetno bo- Opasnost dana moè se ja- Vama je bar lako! Ima- slova koje }ete sa uspjehom re- qivi, ne odustajete. Uporni ste, qe. Nalazite se u fazi borbe gat dru{tveni ìvot. Veze ko- viti u vidu propu{tenih prili- te toliko samopouzdawa, dje- alizovati. Usredsrije|eni ste spremni za akciju i sa entuzi- za opstanak, koja zahtijeva is- je uspostavite mogu biti od ka, pa se savjetuje oprez. Astro- lujete smireno i uz to posje- na samog sebe i zadovoqstvo na- jazmom ulazite u sve poduhvate. trajnost i jasan ciq. Ukoliko zna~aja za daqi slijed doga|awa. Pro- logija ima prije svega savjeto- dujete enormne koli~ine lazite u svakom trenutku. Jasan ciq je Po{to ste zanemarili sport, bilo bi ga nemate, morate ga sebi postaviti. blem dana moè se javiti u vidu nedo- davnu ulogu. Ona ne predvi|a budu}nost stvarala~ke energije. Jedini pro- tu, upornost tako|e. Sve {anse su na korisno da ga se prisjetite. Razmi{qa- Vodite ra~una o sopstvenim slabo- statka ~vrstine i èqe da od ne~ega jer ste kreator budu}nosti vi. Na pi- blem je u tome {to ste najpametniji, va{oj strani. Mijewate status shodno wa o inostranstvu trenutno su osnova- stima, prvenstveno o precjewivawu odustanete. Ni slu~ajno, jer ste ovo- tawe da li }ete iskoristiti analiti- {to okolini smeta. Sklonost ka gun- situaciji, uglavnom naboqe. Mo`da je na. Stoga kontaktirate s prijateqima sopstvenih mogu}nosti. Izbjegavajte ga puta zaista u pravu. Qubav prema ~arsku sposobnost i metodi~nost - zvi- |awu i obra}awu pa`we na detaqe najboqe da iskoristite dan i pripre- i planirate putovawe. Potrebu za si- sukobe sa okolinom, jer }e biti pro- umjetnosti pokaìte djelom, ne rije- jezde ne odgovaraju. Te osobine su nagla- svedite na razumnu mjeru. Lav je ide- mite teren za proslavu praznika. gurno{}u sprovodite u djelo. vokacija. ~ima. {ene, ali ipak sve zavisi samo od vas. alna kombinacija u svakom pogledu. Vaga 23.9-22.10. [korpija 23.10-22.11. Strijelac 23.11-20.12. Jarac 21.12-19.1. Vodolija 20.1-18.2. Ribe 19.2-20.3. Vage uìvaju u svakom tre- Bunite se protiv ograni- [korpije osje}aju radost Rje{avate nov~ana pitawa, Bi}ete energi~niji i im- Vodolije su neraspoloè- ~avaju}ih faktora. @elite nutku. Dan zapo~iwu kaficom ìvqewa, lako se prilago|ava- mnoìte i dijelite, da biste na pulsivniji nego obi~no. Zvije- ne. @ele udobnost, povla~e se i prave planove vezane za poro- slobodu kretawa, ali osje}ate ju svakoj situaciji, sve im je po kraju shvatili da ste na pozitiv- zde vas tjeraju na akciju, ali i u svoj svijet i mal~ice su tajan- da su drugi krivi za to {to ne moè- dicu. Iskusile su uspone i pa- voqi. Otkud sad to? Najvjerovat- noj nuli. Ukoliko se nervirate, isku{avaju. Poèqno je biti stvene. Ukoliko negativno pri- dove, pa se nalaze u fazi zati{ja. Part- te da je realizujete. Sve {to u ìvo- nije je da ste na{li smirewe u sebi ili niste u pravu. Va`no je da niste u minu- promi{qen narednih dana i izbjegava- stupate ìvotu, moète biti meta za tu postiète - postiète vlastitim ner je trenutno neko ko im mnogo zna- vam je partner pomogao da se dobro osje- su. Iako vam je unutra{wi ìvot bogat, ti brzoplete poteze, jer se lako moè- sli~ne doga|aje. Stoga je poèqno na- trudom. Spremni ste da nesebi~no po- ~i. Bitno je da ste trenutno svjesni te }ate. Kad je vama dobro, dobro je i oko- porivi materijalne prirode jo{ su ja~i te povrijediti. Nekim pripadnicima oruàti se optimizmom. Zdravstvena mognete drugima. Mogu}a je nervoza. ~iwenice. Ukoliko mislite da vam on lini. U protivnom, postajete sva|alica. i tjeraju vas na akciju. U izgledu je pri- znaka prijeti glavoboqa. O~ekujte na- situacija nije sjajna. Morate vi{e vo- Izdrìte ove dane. Ne}ete vaqda donije ~vrst oslonac, niste u pravu. Jedan Blizanac vas èqno o~ekuje. mamqiva zarada, pa krenite u akciju. predak na svim poqima. Iskoristite to. diti ra~una o sebi u zimskim danima. zvoliti da vam to pokvari praznike. HOROSKOP HOROSKOP 22. i 23. decembar 2007. SLOBODNO VRIJEME 23 MIHAILA ÂTAQ POBJEDNIK NOVIH NADA KVIN ESTRADE 2007" RASPJEVANARASPJEVANA" POBJEDAPOBJEDA

Mihaila âtaq bila je vidno iznena|ena i ponovo je zapjevala za publiku, a pridruìla joj se i u~esnica prvih Novih nada" Jelena [ukalo, koja je to ve~e bila u ulozi" voditeqa MIHAILA âtaq tre}i da podrè je pobjednik "Novih nada Kvin svoje favo- estrade#. Ovo su u ~etvrtak rite. nave~e u bawolu~kom klubu U fina- "Kruna#, nakon predstavqawa lu su, pored deset finalista, odlu~ili Mihaile, glasovi publike i ìri u sa- bili: Bog- stavu: Maja Tati}, Bojan Bje- dan î~i}, li}, Emir Ba{i}, Zoran \u- Danilo Si- U~esnici sa voditeqem Vladanom Ostoji}em: Nestrpqewe pred nastup ri} i Zoran [ugi}. monovi}, \ U "Kruni# se okupio veli- Alen Sari}, [ukalo, koja je to ve~e bila u ki broj mladih, koji su do{li Jasmina Ko- ulozi voditeqa. Jelena je, sa voditeqem ATV-a Vladanom, Ostoji}em, bila uz u~esnike od po~etka takmi~ewa. Ovo zabavno takmi~ewe prikazuje se na Alternativ- noj televiziji, a kako je bilo u finalu, moète pogledati u nedjequ sa po~etkom u 16 ~a- sova. Najboqi takmi~ari sa pro- {logodi{wih "Novih nada# nastupili su na poznatim fe- stivalima u regionu, budvan- skom i biha}kom, kao i na "Pr- vom aplauzu# u Bawoj Luci. Zoran \uri}, organizator i vlasnik "Kvin estrade#, rekao je za na{ list da je zado- voqan kako su protekle i ovo- \ Jelena [ukalo i pobjednica: godi{we "Nove nade# i izra- Zapjevale zajedno na bini zio uvjerewe da }e ovo takmi- ~ewe izwedriti jo{ mladih lari}, Branka @eqana Latinovi}. Mihaila talenata. [aula, Milena je bila vidno iznena|ena i po- Generalni sponzor takmi- Rogi}, Stefan novo je zapjevala za publiku, ~ewa je "Karmen lajn#, a medij- Progla{ewe pobjednika: Mihaila nije \Mihaila âtaq: Pobjednica Kucurski, Svje- a pridruìla joj se i u~esni- ski Alternativna televizija. \ Novih nada" za 2007. godinu tlana Mari} i ca prvih "Novih nada# Jelena o~ekivala pobjedu (Snimio M. MIHAJLOVI]) " ¥ M. JOTI] MOGU] POVRATAK PINK FLOJDA" NA SCENU PRVI ALBUM BAWOLU^KE GRUPE VAMOS A BAILAR" " " Dodaj mi gitaru!

PRVA bawolu~ka latino grupa "Vamos a bailar# u ~etvrtak uve~e je u Klubu "K-4# predstavila svoj istoimeni album prvenac. Publici u klubu predstavqene su pjesme "Znamo#, "Pogledaj danas opet u mene#, Treba nam dobar povod "Ispao sam laik#, "Tango u parku#, "@elim ìvjeti sam#, "Nek potraje sve#, "Baila, mo- BUBWAR grupe "Pink Mejson je ispri~ao i da je ma- rena baila#, "Dodaj mi gitaru#... Flojd# Nik Mejson rekao je da lo falilo da se grupa ponovo Pored deset pjesama, promovisana su i vjeruje da }e grupa, poslije oku- okupi na pro{logodi{woj ma- dva video-spota za naslovnu pjesmu "Vamos # i bonus numeru "Boì} je#. pqawa na "Live 8# 2005. godine, nifestaciji u ~ast preminulog a bailar jo{ nastupati u istom sastavu. osniva~a grupe Sida Bareta. - Kona~no smo stigli do ciqa! Ovo je tek Mejson je rekao da bi on, Prema wegovim rije~ima, po~etak za Sa{u, Ivanu i Maju, a za mene Roxer Voters, Dejvid Gilmor zajedni~ki nastup sprije~ili jo{ jedan dokaz da je Bawa Luka nepresu{an i Ri~ard Vrajt mogli da pono- su tehni~ki razlozi - neuskla- izvor talenata svih vrsta - rekao je vo|a gru- vo nastupe zajedno u dva slu- |enost planova Votersa i Gil- pe Bo{ko Beuk. ¥ M. Mi. ~aja: ako se raspoloèwe mu- mora, kojima nije odgovaralo zi~ara promijeni, ili ako se da nastupe u isto doba dana. NAJPOZNATIJI SVJETSKI MODELI ZAJEDNO U KAMPAWI LUIJA VITONA" pojavi povod koji bi bio zna- - Mislim da je "Live 8# po- " ~ajan makar kao pro{logodi- kazao da se vrata mogu otvori- {wi "Live 8#. ti - optimisti~an je Mejson. ¥ [EST VRU]IH" BOMBARDERKI VATRENA" EKIPA U NOVOM FILMU G.I. JOE" " " "VRU]I# svjetski mode-" Stefani Sejmur, Eva Hercigova, Natalija Vodijanova, li Stefani Sejmur, Eva Her- Liga ratnika cigova, Natalija Vodijanova, Naomi Kempbel, An|ela Lindvol i Klaudija [ifer Naomi Kempbel, An|ela Lin- REJÊL Ni- dvol i Klaudija [ifer "bom- bombe" nove kolekcije Marka Xejkobsa za Lui Viton" kols, Adevejl Aki- bardovale# su pistu francu- rem" - koji se sastoji od pret- " noje-Agbaje i Said ske modne ku}e "Lui Viton# hodno pomenutih bombasti~- Tagmaoui pridru- na predstavqawu proqe}ne ko- nih diva koje su "nosile# re- ì}e se Sieni Mi- lekcije za 2008. godinu. viju. ler i Reju Parku u Poslije kampawe za je- - Pomalo je nevjerovatno akcionom filmu sen/zimu 2007/08, u kojoj je da imate {est supermodela na baziranom na popu- glavnu ulogu odigrala glumi- jednom mjestu. Da je Xejkobs larnoj vojnoj lutki ca Skarlet Johanson, "Vito- raspolagao buxetom, bilo bi Xi Aj Xo i stripo- nov# kreativni direktor ih najmawe 12 - izjavquje An- vima i animiranim Mark Xejkobs okupio je za naj- toan Arnolt, "Vitonov# di- filmovima. noviju reklamu pravi mali ha- rektor za komunikacije. Stiven Samers reìra}e "G.I. Joe#, koji bi trebalo da iza|e u avgustu 2009. godine za "Paramo- unt Pictures#. Animirana se- Natalija Vodijanova: Prigrlila Vitonovu" rija opisivala je \ " vojnike u borbi torbicu protiv teroristi~- Poslije elegancije i sofi- ne. koji je u vlasni{tvu Ri~ar- ke grupe "Kobra#. stikovanosti koju je Xejkobs u da Prinsa. Najnovija kolekci- U novoj verziji pro{loj kampawi predstavio ja ugledne francuske modne ku- filma Rej~el Ni- kroz osvrt na filmske zvije- }e puca u naponima vinta` ele- kols igra}e vje{tu \ Siena Miler: Kao baronica zde Merilin Monro i Grejs Ke- gancije sa maksimalnim nagla- ratnicu i poznava- {pijunka li, uslijedio je vru}i i divqi skom na ènstvenosti. oca borila~kih duh u reklami za proqe}e 2008. - Mislio sam da }e ideja sa vje{tina, stru~waka za bor- biti specijalista za komuni- Fotografije su snimili Mert "vru}im komadima# i automo- bu prsa u prsa. Akinoje-Agba- kaciju. Siena Miler glumi ba- Alas i Markus Pigot, dok su bilima biti stvarno odli~na je pojavi}e se u ulozi eksper- ronicu, poznatu po vje{tinama supermodeli pozirali na "Dod- - i srodna Ri~ardu Prinsu - ta za oru`je, dok }e Tagmaoui {pijunaè. ¥ \ Naomi Kempbel: U haremu supermodela ge Challengeru# iz 1970. godi- izjavio je Mark Xejkobs. ¥ 24 ÎTUQE/POMENI 22. i 23. decembar 2007. U subotu, 22.12.2007. godine navr{ava se deset tu`nih godina od smrti na{eg dragog

prof. ZLATANA NENADI]A

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Neki odu, neki ostanu, a neki su tu bez obzira {to ih nema. Supruga Jovanka, sin Gavrilo, k}erka Sajanora i unuk Vladimir

000008 B-7+B-7 G 22. i 23. decembar 2007. ^ITUQE/POMENI 25

Dana 25.12.2007. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na dragog

RADOVANA RA[U RADOVANA PEJAKOVI]A PEJAKOVI]A

Tetka Gospa i brat Tomislav sa porodicom Kum Dragoslav sa porodicom 000005 A-8 M 000015 A-4 M

Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

RADOVANA RA[E PEJAKOVI]A RADOVANA RADOVANA RA[U PEJAKOVI]A RA[U PEJAKOVI]A

Porodica Ritan od radnika NORA PLAST. 000015 A-4 M 000013 A-8 M Tu`no sje}awe na dragog sinovca Tu`no sje}awe U subotu, 22.12.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, poloìti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom- {ije da nam se pridruè. Oàlo{}ena porodica Pejakovi}

000002 B-5 G

Tu`no sje}awe na dragog brata Tu`no sje}awe na dragog sinovca i brata i {urjaka RA[O RADOVANA RA[U PEJAKOVI]A Kume Ra{o, uz veliku prazninu i Vrijeme prolazi, tugu ne odnosi. Tvoj lik i osmijeh zauvijek ostaju u sr- tugu, ostaje{ vje~no u sje}awima cima na{im. na na{a divna dru`ewa. RADOVANA Stric Milo{ sa porodicom Kuma Dragana i porodica Mi{i} RA[U 000014 A-8 M 000040 A-4 M PEJAKOVI]A Tu`no sje}awe na dragog brata Dana 23.12.2007. godine navr{ava Nismo te preboqeli i nikad se 40 dana od smrti na{e drage ne}emo. RADOVANA Sestra Vukica i zet Dragoslav 000014 A-2 M RA[U

Tu`no sje}awe PEJAKOVI]A na dragog prijateqa Uvijek }e{ biti u na{im mislima i srcima. Stric Tomislav, strina Stanija i sestra Goga 000013 A-8 M BORE Tu`no sje}awe na dragog brata (ro|. Vran~i}) RADOVANA VRAWE[ RA[U Toga dana u 10.30 ~asova posjeti- RA[U }emo wenu vje~nu ku}u na grobqu PEJAKOVI]A u ârda~anima. Pozivamo rod- RADOVANA binu, prijateqe i kom{ije da nam RA[U se pridruè. PEJAKOVI]A Sestra Vida sa porodicom Oàlo{}eni: sin Rade i k}eri 000015 A-8 M Dobrila i Rada sa porodicama 000010 A-4 G Aco i Sun~ica sa porodicom Sestra Jovanka i ne}ak Aleksandar Tu`no sje}awe na dragog kuma Posqedwi pozdrav Draènkovom ocu 000011 A-3 M 000002 A-6 G

Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog

DRAGOJI RA[U RADI[I]U

RADOVANA PEJAKOVI]A Milan Keki} sa porodicom RADOVANA od kolega iz Prokredit banke. Porodica Vukoli} 000026 A-6 M 000007 A-1 M

Porodica Baji} 000009 A-3 M SLU@BA ^ITUQA 000008 A-8 M Tel. 051/ 223 - 210 26 ^ITUQE/POMENI 22. i 23. decembar 2007.

Dana 1.1.2008. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog Dana 22.12.2007. godine navr{ava se 10 tu`nih godina od smrti na{e drage majke, bake, prabake, punice i svekrve

BO[KA BOLETA SAVANOVI]A ZORKE GLI[I] U nedjequ, 23.12.2007. godine, u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, otkriti spomen-plo~u, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè. Tvoj plemeniti lik i dobrota vje~no }e biti u srcima tvojih najmilijih. Proteklo vrijeme nije nam umawilo bol i sje}awe na tebe. Vje~no }e{ ostati u na{im srcima. Vje~no zahvalni za sve {to si nam pruìla u ìvotu. Supruga Milada i k}erka Tawa Sinovi i k}erke sa porodicama 000010 B-2 M 000033 B-2 M

Tu`no sje}awe na voqenog tatu Tu`no sje}awe na dragog svaka Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je u ~etvrtak, Na{oj Tu`no sje}awe na milu 20.12.2007. godine, u 72. godini `ivota preminuo na{ dragi

BOLETA BOLETA TACI TACU Uvijek si sa nama. Tuga i bol su neizmjerni, a Svastika Dara \ur|evi} sa Sawa, Natalija, Nada, Mimi, qubav prema tebi bila je i os- porodicom Maja i Diksi Qiqana Tadi} sa porodicom ta}e. 000010 A-1 M RASTKO 000036 A-1 M 000029 A-1 M Tvoja k}erka Nata{a i zet Mi- (Save) lan 000010 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom ]ETOJEVI] Tu`nim srcem javqamo da je na{ dragi Posqedwi pozdrav dragom Sahrana }e se obaviti u subotu, 22.12.2007. godine na grobqu u Alek- stricu si}ima. Opijelo }e se obaviti u Aleksi}koj crkvi u 13 ~asova. Povorka kre}e ispred ku}e àlosti u Glamo~anima u 12 ~asova. Oàlo{}eni: supruga Qubica, k}erka Sweàna, zet Du{an, unuci Aleksandar i Milan, te ostala rodbina, prijateqi i kom{ije 000032 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom stricu stricu RASTKU RASTKU od porodice Ja}imovi}. MARINKO (Mitra) PANDUREVI] od Neboj{e i Slavi{e ]etoje- 000032 A-1 M Nakon kratke i te{ke bolesti preminuo dana 20.12.2007. godine u 74. vi}. godini ìvota. Sahrana milog nam pokojnika obavi}e se dana 000032 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom 22.12.2007. godine na grobqu Petru{e u 13 ~asova. Povorka polazi stricu ispred ku}e àlosti, G. Miqevi}i 21. RASTKU RASTKU Oàlo{}eni: supruga Lenka, k}erke Zorica i Daliborka, unuke Ana, êtrdesetodnevni pomen na{oj Zorana i Violeta, zetovi Nedeqko i Slavi{a, sestra Mila, brati}i, dragoj brati~ine, sestri}i i sestri~ine, snaha Vasilija, {ura Vide, od Darka ]etojevi}a sa porodi- od Momira ]etojevi}a sa porod- svastike Joka, Vasilija i Beba, te porodice Pandurevi}, Grani}, com. icom. Plakalovi}, Ni{i}, Tomi}, Kuzmakovi}, Div~i}, kumovi, prijateqi 000032 A-1 M 000032 A-1 M i kom{ije A-8 002046 E Dana 24.12.2007. godine navr{ava Dana 24.12.2007. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog se 40 dana od smrti na{eg dragog brata brata U nedjequ, 23. decembra 2007. godine, tri su godine otkada u miru RASTKU Boìjem po~iva na{ dragi BOSI od Biqane Ivani{ sa porodi- AJDER com. 000032 A-1 M U subotu, 22.12.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu Dana 22.12.2007. godine ku}u na Novom grobqu. odrà}emo ~etrdesetodnevni K}erke Milena, Tawa, @ivana i pomen na{em dragom Sweàna sa porodicama 000001 A-2 G SLOBODANA SLOBODANA STOJKOVI]A Tu`no sje}awe na dragu STOJKOVI]A Dragi Slobodane, nisam te mogla Ponos i sje}awe na tebe, dragi odbraniti od smrti, ali te mogu RADE (]etoje) BATINAR brate, uvijek }e ìvjeti u nama. odbraniti od zaborava. Tvoja sestra Rada sa porodicom Tvoja sestra Nada sa porodicom BORIVOJU 000039 A-3 M 000038 A-3 M Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu humku na porodi~nom GAJI]U grobqu Batinari u Raj~evcima, zapaliti svije}e i poloìti cvije}e. Tu`no sje}awe na dragog brata Dana 21.12.2007. godine navr{ava Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridruè. Wegovi: supruga Slavka, sinovi Grujo, Jerko i @eqko, k}erka Nada, Pozivamo rodbinu, prijateqe i se 11 godina od smrti na{eg dra- BOSU gog snahe Nada, Divna i Dijana, unu~ad Jelena, Jovan, Kristina, Nikola, kom{ije da u 10 ~asova iza|emo Jovana i Ivana AJDER na grobqe. 000012 A-8 M Oàlo{}eni: supruga Radojka, Beni} Dara, Jasna, Bobo, sinovi Qubinko i Jelenko, snaha Polona, Mihajlo i Luka Biqana i unuke Dragana i Sara Tu`no sje}awe 000001 A-1 G 000017 A-3 M

Tu`no sje}awe na oca i djeda Tu`no sje}awe na dragog brata BORIVOJA SLOBODANA Sestra Danica sa porodicom (Milana) 000037 A-1 M MILINKOVI]A

Tu`no sje}awe na dragog brata U nedjequ, 23.12.2007. godine, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Supruga Qubica, sin Veselko, k}erke Vesna i Dijana sa porodicama 000022 A-3 M MILAN BORIVOJA BORIVOJA KOPAWA 1996 - 2007. BORIVOJA K}erka Jelena, zet Nikola, unuk ^uva te od zaborava Dragan i unuka Nikolina Sestra Drenka sa porodicom Porodica 000017 A-3 M 000017 A-3 M Sestra Qubica sa porodicom 000020 A-8 M 000037 A-1 M 22. i 23. decembar 2007. ^ITUQE/POMENI 27

Dana 22.12.2007. godine navr{ava se sedam godina od smrti na{eg Dana 23.12.2007. godine navr{avaju se ~etiri godine Tu`no sje}awe dragog i nikad nepre`aqenog od smrti na{e drage

OSTOJA (Janka) i MILOJKA (Sikira{) [OJA [OJA 18.12.1993 - 18.12.2007. 24.12.2006 - 24.12.2007. Vje~no voqeni i nezaboravqeni u srcima svojih porodica [oja i Savi}. IP 1359 A-7 SLOBODANA MILIJE Tu`no sje}awe na na{eg prijateqa Tu`no sje}awe na dragog brata MIR^ETE BARALI] sa ponosom i pijetetom 1965-2000.

Vrijeme polako prolazi, ali tuga i bol su vje~ni, kao {to je vje~no sje- Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Bukva- }awe na tvoj osmijeh, mili na{. Svaki dan si sa nama, u na{im srcima lek. i na{oj du{i, voqeni Slobo. S qubavqu i po{tovawem, Vje~no o`alo{}ena majka Milanka i brat Milorad sa porodicom K}erka Suzana sa porodicom 000027 A-8 M 000001 A- 8 G

Navr{ilo se dvije godine od smrti na{e drage majke i tri godine od Tu`ni pomen na na{eg dragog smrti na{eg dragog oca MILOVAN F. SLAVKA JANIÎ] VUKOMANA advokat Porodica Debeqak Sestra Bosiqka i zet Jovan 000001 A-1 M 000019 A-1 M êtrdeset je dana od kada su radost Tu`no sje}awe na na{eg dragog i nadu zamijenili tuga i bol jer nas je napustio na{ RADISLAVKE (\or|a) i RADOMIRA (Ostoje) NIKOLI] NIKOLI]A 1933-2005. 1932-2004. Voqeni ne umiru dok god ìve oni koji ih vole. K}erka Dosta sa porodicom 000034 A-7 M MILORADA Tu`no sje}awe na drage roditeqe - MILU MARKI]A VUJATA 23.12.1991 - 23.12. 2007. MARKI] Borac VRS Po tvojoj hrabrosti, plemenitosti i dobroti sa velikim ponosom, po- Tetka Jasna, tetak Petar i bra- {tovawem i qubavqu ~uva}emo uspomenu na Tebe. S qubavqu, }a Nikola i Svetozar Baji} Tvoji najmiliji Tvoji Baji}i: Biqa i Nine A-8 D.B. 000028 A-2 M 000028 A-2 M RADOMIRA (Ostoje) i RADISLAVKU (\or|a) Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe NIKOLI]A NIKOLI] na dragog prijateqa 25.12.2004 - 25.12.2007. 20.12.2006 - 20.12.2007.

Nedostajete mi svaki dan sve vi{e i vi{e. Va{a k}erka Mira sa porodicom 000004 A-7 M

Navr{ilo se dvije godine od smrti na{e drage majke i tri godine od smrti na{eg dragog oca VOJISLAV VOJISLAV LUNI] LUNI] 23.12.1998 - 23.12.2007. 23.12.1998 - 23.12.2007. MARKA MARKA Porodice Jo{i} i Pavluk [UPUTA Lako je obrisati suze i zapaliti Sje}awa nikad ne umiru. @ivje- "^ajavec PPS# svije}u, ali je te{ko iz srca izbri- }e{ zauvijek u na{im srcima. 0000028 A-1 M 000024 A- 2 M sati bol i tugu vje~nu. Supruga Nedeqka i sin Veselko K}erka Vesna sa porodicom sa porodicom Sje}awe na na{eg dragog supruga, Pomen RADISLAVKE (\or|a) i RADOMIRA (Ostoje) oca, djeda i pradjeda NIKOLI] NIKOLI]A 000014 A-2 G 000014 A-2 G 1933-2005. 1932-2004. Sje}awe na dragog supruga i tatu S qubavqu i po{tovawem, ~uva}u vas od zaborava. K}erka Rajka sa porodicom 000034 A-7 M

Tu`no i bolno sje}awe na dvanaest godina od tragi~ne i nasilne PETRA smrti sina, brata i strica AN\ELKO - BRACU MILANA MANDI] DO[ENA 23.12.1994 - 23.12.2007. 25.6.2007 - 25.12.2007. KARANOVI]A 24.12.2001 - 24.12.2007. Sje}awe na tebe traje i snagu da nastavimo daje! Porodica Karanovi} Tvoji najmiliji 000030 A-1 M 000005 A-1 M Wegove: Dragica, Brana, Mirjana i Milena Dana 24.12.2007. godine navr{ava se Tu`no sje}awe na voqenog oca 20 godina od smrti na{eg voqenog 000013 A-6 G Dana 23.12.2007. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog GORANA - KAJE (Rajka) KAJTEZA 23.12.1995 - 23.12.2007. U nedjequ, 23.12.2007. godine u 11 ~asova posjeti}emo Goranov grob, na ZORANA grobqu "Sveti Pantelija# u Boriku, poloìti cvije}e, zapaliti svije- RADETI]A MILE }e i zaliti ga suzama. OSTOJU Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè. BUNDALA Vje~no oàlo{}eni: majka Mira, otac Rajko, brat Darko, snaha Aleksan- K}erka Mira sa porodicom dra i sinovac Konstantin. Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Peto- Dana 23.12.2007. godine u 11 ~aso- I zvezde na nebu sad tu`no trepere, èle, sine, s nama tugu da podele,... {evci. va posjeti}emo wegov grob i oda- 000018 A-1 M A-8 000018 M @ivot je trenutak, a sje}awe vje~no. Bol nije u rije~ima i suzama, ve} ti du`no po{tovawe u srcima u kojima }e{ ostati vje~no. Oàlo{}ena porodica Dana 22.12.2007. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na- Supruga Gordana, sinovi Igor i Jakov, snaha Dragana i unuka Mirjana {eg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda 000021 A-6 M 000007 A-2 M

Dana 24.12.2007. godine navr{ava Dana 24.12.2007. godine navr{ava se ~etiri godine otkad nije sa nase ~etiri godine otkad nije sa nama na{ dragi ma na{ dragi

MILAN OSTOJE MILAN SRDI] PERI[I]A SRDI] U nedjequ, 23.12.2007. godine u 11 S ponosom te pomiwemo, s qubavqu ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ~uvamo u svojim srcima, s tugom Oàlo{}eni: supruga Milica, sin Du{ko, k}erke Vida, Stana i ku}u na grobqu Rebrovac. ìvimo bez tebe. Slavica, snaha, zetovi, unu~ad i praunu~ad. Istina da te nema sve vi{e boli, K}erka Aleksandra, zet Braco, a tuga ostaje za cijeli ìvot. unuka Dragana i unuk Milan 000008 A-8 G Supruga Nevenka i sin Bojan 000012 A-3 M 000012 A-3 M 28 ÎTUQE/POMENI 22. i 23. decembar 2007.

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, kumovima, prijateqima i kom{ijama da je dana 21.12.2007. godine Tu`no sje}awe na dragog kuma u 59. godini `ivota nakon te{ke bolesti preminuo na{ dragi sin, suprug, otac, brat, djeda, zet, svekar, djever i stric

SLOBODAN (Aleksandra) POPOVI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u nedjequ, 23.12.2007. godine u 13 ~asova na grobqu u Dovi}ima. Tu- `na povorka kre}e ispred porodi~ne ku}e u Bo{kovi}ima. O`alo{}eni: majka Bosiqka, supruga @ivka, sinovi Igor i Mladen, brat Zoran sa porodicom, snaha Vesna, unu~ad Ana i Nikola te ostala rodbina, kumovi i prijateqi. 000005 B-2 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu, djeveru i stricu Posqedwi pozdrav

RA[U SLOBODANU POPOVI]U od porodice Suboti}. 000041 A-1 M SLOBODANU Posqedwi pozdrav dragom sinu

od brata Zorana, snahe Rade, sinovca Gorana, sinovke Olivere te Alekse. Kumovi: Dra`en, Dijana i Kosta 000005 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu 000006 B-5 G SLOBODANU Dana 25.12.2007. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog od majke Bosiqke.

000005 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog tetka

SLOBODANU

od supruge @ivke i sinova Igora i Mladena. NIKOLU 000005 A-8 G Adriana i Milo{ Popovi} 000004 A-1 G NIKOLE - NIXE Posqedwi pozdrav dragom kumu Tu`no sje}awe na dragog baxu KUKI]A

U subotu, 22.12.2007. godine u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu Bistri- ca - Prijedor. O`alo{}eni: supruga Dobrila i sin Goran 000004 B-2 G

NIKOLU

Vidoslav i Angelina Grahovac sa porodicom 000004 A-1 G SLOBODANU POPOVI]U Posqedwi pozdrav dragom

od Ratkovi} Petra i Bo`ane sa porodicom. 000003 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana 21.12.2007. godine u 75. godini `ivota preminuo na{ dragi BOGDANU od prike Gojka Mijatovi}a sa porodicom. BOGDAN 000009 A-1 G (Stojke) MILINKOVI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 23.12.2007. godine u 13 ~asova na grobqu kod stare crkve u Malom Bla{ku. Oàlo{}eni: supruga Milena, sin Zoran, k}erka Radmila, bra}a, sestre, snaha, zet i unu~ad. 000008 A-6 G 22. i 23. decembar 2007. VODI^ 29 BAWA LUKA 051 DOBOJ 053 Va`niji telefoni Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova Policija 122 Vodovod 231-381 Telekom Srpske, informacije 1185 Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12 Vatrogasci 123 Gradska toplana 241-955 Aùrirawe podataka i ~asova Hitna pomo} 124 Taksi 232-022 Informacije iz Centralnog registra 1369 Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30 Muzej 231-220 Op{ta bolnica 241-022 Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370 Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova Umjetni~ka galerija 241-684 Skup{tina op{tine 242-022 Informacije o berzi 1371 Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa Narodna biblioteka 241-114 "Elektro-Doboj# 241-344 Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372 Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova @eqezni~ka stanica 221-569 Hotel "Bosna# 242-012 Ta~no vrijeme i temperatura 1373 Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova Autobuska stanica 241-399 Radio Doboj 241-041 CJB 122, 337-100 Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova Vatrogasci 123 Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282 Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom TREBIWE 059 Ta~no vrijeme, datum, u 15 ~asova Autobuska stanica 220-466 Muzej Hercegovine 271-060 temperatura, vazdu{ni pritisak 125 Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje- Vojna policija 335-937 Akademija likovnih umjetnosti 224-703 Hotel "Leotar# 261-084 qa, ponedjeqak u 20 ~asova Porodili{te 261-246 Centar za informisawe i kulturu Sektor sekjuriti 460-140, 461-115 Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova Bolnica (stara lokacija) 216-725 "Hercegovina putevi# 260-205, 261-050 Dom kulture Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova Centar javne bezbjednosti 260-926 i Radio Trebiwe 260-248, 220-132 Paprikovac 308-111 Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni Op{tina 244-444 Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22 Aerodrom Bawa Luka# 535-210 # ~asa PRIJEDOR 052 Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626 Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova Agencija za prodaju avio karata 219-974 Me|uentitetske linije Policija (centrala) 232-811 ili 122 Elektrodistribucija 235-061 Autobuska stanica 315-355, 315-867 Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova Hitna pomo} 231-294 Komunalno 232-693 @eqezni~ka stanica 301-229 Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova Vatrogasci 231-811 Toplana 231-779 Biletarnica (centar) 211-961 Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00 Vodovod 213-300 Meteorolo{ka stanica 232-285 Rale turs 215-333 Galerija 213-305 Turisti~ka org. op{tine Prijedor 243-030 "A# taksi 1500 Me|ugradske linije Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00 Muzej 211-334 Pozori{te 211-116 "Bawalu~ki# taksi 1544 @eqezni~ka stanica 211-021 Biblioteka 211-324 "Bel# taksi 1550 Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00 Autobuska stanica 234-141 AMD 212-040 Euro-taksi 1555 Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova Bolnica 231-911 Komunalna policija 216-988 Maksi taksi 1551 Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45, Op{tina 231-149 Crveni krst 231-621 "Patrol# taksi 1533 13.05, 15.30 i 19.00 ~asova Apoteka Kozara 231-202 Dje~iji vrti} "Radost# 243-020 Mobil taksi Bawa Luka 1566 Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova Hotel "Prijedor# 234-255 Dom penzionera i starih lica 233-750 "Ideal# taksi 1545 Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova Kino 211-259 Hotel "Monument# 483-777 Vodovod i kanalizacija 212-480 Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 213-020 Taksi "Balkan# 211-120 Stambeni servis - Odràvawe stanova 228-060 subote i nedjeqe "Elektrodistribucija# (centrala) 314-811 Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova, Prijava kvarova 300-384 Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~asova GRADI[KA 051 Centar za obavje{tavawe 121, 212-500 Avionski saobra}aj Apoteka "Prvi maj# 223-540 Bawa Luka - Beograd, ponedjeqak, petak, subota 6.20 Policijska stanica 813-522 Autobuska stanica 813-500 Centralna apoteka 225-630 ~asova Grani~ni prelaz 813-901 Turisti~ka organizacija 825-730 Apoteka "Zmijawe# 329-870 Beograd - Bawa Luka, nedjeqa, ~etvrtak, petak 22.00 Vatrogasna jedinica 123, 814-724 Agencija za lokalni razvoj 813-165 Apoteka "Zvijezda# 433-070 ~asa Hitna pomo} 813-277 Auto moto savaz 814-901 Apoteka "Boska# 226-990 Bawa Luka - Cirih srijeda i subota u 8.45 ~asova Hitna stomatolo{ka slu`ba 065/388-603 Vodovod 813-624 Apoteka "Palas# 222-860 Cirih - Bawa Luka srijeda i subota u 11.25, Op{ta bolnica 813-433 Elektrodistibucija 813-344 Apoteka "Nova varo{# 329-840 slije}e u Bawu Luku u 13.00 ~asova Apoteka deùrna 813-842 Protivgradna za{tita 890-020 Administrativna slu`ba op{tine 810-300 Dom kulture Veqko ûbrilovi}# 813-488 Veterinarska stanica 303-113 Polasci vozova # "îsto}a# 304-477 Bawa Luka - Beograd, u 22.30 ~asova Taksi slu`ba 814-765 Radio Gradi{ka 814-900 Meteorolo{ka stanica 307-943 Bawa Luka - Dobrqin, u 4.07, 7.22, 15.40 ~asova "Gradsko grobqe# 051/216-412 Bawa Luka - Doboj, u 4.21, 7.30, 9.55, 15.32, 19.30 Kvarovi na telefonima 1275 Bawa Luka - Novi Grad u 4.07, 7.22, 13.40, 15.40, 19.16, BIJEQINA 055 Op{tinski Crveni krst 301-065 ~asova CJB Bijeqina 207-633 @eqezni~ka stanica 204-275 Regionalni Crveni krst 303-463 Bawa Luka - Prijedor u 4.07, 7.22, 13.40, 15:40, 19.16 Vatrogasna jedinica 225-822 Autobuska stanica 206-134 faks: 307-715 ~asova Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442 Vodovod 226-460 Me|unarodni komitet CK 310-037 Zagreb - Plo~e u 13.15 iz Bawe Luke Muzej Semberije 201-292 Gradska toplana 209-520 Kancelarija za traèwe zarobqenih Plo~e - Zagreb u 15.29 iz Bawe Luke Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472 Meteorolo{ka stanica 202-442 i nestalih lica Republike Srpske 302-150 Hoteli Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603 Taksi 207-864 Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881 "Bosna# 215-681 Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911 "Palas# 218-723 Turisti~ka organizacija Republike Srpske 051/229 720 "Ideja# 217-444 NOVI GRAD 052 229 721 "Merriot# 222-870, 217-801 "Gra|a# 218-241, 218-242 "Vidovi}# 217-217, 245-800 Policija 751-251 Autobuska stanica - informacije 751-411 Toplana - reklamacije 336-104 "Cezar# 326-400 Dom zdravqa 752-231 Vatrogasno dru{tvo 751-631 AMS RS 1285, 301-464 "Grand# 380-105 Elektrodistribucija 751-740 Carinarnica 751-294 Narodno pozori{te RS 314-006 Garni hoteli Vodovod 752-674 Narodna biblioteka 751-260 @eqezni~ka stanica - informacije 752-150 Radio Novi Grad 751-071 Muzej savremene umjetnosti RS 215-364 " Firenca# 311-296 Dje~je pozori{te RS 215-907 "Damjan# 213-900, 213-880 Univerzitet u Bawoj Luci 218-997 "Castello# 371-286, 371-281 Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986 "Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335 VLASENICA 056 Narodna i univerzitetska Moteli Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010 Veterinarska stanica 733-209 biblioteka RS 215-859, 215-866 "Nana# 370-050, 370-471, 370-667 Autobuski red vo`we Dom zdravqa, prva pomo} 734-194 Odsjek Ministarstva "Dragana# 413-050 Me|unarodne linije Crveni krst 734-660 za izbjegla i raseqena lica 734-877 Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u "Golden kard# 313-100, 313-122 Autobuska stanica 731-045 Dom kulutre 733-248 12 ~asova "Kamel# 319-922, 319-921 Skup{tina op{tine (centrala) 734-710 Vodovod 733-233 Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u "Vidovi}# 217-883 Elektrodistribucija 733-520 Sredwo{kolski centar 13.30 ~asova "Pansion Jeti# 413-100 Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555 "Milorad Vla~i}# 734-833 Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993 Mig 430-300 065-888-333 9.30 ~asova KOZARSKA DUBICA 052 ISTO^NO SARAJEVO 057 Crveni krst 731-660 Informacije - Po{ta 1185 Hitna pomo} 124 CJB Isto~no Sarajevo 226-930 Isto~ni Stari Grad 265-114 Prijava smetwi, "Telekom# 1275 Vatrogasna slu`ba 123 RJ Elektrodistribucija 410-066 Policijska stanica I. Novo Sarajevo 316-104 Autobuska stanica Isto~no Sarajevo 317-377 Apoteka 410-333 Policijska stanica za bezbijednost Taksi 340-200 Bolnica (centrala) 410-663, Vodovod 412-144 saobra}aja Isto~no Novo Sarajevo 340-785 Elektrodistribucija Pale 227-272 Komunalno preduze}e Policijska stanica Trnovo 610-241 "Sarajevogas#, Isto~no Sarajevo 340-113 Taksi slu`ba 918 Autobuska stanica 410-585 "Komunalac# 410-497 Policijska stanica Sokolac 448-636 Vodovod i kanalizacija Policijska stanica Pale 223-101 Isto~no Sarajevo 340-914 Vatrogasna brigada 123 Pale 223-465 ZVORNIK 056 Isto~no Novo Sarajevo 340-734 Apoteke Pale 223-159 Isto~no Novo Sarajevo 342-909 Stanica policije 122 Bolnica 211-112 Sokolac 448-359 Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326 Hitna pomo} 211-100 Dom zdravqa 211-100 Bolnice Mati~na biblioteka Policija 210-008 Autobuska stan. 211-635 Kasindo 316-054 Isto~no Sarajevo 340-305, 320-671 Profesionalna vatrogasna jed. 210-133 Hotel "Drina# 211-603 Sokolac 448-180 Kulturni centar Isto~no Sarajevo 342-842 Vodovod 211-154 Hotel "Vidikovac# 210-245 Domovi zdravqa Kulturni centar Pale 227-132 Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234 @eqezni~ka st. 210-041 Isto~no Novo Sarajevo 340-782 Toplane Pale 223-256 Isto~no Novo Sarajevo 340-610 Sokolac 448-543 Pale 227-033 VI[EGRAD 058 Trnovo 610-299 Sokolac 447-125 Skup{tina grada Autobuska stanica 620-873 Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311 GP "Put# 316-626 Hitna pomo} 620-625 Saobra}ajna policija 620-989 Isto~no Novo Sarajevo 340-851 Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 223-303 Pale 226-793 Dom kulture 620-271 Apoteka 620-150 Op{tine Po{te Radio Vi{egrad 620-701 Benzinske pumpe 620-261, 620-655 Isto~na Ilixa 317-870 Isto~na Ilixa 316-641 Gradska galerija 620-397 Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323 Isto~no Novo Sarajevo 340-749 Isto~no Novo Sarajevo 340-139 Stanica policije 620-346 Vodovod 620-112 Pale 226-592 Pale 226-001 Carinarnica 630-460 Komunalac 630-261 Sokolac 448-716 Sokolac 448-752 Hotel "Vi{egrad# 620-224 Elektrodistribucija 620-600 Trnovo 610-237 Trnovo 610-201 Po{ta 621-353 "Romanijaputevi# 620-722 Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635 Dràvna grani~na slu`ba 610-480 BR^KO 049 Skup{tina op{tina - centrala 620-586 Manastir Dobrun 612-603 Policija 216-855 Slu`ba za odràvawe puteva Dom zdravqa 217-421 "Bijeqinaputevi# 218-854 FOÂ 058 Bolnica 217-422 Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481 Elektrodistribucija 216-119 Grand hotel "Posavina# 217-510 Autobuska stanica 210-113 Klini~ki centar 210-417 Vlada distrikta 216-011 Hotel "Jelena# 232-870, 232-850 Hitna pomo} 124 Crveni krst 210-098 Komunalno 216-713 Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771 Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199 Skup{tina op{tina 210-202 Stanica policije 210-906 Vatrogasno 216-511 Carina 217-670 Radio Fo~a 210-095 Regionalna po{ta 210-096 Hotel "Zelengora# 210-013 Me|unarodni pres centar 217-771 Crveni krst 214-789 "Elektrodistribucija# 572-993 Dom kulture 049/212-803 Apoteke 217-308, 212-609, 213-150 AMD 210-349 Hotel "Mladost# Biblioteka 049/212-709 Centar za socijalni rad 215-164 Benzinska pumpa 210-863 Tjenti{te 520-118 Fond srpske solidarnosti 218-989 zni~ka stanica 218-203 "Srbiweputevi# 572-991 Komunalno preduze}e Autobuska stanica 215-657 Taksi 211-740 Carina 575-045 "Izvor# 210-310 30 PROGRAM - SUBOTA 22. i 23. decembar 2007.

19.03 @elite li da postanete 13.20 Sport plus 22.00 Boì}na gu`va, film PROGRAM RADIJA milioner? 13.30 Svet zdravqa 23.35 Veliko plavetnilo, film 20.05 Na{a mala klinika, 13.59 Moje omiqeno jelo 1.45 Pono}no krstarewe, REPUBLIKE SRPSKE 6.30 Sarajevo na liniji serija sa vegetom film 6.40 Mejd in Bawa Luka 6.00 Jutarwi program 6.00 Lov i ribolov: Oblast 21.00 Veliki Brat-Izbacivawe 14.15 Mira Adawa Polak i Vi 3.15 Lijepe i ambiciozne, 6.50 Sportisimo Blekinge ([vedska) 23.00 Uvod u anatomiju, serija 15.00 Vesti serija 9.05 Korijeni 7.00 Slomqeno srce, serija 6.30 Zdravqe je lijek 23.55 Pobedni~kih 11 15.10 TV lica...kao 10.00 Vijesti 7.00 Kuhiwica 8.00 Marina, serija 0.25 Dedvud, serija sav normalan svet 10.05 Riznica znawa 8.00 Vijesti 8.50 Siti Kids 1.25 Qubav u 21. veku, serija 16.00 Vesti 11.00 Vijesti 8.15 Jutarwi program 9.00 Balkan net 2.07 Veliki Brat 16.03 Pozori{te u ku}i, serija 11.05 Zvjezdano nebo 10.45 Kuhiwa Light 8.10 Ve~era za prijateqe djetiwstva 10.00 Pri~e Nixe cvr~ka: 16.45 Idi mi do|i mi, film 8.40 , film Renesansa 11.00 Alter ego 18.19 Kvadratura kruga Ceiling Zero 12.00 Podnevne vijesti 11.35 Pret a Porte 10.15 Vijesti 12.10 Zvrk 10.15 Superskitnice, 18.52 Slagalica, kviz 10.21 Vijesti iz kulture animirani film 12.00 Info top 19.17 Vreme, stawe 13.00 Vijesti 7.30 Qep{i ìvot, serija 10.30 Ku}ni qubimci 11.30 Festival "Mali 12.10 Troje za tango, film na putevima 13.05 Romski san 8.40 Patkograd, crtana serija 11.00 Meta kompozitor 13.40 Sarajevo na liniji 19.30 Dnevnik 14.00 Vijesti 9.00 Kurent 12.00 Dnevnik Bawaluka 2007# 13.50 Mejd in Bawa Luka 20.05 Selo gori a baba se 14.05 Sportsko zabavno 9.30 Ruke majke Rabije 12.30 Mala gospo|ica, serija 11.50 Andersenove bajke: 14.00 Infotop ~e{qa, serija popodne 10.00 Govor ti{ine 13.15 Potro{a~ki kod @ena s jajima 14.10 Gold muzika 20.55 TV bingo 16.00 Dnevnik 11.00 U ime naroda 13.45 Prizma, magazin 12.00 Vijesti 15.50 Infotop 21.40 Boja no}i, film 18.05 Tkanica od nota 11.30 Ostali: Poqaci 14.35 Duhovni izazovi 12.15 Lude godine 16.00 Marina, serija 0.10 Monk, serija 19.00 Ve~erwe novosti 12.00 BHT vijesti 14.55 Opra {ou 12.45 Nau~ni skup 17.00 Fokus Time 1.00 Vesti 19.10 Muzi~ka emisija 12.15 Tribunal 15.45 Reporteri: Oteti: "Hercegovina od 18.30 Info top 1.05 Idi mi do|i mi, film 19.30 Muzika naroda 12.45 Otisci: 15 godina Djeca robovi praistorije do danas# 18.50 Kuhiwa Light 2.30 Mira Adawa Polak i Vi 20.00 Vijesti 13.00 Autovizija 19.00 Slomqeno srce, serija poslije 16.50 Euromagazin 20.05 Evergrin klub 3.00 Vesti 17.25 Vijesti 13.30 Subotom o sportu 20.00 Savr{en par 13.15 Engleska Premijer 21.05 Poetski nokturno 3.15 Selo gori a baba 17.40 Ru`na Beti, serija 14.00 Prozornica 21.00 Veliki brat liga - pregled i muzika naroda se ~e{qa, serija 18.35 TV Bingo 14.30 Bonanca, serija 23.00 Krvavi sport, film 13.40 Fudbal: Engleska 22.00 Vijesti 4.03 Slagalica, kviz 19.15 LOTO 7/39 15.20 Kultura ìvqewa 1.00 Sarajevo na liniji Premijer liga: 22.05 Melodije zvu~nih boja 4.45 Monk, serija 19.30 Dnevnik 16.05 @ena danas 1.10 Mejd in Bawa Luka Arsenal - Totenhem 23.00 Muzika za laku no} 5.31 Avantura, reportaà 20.10 69, {ou 17.00 Vijesti 1.20 Sportisimo 15.55 Fudbal: Engleska 00.00 Pono}ne vijesti 5.46 Verski kalendar 21.10 Ples sa zvijezdama 17.05 Aktuelni razgovor 1.25 Savr{en par Premijer liga: 0.10 No}ni program 18.00 Najxeline gozbe 2.25 Krvavi sport, film Liverpul - Portsmut 23.05 [pica 18.35 Svi vole Rejmonda, 4.25 Veliki brat 18.00 Qubavnice 23.45 Vijesti serija 6.00 Pink xuboks 19.00 BHT vijesti 00.00 Vijesti iz kulture Frekvencije: Bawa Luka - 90.9; 19.00 P~elica Maja, crtana 19.30 Sportsko-zabavni 0.20 Kuba, film Bawa Luka, Prijedor Gradi- serija program 6.02 Datum, dokumentarni 2.15 Kako sam dobio rat, film {ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro- 19.30 Dnevnik 20.00 K'o nekad u 8: Dado Topi} program 4.00 Garsowera, film vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. 20.05 Trka sa sudbinom, 21.05 Sudska presuda, serija 6.08 Verski kalendar 5.30 Opra {ou Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. film 8.00 Vikend jutro 22.00 BHT vijesti 6.18 Vinks, animirana serija 21.40 Biser Jonskog mora 10.00 Mali heroji, crtani film 22.15 BHT sport 7.30 Soba 405, TV serija 22.00 Mond 11.20 Tokovi novca 22.30 Sinemanija 8.00 Doìvqaji ma~ka To{e, 22.50 Info profil 11.50 Fokus 23.00 Mjesto zlo~ina: Wujork, program za decu 8.15 Boì}na pesma, film 7.35 @utokqunac 23.05 Povratak kraqa, 12.50 Dnevnica - neobi~an serija 8.30 Miki i prijateqi, crtani serijski film poziv 23.45 za decu 6.30 Dobro jutro BH Trash 9.45 Verski mozaik Srbije film 0.50 Muzi~ki program 13.25 Rije~ u slici 0.05 Povratak mumije, film 8.50 Mala sirena, 7.00 Jutarwi program 1.15 Mjesto zlo~ina, seri- 13.55 Bistro BiH 10.30 Klinika Vet, 7.45 Stawe na putevima {kolski program crtana serija ja 14.25 Moj dom 9.20 ., serija 7.50 Vrijeme - mali oglasi 2.00 Dnevnik 11.00 Kwiga utisaka O. C 14.55 Music Box 10.10 Tri Hil, serija 8.35 Barometar 2.30 Mjesto zlo~ina, seri- 11.30 Profil i profit 15.20 Cinema Magica 10.55 Sent Anton: Svjetski s 8.45 Putevi ja 6.50 Lete}i Kana|ani, film 12.00 -povratak: 15.55 @ene s broja 13, serija UNHCR kija{ki kup 8.55 Blic aktuelnosti - 3.15 Mjesto zlo~ina, seri- 8.30 Looney Tunes, crtana Kosovo 17.00 16. bajramski turnir - kombinacija (@) vrijeme - mali oglasi ja serija 12.30 7 TV dana u malom fudbalu 8.55 Zabrawena qubav, serija 12.05 Briqantin 9.05 Prijepodnevni 4.00 Mjesto zlo~ina, seri- 13.00 Leti, leti pesmo moja program 18.55 Centralni dnevnik sa 11.20 Policajac s Petlovog 12.55 Vrijeme je za xez mila 9.15 Barometar Senadom Haxifejzovi}em 13.55 Sent Anton: Svjetski brda, film 13.30 Datum, dokumentarni 9.30 Putevi 20.10 Hajat produkcija 12.15 Kwiga o Danijelu, serija skija{ki kup 20.30 Izgubqeni, serija program 9.45 Privredne novosti 13.15 Vijesti uz ru~ak 13.40 Fudbal: Premijer liga, - kombinacija (@) 21.25 Vijesti 9.55 Blic aktuelnosti - 13.20 Unutra{wi svemir, film Arsenal - Totenhem 15.05 Automagazin vrijeme - mali oglasi 21.35 Probu|ena savjest, film 15.25 Veliki brat 15.45 Dobre namjere, serija 7.00 Jutarwi program 15.35 Total tenis, sportski 10.05 Otvoreni program 0.20 Stawe srca, film 17.25 Zvijezde Ekstra: Slavne 17.15 Uzmi ili ostavi 8.00 program 10.30 Putevi Music Box porodice - Xon Lenon 17.55 Vaterpolo, 8.30 Bogati i slavni 15.55 Fudbal: Premijer liga, 10.45 Barometar 18.30 Vijesti Evropska liga: 9.55 Vijesti Liverpul - Portsmut 10.55 Blic aktuelnosti - 19.00 @uta minuta 18.00 Izbor sportiste godine Mladost - Olimpijakos vrijeme - mali oglasi 10.00 Mali heroji, crtani film 20.00 Prvi vitez, film 19.15 Me~ za bokserskog prvaka 11.25 Srebrni kowi}, crtani u organizaciji 11.05 Gradovi 10.05 Dokumentarni program 22.20 Neograni~ena mo}, film izvan EU: film olimpijskog komiteta 11.15 Barometar 11.00 Video top 10 0.25 Kunolovac Akrap - [imanski 11.30 Putevi 11.55 Vijesti 18.50 Reli, sportski program 12.00 @ivotiwsko carstvo 2.25 Neprijateqske namjere, 19.35 Petar Pan i gusari, 11.55 Blic aktuelnosti - 12.00 Nove nade Kvin 19.00 Indeksi i prijateqi, 13.00 Qekar film crtana serija vrijeme - mali oglasi estrade - polufinale muzi~ki program 14.00 Turizam plus 4.00 Ninxa s Beverli Hilsa, 20.05 Ima{ poruku, film 12.05 Popodnevni program 13.30 Auto{op magazin 19.50 Staze 15.00 Super hitovi film 22.05 Sportske vijesti 12.15 Barometar 14.00 Buka 20.00 Mo} umetnosti, 16.10 Pen i Teler, serija 22.15 Inkognito, film 12.25 Putevi 15.00 obrazovna serija Music Box 17.00 Panika u vazduhu, film 00.00 69, {ou 12.30 Radio BBC, novosti 15.30 21.00 Srbija po meri dece Cinema Magica 18.35 Super Bili 13.00 Otvoreni program 16.00 @ene s broja 13, serija 21.30 Na korak od velegrada, 19.00 Novosti K3 13.05 Otvoreni program 17.00 Domina emisija iz ekologije 19.30 Dnevnik RTS 7.30 Glas Amerike 13.15 Barometar 18.00 Bogati i slavni 22.00 Svet sporta 20.05 Panorama regije 8.00 Zeleni kabinet 13.30 Putevi 19.00 Vijesti 22.30 Horizont 7.10 Uto~i{te, serija 21.00 Mega saund 9.00 Azbu~nik vere 13.55 Blic aktuelnosti - 19.40 Muzi~ki program 23.20 Nisomnija 8.05 Uto~i{te, serija 22.25 87. stanica: Talas 10.00 Nemoj ovo, nemoj ono vrijeme - mali oglasi 20.00 Auto{op magazin 23.50 Izbor sportiste godine 8.55 Uto~i{te, serija 14.15 Barometar vreline, film 10.30 Kefalica 20.30 Izgubqeni, serija u organizaciji 9.45 Uto~i{te, serija 14.30 Putevi 23.40 Kriminal u Rusiji 11.00 Divqi u srcu, serija 21.25 Vijesti 12.00 Mu}ke specijal, serija olimpijskog komiteta 10.35 Uto~i{te, serija 15.00 Subotwi tajm-aut - 21.35 Probu|ena savjest, film 13.30 Filadelfija, serija 0.40 Fudbal: Premijer liga, 11.25 Spu`va Bob, crtani film sportsko-zabavno 12.25 Mijewam ènu 23.35 Medaqon, film 14.30 Extreme life Arsenal - Totenhem popodne 1.00 Ostin Pauers, film 15.00 Modna pista 2.20 Fudbal: Premijer liga, 13.35 101 holivudska pri~a 18.00 Ve~erwi program --- Sumwivo lice, film 7.02 Hej Arnold, crtani film 15.45 Proces i kazna, Liverpul - Portsmut 14.25 Mimohod 19.00 Muzi~ki program --- ATV vijesti 7.26 Top {op mini-serija 4.00 Indeksi i prijateqi, 15.20 Svijet brzine 19.30 No}ni program --- Domina 8.00 Vremenska prognoza 17.00 Kroz ogledalo muzi~ki program 15.50 NBA akcija 00.00 Pono}ni program 8.04 Dora istraùje, crtani 18.00 Vesti 5.00 Horizont. Volimo 16.20 Zvijezde sa zvijezdama 13.05 Zion film 18.10 Proces i kazna, cigarete, nau~na serija 18.25 Istraìvawa 13.40 Lud, zbuwen, normalan, 8.30 Hej Arnold mini-serija 18.55 OBN info 8.53 Kako je snimano... 20.00 Put pod noge 19.15 Hej music serija 6.30 Jutarwi program 9.00 Dr.Deksi, serija 20.30 Italijanski fudbal 20.00 OBN World Dance Show 14.10 Xepobran 9.00 Oktoberfest, film 9.25 Dvougao 22.30 Rokenrol 22.10 Just for Laugh 14.40 Vijesti 10.30 Kavkaz 9.30 Mapeti slave Boì}, 23.00 Policajac u najam, film 7.00 Zlo}ko, crtana serija 22.35 Zlo~esti Deda Mraz, 14.50 Autovizija 11.05 Svijet na dlanu film 1.00 Glas Amerike 7.20 Atom, crtana serija film 15.25 Kako je Grini~ ukrao 11.40 Susreti prve vrste 11.10 Top {op 7.45 Mo}ni renxeri, serija 0.05 Mimohod Boì}, film 13.00 Naslovna strana 11.25 Dvougao 8.10 Ju-Gi-Oh, crtana serija 17.25 Kerozin 14.50 Auto{op 11.34 Vodi~ za roditeqe 8.35 Ninxa korwa~e, crtana 17.55 Dva i po mu{karca, 15.40 Nijesmo mi od ju~e, 12.00 Vesti B92 serija serija serija 12.10 Xoker, serija 6.00 Vesti 9.00 Nova lova 18.25 Putokazi tradicije 11.00 Boì} Herkula Poaroa, 8.00 Vijesti 16.05 Putevi zdravqa 13.05 Top {op 6.05 Jutarwi program 8.05 Ta~no u 15 sati, film 18.55 Potraga za izgubqenim film 17.10 Francuska liga 13.30 Yellow cab 9.00 Vesti 9.30 [ta ste danas uradili?, civilizacijama u fudbalu 14.00 Vesti B92 9.05 @ikina {arenica 12.40 Karate Kid 2, film serija 19.30 Dnevnik 2 19.10 Skrivena kamera 14.03 Veliki Brat-Mala sestra 10.00 Vesti 14.35 Operacija Kajman 9.55 Vijesti 20.20 Most, film 19.30 Monitor 15.00 Top {op 10.05 @ikina {arenica 15.20 Ve~erwa {kola - EU 10.10 Navedi dobar razlog 22.00 Folk {ou 20.05 Vitafon, zvuk koji lije~i 15.20 Veliki Brat 11.00 Vesti 16.30 Lud, zbuwen, normalan, 11.05 ûdesni prijateq, serija 23.00 Vijesti 20.30 Glot-frket 15.51 Dvougao 11.05 Dizni na RTS, filmski serija 11.30 Mozaik religija 23.15 Predsjedni~ke boje, film 21.50 Mega saund 16.00 Vesti B92 program 17.00 Vijesti 12.00 Vijesti 1.00 Bez odu{evqewa, molim, 23.45 Nasqedstvo, film 16.33 Bu|elar 12.43 Avantura 17.10 Kod Ane 12.05 Vijekovni ~uvari serija 1.20 Trgovina zadovoqstvima, 17.00 Veliki Brat 13.00 Dnevnik 17.55 Nad lipom 35 Ustikoline 1.25 Oz, serija serija 17.30 Vrati}e se rode, serija 13.15 Vreme, stawe 19.15 Dnevnik Nove TV 12.35 Otisci: 15 godina 2.15 Dolina smrti, film 3.00 Princeze, film 18.30 Vesti B92 na putevima 20.00 Showtime - live poslije - Vitez 4.00 Autovizija 22. i 23. decembar 2007. PROGRAM - NEDJEQA 31 20.05 Nijesmo mi od ju~e, 16.33 Robin Hud, serija 11.05 Dizni na RTS, filmski 17.05 Vijesti PROGRAM RADIJA serija 17.30 Veliki Brat program 17.15 Showtime 20.35 Sajam Infonet 18.30 Vesti B92 12.43 Agroinfo 19.15 Dnevnik Nove TV REPUBLIKE SRPSKE 21.00 Utisak nedjeqe 19.03 Na{a mala klinika, 13.00 Dnevnik 20.00 Nad lipom 35 6.05 Proces i kazna: 23.00 Francuska liga serija 13.15 Vreme, stawe 21.15 Odbjegla nevjesta, film 6.00 Jutarwi program Izgubqeni raj, serija u fudbalu 20.00 Veliki Brat-Veliki na putevima 23.15 Crveni tepih 8.00 Vijesti 7.40 Herbarijum 0.30 Slu~ajni partneri mozak 13.20 Sport plus 0.30 Svi mrze Krisa, serija 8.05 Emisija za selo 8.00 Vijesti 21.00 Utisak nedeqe 13.30 Balkanskom ulicom 1.00 Tiha prijetwa, film 9.00 Vijesti 8.20 Muzi~ki program 23.00 Vesti B92 14.05 Vreme je za bebe, 2.35 Crveni tepih 9.05 Radio miks zabavni program 8.50 Nixo u arhivu 23.03 [tiklom u vrata 3.40 Teror iz sjene, film 10.00 Vijesti 9.30 Denis napast, crtana 6.55 Sarajevo na liniji 23.40 Kraq ribara, film 14.50 Vesti 5.10 Svi mrze Krisa, serija 7.05 Mejd in Bawa Luka 10.05 @ivotok serija 2.10 Veliki Brat 15.03 Sat 7.15 Sportisimo 11.00 Vijesti 10.00 Mjau mjau druìna, 15.48 Vesti 7.25 Onibus, crtani film 15.51 Ono na{e {to nekad 11.05 Sje}awa crtana serija 8.00 Jedna bajka beja{e, serija 12.00 Podnevne vijesti 10.25 Kiki {ou 8.25 Siti kids 16.49 [ta se zgodi kad 8.00 Kew - kraqevski vrtovi 7.30 Qep{i ìvot, serija 8.30 Boì}ni koncert 12.10 Iz vjerskih zajednica 11.05 ârli âplin: ârli 8.55 Skrivena kamera 8.15 Sudska presuda, serija se qubav rodi, film na koturaqkama 9.00 Balkan net 18.27 Sasvim prirodno Simfonijskog 13.00 Vijesti 9.00 Liberti TV orkestra HRT 13.05 Zvrk 11.35 Kapi zavi~aja: 10.50 Kuhiwa Light 9.30 Vinkijev kow, film 19.00 Slagalica, kviz Brgule 11.00 Infotop 19.17 Vreme, stawe 9.20 Orangutanski dnevnik 14.00 Vijesti 11.10 Duhovni mostovi 10.10 Vijesti 12.00 Vijesti 11.10 Gold ekspres na putevima 14.05 Pri~aonica, 12.00 BHT vijesti 10.15 Vijesti iz kulture 12.15 Snop 12.45 Skrivena kamera 12.15 Otvoreni parlament 19.30 Dnevnik omladinska emisija 13.00 Hari Poter i Kamen 20.05 Zona Zamfirova, serija 10.25 Sudija Xon Did, serija 13.00 Sto qudi, sto }udi 13.15 Sportsko-zabavni 12.00 Dnevnik 15.00 Vijesti mudrosti, film program 20.35 Just for laughs, zabavni 13.20 Mond 14.45 Infotop program 12.30 Plodovi zemqe 15.05 Sportski pregled 14.05 Pitajte, traìmo 13.45 Retrovizor 13.25 Split: More 16.00 Dnevnik 15.00 Magazin in 14.15 Svjetsko blago 21.00 Zavera senke, film odgovor 16.00 Sve za qubav 22.55 Bekstvo iz zatvora, 14.00 Nedjeqom u dva 16.20 Nedeqni radio 14.45 Zavi~aj, serija 15.10 Vijesti 14.30 Zdravqe je lijek 17.15 Seks i selo 15.45 Moda je... serija magazin 15.00 Kqu~aonica 18.00 Info top 23.53 Vreme, stawe 15.25 Jelovnici izgubqenog 18.00 Vijesti 16.20 Parovi i tandemi vremena 15.30 Turizam plus 18.20 Kuhiwa Light 16.55 Fudbal: Engleska na putevima 18.05 Medaqoni u vremenu 18.30 Veliki brat 15.55 [kriwa: Minijatura 16.30 Seks, qubav i tajne, Premijer liga: 00.00 Dnevnik 18.30 Muzi~ka emisija serija 20.00 Kafanica kod SIS-a, 0.15 Egzit, muzi~ki program 16.55 Policijska akademija 7: Blekbern - êlzi Moskovski zadatak 19.00 Ve~erwe vijesti 17.20 Sinemanija serija 19.00 BHT vijesti 1.15 Viza, muzi~ki program 20.30 Sve za qubav 2.00 Vesti 18.15 Predstavqawe {eme 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo 17.50 Turizam plus 19.30 Olimpijski magazin HRT-a za 2008. 22.00 Seks i selo 20.00 Neprolazna pjesma: 2.15 Zona Zamfirova, serija 20.00 Vijesti 18.35 Svi vole Rejmonda, 19.15 LOTO 6/45 22.30 Ima ko da pita Du{ko Kuli{ 3.03 Vreme je za bebe 20.05 Top 20 serija 19.30 Dnevnik 23.00 Pravi zlo~in, film 20.45 U ime naroda 3.40 Balkanskom ulicom 21.05 Radio miks 19.00 Ah, ta planeta 1.00 Sarajevo na liniji 20.05 Ko èli biti milioner 21.15 Global 4.30 Sasvim prirodno, 22.00 Vijesti 19.30 Dnevnik 1.15 Mejd in Bawa Luka reportaà 21.05 Crna hronika ili Dan 22.00 BHT sport 22.15 Starogradska sje}awa 20.05 Bagdadski lopov, 1.30 Ima ko da pita 5.03 Slagalica, kviz èna 22.15 BHT vijesti 23.00 Muzika za laku no} film 2.00 Pret a Porte 22.30 Mjesto zlo~ina: 5.33 TV prodaja 22.05 Doktor Haus, serija 21.30 Muzi~ki program 2.30 Grand parada Wujork, serija 5.48 Verski kalendar 22.55 Lica nacije 00.00 Vijesti 22.30 Info profil 4.00 Pravi zlo~in, film 23.15 Figure 23.45 Vijesti 0.10 Kultura u ogledalu 22.50 Sportski pregled 6.00 Pink xuboks 0.15 Dva ~ovjeka na 00.00 Vijesti iz kulture 1.00 No}ni program 0.10 Idiotska qubav film 23.20 Pregled nedjeqe Menhetnu, film , Frekvencije: Bawa Luka - 90.9; 1.50 Nedjeqom u dva 23.50 U zamci, film Bawa Luka, Prijedor, Gradi- 6.02 Muzika za dobro jutro 2.50 Doktor Haus, serija 2.00 Dnevnik {ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro- 8.00 Vikend jutro 7.00 Amen adjes 3.35 Tigar i redovnik vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. 2.30 Tvin Piks, serija 10.00 Tri mu{ketira, crtani 7.29 Datum, dokumentarni 4.40 Plodovi zemqe 7.15 Blizanke, serija Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8; 3.15 Sinemanija film program 5.30 Split: More Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. 3.45 Turizam plus 11.35 Crno-bijeli svijet 7.40 Centar svijeta, serija 7.35 Verski kalendar 6.00 Meta 8.05 , crtana 4.30 Kapi zavi~aja: 12.30 Horizonti Looney Tunes 7.46 Agroinfo serija Brgule 13.00 Sivi dom, serija 8.01 Dozvolite... 8.30 Spu`va Bob Skockani, 4.55 Sto qudi, sto }udi 14.00 Bronko Bili, film 9.00 Pustolov crtana serija 16.00 Autoklub 9.23 Piramida sto posto, ebu 8.25 Romanti~ni siroqupci, 5.20 Snop 8.55 Ulica Sezam, crtana 16.20 Hajat produkcija dokumentarni program crtani film serija 7.00 Nedjeqni jutarwi 16.50 16. bajramski turnir 9.25 Parlaonica 9.55 Srebrni vuk, film 9.38 Omlet, ebu drama program u malom fudbalu 10.20 Opera boks 11.35 Mravi, animirani film 10.00 Akva viva derbi 8.30 Otvoreni program 18.55 Fudbal: [panska liga: 11.00 Misa 13.10 Vijesti uz ru~ak 10.30 Moj qubimac, zabavni 8.35 Barometar Barselona - Real Madrid 12.00 Ko{arka, liga: 13.15 Zauvijek mlad, film program NLB 8.45 Putevi 7.02 , crtani film 21.10 Zvijezde Primere Zagreb - Partizan Action man 15.00 Prvi vitez, film 11.00 Brazde 8.00 Amplituda za djecu Dje~ijeg 13.55 Tigar i redovnik 9.15 Barometar 17.20 Odred za ~isto}u 12.00 UNHCR-vreme odluke: 9.55 Vijesti doma Bjelave 14.55 Italijanska fudbalska 9.30 Putevi 17.45 Ekskluziv Bosna i Hrvatska 10.00 Tri mu{ketira, crtani 21.40 Daviteq protiv liga: Inter - Milan 10.00 Nedjeqni 18.30 Vijesti 12.30 Interfejs film daviteqa, film 16.50 Hokej na ledu: prijepodnevni 19.00 Salto 12.55 Fudbal: Premijer liga, 11.30 Srebrni kowi}, crtani 23.40 Vijesti Medve{~ak - Triglav program 20.00 Sam u ku}i, film Man~ester J - Everton film 23.50 Grimizna plima, film 17.10 Ples sa zvijezdama 10.15 Barometar 22.15 Miris love, film 14.50 Staze 12.00 Crni Gruja, serija 18.55 [panska fudbalska 23.55 Kunolovac 15.00 Srbi u svetu 10.30 Putevi 13.00 Sivi dom, serija 15.30 Evronet liga: Real - Barselona 11.15 Barometar 14.00 Bronko Bili, film 1.55 Neograni~ena mo}, 15.55 Pogled s Olimpa, 21.00 Izbor sportiste godine 11.45 Barometar 16.00 Nove nade Kvin estrade, film 4.00 Neprijateqske namjere, dokumentarni program 22.05 Sportske vijesti 12.00 Uz nedjeqni ru~ak finale 9.10 Izvorwaci 22.15 film 16.25 Vrele gume CD Live 12.30 Radio BBC, novosti 18.00 Cinema Magica 10.00 Zemqa izvor ìvota 23.00 êtiri dana u decembru 1.25 Kunolovac 17.05 Fudbal: Premijer liga, 12.59 Nedjeqni 18.30 Duda sat {ou 11.00 Primera look Blekburn - êlzi 23.35 "Karoca gre...#: Pjesme 19.00 ATV vijesti 12.00 Panorama regije Jak{e Fjamenga popodnevni program 13.00 19.00 Odbojka: PS, Nis 19.35 [panska liga: Talk show Vojvodina - C. Zvezda 13.00 Putujmo zajedno Barselona - Real Madrid 14.30 Mega saund 7.30 Glas Amerike 13.15 Barometar 16.05 Film 21.00 TV teatar 21.10 Aukcija "Zvijezde 7.55 Moja poslovna pri~a 23.05 Istraga je pokazala 13.30 Putevi primera lige za 17.30 Folk {ou 8.20 Put pod noge 23.50 Koncert grupe Toto, 14.00 Nedjeqni tajm-aut dje~ji dom Bjelave# 18.40 Za radnim stolom 7.20 Prequbnici 8.50 Ku}ica u cvije}u muzi~ki program - sportsko-zabavno 21.40 Daviteq protiv 19.05 Dokumentarni program 9.15 Svijet ribolova 8.10 Prequbnici 19.30 Dnevnik RTS 0.30 Vrele gume popodne daviteqa, film 9.45 Navigator 9.05 Prequbnici 23.40 Vijesti 20.05 Rodni kraju mili raju 1.00 Fudbal: Premijer liga, 9.55 Prequbnici 19.00 Nedjeqni mozaik 21.05 VIP 10.10 Top {op Man~ester J - Everton 23.50 Grimizna plima, film 10.30 Slike ìvota 10.45 Prequbnici 19.30 No}ni program 2.00 Probu|ena savjest, film 22.05 ôvjek za vje{awe, film 2.40 Fudbal: Premijer liga, 11.35 Avatar, crtani film 00.00 Pono}ni program 23.40 Kriminal u Rusiji 11.00 Zeleni kabinet Blekburn - êlzi --- ATV vijesti 12.00 Azbu~nik vjere 12.35 Na{a mala klinika, --- Nove nade Kvin estrade 4.20 Odbojka: PS, Nis serija 12.00 Vijesti 13.00 Pogled sa Avale Vojvodina - C. Zvezda --- Nove nade Kvin estrade 14.00 Gooloseum 13.35 101 holivudska pri~a 12.30 Zelena panorama 13.00 Turizam plus 15.00 Fudabl: Inter - Milan 14.25 Just for Laugh 14.55 Italijanska liga: 13.50 7.38 Top {op 18.00 Vijesti DJ Party Inter - Milan 14.20 Nedjeqni ru~ak sa... 8.00 Vremenska prognoza 18.15 Prigu{iva~, film 14.50 Vijesti 8.04 Ma~ker, serija 7.00 Zlo}ko, crtana serija 16.55 Nedjeqno popodne 5.00 BN koktel 20.00 Bijeli svijet 20.00 Zvijezde sa zvijezdama 15.00 Pozitiv 8.30 Vodi~ za roditeqe 7.25 Atom, crtana serija 6.30 Svijet Renomea 20.30 Italijanski fudbal 22.30 Olimp 15.50 Ve~erwa {kola 8.00 Debeli ali sre}ni 8.51 Top {op 22.30 Lovac na jelene, film 7.50 Mo}ni renxeri, serija 9.00 Znawe na poklon 23.00 NBA liga 16.50 Na drugi na~in 9.00 Sa Kraji{nicima 1.30 Pogled sa Avale 8.15 Ninxa korwa~e, crtana 2.00 Nedjeqno popodne 17.15 Padobranci, film 10.22 Top {op 2.30 Glas Amerike serija po Krajini 10.30 Vrati}e se rode, serija 18.55 Barimba, serija 9.30 Selo 8.40 Ju-Gi-Oh, crtana serija 19.10 Mali {lager - spotovi 11.34 Vodi~ za roditeqe 9.10 Petar Pan 2: Povratak u 10.00 JV komerc: Cvr~ak 12.00 Vesti B92 za osobe 19.30 Dnevnik 2 na sat o{te}enog sluha Nigdjezemsku, film 20.10 Lud, zbuwen, normalan, 11.30 Zavi~aju, mili raju 12.10 Vesele sedamdesete, 10.25 Ko je smjestio Zeki 7.40 Veliki gwavator, film serija 12.30 VIP stars serija 6.00 Vesti Roxeru, film 9.20 P~elica Maja, 20.50 Pozitivna geografija 14.00 Servis Karamela 13.54 Dvougao 6.05 Jutarwi program 12.10 Cimer fraj, serija crtana serija 21.20 Paralele 14.45 Specijalna bolnica 14.00 Vesti B92 9.00 Vesti 12.50 Na{a mala klinika, 9.45 Vijesti 21.45 Jedna pri~a: za rehabilitaciju 14.03 Veliki Brat 9.05 @ikina {arenica serija 9.50 Viza za budu}nost, fra Perica Vidi} Bawa Koviqa~a -Izbacivawe 10.00 Vesti 13.50 Ernest spasava Boì}, serija 22.20 Vijesti 15.00 Nedjeqno popodne 15.50 Muzi~ki spot 10.05 @ikina {arenica film 10.30 Svako dobro, 22.35 ExeR 19.30 BN monitor 16.00 Vesti B92 11.00 Vesti 15.30 Boì}na gu`va, film Bosno i Hercegovino! 23.25 Pri~a o filmu, film TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#. Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Skendera Kulenovi}a br. 93, Bawa Luka. "Glas Srpske# AD ima otvorene ra~une kod sqede}ih poslovnih banaka: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc banka 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria banka 552002-00016396-53 DE@URNA STRANA IZABRANI SPORTISTI GODINE OP[TINE LAKTA[I ODLUKA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE SRPSKE Kotaranu dvadeset godina robije BAWA LUKA - Vrhovni ve}alo kaznu sa 16 na 20 godi- \URICA POBRAO LOVORIKE sud Republike Srpske pove}ao na zatvora. Odbijena je àl- je kaznu Goranu Kotaranu (24) ba tuìla{tva na dio presu- iz Kozarske Dubice sa 16 na 20 de kojim je Kotaran oslobo|en LAKTA[I - Dugogodi- Drugo mjesto osvojio fudbaler FK @upe Milosavci godina zatvora zbog te{kog optu`be za krivi~no djelo iz- {wi ko{arka{ Igokee Bo- ubistva dva lica i nedozvoqe- lagawe opasnosti {to je uzro- jan \urica progla{en je naj- Igor Vukovi}, a tre}e ~lanica xudo kluba Policajac nu proizvodwu i promet oru`- kovalo smrt Aleksandra A}i- boqim sportistom op{tine ja ili eksplozivnih stvari, sa- movi}a (23) u februaru ove Lakta{i za 2007. godinu. Slavica Ko{pi} znaje "Glas Srpske# od sudije godine. Odbijena je i àlba Ovo laskavo priznawe na bawolu~kog Okru`nog suda odbrane. Ovim je presuda Go- dodijelilo i ~lanici pli- @elimira Lepira, predsjed- ranu Kotaranu postala pra- ovogodi{woj manifestaciji va~kog kluba "Delfin# Ni- izbora sportiste godine op- nika Vije}a trojice koje je iz- vosna`na. kolini Kep~iji i kadetskom reklo prvostepenu presudu. Prema navodima u presu- {tine Lakta{i, dvadeset~e- ko{arka{kom reprezenta- tvorogodi{wem igra~u Igo- Kotaran je u Okru`nom di, Kotaran je zadavio Pre- tivcu Republike Srpske i sudu 22. juna ove godine osu|en draga Vrbana (33) i Seada Ka- kee u ime lakta{kog udru- BiH Dejanu Mihajlovi}u kao èwa sportista u petak je na 16 godina zatvora. Na ovu nuri}a (50), obojica iz Kozar- najperspektivnijim sporti- presudu àlili su se i Okru- ske Dubice. uru~io na~elnik op{tine stima ove op{tine. Lakta{i Milovan Topolo- `no tuìla{tvo i branilac Vrbana je ubio u avgustu Za najuspje{niju mladu po slu`benoj du`nosti advo- 2005. godine, a drugo ubistvo, vi}. sportistkiwu do 18 godina Drugo mjesto osvojio je kat Nenad Balaban. kad je `rtva bio Sead Kanu- progla{ena je xudistkiwa Vije}e Vrhovnog suda je ri}, Kotaran je po~inio u no- fudbaler FK @upe Milo- Qiqana Oroz, a za najuspje- djelimi~no uvaìlo àlbu }i izme|u 21. i 22. maja 2006. savci Igor Vukovi} dok je {nijeg mladog sportistu od- Okru`nog tuìla{tva i po- godine. ¥ M. DIZDAR ~lanica xudo kluba Poli- bojka{ Slateksa Nikola Ver- cajac Slavica Ko{pi} do- gilas. @UPANIJSKI SUD U VARA@DINU bila priznawe kao osvaja~ Specijalna priznawa op- tre}eg mjesta ovogodi{weg {tina Lakta{i dobili su no- Biv{i policajci u zatvoru izbora sportiste op{tine sioci {ampionskog pojasa u Lakta{i. "ubo verzi# bokser Goran De- VARA@DIN - @upanijski bqenici dràni, kao i da su Prema odluci ìrija, ~e- li} i najuspje{niji fudbal- sud u Vara`dinu u petak je osu- ostali optuènici kqu~eve i tvrto mjesto zauzeo je ~lan ski trener u istoriji Lakta- dio grupu biv{ih hrvatskih preuzeli. odbojka{kog kluba Slateks {a i tvorac velikog uspjeha policajaca na vi{egodi{we Utvr|eno je i da su zaro- Marko Popovi}. aktuelnog lakta{kog premi- kazne zatvora za pomagawe u bqenici odvedeni u {umu i Wemu uz rame nalazi se jerliga{a Vlado Jagodi}. ratnom zlo~inu nad pripadni- strijeqani, dok je civil te{ko kugla{ka legenda lakta{kog Za najuspje{nijeg sport- cima JNA i civilima u Bjelo- rawen. sporta igra~ broj jedan FC skog radnika izabran je Zoran varu 1991. godine. Sudija je naveo i da je kod Lakta{i - Milka Darko Ra- Popovi} iz FK Lakta{a, a za Bojan \urica: Nosilac laskavog priznawa Prvooptuèni Luka Mar- optuènih postojala svijest o danovi} i ~lan tekvando najuspje{nijeg trenera pro- (Snimio M. [UKALO) ke{i} osu|en je na ~etiri go- tome da pomaù po~iniocima kluba "Bobi}# Radomir Ba- slavqena ko{arka{ka legen- dine zatvora, a Zdenko Radi}, i da, iako su tvrdili da nema- ti}. da i u~iteq mnogih generaci- Da je ko{arka jo{ sport klubu Igokei kao najuspje{ni- Zoran Mara{ i Ivan Orlovi} ju veze s doga|ajem, ne postoji Udruèwe sportista op- ja mladi ko{arka{ Predrag broj jedan u Lakta{ima dokaz jem sportskom kolektivu za ovu na po tri godine zatvora zbog nijedan dokaz da su ono {to su {tine Lakta{i priznawa je Vrawe{. je i priznawe ko{arka{kom godinu. ¥ D. DAVIDOVI] pomagawa u ratnom zlo~inu nad uradili preduzeli s nekim dru- zarobqenicima i civilima, ja- gim ciqem. SU\EWE JEDANAESTORICI OPTU@ENIH ZA ORGANIZOVANI KRIMINAL SRPSKA DEMOKRATSKA vila je hrvatska agencija Hina. Iz pritvora bjelovarske STRANKA Oni su optuèni da su omo- policije odvedeni su pripadni- Zavr{en dokazni postupak gu}ili nepoznatim osobama da ci JNA Radovan Barberi}, odvedu i zatim strijeqaju {est Zdravko Dokman, Radovan Gre- BAWA LUKA - Na nastav- tlana Mari} saop{tila je da Za organizovani kriminal Smijewen Stanko zarobqenih vojnika JNA i te- deqevi}, Mirko Ostoji}, Ivan ku su|ewa jedanaestorici Sa- }e su|ewe biti nastavqeno optuèni su: Goran Pr`- {ko rane jednog civila. Pri- Hojsak i Bo{ko Radowi}, kao rajlija optuènih za organi- 26. decembra zavr{nim rije- uq(39), iz Lukavice, Savo La- Piva{evi} padnici JNA su, zajedno sa jed- i civil Savo Kova~, koji je zovani kriminal, te{ke kra- ~ima zastupnika optu`be i zarevi} (24), iz Pala, Miqan nim civilom, bili zatvoreni u pritvoren pod sumwom da je ISTO^NO SARAJEVO - |e automobila, neovla{}enu odbrane. Radowa (23), iz Isto~nog Sara- bjelovarskoj Policijskoj upra- snajperista. Predsjedni{tvo Srpske demo- proizvodwu i promet opojnih Sudsko Vije}e odbilo je jeva, Eldan Tvrtkovi} "De- vi, po{to su hrvatske snage za- Prema optu`nici, u no}i kratske stranke smijenilo je u uzele kasarnu "Boìdar Axi- 4. oktobra svi su odvezeni u droga i nedozvoqenu proizvod- prijedlog specijalnog tuìo- ba#(20), iz Novog Sarajeva, petak portparola stranke wu i promet oru`ja ili eks- ca Gorana Glamo~anina da bu- Aleksandar Pajdakovi} "Aco#- ja# u Bjelovaru 29. septembra {umu êsma kod Malog Kore- Stanka Piva{evi}a. 1991. godine. nova, gdje su ubijeni, dok je Ko- plozivnih materija u bawolu~- de objediwen postupak u kojem (26), Milosav Samarxi} (32), Predsjednik SDS-a Mla- kom Okru`nom sudu u petak je su drugom optu`nicom Speci- Bojan Jevtovi} (27), Bo{ko Sudija Zdravko Pintari} va~ preìvio s te{kim povre- den Bosi} je rekao da je Pred- u obrazloèwu presude naveo dama. zavr{en dokazni postupak. jalnog tuìla{tva Goranu Pr- [krkar (24), Milo{ Batini} sjedni{tvo ove stranke izvr- Predsjednica Vije}a tro- ùqu, Savi Lazarevi}u i Mi- "ôbo#(32), Dalibor Mijovi} je da je Marke{i} po~inio rad- Su|ewe koje je danas zavr- {ilo i pripremu za sjednicu we za koje ga tereti optu`ni- {eno, bilo je tre}e su|ewe za jice Posebnog odjeqewa za or- losavu Samarxi}u stavqene na "Dado#(33) i Srpko Damjano- Glavnog odbora koja je tako|e ca, odnosno da je najavio dola- to djelo, a optuèni su u ra- ganizovani i najteè oblike teret te{ke kra|e, tako|e, au- vi} (33), svi iz Isto~nog Sa- odràna u petak u Isto~nom zak specijalaca po kqu~eve nijim su|ewima bili oslobo- privrednog kriminala Sve- tomobila. rajeva. ¥ M. D. Sarajevu na kojoj su analizira- prostorija u kojima su zaro- |eni. ¥ ni rezultati stranke na pro- DELEGACIJA VOJVODINE U POSJETI HRVATSKOJ RASIM QAJI] teklim predsjedni~kim izbo- POÊLO SNIMAWE FILMA GORANA MARKOVI]A rima. Na sjednici Glavnog od- Dva traktora Srbima Nije bilo bora raspravqano je i o aktu- elnoj situaciji unutar stran- Pala prva klapa [IBENIK - Predsjednik panijama, a ostala pomo} bi}e ke, gdje su se ~uli i pojedini [AMAC - Prva klapa za oma bliska i mogu se identifi- Izvr{nog vije}a Vojvodine Bo- dodijeqena po~etkom naredne potrage zahtjevi za smjenu pojedinih film "Turneja# u reìji Go- kovati sa likovima - rekla je jan Pajti} u petak je u [ibeni- godine, navodi se u saop{tewu BEOGRAD - Predsjednik ~elnika ove stranke. rana Markovi}a pala je ju~e u glumica Mira Furlan. ku poqoprivrednim zadrugama iz Pokrajinskog sekretarijata Bosi} je rekao da ne}e od- [amcu. Ostatak gluma~ke ekipe ~i- Srba povratnika u [ibensko- za informacije Vojvodine. De- Nacionalnog savjeta za saradwu s Ha{kim tribunalom Rasim Qa- ustati od zahtjeva za ostavka- Na konferenciji za novine Dragan Nikoli}, Slavko kninsku ùpaniju uru~io dva legacija Izvr{nog vije}a Voj- ma generalnog sekretara SDS- nare koja je u petak odràna u [timac, Josif Tati}, Gordan traktora vrijedna {est milio- vodine, koju predvodi Pajti}, u ji} izjavio je u petak da nijedna institucija ne}e ostati po{te- a Gorana Popovi}a i predsjed- [amcu, rediteq Goran Marko- Ki~i}, Sergej Trifunovi}... na dinara, ili oko 76.000 evra, [ibeniku se sastala sa ùpa- nika Glavnog odbora SDS-a javila je Srna. nom {ibensko-kninskim Gora- |ena ukoliko se pojave infor- vi} istakao je da je ovaj scena- U "Turneji# }e glumiti dva- Prilikom posjete delega- nom Paukom, kao i sa predstav- macije vezane za skrivawe ha- Bawa Luka Rajka Gwata zbog, rio nastao prije 11 godina, ali desetak glumaca iz Republike cije Izvr{nog ve}a Vojvodine nicima srpskih lokalnih vla- {kih optuènika. Qaji} je za kako je istakao, lo{ih izbor- da je sada pravi trenutak za Srpske me|u kojima su Alek- Hrvatskoj bi}e uru~en i dio posti i na~elnicima op{tina sa Radio-televiziju B92 rekao da nih rezultata na predsjedni~- snimawe filma. Glumac Sve- sandar Stojkovi}, Dejan Zori}, mo}i pokrajinske vlade za jo{ srpskom ve}inom [ibensko- nisu ta~ne informacije pojedi- kim izborima koji su postig- tozar Cvetkovi} rekao je da se Boris [avija i Zlata Kogel- {est povratni~kih poqopri- kninske, Zadarske, Li~ko-sew- nih medija da je na Vojnomedi- nuti u pojedinim izbornim je- radi o veoma kvalitetnom tek- nik. vrednih zadruga u hrvatskim ù- ske i Karlova~ke ùpanije. ¥ cinskoj akademiji sprovedena ak- dinicama. stu. Dio gluma~ke ekipe je i Film }e nastati u produkcija potrage za ha{kim bjegunci- Do zakqu~ewa ovog broja Mira Furlan koja je doputova- ciji Balkan filma iz Bawe Lu- SAVJET ZA DJECU REPUBLIKE SRPSKE ma. Qaji} je istakao da "nijedan na{eg lista sjednica Glavnog la iz Amerike. ke i Testament filmsa iz Be- prostor ne}e ostati po{te|en, odbora SDS-a jo{ nije bila - Osje}am se kao da sam do- ograda. ukoliko se pojave bilo kakve in- zavr{ena. ¥ @. D. {la ku}i. Tema filma mi je ve- ¥ A. R. Novac za mali{ane formacije u vezi sa skrivawem BAWA LUKA - Savjet za kolektivne centre, kao i djeca ha{kih optuènika#. ¥ djecu Republike Srpske je na sa posebnim potrebama iz po- HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD KURSNA LISTA sjednici odrànoj u petak u Ba- rodica u kojima ima troje ili woj Luci donio odluku da se, povi{e djece - saop{teno je iz re- Prognoza Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 22. 12. 2007. godine. vodom novogodi{wih praznika, publi~kog Ministarstva za po- vremena Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) sa po 100 maraka nagrade odre- rodicu, omladinu i sport koje je |ene kategorije djece. organizovalo sjednicu Savjeta. Jedinica Kupovni Srednji Prodajni U subotu jutro hladno sa Zemlja Oznaka za devize - Novac }e dobiti djeca ko- Na sjednici su usvojene in- mrazom i maglom mjestimi~no. i efekt. valutu za devize za devize za devize za devize ja su pobijedila na republi~- formacije o aktuelnim progra- Tokom dana sun~ano i topli- EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 kim takmi~ewima iz raznih na- mima koje sprovodi Savjet za je uz malu do umjerenu obla~- stavnih predmeta, mali{ani do djecu Republike Srpske. Australija AUD 1 1.174346 1.177289 1.180232 nost. Vjetar slab, prete`no Kanada CAD 1 1.358972 1.362378 1.365784 15 godina koji su smje{teni u ¥ S. Mi. ju`nih smjerova. Najnià ju- tarwa temperatura vazduha od Hrvatska HRK 100 26.703264 26.770189 26.837114 ê{ka R. CZK 1 0.073765 0.073950 0.074135 MEDICINSKI FAKULTET U FOÎ -12 do 0, a najvi{a dnevna od 1 do 7, na jugu Hercegovine Danska DKK 1 0.261436 0.262091 0.262746 oko 11 stepeni Celzijusa. Ma|arska HUF 100 0.767966 0.769891 0.771816 Diplome doktorima i magistrima Japan JPY 100 1.194916 1.197911 1.200906 FOÂ - U prepunom am- ulogu fo~anskog Medicinskog RIJE^- dana Litvanija LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864 fiteatru Medicinskog fakul- fakulteta u {kolovawu medi- Norve{ka NOK 1 0.242835 0.243444 0.244053 teta u Fo~i, u prisustvu veli- cinskog kadra. Slova~ka R SKK 1 0.058065 0.058211 0.058357 kog broja gra|ana Fo~e u pe- Doktorima i magistrima - Po{teni qu- [vedska SEK 1 0.206551 0.207069 0.207587 tak su promovisani doktori je ~estitao i dekan Medicin- [vajcarska CHF 1 1.174417 1.177360 1.180303 medicine i magistri medicinskog fakulteta u Fo~i, prof. di moraju da rade, Turska TRY 1 1.136118 1.138965 1.141812 skih nauka. dr Veqko Mari}. On je ista- jer nije svako ro- V. Britanija GBP 1 2.696159 2.702916 2.709673 Diplome za 68 doktora me- kao da je za 15 godina postoja- USA USD 1 1.356704 1.360104 1.363504 dicine i ~etiri magistra me- wa Medicinskog fakulteta, u |en da krade. Srbija RSD 100 2.504603 2.510880 2.517157 dicinskih nauka, uru~io je Fo~i diplomiralo 126 dokto- akademik, prof. dr Mirko [o- ra medicine, a specijalizaci- ¥ Peko RAÂN Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, {i}. On je istakao izuzetnu ju zavr{ilo 20 qudi. ¥ D. T. SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com POZNATI PAROVI OSMINE FINALA FUDBALSKE LIGE [AMPIONA MILAN NA TOBXIJE" IZVUÊNI su parovi osmi- Branilac titule igra}e" protiv Arsenala, a protivnika ne finala Lige {ampiona. Bra- nilac titule Milan igra}e proiz Engleske dobio i Inter, koji se sastaje sa Liverpulom tiv lidera engleske Premijer lige i finaliste iz 2006. godine, Arsenala. Protivnika iz En- gleske dobio je i Inter, koji }e za mjesto u ~etvrtfinalu igrati sa Liverpulom, a u jo{ jednom derbiju sasta}e se Roma i Real Madrid. Man~ester igra sa [email protected] ℡ 051/231-060 Olimpikom iz Liona, Barselo- na sa Seltikom, a êlzi sa Olim- pijakosom. ZAVR[ENA GRUPNA FAZA KUPA UEFA - @eqeli smo da izbjegnemo Engleze, ali ne bunim se, boqe Everton za fer-plej Arsenal nego Liverpul. Na sre- }u, odlu~uju}i me~ igra}emo na PORED klubova koji su PAROVI svom terenu, a u takvim situaci- jo{ ranije obezbijedili jama, Milan ima zastra{uju}e do- plasman u daqe takmi~ewe U {esnaestini finala bar rekord - prvi je utisak tre- u Kupu UEFA, a to su Ever- Kupa UEFA sastaju se: ner aktuelnog prvaka Evrope, ton, Panatinaikos, Atle- Aberdin - Bajern, AEK - Milana, Karla An}elotija. tiko Madrid, Viqareal, Hetafe, Bolton - Atleti- I wihov gradski rival, In- Hamburger i Bazel, posli- ko Madrid, Zenit - Viqa- ter, ima}e engleskog rivala. je utakmica u ~etvrtak uve- real, Galatasaraj - Bajer, Ovoga puta, wih su zapali "red- ~e pridruìli su im se i Anderleht - Bordo, Bran si# sa "Enfilda#. ostali klubovi koji su us- - Everton, Cirih - HSV, - Nije nam ba{ svejedno, ali pjeli da se domognu drugog, Renxers - Panatinaikos, svi timovi u osmini finala su odnosno tre}eg mjesta u svo- PSV Ajndhoven - Helsing- jaki. Nema tu mnogo da se "pro- jim grupama. borg, Slavija - Totenhem, bere#. Opet, niko ne moè da ra- Iznena|ewa nije bilo, Rozenborg - Fiorentina, ~una sa formom ekipa, februar osim {to je Everton "ni~im Sporting - Bazel, Verder je daleko, sva{ta moè da se de- Nemawa Vidi} }e sa Man~esterom prvo gostovati u Francuskoj izazvan# porazio AZ Alk- - Braga, Benfika - Nir- si do tad - rekao je trener Inter- se trebala oprostiti tri bri- êlzi je po mnogima dobio Real Madrid nikako da se po- mar koji je mogao do tre}eg nberg, Olimpik Marseq - a Roberto Man}ini. tanska predstavnika pomenuti rivala koga su svi prièqkiva- Spartak Moskva. makne daqe od Rima. Namu~ili mjesta, ali su Englezi odi- Sude}i po ekspresno brzim Liverpul i Arsenal, te Seltik, li, gr~kog Olimpijakosa. su se ve} jednom sa Lacijom, a sa- kladino~arskim prora~unima, u koji }e odmjeriti snage sa mo}- - Nema lakih utakmica u ovoj da }e se suo~iti i sa Romom. Ri- osmini finala od takmi~ewa bi nom Barselonom. fazi. Mi ho}emo do finala i mqani su posqedwih sezona mno- imamo kvalitet za to, ali mora- go opasniji od "nebeskoplavih# }emo da se suo~imo sa najja~im kom{ija, te ako prebole "kom- protivnicima, koji tako|e ima- pleks Evrope#, [panski prvak ju i èqu i kvalitet - rekao je }e imati teàk dvome~. Prepo- strateg "plavaca# Avram Grant. ro|eni Lion nema sre}e. êka Ono {to su kladioni~ari za- ih 180 minuta protiv Man~ester boravili, jeste da su Olimpija- junajteda, ali sigurno je da }e kos i Fenerbah~e dva najprijat- taj duel biti jedan od najinte- nija iznena|ewa sezone, pa ni u resantnijih. kom slu~aju ne bi trebalo o~eki- Prve utakmice osmine fina- vati "lagan hod# êlzija i Sevi- la elitnog klupskog takmi~ewa qe, pogotovo na gostovawima u na programu su 19. i 20. februa- Pireju i Istanbulu. ra, a revan{i 4. i 5. marta. ¥ ALEKSANDAR JANKOVI], [EF STRU^NOG [TABA FK CRVENA ZVEZDA AUTORITET SE STIÊ ZNAWEM SAMO mjesec dana bilo je dovoqno Aleksandru Jankovi}u, naj- Velika èqa bila mi je da postanem trener najdraèg kluba, mla|em {efu stru~nog {taba u a da mi se ona ispunila u 65. godini, bio bih jednako sre}an istoriji Fudbalskog kluba Cr- vena zvezda, da opravda ukazano kao sada. Imam viziju i we }u da se drìm bez obzira na sve, Vieri i Mutu (Fiorentina) proslavqaju povjerewe i "natjera# rukovod- rekao Jankovi} stvo "crveno-bijelih# da potpi- ETIKETA" pobjedu nad Mladom Boleslav evropski tron. Shvatio sam da tu To poznanstvo mi je i promijeni- " {e jednogodi{wi ugovor. Godine nisam mogao da se nametnem. Pri- lo ìvot. Nedugo zatim oti{ao Jedan od razloga {to ste sa grali po{teno i sa sve ~e- [koti su slavili sa ubje- (35) u kojima je preuzeo kormilo hvatio sam prvu ponudu i spako- sam preko "bare# i branio boje ? 19 godina napustili "Mara- tiri pobjede oti{li daqe. dqivih 4:0 i dokopali se najve}eg srpskog kluba nisu jedi- vao kofere za Australiju. Igrao Kanzas Sitija, ali sam zbog te- kanu# je èqa da sami izgradi- Xonson, Jagielka i Von potre}eg mjesta. no {to Jankovi}a ~ine posebnim, te ime i karijeru? stigli su golove za Everto- AEK i pored poraza ide ve} i vizija, hrabrost, znawe da - Sigurno bih boqe pro{ao na, dok su se kod Holan|ana daqe. Boqi od wih bio je ideju u koju vjeruje beskompromi- kao igra~ da nisam sin sport- u strijelce upisali Pele i Viqareal, ali Grci su gru- sno sprovede u djelo. skog novinara Dobrivoja Bobi- Jaliens. pu zavr{ili na tre}oj pozi- - Bio sam potpuno svjestan ja Jankovi}a. Pratilo me o~evo Atletiko je fantasti~- ciji, Fjorentina je pogoci- rizika, ali jednu {ansu u ìvo- ime i wegov status. A ja sam se nim pogotkom Simaoa iz ma Mutua i Vijerija uspjela tu sam propustio, ovu nisam borio da tu "etiketu# skinem i slobodnog udarca u 94. mi- da do|e do sigurnog drugog smio! Jedan san sam prekinuo kad sam se izborim za "mjesto pod nutu susreta do{ao do po- mjesta, dok su Hamburger i sam rije{io da prestanem da suncem#. Bilo je jako te{ko, jer bjede nad solidnim Panati- Bazel prijateqski podije- igram. Taj san da igram u Zvezdi su qudi bili i tada, kao {to su naikosom, a Aberdin je sa lili bodove golovima Oli- sam sebi oduzeo u 29. godini. To i sada, sujetni u ovom poslu - na- prvom pobjedom uspeo da se }a i Ergi}a. je prouzrokovalo veliku fru- glasio je Jankovi}. plasira u daqe takmi~ewe. Bran ide u nokaut rundu straciju, ali sam istovremeno goj strani otvorila vrata da sve ispred Rena i zagreba~- pre{ao na drugi kolosijek, tre- to nadoknadim. Tako sam u zimu GRUPA A" kog Dinama. Poveli su nerski, i zacrtao isti ciq. Ve- 2000. po~eo da radim u Zvezdi kao " gosti, kojima je trebala lika èqa bila mi je da posta- 1. Everton 4 4 0 0 9:3 12 pobjeda od 2:0, golom Vu- savjetnik, a 5. jula 2001. kao tre- kojevi}a u 58. minutu, nem trener najdraèg kluba, a da ner. Bio sam pomo}nik u "{efu# 2. Nirnberg 4 2 1 1 7:6 7 mi se ona ispunila u 65. godini, u pravom smislu te rije~i. Pra- 3. Zenit 4 1 2 1 6:6 5 ali dva minuta prije kraja Mbia je rije{io bio bih jednako sre}an kao sada. tio sam Muslina iz Zvezde, pre- 4. AZ 4 1 1 2 5:6 4 sve dileme u grupi "D#. Imam viziju i we }u da se drìm ko Levskog, Lokerena, Metalur- 5. Larisa 4 0 0 4 4:10 0 Rezultati, grupa bez obzira na sve. Pa svaki tre- ga, Lokomotive... "A#: AZ Alkmar - Ever- ner jednom mora da ode, a ako }u A zatim ste se vratili u Zve- GRUPA B" ton 2:3 (Pele 16, Jali- ve} da "poginem#, to }e biti ? zdu, sa idejom? upravo zbog svoje ideje - zapo~eo - Do{ao sam sa programom po- 1. Atletiko 4 3 1" 0 9:4 10 ens 65 - Xonson 2, Jagi- elka 44, Von 79), Lari- je Jankovi} pri~u za Internet dizawa stru~nog rada u cijelom 2. Panatina. 4 3 0 1 7:2 9 sa - Nirnberg 1:3 (Ko- portal "Mondo#. klubu. Ciq je da se ustanovi kri- 3. Aberdin 4 1 1 2 5:6 4 zlej 11 - Saenko 45, S obzirom na Va{e godine, terijum za trenirawe igra~a od 4. Kopenhagen 4 1 0 3 1:7 3 Mintal 56, Haristeas ? mnogi postavqaju pitawe Va- klinaca do prvog tima. Da se po- {eg autoriteta kod igra~a? novo pokrene stara Zvezdina {ko- 5. Lokomotiva 4 0 2 2 4:7 2 73), grupa "B#: Aberdin - Kopenhagen 4:0 (Smit - Mnogo puta se provla~ila la, unificira rad u klubu, uspo- GRUPA C" 47, 55, Antonson 70 auta pri~a. Me|utim, autoritet je stavi skauting mreà u cijelom " togol, Foster 82), ne{to {to se sti~e znawem i spo- regionu... 1. Viqareal 4 3 1 0 7:3 10 Atletiko Madrid - Pa- sobno{}u da se to znawe pokaè, Kako ocjewujete jesewu po- 2. Fiorentina 4 2 2 0 10:4 8 natinaikos 2:1 (Luis objasni i prenese. Moj autoritet ? lusezonu? Garsija 73, Simao 90 - je stalno na testu. Svakog dana - Prvi dio puta pro{li smo 3. AEK 4 1 2 1 4:4 5 Sapingidis 34), grupa ono {to kaèm, moram da obja- Aleksandar Jankovi} pre{ao dug put da bi se sa jednim malim o{te}ewem koje 4. Mlada B. 4 1 0 3 5:6 3 "C#: AEK - Viqareal snim i pokaèm, a igra~i sve to vratio na Marakanu" se zove Kula i dva izgubqena bo- 5. Elfsborg 4 0 1 3 3:12 1 1:2 (Rivaldo 68 - Masvu- provjeravaju. Ako to ima smisla, " da. Ostale stvari bile su mawe- ba 40, Tomason 69), Fjo- onda sam ja autoritet, a ako nema, sam i ìvio cijelu sezonu, bila {ke povrede ubrzo oka~io kopa~- vi{e kako treba. Sada }emo ima- GRUPA D" rentina - Mlada Bole- smija}e mi se kada okrenem le|a. je to vrsta ~eli~ewa, i mentalnog ke o klin. ti vremena da se posvetimo is- " slav 2:1 (Mutu 44 penal, Zato je neva`no da li imate 35 i igra~kog. Imao sam priliku da Tada je uslijedio poziv Sla- pravqawu nedostataka na putu do 1. HSV 4 3 1 0 7:1 10 Vijeri 67 - Rajnoh 60), ili 60 godina. ostanem, ali je Zvezda traìla ? voquba Muslina? lepr{avije i efikasnije igre. 2. Bazel 4 2 2 0 3:1 8 grupa "D#: Hamburger - Prije povratka u najdraì da se vratim. Kada sam shvatio da - Malo sam se dvoumio, da bih Dove{}emo igra~e da popunimo 3. Bran 4 1 1 2 3:4 4 Bazel 1:1 (Oli} 73 - Er- ? klub, pro{li ste put od Sid- je u klubu "ista klima#, nastavio jednog dana postao svjestan ~i- deficitarne pozicije, dok s drugi} 58), Ren - Dinamo 4. Dinamo Z. 4 0 2 2 2:5 2 neja do Kanzasa? sam put ka Francuskoj. Igrao sam wenice da sa takvom povredom ge strane, vi{e od pet igra~a mo- Zagreb 1:1 (Mbia 88 - - U nezgodno vrijeme sam do- za [erbur, a potom i Po, ekipu vi{e ne}u mo}i da stignem do vi- glo bi da ode iz kluba - zakqu~io 5. Ren 4 0 2 2 2:6 2 Vukojevi} 57). ¥ {ao do prvog tima, kada se jurio koju je vodio Slavoqub Muslin. sokog nivoa, a da su mi se na dru- je Aleksandar Jankovi}. ¥ 2 SPORT 22. i 23. decembar 2007. RUKOMETA[I BORCA ODRADILI POSQEDWI TRENING OVE GODINE SKUP[TINA SLOBODE IZ NOVOG GRADA Malo novca, mnogo problema ^LANOVI Skup{ti- wem dijelu ovogodi{weg ODMOR, PA OPERACIJA TITULA" ne Fudbalskog kluba Slo- prvenstva osvojili smo 27 boda, na svojoj posqedwoj bodova i proqe}ni dio do- sjednici koja je odràna u ~ekujemo sa tre}e pozici- RUKOMETA[I Borca u pe- Ukoliko "prva tri kola pro|emo neokrznuti", mislim ~etvrtak, zakqu~ili su da je. Naravno, u nastavku o~e- tak su odradili posqedwi tre- " je prvoliga{ iz Novog Gra- kujemo jo{ boqe rezultate, ning ove godine. "Crveno-pla- da }emo biti u igri" za krunu, rekao Abas Arslanagi} da na pravom putu. Naime, jer vidqivo je da kako vri- vi# }e odmarati do 3. januara ka- " i pored svih problema, pr- jeme ide tako i na{ klub da po~iwu pripreme za proqe}- venstveno finansijskih, dobija kako na iskustvu tani dio sezone Premijer lige ovaj sportski kolektiv ide ko i na kvalitetu. BiH, u kojem }e, uz aktuelnog lika ostvarewu zacrtanog Predsjednik Slobode dera i {ampiona Bosnu, biti je- plana iz 2004. godine kada istakao je da je najve}i pro- dan od glavnih kandidata za titulu. Izabranici Abasa Arslana- ÊSTITKE IN\I]U gi}a jesen su zavr{ili na drugom ^lanovi Skup{tine fudbalskog kluba Sloboda po- mjestu, sa 25 bodova, dva mawe u od- sebno su ~estitali {efu stru~nog {taba Miloradu nosu na "studente#, uz skor od os- In|i}u. Prema wihovom mi{qewu kormilar prvoli- am pobjeda, remi i dva poraza. ga{a iz Novog Grada u posqedwih nekoliko godina - Iako smo zadovoqni dru- svojim radom mnogo je doprinio da se od mladih fud- gom pozicijom, mislim da smo uz balera iz vlastitog pogona stvori korektan tim koji malo sre}e mogli imati i boqi biqeì odli~ne rezultate na prvoliga{koj sceni. u~inak. U Visokom smo izgubili zbog sudijske nepravde i te- {ke povrede Neboj{e Goli}a, u je odlu~eno da se klub osla- blem kluba iz Novog Gra- @ivinicama nismo igrali kom- wa iskqu~ivo na vlastiti da novac. pletni. Cijelu polusezonu mu- pogon. - Imamo dugovawa pre- ~ile su nas povrede. Uz pomenu- - Prije tri godine od- ma igra~ima i trenerima, tog Goli}a, van stroja je bio i lu~ili smo da Sloboda a tu su i nepla}eni ra~uni Dejan Un~anin, zatim Aleksan- krene ka vrhu fudbala Re- za struju i vodu. Zakqu~ak dar [kori}, Goran Mali}... No, publike Srpske, ali prven- ~lanova Skup{tine je da ne èlimo da kukamo. Okre}emo stveno sa fudbalerima i op{tina Novi Grad ne iz- se proqe}u. Ukoliko prva tri trenerima iz na{e {kole. dvaja iz buxeta dovoqna kola i duele sa Krivajom, Slo- Bili smo svjesni da je to sredstva za finansirawe, gom i Kowuhom pro|emo "neokr- dugotrajan proces koji bi kao i da zbog lo{e privre- znuti#, mislim da }emo biti u svoj ciq trebao ispuniti de na na{em podru~ju ne- "igri# za krunu - rekao je {ef Rukometa{i Borca: Pauza do 3. januara 2010. godine kada slavimo mamo izvore koji mogu pomo}i da ostvarimo finan- stru~nog {taba Borca Abas Ar- wu Luku, ali ve} 24. januara kre- 100. ro|endan - rekao je PODRAVKA slanagi}. }emo put Slovenije, gdje }emo bi- predsjednik prvoliga{a iz sijski plan od 173 hiqade Zatim se strateg aktuelnog ti pet dana. Posqedweg januar- Novog Grada Mitar Lazi}. maraka. To je na{ jedini, U subotu }e u prostorijama Rukometnog kluba Borac biti pot- osvaja~a Kupa BiH osvrnuo i na skog dana idemo na turnir u Ru- Prema wegovim rije~i- ali i najve}i problem. Me- pisan novi sponzorski ugovor za 2008. godinu izme|u bawolu~kih plan priprema: mu, poslije ~ega se vra}amo ku}i, ma, rezultati u protekloj |utim, do kraja godine iz- "crveno-plavih# i hrvatske kompanije Podravka. - Sa radom po~iwemo 3. janu- gdje bismo, do po~etka proqe}ne kalendarskoj godini oci- miri}emo sve obaveze fud- - Veliko nam je zadovoqstvo {to }e privredni gigant kakav je ara, a nedjequ dana kasnije kre}e- polusezone, trebali odigrati vi- jeweni su veoma uspje{nim: balerima i stru~nom {ta- Podravka biti uz nas i u 2008. godini. Ovo je samo nastavak dugogo- mo na sedmodnevne pripreme. {e kontrolnih me~eva sa klubo- - [ampionat u sezoni bu koji su zaista svoj podi{we saradwe. Obje strane su zadovoqne dosada{wim rezultati- Imamo vi{e destinacija u opti- vima iz okruèwa - zakqu~io je 2006/07. zavr{ili smo na sao obavili korektno - zama i nije bilo razloga da ne potpi{emo novi ugovor - istakao je di- caju, ali jo{ uvijek ni{ta nije Arslanagi}. sedmoj poziciji i to je do- kqu~io je Mitar Lazi}. rektor Borca Boris \ogo. zvani~no. Zatim se vra}amo u Ba- ¥ De. MARI] sta dobar rezultat. U jese- ¥ D. C.

ZASJEDA NAJVI[E TIJELO FUDBALSKOG KLUBA RADNIK ODBOJKA[ICE INOVE OTPUTOVALE U BEOGRAD Mi}o Mi}i} predsjednik? Saradwa sa Beogra|anima BIJEQINA - Prvog dana viken- wegovog predsjednika koji bi, kao man- Jedan od najozbiqnijih kandidata da nastavi}e se Skup{tina Radnika datar, izabrao ~lanove uprave kao svo- za predsjednika Upravnog odbora je na- SENIORKE i pionirke bawo- vr{wakiwama kluba organizatora koja je po~ela 15. decembra, ali je na- je najbli`e saradnike i svoj izbor ~elnik op{tine Mi}o Mi}i}, ukoli- lu~kog @enskog odbojka{kog klu- smotre koje predvodi odbojka{ki kon troipo~asovnog zasjedawa preki- verifikovao na narednoj sjednici ko nije promijenio raspolo`ewe na- ba Inova, drugoliga{a Republike stru~wak za mla|e kategorije Slo- nuta, bez ijednog konkretnog zakqu~- Skup{tine. kon besplodne i neprincipijelne ras- Srpske, otputovale su u Beograd. bodan Trpkovi}. ka. Na nastavku zasjedawa, ~lanovi Nakon ove ta~ke dnevnog reda tre- prave koja je vo|ena pro{le subote, a Dva dana, u subotu i nedjequ, one }e Za vrijeme boravka u srpskoj Skup{tine treba da se izjasne o iz- balo bi da uslijedi izbor Upravnog od- zatim i prekida Skup{tine koja nije u~estvovati na tradicionalnom Ni- prijestonici predsjednik Inove mjenama i dopunama klupskog Statu- bora ili samo predsjednika budu}e upra- uspjela da donese nijedan konkretan za- koqdanskom turniru u organizaci- Qubi{a Savovi} potpisa}e proto- ta, me|u kojima se nalazi i prijedlog ve, u zavisnosti od toga kako se ~lano- kqu~ak iako je sjednica trajala tri i ji beogradskog kluba Blok aut. kol sa ~elnim qudima Blok auta o da ovo tijelo ubudu}e ne bira Uprav- vi Skup{tine opredijele po prethod- po sata. Osim ovih me~eva odbojka{ice daqoj saradwi ova dva kluba. ni odbor kao do sada, ve} da izabere noj ta~ki dnevnog reda. ¥ T. N. iz Bawe Luke trenira}e zajedno sa ¥ T. P. X.

ÊTVRTFINALE KUPA BiH ZA ODBOJKA[ICE ODBOJKA[I RADNIKA IGRAJU OPET PROTIV NAPRETKA Radniku me~ lopta PRI@EQKUJU REPRIZU PRVOTIMKE HE na Drini iz Vi{egrada u okvi- SATNICE ru prve utakmice ~etvrt- ODBOJKA[I Radnika iz Znamo da je vrlo te{ko dva puta u roku od sedam dana finala Kupa BiH do~ekuju Prve utakmice ~e- Bijeqine }e se roku od desetak sastav Imzit Dobriwe iz tvrtfinala Kupa BiH: dana ~ak tri puta sastati sa eki- savladati tako kvalitetnu ekipu kao {to je Napredak, Sarajeva. GRAÂNICA: Gra~ani- pom Napretka, aktuelnim {ampi- ali spremamo se da na~inimo takav podvig, naglasio - Rije~ je o izuzetno is- ca - Glasinac (17 ~asova), onom i trenutnim liderom Pre- kusnom rivali, ali Sarajke, VI[EGRAD: HE na Dri- mijer lige BiH. U prvenstvenom Darko Manojlovi} ni - Imzit Dobriwa (18), me~u pro{le subote Bijeqinci svakako, nisu nepobjedive. Sastav Modri~a Optime u Prednost je ta {to prvi BR^KO: Jedinstvo - Po- su blistali i ostvarili trijumf lo igrano u petak, druga bez izgubqenog seta, a sada ih ~etvrtfinalu Kupa BiH sasta- me~ igramo pred na{im na- je se sa ekipom Bosne iz Kale- vija~ima, i vjerujem da }e- utakmica: KAKAW: Ka- o~ekuju dva susreta u okviru ~e- kaw - Radnik (17 ~asova). tvrtfinala Kupa BiH. sije, koja ih je prije sedam dana mo ostvariti rezultat ko- - Znamo da je vrlo te{ko dva u {ampionatu savladala sa 3:2. ji }e nam garantovati miran Svi me~evi igraju se u subotu. puta u roku od sedam dana savla- - Tada smo, u Kalesiji, igra- revan{. Imzit Dobriwi dati jednu tako kvalitetnu ekipu li lo{e i mislim da takvu igru }emo se suprotstaviti u naj- o~ekuju drugu utakmicu, jer kao {to je Napredak, ali sprema- vi{e ne moèmo ponoviti. Sigu- ja~em sastavu - rekao je tre- im ovaj rezultat daje real- mo se da na~inimo takav podvig. ran sam da pred na{im navija~i- ner HE na Drini Slavko ne izglede da ostanu u ovom Spremni smo da pruìmo maksi- ma moèmo da slavimo i zabiqe- \eri}. takmi~ewu. mum i poku{amo ostvariti rezul- ìmo rezultat koji }e nam garan- Novope~eni premijer- - Protiv Kakwa smo iz- tat koji bi nam dao nadu da nakon tovati miran revan{ - naglasio liga{, {ampion Republi- gubili obje prvenstvene revan{a koji se igra u srijedu iz- je libero Modri~a Optime Zoran ke Srpske, u subotu }e go- utakmice iako ni u jednoj borimo plasman me|u ~etiri naj- Gavri}. stovati u Gra~anici. od wih nismo bili nadigra- uspje{nije ekipe u Kupu BiH - re- Jedini prvoliga{ Republi- - O ekipi Gra~anice ni. U Kupu je slavila moja kao je trener Bijeqinaca Darko ke Srpske koji se plasirao u ~e- imamo jako malo informa- ekipa, jer je nakon izgubqe- Manojlovi}. tvrtfinale Kupa BiH je sastav cija. Znamo samo da je li- nog prvog seta, zaigrala Ekipa Qubiwa u prvoj ~e- Gradi{ke, viceprvak na{e Repu- der prvenstva u Federaci- onako kako zna i povoqan tvrtfinalnoj utakmici Kupa blike. Voqom `rijeba oni }e se, ji BiH. Dakle, rije~ je o BiH gostuje u Kakwu gdje }e sna- za odlazak na finalni turnir, rezultat nije nam mogao iz- boriti sa ekipom Br~ko Jedin- izuzetno te{kom protiv- ma}i. Iako je Kakaw pri ge da odmjeri sa istoimenom sa- niku. Ipak, vjerujem da }e- stavom. stva. vrhu, a mi blizu za~eqa ta- - îwenica da je Br~ko Je- mo u prvom me~u posti}i bele, uvjeren sam da ih mo- - Gotovo je sigurno da na put rezultat koji }e nam garan- ne}e na{i roviti sredwi bloke- dinstvo premijerliga{ dovoqno èmo eliminisati ukoli- ri Vladimir Kruq i Jovan Vujo- govori sama za sebe. Bilo bi ja- tovati miran revan{ za se- ko ponovimo igru iz prvog dam dana u Han Pijesku - ko neozbiqno da prijetimo na- duela - rekao je trener bi- PAROVI {em rivalu, ali je sigurno da }e- naglasio je {ef stru~nog jeqinskih odbojka{ica Mi- {taba Glasinca Marko mo pruìti maksimum. Revan{ roslav Mi}i}. Prve utakmice ~etvrtfi- susret trebao je da se igra u na- Obrenovi}. Ekipa Radnika nastupi- nala Kupa BiH: BIJEQINA: Odbojka{ice bijeqin- {oj dvorani, no ~elni qudi save- }e u Kakwu u kompletnom Radnik - Napredak (18 ~asova), za BiH rekli su nam kako ta dvo- skog Radnika i Kakwa ve} sastavu {to joj pove}ava iz- MODRIÂ: Modri~a Optima @eqko Mari} (Radnik): Finalni turnir u mislima su odigrale prvu utakmicu, rana ne zadovoqava wihove kri- glede da moè ostvariti - Bosna (18), BR^KO: Br~ko vi}, mada su ove sedmice pomalo smo previ{e optere}eni uspje- terijume i kako bi kao doma}i- a ve} u subotu na raspore- èqeni rezultat i izbori- Jedinstvo - Gradi{ka (18), KA- ni trebali da igramo ili u Ba- du je revan{ me~. U prvoj trenirali, a neizvjestan je na- hom u ovom me~u sigurno }u priti plasman na zavr{ni tur- KAW: Kakaw - Qubiwe (19 ~a- stup i tre}eg sredweg blokera, liku ukazati mla|im igra~ima - woj Luci ili u Prwavoru - nagla- utakmici Radnik je slavio nir Kupa BiH. sova), svi me~evi igraju se u su- @eqka Brbori}a zbog radnih istakao je {ef stru~nog {taba sio je trener Gradi{ke Darko sa 3:1 i sa dosta optimizma ¥ R. G. S. botu. obaveza u Mostaru. No, kako ni- Qubiwa Slavi{a Pe{ut. Pepi}. ¥ R. G. S. 22. i 23. decembar 2007. SPORT 3 IZVR[NI ODBOR FUDBALSKOG SAVEZA SRPSKE ODLUÎO TURNIRI U MALOM FUDBALU Liga humanosti QUBITEQI malog fudba- Sav prihod bi}e upotrijebqen la u Bijeqini ne}e ni ove zime u humanitarne svrhe, u prvom DRUGOLIGA[I U DVIJE GRUPE ostati bez tradicionalne Zim- redu za pomo} socijalno ugro- ske lige, koja }e se pojaviti u ènim porodicama poginulih svom trinaestom izdawu. boraca i ratnih vojnih invali- IZVR[NI odbor Fudbal- Fudbalska vlada odlu~ila da od sezone 2008/2009. Takmi~ewa }e po~eti 28. deda - rekao je ~lan Organizaci- skog saveza Republike Srpske, cembra, a zavr{i}e se do po~et- onog odbora Du{an Markovi}. na sjednici odrànoj u petak, smawi broj drugih i tre}ih liga. Suspendovano 28 klubova ka drugog polugodi{ta, s obzi- Uz seniore, svoje turnire donio je odluku da se od sezone rom na to da }e se ova manife- ima}e i veterani, juniori, ka- 2008/2009 izvr{i reorganiza- stacija odràti u dvorani deti, pioniri i pjetli}i, a pr- cija takmi~ewa drugih i tre- Sredwo{kolskog centra. vi put organizova}e se i tur- }ih liga Republike Srpske. - Zimska liga }e se odrà- nir za klubove koji se takmi~e Tako }e drugoliga{i, umje- ti trinaesti put, a tre}i put je u op{tinskim ligama. sto u dosada{we tri lige, biti organizuje Op{tinska bora~ka Rok za podno{ewe prijava je podijeqeni u dvije grupe - "is- organizacija, uz tehni~ku po- 26. decembar, a prijave se pod- tok# i "zapad#, koje }e ~initi mo} Op{tinskog fudbalskog sa- nose u prostorijama Bora~ke po 16 klubova. U grupi istok veza Bijeqina. Ukupni nagrad- organizacije. Pro{le godine takmi~i}e se sportski kolek- ni fond pove}an je na 15 hiqa- za u~e{}e na Zimskoj ligi pri- tivi iz podru~nih fudbalskih da maraka, a za pobjedni~ku eki- javilo se 98 ekipa u svim kate- saveza Bijeqina, Isto~no Sara- pu u seniorskoj konkurenciji gorijama, a u~estvovalo je 96 jevo i Hercegovina, dok }e u gru- nagrada iznosi sedam hiqada. ekipa. ¥ T. N. pi zapad nasupati ekipe iz PFS Bawa Luka, Prijedor, Gradi- Silne Delije {ka i Doboj. [to se ti~e tre- }ih liga, one }e biti podijeqe- ISTO^NO SARAJEVO - lo je jasno da ekipa Dragana Kr- ne u ~etiri regionalne, sa po 14 Utakmicama prvog kola grupe stovi}a ne moè izbje}i debakl. klubova. "C# nastavqen je tradicional- Golove za Delije postigli su: Na ovoj sjednici usvojeni ni sedmi Boì}ni turnir u ma- Govedarica pet, \urovi} i Si- su svi izvje{taji komesara za lom fudbalu "Slavija 2008#. U kima po ~etiri, âmpara tri, te takmi~ewe u jesewem dijelu prvoj utakmici sastale su se Pu{ara i Lu~i} po dva. U dru- Prve i drugih liga Republike ekipe "Delije Sarajevo# i Lu- goj utakmici Picerija Galeri- Srpske. Pored toga, odlu~eno kavica 1. Delije su bile puca~- ja je savladala Dràvnu grani~- je da se smawe liste sudija, de- ki raspoloène i deklasirale nu slu`bu sa 6:1. Grani~arima legata i kontrolora, pa }e Lukavi~ane sa ~ak 20:0. nije pomogao ni doskora{wi umjesto 32 arbitra, na "A# li- Ve} nakon prvog poluvre- golman sarajevskog @eqezni- sti sada biti 24, odnosno na mena rezultat je glasio 8:0 i bi- ~ara Miro Kruìk. ¥ G. I. "B#, umjesto 28 - 18. [to se ti- ^lanovi Izvr{nog odbora: Reorganizacija drugih i tre}ih liga (Snimio H. D. BORKOVI]) Raspoloèni strijelci KOKTEL BRATUNAC - Ve} prvog da- slije dosta preokreta trijumf je ~e delegata, umjesto dosada- rac (BL), Qubi}, Drina HE, OFK [ekovi}i, Bratstvo, Han na turnira u malom fudbalu "Bra- pripao timu iz Vlasenice. Sjednici Izvr{nog odbora {wih 40 utakmice elitnog dru- Drina (Prva liga), Ravan, Slo- Pijesak, Stakorina i Romani- tunac 2007# gledaoci su mogli da Rezultati: Kafe Napoli - prethodio je tradicionalni {tva Srpske posmatra}e 24, ga (Trn), Lau{ (Druga liga "za- ja (Druga liga "jug#). uìvaju u odli~nim utakmicama. Policija 12:1, Goreks - Ejxo 2:2, koktel, na kojem je predsjed- dok je broj kontrolora smawen pad#), Mladost (Lon~ari), Vu- Jedna od odluka Izvr{nog Strijelci su bili izuzetno raspo- Bratstvo - Neven 2:8, Nikolas nik Fudbalskog saveza Mile sa 32 na 24. ~ijak, Vrawak, Gorica, Mladost odbora je i da svaki podru~ni loèni i na {est me~eva postig- Dijamant - GOK Galija 2:5, Gu- Kova~evi} poèlio sre}ne Zbog neizmirenih nov~anih (Sandi}i), Ozren, Trebava, savez ubudu}e ima mentora sudi- nuto je 58 golova. Najzanimqivi- ber - Auto {kola Omega 4:10, praznike fudbalskim radni- obaveza prema FS Srpske su- @eqezni~ar (Druga liga "cen- ja, koji }e biti zaduèn za edu- ji susret odigrale su ekipe Mili- Vlasenica Kafe Olimp - Mili- cima i predstavnicima medija. spendovano je 28 klubova: BSK, tar#), Mladost (Rogatica), Ve- kovawe i razvoj arbitara po }a i Vlasenice Kafe Olimp, a po- }i 6:4. ¥ P. V. Sloboda, Rudar, Jedinstvo, Bo- le`, Napredak, Vlasenica, PFS. ¥ D. PA[AGI]

REVAN[ SUSRETI PRVENSTVA REPUBLIKE SRPSKE U MALOM FUDBALU Stradawe favorita Susret izme|u Leotara i pr- TRI od ~etiri glavna favo- 1:4 (Rami} - Zagra|anin dva, Jev- Doma}ini u prednosti wavorskog Qubi}a odgo|en je rita na turniru u malom fudba- ti}, Mati}), Johovac MB - Kom- za sedam dana i bi}e odigran 29. lu "Zvornik 2007# ispala su u ~e- pred 4:1 (Pari} 3, Antunovi} tvrtfinalu. Borbu za nagrade ne- - Rami}), Sport siti - Stola- U NEDJEQU }e biti odi- lac {ampionske titule, tim Ba- wavora i Doboja ima priliku decembra. }e nastaviti Kompred, Foto rija "Rile# 7:4 (@iòvi} 2, Si- grane tri revan{ utakmice ~e- we Luke ugosti}e rivala iz Do- da se plasira na finalni tur- Revan{ utakmice na progra- "Ozon# Kladionica "Sport# i miki} 2, Staji}, D. Jevti}, Pi- tvrtfinala prvenstva Republi- boja, protiv kojeg je sedam dana nir. Ponavqawu lawskog uspje- mu su u nedjequ, a sastaju se: BI- Stolarija "Rile#. Najneizvjesni- va~ - Hamzi} 2, Limi} 2), Foto ke Srpske u malom fudbalu. Svi ranije ostvario pobjedu (3:2). ha, kada su igrali na zavr{nom JEQINA: Radnik - Br~ko (14 ja je bila utakmica u kojoj su se "Ozon# Kladionica "Sport# - doma}ini imaju ulogu favori- Identi~nim rezultatom Rudar skupu u Modri~i, blizu su i ~asova), PRWAVOR: Rudar - ê- sastali Foto "Ozon# Kladioni- "Mili} otpad# 3:4 (Jovanovi}, ta, jer su u prvim me~evima na iz Stanara je bio uspje{niji od fudbaleri Radnika, jer su u pr- linac (17), BAWA LUKA: Ba- ca "Sport# i "Mili} otpad# (3:4). Risti}, Simi} - Vuji}, Koji}, protivni~kim terenima ostva- êlinca, pa i ekipa sastavqe- vom me~u u Br~kom stigli do wa Luka - Doboj (19.45 ~asova). Rezultati ~etvrtfinala: Bodiroga, \elmi}). rili povoqne rezultate. Brani- na od fudbalera iz Stanara, Pr- nerije{enog rezultata (2:2). ¥ B. RADULOVI] Fantomi - Trgovina "Nikoli}# ¥ D. G. TRADICIONALNI TURNIR U MALOM FUDBALU BORIK 2008" " [AMPION[AMPION SESE NENE [ALI[ALI Pro{logodi{wi pobjednik Monting Tesli}, u drugom kolu grupe A", deklasirao ekipu KMN Topni~arji Trbovqe sa" 14:4 MONTING Tesli} bez problema se plasirao u ~etvrtfi- SUBOTA nale grupe A# na 32. tradicionalnom turniru u malom fudba- Turnir "Borik 2008# nastavqa se u subotu. Sastaju se: kade- lu "Borik 2008#. Pro{logodi- ti: osmina finala: Vineks M Kafe bar "Kalipso# êlinac - {wi pobjednik u drugom kolu ESENESDE klinci Borac 92 Bawa Luka (10 ~asova), DOO M ove grupe deklasirao je slove- "@eqo# [ipovo - Drim tim Bawa Luka (10.35), Fabrika duvana na~ku ekipu KMN Topni~arji Bawa Luka - Pilana "\uri}# Derventa (11.10), Sirano Lau{ Ba- Trbovqe. wa Luka - Tim promet "Jorgi}# Bawa Luka (11.45), Bo~ac turs Iako su igrali bez dvojice Bawa Luka - pobjednik susreta Bawalu~ki velesajam - Kafe bar "Voks# (12.20), Hils Qubqana - Elmaks Bawa Luka (12.55); pio- najboqih igra~a, Predraga Ra- niri: osmina finala: FK Kozara - SZR "Ne{o# êlinac (13.30), ji}a i Marka Peri}a, ekipa Kafe bar "Atlantis# Milosavci - Elnos Bawa Luka (14.05), Stu- Monting Tesli} je od samog po- denac Bawa Luka - [F "Xaja# Sport internet Bawa Luka (14.40), ~etka utakmice stavila do zna- Mladi mungosi - Velas êlinac (15.15); seniori: grupa "A#: dru- wa Slovencima da nemaju mnogo kolo: Vatrogasna brigada Bawa Luka - KMF Sokrates Bawa go {anse da izbore nastavak Luka (16), Sportsko udruèwe Drini} Drvobest Drvar - Monting takmi~ewa. Ve} u tre}em minu- Be~ (16.45), Batar komerc - Dukat dva Bawa Luka (17.30 ~asova). tu Igor [o{o je donio pred- Ekipa Monting Tesli}: Slovenci lak zalogaj nost pro{logodi{wem pobjed- zavr{io je preko gola. U na- kos Bawa Luka 3:7 (Hrva}anin, niku, da bi ve} u narednom @eq- bovqe 14:4 (Igwi} 3, [o{o 2, Bawa Vru}ica Tesli} - Kafe Luka - Pica end paj cap cap 3:8 stavku susreta razigrani Bawo- Kreceq, Rastoka - Vrawe{ 2, Cvetanovi} 2, Raki} 2, Dimi} bar "Kolegijum# Veri}i 1:6 (Ga{i} 2, N. ]ulum - Xombi} 3, ko Borojevi} povisio na 2:0. U lu~ani su do{li do prednosti R. Zelenac 2, G. Zelenac, Milu. petom minutu Vladan Cvetano- 2, \urasovi} 2, Borojevi} - Vo- (Blagojevi} - Romani} 3, Kasa- Bojinovi} 2, Modi}, Dubravac, od 6:2 i potom rutinski susret Sikimi}, D. Zelenac), Monting deb 2, Ajkuni~, Lamov{ek); ve- lovi} 2, Salami}), Sektor Kri- Prodanovi}); pioniri: Pusti- vi} je postigao i tre}i gol, a u priveli kraju. Tesli} - KMN Topni~arji Tr- sedmom su obje ekipe zatresle terani: osmina finala: ZTC minalisti~ke policije Bawa te nam po~asni - Mladi mungo- Fruktako frukta trejd Der- si 1:4 (Bilbija - Radusinovi}, mreè i bilo je to 4:1. Do kra- venta ve} u devetom minutu, go- ja prvog dijela jo{ ~etiri go- NEDJEQA Trifunovi}, Trnini}, [ipra- lovima Branka Aleksi}a, vo- gi}), FK Qubi} - FK Rudar la Montinga Tesli} i jedan dio je sa 2:0 protiv ekipe "\er- U nedjequ }e biti odigra- oniri: osmina finala: FK Ru- terani: osmina finala: Fruk- no ~ak 15 utakmica. Snage }e dar Prijedor - BF Centar Mej- ta trejd - Glamo~ (16); seniori: Prijedor 1:9 (Blagojevi} - Sto- KMN Topni~arji Trbovqe za manovi} konstrukcije# êli- ji} 3, Filipovi} 2, Jovanovi} rezultat 8:2. U nastavku susre- nac. Me|utim, wihova prednost odmjeriti: juniori: osmina fi- dan Bawa Luka (12.55), Sport- grupa "B#: drugo kolo: FK nala: Restoran Borac Bawa Lu- sko udruèwe Drini} Dim pro- @eqezni~ar Bawa Luka - El- 2, Kri~ka 2), BF Centar Mejdan ta ista slika na terenu i na kra- se veoma brzo istopila. êlin- Bawa Luka - Urban namje{taj ju kona~nih 14:4. ~ani su prvo poluvrijeme rijeka - Pod dizajn Bawa Luka (10 dukt - DOO Venera Bawa Luka nos (16.45), Krajina Kopaonik ~asova), Eko pokret Opstanak (13.30), pobjednik susreta Vr- osigurawe Bawa Luka - Hori- Bawa Luka 7:4 (Javor 4, Dodik Pefrikos Bawa Luka pobi- {ili u svoju korist rezultatom 2, \urovi} - Dudi} 3, Ba~in- jedio je Grinvud Dugu Omarsku 3:2. U nastavku susreta postigli Kotor Varo{ - Tekstil Barbi bas Bawa Luka - Tempo Ulari- zont Naprijed Bawa Luka êlinac (10.35); ~etvrtfina- ce Doboj - pobjednik susreta (17.30), Markomatik Rijeka - ski), FK Progres Kneèvo - sa 7:3. Poslije vo|stva Pefri- su jo{ dva gola za kona~nih 5:2. Sportsko udruèwe Drini} kosa od 2:0, igra~i iz Omarske Rezultati i strijelci: se- le: Infarm Bawa Luka - Stu- Petri}evac Bawa Luka - 1h2 FK Mladost Kotor Varo{ denac Bawa Luka (11.10); osmi- Bawa Luka (14.05), pobjednik (18.15), Sportska kladionica Dim produkt 1:2 (N. \ukari} - su stigli do 2:2, a u posqedwem niori: grupa "A#: drugo kolo: Kecman 2), DOO Venera Bawa minutu imali su i veliku pri- Fruktako frukta trejd Derven- na finala: "Marko Vasi}# Pr- susreta SD Internacional Ba- "Milenijum# Bawa Luka - Gra- wavor - Xoker auto Trn Lakta- wa Luka - Milenij komerc Ba- fist Koper (19); veterani: Luka - 3 S tim Bawa Luka 6:1 liku da do|u do prednosti. Me- ta - "\ermanovi} konstrukci- (Miqkovi} 2, S. Kremenovi} 2, |utim, slobodan udarac sa de- je# êlinac 2:5 (Aleksi} 2 - {i (11.45); ~etvrtfinale: "Ma- wa Luka - pobjednik Ordina- osmina finala: Ordinacija linovi} kompani# [ipovo - cija "Parovi}# Tesli} - FK Help - Kafe bar "Atlantis# Vu~i}, M. Kremenovi} - Mijo- set metara bez ìvog zida, ko- Ora{anin 2, Popovi} 2, Babi}), vi}). ¥ D. PA[AGI] ji je izveo Marko Kolunxija, Grinvud duga Omarska - Pefri- Drvorez Quba~evo (12.20); pi- Naprijed Horizont (14.40); ve- (20.45 ~asova).

TABELA 4 SPORT 22. i 23. decembar 2007. OVOG VIKENDA NA PROGRAMU UTAKMICE 11. KOLA PREMIJER LIGE BiH ZA KO[ARKA[E KARALI]KARALI] DEBITUJEDEBITUJE PROTIVPROTIV SVOJIHSVOJIH

NAKON {okantnog po- Doskora{wi strateg pivara" prvi put }e voditi raza od Slavije u polufina- " lu Kupa Republike Srpske Hercegovac u Boriku". Uzdrmana Igokea Partizan i odlaska Aleksandra [u- gostuje kod lidera" Bosne bare iz ekipe, uzdrmana Igokea Partizan }e u okvi- takao je da o~ekuje nastavak Ko{arka{i Slavije iza ru 11. kola Premijer lige PAROVI takvih partija. sebe imaju sjajnu seriju re- gostovati kod lidera Bo- U 11. kolu Premijer - Ne poznajem ekipu zultata koju ne èle preki- sne. lige BiH za ko{arka{e Hercegovca, ali vjerujem u nuti ni u Posu{ju. - Ovaj derbi nam dolazi sasta}e se: subota: PO- na{ tim i mislim da moè- - Ni{ta nije slu~ajno. u nezgodnom trenutku. Neu- SU[JE: Posu{je - Sla- mo da slavimo. Do sada sam Vratili smo radnu i takmi- spjeh u Isto~nom Sarajevu vija (17.30), SARAJEVO: odigrao dva me~a, oba puta ~arsku formu koja nas boga- nas je "protresao#, zatim Bosna - Igokea Partizan smo slavili i mislim da }e- to nagra|uje. Pobjede prija- nas je napustio [ubara ta- (18), ZENICA: Zenica mo nastaviti istim tempom ju, za to sam da ih obiqeì- ko da }emo znatno oslabqe- êlik - Zriwski (19), - rekao je Rotbart. mo na pravi na~in i u pra- ni u}i u ovaj vaàn duel. ÂPQINA: âpqina - Ko{arka{i Hercegovca voj atmosferi, ali nisam za Nije potrebno govoriti ko- Sloboda Dita (19), BA- se nadaju da iz ovog susreta euforiju. Uprkos brojnim liko je [ubara zna~io za WA LUKA: Borac Nek- mogu izvu}i povoqan rezul- problemima, prije svega na{u igru. Me|utim, na mu- tar - Hercegovac (20), ne- tat iako }e u "Boriku# igra- mawkom igra~a i neèqe- ci se poznaju junaci. Mora- djeqa: VOGO[]A: Vogo- ti bez povrije|enog kapite- nim povredama moèmo re- mo stisnuti zube i odigra- {}a - Grude (18 ~asova). na Dragana Vujovi}a. }i da taj mawak nadokna|u- ti najboqe {to znamo. In- - Poznati ko{arka{ki jemo srcem, èqom i maksi- tenzivno smo se priprema- Zanimqivo }e biti i u stru~wak Drago Karali} malnim zalagawem na par- li za ovaj okr{aj, takti~- "Boriku#, gdje }e snage od- preuzeo je ekipu i mi vjeru- ketu. Pred nama je relativ- ki prou~ili protivnika, pa mjeriti Borac Nektar i jemo da uz wegovu pomo} mo- no lak{i raspored, gosti iznena|ewa ne}e biti. Mi- Hercegovac, na ~ijoj klupi èmo prebroditi krizu. Na- smo Posu{ja, do~ekujemo slim da sve zavisi od nas. }e debitovati doskora{wi ma je svaki naredni susret Hercegovac pa idemo na no- Pokazali smo da ukoliko strateg "pivara# Drago Ka- ujedno i odlu~uju}i, pa }e ge Vogo{}i. Imamo nekakav odigramo dobro, moèmo rali}. U redovima Bawolu- tako biti i protiv Bawolu- tajni plan, dvije pobjede bi svakog da pobijedimo. Bo- ~ana nema povrije|enih i ~ana. Mora i nas jednom da zadovoqile na{e ukuse, a sna jeste favorit, ali mi o~ekuje se trijumf nad Bi- krene, mo`da ve} u "Boriku# ako nam se ukaè prilika da }emo u~initi sve da joj po- le}anima. Sa dolaskom Ro- - istakao je jedan od najpou- trijumfujemo na sve tri ne- mrsimo ra~une - naglasio je berta Rotbarta, poklopio zdanijih igra~a u redovima }emo je sigurno ispustiti - \or|e \ogo (Igokea Partizan): Bez straha adut Aleksandrov~ana \or- se i izlazak iz rezultatske Hercegovca Dragan Timo- poru~uje ko{arka{ Slavije |e \ogo. krize. Centar "pivara# isti}. Sr|an Stani}. ¥ R. G. S. u Sarajevo (Snimio M. MIHAJLOVI])

SPORTSKA SVETKOVINA U PRIJEDORU DEVETO KOLO REGIONALNE WABA LIGE IZBORNI TURNIR ZA STRIJELCE Biraju se najboqi Dolaze Novosa|anke Vize na ni{anu" PRIJEDOR - U nedjequ (19 vr{noj sve~anosti - rekao je MLADI Kraji{nik }e u subotu u okviru deve- NAJBOQI strijelci Repub-" ène. Da bi se izborila "viza# ~asova) u prijedorskom Po- ~lan Organizacionog odbora tog kola Regionalne WABA lige biti doma}in Vo- like Srpske }e prije novogodi{we potrebno je ispuniti normu koja zori{tu bi}e odràna tradi- 38. izbora najboqih sportista jvodini. Trener "malenih# Zoran Mike{ smatra pauze za razliku od drugih sporto- iznosi 585 krugova u mu{koj i 390 cionalna manifestacija - 38. prijedorske op{tine Rade Mu- da bi wegove izabranice mogle savladati va imati jo{ jedno takmi~ewe na krugova u ènskoj konkurenciji. izbor 10 najboqih sportista ti}. Novosa|anke, ali samo ako budu pruìle igru kao kojem }e se traìti putnici za Prema rije~ima trenera Geo- op{tine Prijedor. Me|u rado vi|enim gostima u prethodna dva me~a. me|unarodne nastupe u januaru fona Nevena Ra{i}a za sada su dva Tako|e, na ovoj sve~anosti ve~eri bi}e i nekoliko sport- - Mislim da je krajwe vrijeme da upi{emo prvu sqede}e godine. U Sarajevskoj dvo- putnika sigurna. bi}e progla{eni najuspje{ni- skih legendi me|u kojima i pobjedu pred svojim navija~ima. Novosa|anke su rani "Zetra# danas (subota) sa To su @arko Lazi} i Daria Ki- ji trener, sportski radnik, na- Qupko Petrovi}, najuspje{ni- mlade, nedostaje im iskustva, pa vjerujemo da ih po~etkom u 11 ~asova odrà}e se ti}, a spisak }e biti kompleti- jboqa mu{ka i ènska ekipa, ji trener Crvene zvezde, te moèmo savladati. Istina, ni mi nemamo mnogo izborno takmi~ewe za odlazak na ran nakon smotre u Sarajevu. Na- kao i najperspektivniji biv{i bokser Tadija Ka~ar i iskusniju ekipu, ali sada su tu Qiqana Latinovi} internacionalne turnire u Min- jbliì odlasku u Wema~ku i sportista i sportistkiwa. fudbalska legenda prije- i Dragoslava @akula od kojih se o~ekuje puno, ka- henu i Hagu. Holandiju su Dario Kuzmanovi} i - Konkurencija je izuzetno dorskog Rudara Ivica Poqak. da je u putawu odgovornost u ekipi, pogotovo u Nastupi}e najboqi seniori iz Adriana Ambro{, a o eventual- jaka i ne}e biti nimalo lako Iste ve~eri, bi}e dodije- kqu~nim momentima kada se lomi rezultat. Ako Republike Srpske i BiH, a na pro- nim novim imenima zna}e se vi{e izabrati najboqeg. Ipak, ìri qena i tradicionalna nagrada odigramo pametno i dobro prije svega u skoku, gramu su discipline vazdu{na nakon zavr{etka nadmetawa u je bio jednoglasan i izabrao je "Pero Drqa~a#, najuspje{ni- mogli bi do dva boda - istakao je Mike{. pu{ka - 60 metaka za mu{karce i Sarajevu. prvog me|u jednakim, a wegovo jem prijedorskom novinaru. ¥ N. [. vazdu{na pu{ka - 40 metaka za ¥ G. P. ime bi}e objelodaweno na za- ¥ L. R.

[AMPIONAT BiH ZA KO[ARKA[ICE LIJETUVOS RITAS NASTAVIO SA USPJESIMA Sloboda do~ekuje Jedinstvo OSMO kolo Premijer lige protivnikom. Ipak, pruì}emo TRIFUNOVI] DIJELI LEKCIJE BiH za ko{arka{ice odigra}e maksimum, pa {ta bude - istakao se u subotu i nedjequ. Ko{ar- je Dupalo. ka{ice Slobode na svom terenu U osmom kolu {ampionata Litvanski predstavnik savladao Makabi na wegovom PLASMAN do~eka}e Jedinstvo iz Tuzle. BiH za ko{arka{ice sasta}e parketu i stigao do sedmog trijumfa u Evroligi [ef stru~nog {taba Novo- se: subota: BANOVI]I: Grupa "A#: CSKA 8-1, gra|ankii Milo{ Dupalo je re- Banovi}i - Jablanica (17), EKIPA Lije- Sijena 6-3, Taukeramika 6-3, alan pa go{}ama iz Tuzle prip- SARAJEVO: Spars - êlik (19), tuvos Ritasa nasta- Olimpijakos 5-4, @algiris isuje ulogu favorita, ali je is- nedjeqa: NOVI GRAD: Slobo- vila je sa uspjesi- 5-4, Olimpija 3-6, Virtus 2- takao da }e se potruditi da da - Jedinstvo (15 ~asova). U sri- ma u Evroligi, po- 7, Prokom 1-8, grupa "B#: pruè {to ja~i otpor renomi- jedu su igrali: SARAJEVO: {to je pred 11.000 Unikaha 7-2, Lijetuvos Ri- ranom rivalu. @eqezni~ar - Zriwski 75:43. gledalaca u "No- tas 7-2, Makabi 6-3, Efes - Bilo bi preambiciozno na- Susret izme|u Brotwa i Mla- kia Areni# savla- Pilsen 6-3, Aris 5-4, Ci- dati se trijumfu nad mnogo dosti odgo|en je za 3. januar. dala doma}i Maka- bona 3-6, Armani Xins 2-7, kvalitetnijim i iskusnijem ¥ N. [. bi rezultatom Le Man 0-9, grupa "C#: Pa- 87:82. natinaikos 8-1, Barselona 7-2, Real Madrid 6-3, Fener- KLIVLEND BOQI OD LA LEJKERSA Izabranici mladog srpskog bah~e 4-5, Partizan 4-5, Xejms zaustavio Brajanta stru~waka Alek- Roan 3-6, Lotomatika 3-6, sandra Trifuno- Bamberg 1-8. DUEL dvojice najboqih ka. Majami je doìvio novi vi}a su do ukupno vi} je u poraènom sastavu od- bekova NBA lige zavr{en je neuspjeh, 103:107 od Wu Xersi- sedme pobjede u de- igrao samo epizodnu ulogu sa pobjedom mla|eg, Lebrona Xe- ja, i to na svom parketu. Dvejn vet me~eva elit- osam ko{eva i dvije asisten- jmsa. On je zabiqeìo 33 poe- Vejd postavio je li~ni rekord nog takmi~ewa cije. na, deset skokova i pet asis- sezone sa 41 poenom, ali to ni- stigli zahvaquju- Taukeramika je, bez povri- tencija, a uz to odigrao ~vrstu je pomoglo "vrelini# da tri- }i sjajnoj partiji je|enog Igora Rako~evi}a, la- odbranu na Kobiju Brajantu u jumfuje. u posqedwoj ~e- ko iza{la na kraj sa Virtusom posqedwa dva minuta, tako da su Denveru je bilo potrebno tvrtini, koju su u Bolowi - 85:69. Do {estog sla- Klivlend Kavalirsi nagovi- dodatnih 10 minuta da bi dobili sa 26:18. vqa ove sezone [pance je pred- jestili izlazak iz krize, savla- slomio otpor Hjustona, za koje Tim iz Viqnu- vodio Tijago Spliter sa 25 po- dav{i Los An|eles Lejkerse nije igrao povrije|eni Trejsi sa predvodili su ena i 12 skokova. rezultatom 94:90. Mekgrejdi - 112:111. Karmelo âk Eidson sa 28 U Partizanovoj, grupi "C#, Brajant je ubacio 21 ko{, Entoni nanizao je 37 poena i poena i Holis Lotomatika je pred doma}om me|utim, pod prismotrom 16 skokova, a Alen Ajverson 36 Prajs koji je upi- publikom iznenadila Real, sa- "kraqa Xejmsa# proma{io je pogodaka i devet asistencija za dva kqu~na {uta. novo slavqe Nagetsa, 15. ove se- sao 19. vladav{i ga sa 69:64, dok je Bar- Vladimir Radmanovi} igrao zone. Kod Makabija selona na gostovawu Fenerbah- je deset minuta i zavr{io duel Rezultati: Majami - Wu najboqi su bili ~e Ulkeru slavila sa 85:78. bez pogodaka, sa tri skoka, dok Xersi 103:107 (Vejd 41 - Karter Markus Fajzer sa Rezultati, grupa "A#: Vir- je u timu "kowanika# Aleksan- 31), Klivlend - LA Lejkers 15, dok je biv{i tus - Taukeramika 69:85, grupa dar Pavlovi}, kao starter, za 94:90 produètak (Xejms 33, 10 igra~ Partizana Aleksandar Trifunovi}: Velika pobjeda "B#: Cibona - Unikaha 62:76, 30 minuta imao sedam poena, pet sk, Pavlovi} 7, 5 sk, 2 as - Odom Vontigo Kamings Makabi - Lijetuvos Ritas 82:87, uhva}enih lopti, dva dodavawa 19, 11 sk, Radmanovi} 3 sk), Den- zabiqeìo 10 pogodaka. gostovawu u Zagrebu nadigra- Francuzi su u Gr~koj pora- Aris - Le Man 93:74, grupa "C#: i ukradenu loptu. ver - Hjuston 112:111 dva pro- Litvanci su novim trijum- la Cibonu sa 76:62. O~ajni Le èni od Arisa sa 74:93, i jedi- Fenerbah~e Ulker - Barselo- Preostala dva me~a od- duètka (Entoni 37, 16 sk - fom opstali na vrhu grupe "B#, Man zavr{io je i deveti susret ni su tim koji nije ostvario na 78:85, Lotomatika - Real lu~ena su tek nakon produèta- Ming 26, 19 sk). ¥ zajedno sa Unikahom, koja je na ove sezone bez uspjeha. nijednu pobjedu. Luka Bogdano- 69:64. ¥ 22. i 23. decembar 2007. OGLASI 5 6 OGLASI 22. i 23. decembar 2007.

"TVORNICA DJE^JE TRIKOTA@E# AD [IPOVO - u ste~aju. Ul. Omladinska 18, 70270 [ipovo Br: 18/07 Datum: 21.12.2007. god. Na osnovu ~lanova 51, 101. i 102. Zakona o ste~ajnom postupku ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# br: 67/02, 38/03 i 96/03) te ~lana 21. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Ste~ajnom postupku ("Slu- `beni glasnik Republike Srpske# br: 68/07), te ~lanova 82, 84, 85. i 89. Zakona o izvr{nom postupku ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# br: 59/03, 85/03, 64/05), i odluke Skup{tine povjerilaca done- VISOKA [KOLA POSLOVNOG MENAXMENTA "PRIMUS# GRADI[KA sene na izve{tajnom ro~i{tu nad "TVORNICA DJE^IJE TRIKOTA@E# a.d. - u ste~aju dana Adresa: Dositejeva bb, 78 400 Gradi{ka 27.11.2007.god. i odbora povjerilaca od 18.12.2007.god. ste~ajni upravnik donosi Tel/faks: 051/816-213; 816-868 zakqu~ak o prodaji imovine "TVORNICA DJE^JE TRIKOTA@E# a.d. u ste~aju i objavquje @iro ra~un: 5520140001856151 Hypo Alpe Adria Bank AD U skladu sa Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br. 07.2-7871/07 od OGLAS 14.12.2007. godine o ispuwenosti uslova propisanih Zakonom o visokom obrazovawu ("Sl. gla- o prvom javnom nadmetawu za prodaju nepokretnosti snik Republike Srpske#, br. 85/06 i 30/07) Visoka {kola poslovnog menaxmenta "PRIMUS# Gra- di{ka raspisuje Prodaju se u cjelini nekretnine "TVORNICE DJE^JE TRIKOTA@E# a.d. u ste~aju, ulica Omladin- ska 18, [ipovo.

KONKURS I Nekretnine su upisane u posjedovni list broj 208, K.O. [ipovo, a odnose se na k.~. 6/2/1. - Fabri~ki krug sa infrastrukturom povr{ine 20.262 mŸ za upis studenata 2007/08. godine na trogodi{wi visoko{kolski studij - Objekti fabrike kao "Kompleksa Tvornice# povr{ine 4.600 mŸ. za sticawe visoke stru~ne spreme za studijske programe: PROCIJEWENA VRIJEDNOST CJELOKUPNE IMOVINE JE 1.683.258,70 KM i utvr|ena je elaboratom sudskog vje{taka gra|.struke Aleksi} Nedeqka. 1. Javna uprava Raspoloìva dokumentacija i nalaz vje{taka mogu se pogledati u prostorijama preduze}a svakog rad- 2. Bankarstvo nog dana od 9 do 15 ~asova, u ulici Omladinska 18, [ipovo. 3. Poslovna informatika Nekretnine se prodaju u vi|enom stawu i u postoje}em pravnom statusu i naknade reklamacije se ne- }e razmatrati. Studij je organizovan prema zahtjevima Bolowskog procesa koji je osnov reforme visokog Sve informacije se mogu dobiti na tel: 0038750/371-506, i 065/519-662 obrazovawa u evropskim zemqama. USLOVI PRODAJE Uslovi za upis su: II 1. Licitacija }e se obaviti dana 30.1.2008. u zgradi Osnovnog Suda u Bawoj Luci, soba 68/II u 12 ~asova. 1. Zavr{ena ~etvorogodi{wa sredwa {kola 2. Pravo prijavqivawa na oglas imaju pravna i fizi~ka lica koja dostave dokaz o uplati depozita od 2. Na tre}u godinu studija mogu se upisati kandidati sa odgovaraju}om vi{om {kolom, u skla- 50.000,00 KM, na ìro-ra~un "TVORNICA DJ. TRIKOTA@E# a.d. u ste~aju [ipovo, broj: 5511071127333782 du sa Statutom Visoke {kole kod Nove Bawalu~ke banke najkasnije do 28.1.2008.god. 3. Na studij se mogu prepisati studenti sa druge visoko{kolske ustanove 3. Na prvoj licitaciji nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne polovine procijewene vrijednosti. 4. Fizi~ka i pravna lica mogu biti predstavqena li~no ili po zakonskom zastupniku ili punomo}niku. U {kolskoj 2007/08. moè se upisati 150 studenata. 5. Licitacija }e se obaviti kada bude prisutan i samo jedan ponu|a~. Prijave za upis primaju se do 26.12.2007. godine. 6. Ukoliko ponu|a~ sa najpovoqnijom ponudom ne uplati prodajnu cijenu u roku 30 dana , ste~ajni upravnik }e zakqu~kom proglasiti prodaju nevaqanom i novim zakqu~kom odrediti da je nekretnina pro- data drugom po redu ponu|a~u koji treba u roku 30 dana od dana prijema tog zakqu~ka da uplati pro- Dokumenti potrebni za upis u prvu godinu studija su: dajnu cijenu. Ukoliko ni drugi ponu|a~ ne uplati prodajnu cijenu u predvi|enom roku, isto pravilo 1. Diploma o zavr{enoj sredwoj {koli (ovjerena kopija ili original) vaì i za tre}eg ponu|a~a. 2. Svjedo~anstva za sve razrede sredwe {kole (ovjerene kopije ili originali) 7. Sve tro{kove oko ovjere kupoprodajnog ugovora, pripadaju}e takse i poreze u vezi s nekretninama 3. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih snosi kupac. 8. Kupac nekretnina preuzima obavezu ~uvawa arhivske gra|e ste~ajnog du`nika u skladu sa zakonom Za upis u tre}u godinu studija pored dokumenata iz ta~ke 1 i 3 kandidati prilaù: o arhivskoj gra|i. 4. Uvjerewe o poloènim ispitima (original) i Nastavni plan i program prethodne visoko- {kolske ustanove (ovjeren) i Ovaj oglas objavqen je na 5. Diplomu o zavr{enoj vi{oj {koli ili prvom stepenu fakulteta (ovjerena kopija). - oglasnoj tabli suda - oglasnoj tabli "TVORNICA DJE^JE TRIKOTA@E# a.d. [ipovo u ste~aju Visina {kolarine za 2007/08. godinu iznosi 2.000 KM i pokriva tro{kove nastave i ispita. - List "Glas Srpske# a.d. Bawa Luka Student moè tro{kove studija uplatiti odjednom, u dvije rate ili putem kredita kod bilo - www.komorabl.incecco.net koje komercijalne banke. - www.komorars.ba Informacije se mogu dobiti na telefon 051/816-868 i na sajtu - www.komorabih.ba www.fpmg-menadzment.com -www.fipa.gov.ba Ste~ajni upravnik

UGOSTITEQSTVO a.d. - u ste~aju - QUBIWE

Broj: 02/07 Datum: 21.12.2007. godine

Na osnovu ~lana 99. stav 2. i ~lana 102. stav 1. Zakona o ste~ajnom postupku i Odluke Skup- {tine povjerilaca od 22.11.2007. godine o uslovima i na~inu unov~avawa imovine ste~ajnog du`nika "Ugostiteqstvo# a.d. Qubiwe, ste~ajni upravnik uz saglasnost odbora povjerilaca donosi zakqu~ak i objavquje: NCH Corporation je ameri~ka multinacionalna kompanija osnovana 1919, sa sjedi- {tem u Dalasu. U svojim laboratorijima uspje{no razvijamo i proizvodimo sredstva za odràvawe objekata i opreme u industriji. S divizijama CHEMSEARCH OGLAS i KERNITE prisutni smo i na trì{tu Bosne i Hercegovine. Radi {irewa prodajne mreè traìmo: o prodaji imovine putem usmenog javnog nadmetawa

Vr{i se prodaja imovine (zemqi{te, objekti i oprema), i to:

I a) Gra|evinsko zemqi{te povr{ine 2700 mŸ ozna~eno kao k.~. broj 9/44, 9/45-2; 9/136 i 9/137 k.o. TEHNI^KE SAVJETNIKE, MANAXERE Qubiwe - po~etna licitaciona cijena iznosi 9180,00 KM; b) Ugostiteqski objekat "Hotel# ukupne povr{ine P=1.327,00 mŸ koju sa~iwavaju povr{ine: pri- za podru~je: zemqe sa terasom P=426,25 mŸ; Sprat I P=447,35 mŸ; Sprat II P=365,20 mŸ i Ekonomski blok P=88,20 mŸ sa po~etnom licitacionom cijenom od 276.347,75 KM.

Na navedenim nepokretnostima ne postoje lica koja imaju zakonsko ili ugovorno pravo pre~e CIJELE BOSNE I HERCEGOVINE kupovine, a niti postoje bilo kakvi ukwi`eni ili neukwi`eni tereti.

II Ma{ine, oprema i ure|aji ukupne vrijednosti od 27.211,90 KM, {to je po~etna licitaciona cijena (specifikacija ma{ina i opreme istaknuta je na oglasnoj tabli ste~ajnog du`nika);

Pozivamo Vas da postanete ~lan na{eg tima i s nama dijelite uspjehe, za {to Vam Zemqi{te, ugostiteqski objekat, ma{ine, oprema i ure|aji prodaju se u paketu, a ukupna po- nudimo kvalitetno osposobqavawe, mogu}nost napredovawa i visoke zarade. ~etna licitaciona cijena iznosi 312.739,65 KM. Prodaja navedene imovine du`nika obavi}e se putem usmenog javnog nadmetawa - licitacije na Od Vas o~ekujemo predanost u radu, profesionalan i odgovoran pristup i podr- dan 11.1.2008. godine sa po~etkom u 10 ~asova u prostorijama ste~ajnog du`nika. Nadmetawe }e se obaviti i ako mu prisustvuje samo jedan u~esnik. {ku na{im postoje}im kupcima te korektan odnos prema radu i saradnicima. Naprijed navedeni predmeti prodaju se u vi|enom stawu i postoje}em pravnom statusu, te se na- Oglas ostaje otvoren 7 dana od objavqivawa. knadne reklamacije ne}e uvaàvati. Imovina koja je predmet prodaje moè se razgledati svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova. Tro{kovi koji su vezani za prenos vlasni{tva i porez padaju na teret kupca. Na licitaciji Ponude {aqite iskqu~ivo putem po{te na sqede}u adresu: pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate kauciju u vrijednosti od 10% od po- ~etne licitacione cijene. Uplata kaucije moè se izvr{iti na blagajni ste~ajnog du`nika i na dan odràvawa licitacije u periodu od 8 do 9 ~asova. NCH BOSNIA d.o.o. Kupac je duàn najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana po obavqenoj licitaciji uplatiti li- Kaptol 32, 71000 Sarajevo citiranu cijenu umawenu za upla}enu kauciju na ìro-ra~un a.d. "Ugostiteqstvo# - u ste~aju tel: 033/ 557 875 Qubiwe broj: 555-009-01023660-05 koji se vodi kod Nove banke Bijeqina, {alter Qubiwe i u tom roku preuzeti imovinu koju je kupio u vi|enom stawu, u protivnom kaucija mu propada u korist ste~ajnog du`nika. Sve dodatne informacije se mogu dobiti od ste~ajnog upravnika na telefon broj 065/922-757.

Kontakt osoba: Kenan U{tovi} Ste~ajni upravnik 22. i 23. decembar 2007. OGLASI 7 8 OGLASI 22. i 23. decembar 2007.

Na osnovu ~lana 119. i 120. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srp- Na osnovu ~lana 34. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj: ske#, broj: 101/04, 42/05 i 118/05) i ~lana 45. ta~ka 2.1. Pravilnika o unutra{woj organizaciji i 101/04, 42/05 i 118/05) i ~lana 45. ta~ka 4.1. Pravilnika o unutra{woj organizaciji i sistemati- sistematizaciji radnih mjesta u Op{tinskoj administrativnoj slu`bi Osmaci, broj: 02-014-1/07 zaciji radnih mjesta u Op{tinskoj administrativnoj slu`bi Osmaci, broj: 02-014-1/07 od 5.7.2007. od 5.7.2007. godine, na~elnik op{tine Osmaci, raspisuje godine, predsjednik Skup{tine op{tine Osmaci, raspisuje JAVNI KONKURS JAVNI KONKURS za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine op{tine Osmaci za izbor i imenovawe na~elnika Odjeqewa za privredu, finansije i dru{tvene djelatnosti I - Opis poslova I - Opis poslova Rukovodi Odjeqewem, predstavqa Odjeqewe u granicama ovla{}ewa, organizuje rad i obezbje|u- Obavqa poslove utvr|ene prema Pravilniku o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji rad- je zakonitost, blagovremenost i ekonomi~nost, izvje{tava na~elnika op{tine o radu Odjeqewa, nih mjesta u OAS Osmaci. preduzima potrebne mjere za rje{avawe pitawa iz djelokruga rada Odjeqewa, stara se o izvr{a- vawu poslova Odjeqewa, predlaè propise i druge akte iz nadle`nosti Odjeqewa i predlaè i II -Mandat: druge mjere iz svoje nadle`nosti, sara|uje sa drugim odjeqewima s ciqem izvr{avawa poslova i zadataka, obavqa i druge poslove koje mu u skladu sa zakonom povjeri na~elnik op{tine. Sekretar Skup{tine op{tine bira se i imenuje na vrijeme do kraja mandata Skup{tine op- {tine. II - Mandat: Na~elnik Odjeqewa bira se i imenuje na vrijeme do kraja mandata Skup{tine op{tine. III - Status: Sekretar Skup{tine op{tine ima status slu`benika u Op{tinskoj administrativnoj slu`bi III - Status: i prava iz radnog odnosa ostvaruje u skladu sa zakonom. Na~elnik Odjeqewa ima status slu`benika u Op{tinskoj administrativnoj slu`bi i prava iz radnog odnosa ostvaruje u skladu sa zakonom. IV - Op{ti uslovi: 1. da je dràvqanin BiH - Republike Srpske, IV - Op{ti uslovi: 2. da je stariji od 18 godina, 1. da je dràvqanin BiH - Republike Srpske, 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, 2. da je stariji od 18 godina, 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 ({est) mjeseci 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u ovom organu, 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 ({est) mjeseci 5. da se na wega ne odnose odredbe ~lana IX ta~ka 1. Ustava BiH. ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u ovom organu, 6. da nije lice koje obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci na bilo kom nivou politi~- 5. da se na wega ne odnose odredbe ~lana IX ta~ka 1. Ustava BiH, kog organizovawa. 6. da nije lice koje obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci na bilo kom nivou politi~- kog organizovawa V - Posebni uslovi: - visoka stru~na sprema, VII stepen stru~ne spreme pravnog smjera, tri godine radnog iskustva V - Posebni uslovi: i poloèn stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi ili pravosudni ispit. - visoka stru~na sprema, VII stepen stru~ne spreme ekonomskog smjera, pet (5) godina radnog iskustva i poloèn stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi. VI - Sukob interesa: Kandidat ne moè obavqati du`nost, aktivnost ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba in- VI- Sukob interesa teresa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima, Zakonom o lokal- Kandidat ne moè obavqati du`nost, aktivnost ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba in- noj samoupravi i Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. teresa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima, Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. VII - Potrebna dokumenta VII - Potrebna dokumenta: Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti: izvod iz MKR, uvjerewe o dràvqanstvu, Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti: izvod iz MKR, uvjerewe o dràvqanstvu, ovjerenu fotokopiju diplome o {kolskoj spremi, uvjerewe o radnom iskustvu, uvjerewe o polo- ovjerenu fotokopiju diplome o {kolskoj spremi, uvjerewe o radnom iskustvu, uvjerewe o polo- ènom stru~nom ispitu, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, potpisanu i ovjerenu izjavu ènom stru~nom ispitu, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, potpisanu i ovjerenu izjavu da ne obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci, potpisanu i ovjerenu izjavu da nije otpu- da ne obavqa izvr{nu funkciju u politi~koj stranci, potpisanu i ovjerenu izjavu da nije otpu- {ten iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u Bih u peri- {ten iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u BiH u perio- odu od tri godine prije objavqivawa konkursa i da se na wega ne odnose odredbe ~lana IX ta~- du od tri godine prije objavqivawa konkursa i da se na wega ne odnose odredbe ~lana IX ta~ka 1. ka 1. Ustava BiH. Ustava BiH. Uvjerewe o neosu|ivanosti (pribavqa se po slu`benoj du`nosti u toku procedure izbora kan- Uvjerewe o neosu|ivanosti (pribavqa se po slu`benoj du`nosti u toku procedure izbora kandi- didata). data). Uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti pribavqa se po okon~awu izbornog postupka i kona~nom Uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti pribavqa se po okon~awu izbornog postupka i kona~nom imenovawu. imenovawu. VIII- Intervju: VIII - Intervju: Sa svim kandidatima koji budu ispuwavali uslove konkursa obavi}e se intervjui, o ~emu }e kan- Sa svim kandidatima koji budu ispuwavali uslove konkursa obavi}e se intervjui, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati didati biti blagovremeno obavije{teni. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u u obzir. Dokumenta priloèna uz prijavu ne vra}aju se kandidatima. obzir. Dokumenta priloèna uz prijavu ne vra}aju se kandidatima. IX - Rok za podno{ewe prijava: IX - Rok za podno{ewe prijava: Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa konkursa. Prijave sa potrebnom doku- Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa konkursa. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina Osmaci, Osmaci bb, 75406 Osma- mentacijom dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina Osmaci, Osmaci bb, 75406 ci, sa naznakom "Komisiji za prijem radnika#. Osmaci, sa naznakom "Komisija za prijem radnika#. X - Objavqivawe: X - Objavqivawe: Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu"Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republi- Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike ke Srpske#. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~uanati od dana posqedweg Srpske#. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg obja- objavqivawa. vqivawa. Republika Srpska Republika Srpska OP[TINA OSMACI OP[TINA OSMACI SKUP[TINA OP[TINE OSMACI NAÊLNIK OP[TINE OSMACI Broj: 01-111-11/07. PREDSJEDNIK Broj: 02-111-10/07. NAÊLNIK Datum: 17.12.2007.godine Veqko Cvijetinovi}, prof. Datum: 17.12.2007. godine Branislav Bo{kovi}

SPORTSKO RIBOLOVNO DRU[TVO "25 NOVEMBAR# AD ÊLINAC BAWA LUKA Broj: 162/07. Dana, 21.12.2007.god. Trg srpskih junaka 1 Tel: 051/211-424 Na osnovu Odluke Skup{tine akcionara br. 06/07 od 12.9.2007.god. i Odluke upravnog odbora OGLAS br.163/07 od 24.9.2007, preduze}e "25 NOVEMBAR# AD ÊLINAC objavquje za prikupqawe i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za iznajmqivawe poslovnog prostora OGLAS o prodaji dijela imovine putem licitacije 1. PREDMET PONUDE: "25 NOVEMBAR# AD ÊLINAC vr{i prodaju osnovnih sredstava - dijela imovine dru{tva, i to: - Iznajmqivawe poslovnog prostora koji se nalazi u Bawoj Luci, Vojvode Uro{a Drenovi}a Mehani~ka radionica sa tehni~kim pregledom povr{ine 323 mŸ sa zemqi{tem povr{ine 1351 mŸ, 120, ranije restoran "Kla{nik#, povr{ine 155 mŸ zatvorenog i 125 mŸ terase sve na k.~.br.813/02 odnosno (k.~. 32/4 po starom premjeru) - Prostor se izdaje bez inventara, u vi|enom stawu, i u wemu se moè obavqati svaka zakonom dopu{tena djelatnost. Po~etna cijena za objekat sa prate}im zemqi{tem iznosi: 240,000,00 KM. Zakupac je duàn pla}ati potro{wu elektri~ne energije, vode, sme}a, naknade za kori{}ewe Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od 10 zemqi{ta i terase, komunalne naknade i poreza na zakup. % od po~etne cijene imovine na ìro ra~un dru{tva, najkasnije do 3.1.2008. god. Javna licitacija }e se odràti 3.1.2008. god. u 15 ~asova u prostorijama upravne zgrade dru{tva, u 2. KRITERIJUM ZA IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\AÂ ul. Mladena Stojanovi}a br.3. - Cijena zakupnine kao i uslovi i na~in pla}awa zakupnine Ukoliko ne uspije prva licitacija, zakazuje se druga licitacija za dan 10.1.2008.god. u 7.30 ~asova - Referense ponu|a~a na istom mjestu, pod istim uslovima, kao i prva. Ukoliko ne uspije ni druga licitacija, zakazuje se tre}a licitacija za 15.1.2008. god. za 7.30 ~aso- 3. PODNO[EWE PONUDA va na istom mjestu, pod istim uslovima, kao i druga, s tim {to se na tre}oj licitaciji, ukoliko i - Rok za podno{ewe pismenih ponuda je 10 dana od dana objave oglasa do 12 ~asova po{tom ili li~no ona ne uspije moè izvr{iti prodaja imovine koja je predmet licitacije neposrednom pogodbom, depozit za drugu i tre}u licitaciju, ukoliko do istih do|e, potrebno je uplatiti na ìro ra~un Sportsko ribolovno dru{tvo Bawa Luka zadràva pravo da ne prihvati nijednu, odnosno da dru{tva najkasnije dan prije odràvawa licitacije. ponovi ili poni{ti nadmetawe a da pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~i- Standard pove}awa, odnosno smawewa po~etne cijene utvr|uje se u iznos od 5.000,00 KM. ma, niti se obavezuje da objasni razloge te odluke. Za sve dodatne informacije moète se obratiti na telefon: 051/ 551-276; 065/963-420 Kontakt telefon: 051/211-424, 065/516-907. "25 NOVEMBAR# AD ÊLINAC 22. i 23. decembar 2007. OGLASI 9

VLADA REPUBLIKE CRNE GORE OBRAZAC Direkcija za nabavke Republike ^l. 36 Zakona o javnim nabavkama Udruènje VA[A PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE DIREKCIJA ZA URE\EWE Sarajevo, ul. Dolina br. 9; tel/fax +387 33 260 360; 260 370 I IZGRADWU KOTORA Broj, 02-5733 VA[A PRAVA BiH e-mail: [email protected] Kotor, 20.12.2007. Legal Aid Network ODLUKA Udruèwe Va{a prava BiH objavquje: O PONI[TAVAWU JAVNOG NADMETAWA PONOVNI JAVNI KONKURS ZA POPUNU RADNIH MJESTA I. IME I ADRESA NARUÎOCA 1. Izvr{ni direktor Udruèwa Va{a prava Bosne i Hercegovine (1) sa sjedi{tem u Sarajevu 2. Menaxer regije Sjever (1) sa sjedi{tem u Tuzli NARUÎLAC: Direkcija za ure|ewe i izgradwu Kotora KONTAKT-OSOBA: Pored zakonom predvi|enih op{tih uslova, kandidati moraju ispuwavati sqede}e posebne Borislav êlanovi} uslove: ADRESA: PO[TANSKI BROJ: 1. Zavr{en pravni fakultet ili Fakultet dru{tvenog smjera, najmawe 3 godine radnog iskustva [kaqari bb 082 na pravnim i rukovodnim poslovima, iskustvo i dobre sposobnosti u namicawu sredstava ukqu- ~uju}i pripremawe prijedloga projekata u saradwi sa donatorima; poznavawe doma}ih i me|u- narodnih propisa za{tite qudskih prava; vrlo dobre komunikacijske sposobnosti, aktivno po- GRAD: IDENTIFIKACIONI BROJ: znavawe engleskog jezika, odli~no poznavawe rada na ra~unaru; najmawe dvije preporuke od pret- Kotor 02049805 hodnog poslodavca na poslovima na kojim je kandidat radio. Vrijeme trajawa mandata Izvr{nog direktora je jedna (1) godina sa pravom reizbora neograni- TELEFON: FAKS: ~eno. 082 322 940 082 322 946 2. Zavr{en pravni fakultet, najmawe 3 godine radnog iskustva na pravnim i rukovodnim poslovima, poznavawe rada na ra~unaru, te poloèn voza~ki ispit; najmawe dvije preporuke prethod- E-MAIL: WEB-STRANA: nog poslodavca na poslovima koje je kandidat radio. Kandidati sa poloènim pravosudnim is- [email protected] Kotor-direkcija.cg.yu pitom i poznavawem engleskog jezika }e imati prednost Vrijeme trajawa ugovora Regionalnog menaxera je do 31.12.2008 sa mogu}no{}u produèwa. II. MJESTO I DATUM OBJAVQIVAWA JAVNOG POZIVA Pozicija Izvr{nog direktora ukqu~uje sqede}e poslove: sveobuhvatno rukovo|ewe Udruèwem (u slu~aju da je javna nabavka sprovedena u otvorenom postupku, ograni~enom postupku, prego- koje se sastoji od 16 kancelarija u ~itavoj Bosni i Hercegovini sa 60 uposlenih; predstavqawe vara~kom postupku javne nabavke sa prethodnim objavqivawem javnog poziva i dodjele ugovo- Udruèwa pred relevantnim tijelima; sveobuhvatno nadgledawe finansijskih, pravnih i admi- ra o javnoj nabavci usluga putem konkursa) nistrativnih aktivnosti Udruèwa; aktivnosti namicawa sredstava; pra}ewe implementacije projekata; obezbje|ewe zastupqenosti Udruèwa kako na dràvnom tako i na regionalnom ni- Internet stranica Direkcije za javne nabavke dana 1.11.2007. vou; izvje{tavawe donatorima; saradwa sa drugim organizacijama i institucijama koje rade na Dnevne novine Vijesti dana 6.11.2007. sli~nim pitawima; druge du`nosti po zahtjevu. Pozicija Menaxera regije ukqu~uje sqede}e poslove: u~estvovawe u strate{kom planirawu, ru- III. PREDMET JAVNE NABAVKE: kovo|ewe regijom i predstavqawe Udruèwa; nadgledawe ukupnih aktivnosti kancelarija u ciqu pruàwa kvalitetne pravne pomo}i korisnicima; priprema odluka i akata Udruèwa, te wi- robe usluge x radovi hovo sprovo|ewe, blagovremenu pripremu potrebnih izvje{taja i sli~ne aktivnosti. Prijave sa dokazima o ispuwavawu uslova za navedene pozicije se mogu dostaviti u roku od 15 IV. OPIS PREDMETA JAVNE NABAVKE dana, od dana objave konkursa, putem po{te, preporu~eno ili li~no sa naznakom za konkurs na adresu: Izrada idejnog i glavnog projekta zaobilaznice oko starog grada. Udruèwe Va{a prava BiH Predmet ovog Projektnog zadatka je izrada Idejnog i Glavnog projekta trase za dionice Ul. Dolina 9, 71 000 Sarajevo puta obilaznice Kotora. Predmetna dionica je obra|ena Idejnim projektom (1988. god.) kojim je definisan poloàj obilaznice. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti uzete u razmatrawe. Prijave i kopije dokumenata se ne}e vra}ati kandidatima. Samo oni kandidati koji u|u u uì izbor }e biti opzvani na in- Idejnim projektom treba jednozna~no definisati poloàj trase i obim radova na izgrad- tervju i testirawe. wi trase i wenih pripadaju}ih elemenata kao i sve prate}e sadràje, sa ciqem da se utvrdi optimalno rje{ewe izgradwe sa stanovi{ta tehni~kih, ekonomskih, funkcionalnih, tehnolo{kih kao i zahtjeva za{tite ìvotne sredine. OZREN BOROVNO AD Baqevo Poqe bb U okviru Glavnog projekta treba jednozna~no definisati sve elemente za izgradwu sa Fo~a 10.12.2007. svim potrebnim detaqima na osnovu kojih }e se vr{iti gra|ewe. U ovoj fazi treba utvrditi najracionalnije metode gra|ewa, planirati organizaciju gra|ewa i definisati pre- Na osnovu ~lana 28. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik Repu- cizan predmjer i predra~un radova. blike Srpske#, br. 64/02-II dio), Uprava, "Ozren Borovno# a.d. iz Fo~e objavquje Zahtijeva se da pristup projektovawu bude multidisciplinaran uz sagledavawe svih ekonomskih, prostornih, ekolo{kih i drugih posqedica izgradwe, uzrespektovawe svih uslova koji }e ovdje biti propisani. Za obradu Idejnog i Glavnog projekta zahtijeva se pri- mjena savremenih tehnolo{kih dostignu}a. MI[QEWE

V. PROCIJEWENA VRIJEDNOST JAVNE NABAVKE: 200.000 ± Uprava "Ozren Borovno#a.d. Fo~a upoznata je sa sadràjem javne ponude za preuzimawe svih re- dovnih akcija, pojedina~ne nominalne vrijednosti od 1 KM, koje daju pravo glasa u "Ozren Bo- VI. POSTUPAK JAVNE NABAVKE rovno# a.d. Fo~a (u daqem tekstu: emitent), od strane Rajka Bjelovi}a (u daqem tekstu ponudilac). Otvoreni postupak javne nabavke x Javna ponuda o preuzimawu objavqena je u "Glasu Srpske# dana 4.12.2007. godine i u "Slu`be- Ograni~eni postupak javne nabavke nom glasniku Republike Srpske# br. V/107/07 od 4.12.2007. godine. Pregovara~ki postupak javne nabavke sa prethodnim Ponudilac se obavezao da }e kupiti svaku akciju sa pravom glasa pod propisanim uslovima da- objavqivawem javnog poziva tim u javnoj ponudi po cijeni od 0,10 KM po jednoj akciji. Uprava daje svoje mi{qewe da je javna ponuda ponudioca u skladu sa odredbama Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava, da je ponu|ena cijena primjerena, da su ciqevi ponudioca i we- VII. RAZLOG PONI[TEWA POSTUPKA DODJELE UGOVORA (^LAN 72 Zakona o javnim gove namjere u interesu emitenta, te izraàva pozitivno mi{qewe o javnoj ponudi za preuzi- nabavkama) mawe. U skladu sa odredbama Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ovo mi{qewe }e biti ob- 1) nije pristigla nijedna ispravna ponuda javqeno u "Glasu Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#. 2) ocijeweno je da je neophodno, prije isteka roka za podno{ewe x UPRAVA ponuda, bitno izmijeniti dokumentaciju za nadmetawe 3) prestala je potreba za predmetom javne nabavke i javna nabavka se ne}e ponavqati tokom buxetske ili finansijske godine "Gata~ko poqe# AD Gacko Upravni odbor 4) visina svih ponu|enih cijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeqenih Broj: 103/07 sredstava za predmetnu javnu nabavku Datum: 17. 12.2007. god. Na osnovu ~lana 48 i 50 Statuta "Gata~kog poqa# AD Gacko, Upravni odbor Dru{tva raspisuje VIII. OBRAZLO@EWE RAZLOGA PONI[TAVAWA JAVNOG NADMETAWA JAVNI KONKURS Savjet Direkcije je na sjednici odrànoj 20.12.2007. godine, razmatraju}i mi{qewe Pred- za izbor i imenovawe direktora Dru{tva sjednika op{tine Kotor br 0101-10973 od 18.12.2007. g, da treba razmotriti mogu}nost da se I planirana lokacija trase zaobilaznice izmjesti, jer postoje}a iziskuje izuzetno visoke tro- Izbor se vr{i na 4 godine a nadle`nost je propisana Statutom. {kove po osnovu rje{avawa imovinsko-pravnih odnosa zbog ve}eg broja stambenih i drugih objekata koji se nalaze na trasi zaobilaznice, ocijenio da planirana trasa iz pomenutih II razloga nije racionalna i ekonomski isplativa, te da se treba pristupiti iznalaèwu cje- Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidati moraju ispuwavati i posebne uslove: lishodnijeg rje{ewa kroz izmjene planske dokumentacije. - visoka stru~na sprema (tehni~kog, ekonomskog ili pravnog smjera) - najmawe pet godina radnog iskustva u struci Sa navedenih razloga Savjet je donio odluku o poni{tewu raspisanog tendera br 58/07 od - ponu|en plan rada i razvoja Dru{tva za mandatni period III 1.11.2007. godine. Uz prijavu potrebno je dostaviti: izvod iz mati~ne kwige ro|enih, uvjerewe o dràvqanstvu, uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti, ovjerenu kopiju diplome, uvjerewe o radnom iskustvu, uvjerewe da ni- IX. DATUM DONO[EWA ODLUKE O PONI[TEWU JAVNE NABAVKE : 20.12.2007. su osu|ivani i da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, potpisanu i od nadle`nog organa ovjerenu izjavu da se na wih ne odnosi ~lan 9. ustava BiH. X. DRUGE INFORMACIJE (ukoliko je primjenqivo) Navedeni dokumenti (osim diplome) ne smiju biti stariji od 6 mjeseci. IV Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas Srpske#. Neblagovremene prijave se ne}e razmatrati. PREDSJEDNIK SAVJETA DIREKCIJE Prijave se mogu dostaviti na adresu: "Gata~ko poqe# AD Gacko, ul. Solunskih dobrovoqaca br. 10, ZA URE\EWE I IZGRADWU KOTORA sa naznakom "Komisiji za izbor direktora#. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Magud Ivo, dipl. ecc Dejan Mastilovi} 10 OGLASI 22. i 23. decembar 2007.

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo cijewene ~itaoce i poslovne partnere da su, zbog preseqewa u nove prostorije, brojevi telefona Glasa Srpske# promijeweni. # Novi brojevi su:

Direktor: 051/231-077 faks: 051/231-088 Redakcija: 051/231-031 051/231-013 faks: 051/231-021 Marketing slu`ba: 051/231-081 faks: 051/231-080

Slu`ba ~ituqa: 051/223-210 faks: 051/223-211 22. i 23. decembar 2007. OGLASI 11

REPUBLIKA SRPSKA "U skladu sa ~l. 28. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik Re- Ministarstvo trgovine i turizma publike Srpske# br. 64-II od 14.10.2002. god.) i ~l. 96. Statuta Upravni odbor Robne ku}e Republi~ka direkcija za robne rezerve "Pobjeda# a.d. Bijeqina objavquje Bawa Luka, Nikole Pa{i}a 46 MI[QEWE OGLA[AVA o javnoj ponudi za preuzimawe JAVNU PRODAJU PUTEM PRIKUPQAWA PONUDA Upravni odbor upoznat je u cijelosti sa sadràjem ponude za preuzimawe akcionarima RK "Pobjeda# a.d. Bijeqina od strane DOO "Sloboprom# Lon~ari, a {to je objavqeno 14.12.2007. 1. Dana 27.12.2007. godine u prostorijama Republi~ke direkcije za robne rezerve, ul. Nikole godine u "Glasu Srpske# i "Slu`benom glasniku Republike Srpske# br. 110 od 14.12.2007. Pa{i}a 46, Bawa Luka, sprove{}e se I licitacija - prodaja robe oduzete u postupku inspekcij- godine. skog trì{nog nadzora, sa po~etkom u 10 ~asova za LOT 1 (tekstil i obu}a, od rednog broja 1 - Javna ponuda za preuzimawe akcija po svom sadràju i ciqevima, te s obzirom na ponu|e- 222), i sa po~etnom cijenom od 54.263,70 KM, u 11 ~asova za LOT II (higijena i tehni~ka roba, nu cijenu od 0,441 KM je prihvatqiva i u skladu sa odredbama Zakona o preuzimawu akci- od rednog broja 1-194) sa po~etnom cijenom od 6.327,81 KM, u 12 ~asova za LOT III (tehni~ka roba, higijena i ostalo, od rednog broja 1- 487), sa po~etnom cijenom od 64.805,03 KM. Cijene su onarskih dru{tava. sa ura~unatim PDV-om. Upravni odbor je saglasan sa ponudom i izraàva pozitivno mi{qewe o ponudi. Specifikacija robe po gore navedenim lotovima moè se dobiti u prostorijama Republi~ke direkcije za robne rezerve, ulica Nikole Pa{i}a 46, Bawa Luka. Broj: 1197/07 Datum, 19.12.2007. god. 2. Roba je smje{tena u skladi{tu "GLAS SRPSKI-TRGOVINA# u Bawoj Luci i zainteresovana lica mogu izvr{iti pregled iste svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova. Predsjednik Upravnog odbora U javnom nadmetawu pravo u~e{}a imaju sva pravna lica registrovana za obavqawe trgovinske Mira Kokanovi}, s.r. djelatnosti. Pravo u~e{}a nemaju pravna lica koja imaju dugovawa prema Direkciji, po bilo kojem osnovu.

Ista su u obavezi da uplate u~e{}e od 10% od iznosa vrijednosti licitirane robe ili izvr{e polog pazara na blagajni, najkasnije 24 ~asa prije dana licitirawa roba. Zainteresovana lica su uz ponudu du`na prilo`iti ovjerene fotokopije dokumenata, ne starije od {est mjeseci: Rje{ewe o upisu u sudski registar, Rje{ewe o ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti i PIB.

Ponude, sa tra`enom dokumentacijom, dostaviti u zatvorenoj koverti, najkasnije 24 ~asa prije licitirawa roba, sa naznakom "PONUDA, NE OTVARATI#, i navo|ewe LOT-a na koji se odnosi.

Ukoliko I licitacija bude progla{ena neuspje{nom, II licitacija odr`a}e se 28.12.2007. godine, u 10 ~asova za LOT I, u 11 ~asova za LOT II, a u 12 ~asova za LOT III. Polog pazara, odnosno uplatu za u~e{}e na II licitaciji, zainteresovana lica du`na su izvr{iti najkasnije 24 ~asa prije dana licitirawa roba. Vrijednost licitirane robe na II licitaciji umawuje se za 30% u odnosu na po~etnu cijenu.

Ukoliko i druga licitacija bude progla{ena neuspje{nom, 31.12.2007. godine, sa po~etkom u 9 ~asova, sprove{}e se direktna prodaja robe za LOT I, u 10 ~asova direktna prodaja robe za LOT II, i u 11 ~asova direktna prodaja robe za LOT III. Za u~e{}e na direktnoj prodaji, zainteresovana lica su, osim dostavqawa ponude sa tra`enom dokumentacijom, obavezna polo`iti kauciju u iznosu od 2.000 KM na blagajni Republi~ke direkcije za robne rezerve, najkasnije do 28.12.2007. godine, do 13 ~asova.

Komisija

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka, Ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a Na osnovu ~lana 35. i ~lana 80. Zakona o za{titi ìvotne sredine - pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 28/07) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 7/06) Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost O PODNO[EWU ZAHTJEVA ZA IZDAVAWE EKOLO[KE DOZVOLE za postrojewe za proizvodwu cigle i crijepa od pe~ene gline u nasequ Tuwice, projektovanog kapaciteta 21 750 000 kom/god. Podnosilac zahtjeva: "TOP# Tvornica opekarskih proizvoda a.d. Bawa Luka Dana 4.12.2007.godine podnosilac zahtjeva "TOP# Tvornica opekarskih proizvoda a.d. Bawa Lu- ka, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe za proizvodwu cigle i crijepa od pe~ene gline u nasequ Tuwice, projektovanog kapaciteta 21 750 000 kom/god. Zainteresovana javnost moè izvr{iti besplatan uvid u zahtjev za ekolo{ku dozvolu i prilo- ènu dokumentaciju u prostorijama Gradske uprave Bawa Luka, u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obavje{tewa. U ovom roku zainteresovana javnost moè podnijeti ovom ministarstvu mi{qewe o zahtjevu i priloènoj dokumentaciji, u pisanoj formi.

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka Ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a Na osnovu ~lana 35. i ~lana 80. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst ("Slu- `beni glasnik Republike Srpske#, broj 28/07) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Repu- blike Srpske#, broj 7/06) Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost O PODNO[EWU ZAHTJEVA ZA IZDAVAWE EKOLO[KE DOZVOLE za postrojewe za proizvodwu piva u Bawoj Luci Projektovani kapacitet 1 000 000 hl/god. Podnosilac zahtjeva: "BAWALU^KA PIVARA# a.d. Bawa Luka

Dana 13.11.2007. godine podnosilac zahtjeva "BAWALU^KA PIVARA# a.d. Bawa Luka, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe za proizvodwu piva u Bawoj Luci, projektovanog kapaciteta 1 000 000 hl/god. Zainteresovana javnost moè izvr{iti besplatan uvid u zahtjev za ekolo{ku dozvolu i prilo- ènu dokumentaciju u prostorijama Gradske uprave Bawa Luka, u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obavje{tewa. U ovom roku zainteresovana javnost moè podnijeti ovom ministarstvu mi{qewe o zahtjevu i priloènoj dokumentaciji, u pisanoj formi. 12 OGLASI 22. i 23. decembar 2007. 22. i 23. decembar 2007. OGLASI 13 MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI KU]E vodu, nalazi se pored as- Prodajem ku}u u Obili}evu, P+I+II+P, struja, voda, pa- centralno grijawe, ul. Ro- Izdajem dvosoban stan, kom- faltnog puta, selo Boqa- cijena 50.000 KM, tel. piri uredni, tel. 051/216- manijska, tel. 065/524-505. pletno namje{ten, tel. ni} kod Doboja, tel. 051/640- 065/698-012. 374; 065/011-065. Prodajem na Petri}evcu 065/320-427. PRODAJA 698. Prodajem ku}u prizemnicu, Prodajem novu ku}u u stan nova gradwa, 65 mŸ, prvi Izdajem jednosoban stan sa Prodajem ku}u i 6.000 mŸ ulica Branka Popovi}a, sa Jakupovcima i 3.000 mŸ sprat, cijena sa PDV je posebnim ulazom i parnim Prodajem ku}u, dvori{nu zemqe u Motikama, pored placem od 820 mŸ, tel. zemqe, cijena 125.000 KM, 117.000 KM, tel. 065/ 355 grijawem, studentkiwama zgradu i dunum zemqe u Tr- asfalta, useqivo odmah, 065/698-012. tel. 065/371-611. 359. ili zaposlenim djevojkama, nu, tel. 051/586-587. 35.000 evra, moè i ba- Prodajem stariju ku}u na Prodajem ku}u u Novoj Prodajem stan, 107 mŸ, tre}i tel. 051/454-864. Prodajem ku}u u Lazarevu - nkovni kredit, tel. 065/437- Pobr|u i ku}u kod "Napri- Topoli, 9h9 m, na placu od sprat, centar, ulica Vo- Izdajem poslovnim qudima Buxaku, ulica Drage Ba- 400. jedovog# stadiona, Obi- 950 mŸ, tel. 051/831-232, jvode Mom~ila 8, cijena ili strancima nov nam- jalovi}a br. 18 (biv{a Vrh- Prodajem novu ku}u sprat- li}evo, tel. 065/698-012. 065/663-787. 2.000 KM/mŸ (mogu}enost je{ten jednosoban stan u poqska), tel. 051/453-617. nicu u Motikama kod Prodajem ku}u u Novoseli- Prodajem staru ku}u u Gra- pravqewa dva stana), tel. centru - lift, blindir vra- Prodajem ku}u u Lazarevu - {kole, uz glavni put, 38.000 ji, useqiva odmah, sa placem di{ci, u centru grada, na 065/935-191. ta, centralno, telefon, Buxaku, Zmaj Ogwena Vuka evra, tel. 065/437-400. od oko 750 mŸ, tel. 065/698- placu od 300 mŸ, ima urban- Prodajem stan, 52 mŸ, ul. prazan od 1.2.2008. godine, 178, cijena 200.000 KM, tel. Prodajem ku}u u Lazarevu - 012. isti~ku saglasnost za grad- Mawa~kih ustanika 12, dru- tel. 065/567-648. 065/371-611. Buxaku, ul. Drage Ba- Prodajem ku}u, 10h9 m, ~e- wu ku}e na sprat, dimenzi- gi sprat, S. toplice POTRA@WA Prodajem povoqno ili mi- jalovi}a br. 18 (kod "Cen- tiri dunuma zemqe, sa ja 10h10, sa podrumom i ([eher), potrebno renovi- jewam za Knin dvije ku}e truma#), tel. 051/453-617. prate}im objektima, stru- poslovnim prostorom, tel. rawe, tel. 065/032-401. Traìm u Prijedoru jed- P+1 sa poslovnim pros- Prodajem ku}u na sprat sa ja, telefon, grijawe, kanal- 051/831-232, 065/663-787. KUPOVINA nosoban, nenamje{ten stan, torom, sa kafi}em, u Ku- poslovnim prostorom, pod- izacija, tel. 051/666-189. Bawa Luka - nova ve}a ku}a u zgradi. Hitno, tel. 387 qanima, uredna struka, vo- no`je Star~evice, tel. Prodajem odli~nu ku}u u (trosoban + ~etvorosoban Kupujem garsoweru od 18 do 65/044-439. da i telefon, kao i 5 065/355-359. Debeqacima P+1+M, 8h7 m, stan + skladi{te + garaà), 28 mŸ u Obili}evu (Mej- gra|evinskih placeva sa UT Prodajem ku}u na sprat sa plac 1.500 mŸ, uz potok, luk- oku}nica 500 mŸ, ul. Jovana danu), stara gradwa. Sprat- POSLOVNI uslovima, tel. 051/214-041. dva podruma i velikom suzno opremqena kvalitet- Cviji}a 46, vlasnik, tel. nost nije bitna, tel. Prodajem ku}u u Mi{inom garaòm ispod ku}e, na 4 nim namje{tajem, ku}an- 065/696-380. 065/935-191. PROSTORI Hanu, visoka prizemnica, dunuma zemqe uz put, Dra- skim aparatima i svim {to Prodajem ku}u 12h9, na Kupujem stan do 55 mŸ u Ba- 12h8, dunum zemqe, vo}wak, go~aj, 60.000 evra, tel. je potrebno za doma}inst- sprat, 850 mŸ placa, 1/1, as- woj Luci, bez posrednika, PRODAJA struja, prirodnim padom vo- 065/355-359. vo. Odmah useqivo, tel. falt, voda, struja, kanal- tel. 065/425-752. da, sa svim prate}im objek- Prodajem povoqno tri ku}e 065/687-643. izacija, telefon. Trn, Mli- Kupujem stan od 35 do 55 mŸ, Prodajem poslovni pros- tima, cijena 21.000 evra, pa- u Debeqacima, odmah use- Na lijepoj lokaciji u Kara- narska ulica, tel. 387 po mogu}nosti sa balkanom, tor, 145 mŸ, u centru, Vase piri 1/1, ili mijewam u qive, na sprat, tel. 065/355- novcu prodajem ku}u 9h8, 65/926-877; 051/307-305. moè i van centra, tel. Pelagi}a, cijena 2.500 Dugom Selu, Sesvetama ili 359. p+s+p, na 500 mŸ oku}nice Prodajem ku}u u No- 051/212-628; +385/989-645- KM/mŸ, tel. 065/371-611. primorju, tel. 00385-047- Prodajem na Tuwicama ve- ili mijewam za mawi stan vakovi}ima, Bawa Luka, 550 745; 065/322-834. Prodajem poslovni prostor 573-012. liki posjed u industrijskoj u Bawoj Luci, tel. 051/212- mŸ zemqe, 1/1, ulica Jovana Kupujem trosoban stan do 365 mŸ (suteren), cijena 1.250 Prodajem ku}u - namje{te- zoni na 1.635 kvadrata 357. Bijeli}a 84, tel. 065/460- tre}eg sprata u Obili}evu, KM/mŸ, tel. 065/371-611. nu, useqivu, plac 970 mŸ, za- zemqe, plus parking, 300.000 Prodajem povoqno ku}u na 655. moè i bez grijawa. Pred- Prodajem dva poslovna sa|eno raznim vo}em, 1/1, KM, tel. 065/355-359. sprat u Gradi{ci. ul. Prodajem plac s ku}om u nost starija gradwa, tel. prostora u Tr`nom centru ku}a se nalazi 8 km od Tes- Prodajem povoqno ku}u, Bawalu~ka cesta, komplet ulici Kraji{kih brigada 065/935-191. "Estetika interprojekt#, li}a prema Bawoj Luci, u po~etak Vrbawe, tel. opremqena - useqiva, tel. 34, na parceli dozvoqena ZAMJENA Bawa Luka, kod hotela Igwi}a Rijeci, cijena po 065/355-359. 051/813-478; 051/214-041. gradwa Po+P+5+M, tel. "Bosna# (prizemqe), tel. dogovoru, tel. 051/438-433; Prodajem veliki posjed na Prodajem ku}u, visoka 301-875. Mijewam trosoban stan za 065/522-841. 065/057-638; 053/424-061. dva dunuma zemqe kraj po- prizemnica, 10h9 m, sa dva IZDAVAWE jednosoban ili prodajem, tel. Prodajem poslovni pros- Prodajem povoqno ku}u u toka, tri stana, poslovni stana i dvije garaè, 051/212-628; +385/989/645-745. tor, 70 mŸ, na Hani{tu, 1. Brestov~ini kod Gradi{ke, prostor, dvije ku}e i ure|ena, useqiva, naseqe Izdajem ku}u u centru Bawe Mijewam trosoban stan, 74 sprat, cijena 2.500 KM/mŸ, na placu od 1.000 mŸ, kom- vo}wak u Dervi{ima, Drakuli}, tel. 065/632-818. Luke sa 4 spava}e sobi i dva mŸ, u [ipovu, tre}i sprat, tel. 065/549-687. plet opremqena i useqiva, 200.000 KM, tel. 065/355-359. Prodajem ku}u u izgradwi u kupatila, tel. 065/939-581. kod po{te, centar, za stan Prodajem poslovni pros- tel. 051/813-478; 051/214-041. Prodajem mawu stariju ku}u Vrbawi. Ima gra|evinsku Povoqno izdajem namje- u Bawoj Luci, Prijedoru, tor, 216 mŸ, 1. sprat, kod Prodajem povoqno ku}u - na dunum i po zemqe u Dra- dozvaolu, cijena 150.000 {teno potkrovqe sa klima Doboju, Brodu, Derventi, hotela "Bosna#, cijena 6.000 visoko prizemqe, u Gra- go~aju, 35.000 KM, tel. KM, tel. 065/549-687. ure|ajem, djevojkama ili Modri~i, Gradi{ci i KM/mŸ, tel. 065/549-687. di{ci, ul. Kozina~ki put, 065/355-359. Prodajem ku}u, visoka mladom bra~nom paru, na Br~kom, a moè i prodaja, Izdajem poslovni prostor u komplet opremqena, use- Prodajem veliko imawe na prizemnica, 9h9,5 m, sa Lau{u, tel. 065/741-367; tel. 050/371-916; 065/070-310; Zelengorskoj ulici bb, 70 qiva, tel. 051/813-478; 7 dunuma zemqe, velika ku}a dvori{nim objektima, na 065/583-457. 065/190-861. mŸ, tel. 051/312-742. 051/214-041. na sprat, dvije garaè, ve- 2.900 mŸ zemqi{ta, dozvo- Izdajem ku}u, 200 mŸ, luk- Mijewam dvosoban stan od Prodajem asfaltiran park- Prodajem ku}u na sprat, liki poslovni prostor, qena gradwa ve}eg suznu, 1.000 evra mjese~no, 49 mŸ, sa centralnim gri- ing prostor, 1.608 mŸ, Cara poslovnog objekta, u Trnu, jawem, u Sarajevu, naseqe Lazara br. 20, êlinac, i 10h10, u Gradi{ci, ul. Devet mogu}nost skladi{ta, uz tel. 065/512-035. kod "Balkana#, tel. 065/511- Mojmilo, za isti ili kiosk 4h4m sa inventarom Jugovi}a - komplet oprem- put, Dubrave, tel. 065/355- Izdajem garsoweru u pri- 121. sli~an u Beogradu, moè i za trgovinsku radwu, tel. qena - useqiva, tel. 051/813- 359. vatnoj ku}i u Novoj varo{i, 478; 051/214-041. Prodajem povoqno novu tel. 051/301-893. prodaja, ali bez posrednika, 065/616-778; 051/555-336. Prodajem povoqno ku}u sa ku}u na sprat, sa tri dunuma tel. 051/214-041. Prodajem poslovni pros- Prodajem ku}u u Gradi{ci, dva stana u Dervi{ima, tel. ul J. Ra{kovi}a, komplet zemqe, cijena 90.000 KM, STANOVI Mijewam jednosoban stan 32 tor, 65 mŸ, pored kafi}a 065/355-359. Borkovi}i, 18 km od centra mŸ uz doplatu, prednost "007#, cijena 60.000 evra ili oprmqena, sa placem od 460 Prodajem ku}u u Bawoj Lu- mŸ, useqiva, tel. 051/813-478; Bawe Luke, tel. 065 /355 359. PRODAJA Star~evica, tel. 065/355- izdajem za 400 evra, tel. ci, ul. Ivana G. Kova~i}a, Prodajem ku}u na sprat sa 359. 051/439-160. 051/214-041. veli~ine 9,5h9,7 m, na sprat, Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, sa 700 mŸ pla- Prodajem ku}u na Lau{u, Mijewam jednosoban stan za Prodajem lokal, 65 mŸ, pored sa poslovni prostorom u ca, na Lau{u, tel. 065/910- ve}i, tel. 065/538-109. kafi}a "007#. Cijena 60.000 garaòm, vel. 10h11,5 m, u suterenu, sa oko 300 mŸ stam- Rudarska, cijena 280.000 Gradi{ci, ul M. Se- 168. KM, tel. 065/371-611. IZDAVAWE evra ili izdajem, 400 evra bene povr{ine, na placu od Prodajem ku}u u centru Za- mjese~no, tel. 051/439-160. limovi}a, komplet oprem- 655 mŸ, moè i zamjena za Prodajem nove stanove u qena - useqiva, tel. 051/813- luàna, sa upotrebnom Lazarevu - Buxaku, 3. i 4. Izdajem jednosoban stan u Prodajem objekat, 588 mŸ, hrvatsko primorje, tel. dozvolom, tel. 065/680-931. zgradi studentima ili skladi{te i kancelarije, 478,051/214-041. 051/214-041; 065/417-581. sprat, cijena 1.950 KM/mŸ, Prodajem ku}u na Tuwica- Prodajem ku}u visoku tel. 065/371-611. bra~nom paru, tel. 065/875- cijena 230.000 evra, tel. Prodajem povoqno ku}u sa prizemnicu, nedovr{enu, 825; 051/437-326. 065/511-121. ma i u Dervi{ima, i poseb- 2.520 mŸ placa, u Bresto- Prodajem komforan no plac, tel. 051/212-628; 11h8, sa 10 dunuma zemqe ~etvorosoban stan, 110 mŸ, Povoqno izdajem Prodajem tri poslovna v~ini kod Gradi{ke, kom- (dunum pod {umom), namje{teno potkrovqe sa prostora u Bawoj Luci, 57, +385/989/645-745; 065/322- plet opremqena + central- drugi sprat, u Boriku, kod 834. ogra|eno, vo}wak, vinograd, klima-ure|ajem djevojkama 50 i 12 mŸ, tel. 065/698-012. no grijawe - odmah useqiva, pijace, po{te, {kole, hit- Prodajem ku}u ili mijew- voda, struja, 2 km od ili mladom bra~nom paru, Prodaje se poslovni pros- tel. 051/813-478; 051/214.041. no, tel. 065/636-545. am za Jadran ili za stan u Omarske, cijena 65.000 KM, Prodajem ve}i trosoban na Lau{u, tel. 065/741-367; tor u Prijedoru, 12 mŸ, novo- Prodajem ku}u, luksuzno tel. 065/334-641. Bawoj Luci, tel. 051/212- stan u Krfskoj ulici, peti 065/583-457. gradwa, namje{ten, tel. 628; +385/989/645-745. opremqenu, cijena 499.000 Prodajem povoqno novu Izdajem dvosoban stan, 065/933-589. ku}u sa 70 dunuma zemqe u sprat, 90.000 KM, tel. Prodajem ku}u i 62 dunuma evra, tel. 065/511-121. 065/355-359. dowi dio ku}e, poseban Izdajem 65 mŸ poslovnog Kuqanima kod Hrva}ana, ulaz, Obili}evo, Pionirs- zemqe (Tre{wik - Jagare) Prodajem ku}u na sprat sa Izdajem prazan jednosoban prostora (kancelarije), sa pekarom u funkciji u Gla- cijena 100.000 KM, tel. ka 34, tel. 065/463-598. parkingom, grijawem tele- cijena 55.000 evra, tel. 065/355-359. stan u Boriku mla|em 065/549-687. mo~anima, 150.000 KM, tel. Izdajem dvosoban namje- fonima - Rosuqe, Kraqa Prodajem ku}u na sprat, 130 bra~nom paru, tel. 065/561- {ten stan u stambenoj zgra- Prodajem ku}u u Lazarevu - 065/355/359. 522; 051/466-091. Petra Drugog, tel. 051/318- Prodajem ku}u sa podrumom mŸ, sa oku}nicom 440 mŸ. Po- di - Borik, tel. 465-170; Buxaku - preko puta stan- drum, garaà i zidana {upa Prodajem dvosoban stan, 68 969; 065/902-544. ice policije, cijena 135.000 i dvori{nom zgradom na 065/227-310. 6h3 m3, ulica Jasmira Mal- mŸ, prvi sprat, tel. 065/698- Izdajem dvosoban prazan IZDAVAWE KM, tel. 065/549-687. placu od 1.500 mŸ, ulica Srp- ki}a 1, kod "Dalasa#, tel. 012. stan, u stambenoj zgradi sa Prodajem ku}u u Trnu i skih rudara br. 27, Lau{. Bawa Luka, centar, ulica 371-934. Izdajem studentima nam- centralnim grijawem, kod 3.500 mŸ zemqe, cijena 85.000 Cijena 140.000 KM, tel. Prodajem ku}u u [u{wari- je{ten stan, 50 mŸ, kod Save Mrkaqa 13, preko pu- 065/935-191. Vodovoda, na duì period, ta Medicinskog fakulteta, evra, tel. 065/549-687. ma na 2.140 mŸ, dimenzija MUP-a, cijena 300 KM, tel. tel. 065/636-545. Prodajem dvije starije ku}e izdajem poslovni prostor, Prodajem ku}u sa poslovn- 6,5h7, sve 1/1, sa dozvolom 051/212-764; 065/561-328. Izdajem stan u centru Lak- im prostorom, 1.500 mŸ i na placu od 2.000 mŸ (iza za gradwu, ima struja, voda, Prodajem trosoban stan, 85 33 mŸ. Zvati od 8 do 16 ~aso- "Incela#), ulica Vladisla- ta{a od 1. januara 2008. go- plac 2.000 mŸ, Kla{nice - potok, izvor uz put, tel. mŸ, prvi sprat, niì dio dine, 52 mŸ, namje{ten, sa va, tel. 051/242-350. [u{wari, cijena 355.000 va [kari}a. Cijena 140.000 051/315-548. naseqa Star~evica, cijena grijawem, tel. 065/780-715. Izdajem prostore u "âjave- KM, tel. 065/549-687. KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u, 9h10, ne- 1.650 KM/mŸ, tel. 065/511- Izdajem namje{ten jed- cu#, kancelarije raznih Prodajem ku}u u No- Prodajem ku}u u [u{wari- dovr{ena, novogradwa, 121. nosoban stan u Obili}evu, veli~ina, od 20 do 116 mŸ, u vakovi}ima i plac od 1.810 ma sa 2.140 mŸ, dimenzija prizemqe poslovni pros- Prodajem potpuno sre|en u ulici Stevana Bulaji}a, tehni~koj zgradi i baraci, mŸ, cijena 75.000 evra, tel. 6,5h7,5 m, sve 1/1, sa dozvo- tor, sprat i potkrovqe trosoban stan na Star~evi- tel. 051/465-687; 065/870-573. tel. 214-929. 065/549-687. lom za gradwu, ima struju, stanovi, tel. 051/317-719. ci, cijena 110.000 KM, tel. Izdajem prazan jednosoban Izdajem poslovni prostor, Prodajem seosko doma}in- vodu, asfalt na proqe}e, uz Prodajem 1/2 nedovr{enog 065/ 355-359. stan u privatnoj ku}i, zvati a moè i prodaja, pogodan i stvo, ku}a, oku}nica i 10 put, a ima i potok, izvor, dupleksa, 220 mŸ korisnog Prodajem nov trosoban poslije 15 ~asova, tel. za notare, u centru Bawe dunuma zemqe, ima struju, tel. 051/315-548. prostora, 212 mŸ placa, stan, 80 mŸ, 3. sprat, lift, 051/280-990. Luke, tel. 065/398-605. 14 OGLASI 22. i 23. decembar 2007. MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI Izdajem poslovni prostor Prodajem plac povr{ine Prodajem 1.605 mŸ zemqe u Prodajem "jugo 55 skala# od 450 mŸ, sa dva WC i kon- GARA@E 800 mŸ u Drago~aju uz asfalt, [u{warima, moè i u SOBE ("stojadin#, 4 vrata), pro- celarijom, pogodno za pro- sa objektom 6h10, novograd- placevima, sve 1/1, 100 m od izvodwa 1994, u odli~nom izvodwu ili skadi{tewe, PRODAJA wa, struja, telefon voda, glavne magistrale, pogodno IZDAVAWE stawu, tel. 051/315-548. sa 4 telefonska broja i ve- rasvjeta, tel. 065/612-983; za vikendice, tel. 539-006; Prodajem "VW bora#, 90 likim parking prostorom, Prodajem zidanu garaù 1/1 065/208-361. 065/650-289. Izdajem djevojci leàj u KS, 1.9 TDI, 2000. godina, u mjestu Bukvalek, prema 21 mŸ ul. Bra}e Jugovi}a 19 Prodajem 5 dunuma gra|e- Prodajem gra|evinski komfornoj sobi sa grijawem, metalik trula vi{wa, AC, vinskog zemqi{ta, prikqu- plac, 1.100 mŸ, sa UT- tel. 051/213-494. klima, alarm, tempomat, Han Kolima - 6 km od Bawe Bawa Luka 350 KM/ mŸ, tel. Izdajem dvokrevetnu sobu u Luke, tel. 051/214-041. 065/010-723. ~ena voda, struja, telefon, uslovima Po+P+2+Po, centralno zakqu~avawe, nasuto i uvaqano, tel. centru za dvije djevojke, kao nov, pre{ao 150.000 km, U Bawoj Luci, na iz- Prodajem garaù u ul. \ure struja, voda, telefon, povoqno, tel. 065/734-910. vanrednoj lokaciji, Gun- \akovi}a (Ko~i}ev vijenac 065/518-181; 051/584-263. kanalizacija, 1/1, cijena cijena 18.600 KM, tel. Prodajem 5,5 dunuma zemqe Izdajem namje{tenu sobu sa 065/633-378. duli}eva 6, izdajem ve}i - Hiseta), tel. 065/612-431. 160.000 KM, tel. 065/638- oranice u Velikom Bla{ku grijawem, tel. 214-858. Prodajem "golf dvojku#, 1,3 poslovni (kancelarijski) IZDAVAWE 200. Izdajem super namje{tenu po cijeni od 5.500 evra za Prodajem 20 dunuma zemqe benzinac, 1987. godina, reg- prostor. Upotrebna do- dunum, tel. 051/309-565. komfornu sobu za dvoje u istrovan godinu dana, tel. Izdajem zidanu garaù, 15 zvola, telefoni, parking, Prodajem dva dunuma zemqe izme|u èqezni~ke pruge i centru, tel. 051/466-699. 065/737-396. mŸ, u ul. Vase Pelagi}a, tel. Izdajem sobu u zgradi za dvi- garaà. Najpovoqnije za u Novoj Topoli, naseqe magistralnog puta Baw Lu- Prodajem "nisan NX-kupe# 065/817-366. je djevojke blizu fakulteta, agencije, predstavni{ta, Berek, struja, voda, asfalt, ka - Prijedor, pogodno za 2.oi, 1994, registrovan, 150 tel. 065/622-609; 065/971-991; industrijski pogon, tel. tel. 051/465-310; 065/774-464. cijena 6.000 evra, tel. 460- Izdaje se povoqno djevojka- KS, ABS, targa kabriolet, 051/311-345. 351. 051/317-719. spojleri, alufelge, vlas- PLACEVI Prodajem placeve u ulici ma dvokrevetna soba, pose- Izdaje se kancelarijski Prodajem ~etiri placa u ban ulaz, centralno grijawe, nik, 8.100 KM, tel. 065/317- prostor povr{ine 180 mŸ sa Kuqanima i na Rebrovcu, Blagoja Parovi}a, dozvo- 474. PRODAJA Borik, tel. 315-982. vlastitim parking pros- tel. 065/355-359. qena gradwa, vlasni{tvo Izdajem dvokrevetnu sobu u Prodajem "jugo 55# ("sto- torom u poslovnoj zgradi Prodajem placeve u Kuqan- 1/1, tel. 065/279-619. jadin#), 1994. godi{te, u Prodajem parcelu sa ku}om, centru za dvije djevojke povo- "RICo#, ul. Dobrosava ima, tel. 368-292. Prodajem ili izdajem 10 qno, tel. 065/734-910. odli~nom stawu. Najnià Jev|evi}a bb, u Palama, tel. ulica Kraji{kih brigada Prodajem 3.650 mŸ zemqe u dunuma zemqe u [u{wari- cijena 1.050 evra, tel. 057/222-211 UP. 34. Na parceli je dozvoqe- [u{warima, moè u parce- ma, struja, voda, telefon, 051/315-548. na gradwa objekta Izdajem dva poslovna pros- lama, 160 m od firme asfalt, tel. 051/216-140; VIKENDICE Prodajem hitno kamion 26- Po+P+5+M, tel. 301-875. "Elim#, tel. 065/034-932. 065/310-057. 281- MAN, registrovan do tora od 35 i 25 mŸ za kance- Prodajem plac, 450 mŸ, sa ma- larije, moè i odvojeno i Prodajem plac, 6.700 mŸ, kod Prodajem placeve i zemqu PRODAJA 8.8.2008, cijena 26.000 KM, wom neupotrebqivom trafo-stanice na Tuwica- u Maglajanima kod Lak- u dobrom stawu, tel. zajedno, u Novoj varo{i, ku}om u D. Novoseliji (Beg- Masarikova 13, tel. 311-865. ma, cijena 175.000 KM, tel. ta{a, 1m kvadratni od 6,5 Prodajem vikendicu sa 065/538-680. bunar), cijena 25.000 KM, 065/549-687. KM, mogu} svaki dogovor, garaòm na {est dunuma Kupujem papire za "honda Izdajem lokal, 24 mŸ, u Ale- tel. 065/923-213. zemqe (50 stabala {qive), ji Svetog Save 59, preko pu- Prodajem plac iza "Vita- zamjena za nekretninu u Ba- civic 92-96#, "nisan sani Prodajem 7 dunuma zemqe u minke#, 8 dunuma, cijena Lakta{i - Gorwi Magla- 89-93#, nisan 100-nx#, sve ta dvorane "Borik#, tel. woj Luci, stan ili poslovni Karanovcu, povoqno, tel. 500.000 KM, tel. 065/549-687. prostor, tel. 063/106-482. jani. Cijena 30.000 KM, tel. benzinci, tel. 063/140-441. 065/567-011. 065/304-455. Prodajem 8 dunuma zemqe, 065/834-302. Motocikl "kavasaki# GPZ- Izdajem poslovni prostor Prodajem placeve u Prwa- Prodajem dva dunuma zemqe 1/1, u Novoj Topoli - nase- voru, 10 dunuma, ili mijew- Prodajem devastiranu vi- 1000-RX, 1987. godina, vr- na dobroj lokaciji, 80 mŸ, ci- u Drago~aju, 1/1, prema G. qe Kraji{nik, zvati od 10 am za nekretninu u Bawoj Lu- kend ku}u, 8h7m, na 2.000 mŸ lodobar, crveno-crni, is- jena 400 KM, ul. Bra}e Pod- centru, uz asfalt, struja, do 21 ~as, tel. 00385 52/543- ci, stan ili poslovni pros- zemqi{ta, uz potok u Dra- tekla registracija, Bawa gornika 47, tel. 065/217-909. voda, telefon, rasvjeta, tel. 601. tor, zvati uve~e, mogu} sva- go~aju, tel. 065/511-121. Luka, tel. 063/962-774. Prodajem vikend ku}u, vi- U Bawoj Luci na izvanred- 065/612-983; 613-341. Prodajem oko 30.000 m3 ki dogovor!!!, tel. 063/106- Prodajem "reno ekspres# noj lokaciji, Gunduli}eva 6, Prodajem poqoprivredno zemqi{ta pod bjelogori- soka prizemnica, 8h7 m, na teretni, 1,9 dizel, tel. 482. 1.600 mŸ zemqi{ta pod izdajem ve}i poslovni imawe, 22.000 mŸ, ravno, ~nom {umom u nasequ Pri- Prodajem oko 60.000 mŸ 065/523-232. (kancelarijski) prostor. pored potoka, pogodno za ja~ani, uz potok Brusica, vo}em, u Gorwoj Slatini, Prodajem "ford-orion# 1.6- Upotrebna dozvola, tele- zemqi{ta i {ume, sve u jed- tel. 065/511-121. foni, parking, garaà. Na- navodwavawe, struja, voda, tel. 065/511-121. nom komadu, u Prije~anima, dizel, 1987. godina, isti~e jpovoqnije za agencije, pred- objekat 20h11 za farmu, sa Prodajem plac u Romano- tel. 065/511-121. registracija, vrlodobar stavni{ta, tel. 065/622-609; dozvolom za rad, 75.000 KM, vcima, pored magistralnog Prodajem gra|evinski plac, IZDAVAWE 4v/5b, 2.100 KM, tel. 065/370- 065/971-991; 051/311-345; tel. 065/437-400. puta Bawa Luka - Gradi{ka, 800 mŸ, dozvoqena gradwa ob- 454. 000025 M. Izdajem vikendicu u Kne- Auto karavan "palio#, 2000. Prodajem seosko imawe, tel. 051/ 581-820. jekta P+1, naseqe Drakuli}, èvu turistima tokom zim- Izdajem poslovni prostor u 8.000 mŸ zemqe, nova ku}a i Prodajem 7 dunuma zemqe u cijena 25.000 KM, tel. godina, 33.000 km, alarm, skih praznika, tel. 051/214- muzika, metalik, vazdu{ni Prije~anima kod {kole 65 {tala za farmu, sve ogra- Jakupovcima, pogodno za sve 065/511-121. 611; 591-054. mŸ, pogodno za ambulante, |eno, struja, voda, 55.000 djelatnosti, 1/1, voda, stru- Prodajem zemqu i {umu u jastuci, elektro podiza~i apoteke, market, salon, KM, moè i bankovni kred- ja, telefon i asfalt, tel. Kolima uz glavni put, stakla, registrovan u Re- publici Srpskoj, izuzetno pekoteke, tel. 065/517-895. it, tel. 065/437-400. 539-006; 065/650-289. pogodno za vikendice, ima MOTORNA voda, struja i asfalt, povo- o~uvan, prodajem ili mije- Prodajem plac pod vo}em, VOZILA wam za nekretninu u Bawoj qno, tel. 065/613-113. 92.00; 99.10; 101.30; 102.10 MHz ogra|en, u Jakupovcima, iza Luci!!! Hitno!!! Zvati servisa "Volvo#, povr{ine PRODAJA uve~e, mogu} svaki dogovor, 2,3 dunuma, tel. 051/580-011. Jablan, plac 2.600 mŸ, uz tel. 063/106-482. Prodajem zemqu u Drago- Prodajem "jugo skala 55# sa asfalt. Prodajem povo- KUPOVINA ~aju, uz glavni put Bawa Lu- qno!, tel. 065/310-773. ugra|enim gasom, reg- ka - Prijedor, tel. 065/451- istrovan do 12.1.2008, tel. Kupujem registrovan "jugo#, 958. 453-449. a moè i neregistrovan ili Tel. + 387 (0)57 / 34 08 80, 31 05 00 Prodajem povoqno plac, 610 KIOSCI Prodajem "micubi{i pa- havarisan za dijelove, tel. Tel/Fax. + 387 (0) 57 /31 05 02 mŸ, sa gradskom vodom, u ero#, xip, '89. godina, benz- 065/538-048. e-mail: [email protected] Glamo~anima, zadwi nad- inac, cijena 2.200 evra, tel. www.kometa.sarajevo-rs.com vo`wak, tel. 065/010-723. PRODAJA 051/439-160. MA[INE Prodajem 6 dunuma zemqe u Prodajem "mercedes 124 - Istočno Sarajevo, Prodajem kiosk, 15 mŸ, u Ba- 200 D#, tel. 053/223-024. I ALATI Karanovcu, fiksno 25.000 woj Luci, tel. 065/549-679. Naselje starosjedilaca – Dedijerova 12 KM, tel. 065/304-455. Prodajem nisan 2,5 TD, star Prodajem kiosk dimenzija 12 mjeseci, cijena 19.000 PRODAJA 3,5h2,5, tel. 065/817-246. evra, tel. 065/512-035. Prodajem trofazni mo- tor, jedan i po kolovat, 2.800 obrtaja, tel. 065/206- 060. Prodaje se diht ma{ina i {lajferica, moè i uz kompenzaciju, tel. 051/584- 263; 065/518-181. Prodajem 3 elektromoto- ra, uvoz iz [vajcarske, jedan 9 KW, drugi 30 KS, tre}i 20 KS. Motori su novi, cijena vrlo povoqna. Prodajem ma{inu pak- ericu marke "stapreks#, uvoz iz [vajcarske, cijena povoqna, tel. 065/334- 799; 051/363-314. 22. i 23. decembar 2007. OGLASI 15 MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI Prodajem i servisiram nove ili mijewam za razno, zvati Molerska radwa pruà us- usluge oglasa, izrada digi- lakovi za nokte i odstraw- Prodajem "oriolik# madrac privredne i poqoprivredne uve~e, tel. 063/106-482. luge kre~ewa, gletovawa, talnih slika. Brzo i povo- iva~i laka, gelovi za dimenzija 200h160, povoqno, ma{ine, mijewam nove za lakirawa stolarije, radija- qno. e-mail: boris@ris- koù...), tel. 065/098-207; tel. 065/523-229. stare, pla}awe po dogovoru, tora itd., tel. 065/562-745. boweb.com, tel. 065/360-813. 052/233-550. tel. 051/532-426. APARATI ZA Pomo} za probleme sa ra~u- Vr{im usluge {ivawa, tel. Prodajem novu malu po- KU]NI Punionica sokova - kole, DOMA]INSTVO narom, virusi, OS, insta- 051/212-807. slovnu torbu (koà, 4 pre- QUBIMCI fante, sprajta, mineralne, lacija hardvera i softvera. Vr{im skra}ivawe fa- grade, blok A4, mogu}nost 160 litara na ~as, rosfraj- PRODAJA Dolazak na adresu!, tel. rmerki i pri{ivawe ci- zakqu~avawa), 50 KM, tel. Nestao pas rase cane corso, na, savjeti, recepti, obuka, 065/360-813. fer{lusa, tel. 065/804-111; 065/098-207; 052/233-550. crne boje, na Petri}evcu, 2.600 KM, Bawa Luka, tel. Prodajem elektri~ni {po- Instalacija "vindousa#, kao 051/306-886. Prodajem grobno mjesto na odaziva se na ime Hanibal, 061/683-060. ret, tel. 051/453-617. i svih potrebnih programa, Kvalitetno ~istim dimwake grobqu "Sveti Pantelija# tel. 051/306-464. KUPOVINA veoma povoqno, tel. 051/466- i pe}i za centralno grijawe, u Boriku, tel. 065/311-212. NAMJE[TAJ 472. tel. 051/483-144; 065/670-639. Povoqno prodajem grobno Kupujem ma{inu za meso (za î{}ewe ra~unara od vi- Punim kertrixe za InkJet mjesto na Novom grobqu, tel. ZAPO[QAVAWE pravqewe kobasica), tel. PRODAJA rusa i instalacija an- {tampa~e, najjeftinije, tel. 051/217-031; 051/312-742. 051/392-207. tivirusnih programa, tel. 065/497-141. Prodajem povoqno rakijski POTRA@WA UGOSTITEQSTVO Prodajem trosjed, dvosjed i 051/466-472. Dajem instrukcije iz matem- kazan, tel. 065/450-548. fotequ, povoqno, tel. Dimwa~ar profesionalac atike i elektrotehnike, tel. Prodajem dje~iji krevetac Potrebna radnica za rad na 065/997-621. vrlo povoqno ~isti di- 387 65/632-890; 051/218-568. sa du{ekom, gotovo novi, tel. pijaci, tel. 065/382-379. Hitno izdajem restoran Prodajem termoakumula- mwake, tel. 051/397-396. 065/513-074. Mu{kom frizerskom salonu "Gracija# u Zaluànima, cionu pe}, trojku, u odli- Vodo i elektro popravke, za- GARDEROBA Prodajem zapre`na kola, "Stefan#, PC "Ekvator# - tel. 065/680-931. ~nom stawu, tel. 380-270. mjena, od{topavawe, moler- gume 15-13, sa no`nom potreban frizer sa radnim POQOPRIVREDA Prodajem elektri~ni aj, ostali radovi, tel. ko~nicom i zadwom ~eli- iskustvom, tel. 065/936-987. {poret, tel. 051/453-617. 051/438-116; 065/882-511. PRODAJA ~nom konstrukcijom, tel. Prodajem TV u boji sa Dajem instrukcije iz hemi- 277-194. Apoteci u Prwavoru potre- PRODAJA daqinskim, tel. 065/671-560. je, pripremam kandidate za Prodajem polovan ènski Prodajem sijeno, tel. ban diplomirani farmaceut Prodajem regal, plakar za ispite, tel. 065/833-345. crni kaput, dugi, veli~ina 051/460-008. - izuzetno povoqni uslovi, Mehani~arski servis pro- hodnik i dva ormara za spa- Ugra|ujem interfone u pri- 42, cijena 100 KM, tel. "Soni plejstej{n-1#, igra- tel. 065/910-887 UP. daje i servisira nove pri- va}u sobu, tel. 065/597-959. vatne ku}e i stanove, tel. 065/686-991. ~ka konzola, igrice, xojstik, vredne i poqoprivredne Ku}ni majstor rje{ava vodo 065/627-460. Veleprodaja italijanske i digitalni risiver, Traìm dva trgova~ka put- ma{ine, zamjena novo za i elektro popravke - mon- Servisirawe svih kvarova na garderobe po fabri~kim ci- "tehnikus 555#, daqinski, nika sa iskustvom za vele- staro, pla}awe po dogovoru, taà, od{topavawe, ostalo, ra~unaru, rje{avawe proble- jenama, do|ite i uvjerite se skoro nov, tel. 061/827-363. prodaju italijanske garder- tel. 051/532-426. tel. 051/438-116; 065/882-511. ma sa zvukom, slikom i konek- u na{ kvalitet, tel. 065/165- Prodajem fotokopir obe, tel. 065/197-199. GRA\EVINARSTVO Prodajem povoqno {poret na cijom, tel. 065/497-141. 747; 065/953-565. "kseroks# A4, odli~an, ci- TURIZAM drva (desni), tel. 051/315-421. Bravarija, sje~ewe i savi- jena fiksno 500 maraka, jawe lima, nadstre{nice, zvati uve~e, tel. 063/106-482. PRODAJA ograde, klupe, konstrukcije RAZNA ROBA Fotokopir aparat "mino- PRODAJA USLUGE i jo{ mnogo toga, tel. lita#, redovno servisiran, Prodajem 100 mŸ bukovog par- 065/033-560. sredwe veli~ine, o~uvan, Prodajem apartman na PRODAJA Vla{i}u, 51 mŸ, cijena sa keta, tel. 051/762-160. OSTALO Novo u Republici Srpskoj, povoqno, Bawa Luka, tel. Prodajem betonske stubove podno grijawe (ispod tepi- Prodajem nov slu{ni aparat 062/124-525. PDV-om je 120.000 KM, na raznih duìna za mreù i ha u foliji), 3h2 m, 2h2 m, "simens#, sa olivom i ba- Babanovcu, tel. 065/355-359. bodqikavu ìcu, tel. AMERIKA, KARIBI, EVROPA ekonomi~no, isporuka po- terijama, uz garanciju, tel. Suhagra - viagra tablete 066/252-990. Za rad na luksuznim brodovi- uze}em, tel. 065/609-939. 065/262-917. za potenciju, kutija sa 4 LI^NI Povoqno prodajem PVC proma zapo{qavamo: pomo}ne Izrada Internet preze- Prodajem zapre`na kola, tablete i cialis, tablete zor sa roletnom dimenzija radnike, sobarice, konoba- ntacije va{e firme, ponude, ~eli~na konstrukcija, tel. za produènu potenci- KONTAKTI 80h160 cm, tel. 065/523-229. rice, administratore, recep- ju, 4 tablete, hit u svi- cionere, fotografe, bebi- usluge oglasa, izrada digi- 277-194. Prodajem rolo gara`na vra- sitere. Uslovi: poznavawe en- talnih slika. Brzo i povo- Prodajem prasad, od 25 do 50 jetu, povoqno, tel. 387 Slobodan mu{karac, 45/186, ta, nova, standardnih di- gleskog jezika, starosna grani- qno, tel. 065/360-813. kg, i prodajem velike sviwe 65/632-350. upoznao bi slobodnu Bawo- menzija, tel. 387 65/604-268. ca od 20 do 33 godine. âsovi i instrukcije iz en- pijetreni, mesnati, od 150 do lu~anku, tel. 387 66/225-427. BEZ TRO[KOVA UNAPRIJED. gleskog jezika, prevod tek- 200 kg, tel. 277-194. Prodajem povoqno pi{toq Udovica, 65 godina, èli da stova i sudska ovjera doku- Prodajem ekolo{ke plas- RAÛNARI EMPLOYMENT POWER C3 9 mm, proizveden 1982. go- upozna slobodnog ~ovjeka Bawa Luka, menata, tel. 065/938-401. ti~ne WC kabine, tel. dine, posjedujem oru`ni od 60 do 75 godina radi PRODAJA mob: 065/658-730; 051/462-198 [kola ra~unara "GigaCom- 065/070-544; 052/333-352. list. Informacije poslije druèwa, tel. 051/218-481. E-mail: [email protected] puters# odràva sve vrste kur- Prodajem dobro o~uvan gu- 19 ~asova, tel. 051/754-123. Traìm-molim da mi se jave Prodajem leksmark kolor seva za rad na ra~unarima, kao sani kamin, tel. 065/613-398. Dje~ija formula "ferari# dame, prednost inostranst- xet printer 1020, kao nov, 90 VELA inèwering, gra|a od i kurs za kwigovodstvo, zvati Povoqno prodajem grobno na akumulator - puwa~, za KM i kenon printer kolor vo, tel. 063/881-719. temeqa do krova, izvo|ewe svaki dan, tel. 051/213-088; mjesto na Novom grobqu, tel. djecu od dvije do {est godi- Molim da mi se jave oni ko- BJS 4300, 95 KM ili mijew- svih gra|evinskih radova, 065/520-223. 051/312-742. na, italijanska, o~uvana, tel. ji ne{to znaju o porodici am za muzi~ke instrumente instalacija, vodoinstala- Dajem ~asove na harmonici i Prodajem dva grobna mjesta 065/518-850. ili boqu grafi~ku karticu, cija, keramika, rigips, fasa- sintisajzeru, na programu su na Gradskom grobqu, tel. Mi}i} iz Bawe Luke ~ije Prodajem sat unikat "omega# je porijeklo iz Jagodi}a kod tel. 065/418-614. da svih vrsta, moleraja, narodne pjesme i kola, cijena 065/341-153. 1947. godi{te, ispravan, ci- adaptacije ku}a i krovi{ta, povoqna, Bawa Luka, tel. Prodajem 100 mŸ bukovog par- jena 100 evra, tel. 065/304- Bugojna. B. Mi}i}, 22303 MOBILNI tel. 065/518-181; 051/584-263. 051/303-011. keta, tel. 051/762-160. 187. Banovci Dunav, B. Radi- [ijem, skra}ujem lijepe i la- âsovi i instrukcije iz en- Prodajem TA pe}, tel. 380- Prodajem rakiju {qivovicu, ~evi}a 8/2, tel. 00381/22340- TELEFONI gane stvari, tel. 051/213-494. gleskog jezika i biznis, pre- 270. od Prijedora, 45 stepeni, 18 800; +38164/213-1096. Popravqam namje{taj i vodi svih vrsta tekstova, ovjera Prodajem dalmatinski pr- gradi od plave {qive savke, OSTALO PRODAJA postavqam laminate, tel. dokumenata, tel. 065/938-401. {ut, tel. 368-292. litra 8 KM, tel. 065/206-060. 065/583-871. Brzo i kvalitetno kucam, Prodajem 5 metara suvih dr- Prodajem vezene pe{kire - Plac u Rebrovcu, 700 mŸ, Prodajem mobilni telefon Agencija "Senzor MP trejd# skeniram i {tampam diplo- va, izrezana, iscijepana za ru~ni rad, tel. 051/380-645. "simens A-55#, polovan, is- hitno, veoma povoqno,, tel. iz Bawe Luke, koja se bavi mske, seminarske, maturske {poret, dovozim ku}i Prodajem vezene stolwake, 387 65/626-106. pravan, cijena 40 KM, tel. nekretninama, posreduje u i druge radove, tel. 051/453- kamionom, tel. 065/206-060. vrlo povoqno, u bojama, 065/686-991. legalizaciji bespravno iz- 150; 065/581-738. Povoqno prodajem origi- tirkizni, ùti, ruì~asti OGLAS U OKVIRU 3 KM Mobiteli polovni-novi, gra|enih objekata na po- Izrada Internet preze- nalnu francusku kozmetiku i bijeli, veliki i mali, tel. displeji, puwa~i, baterije, dru~ju Bawe Luke, ul. ntacije va{e firme, ponude, (parfemi, dezodoransi, 052/412-638. OGLAS U NEGATIVU 5 KM kartice, servis, dijelovi, Veselina Masle{e 1/9, tel. otkup neispravnih, tel. 051/211-684. KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE 065/370-454. Sve vrste retrovizora za au- tobuse, kamione i kombi Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima), vozila, xipove, te kriva i MUZIKA putem po{te na adresu: Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka rezana ogledala sa ugradwom # za putni~ka kola, farovi za PRODAJA ili adresu: "golf# i "marcedes#, Majo- e-mail [email protected] Prodajem prvoklasnu sku- ra Drage Bajalovi}a 19, pocjenu klavirsku har- Lazarevo (kod vulkanizera Tekst: ...... moniku, guerrini specijal, Rogi}), tel. 065/538-048. model superior 3, kao nova, Pomo} za probleme sa malo upotrebqavana, rijedak ra~unarom, virusi, OS, in- ...... primjerak, jeftino, tel. stalacija hardvera i soft- 033/667-442; 062/942-015. vera. Dolazak na adresu! e- Prodajem dvije harmonike, mail: [email protected], 80 basova, 8 registara, u is- tel. 065/360-813...... pravnom strawu, Bawa Lu- Vr{imo uslugu iz pedago{ke, ka, tel. 065/206-060. psiholo{ke oblasti, zain- Prodajem klavir "Petrof#, teresovani se mogu javiti od Telefon: ...... tel. 065/311-212. 12 do 15 ~asova u Mjesnu za- Muzi~ki razglas "roland#, jednicu Lazarevo ili na, tel. sa kutijama "elektrovois#, 065/913-575; 065/725-244...... 2h250 vati, odli~an, povo- Izvodim sve vrste rigips qno, tel. 051/453-575. radova (pregradnih zidova, Profi klavijaturu "kasio spu{teni plafoni, po- HT#, samo 899 KM, izuzetna tkrovqa i sl.), tel. 065/768- ...... za folk muziku, prodajem 745. SPU[TENA ZAVJESA NA JO[ JEDAN IZBOR DESET NAJBOQIH SPORTISTA REPUBLIKE SRPSKE STATUE U PRAVIM RUKAMA

SPU[TENA je zavjesa na 53. Izbor deset najboqih sportista u organizaciji "Glasa Srpske#. Na sve~anoj ceremoniji progla{ewa najboqih, koja je odràna u Sportskoj dvorani "Borik# nagrade su oti{le u prave ruke, onima koji su ih svojim rezultatima i sportskim uspjesima u godini koja broji svoje posqedwe dane i zasluìli. Pored progla{ewa deset najboqih, na sve~anosti u bawolu~kom "hramu sporta# nagra|eni su i perspektiv- ni sportisti, koji su se do- kazali u mla|im selekcija- ma, a sigurno je da }e se neko od wih u bliòj budu}- nosti na|i i na "Glasovoj# "vje~noj listi#. Svi koji su bili prisutni u Sportskoj dvorani "Bo- rik# mogli su da uìvaju u jo{ jednom istinskom pra- zniku sporta i sportista, a svojim dolaskom ovaj doga- |aj jo{ vi{e su uveli~ali i dali mu na zna~aju, jer su me- |u mnogobrojnim gostima bili poznati biv{i i sada- {wi sportisti i sportski Najboqi sportisti u 2007. godini: Rezultatima zasluìli mjesto na vje~noj listi" (Snimio M. [UKALO) radnici. ¥ "

Igor Igwatovi}: Dobio plaketu za razvoj \zinvalidnog sporta

Petar Pe}anac: I planinar nagra|en

Marko Pani} i Proko Dragosavqevi}: Mladi \zrukometa{ me|u perspektivnim

Nata{a \urica: Primila priznawe umjesto \zbrata Bojana

\zMladen Bojinovi} i Dijana Vasi}: êstitke prvoplasiranoj od Sa sve~anosti u Boriku": Lijepo sportsko druèwe (Snimio M. MIHAJLOVI]) rukometnog asa " INTERVJU MINISTAR UNUTRA[WIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE STANISLAV Â\O KRIMINAL NA NI[ANU

[email protected] Strana 2.

PRIPREME ZA OBNOVU PRUGE SRNETICA - POTOCI - MLINI[TE - [IPOVO "]IRO" NA STAROM KOLOSIJEKU

Strana 3.

BILE]ANKA CVIJETA JAWI] U POTRAZI ZA UNI[TENOM I OTETOM IMOVINOM U HRVATSKOJ

WENO POSTALO TU\E Strana 6.

EVROTUNEL, ISPOD KANALA LAMAN[, SPAJA ENGLESKU I FRANCUSKU I NA ZEMQI, I POD MOREM

Strana 7.

UGRO@EN OPSTANAK LU@I^KIH SRBA BAGEROM PO SELIMA

Strana 10.

Bukvar Strana 9.

Sloga brak (Snimio G. [URLAN) o~uvala Strana 11. Pretprazni~no raspolo`ewe na oki}enim trgovima i ulicama... Primaklo se Nedjeqni ru~ak Strana 12. vrijeme sabirawa uspjeha i neuspjeha u ovoj godini, na ~ijem po~etku su, kao i mnogih prethodnih, zacrtani veliki ciqevi koje je bilo te{ko dosegnuti. Ali, decembar je mjesec u kojem se najvi{e sawa. I najvi{e nada. Bez obzira EP u plivawu Strana 14. na realnost... 2 INTERVJU 22. i 23. decembar 2007. KRIMINALINTERVJU STANISLAV ^A\O, MINISTAR UNUTRA[WIH NA POSLOVANI[ANU REPUBLIKE SRPSKE

epubli~ko Ministarstvo unutra{wih poslova, u Ministarstvo unutra{wih poslova i policija Srpske R~ijem sastavu je polici- su u vi{e navrata samostalno, ili u saradwi sa drugim ja Srpske, poput ostalih bezbjednosnih organa u savreme- bezbjednosnim strukturama, razbili nekoliko nom svijetu, doìvqava odre- organizovanih kriminalnih grupa. Dakle, nema govora |ene promjene po sadràju i ulozi koju imaju u dru{tvu. o ja~awu organizovanog kriminala, izri~it Ako je na{e opredjeqewe da idemo prema Evropi, jasno je Stanislav â|o da moramo biti spremni da odrije{e {to je prije mogu}e. smo veliki posao s ciqem eli- ka Ministarstva unutra{wih govorimo na izazove i usagla- Nas zanimaju nalogodavci i iz- minisawa korupcije i sli~nih poslova Srpske, a protiv bli- simo se sa evropskim standar- vr{ioci. Rije~ je o ubicama, i pojava u na{im redovima. U zu 200 wih su pokrenuti raz- dima. tu nema nikakvih izuzetaka. tom smislu je ura|en respek- li~iti postupci: od disci- Ovim rije~ima, ministar Lo{e je {to pojedini krugovi tabilan program i on se tre- plinskih do podno{ewa pre- unutra{wih poslova Republi- ovaj nemili doga|aj èle da is- nutno sprovodi, odnosno ve} kr{ajnih prijava. Program ke Srpske Stanislav â|o je u koriste i ostvare neki svoj in- daje rezultate. Ne}emo stati, traje {est mjeseci i traja}e intervjuu za "Glas Srpske# ob- teres. Najboqi odgovor svima ve} }emo biti uporni i istraj- onoliko dugo dok se ne isko- jasnio namjere ovog republi~- je rje{ewe pitawa ko su ubice. ni. rijeni korupcija u na{im re- kog organa da zauzme svoje mje- Policija Republike Srpske da- Kakvi su rezultati pro- dovima. sto u evropskim i strukturama }e odgovor na to pitawe, upr- grama spre~avawa korup- Nagovje{tavaju li nedavne BiH. kos svim problemima koji pra- ?cije u redovima policije posjete delegacije ~e{ke Da li }e aktuelna refor- te ovaj slu~aj. Srpske? ?policije i Ujediwenih nama policije u BiH margi- Jesu li kriminalni krugo- - Program je zami{qen ta- cija za borbu protiv terorizma ?nalizovati ulogu Mini- vi u Republici Srpskoj to- ko da sprije~i korupciju u Mi- da BiH ima ozbiqnih proble- starstva unutra{wih poslova ?liko oja~ali kada ubijaju nistarstvu unutra{wih poslo- ma sa radikalnim teroristi~- Srpske? qude na krajwe bezobziran i va Srpske i stvori antikorup- kim grupama te drugim vidovi- - Marginalizovati je sigur- drzak na~in, podmetawem eks- cijsku kulturu kod svih prima organizovanog kriminala? no ne}e. Mostarskom deklara- plozivnih naprava ispod auto- padnika policije, ukqu~uju}i - Naravno da ti problemi cijom je definisan obim pro- mobila? i druge zaposlene u ovom Mi- postoje. Neko ih moè negira- mjena za koje je usagla{en po- - Nisu oja~ali, ve} sasvim nistarstvu. Predvidjeli smo ti zbog trenutnih interesa, ali liti~ki okvir. Na tome su, suprotno. To govori o wihovoj blizu 120 mehanizama za spre- mora biti svjestan da svako ovih dana, upravo po~ele ak- panici. Sistem u Republici ~avawe korupcije kao {to je propu{tawe aktivnosti ili tivnosti i nije primjereno da Srpskoj se u svakom pogledu upoznavawe pripadnika sa pro- odlagawe koraka usmjerenih o tome sada govorim. Ono {to poboq{ava, kriminalcima se gramom i {tetnosti korupci- prema borbi protiv terori- BANKE znam, i {to mogu re}i, jeste da suàvaju na~ini da svoje in- su republi~ko Ministarstvo terese ostvaruju. Mo`da je i U posqedwih 20 dana do- govaraju o tome {ta je mogu}e unutra{wih poslova i poli- to jedan od razloga za{to pri- godile su se tri pqa~ke preduzeti kako bi se takve po- ?poslovnica banaka u Ba- jave sprije~ile. îwenica je cija Srpske kategorije koje se bjegavaju ovako ekstremnom ak- ne mogu dovoditi u pitawe. Na- tu. Posqedwih godina, repu- woj Luci. Da li se preduzima- i to da banke imaju svoje po- {e opredjeqewe je da se usa- bli~ko Ministarstvo unutra- ju potrebne mjere za{tite ka- slovnice u potpuno neadekvat- glasimo sa evropskim standar- {wih poslova i policija Srp- ko bi se stalo u kraj pqa~ka- nim objektima iz vi{e razlo- dima, i to je u redu. Me|utim, ske su u vi{e navrata samo- {ima? ga. To je, me|utim, trì{na to ne zna~i da se moramo odre- stalno, ili u saradwi sa dru- - Ne mogu procjewivati da utakmica. Banke imaju ambi- }i Ministarstva i policije. gim bezbjednosnim struktura- li je stepen za{tite koje pred- cije i trebaju da budu svjesne Ho}emo samo logi~na i sigur- ma, razbili nekoliko organi- uzimaju banke dovoqan. Nije rizika koji to nosi. Kada je na rje{ewa, a ne ona koja bi zovanih kriminalnih grupa. ni na{a obaveza da obezbje|u- rije~ o policiji, veliki broj prouzrokovala probleme i do- Dakle, nema govora o ja~awu jemo sve banke, ali je zajed- djela je otkriven, ali je simp- vela do jo{ ve}e nesigurnosti. organizovanog kriminala. ni~ka odgovornost policije tomati~no da se radi o oruà- Dakle, samo ono {to je ura|e- Osnivawe posebne jedinice u Srpske i banaka u {irem smi- nim pqa~kama ili o onima u no kao u drugim zemqama, sli~- okviru na{eg Ministarstva i slu. Tu je i pitawe sankcioni- kojima se odnese mala svota nim na{oj, jer je dalo rezulta- rezultati wenog rada najboqa sawa takvih djela i izricawa novca. Potrebno je obratiti te. Previ{e je eksperimenata su poruka kriminalcima, ali odgovaraju}ih sankcija. Ni- ve}u pa`wu na ono {to se de- u ovoj zemqi. Da bi to zaìvje- i javnosti da sa zlo~inom i smo mi ni po tome odre|eni {ava, zbog ~ega }emo inici- lo mora biti prihva}eno, pri- zlo~incima nema kompromi- specifikum uzme li se u obzir rati odre|ene sastanke sa slu- je svega od javnosti i gra|ana. sa. Niko nema iluzije da }e se na{e okruèwe. Naravno da `bama koje obezbje|uju banke, Javnost je do sada na brojne nata borba zavr{iti za nekoli- ovo podrazumijeva da polici- ali i sa predstavnicima ba- ~ine iznijela svoj stav. Tu neko mjeseci ili za godinu, dvi- ja i banke, i svi koji mogu do- naka, kako bi poboq{ali sima nikakvih dilema. je. Ali, jedno je sasvim jasno, prinijeti tome, sjednu i raz- tuaciju. Kako ocjewujete bezbjed- bezbjednosne republi~ke tremnim teroristi~kim gru- procesuirano je 120 predmeta, nosnu situaciju u Srpskoj strukture bi}e uporne u su- pama poput "Al-Kaide#. Ako ?posmatraju}i je u svjetlu od ~ega u 2005. godini 37, u pro- zbijawu svih oblika krimina- nedavnih podmetawa eksplo- znamo da je u poslijeratnom pe- {loj 56, a tokom ove godine 27 la. riodu bilo odre|enih konta- izvje{taja. Svi predmeti koji zivnih naprava ispod automo- Da li su ovi nemili doga- bila u Bawoj Luci i Br~kom? kata pojedinaca i grupa sa eks- su obra|eni u posqedwe tri |aji naru{ili ugled poli- tremnim teroristi~kim gru- - Ukupna bezbjednosna si- ?cije Srpske i dali povoda je, ukqu~ivawe lokalnih me- zma, probleme moè u~initi godine dostavqeni su Tuìla- pama, jasno je da ovom proble- tuacija zavisi od niza fakto- "jastrebovima# iz Federaci- dija, nevladinih organizacija jo{ ve}im. Sve ostalo je poli- {tvu BiH. Od navedenog bro- ra. Posmatraju}i op{te poka- tikanstvo, moè se re}i i samu treba pridavati pa`wu. ja, veoma mali broj je rije{en, je BiH da poja~aju pritisak za i drugih subjekata u dru{tvu, Koliko je Ministarstvo zateqe, oni govore da je bez- ukidawe republi~kog Mini- ohrabrivawe gra|ana da prija- u~esni{tvo. Sa ovim delega- a isto je tako mali broj u ko- bjednost zadovoqavaju}a i da cijama razgovaralo se o mno- unutra{wih poslova Srp- jima su podignute optu`nice, starstva unutra{wih poslova? vquju korupciju posredstvom ?ske podnijelo prijava za brojni elementi, koji jesu ~i- gim pitawima. Ali, sasvim je tako da se moè smatrati da je - Svaki ovakav ili sli~an "vru}e linije#, unapre|ewem ratne zlo~ine po~iwene nad wenice, ukazuju na to da se si- ekstremni kriminalni akt mo- unutra{weg postupka spre~a- jasno da je potencijalna opa- skoro 90 odsto predmeta u fa- tuacija poboq{ava. Poredimo snost od terorizma dovoqno Srbima za vrijeme proteklog zi istrage Tuìla{tva. è nekome da posluì da na- vawa korupcije. Trenutno obi- rata u BiH? li je sa nekim drugim sredina- pada ugled republi~kog Mini- lazimo sve Centre javne bez- veliki problem i upozorava- Srpskoj se stalno stavqa- ma, ona je dosta dobra. Po mno- starstva unutra{wih poslova. bjednosti s ciqem kontrole ju}i faktor da se tome mora - Ve} duè vrijeme postoji lo na teret da ne ulaè do- go ~emu, iznad prosjeka. Bez- Tim za istraìvawe ratnih ?voqno napora kako bi Me|utim, onaj ko ho}e da bude sprovo|ewa programa. Poseb- ozbiqno pristupiti, a ne govo- bjednosnu situaciju, dobru ili objektivan, moè potvrditi sa- no nastojimo da istraìmo riti da ga nema. îwenice go- zlo~ina Ministarstva unutra- uhapsila osumwi~ene za ratne lo{u, ~ini i subjektivni osje- mo jedno - policija Srpske je uzro~nike korupcije u polici- vore da ovdje mnogo toga ukazu- {wih poslova Srpske. Lani su zlo~ine. Kakav je Va{ stav o }aj gra|ana. Tim je i obaveza kvalitetan i dobro organizo- ji, kako bi stvorili mehani- je na realnu opasnost od tero- wegovi operativci usmjerili tome? vi{e i poseban ispit polici- van bezbjednosni organ koji po- zme kojima bi je sprije~ili. Od rizma. Mi smo, na svu sre}u, ve}u pa`wu u Centrima javne - Ministarstvo unutra- je Srpske da ubistvo Bawolu- stiè dobre rezultate i nasto- po~etka sprovo|ewa ovog pro- bili za{ti}eni od bilo kakvih bezbjednosti, jer je tu ve}i pro- {wih poslova Srpske ima svo- ~anina Milana Vukeli}a raz- ji biti jo{ boqa. Pokrenuli grama suspendovano je 66 radni- akata terorizma, mada podme- stor i mogu}nost za wihov rad, ju ulogu i zakonom jasno defi- tawe eksplozivnih naprava is- {to se pokazalo dobrom pro- nisane obaveze koje ispuwava pod automobila ili stambenih cjenom. Ministarstvo je do sa- kada su u pitawu ha{ki osum- objekata smatram teroristi~- da ukupno obradilo 681 pred- wi~enici. U tom kontekstu sa- kim ~inom. Nesporne su ~iwe- met u vezi sa ratnim zlo~ini- ra|ujemo sa Tuìla{tvom u nice da su za vrijeme i posli- ma, a podnesene su prijave pro- Hagu i sa bezbjednosnim struk- je rata u BiH bili problemi sa tiv 6.644 lica. Od navedenog turama u BiH i u susjednim ze- qudima koji su pripadali eks- broja, za posqedwe tri godine, mqama. Svjedoci smo da tokom ove godine nije bilo nijedne PLATE primjedbe na ra~un Ministar- [ta }e Zakon o platama, }e u odnosu na 2005. godinu, bi- stva, {to zna~i da ispuwavamo ako bude donesen, zna~iti ti pove}ane za 72 odsto. Pri- svoju ulogu. Nemamo saznawa ?pripadnicima republi~- mjera radi, plata policajca da se neko sa ha{ke liste na- kog Ministarstva unutra- na kraju 2005. godine iznosi- lazi u zoni odgovornosti ovog {wih poslova? la je 477, a sa primjenom ovog Ministarstva, jer da imamo, - Zakon o platama je veoma zakona iznosi}e 800 maraka, postupali bi na jedan jedini vaàn pokazateq da Vlada uve}ana za minuli rad, ili in- mogu}i na~in, koji je svakome Srpske ima namjeru da rije{i spektora, ~ija je plata tada jasan. Naravno, dio na{ih ak- socijalne probleme i da je bila 812, a sada bi iznosila tivnosti odnosi se na priti- opredijeqena da u~ini sve {to 1.400 maraka. Va`no je nagla- sak na mreè podr{ke tim lije realno mogu}e kako bi se siti da je, prilikom defini- cima, i nemamo namjeru da ima- standard pripadnika Mini- sawa Zakona o platama, ostva- mo bilo kakav drugi pristup. starstva unutra{wih poslova ren dijalog sa granskim sindi- Republi~ko Ministarstvo unu- i policije poboq{ao. Tokom katom i da su uvaène wihove tra{wih poslova }e odgovo- pro{le i ove godine plate na- primjedbe, posebno one koje riti i tom, kao i ostalim za- {ih radnika su pove}ane dva su se odnosile na raspodjelu u dacima, ma koliko oni te{ki puta, i u odnosu na 2005. godi- vezi sa raspoloìvim novcem, nu, ve}e su za oko 30 odsto. Sa {to je dovelo do omjera koji bili. Stanislav â|o u razgovoru s na{im novinarom primjenom ovog zakona, plate imamo u zakonu. ¥ Perica PE]ANAC \ Snimila S. ILI] 22. i 23. decembar 2007. TEMA 3 PRIPREME ZA OBNOVU PRUGE SRNETICA - POTOCI - MLINI[TE - [IPOVO ]IRO" NA STAROM KOLOSIJEKU

U" toku izrada obimne planske dokumentacije kako bi se ve} na proqe}e krenulo sa prvim radovima na obnovi pruge koja prolazi kroz ìvopisne krajolike netaknute prirode i srce kraji{kih {uma. Udruèwe za obnovu pruge osnovano po~etkom decembra u Bawoj Luci a popisu prirodnog, da se smota krivina i voz bez- BiH. Pri~a o "}iri# zavr{e- istorijskog i kultur- bjedno spusti u Drvar. na je 1976. godine. Nnog nasqe|a Republike Vukosava je u blizini na- Neprikosnoveni lider on- Srpske uskoro }e se na}i jo{ pasala stado. Kada je Franca da{wih bosanskih komunista nekoliko interesantnih zna- vidjela kako zabrinut {etka, bio je Branko Mikuli}. menitosti koje }e obogatiti upitala je {ta ga mu~i. On se - Uskotra~ne pruge su za- turisti~ku ponudu wenog jugo- u po~etku malo ne}kao da joj starjele i preìvjele. Nema- zapadnog dijela. odgovori. Vjerovatno ga je bi- ju vi{e nikakvu perspektivu. One se nalaze uz, ili u ne- lo stid. Na kraju je priznao da One su prevazi|ene i sa wi- posrednoj blizini trase ne- nema rje{ewa da sa O{trice ma se ne moè u Evropu - eg- kada{we pruge uzanog kolo- voz spusti u Drvar. zaltirano je govorio Miku- sijeka Srnetica - Potoci - Onda ga je ona upitala da li}. Mlini{te - [ipovo ~ija obli voz moè da ide unazad. On Imao je bezrezervnu podr- nova bi, kako saznajemo, mogla je odgovorio da moè, ali je {ku Hamdije Pozderca u ~ijoj po~eti ve} na proqe}e idu}e i upitao {ta }e ga vu}i jer ga Cazinskoj krajini nije bilo godine. Ova trasa duìne je ma{ina ne moè gurati una- pruga uskog kolosijeka. Mi- 72 kilometra i predstavqa, u zad. lan Uzelac se o tome malo pi- stvari, krak pruge Prijedor - - A imate li vi gospodine tao. Sanski Most - Drvar - Li~ka Kaufman vi{e tih ma{ina, Ukidawem uskih pruga u Kaldrma, koju je prije stoti- upitala je Vukosava. - Imamo, BiH je najmawe 45 hiqada rad- wak godina izgradio kontro- za{to pita{ - odgovorio je nika, mahom Srba, ostalo bez verzni bavarski {umski pred- on. posla. Bili su prisiqeni da PARTIZANSKA uzetnik Oto fon [tajnbajs. - Pa zapni ga otpozada sa napuste te krajeve. Ve}ina od @EQEZNICA [tajnbajs je krajem 19. vi- drugom ma{inom i vuci za Dr- wih se skrasila na prostori- mje{tanima je ona bila i je- turisti~ki, ekolo{ki, geo- jeka, ta~nije 1878. godine, od var - savjetovala je Vukosava ma biv{e Jugoslavije, ali su dina veza sa svijetom. Miku- grafski, istorijski, kao i Tokom Drugog svjetskog ra- tada{weg austro-ugarskog ad- uglednog be~kog inèwera. mnogi oti{li u Ameriku, Au- li} i onda{we komunisti~ke osnovni privredni potenci- ta, pruga Jajce - [ipovo - Mli- ministratora i ministra fi- On je ostao zabezeknut neko- straliju, Novi Zeland... I da- vlasti nisu ispunile obe}awe jal koji je "neophodno akti- ni{ta - Srnetica - Drvar slu- nansija BiH Bewamina Kala- liko trenutaka, a zatim ju je nas su srcem i du{om vezani da }e umjesto ukinute pruge virati i staviti u funkciju#, ìla je iskqu~ivo za potrebe ja pod sumwivim okolnosti- zgranuto uhvatio za ramena i za zavi~aj. izgraditi drumske saobra}aj- re~eno je na osniva~koj skup- NOV Jugoslavije. "]iro# je ma dobio u zakup ogromne po- poqubio u ~elo. Problem je Prije odlaska "}ire# u nice. To je bio i razlog da su {tini Udruèwa. prevozio partizane i wihove vr{ine najkvalitetnijih {u- bio rije{en. prijevremenu penziju pruga se pored {umskih radili{ta Predsjednik Izvr{nog od- rawenike, narod, hranu i rat- ma u zapadnoj Bosni. Kalaje- Bilo je to u jesen 1880. go- Srnetica - Mlini{te - [ipo- ugasila i mnoga naseqa na bora Udruèwa Boro Daki} ni materijal. Partizanskom vim dekretom wegov "tajni sa- dine. Na proqe}e idu}e godi- vo imala je veliki privredni ovoj èqezni~koj prugi. naglasio je da bi obnovqena èqeznicom vozio se i Vrhov- vjetnik# ([tajnbajs) dobio je ne po~ela je gradwa èqezni- i dru{tveni zna~aj. Kroz Sr- Srnetica je danas sabla- pruga imala ogroman privredni {tab i Josip Broz Tito. Za odrije{ene ruke da eksploa- ce. Kada je pruga zavr{ena Ka- neticu je svako pola ~asa pro- sno pusta. Radni~ko naseqe je ni, ekonomski, turisti~ki i vrijeme neprijateqske ofan- ti{e centar najve}eg {umskog potpuno devastirano i u we- kulturolo{ki zna~aj za nazive partizani su svoju èqe- bogatstva na Balkanu. mu vi{e ne ìvi niko. Stawe rod jugozapadnog dijela Repu- znicu krili na slijepim ko- Ostalo je zabiqeèno da nije ni{ta boqe ni na blike Srpske. losijecima, pokrivaju}i je je [tajnbajs ovu koncesiju do- O{trequ, Mlini{tima, Po- - Dovoqno je prikazati ar- grawem. bio gotovo na poklon: po smi- tocima... Zub vremena i qud- heolo{ku gra|u, istorijske Neposredno pred dizawe je{no bagatelnoj cijeni. ski nemar u~inili su svoje. ~iwenice, demografska kre- pruge, u èqezni~ku stanicu Pragmati~ni Bavarac od- tawa, reqef, klimu, ekolo- u Mlini{ta dopremqen je mah se dao na posao. Pored ne- {ku okolinu, egzistenciju partizanski voz koji je tom koliko pilana, izgradio je Udruèwe za biqnog i ìvotiwskog svije- prugom saobra}ao za vrijeme prugu i luku u [ibeniku za obnovu pruge ta, rijeke, potoke i jezera, pe- rata. Voz je sada prepu{ten na transport sirovina iz {uma }ine i {piqe kao i qudski milost i nemilost zubu vre- BiH u prekomorske zemqe. U Bawoj Luci je po~etkom potencijal sa svojom funkci- mena. decembra osnovano Udruè- onalnom organizacijom, pa da te mogu}nosti, jeste obnavqa- Vukosavina we za obnovu uzane pruge Sr- se zakqu~i da navedene teri- we uskokolosije~ne pruge na netica - Mlini{te - [ipo- torije zasluùju mnogo ve}u relaciji Srnetica -Potoci - manevarka" vo. Za predsjednika Glavnog pa`wu qudi koji danas ìve Mlini{te - [ipovo (Pqev- " odbora Udruèwa izabran je i rade u Republici Srpskoj a O izgradwi pruge do Drva- sko bogno) - rekao je Daki}. Milan Jovanovi}, a za pred- i {ire - rekao je Daki}. Pored osnovnih sadràja ra u narodu jo{ ìvi pri~a sjednika Izvr{nog odbora ma- Obnova pruge, dodao je on, kako je ~obanica Vukosava To- pruge kao sistema, naveo je on, gistar Boro Daki}. U Udru- ubrzala bi povratak nezapo- neophodna je izgradwa najma- mazovi} iz sela Zavo|a podno èwu su naveli da je u toku slenih na pradjedovska ogwi- O{trice iznad Drvara, pomo- Boro Daki}: Radi}e se dionica po dionica we ~etiri hotela (Srnetica, izrada obimne planske doku- {ta, zapo{qavawe qudi koji Potoci, Mlini{te izvor gla [tajnbajsovom glavnom mentacije, kako bi se ve} na beznade`no ~ekaju uhqebqe- projektantu Franc Jozefu Ka- ufman je li~no do{ao da is- lazio teretni ili putni~ki Plive) kao i sportsko-rekre- proqe}e krenulo sa prvim rawe, otvarawe prera|iva~kih ativnih sadràja, sa sna`nom ufmanu da spusti voz u grad. prati prvi voz sa O{trice u voz. Pored pruge su nikla dovima na obnovi pruge koja preduze}a koja koriste siro- Drvar. Kada je voz oti{ao, on mnoga {umska radili{ta, a sa- marketing logistikom. prolazi kroz ìvopisne kra- vine iz okoline, a pomogla bi Od istorijskih znameni- VAGAWSKA PE]INA je {efu stanice predao zape- mo u Srnetici bilo je skoro jolike netaknute prirode i i dovo|ewu turista zaintere- ~a}enu kovertu i oti{ao do tri hiqade radnika. To pito- tosti ovog kraja dovoqno je Vagawska pe}ina nalazi srce kraji{kih {uma. sovanih za lov, ribolov, {et- spomenuti stare sredwovje- litice ispod pruge. Nakrat- reksno naseqe u wedrima Kle- Okruèwe pruge ~ine te- se na obroncima planine Vi- wu ~istom ekolo{kom sredi- kovne gradove Sokol, Prizre- ko je zastao kao da se predo- kova~e imalo je {kolu, ambu- ritorije op{tina Drini}, nom. torog u blizini [ipova. Pr- mi{qa, a onda se sunovratio lantu, bioskop, fudbalski nac i Bo~ac, za koje su vezani Isto~ni Drvar, Ribnik, Mr- - Jedan od vrlo va`nih ele- mnogi doga|aji i legende iz va istraìvawa u woj ura|e- u ponor. klub "@eqezni~ar#, korzo... kowi} Grad i [ipovo. menata koji zna~ajno mogu ini- na su 1969. godine, a zavr{e- U koverti koju je dao {e- Pored pruge nikla su i pro{losti. Tu je i partizan- Ovo podru~je ima izvan- cirati i pokrenuti sve osta- ski voz na Mlini{tima, par- na 1980, kada je stru~ni tim, fu stanice bila je wegova brojna druga naseqa ~ijim redan zdravstveni, sportski, lo, da bi se ostvarile pomenu- na ~elu sa prof. dr Raden- oporuka kojom je objasnio raz- tizanske bolnice... kom Lazarevi}em, napravio log samoubistva i odredio da Pored stoqetnih {uma od projekat za weno turisti~- petina honorara kojeg je do- prirodnih qepota pa`wom ko ure|ewe. Dvorane Vagaw- bio za projektovawe èqezni- plijeni pra{umski rezervat ske pe}ine bogato su ukra- ce bude ispla}ena Vukosavi "Lom# na Klekova~i, Vaganska Tomazovi} po ~ijoj je ideji pe}ina sa "sve~anom dvoranom# {ene raznim pe}inskim na- kod [ipova, Ledana kod Vu~i- kitom. Pored raznovrsnosti do{ao do rje{ewa okretnice na O{trici i uveo ma{inu je Poqane, izleti{ta Balka- pe}inskog nakita - stalak- na i Zelenkovac kod Mrkowi} titi, stalagniti, salivi, ko- "manevarku# koja je spu{tala kompoziciju u Drvar. Grada, izvori Plive, Sane i Ja- raqni nakit i drugo moè wa... se uo~iti i wegova raznoboj- Ukidawe }ire" Olak{avaju}a okolnost je, nost, od bijele preko crven- Sve do kraja Prvog" svjet- istakli su u Udruèwu, {to kaste, sive do crne boje. skog rata austro-ugarsko di- ve} postoji trasa pruge koja }e Projekat, me|utim, jo{ ni- oni~arsko dru{tvo "[tajn- biti obnovqena. Zbog nedostat- je realizovan pa pe}ina ne bajs# posjedovalo je svoju è- ka novca radi}e se dionica po moè da primi turiste. qezni~ku mreù duìne od dionica. oko 400 kilometara. Raspola- U planu je da se prvo gradi Kaufman je u to vrijeme galo je i sa 32 parne lokomo- dionica od Mlini{ta do [i- bio najpoznatiji austrijski tive. Ina~e, sa oko 1.300 ki- pova (Pqevsko bogno) u duì- graditeq pruga i profesor lometara duìne i 650 par- ni od 27 kilometara. Zatim bi arhitekture na Be~kom uni- nih lokomotiva, mreà bh. se gradila dionica Srnetica - verzitetu. Stru~wak od ugle- pruga uskog kolosijeka je sve Potoci. U Srnetici je u planu da i povjerewa crno-ùte mo- do sedamdesetih godina pro- i izgradwa pravoslavne crkve. narhije. {log vijeka, kada je po~elo U Udruèwu vjeruju da }e pored Kada je prugu doveo do wihovo ukidawe, ~inila naj- Vlade Srpske svoj interes za O{trice iznad Drvara susreo ve}u svjetsku mreù tog tipa obnovu pruge Srnetica - Poto- se sa, za wega, nepremostivom èqezni~kih pruga. ci - Mlini{ta na}i i op{ti- preprekom. Nije imao rje{e- Nakon nepunih stotinu gone, privredne i turisti~ke or- wa kako da savlada kawon Un- dina postojawa biv{e komu- ganizacije Republike Srpske ca. Zbog {irine, kawon se ni- nisti~ke vlasti odlu~ile su ali i mnogi drugi. je mogao premostiti niti je da ukinu sve pruge uskog kolo- postojala tehni~ka mogu}nost sijeka u Bosanskoj Krajini i ¥ Gojko DAKI] 4 ODJECI NEDJEQE 22. i 23. decembar 2007. VLASNI[TVO I MEDIJI NOVINARSTVO I NOVAC U fabrici - iluzija iznismeni preuzimaju od politi~ara primat u ULOGA NOVÂNIKA ugroàvawu slobode medija. Sve je vi{e doka- Bza koji svedo~e o velikoj podre|enosti novinara, o inferiornosti profesije ~ak i u slu~ajevima elementarnih standarda. Kaè se da vlasnik moè da radi {ta ho}e, da je vlasnikova re~ posledwa, da su zapovesti vlasnika, transponovane preko urednika, presudnije i starije U URE\IVA^KOJ POLITICI od profesionalnih normi - i da tako mora biti. Postavqa se jedno od krucijalnih pitawa novi- narske profesije: Vaì li novinarski kodeks i za vla- Kompanija WAC prvo je najavila da }e ubudu}e boqe slovawe WAC-a. U prilog toj teo- snike medija? Informacije nas zasipaju u talasima riji pre svega govori ~iwenica da i sa svih strana. Postoje mediji koji imaju uticaj na kontrolisati medije koje posjeduje, a samo dva dana kasnije je promena politike WAC-a naja- formirawe javnog mnewa u svojim zemqama, ali i u saop{tila da se ne}e mije{ati u ure|iva~ku politiku vqena samo dva dana posle ~lanka u onome {to se ponekad eufemisti~ki naziva "me|u- "[piglu#, kao i ~iwenica da ta na- narodnom zajednicom#. Me|utim, wihova stvarna mo} ako bi mogla prili~no da iz- U tom smislu, kqu~ni potez pri- o~ekivati da kompanija ili pojedi- java nije propra}ena ni izbliza ono- leì u sposobnosti da stvaraju iluzije, opsene, opti~- meni medijsku sliku jugoi- pao je nema~kom wusmagazinu nac koji u ovaj ili onaj medij ulo- liko burno koliko je to bilo mogu- ke varke - kao {to se i filmska umetnost bazira na Isto~ne Evrope, vest je pro- "[pigl# koji je u izdawu od 19. no- è velike pare od tog istog medija }e imaju}i u vidu rasprostrawenost nesavr{enosti qudskog oka (slike koje nam se pri- {la potpuno nezapaèno. Zbog me- vembra objavio detaqe ovog slu~a- ne o~ekuju ni{ta izuzev profita - i tira` WAC-ove mreè. kazuju dovoqno brzo jedna za drugom doìve}emo kao dijske hajke na bugarsku istori~ar- ja i izneo tezu o tome da su WAC- bilo da je u pitawu izbor uredni~- Kompanija se ogradila, najavi- kontinuirani niz). Tako je, na primer, mnogo qudi ube- ku umetnosti Martinu Balevu i u ovi dnevnici "Trud# i "24 ~asa# za- kog i novinarskog kadra, ili (mawe la da }e ubudu}e vi{e paziti, jo{ |eno da se stvarne politi~ke odluke (i to one koje po~eli hajku na Martina Balevu, ili vi{e suptilno) uplitawe u ure- jednom istakla svoje zalagawe za imaju uticaja na sudbinu ~itave planete!) donose u svet- "koriste}i se nacionalisti~kim |iva~ku politiku i sadràj, vla- kvalitet i - za}utala. skim politi~kim prestonicama. To je slika koju me- parolama. snik, ukoliko èli, ima pravo na Nije digla preteranu galamu, diji stvaraju i pa`qivo neguju. U stvari, ono {to za- Dva dana kasnije, WAC je reago- uticaj u onome {to je pazario. nije izazvala o{tre reakcije novi- ista odre|uje savremene svetske tokove jeste protok vao pomenutom najavom o boqoj kon- "Povod za reakciju WAC-a je narskog esnufa, a "namirila# je sva- kapitala i pona{awe velikih multinacionalnih tom kontekstu objavqene naciona- troli medija u wihovom vlasni{tvu. dobar, trebalo je reagovati, po{to kog potencijalnog partnera koji bi korporacija. One odlu~uju {ta je dobro a {ta ne - od- listi~ke parole, medijski koncern Ipak, ni vi{e od nedequ dana na- je u slu~aju bugarskih medija zaista mogao da joj prebaci {irewe naci- nosno, {ta }e doneti profit. WAC najavio je 21. novembra da }e kon toga, nije jasno kako }e se ubu- bilo kr{ewe elementarnih novi- onalisti~kih ili bilo kakvih dru- Jedan od najpoznatijih svetskih teoreti~ara i ubudu}e boqe kontrolisati medije du}e WAC pona{ati, {to ovaj kon- narskih kodeksa. Ipak, slu~aj jedne gih politi~ki nekorektnih paro- analiti~ara medija, Noam ômski u svojoj kwizi "Me- ~iji je vlasnik ili suvlasnik. cern zapravo èli, kakva }e i ko- zemqe i tamo{wih medija ne bi tre- la. Ipak, po{to prvobitna najava diji, propaganda i sistem# tvrdi da novinske ku}e za- Kako su se u pomenutoj hajci po- lika kontrola ubudu}e postojati. balo da bude opravdawe za uvo|ewe moè da se tuma~i "i ovako, i ona- pravo ne prodaju novine i wihova glavna preokupa- sebno istakli bugarski dnevnici Misteriji o daqim potezima ve}e kontrole nad svim ostalim me- ko#, dakle svakako, posebno je zani- cija je "Ogla{iva~#, a ne ~italac. U nastavku on tu "Trud# i "24 ~asa#, ~iji je vlasnik WAC-a najvi{e su doprineli pred- dijima i u svim ostalim dràvama. mqivo {to na wu nisu reagovali svoju tvrdwu dopuwuje i kaè: "Elitne ameri~ke no- upravo WAC, kopredsednik tog kon- stavnici te kompanije. Samo dva da- S druge strane, te{ko je o~ekivati oni koji su najpozvaniji: Me|una- vine prodaju svoj proizvod ogla{iva~ima, a wihov je cerna Bodo Hombah naveo je da ubu- na po{to je objavqena najava vode od vlasnika da uloì pare u odre- proizvod ~itala~ka publika#. Kad to prevedemo na rodna federacija novinara (IF) i malo razumqiviji jezik to zna~i da novine moraju, pre du}e u jugoisto~noj Evropi ne}e bi- Hombaha o "bavqewu sadràjem# |eni medij, a da ga ne interesuje ure- Evropska federacija novinara (IFJ) ti zakqu~ivani ugovori koji pred- isti taj Hombah rekao je ne{to sa- |iva~ki koncept#, kaè za "Vreme# svega, reflektovati interes prodava~a (vlasnika no- i Evropska federacija novinara vine) i potro{a~a (ogla{iva~a). Prose~ni gra|a- vi|aju da WAC nema pravo me{awa svim drugo. Nade`da Ga}e, predsednica Neza- (EFJ). nin koji ~ita te novine je samo `rtveno jagwe. u redakcijski posao. "Dosada{wa "Na{ osnovni princip ostaje i visnog udruèwa novinara Srbije, Generalni sekretar EFJ-a Ejden U svetu, a i kod nas, stvara se potpuno novi odnos politika firme, prema kojoj smo se daqe: izdava~ se ne me{a u sadrà- isti~u}i ipak da bi medijima tre- Vajt, u "[piglovom# tekstu nave- izme|u novinara i vlasnika medija, a posebno na remi brinuli samo o izdava~kim pi- je na{ih novina. On to nigde ne ra- balo ostaviti slobodu da procene den kao konsultant WAC-a za Bugar- laciji medij - ogla{iva~i, koji sve ~e{}e i sve sna- tawima, a bavqewe sadràjima pre- di, ni u koje vreme i ni prema kona~in pona{awa u odre|enoj situ- sku#, do zakqu~ewa ovog broja "Vre- `nije uti~u na ure|iva~ku politiku pojedinih medi- pu{tali u potpunosti uredni{tvi- me. On ne daje nikakve politi~ko- aciji i okruèwu. mena# nije odgovorio na dva posla- ja. Svedoci smo sve ja~eg uticaja kapitala odnosno proma tih listova, ne}e mo}i da bude sadràjne instrukcije. Pravac nota pitawa, ali je "onima koji se ba- fita, dok uticaj politike i politi~ara na ure|iva~- nastavqena zbog lo{ih iskustava vina leì iskqu~ivo u nadle`nove tom problematikom# prosledio ku politiku slabi. koja smo imali#, objasnio je Hombah, sti glavnih i odgovornih uredni- neku vrstu odgovora i reakcije na Trka za senzacijama, aferama, ne ozbiqno (lo- a prenela agencija EPD. ka#, objasnio je Hombah, a preneo ono {to je "[pigl# objavio. U pi- {e) istraìvawe, jednostrano izve{tavawe, porast Po wegovim re~ima, WAC "ne novosadski "Dnevnik#, u kome WAC smo koje je "Vreme# dobilo od pred- sadràja lake i jeftine zabave, nezamerawe politi- èli da se me{a u politiku drugih ima ve}inski vlasni~ki udeo. stavnika jednog novinarskog udru- ~arima i vlasnicima kapitala. Takvo stawe je lo{ zemaqa, ve} da obezbedi da se po- Naravno, posle svega toga, posta- èwa u regionu, a koje je potpisao saveznik novinarstvu pa nije ~udo da moèmo novi- {tuju standardi novinarskog kva- vqa se pitawe {ta je Hombah zapra- Vajt, najpre se demantuje da je on narstvo okarakterisati kao tonu}u profesiju. liteta i istinitosti u izve{tava- vo èleo da kaè i {ta u prevodu konsultant WAC-a, a zatim i navo- Mediji jesu roba, ali roba sa veoma izraènom spe- wu#. Da WAC kojim slu~ajem pose- zna~e tako kontradiktorne najave. di da se povodom bugarskog slu~aja cifi~nom teìnom. Ta specifi~na teìna daje nam duje dva ili tri {tampana izdawa, Predstavnik WAC-a za Srbiju i za- sastao s ~elnicima te kompanije. za pravo da profesiju branimo u interesu razvoja ci- stvar bi bila zrela za poneki ko- menik generalnog direktora "Poli- "Savetovao sam im da ne interveni- vilnog dru{tva i da moramo braniti ulogu medija u mentar i {turu analizu. Me|utim, tike# Verner Heri} kaè da sve to {u i da se ne me{aju u sadràj, ve} procesu razvoja demokratije. kako je u pitawu koncern koji u svom ne moè da komentari{e jer "radi da uti~u na otvarawe debate u bu- Francuski teoreti~ar medija Pjer Sorlin tvr- vlasni{tvu ili bar ve}inskom vla- u Srbiji, a ne u Bugarskoj#. On u garskim medijima. Oni su se sagla- di: "Vlasniku je profit vaàn, ali novinari moraju sni{tvu ima 38 tira`nih dnevnika, razgovoru za "Vreme# ipak nagla- sili i u tom smislu objavili svoje delovati prema svojim profesionalnim standardima 112 magazina i 133 specijalizovana {ava da je svako uplitawe u ure|i- saop{tewe... U mojim razgovorima i wihov ciq nije ostvarivawe zarade, ve} ostvariva- marketin{ka izdawa, odnosno ukup- va~ki koncept i sadràj novina su- Bodo Hombah: [ta je s wima nije bilo ni re~i o nameri we osnovnog zadatka medija kao psa ~uvara principa no 4 miliona {tampanih kopija protno poslovnoj politici WAC-a: èlio da kaè da se me{aju u ure|iva~ku politi- demokratije. Novinari su u procepu: rade za platu, a dnevno, }utawe novinarskih udru- "Mi stoprocentno po{tujemo slo- ku i sadràj novina - to bi bilo proizvod zavisi o tiraù, ali oni nisu poput radni- èwa i medijskih analiti~ara sko- bodu novinarstva i ne}emo se me- Uprkos logi~noj pretpostavci protivno principima pona{awa ko- ka u fabrici (doweg rubqa, a znamo kako dowe rubqe ro je za nevericu. {ati u sadrìnu novina. Zalaè- da vlasnici moraju ovako ili ona- ji je s wima potpisan#, pi{e Vajt. moè biti zaprqano fiziolo{kim sadràjem ono- MASAKR, PA ]UTAWE: [ta mo se za postojawe ~vrstog zida iz- ko uticati na medij koji poseduju, U prevodu na nediplomatski jega ~ije je), jer wihov proizvod mora biti uskla|en s se, dakle, dogodilo? Pri~a po~iwe me|u izdava~a i redakcije, odnosno Verner Heri} napomiwe da u slu~a- zik sve to zapravo zna~i da, po tu- eti~kim standardima profesije#. u maju ove godine, kada je u mestu za koncept u kojem se generalni di- ju WAC-a postoji niz primera koji ma~ewu EFJ-a. WAC ne}e uticati I, zaista, novinar nije duàn razmi{qati ho}e Batak na jugoistoku Bugarske tre- rektor ne me{a u ure|iva~ki po- pokazuju da nikakvog upliva u sadr- na ure|iva~ku politiku svojih iz- li wegov prilog u nekom mediju pove}ati ~itanost, balo da bude organizovan skup sao#. ìnu nema. Po wegovim re~ima, za dawa. Zvu~i divno, ali se postavqa slu{anost i gledanost, pa time i ostvariti boqi evropskih istori~ara. Planirano je Po wegovim re~ima, ako medi- vreme mandata Rajnara Cobela, biv- pitawe za{to EFJ nije zvani~no profit, ve} da li je to u skladu sa standardima novi- da se skupu, izme|u ostalih, obrate ji po{tuju qudska prava, profesi- {eg nema~kog ambasadora u Srbiji, reagovao i za{to je pismo general- narske profesije i eti~kih na~ela. îm novinar po~- i Ulf Brunbuer i Martina Bale- onalnu etiku i standarde, ne posto- mediji u vlasni{tvu WAC-a (dakle, nog sekretara dokument do kojeg mo- ne da razmi{qa o tome koliko }e se pove}ati pro- va, predstavnici Instituta za Is- je nikakvi problemi i nikakvi uti- nema~ke kompanije) bili su najè- è da se do|e samo putem li~nih fit, tada nestaje novinarstvo i po~iwe najgora ko- to~nu Evropu berlinskog univer- caji. U tom smislu, Heri} jo{ isti- {}i u komentarima na wegov ra~un. poznanstava - kona~no, u pitawu je mercijalizacija. ziteta, sa studijom "Slika islam- ~e da, {to se ti~e "Politike# i Tako|e, u slu~aju Austrije, ta- organizacija kojoj je jedini (i vi- Jay G. Blumler je napisao: "Ne uti~u samo zako- skog neprijateqa - antiislamisti~- "Dnevnika#, nikakvih promena ne}e mo{wi WAC-ovi mediji, koji be- {e nego dobro pla}en) posao da vo- ni trì{ta na novinare, ve} i politi~ari i drugi ki stereotipi u Bugarskoj, vi|eni biti. leè milionske tiraè, najè{}i di ra~una o slobodi medija i uslo- mo}nici koji èle prodati svoje ideje#, a Dennis kroz mit o pobunu u Bataku#. IMAM, DAKLE MOGU: Iako u su borci protiv EU, iako takva po- vima u kojima oni rade. MekKuail dodaje: "Postoji stalni potencijalni kon- No, pre nego {to su istori~ari Hrvatskoj WAC poseduje mnogo ve- litika nije u interesu kompanije. [ta god ko o tome mislio i {ta flikt izme|u medija i onih koji imaju politi~ku i i doputovali na konferenciju, bu- }i broj uticajnih medija nego u Sr- "Mi imamo samo jednu misiju: god se daqe desilo, najava o pred- finansijsku mo}#. Vlasnik je vlasnik i ima svoja pra- garski mediji objavili su da Brun- biji (vidi okvir), tamo{wi mediji na{ posao je da zaradimo. Sve osta- va. Vlasnik je uloìo (nadajmo se) svoj kapital, o~e- stoje}oj promeni pona{awa vlasni- kuje profit i èli ga {to vi{e i {to brè. To je bauer i Baleva tvrde kako u mestu nisu preneli informaciju o najavi lo prepu{tamo redakcijama#, tvr- ka sasvim sigurno spada u taj do- Batak nije bilo masakra u koji do promene pona{awa vlasnika, a no- di Heri}. legitimno. Vlasnik ima pravo da odredi smernice men.Kad se sve ovo sabere i oduzme, ure|iva~ke politike, odnosno da li }e medij u we- tada niko nije sumwao: u pitawu je, vinarska udruèwa nisu reagovala. [PIGL I POSLEDICE: Ka- rezultat je kompletna papazjanija. govom vlasni{tvu zastupati liberalnu, ultra desno, ina~e, doga|aj iz aprila 1876. kada Hrvatski muk donekle je i razumqiv ko bilo, ~ak i ako zanemarimo teo- Najpre, imamo najavu upliva WAC- ultra levo... su, zbog ènske pobune lokalnog ba{ zbog velikog broja WAC-ovih rije o pravu vlasnika na uplitawe a u ure|ivawe i sadràj novina. On- I to je legitimno. stanovni{tva, vojnici otomanskog medija: niko ni{ta zapravo ne zna, u sadrìnu i druge segmente ure|i- da, imamo potpuno kontradiktornu Ali, kada imenuje glavnog urednika i kada se od- carstva opkolili to mesto, pobili za neku pobunu protiv vlasnika su- va~ke politike, u pri~i o WAC-u najavu WAC-a da se ni ubudu}e ne- redi ure|iva~ka politika, ima li pravo mewati sa- pet hiqada qudi i do temeqa spa- vi{e je rano, a od vlasnikovog nov- ima nekoliko vrlo ~udnih momena- }e me{ati u ure|ivawe i sadràj dràj? lili sve ku}e. Odmah po{to je ob- ~anika zavisi opstanak nekoliko ta - tu su pre svega tajming najave o novina. Imamo zatim tvrdwu pred- NE! javqena teza o negirawu masakra, hiqada qudi zaposlenih u mediji- promeni pona{awa vlasnika kao i stavnika WAC-a da, {to se Srbije Vlasnici medija su izuzetno uticajni i mo}ni reagovali su gradona~elnik Bataka, ma i wihovih porodica. ve} pomenuti izostanak detaqa o ti~e, me{awa u ure|ivawe nije bi- qudi. Nazivaju ih medijski magovi, medijski tajkuni. kao i bugarski premijer i predsed- "Mije{awe vlasnika u ure|i- tome kako }e ta promena u praksi izlo niti }e ga biti. Britanski teoreti~ari Tunstal i Palmer defi- nik, a Akademija nauka odbila je da va~ku politiku medijske ku}e ni- gledati. Povrh svega, imamo }utawe nad- nisali su pojam "medijski mag# kao: ustupi svoje prostorije za odrà- kako ne moè biti dobra praksa, Naime, napadi bugarskih medi- le`nih udruèwa i diplomatske - ... osobu koja posjeduje i upravqa glavnim medij- vawe konferencije. Zakazani doga- jer to u pitawe dovodi medijske slo- ja na Martinu Balevu po~eli su jo{ formulacije ~elnika EFJ-a. Ono skim kompanijama, preuzima rizik interpretacije i |aj potom je otkazan, {to ipak ni- bode i na{u osnovnu zada}u da jav- u maju, a vlasni~ka reakcija, zva- {to je naj~udnije jeste ~iwenica upravqa medijskim biznisom u li~nom ili ekscentri~- je doprinelo smirivawu strasti. nost informiramo pravodobno, vje- ni~no opravdana odbranom "kvali- da je povod za takvu pri~u postojao nom stilu. Naprotiv. Nacionalisti~ki istu- rodostojno, to~no i u skladu s eti~- tetnog novinarstva# (kako je to for- jo{ u maju: haranga na ènu koja je Randolp Harst je bio pravi mag, zatim Ted Tar- pi povodom doga|aja iz XIX veka po- kim standardima#, kaè za "Vreme# mulisao Bodo Hombah), usledila je mislila druga~ije po~ela je pre ner, a danas je to, bez sumwe, Rupert Murdok. Ima jo{, trajali su uprkos tezi Belever da joj predsjednica Sindikata novinara tek u novembru - medijima je, dakle, {est meseci i do sada je nesmetano mawih i ve}ih, poznatih i iz senke, medijskih mago- nije namera da ospori masakr, ve} Hrvatske Gabrijela Gali}. prepu{teno da skoro {est meseci trajala. va. Neki su postali izuzetno uspe{ni politi~ari, kao samo da nau~no preispita dokumen- Ona ipak nagla{ava da ideal rade {ta ho}e, da bi tek potom bi- Osim teorije o tome da je ~ita- {to je to Silvio Berluskoni, koji je svoju politi~- te koji su s wim u vezi. potpune ure|iva~ke nezavisnosti li udareni po prstima. Po{to je u va stvar po~ela zbog toga {to je, ku mo} sagradio na temeqima medijskog carstva. Ita- U me|uvremenu, neki bugarski ne moè da postoji: "Vlasnik i bez ovom trenutku nemogu}e do}i do od- posle pri~e u "[piglu#, WAC ne- lija je bila vrlo lo{e ocewivana u svim analizama intelektualci kritikovali su po- direktnog uplitawa u ure|ivawe govora na pitawe za{to je to ba{ kako morao da reaguje, nijedna dru- slobode medija upravo zbog Berluskonija i ~im je iz- na{awe medija i pokrenuli potpi- novina ili elektronskog medija, tako u~iweno, logi~na je pretpo- ga zaista ne "drì vodu#. Za sada. gubio vlast, rejting italijanskog novinarstva je po- sivawe peticije protiv ugroàva- odabirom uredni~kog kadra, ima mo- stavka da ~itava ta stvar ima di- Dok se Bodo Hombah ponovo ne ogla- rastao. Kod nas najpoznatiji medijski mag je bez sva- wa prava nau~nika na slobodno degu}nost utjecaja na ure|iva~ku po- rektne veze sa ~lankom objavqenim si i ponovo ne objasni {ta je kva- ke sumwe vlasnik kompanije "Pink# @eqko Mitro- lovawe. No, u periodu od maja do litiku#. u nema~kom "[piglu# - objavqiva- litetno novinarstvo i dokle seè vi}. Korporativno novinarstvo najve}a je opasnost po~etka novembra osim nau~nika Kada se stvar posmatra s te stra- we pri~e u ovom uticajnom magazi- sloboda medija. Ima ~ovek pravo slobodi i pluralizmu medija. Nezavisno novinarstvo niko zapravo nije reagovao - nisu se ne, ~ini se da nema nikakvih proble- nu moè da izazove reakcije pred- na to. On drì nov~anik. i nezavisni mediji, po svemu sude}i su pokojni, ako oglasili ni WAC ni me|unarodna ma u vezi s WAC-ovom najavom. Uo- stavnika velikog kapitala, pa sa- su ikada i postojali. novinarska udruèwa. stalom, zaista bi bilo neprirodno mim tim i mogu}e posledice na po- ¥ Tamara SKROCA ¥ Branimir Bata GRULOVI] 22. i 23. decembar 2007. PUTOPIS 5 BUDIMPE[TA U OÎMA WENIH POSJETILACA QEPOTICA NA DUNAVU Vi{e od dvije hiqade godina stara istorija i kulturno blago koje su brojne civilizacije ostavile za sobom, ~ine da Budimpe{ta uvijek iznova odu{evqava turiste. To je grad u kojem sve vrijedi vidjeti udimpe{ta - prelijepi na posebnost su i nevjerovatno koliko mostova, od kojih svaki glavni grad Ma|arske, na- {iroki bulevari, na kojima je ima svoju legendu, a koji spajaju Blazi se na sredwem toku gu`va nemogu}a. breùqkasti Budim na zapadnoj

i ravnu Pe{tu na isto~noj oba- U ovom gradu sve vrijedi vi- kule... sve to izgleda kao veli- li. U gradu je sve lijepo, po~ev djeti - Kraqevsko brdo pod za- ~anstveni spomenici. od fasada, koje su posebno {titom UNESCO-a, katedralu A u srcu grada, gdje Dunav ukra{ene prije proslave 2000. Svetog Stefana, ~uveni Parla- pravi ostrvo, smje{tena je naj- godine. Tada su Ma|ari doka- ment i Trg heroja, Baletski in- qep{a, Margitina ada, plu}a zali Evropi da znaju {ta je stitut, Operu, Ruzveltov trg, grada, sa sportskim terenima i stil. lan~ani most Se~ewi, Ribarske predivnim {etali{tem. rijeke Dunav, a nastao je stapa- Kraqica Dunava, kako je Vi{e od dvije hiqade godi- wem dva grada - Budima i Pe{te. mnogi zovu, Budimpe{ta je grad na stara istorija i kulturno Iako spojene, ove dvije obla- ~ija kultura sve osvaja i zavodi. blago koje su brojne civilizaci- sti su zadràle svoje posebno- Budimpe{ta je danas grad u je ostavile za sobom, ~ine da Bu- sti. Tako je Budim stariji i {ar- kojem po~iwe i zavr{ava sve bit- dimpe{ta uvijek iznova odu{e- mantniji dio grada, sa kaldrmi- no {to se de{ava u Ma|arskoj. vqava svoje posjetioce. Dodamo U svijetu je ovaj grad promovisa- li tome mno{tvo kulturnih i SMJE[TAJ la wegova qepota. [iroke ave- zabavnih manifestacija, odli~- ne hotele, izuzetno ukusnu hra- Posqedwih godina lako je nije, divni parkovi, stara zda- wa, mje{avina mno{tva arhitek- nu, onda je ma|arska prijestoni- prona}i smje{taj u Budimpe- ca idealna adresa za nezabora- {ti, ali on nije nimalo jef- tonskih stilova, dali su Budim- pe{ti naziv - Pariz isto~ne van boravak. tin. Najve}a potra`wa za ho- Va`nost ovog grada za cije- telima i apartmanima je to- Evrope. Tome uveliko doprinosi i lu Ma|arsku te{ko je procije- kom qeta, kada Budimpe{ta niti. Dovoqno je pomenuti da u "puca po {avovima# od turi- ~iwenica da se na svakom kora- ku u Budimpe{ti osje}a roman- prijestonici ìvi vi{e od dva sta. Boì}, Nova godina, Pro- miliona qudi, {to je petina qe}ni festival u martu i ti~na atmosfera, pogotovo na {irokim bulevarima okruè- ukupnog stanovni{tva ove ze- aprilu, tako|e su periodi ka- mqe. Tamo je smje{teno sve {to da se ulice ovog grada pretva- nim drvoredima. Jedan od najqep{ih gradova Evrope ima ne- je va`no u ìvotu Ma|arske - raju u rijeke gostiju. putevi i èqeznica, aerodrom, sanim ulicama i malim ìvopi- ATRAKCIJE industrija, trgovina, bogatstvo i mo}. Ko do|e u Budimpe{tu, snim ku}ama, sredwovjekovnom Ono {to u Budimpe{ti sva- mje{avinom arhitekture. Sta- brzo uvidi za{to je ona prozva- kako treba doìvjeti jeste no}- na "Dunavskim biserom#. ri grad je poznat po svom isto- na vo`wa Dunavom, na otvore- rijskom utvr|ewu na brdu, na ko- Gradski saobra}aj funkci- nom brodu. Uìtak su pogledi oni{e besprijekorno, ali u Bu- jem je smje{tena kraqevska pa- na obje obale, jer sve bqe{ti lata, brojni muzeji... Pe{ta je, dimpe{ti gosti ne vole vo`wu, od svjetla. Ipak, najqep{i do- jer je {etwa nezamjewiv doì- s druge strane, ravni~arski, ko- ìvqaj je prolazak ispod ve- mercijalni dio grada. Odlikuje vqaj, pogotovo ako se korak pru- li~anstvenih mostova, ~ija ar- ì veli~anstvenim Andra{ bu- se brojnim buticima poznatih hitektura zaustavqa dah. svjetskih modnih kreatora. We- levarom. Prednost u Budimpe- {ti je {to je ve}ina poznatih ulica i istorijskih mjesta tako raspore|ena da ih je vrlo lako pje{ke obi}i. Ako je vo`wa neophodna, onda je najboqe koristi- ti najstariji metro na Starom kontinentu. Boravak u ovom gradu treba zavr{iti gastronomskim uìt- kom, jer malo gdje u svijetu ima pi- kantnijih jela i ukusnijih kola- ~a. Nikako ne smijete propustiti da probate jedinstveni ma|arski gula{, jer u protivnom ne moè- te re}i da ste bili u ovom gradu. U Budimpe{ti moète uìvati i u kuvanom vinu i pi- vu u kafanama koje su otvorene od ranog jutra. Na kraju krajeva, mora se opravdati glas da je Budimpe{ta najve}i boem u Evropi. ¥ 6 @IVOT 22. i 23. decembar 2007. POGLED UNAZAD BILE]ANKA CVIJETA JAWI] U POTRAZI ZA UNI[TENOM I OTETOM Darvinovim stazama evolucije IMOVINOM U HRVATSKOJ vako ima sv- ~eo je "posu|i- oj ego, svoju vati# automobi- Sìvotnu le i prebaciva- WENO POSTALO TU\E filozofiju, svoju ti ih u Jugosla- sudbinu. Svi ima- viju i isto~noe- mo svoj pogled na vropske zemqe. at i qudsko bezumqe is- U Brse~inama kod Dubrovnika, Jawi}ima uo~i posqedweg svijet, svoj na~in I to je radio pri~ali su, krajem pro- razmi{qawa, svo- prefiweno. Kad R{log stoqe}a, na stotine rata minirana ku}a u izgradwi, a potom uni{teno i sve je laì i svoje je osjetio da bi hiqada tu`nih pri~a o qudima ostalo {to su imali. Cvijeti, koja je tu ro|ena i odrasla, istine. Priroda mu mogli u}i u sa biv{ih jugoslovenskih pro- je, vaqda, htjela da Pi{e Gojko trag prebacio se DAKI] stora, koji su ostali bez imovi- sad se poku{ava osporiti i pravo na o~evinu bude tako. u Amsterdam. ne i zavi~aja. Ali, kad ~ovjeka Mnogo prije upokoje- U Amsterdamu je po- osnovnih qudskih prava li{e wa Brozove Jugoslavije i stao suvlasnik bordela i pripadnici vlastitog naroda, me|u obi~nom svjetinom uspje{an kupler. Kada je onda je osje}aj poniènosti jo{ bilo je onih koji su naslu- ortaka olak{ao za poza- ve}i. }ivali {ta }e donijeti ma{nu svotu, sklonio se u A ba{ se to dogodilo Bile- vjetrovi demokratskih Be~. }anki Cvijeti Jawi}, Hrvatici promjena na trusnom Bal- U Be~u je naletio na ro|enoj i odrasloj u prelijepoj kanu. Bilo je isuvi{e li- jednu ocvalu nasqednicu morskoj uvali Brse~ine, kraj Ja- jepo da bi potrajalo, govo- èqnu ìvota i tempera- dranske magistrale, oko 30 ki- rili su. mentnih ju`waka. S wom lometara sjevernije od Dubrov- Jedan od wih bio je i je proveo nekoliko burnih nika. [emsudin Balijagi} - zva- mjeseci. Bila je presre}- Pojedini weni sunarodnici ni [emso. Rom iz Saraje- na. Na kraju je i wu "olak- i zemqaci, podstaknuti novim va. Ni on, kao ni i wego- {ao# za u{te|evinu i po- nacionalisti~kim vjetrovima i vi brojni srodnici sa [i- rodi~ne dragocjenosti. èqni da se kod novoformira- roka~e i Gorice, nije Prije nego {to mu je poli- ne hrvatske vlasti predstave u i{ao {kolu, nije sluìo cija u{la u trag, bio je u {to izvornijem svjetlu, nisu je JNA, nije imao adresu. Od Jugi. vi{e smatrali svojom. trideset jedva da je znao Nije oti{ao u Saraje- Razlog za to nalazili su u dvadesetak. Bio je tipi~an vo. Obreo se u Kqu~u kod ~iwenici da je udata za Srbina sarajevski drincer. neke daqe ro|ake. Svidio \oka Jawi}a iz Bile}e, da je ro- To mu nije smetalo da mu se gradi} na Sani. Ku- dila k}erku i sina koji se izja- se olako obogati, formi- pio je ku}u, otvorio ka- {wavaju kao Srbi, pa samim tim, ra porodicu i pristojno fi}, a ne zadugo i zlatar- i ona vi{e nije ono {to je ne- ìvi. Mnogo boqe nego sku radwu. Dao se u novi kad bila. akademci koji su se ubili biznis. Po~eo je preproda- Sve je to, u najve}oj mjeri, {trebaju}i da bi zavr{i- vati farmerke, trenerke, kumovalo da Jawi}i, u proqe}e li fakultet. I on je, kao duksove i biùteriju, ko- 1991. godine, ostanu bez svoje i oni, imao svoju ìvotnu ju je nabavqao u inostran- imovine u Brse~inama, {to im filozofiju i svoj pogled stvu. je bio jasan signal da im tu vina svijet. Ali malo druga- I novi biznis mu je {e mjesta nema. Mine, koje su Cvijeta Jawi} sa sinom @eqkom u unukom \okom: Nade jo{ imaju ~iji: realniji i pragma- i{ao od ruke. Postao je potpalili bezumqe i netoleran- ti~niji. vede}i {vercer u zapadnoj cija, sru{ile su tada Jawi}ima lio da napravimo sve to na na- samo nama. Znam da su u to bili bude jo{ starija i jo{ tro{ni- [emsudinu, zvanom Bosni. U Novom Pazaru je ku}u, koju je gradio wihov sin {em imawu. Ali do{lo vrijeme umije{ani i prsti pojedinih ja pobrinuli su se mineri xami- [emso, nije trebalo mno- od neki daqih ro|aka na- @eqko, tada tek stasali mlada nam se, na najsuroviji i naj- mje{tana, kojima ni{ta naào je koja se nalazila svega pedese- go da shvati da od Hegelo- bavqao farmerke, a u Ca- di}. Monta`na ku}a, koju su su- nequdskiji na~in, kaè da nam nismo u~inili, ali to neka slu- tak metara daqe. ve filozofije i Frojdo- rigradu zlato, srebro i pru`nici Jawi} izgradili jo{ tu vi{e nema ìvota - isti~e ì wima na ~ast. O svemu je ta- Od siline eksplozije og- ve psihoanalize ne}e ima- druge dragocjenosti koje 1967. godine tako|e je tom pri- Rita. da pisala i "Slobodna Dalma- romno kamewe se razletjelo na ti nikakve vajde u ìvo- je preprodavao po Bosan- likom te{ko o{te}ena. Da sve bude apsurdnije, {ef cija#, nazivaju}i taj ~in sramo- sve strane i Jawi}ima o{teti- tu. Znawe nikada nije bi- skoj Krajini. Otvorio je îm je naredne jeseni po~eo Gra|evinske inspekcije op{titom Dubrovnika - kaè na{a sa- lo ku}u, ali je i sa tim bilo po lo na cijeni na sarajev- i kroja~ku radionicu ra- rat, pripadnici oruànih for- ne Dubrovnik bio je Boò Mi- govornica Rita. narodnoj "da je pojeo vuk ma- skom plo~niku gdje su vladi dorade farmerica, i macija Hrvatske su je opqa~ka- qani}, naturalizovani Dubrov- Ali bilo je puno Hrvata, wi- garca#. dali prirodni, a ne dru- stavqawa "levis# naqep- li, i onda potpuno sru{ili. ~anin, bajagi Srbin. Vaqda su hovih prijateqa, iz susjednih Mu` i otac \oko umro je {tveni zakoni. nica. Prilikom minirawa o{te}ene tada{we hrvatske vlasti na taj mjesta Trsteno i Slano, koji su 1993. godine. Razbolio se od tu- Iako nikad nije ni ~uo Oènio se dobrostoje- su, a kasnije potpuno uni{tene, na~in èqele da pokaù da je iskreno àlili zbog onoga {to ge i umro. Danas Rita uìva we- za ârlsa Darvina i wego- }om Adevijom Mehmedovi} i qetna kuhiwa i kamp ku}ica. sve legalno i u skladu sa zako- se dogodilo. govu penziju od ravne 134 mar- vo u~ewe o postanku vrsta, iz jednog kqu~kog prigrad- Cvijeta, koju jo{ od djetiw- nom, jer eto, odluku o ru{ewu - Dolazili su pojedini da nas ke mjese~no. @eqko je nezapo- od malena je znao da ì- skog naseqa. stva svi zovu Rita, kaè da su se srpskih ku}a donosi Srbin. Bo- utje{e i razgovore, a policaj- slen i poku{ava da zaradi ne vot nije ni{ta drugo do Kada je sa jednom ve}im biraju}i poslove, ali je po{te- borba za opstanak. I da u prtqagom {vercovane ro- nog posla, kakvog se jedino pri- toj borbi, kako ga je u~io be uhva}en i pritvoren po- hvata, u Bile}i malo. daixa Osman, preìvqa- tegao je stare sarajevske ve- Nezaposlena je i wegova vaju samo najja~i, najspo- ze. Intervenisao je neki supruga Milena, a wihov {e- sobniji i najlukaviji. wegov biv{i drug iz CKSK stogodi{wi sin \oko je ove Prve stranice svoje BiH. Pri~alo se da je to jeseni krenuo u prvi razred, "poslovne# biografije bio li~no N. Durakovi}. pa je potreba svakim danom sve [emso je po~eo ispisiva- - Pustite ga. On je na{ ve}a. ti xepare}i na autobuskoj ~ovjek. Radi za dràvnu Jawi}ima se u Hrvatskoj po- i èqezni~koj stanici, po bezbjednost, bio je rezolu- ku{ava osporiti i pravo na ze- tramvajima, bioskopima, tan. I [emso je odmah bio mqu koja je Ritino nasqedstvo. fudbalskim i rukometnim pu{ten. Tek tada su mno- - Bile su nas tri sestre, a utakmicama... gi, koji su platili kaznu bra}e nismo imale. Jedna je ì- Nije da nije imao ta- ikojima je oduzet pi{toq vjela u Wema~koj i umrla mla- lenta. Sa sofisticiranom koji im je on prodao, shva- da, a iza we je ostala k}erka. lako}om je inventarisao tili s kim imaju posla. Druga ìvi u Australiji, a ì- nov~anike papanima, kako Naslu}ivao je da }e br- va nam je jo{ i majka koja je u ih je zvao, na Markalama i zo do}i do tranzicije vla- Brse~inama. Moj otac Stijepo stanove u Titovoj, na Mej- sni{tva i pretvarawa dru- je imao ogromno imawe u Brse- ta{u, Skenderiji, Mari- {tvene u privatnu svojinu. ~inama od blizu deset hektara jin-dvoru... U tome je vidio svoju no- i vaqda imam pravo na svoj dio Postao je umjetnik u vu {ansu. Jednom je do{ao - isti~e Rita. tom poslu. Sarajevski u fabriku tekstila u Rib- Ali nije lako do}i do pra- Ostap Bender. Bila mu je niku i interesovao se da je va i nasqedstva onima kojima to najboqa propusnica za kupi. Nije pitao za cijenu. je, minirawem ku}e, pqa~kom i ulazak u sarajevsko podze- Ali brzo se predomislio. ru{ewem svega {to su imali, mqe. Kad ga je direktor fa- davno re~eno da im u Brse~ina- Brzo se sprijateqio sa brike upitao za{to je od- ma, ni Hrvatskoj, mjesta nema. bosovima koji su kontro- ustao, on je jednostavno od- Postupak se oteè, a pritom lisali sarajevske ~etvr- govorio: poku{ava dokazati na razne na- ti. Neki od wih su kasni- - Nisi vaqda levat. ~ine da nemaju pravo ni na {ta. je izrasli u kriminalce Zar ti nije jasno {ta se Ku}a u Brse~inama prije ru{ewa: Sre}na vremena Jawi}i vele da nikada, po- svjetskog kalibra i posta- sprema. Bi}e belaja. Sve slije ru{ewa ku}e, u maju 19991. li strah i trepet evrop- {to imam pretvorio sam ona i wen pokojni mu` \oko ò je, opet, na taj na~in dokazi- ci, koji su dovedeni kao obezbje- godine, svojom nogom vi{e ni- skih metropola. u zlato. [ta }e mi ma{i- odavno po~eli da se bave turi- vao svoju vjernost novom hrvat- |ewe, {irili su nemo}no ruke su kro~ili u Brse~ine. Me|u wima bilo je i ne. Kad do|e stani pani, a zmom. skom poretku. Tada je i dobio i izviwavali se, iako qudi ni- - Ne da mi se da idem tamo, onih koji su se sa godina- do}i }e, ja to sve mogu sta- - Jo{ od 1967. godine u toku nadimak Miner. {ta nisu bili krivi. Bilo je i presvisnula bih, ~ini mi se, od ma okrenuli privatnom viti u sportsku torbu, sje- turisti~ke sezone bili bi u Br- - Istina je, nismo imali pa- onih koji su plakali zajedno sa tuge da ponovo do|em na onu svo- biznisu, dok su mnogi mjesti sa ènom i djecom u au- se~inama, a zimi u Bile}i. ê- pire za novu ku}u u izgradwi ko- nama - sje}a se @eqko, navode- ju ru{evinu. Kod svoga, a bez sto na{li u politici, to i put pod noge. Bilo je tiri sobe sam izdavala, imala ju je zapo~eo sin @eqko, ali gra- }i da nisu bili jedini Srbi u du- svoga, bez novca i sredstava za sportu, novinarstvu... to 1987. godine. dozvolu za turisti~ki rad, kao |evinsku dozvolu nije posjedo- brova~koj op{tini kojima je ru- ìvot. Nemam novca ni da odem kod k}erke Jelene, koja sa po- Kada su jednom sijevnu- I bi tako. Prije nego i sve druge potrebne papire i vao niko od stotiwak ostalih {eno, jer je to tada ra|eno mali noèvi za prevlast oko {to je po~eo gra|anski rodicom ìvi u Kikindi - jada vodila uredno kwige. To je bi- vlasnika ku}a u Brse~inama. Jed- sovno. se Rita. kontrole kafi}a na Ko- rat u BiH sjeo je u "merce- la prava ku}ica u cvije}u i ma- nostavno, to je bilo selo, van [ta je Jawi}ima ostalo ne- {evu, [emsina grupa je iz- des# i sa porodicom i zla- Nada se, ipak, da pravde ima slinama, a ispod we borova {u- urbane zone i svako je gradio na go da se pokupe i da stignu u Bi- i za wu u kraju i zemqi gdje je vukla debqi kraj. Sklo- tom otputovao u nepozna- ma i morska plaà sa pijeskom svome. Kao i svi ostali mje{tale}u, gde, u starom dijelu grada, nio se u Italiju gdje je pr- tom pravcu. Sigurno nije ro|ena i odrasla, pa makar je se i vodom bistrom kao suza. Qepo- ni i mi smo, kad je do{lo vrije- imaju isto tako staru i tro{nu po hiqadu puta odrekli. vo xepario, a onda se okre- oti{ao u Be~. Darvin je ta na ovaj svijet. Moj pokojni me za to, uputili zahtjev za le- porodi~nu ku}u, ali ih ni tamo nuo unosnijem biznisu. Po- bio genije. ¥ otac Stijepo Kuko nam je dozvo- galizaciju, ali eto sru{ili su nije ~ekalo dobro. Da im ku}a ¥ [}epan ALEKSI] 22. i 23. decembar 2007. MERIDIJANI 7 EVROTUNEL, PODVODNI MOST KOJI ISPOD LAMAN[A SPAJA ENGLESKU I FRANCUSKU I NA ZEMQI, I POD MOREM

@eqezni~ki tunel od 50 kilometara, prokopan je ispod Laman{a 1994. godine i drugi je po duìni u svijetu. Vozovi koji prolaze kroz wega povezuju London sa Parizom i Briselom ngleska kraqica Eliza- beta Druga i tada{wi Efrancuski predsjednik Fransoa Miteran, 6. januara 1994. godine otvorili su Evro- tunel, inèwerski projekat zahvaquju}i kojem su se prvi put nakon ledenog doba ponovo spo- jile Francuska i Engleska. PO@ARI Najozbiqniji incident u tunelu dogodio se 18. novembra 1996. godine, kada je izbio po- àr u vozu koji je prevozio kamione. U ovom incidentu nije bilo `rtava, a materi- jalna {teta je procijewena na T\Najsavremeniji putni~ki vozovi: Kroz Evrotunel do sada prevezeno dvjesta miliona funti. Avgu- deset miliona putnika sta pro{le godine izbio je jo{ jedan poàr, ali bez ve}ih bezbjednost imaju pravo da sko-francuskog sporazuma. Jo{ na drugu obalu dolazili su - posqedica. se kre}u po svim zonama. jedan incident desio se po~et- plivawem. Prvi kome je to po- Izgradwom kanala olak- kom 1990. godine kada su fran- {lo za rukom bio je, 1875. godi- Istorija biqeì niz poku- {an je i prelazak ilegalnih cuske vlasti na britanskom ter- ne, engleski kapetan Metju Veb. {aja u izgradwi ~vrste veze iz- T\Evrotunel: Jedan od prvih podvodnih èqezni~kih tunela Laman{ ili En- me|u francuske i engleske oba- gleski kanal ("la le, koji su u moderno doba pro- Manche" na francu- padali iz finansijskih razloga, nom decembra 1987. godine, a no od najva`nijih pitawa bilo skom zna~i "ruka- a prije toga iz straha od {ire- dva mjeseca poslije radove sa je rje{avawe grani~ne kontro- vac#) dio je Atlant- wa zaraznih bolesti iz ostatka svoje strane zapo~eli su i Fran- le, posebno uzimaju}i u obzir skog okeana koji di- Evrope na britanskog ostrvo ili cuzi. Istorijski momenat u iz- ~iwenicu da Velika Britani- jeli Veliku Brita- vojne prijetwe susjednih zemaqa. gradwi kanala desio se 1. de- ja nije ~lanica {engenske zone. niju od sjeverne Zvani~na granica Francuske i spaja izme|u Francuske i Sjeverno more s Ujediwenog kraqevstva Atlantikom. Dug je ozna~ena je plo~om po- oko 563 km, a na stavqenom na sredini svom naj{irem mje- kanala, a grani~ne kon- stu iznosi 240 kilo- trole se vr{e po ulasku metara. Doverski putnika u voz. moreuz je najuì dio Sporazum izme|u kanala, gdje {irina Velike Britanije, iznosi samo 34 ki- Francuske i Belgije lometara. ustanovio je i zone Sve do 1549. go- kontrole. U slu~aju dine Laman{ je bio ozbiqnog incidenta, poznat pod imenom mogu}e je objaviti stu- Britansko more. pawe na snagu "Plana Kanal je relativ- BINAT# (binacional- no plitak, s prosje~- ni plan) tokom kojeg T\Istorijski trenutak: Susret francuskih i engleskih nom dubinom od 120 svi kontrolori i slu- metara na svom naj{i- `benici zaduèni za radnika rem dijelu, {to se smawuje na 45 metara T\Satelitski snimak: Dover na engleskoj minalu Folkstoun poku{ale da izme|u Dovera i Kalea. Laman{ i Kale na francuskoj obali razdvaja svega uhapse svog dràvqanina, koji je stotinama godina bio prirod- 34 kilometra NEMOGU]A MISIJA Od izbora projekta za iz- cembra 1990. godine kada Laman{ je centralno mjesto de{avawa u filmu Brajana de gradwu tunela, do wegovog sve- su se na 15,6 kilometara Palme iz 1996. godine "Nemogu}a misija#. Tom Kruz u jednoj od ~anog otvarawa, proteklo je ne- od francuske i 22,3 kilo- scena "visi# sa brzog voza dok ga progawa helikopter. Iako svi {to vi{e od sedam godina. metra od engleske obale znaju da je ovako ne{to nemogu}e izvesti, i da su se potkrale Englesko-francuski kon- susreli radnici dviju ze- i druge gre{ke, qubiteqima ovog filma to apsolutno nije za- zorcijum zaduèn za izgradwu maqa. smetalo. Tunel je i mjesto na kojem u ovogodi{wem filmu "Mi- tunela odbacio je, nakon obja- Procijeweno da je iz- ster Bin na odmoru# Roan Etkinson muku mu~i sa vozovima vqivawa javnog konkursa, ra- gradwa tunela ko{tala Evrostara. U Filmu "Tunel# iz 1977. godine, tokom izgradwe zne mogu}e i nemogu}e prije- oko deset milijardi fun- Engleskog kanala de{ava se teroristi~ki napad u organizaci- dloge za povezivawe dvije oba- ti, a na wegovoj izgradwi, ji Irske republikanske armije. le i odlu~io se za najizvodqi- tokom sedam godina, radi- viji projekat, koji je podrazumi- lo 13 hiqada radnika ko- jevao izgradwu 150 kilometara ji su iskopali sedam mili- tunela u tri pravca, na 40 me- ona tona zemqe. tara ispod morskog dna. Po{to je Evrotunel Kopawe prvog tunela sa en- jedan od prvih podvodnih gleske strane po~elo je sredi- èqezni~kih tunela, jed- T\Ispod Laman{a: Osim putni~kih, saobra}aju i teretni vozovi imigranata u Veliku Britani- ju, a ovaj problem je pa`wu svjetskih medija najvi{e zao- kupqao neposredno poslije otvarawa tunela. Najve}i broj imigranata bili su Avganistan- ci, Ira~ani i Iranci, te imi- granti iz isto~ne Evrope. Zbog toga su vlade u Londo- nu i Parizu dogovorile da na su- protnim krajevima tunela po- stove punktova za kontrolu ula- ska imigranata, tako da je francuska imigraciona kontrola T\Povezivawe Britanije sa ostatkom Evrope: locirana na teritoriji Velike Prije izgradwe, iz Engleske u Francusku Britanije a engleska na terito- dolazilo se brodovima riji Francuske. Ovakav raspored kontrolnih punktova ponekad dovodi je izbjegavao sluèwe vojnog na odbrana Velike Britanije od do neobi~nih situacija kao, na roka. spoqnih napada, a izme|u osta- primjer, kada je francuski po- Prije izgradwe tunela iz log i od Napoleona te Wema~ke T\@eqezni~ka stanica na kopnu: Izgradwa i ure|ewe tunela ko{talo licajac naoruàn "zalutao# na Engleske u Francusku prelazi- tokom Drugog svjetskog rata. stanicu Vaterlo koja, ne pod- lo se brodovima, a oni najhra- ¥ Pripremila oko deset milijardi funti lijeè propisima iz britan- briji i najizdr`qiviji s jedne Radana KLEPI] 8 KULTURA 22. i 23. decembar 2007. PRIÂ GLASA SRPSKE" " gospodo i gospo|e onamo dole, neizbe`ne misli, misli na silno glasno pozvao na najvi- svud okolo po parteru, tale- wega, onoga drugoga onoga ja- {e svetkovine du{e, ona je nat, to nije ni{ta lagano, ni- snoga, od dodira blaènoga, privukla mnoge... Sloboda... TE@AK ÂS {ta olako, nije bez daqega sa- ~ulnoga, boànski-nesvesno- Vi{e i mawe, doista, podra- mo da se {to ume. U korenu ga, na onoga onde, u Vajmaru, zumeva on kad je kaè, nego svome, on je potreba, kriti~- koga je voleo s neprijateq- oni kada odu{evqeno kli~u. stvom punim ~e`we... I opet, stade od pisa}eg stola, prepreku? Ne, ne, ne vi{e" {we, one su u istini bile go- no poimawe ideala, ni~im za- Sloboda od ~ega? Od ~ega jo{ dovoqni zahtev koji na~in ka- kao i uvek s dubokim nemi- najzad? Mo`da ~ak jo{ od od svoje male, krhke pi- Ne samo lekar, ve} i jedan dru- dine bogate i plodonosne; a rom, naglo{}u i àrko oseti Usa}e komode, ustade kao gi, jedan ugledniji obazrivo sada kada mu je malo sinula ko da se ume, ne bez muke, tek sre}e, od sre}e qudske, tih kako u wemu zapo~iwe da ra- o~ajnik, pa spu{tene glave po- ga je savetovao da tako {to ne sre}a, kada se posle duhovno- stvara i sve ja~im ~ini. I svilenih okova, te meke i onima najve}im, najneudovo- di ono {to je dolazilo posle |e u suprotni ugao sobe ka pe- ~ini: onaj drugi, onaj onde, u ga pustahiluka uklopio u iz- te misli: da svoje sopstveno qupke obaveze... }i, koja be{e duga i vitka kao Vajmaru, koga je voleo s ne- vestan red i veze gra|anskog qivijim, wihov talenat bi~ je Od sre}e... Usne mu se sta- najqu}i... bi}e i umetni~ko delo o~uva do{e trzati; u~ini se kao da stub. prijateqstvom punim ~e`we. ìvota, stekao slu`bu i ~ast, i me|om ome|i od onoga dru- Poloì dlanove na kaqe- Taj je mudar. Taj ume da ìvi, kad ima ènu i decu, sada je is- Ne jadikovati! Ne razme- mu se pogled obr}e unutra, i tati se! Skromno, strpqivo gog... Je li on ve}i? U ~emu? ve opeke, no one se behu sko- da stvara; ne zlostavqa sam tro{en i gotov. Da omane i on lagano klonu licem u {a- misliti o onome {to se tr- Zbog ~ega? Ho}e li krvavi pr- ro sasvim ohladile, jer je po- sebe; pun je obazrivosti pre- duhom klone - to je sve {to mu ke... Nalazi se u pokrajwoj so- pi! Pa ako nijedan da u sedmi- kos biti ako pobedi on? Ho- bi. Plavi~asta svetlost dono} odavno pro{la, tako se ma sebi... je preostalo. ci, i jedan ~as nisu bez patwe }e li wegov pora ikako biti le|ima nasloni na wu, bez ma- Ti{ina je vladala u ku}i. Jeknu, pritisnu rukama lazila je od kandila, zavesa - {ta onda! Malo mariti za prizor tragi~an? Bog, moè sa izatkanim cvetovima za- lene blagodati koju je tra- Samo se ~uo vetar {to je bri- o~i i stade da hoda po sobi terete i uspehe, zahteve, te- biti - junak on nije. Ali lak- klawa{e prozor mirnim na- ìo, prikupi ka{qu}i sku- sao niz Dvorsku ulicu, i ki- kao da ga gone. Ono {to je ma- gobe, {trapace sitno ih vi- {e je biti bog nego junak! - borima. Stajao je pokraj kre- tove doma}eg kaputa iz ~ije- {a kad bi je vetar sitno do- lo~as mislio bilo je tako ga je prsnog izreza visio od buju}i nabio u okna. Sve je stra{no da nije mogao izdrà- prawa izbledeli ~ipkani à- spavalo, doma}in ku}e i wego- ti na mestu na kome mu se mi- bo, pa s naporom duhnu kroz va ~eqad, Lota i deca. A on sao javila. Sede na jednu sto- nos kako bi uhvatio malo va- usamqen stoji budan kraj ohla- licu pokraj zida, spusti sklo- zduha, jer je bio kijavi~av kao |ene pe}i i s mukom trep}u- pqene ruke izme|u kolena pa obi~no. }i gleda o~ima na delo u ko- stade mra~no da buqi u patos. Be{e to neka naro~ita i je, da veruje, ne da mu wegova Savest... Kako li je glasno nelagodna kijavica koja ga narav ~oveka bolesno nezado- vapila wegova savest! Gre{io skoro nikada nije potpuno na- voqna onim {to radi... We- je, greh i {tetu ~inio za svih pu{tala. O~ni kapci behu mu gov beli vrat {tr~ao je, dug, tih godina samome sebi, ne- od we zapaqeni i rubovi no- iz ogrlice, a izme|u skutova `nome instrumentu svoga te- snih {upqina rawavi, a u gla- doma}eg kaputa vide mu se no- la. Razuzdani ìvot sr~ane vi i udima leàla mu je ta ki- garasto uko{ene noge. mladost, probdevene no}i, da- javica kao te{ka, bolna opi- Wegova ri|a kosa bila je ni u sobama duvanskog dima, jenost. Ili je zar sva ova tro- zaba~ena sa visokog i ne`nog preterano predavawe duhu i most i teìna od nesre}noga ~ela, otkrivala je ìlama nehajawe za telo, opijati ko- neizbijawa iz sobe, koje mu je bledo i{arana ulegnu}a vi- jima se podsticao da radi - to lekar pre nekoliko nedeqa {e slepoo~nica a u tankim se sveti, sveti se sad! ponovo propisao? pramenima padala mu je pre- Pa neka se sveti, on }e da Bog zna da li je uradio ko u{iju. Na korenu velikog, prkosi bogovima, koji nas dobro. Ve~iti katar i gr~e- kukastog nosa koji se naglo krivcima ~ine a onda nam od- vi u prstima i trbuhu bi}e da zavr{avao u beli~ast {iqak meravaju kaznu. On je ìveo nalaù tako, i lo{e vreme vrha, nablizo su se sastajale kako je ìveti morao, on ni- vlada nad Jenom, ve} nedeqa- jake obrve, tamnije no kosa, je imao kad da bude mudar, ni ma, ve} nedeqama, istina je, {to je pogledu wegovih dubo- da bude smotren. Ovdje na ovo- bedno i mr`we dostojno vre- ko usa|enih, bonih o~iju dava- me mestu u prsima, kad bi udah- me koje se ose}a u svim ìv- lo izvesnu tragi~nu crtu. nuo, zaka{qao se, zevnuo, uvek cima, pustopa{no, mra~no i Prinu|en da di{e na usta, na istome mestu taj bol, ta ma- hladno, i decembarski vetar otvarao je tanke usne, a obra- la, |avolska, ào~na, svrdla- huji u pe}nome ~unku, razu- zi, pegavi i tavni od sobnog va opomena koja se ne presta- lareno i bogohulno da sve bu- vazduha, dolaàhu mu mlitavi je ogla{avati otkako ga je pre ~i kao na poqani u no}i i i upali... pet godina u Erfurtu sna{ao deti - to je ono {to ~ini ve- Lak{e... Onome drugom je lak- veta, nagnu se nad slatku gla- buri i nalik na bludnu i ne- Ne, nije polazilo za ru- onaj grozni~avi katar, ona è- likim! {e! Mudrom i sre}nom rukom vu na jastuku... Jedna crna vi- prebolnim jadom oprhvanu kom, i sve je uzalud! Vojska! lu~iti saznawe i stvarawe, tica kovrxala se po obrazu stoka prsna boqka - {ta ona Ustade, izvadi burmuticu koji dolaà{e bled bledilom du{u. Ali da je dobra, nije, Vojsku je vaqalo prikazati. to kaè? Uistinu, on je i te i poùdno u{mrknu, zabaci to mo`da ~ini ~oveka vedrim i ornim izvorno plodnim. bisera, a detiwe usnice behu ta teskobna zatvorenost, za Vojska je osnova svega! Kako je kako znao {ta ona misli - dr- ruke na le|a pa stade da ko- otvorene u snu... misli nije i ritam krvi iz nije mogu}e pokazati zorno - ào se lekar kako god hteo i ra~a po sobi tako plahovito Ali ako je stvarawe boàn- sko, saznawe je juna{tvo, a on- @eno moja! Qubqena! Jesi kojega misli dolaze... ima li gde te silne ve{tine umeo. On nije imao kada da da je plamen sve}a stao tre- li ti po{la za mojom ~e`wom [estougaona soba, gola, kojom bi se nametnula uobra- sam sebe pametno {tedi, da perit od promaha... Veli~ina! aj koji saznaju}i stvara, i jedno je i drugo, bog i junak! i pri{la mi za to da bude{ mo- stroga i neudobna, sa belo ziqi? A ni junak nije nika- ekonomi{e blago}udoredno. Izuzetnost! Osvoji svet i beja sre}a? Ti to jesi, ne govori? okre~enom tavanicom ispod kav junak; bez plemenitosti je [to ho}e da uradi, to mora smrtno ime! [ta zna~i sva Voqa za te{kim... Sluti li ko koliko discipline i I spavaj? Ne otvaraj sada te koje je lebdeo duvanski dim, sa i hladan! Zamisao ne vaqa, i da uradi jo{ danas, brzo... ]u- sre}a ve~ito nepoznatih u po- slatke, senovite trepavice da samosavladavawa staje wega svojim koso kariranim tape- jezik ne vaqa, i sve je jedno dorednost? Ali otkuda to da re|ewu sa ovom svrhom? Bi- bi me pogledala pogledom tako tama na kojima su visile oval- suvoparno i tromo predavawe mu se ba{ greh, da mu se ba{ ti poznat - poznat i voqen od jedna misao, stroga misao? krupnim i tamnim, kao {to no uokvirene siluete i sa ~e- iz istorije, {iroko, bukval- to da se predaje stvarima naroda na zemqi! Pri~ajte Jer naposletku on nije zna- ume{, kao da pita{ i traì{ tiri-pet komada name{taja no i za pozornicu izgubqeno! {tetnim i pogubnim, ~inilo {ta ho}ete o sebequbqu, vi lac i s malo je {kola, te{ka mene! Tako mi boga, ja te veo- tankih nogu, leàla je u sve- Lepo, svr{eno je dakle. vi{e moralnim no sva mu- koji pojma nemate o slasti je i zanesena sawalica. Teè ma volim! Samo {to ponekada tlosti sve}a {to su gorele Poraz. Proma{en poduhvat. drost i hladna disciplina? ovoga sna i morawa! Sebequ- je napisati jedno pismo Juli- ne mogu da na|em svoje ose}a- ~elo rukopisa na pisa}oj ko- Slom. Javi}e to Kerneru, do- Nije moralna ona, ne prezri- bivo je sve {to je izuzetno, ji nego sa~initi najboqe sce- we, jer sam ~esto trudan od mu- modi. Crvene zavese visile su brome Kerneru, koji je u we- va ve{tina dobre savesti, ve} ako pati. Gledajte sami, veli nu - pa nije li to onda skoro ke i te{kog no{ewa sa onim preko gorweg dela prozorskih ga verovao, s detiwim se po- borba i nevoqa, strast i bol! ono, vi {to ste bez poslawa, i ono vi{e? Od prvog rit- zadatkom koji mi moje bi}e za- okvira, samo zastavice, sime- verewem uzdao u wegov geni- Bol... kako li mu se od te kojima je na zemqi sve tako mi~kog poriva umetnosti u daje. I ne da mi se da budem tri~no nabrani komadi katu- je. On }e se podsmevati, pre- re~i ra{iri{e grudi! Ispra- lak{e! A ~astoqubqe veli: sebi ka gra|i, materiji, mo- tvoj isuvi{e, da ikako budem na; ali su bile crvene, od ne- kliwati, galamiti - prijateq; vi se, prekrsti ruke; i wegov zar patwa be{e uzaludna? Ve- gu}nosti da se ~ovek izlije - sasvim sre}an u tebi, svoje mike tople, sonorne crvene bo- podseti}e ga na Karlosa, ko- pogled, ispod crvenkastih, sa- likim me mora na~initi... do misli, do slike, do re~i, sije radi... je, i on ih je voleo i nikada niji je isto tako nastao iz sum- stavqenih obrva, i ìve od Nozdrve wegovoga velikog do ispisanog reda: koliki na- Poqubi je, odvoji se od mije hteo da bude bez wih, jer su wi i muka i kolebawa, a na lepe jadikovke. Jo{ ga nije sa- nosa behu se napregle, wegov por! Koliki put stradawa! le toplote wena sna, osvrte u ne~ujno-uzdrànu golotiwu kraju, posle svih nevoqa, po- trla beda, jo{ ne sasvim, sve pogled stade da preti i kru- ûda od ~e`we wegova su de- se, vrati se. Zvuk zvona opome- wegove sobe unosile ne{to od kazao se kao stvar uveliko iz- dok mu je mogu}e da svoju be- ì. Desna ruka be{e mu pla- la, ~e`we za formom, celo- du nazove imeno ponosim i nu ga koliko je no} poodma- obiqa i sladostrasti... vanredna, delo slavno. Ali to ho i duboko zarivena u razrez kupnom pojavom, jasnim grani- kla, ali i kao da mu dobrodu- Stojao je kraj pe}i pa je je bilo druk~ije. plemenitim! Jedno se samo mo- doma}eg kaputa, dok je leva ca, telesnim likom, ~e`we ra; sr~anost da svome ìvotu {no nave{}u je kraj jednoga brzo i napregnuto bolno trep- Tada je jo{ bio kadar da visila stisnuta u pesnicu. da se pre|e u jasni svet ono- te{kog ~asa. Odahnu, usne mu da imena velika i lepa! Da ne ga drugog, koji stvari, suncem }u}i pogledao na delo od ko- stvar sre}no uhvati i pobe- svodi pa`wu na sobni vazduh Mr{avi obrazi poduhvati{e se ~vrsto sklopi{e; po|e, uze jega je pobegao, na taj teret, taj donosno je izvede. Sumwe i i konstipaciju! Da bude domu se naglim rumenilom, pla- obasjane, naziva po imenu, iz- u ruke pero... pritisak, tu muku savesti, to borbe? Zna se. A bio je bole- voqno zdrav da bi bio pateti- menom buknulim iz wegovoga ravno i ustima boànskim. Ne prepu{tati se misli- more koje je vaqalo popiti, stan, jo{ i vi{e nego sad, bio ~an - da bi mogao gledati, ose- umetni~kog egoizma, onom Pa ipak, i onome uprkos: ma! Bio je isuvi{e duboko taj strahoviti zadatak koji je stradalnik, begunac, u rasko- }ati, ne haju}i za telo! Samo stra{}u prema svome ja koja je Ko je umetnik, pesnik ravan da bi smeo misliti! Ne spu- wegov ponos i wegov jad, we- lu sa svetom, poti{ten i u u tom da ne bude naivan, ma- neugasno gorela u wegovoj unu- wemu, wemu istome? Ko stva- {tati se u dubinu haosa, ne govo nebo i wegovo proklet- stvarima qudskim kao prosjak da sve ina~e znaju}i! Da veru- tra{wosti. Dobro ga je pora, kao on, ni iz ~ega, iz sa- zadràvati se bar u wojzi! stvo. Te{ko se vuklo, zapiwa- siroma{an. Ali mlad, sasvim je, da uzmogne verovati u bol... znavao, tajni zanos te quba- mih svojih grudi? Ne ra|a li Nego iz haosa, koji je obiqe, lo, zastalo - opet, opet! Vre- mlad jo{! Svaki put, pognuo se Ali on je verovao u bol, vi. Ponekad bilo mu je dosta se pesma u wegovoj du{i kao iznositi na svetlost ono me je bilo krivo i wegov ka- ne znam koliko duboko, duh bi tako duboko, tako prsno, da samo da osmotri svoju {aku da muzika, kao ~isti pralik bi- {to je kadro i zrelo da za- tar i wegov zamor. Ili pak mu elasti~no {inuo u vis, i ono {to se doga|alo s bolom, bi ga sveg ispunila odu{evqe- }a, daleko proneo {to }e uze- dobije oblik. Ne prepu{ta- delo? Sam rad? Koji je zar ne- posle ~asova griè i jada na- shodno toj veri, nije moglo na ne`nost prema samome se- ti primer i ruho iz sveta poti se mislima: raditi? Po- sre}no jedno i o~ajawu name- ilazili su ~asovi vere i unu- biti ni nekorisno ni lo{e. bi, u ~iju je slu`bu odlu~io da java! Istorija, mudrost sve- vla~iti jasne granice, lu- weno za~e}e? tra{weg likovawa. Wih vi{e Pogled mu se izvi onamo pre- stavi sve oru`je talenta i ta, strast: sredstva i povo- ~iti, oblikovati, zavr{i- umetnosti koje mu je dato. Jer Bio je ustao da dobije ma- nema, jedva da ih je. Jednu no} ma rukopisu, a ruke se jo{ ja- di, ne vi{e za ne{to {to mati..I bi gotovo ono, delo ~e ukrsti{e na prsima... Sam jo{ dubqe od toga sebequbqa lo distance od wega, jer ~e- plamenog razmaha, kad se nalo {ta ima s wima zajedni~- patwe. Mo`da ne bi dobro, talenat - nije li on bol? I bila je ìva svest da se ipak sto je prostorna udaqenost od jednom u genijalno strasnoj ko, ~emu je zavi~aj u orfi~- ali gotovo. I kad bi goto- rukopisa delovala tako da se svetlosti vidi {ta bi se mo- ako od onog onde, tog nesre}- pri svemu nesebi~no tro{i i vo, gle, bi i dobro. A iz we- dobije pregled, {iri pogled glo na~initi, vaqalo je pla- nog dela, mora da pati, nije `rtvuje u slu`bi ne~ega vi- kim dubinama. Re~i, pojmo- vi: samo dirke u koje udara gove du{e, iz muzike i ide- na materiju, i preduzmu po- titi ~itavom sedmicom mra- li to kao {to i treba, i sko- sokog, bez koristi, istina, je stado{e se otimati, iz- trebne mere. Da, bivalo je da ka i nemo}i. Umoran je, tek u ro ve} jedan dobar znak? Jo{ nego iz neke nu`nosti. I sil- wegova umetnost da bi izma- mila zvuke muzike s nekih virati nova dela, tvorevi- se ose}awe olak{awa, kad bi trideset i sedmoj a ve} pri nijednom nije grnulo mlazom, no je ùdeo za ovim: da ve}i ne zvu~ne i svetlosne koje ~ovek okrenuo le|a popri{tu, kraju. i on bi uistinu po~eo podo- od wega ne bude niko ko vi- skrivenih ìca... Zna li se to? Veoma ga hvale, qudi ~e- svetip00m oblikom ~udesno javi kao àrki podstrek. I to Vera vi{e nije ìva, ve- zrevati tek kad bi bilo tako. {e od wega nije patio zbog otvarahu slutwe beskona~- te visine. Niko!... Zastade u stiti i vaqani, zbog snage je bio neviniji podstrek no ra u budu}nost, koja mu u be- Samo kod {eprtqa i dileta- noga zavi~aja, kao {to u ako bi se popio liker ili cr- di be{e zvezda. I tako je, ovo nata gr}e mlazom, ubrzo zado- hodu, sa {akom na o~ima, gor- ideje s kojom je udario ovu wim delom tela okrenut po- {koqki {umi more iz kona, jaka kafa... Mala {oqa je o~ajna istina: godine nevo- voqnih i neznalica koji ne- ili onu dirku. I wegova omi- jega je izva|ena. stajala je na stoli}u. Ne bi qe i ni{tine, za koje je mi- ìve pod pritiskom i disci- strance, izmi~u}i, beè}i. qena re~, wegov posledwi pali mu ona pomogla da savlada slio da su godine patwe i ku- plinom talenta. Jer talenat, Al' ve} oseti u srcu àoku te tos, veliko zvono kojim je ¥ Tomas MAN 22. i 23. decembar 2007. KULTURA 9 IZLO@BA TRADICIONALNOG PUBLIKUM KALENDARA" U BEOGRADU GLAS PLUS" I KWI@ARA LITERA" PREDSTAVQAJU " Najprodavanije" " kwige pro{le sedmice SPOJ UMJETNOSTI I PRIVREDE 1. "45 obrtaja - Pri~e o pesmama# - Autor kwige Dejan Cu- ki} je vi{e od ~etvrt vijeka, uporedo sa muzi~kom, gradio i karijeru novinara i publiciste posve}enog otkrivawu zanimqivosti iz rok istorije. "45 obrtaja - Pri~e o pesmama# je e} dugih petnaest godina Publikum kalendar" prepoznat i kao autenti~an autorski zaokruèn izbor najboqih i najvrednijih djela ne- iz alternativnog povoja i kih od najpoznatijih svjetskih muzi~ara koji su radili i stva- Vlokalne pri~e ova mani- " kulturolo{ki i dru{tveni projekat. Izlazi svake rali u pro{lom vijeku. Tako su se me|u koricama ove kwige festacije je postala jedan vid na{li Robert Xonson, Bili Holidej, Frenk Sinatra, Elvis presti`nog me|unarodnog doga- godine sa druga~ijom temom, koju zadaju autori projekta, Prisli, Bob Dilan, Hendriks, "Bitlsi#, "Enimalsi#, "Dor- |aja. ~esto se inspiri{u}i dru{tvenim okolnostima... si#, "Rolingstonsi#, "Aerosmit#, "Metalika#, "Nirvana#, Rijetki su projekti u svije- "Rejdiohed#... ukupno ~etrdeset i pet rok autora koji su pro- tu, a posebno na na{im prosto- dizajna i savremene kulture, ve} mijenili muzi~ku istoriju, a mawe poznati detaqi iz wiho- rima, koji doìve mali jubilej, i u svakodnevicu - ekonomsku, vih biografija koje nam autor ove kwige iznosi na vidjelo petnaestogodi{wicu, a da pri- politi~ku i socijalnu. "Publi- bacaju sasvim novo svjetlo na wihov ìvot i rad. ¥ tom ne samo {to nisu izgubili kum kalendar# izlazi svake go- Cijena 14,5 maraka svoju misiju, ve} su je razvili od dine sa druga~ijom temom, koju 2. "âjna ruà# - Dok Fiona Finegan i Xo Bristou {te- nacionalnog i postali istinski zadaju autori projekta, ~esto se de svaki {iling i peni kako bi mogli da se vjen~aju i otvore internacionalni fenomen. inspiri{u}i dru{tvenim okol- zajedni~ku prodavnicu u Londonu, ulicama Ist Enda {uwa se "Publikum#, izdava~ kalen- nostima. Na temu kalendara na- Xek Trbosjek, a iz prikrajka vreba siroma{tvo. dara i autori projekta, grupa dogra|uju se promocije, obi~no Lanac doga|aja pokre}e ubistvo Fioninog oca, lu~kog rad- FIA, opredijelili su se za tra- na nesvakida{wim mjestima, ko- nika koji se svojim zalagawem za sindikalne ciqeve zamjera dicionalni vid kulturne komu- je redovno privla~e hiqade qu- nemilosrdnom i mo}nom trgovcu ~ajem. Po{to izgubi qubav nikacije - kalendar - medij ko- di i posjetilaca. svog ìvota, a porodica joj strada u nesre}i, i sama u smrt- ji je u XIX vijeku predstavqao "Publikum kalendar# je pre- noj opasnosti, Fiona bjeì u Ameriku, zakliwu}i se da }e uni- simbol èqe za prosvjetnom poznat i kao autenti~an kultu- {titi ~ovjeka koga smatra odgovornim za smrt oca... emancipacijom srpskog dru{tva, rolo{ki i dru{tveni projekat, Pisac romana je Xenifer Doneli. ¥ a u devedesetim godinama XX vi- on je postao ono mjesto u dru- Cijena 20,69 maraka jeka bio komercijalno zloupo- {tvenom ìvotu grada koje uspje- 3. "Sje}awa - Moj ìvot uz ê Gevaru# - Aleida Mar}, au- trijebqen do te mjere da je po- {no spaja umjetnost i privredu tor kwige, obi~na je kubanska djevojka, jedna od mnogih skrom- stao gotovo simbol za ki~ {o- u jedinstveni nog porijekla, ~ije je djetiwstvo Batistin dràvni udar 1952. ferskih kabina i majstorskih javni doga|aj institucijama: Wolfsonian muse- godine, napad na kasarnu Monkada u Santjagu, obrazovawe na- radionica. posve}en di- um u Wujorku i American Insti- rastaju}e revolucionarne svijesti..., a onda, na kraju, ~arob- Hrabro eksperimenti{u}i zajnu i umjet- tut of Graphic Art... na qubav, susret sa Ernestom ê Gevarom ~ine je upotpuwe- formom prema kojoj savremeni Pre|eni put od ru{evina ga- nom. Od tog trenutka, Almeidin ìvot se stapa s neobi~nom nosti. Isto- êovom qudskom i politi~kom avanturom. Odlu~na je i ne- kulturni modeli imaju otpor - vremeno, pra- lerije "Sebastijan# do Wujorka jeste pri~a o viziji, predanosti, pokolebqiva u svojoj vje{tini pomirewa porodi~nih obave- izdava~ i autori nastoje ne sa- }en debatom u za (ona i ê postaju roditeqi ~etvoro djece) i politi~kog mo da u|u u svijet savremenog javnosti, {iri sposobnosti i nadasve èqi za komunikacijom - to je pri~a o angaòvawa... qudima koji su svoj talenat sta- Napisana 40 godina kasnije, 2007. godine, ova trezvena i vili u slu`bu promocije krea- autenti~na kwiga omogu}uje nam da prodremo u intimu jednog tivnosti i ostvarili rezultat su{tinski pobuwenog srca i da upoznamo detaqe privatnog koji uveliko svojim zna~ewem i javnog El Komandanteovog ìvota, kao i ìvota Fidela nadrasta sredinu u kojoj je stvo- Kastra. ¥ ren. Dru{tvene okolnosti po- Cijena 17,99 maraka ~etkom devedesetih odredile su 4. "Kratka istorija svijeta za mlade# - Ovo je istinita okvir projekta "Publikum ka- bajka o evoluciji ~ovje~anstva. Wena osnova nisu datumi i po- lendara#. daci ve} krstarewe kroz vijekove i putovawe kroz qudska do- Poku{ano je nemogu}e: da se stignu}a i slabosti. Pisana je za znatièqne ~itaoce svih u uslovima krajwe neima{tine uzrasta. Kwiga je prvenstveno namijewena djeci svih uzrasta, kao i wihovim roditeqima. Ne treba je nazvati "kwigom za se krug wegovih tan korak, izlazak na svjetsku na pravi na~in predstave rado- djecu# jer }ete se prevariti. Kqu~ wenog uspjeha je u wenom umjetnika i teo- scenu i uspostavqawe saradwe vi umjetnika, ali tako|e i da se jasnom, preciznom, opu{taju}em, nepretencioznom tonu i je- reti~ara, da bi s vrhunskim dizajnerima svjet- da kreativni odgovor na ono {to ziku. To je kwiga koja je svojom svjeìnom i trajawem samu sese u prvih deset skog ranga. Tako u Beograd putem se de{avalo. be stavila u istoriju. godina okupilo "Publikum kalendara# stiè ~u- Nastojawa svakog novog bro- Autor je Ernst H. Gombrih. ¥ oko ovog projek- vena ameri~ka dizajnerka Pola ja "Publikum kalendara# je uz- Cijena 15,8 maraka ta preko 100 kre- [er, koja je na{la inspiraciju budqiv proces interdiscipli- 5. "Oko ~ega smo se sve moja djevojka i ja sva|ali# - Ur- ativaca iz Srbi- u }irilici, dok je 2008. godine narnog istraìvawa u {tampi nebesno smije{na kwiga, pisca Mila Milingtona, pri~a o pot- je. Opredjeqe- u kalendaru predstavqeno 12 vr- i drugim medijima, ali i spoj puno druga~ijim osvrtima na qubav. Nema srdaca i ruìca, wem za vizuelnu hunskih dizajnera iz svijeta. umjetni~kog i korporativnog dove} samo sprdwa i pakao. Nemogu}e je grohotom se ne nasmi- komunikaciju i Danas se "Publikum kalen- ga|aja. Ni{ta od toga ne bi bi- jati anglo-wema~kim {alama i cini~nim opaskama, koje ~i- dizajn, ovaj pro- dar# sagledava kao jedinstven lo mogu}e bez podr{ke mnogo- taoca prosto tjeraju da guta ovu kwigu. Fantasti~an dile- jekat privukao je fenomen umjetni~ko-privrednog brojnih umjetnika, koji ve} pet- tantski roman. Zabavna i topla satira na ra~un qubavi, o~in- interesovawe i i transgrani~nog kulturolo- naest godina u~estvuju i sara|u- stva i onoga {to ~ovjeka moè zadesiti kada se na|e na po- izvan Srbije, pa {kog partnerstva i u inostran- ju na projektu daju}i uvijek svoj gre{nom mjestu u pogre{no vrijeme. ¥ se autori odlu- stvu, naro~ito u Americi, u ko- maksimum. Cijena 12 maraka ~uju na riskan- joj se izlaè u najpresti`nijim ¥ Igor BO[WAK ¥ Pripremila Nada VRANKOVI] RIJE^ O RIJEÎMA ATOMSKI RAT U FILMOVIMA (2) BUKVAR DVAJTE, SAÊKAJ, STI@EM! anas pi{em olovkom i perom po ve}ih ra~unale su pomo}u zrwa pasu- papiru, a da nijedno od tih sred- qa, kamen~i}a... U stara vremena, kad Dstava nema pravi, danas odgova- nije bilo brojeva, ra~unati je zna~i- ~emu je razlika iz- Klasi~ni filmovi na atomske teme odisali raju}i, naziv. lo: misliti. (I danas }e poneko, umje- me|u gra|anskog i Unuklearnog rata? Dana{we olovke nisu od olova, sto ja mislim, re}i: ja ra~unam da...). su nadom da rata ne}e biti. Qubavna telepatska pera nisu ni od jedne pernate ìvoti- Tekst koji ~itamo zovemo {tivom, Gra|anski po pravilu ne poruka Ave Gardner u filmu Posqedwa obala" we, mastilo nije masno, a ni papir ni- mada se niti {ije niti {tija. Za{to? moè da izbije na selu, a " je papirus. U vrijeme kad su ta sred- Zato {to se nekada {tilo ono {to je nuklearni moè svugdje, podmornice nom obara~u, ali stva dobila nazive, pisalo se {tapi- zapisano. pa i u filmovima. "[korpion#, koja obostrani intere- }em od olova - olovkom, perom od ka- Kwige koje sadrè geografske kar- "Posqedwa obala#, je negdje daleko is- si i razum su pre- kve koko{i, dakle - perom, obojenom te kontinenata i zemaqa nazivamo film koji je 1959. reì- pod okeana. Ona vladali. Detant te~no{}u - mastilom (mast je tada zna- atlasom, a mnogi ne znaju, niti se pi- rao Stenli Kremer. In- sjedi za volanom (zadr{ka) me|u ve- ~ila: boju. I danas se kaè za nekoga taju, za{to. Pa, evo, da kaèmo za{to. timisti~ka preìvqa- vawa grupe qudi koji svog parkiranog likim silama sma- da je premazan svim mastima, tj. svim Na prvoj kwizi te vrste, koju je obja- automobila. Gleda wio je ne samo mo- bojama.) vio jedan wema~ki geograf, bio je na- o~ekuju smrt od radija- cije. more, proguta kap- gu}nost nuklear- Pisalo se po tankim listovima slikan Atlas, div iz anti~ke mitolo- sulu i zalije je gu- nog sukoba, ve} je sr~ike biqke papirus, a dana{wi pa- gije, koji je na svojim ple}ima nosio ze- Imaju smrtonosne tablete trenutnog dejstva - tqajem burbona. ublaìo i stresni pir nema veze sa papirusom. Sve se, maqsku kuglu. Na dana{wim zbirka- Sjajan crno-bijeli strah {irom Evro- dakle, izmijenilo, usavr{ilo, samo su ma geografskih karata nema toga diva, za odrasle, za djecu i ku}- ostali stari nazivi. ali se one i daqe nazivaju - atlasima. ne qubimce. Tablete su na film, kao i roman pe, Amerike i u Na {kolskim tablama pi{e se kre- Ni izgled dana{wih diploma ne spisku besplatnih lijeko- Australijanca Ne- svijetu. Rat se vra- dom, koja je napravqena tu negdje u na- opravdava wihov naziv. One su, kao va. "Dvajte, evo me, sti- vila [juta "On tio mirisu dobrog {im fabrikama, a ne od kre~waka sa {to znamo, {tampane na jednom listu, èm#, kaè Ava Garder the Beach#, po ko- starog baruta i gr~kog ostrva Kreta (Krit), kao neka- savijene u rolnu i stavqaju se u poseb- svom voqenom, kapetanu jem je snimqen. ameri~koj doktri- da kada je ovo pisa}e sredstvo dobilo ne futrole. Prvobitno, me|utim, di- "Kriti~na ta~- ni da se sloboda ime kreda.Ni pisati danas ne zna~i ploma se sastojala od dva lista, odno- HARPUN ka# (1963) Sidnija ku}nog praga bra- ono {to je nekada zna~ilo. Pisati da- sno dvije plo~e. Otuda joj i naziv - di- Lameta je film ni daleko od vla- nas zna~i: biqeìti glasove, i rije- ploma (gr~. di - dva).Do prije koju de- Svaka terminologija, pun apsurda i naj- stitog ku}nog pra- ~i i re~enice pomo}u znakova za gla- ceniju imali smo {kolu u kojoj se mo- pa i ona ratno-atomska, crweg humora na ga. U svom romanu ima svoje poznanice i ne- stravi~nu temu. sove - slova. Nekada, kada nije bilo ralo vrlo ozbiqo raditi, u~iti i zna- Alegorijski sti- "Mladi lavovi# slova, pisawe je zna~ilo rezbarewe, ti. [kola je bila pravo u~ili{te. Za poznanice. [ta je toma- Irvin [o je kon- havk to svako zna, sovjet- lizovana projek- crtawe, slikawe. (I danas se u naro- razliku od prvobitne {kole (gr~ke), cija atomskog ra- statovao da su du kaè: "Lijepa kao upisana.# U di- koja je bila zabavi{te za djecu robo- ski ruski strate{ki avi- on je "tupoqev#, a "tohoj# ta je u filmu "Dr Amerikanci u jalektima se rezbareni djevoja~ki san- vlasnika. Tek kasnije, naro~ito u sta- Strejnxlav# (1964, Drugom svjetskom duk za ruho kaè "pisani sanduk#.) rom Rimu, u {kolama }e se po~eti u~i- je wihov projektil. Rake- ti filmovi, gledani iz ta "per{ing# je nazvana reìja S. Kubrik) - rake- ratu, proizvode}i silno I dana{wa djeca u~e slova iz kwi- ti sticati znawa. te ispaqene na SSSR po- ugla poslije, a to zna~i oru`je, do{li do zakqu~- ge koja se zove bukvar. A slovo se ne Kako stvari stoje, izgleda da }e po generalu X.X. Per{in- sqedica su ludila koman- danas, nisu apologija ve- gu, a reketa "minitmne# ka da je to veoma unosno. zove bukva, kako nekada, kada je ta vr- nas ove silne reforme obrazovawa, danta atomske baze. like pe~urke, ve} sadr- Ko ratuje, treba mu pusta kwige dobila naziv. Danas bi se od osnovne {kole do fakulteta, vra- po rezervistima-volonte- Mnogo "atomskih# è nadu da pe~urke ne}e {ka. ona, svakako, zvala "slovar(ica)#. titi tamo odakle su po~eli stari Gr- rima ameri~ke revoluci- filmova je snimqeno i biti. Dana{wi |aci ra~unaju pomo}u raci: {kola }e postati "dokoli{te#, je 1773. Raketa "trajdent# A ako rata nema? Za (trident) zna~i osti, harpun kasnije, ali klasici su Bilo je svjetskih kri- to postoje {ibice. znih digitrona, kalkulatora, kompju- "neznali{te#. ostali ono {to jesu. Svi za sa prstom na nuklear- tera... Starije generacije danas ì- ¥ Milorad TELEBAK za ribe. ¥ Velimir BOJKO 10 ZANIMQIVOSTI 22. i 23. decembar 2007. UGRO@EN OPSTANAK LU@I^KIH SRBA BAGEROM PO SELIMA uì~ki Srbi, slovenski Plan {vedskog koncerna Vatenfal" je da, tokom narod ve} hiqadu godina " Lokruèn Nijemcima, narednih 15 godina, izbri{e sa mape mnogobrojna srpska uspje{no je sve ovo vrijeme odo- lijevao germanizaciji, preì- sela, da bi na tom mjestu nikao xinovski rudnik lignita vjev{i ~ak i strahote Tre}eg povr{inskog kopa. Ugroèni su ne samo Luì~ki Srbi rajha, ali posqedwih godina, naro~ito od ponovnog ujediwewa kao narod, ve} i prirodna okolina Wema~ke, pripadnici tog naro- - Dosad je na taj na~in ve} giona koji je pod za{titom pod wema~kom vla{}u, Luì~- da sve vi{e sumwi~avo vrte gla- uni{teno 136 srpskih sela... evropske Organizacije za za- ki Srbi, koji sebe jednostavno vom kad se povede rije~ o budu}- Mislimo da je toga zaista dosta {titu flore i faune - rekao je zovu Srbi (Srbi iz Srbije su za nosti. bilo, nijedno na{e selo ne bi [uster na skupu posve}enom wih "Ju`ni Srbi#), uspjeli su Razlog za brigu je, prenosi vi{e smjelo da do|e pod udar problemima vezanim za pro{i- da vijekovima odrè svoj etni~- Tanjug, dosad bila nedovoqna bagera - izjavio je wema~koj te- rewe rudnika ugqa. ki identitet, sopstveni jezik finansijska podr{ka savezne leviziji aktivista Luì~kih Luì~ki Srbi su jedna od i kulturu. vlade u Berlinu, o~uvawu jezi~- Srba Rene [uster, istovreme- najstarijih evropskih nacio- Wihov jezik, koji ima sedam kih i kulturnih osobenosti Lu- no i ~lan Zelenog saveza We- nalnih mawina. Prepoznatqi- padeà, a osim jednine i mnoì- ì~kih Srba, a odskora se poja- ma~ke, organizacije koja se bo- vi su ne samo po svom sloven- ne jo{ i dvojinu, veoma je bogat. vio jo{ jedan veliki problem - ri za o~uvawe prirode. skom duhu, po svojim pjesmama i U svojoj kulturi, Luì~ki Sr- plan {vedskog koncerna "Va- Ugroèni su ne samo Lu- igrama, ve} i po tome {to se bi naro~ito weguju usmena pre- tenfal# da, tokom narednih 15 ì~ki Srbi kao narod, ve} i rijetko kad moè ~uti da je ne- dawa, poslovice i izreke. godina, izbri{u sa mape mnogo- prirodna okolina. ko od wih po~inio neko krimi- U Wema~koj je, sada, me|u- brojna srpska sela, da bi na tom - Planirano je da bude uni- nalno djelo. tim, u mnogim luì~kosrpskim mjestu nikao xinovski rudnik {ten jedan od ekolo{ki naj- Iako nikad nisu imali sop- porodicama, upravo, wema~ki lignita povr{inskog kopa. vrednijih krajeva Wema~ke, re- stvenu dràvu i od 10. vijeka su jezik taj koji prevladava i to je ono {to brine - naro~ito stare koji su, kako pi{e wema~ka {tampa, nezadovoqni {to sve \ Brandenburg i Saksonija: Wema~ke pokrajine mawe mladih te~no govori ma- u kojima ima najvi{e Luì~kih Srba terwi srpski. Postoje dva, vrlo sli~na di- - Ovo je na~in da se o~uva se kaè, tijesno oslawa na za- jalekta ovog jezika - gorwosrp- srpski jezik i etni~ka i kul- stave Rusije i Srbije. ski, koji li~i na ~e{ki, i do- turna posebnost Luì~kih Sr- Luì~ki Srbi imaju finan- wosrpski, koji je sli~niji poq- ba, ali nevoqa je u tome {to sijsku podr{ku Wema~ke, ali skom. ovakvih {kola nema mnogo - iz- i tu ima nevoqa! Boqe je, kaù, Od preko 50 hiqada Luì~- javio je [mit. bilo u vreme Wema~ke Demo- kih Srba, koliko danas ìvi u Eksploatacija lignita po- kratske Republike. Wema~koj, samo 20-30 hiqada sebno ugroàva region Luì- Predstavnici "Domovine#, wih aktivno govore materwi ce, koji Nijemci zovu Lauzic krovne organizacije Luì~kih jezik, pokazuje statistika. (Lausitz), gdje je u gradu Budi- Srba, àle se da je Komisija za A jasno je da, kad jezik um- {in (Baucen - Bautzen) kultur- buxet Bundestaga (dowi dom sa- re, onda umre i nacija. Da nije no sredi{te Luì~kih Srba iz veznog parlamenta) predvidje- tako, Francuska - zemqa koja gorweg regiona, a u mjestu Ko- la samo pet miliona evra za po- nosi ime po germanskim osvaja- ~ebuz, ili kako Nijemci kaù dr{ku o~uvawu luì~kosrpske ~ima, Francima - ne bi danas Kotbus, sjedi{te dowoluì~- duhovnosti i tradicije, a to je, bila latinska, ve} germanska kih Srba. kaù u Budi{inu, nedovoqno zemqa: frana~ki osvaja~i su Luì~ki Srbi su ponosni za ispuwewe obaveza i zadata- jednostavno prihvatili latin- i na ~iwenicu da se wihov jeka Zadu`bine za srpski narod, ski (koji se postepeno razvio u zik govorio i u mjestu Serbin, institucije koja se bavi pita- francuski), a zaboravili sop- u Teksasu (SAD), ponosni su na wem o~uvawa jezika i kulture stveni jezik, pa su na kraju iz- svoju istoriju i kulturu, o~u- tog slovenskog naroda. gubili svoj prvobitni etni~ki vanu i u uslovima kada to nije Luì~ki Srbi se, ipak, na- identitet. bilo lako - u vrijeme nacizma, daju da }e, uprkos zamkama glo- Mirko [mit, direktor kad su fa{isti, da bi u toj ma- balizacije i, prema tome, bu- osnovne {kole u selu Hro- wini uni{tili duh slovenstva, xetskim restrikcijama, na kra- {}ici (Crostwitz), koju poha- u~iteqe i duhovnike raseqava- ju, ipak, prevladati razum i da |a 69 u~enika i koja je jedna od li po cijeloj Wema~koj. }e savezna dràva i dvije po- {est dvojezi~kih {kola u Danas su Luì~ki Srbi u krajine, Brandenburg i Sakso- Brandenburgu i Saksoniji, Wema~koj priznati kao nacio- nija, na}i pare za pomo} tom wema~kim pokrajinama u koji- nalna mawina. Oni imaju svoje narodu, tim prije {to Berlin ma ima najvi{e Luì~kih Sr- {kole, kulturne institucije, stalno drugima po Evropi i svi- ba, kaè da "djeca zadivquju- dvojezi~ke ulice i naseqa, ima- jetu daje lekcije kako da po{tu- }e brzo# u~e i materwi i we- ju medije i imaju zastavu ‡ pla- ju kulturna i etni~ka prava mama~ki jezik. vo-crveno-bijelu, koja se, kako wina. ¥ VREMENSKE (NE)PRILIKE NEKAD I SAD QETO NOSI, ZIMA TRO[I rvi dan posqedweg mje- Zbog sloènih odnosa u vremenskom sistemu, smjer seca u godini ozna~ava Pi prvi dan klimatolo- i ja~ina atmosferskih struja koje premje{taju velike {ke zime. Meteorolozi decembar, ja- tople i hladne vazdu{ne mase razlikuju se od godine nuar i februar smatraju zim- do godine. Zato je zima nekad hladnija, a nekad toplija, skim mjesecima. Na kalendarski i astronomski po~etak zi- vi{e ili mawe swe`na, ki{na... me pri~eka}emo ipak do 22. de- {to smo prikupili u toplijem ju se od godine do godine. Zato To se oslikavalo i time cembra. Naime, (astronomska) dijelu godine. je zima nekad hladnija, a nekad {to su hladne i tople zime bi- zima ove godine po~iwe 22. de- U na{em narodu se kaè: toplija od drugih, vi{e ili male otprilike jednako brojne, a cembra u sedam ~asova i osam "Qeto nosi, zima tro{i# i we swe`na, ki{na ili bez pa- to zna~i pove}anu u~estalost minuta. Tada }e nastupiti zim- "Vi{e vrijedi jedno qeto ne- davina. Ipak, takve karakte- hladnih zima u pore|ewu s ski solsticijum. Toga datuma go stotinu zima!#; "Te{ka zi- ristike nisu slu~ajne, ve} za- prethodnim periodom. Tada su na sjevernoj hemisferi dan je ma - teàk snop#, "Kada dan vise od toga kakve je naravi te- zapam}ene i dvije uzastopne najkra}i u godini. Iako je de- po~ne da raste, onda i zima#, ku}i klimatski period. hladne i swe`ne zime, 1962/63. cembar, kalendarski ve}im di- "[to jesen donese - to zima od- Dovoqno je "klimatolo- i 1963/64. godine. U posqedwih jelom jesewi mjesec, klimato- nese#, "Zima je najboqi ora~#... {kim vremeplovom# oti}i una- tridesetak godina - nova pro- lozi i meteorolozi ga smatra- Zaista, zimi se vi{e tro- zad do sredine 19. vijeka, kada mjena klime. Ona ne obuhvata ju pravim zimskim mjesecom. {i (na hranu, odje}u, ogrev, za su u na{im krajevima po~ela samo na{e krajeve, nego je Razlog su vremenske prili- ~i{}ewe saobra}ajnica i tro- prva slu`bena vremenska osma- svjetskih (globalnih) razmje- ke, koje su ~esto bliè zim- toara od snijega i leda...). Uz trawa i mjerewa uz upotrebu ra. Naravno, govorimo o do- skim nego jesewim, ali i kli- sve to, zimska hladno}a je i te meteorolo{kih instrumenata. bro poznatom "globalnom za- matolo{ko-statisti~ki i kako neugodna na{em organi- Na osnovu toga moè se sa- grijavawu#. U ovom, nama naj- prakti~ni razlozi (na primjer zmu. znati da je u Bawoj Luci u pova`nijem, klimatskom perio- ra~unawa sredwih temperatu- Iako stru~waci za vrije- sqedwoj ~etvrtini 19. vijeka du pove}ana je u~estalost tora, sabirawa koli~ina padavi- me odskora sezonskim progno- hladnih zima bilo pet puta vi- plih zima, a smawena hladnih. na). Mnogo je prakti~nije se- zama poku{avaju da predvide {e nego toplih! Zatim je nastu- U posqedwih tridesetak godi- zonske pokazateqe meteorolo- karakteristike zime, u ovoj pilo klimatsko otopqewe, pa na bila je samo jedna izrazi- {kih elemenata ra~unati na oblasti meteorologije jo{ smo je u prve ~etiri decenije 20. to hladna zima (1984/85), a ~ak osnovu tri cijela mjeseca. Zi- skloni zakqu~ivawu na osnovu vijeka bilo deset izuzetno to- desetak toplih (pa ~ak kao proma je na na{im geografskim iskustva. Kakva bi zima mogla plih i samo tri ba{ hladne zi- {le zime i pretoplih)! Me|u- {irinama najhladniji dio go- biti, imamo li u vidu kakva je me! Pod toplim i hladnim zi- tim, to ne zna~i potpunu od- dine. To je ~iwenica. Blizu je bila u dawoj i skoroj pro{lo- mama smatrali smo one zime sutnost hladno}e i snijega. I i ~iwenica, ali ipak relativ- sti? koje su se najmawe dva stepena jednog i drugog ima i bi}e - vina, wena opisanost kao najru- Zbog sloènih odnosa u Celzijusa razlikovale od nor- {e ili mawe - svake zime, ali vremenskom sistemu, smjer i ja- male. U sqede}e tri decenije nisu toliko ~esti ili jaki da `nijeg, najtu`nijeg i najteè Bawa Luka: U posqedwoj ~etvrtini 19. vijeka podno{qivog godi{weg doba, ~ina atmosferskih struja ko- vladao je period hladnije kli- bi obiqeìli zimu u cjelini. \ hladnih zima bilo pet puta vi{e nego toplih odnosno perioda kada priroda je premje{taju velike tople i me i to ne samo kod nas, nego na ¥ Neboj{a ni{ta ne daje, te tro{imo ono hladne vazdu{ne mase razliku- cijeloj sjevernoj polulopti. KU[TRINOVI] (Snimio G. [URLAN) 22. i 23. decembar 2007. ZANIMQIVOSTI 11 KA@U DA JE ISTINA DEKLARACIJA AMERI^KE NEZAVISNOSTI

Iako vlada mi{qewe da je Deklaracija potpisana Kongres je, u stvari, u is- to vrijeme formirao jo{ dva 4. jula, najve}i broj delegata je svoj potpis stavio komiteta. Jedan od wih je bio zaduèn da pripremi dokument tek 2. avgusta, i to na prepis Deklaracije ura|en kojim }e se kolonije, ili neza- u krasnopisu. Dvojica je nikada nisu potpisala visne dràve, udruìti u kon- federaciju, a drugi je pripre- a nekoliko delegata je to uradilo kasnije... mao dokument koji je trebao rajem 18. vijeka Velika kolonije i krenu u poduhvat U Komitetu su bili Tomas biti ponu|en Francuzima i ko- Britanija je pod svojom osamostaqewa, u svima su osno- Xeferson, Benxamin Fren- ji bi sadrào prijedlog ure- Kkontrolom dràla veli- vane "vlade u sjeni# a novoo- klin, Xon Adams, Robert Li- |ewa odnosa nove konfedera- ki dio Sjeverne Amerike, gdje snovani Kontinentalni kon- vingston i Roxer [erman. Pi- cije na ameri~kom tlu i ove je osnovano trinaest kolonija. gres je imao ulogu da poveè sawe prijedloga ovog istorij- dràve. Qudi koji su ìvjeli u kolo- ova tijela. Kada su, u aprilu skog dokumenta povjeren je To- Kada je Xeferson objavio da nijama nisu bili odu{evqeni 1775. godine, izbili sukobi, ove masu Xefersonu, koji je posao je zavr{io prijedlog deklara- ~iwenicom da za svoj trud mo- "vlade u sjeni# su preuzele kon- zapo~eo 11. juna. cije, nastupilo je usagla{ava- raju da pla}aju poreze britan- trolu i istjerale sve kraqu U samom po~etku, neki od de- we teksta na sastanku Komite- skom dvoru i suverenima koji odane slu`benike. Kako su Bri- legata kongresa postavili su pita a Kontinentalni kongres je nikada nisu kro~ili na ameri~- tanci poja~avali pritisak na tawe za{to mlad ~ovjek, kao Xe- Deklaraciju nezavisnosti usvo- ko tlo. Nekoliko godina rani- kolonije, sve je vi{e rasla po- ferson, treba da napi{e tako jio na sjednici 4. jula u Filadel- je javile su se prve ideje o osa- dr{ka osamostaqewu i wiho- vaàn dokument. Stvar je bila fiji. Benxamin Frenklin je ta- mostaqewu kolonija i wihovoj vom progla{avawu nezavisnim u tome da je ve}ina delegata poda rekao: "Moramo se dràti za- nezavisnosti ali su svi poku- dràvama. dràvala da predstavnik Vir- jedno, da ne bismo visili svaki {aji ugu{eni ve} u po~etku. Kontinentalni kongres xinije bude me|u nosiocima svih posebno#, {to je ostalima zna- Problem je bio u tome {to su formirao je, u junu 1776. godine, aktivnosti vezanih za otcjepqe- ~ilo da povratka na staro nema to bili izolovani poku{aji, peto~lani komitet koji je tre- we kolonija. Xeferson je ime- jer, ako ono {to su zapo~eli pro- koje je bilo lako suzbiti prije bao da napi{e deklaraciju o ras- novan umjesto Ri~arda Henrija padne, svi }e biti osu|eni kao nego {to se ideja pro{iri na kidu svih veza kolonija sa Veli- Lija, koji je hitno morao da ot- izdajnici i obje{eni. sve kolonije. kom Britanijom i nepriznava- putuje jer je nekoliko ~lanova Rukom pisana Deklaracija, Pod uticajem qudi koji su wu kraqevske vlasti u Sjevernoj wegove porodice iznenada obo- koju su tada potpisali predsjed- imali hrabrosti da okupe sve Americi. qelo. nik Kongresa Xon Henkok i se- Istorijski dokument: Pisawe povjereno kretar ârls Tomson, poslata je \ na umnoàvawe u {tampariju Tomasu Xefersonu izvjesnog Danlopa. Te no}i od- {tampano je izme|u 150 i 200 Dva delegata je nikada nisu godilo ni{ta va`no#. Naime, kopija, od kojih je jedna posla- potpisali. Jedan od wih je Ro- dokazano je da ovaj britanski ta Xorxu Va{ingtonu da ih 9. ju- bert Livingston, koji je bio kraq nikada nije vodio dnevnik. la pro~ita trupama u Wujorku. ~lan Komiteta i bio je prisutan Nasuprot uobi~ajenom mi{qewu, Deklaracija nije potpisana Deklaracija je u London stigla na glasawu ali je morao da otpu- tuje, a drugi je Xon Dikinson iz ceremonijalno nego su je delega- 10. avgusta i izazvala pravu bu- ti potpisivali u tajnosti jedan ru na dvoru. Danas se zna za 25 Pensilvanije, koji se nije slagao sa potpunim otcjepqewem po jedan. Danlopovih kopija ali origi- Malo je papira koji su ima- nalni rukopis Deklaracije je od Velike Britanije i traìo je da se u Deklaraciju unese mo- li toliki uticaj na istoriju, izgubqen. kao {to je to u~inila Deklara- Iako vlada mi{qewe da je gu}nost ponovnog ujediwewa. Ovaj prijedlog je odbijen. cija o nezavisnosti. Ovaj doku- Deklaracija potpisana 4. jula, ment je vrlo brzo postao prima- najve}i broj delegata je svoj pot- Pogre{no je mi{qewe da je mqiv i za druge kolonije koje pis stavio tek 2. avgusta, i to Deklaracija prvi dokument ko- su po~ele da se prikqu~uju kon- na prepis Deklaracije ura|en u ji govori o ameri~koj nezavi- federaciji nezavisnih dràva krasnopisu. Nekoliko delegata snosti. Prije ovog, predloèn je nazvanih Sjediwene Ameri~ke je dokument potpisalo i kasni- i dokument koji je u istoriji po- Dràve. Danas ih ima 50 a kao je. Jedan od wih, Metju Tornton znat kao Lijeva rezolucija a u uspomenu na prvih trinaest pot- iz Wu Hemp{ira, zbog nedostat- kome se progla{ava trenutna pisnica zastava SAD ima 13 bi- ka prostora, nije mogao da pot- nezavisnost. jelih i crvenih pruga. pi{e na mjestu gdje su to uradi- Ne stoji ni pri~a da je kraq Predstavqawe: Deklaracija pred delegatima li ostali delegati iz ove drà- Xorx Tre}i u svom dnevniku, 4. ¥ Pripremio \ ve, nego je potpisao niè. jula napisao: "Danas se nije do- Mladen DRAGOJLOVI] [EST I PO DECENIJA ZAJEDNI^KOG @IVOTA MILOVANA I JAWE QUBINAC SLOGA BRAK OÛVALA Za uspje{an i skladan brak, tvrdi bra~ni par Qubinac, najva`nije je uzajamno razumijevawe, i qubav sa malom dozom qubomore. To ~uva brak i u~vr{}uje porodicu. To je i recept za dug ìvot selu Seqani na domak nom od wih sreo sam se sa mo- li protiv te moje veze, sve se Rogatice, ìvi bra~ni jom budu}om ìvotnom saput- svodilo na zadirkivawa. A Mi- Upar Milovan (85) i Jawa nicom, Jawom. Bila je prava qe- lovan nije ~asio. Ubrzo me je (82) Qubinac. Ni{ta neobi~no potica, bar se meni ~inilo. zaprosio i ponudio mi brak. da se ne radi o bra~nim drugo- Oko we su se momci otimali... Ponuda je brzo prihva}ena. vima koji }e 27. januara idu}e - Imao sam svoju djevojku, Kod toga se, pri~a daqe ba- godine, na Svetog Savu, obiqe- Zorku Lelek iz susjednih Ras- ka Jawa, pomalo koristila i lu- ìti punih 64 godine zajedni~- put Wiva, sa ~vrstim obe}awem kavstvom. Jer, sve se ~e{}e go- kog ìvota. Kada su jedno duda }emo se uzeti kad budu boqa vorilo da se izbjeglice moraju gom rekli sudbonosno "da# Mi- vremena. Ali, moja majka je sa- vra}ati na svoje. lovan, poznatiji po nadimku znala, ili mo`da ~ak i vidjela, - Sve na{e na Kopitu bilo "Jatkan#, imao je nepunih 22, a da je Zorka, dok sam ja vojniko- je izgorjelo. Znala sam da }e- Jawa tri godine mawe. vao, pogazila na{e obe}awe mo, kad se vratimo, morati da Bra~ni par Qubinac: Godi{wica na Svetog Savu - Oboje smo bili u izbjegli- idu}i sa nekim ~etnicima Ra- gradimo novu ku}u, {talu i \ {tvu u vi{egradskoj ùpi, na domira Ne{kovi}a, pa sam Zor- ostale prate}e objekte. To bi Prethodno je bila velika, doma- vodqivo, i ko zna koliko je qu- Jatkan je penzioner od 1981. desnoj obali Drine. Jawa sa svo- ku ostavio i na{ao novu curu, me "zavuklo# i ja bih izgubila }inska svadba sa igrankom, i}em di na sli~an na~in, i bez ika- Penziju je zaradio kao {umar jim Gluhovi}ima sa Kopita na moju Jawu - sje}a se Milovan. godinu-dvije. Vrijeme bi me pre- i pi}em. kve odgovornosti, mrak odnio u {umskom gazdinstvu "Sjeme}# obroncima Sjeme}a, u selu Men- I Jawa, ro|ena Gluhovi}, gazilo i ja bih postala stara - Rakiju sam, na le|ima, do- na onaj svijet?! Na moju sre}u, u Rogatici. Jawa je bila doma- zilovi}i, a ja u susjednim Kur- ima svoju pri~u. Ona kaè: cura, usi|elica, kako se u nanio iz mojih Seqana. U obli- za tu namjeru saznao je moj sta- }ica cijelog ìvota. Wihovo tali}ima, u koje sam do{ao po- - Nije da se hvalim, ali bi- {em kraju naziva starija dje- `woj {umi nedaleko od sela, ri prijateq Drago Laki} - La- imawe je bilo jedno od boqih slije vojnikovawa u redovima la sam cura na glasu. Lijepa, od- vojka ili momak. I zato sam jednu ba~vu sakrio je moj otac kica sa Sjeme}a, koji je tada i u Seqanima. Sve troje djece su ustanika na Sjeme}u, u domobra- rasla i iz doma}inske ku}e. prihvatila Milovanovu ponudu Milo{ i, eto, dobro je do{la kasnije sve do pogibije bio u sada u Beogradu - Bela i Slo- nima od Sarajeva do Bjelovara, Svako sijelo - novi momak. Bi- za udaju. Istina, i wegova ku}a za moje i Jawino veseqe. Na{e pratwi komandanta ~etni~ke bodan kao izbjeglice iz Sara- boravka u wema~kom zarobqe- rala sam ih kao gwile kru{ke. u Seqanima bila je izgorjela, svatove, sa~iwavali su uglav- rogati~ke lake brigade Rado- jeva. ni{tvu po Austriji, i ratova- Qubisav Nedi} iz Brankovi}a ali velim, boqe je praviti svo- nom moji Seqanci. Bilo ih je mira Ne{kovi}a. On im je za- - U ove na{e stara~ke dane, wa sa koru{kim partizanima i bio je najuporniji. Od wega sam ju nego "tu|u# ku}u, misle}i na qepota pogledati, sve boqi od prijetio da }e, bude li {ta Jat- kad se jedno od wih mora uvi- 15. diviziji NOB-e u Sloveni- bila uzela ~ak i ne{to "biqe- moje Gluhovi}e koje bi i ina~e boqeg momka. Jedna je bila Ko- kanu, sa wim imati posla, a s jek na}i uz nas, to nam je veli- ji, {to je pri~a za sebe - kaè ge#. To ti je kao kad kupuje{ kad-tad napustila - dodaje ona. viqka Qubinac, a djever Sveti- tim se nije bilo {aliti. Na- ka briga. Bojimo se da }emo Jatkan i dodaje: kravu, vola ili kowa pa dadne{ U vrijeme kad smo se mi uze- slav Qubinac, moji bliì ro- mjera je propala, i mene evo i oti}i na onaj svijet, a da na- - Po{to je na prelazu iz kaparu - {ali se baka Jawa i li, nastavqa pri~u Jatkan Qu- |aci. Ali, moja svadba mogla se danas me|u ìvima... {a Bela i Slobo ne}e biti 1943. na 1944. godine, u vi{e- nastavqa: binac, i druge izbjeglice ma- i tragi~no zavr{iti - ne zabo- Kako bilo, Milovan i Ja- stambeno zbrinuti - àli se gradskoj ùpi, koju sa~iwavaju - Iako je bio u susjednom se- sovno su se ènile i udavale. ravqa starina Milovan i obja- wa, izrodili su petoro djece. baka Jawa. sela: Prelovo, Resnik, Menzi- lu, Milovan tih dana nije odla- Boravak nekog popa u ovom kra- {wava: @ivo ih je troje: Slobodanka Za uspje{an i skladan brak lovi}i, Kurtali}i, Zagra|e i zio od na{e ku}e. Kobajagi, do- ju iskori{}en je za zajedni~ko - Vjerovatno qubomorni (61), {est godina mla|a Jawa - tvrde oboje da je najva`nije Tr{evine, bila nekakva slo- nosio je ne{to da mu kroji i vjen~awe. Obavqeno je na Mu- {to sam im ispred nosa "digao# Bela i Slobodan (53). Dvije uzajamno razumijevawe i qubav bodna teritorija koju su drà- {ije moj brat Du{an, koji je {i}ima, na Svetog Savu, jo{ djevojku, moju Jawu, jedna gru- k}erke su im umrle kao bezi- sa malom dozom qubomore. To li ~etnici potpomognuti Ta- bio kroja~ po zanimawu. Primi- uvijek ratne 1944. godine. Tog pica prisutnih, nepozvanih momena djeca. ~uva brak i u~vr{}uje porodi- lijanima, u cijelom kraju bilo jetili su moji brat i ostali uku- svetog dana vjen~alo se ~etrna- maka bila je odlu~ila da me na- Jatkan i Jawa imaju {esto- cu. To je recept i za dug ì- je puno omladine. êsto su se }ani da ovaj moj novi momak ~e- est parova, mo`da najvi{e to- mame u mrak sa svadbe i likvi- ro unu~adi i isto toliko pra- vot... odràvala seoska sijela. Na jed- sto dolazi, ali po{to nisu bi- kom rata u ovom dijelu Bosne. diraju. To je tada bilo lako iz- unu~adi. ¥ Sreten MITROVI] 12 PORODICA I ZDRAVQE 22. i 23. decembar 2007. [TETNO DJELOVAWE DUVANA CIGARETA SKRA]UJE @IVOT

Pu{ewe ugroàva cijeli organizam. Naj~e{}e izaziva - Broj onih koji uìvaju u cigareti je u Srpskoj znatno razli~ite oblike raka, bolesti srca, krvnih sudova, iznad evropskog i svjetskog disajnih organa... prosjeka. Cigareta me|u mladima kod nas zastupqena je u{ewe je bolest zavi- Vi{e od 20 sastojaka su, vjek zbog {tetnog djelovawa oko deset i po odsto, a èna- snosti. Ona nastaje zbog prema rije~ima rukovodioca duvana. ma oko 24,2 odsto - naveo je Pnikotina koji pripada regionalnog Zavoda za za{ti- Stru~waci su poru~ili da [krbi}. grupi najja~ih otrova i jednoj tu zdravqa Doboj Marina Kva- svaka popu{ena cigareta skra- Srpska ima usvojenu na- od naj{tetnijih materija u du- ternika, kancerogeni. }uje ìvot za osam minuta, kao cionalnu Strategiju kontro- vanskom dimu. - Pu{ewe ugroàva sve di- i da je o~ekivano trajawe ì- le duvana, a predloèn je i Sagorijevawem jedne ciga- jelove organizma. Naj~e{}e vota pu{a~a skra}eno oko 20 Akcioni plan za weno ostva- rete stvaraju se oko dvije li- uzrokuje razli~ite oblike ra- godina u odnosu na vr{waka rivawe. Tu je i set zakona o tre duvanskog dima, koji sadr- ka, bolesti srca, krvnih sudo- nepu{a~a. duvanu i duvanskim proizvo- ì vi{e od ~etiri hiqade he- va, disajnih organa... - nagla- Ukazuju}i na podatke od dima. mijskih sastojaka. sio je Kvaternik. prije ~etiri godine koji govo- - Od idu}e godine, u svako- Najvi{e zastupqeni sa- On je upozorio da u izdah- re da u Republici Srpskoj 34,7 dnevni rad cjelokupne primar- Smrtonosni dim: Svaka popu{ena cigareta stojci duvanskog dima su azot, odsto stanovnika pu{i, mini- ne zdravstvene za{tite ukqu- nutom dimu pu{a~a ima vi{e skra}uje ìvot za osam minuta ugqen-dioksid, kiseonik, ni- kancerogenih materija nego star zdravqa i socijalne za- ~ujemo i savjete za one koji kotin, ugqen monoksid, poli- u direktnom udahu pu{a~a. {tite Ranko [krbi} je nagla- èle da prestanu da pu{e. To o{lo obuku za kvalitetno Posebna pa`wa u narednoj cikli~ni aromatski vodoni- Podsjetimo da je Svjetska sio da je to velik broj, kao i smo dijelom postigli u pret- savjetovawe i pomo} onim godini posveti}e se mladima ci ugqenika, metali (kadmi- zdravstvena organizacija upo- da se znatna aktivnost mora hodne dvije godine. koji ho}e da se odviknu od kako ne bi po~eli da pu{e. jum, arsen, olovo i drugo) i ci- zorila da svakih osam sekun- preduzeti kako bi se ona sma- Naime, vi{e od hiqadu cigareta - rekao je Kvater- janovodonik. di u svijetu umire jedan ~o- wila. zdravstvenih radnika je pr- nik. ¥ Radmila [KONDRI] RESTORAN OBALA" PREDLA@E NEDJEQNI RUÂK QEKOVITO BIQE " wa se obavqa preko "klinaca# [pagete karbonara" Aloja vera ili "lutaka#, naime, tako se na- " zivaju dijelovi koji izrastaju Za ~etiri osobe Priprema: rava aloja je hranqiva ponentama oko "biqke-majke#. potrebno: Crveni luk se sitno isjec- biqka za svaku }eliju koje imaju ra- Ovi "klinci# se presa|uju - pola kilograma {pageta ka i dobro prodinsta na uqu. Pqudskog organizma. Ona zli~ite i sp- kada dostignu visinu od 30-40 - dvije glavice crvenog luka U to se doda sitno sjeckana sla- sadrì preko 200 aktivnih sa- ecijalne en- centimetara. Navedeni razma- - 250 grama dimqene slanine nina i nastavi se dinstati. Ka- stojaka koji daju biqci hranqi- ergetske vri- ci me|u biqkama omogu}avaju - pola litra vrhwa za kuvawe da je sve dobro prodinstano, vo i qekovito dejstvo. @uti jednosti. Al- modernu motorizovanu obradu "qekoviti# sok su u ove svrhe oja je biqka (traktorima) i berbu, odnosno koristili jo{ u 4. vijeku p.n.e. koja spada u skupqawe listova i transport Postupak sa|ewa se obavqa porodicu qi- kamionima. preko "klinaca# ili "lutaka#, qana i u svi- Radnici ru~no odsijecaju li- koji izrastaju oko "biqke-maj- jetu je pozna- stove. Listove treba odsje}i sa ke#. Rije~ aloe poti~e iz la- to vi{e od biqke ispod nivoa gela, tako da tinske forme arapskog naziva 250 vrsta od do momenta prerade cjelokupna aloeh, Sirijskog alwai ili he- kojih svega koli~ina gela ostane netaknuta. brejskog halal, ~ije je zna~ewe ~etiri imaju Obi~no se samo koriste spoqa- izuzetno gorka materija, {to qekovito dejstvo, a najve}e alo- crvenkastog cjevolikog cvije- {wi listovi; svakih 5-8 nedje- ukazuje na izuzetno gorku ùtu je vera (Barbadensis Miler). }a. Aloja spada u porodicu qi- qa sa biqke se skida 3-5 listo- te~nost, mlijeko, odnosno sok, Sje~ewem listova i wiho- qana, a cvijet koliko-toliko va. Planta`no gajewe ove biq- koju sadrì biqka, a nalazi se vim presovawem cijedi se sok podsje}a na cvijet isto~nog qi- ke omogu}ava i kompletnu pre- neposredno ispod tankog koà- koji se stabilizuje papajom, a qana. radu i obradu. stog tkiva odnosno kore. ima hranqivi i qekoviti u~i- Planta`na proizvodwa je Me|utim, zreli listovi se Kada je }elija zdrava, onda je nak koji daju vi{e od 200 aktiv- najve}a u dolini rijeke Rio ru~no isijecaju ispod nivoa li- otporna i sposobna da izvr{i nih sastojaka aloje potrebnih za Grande (Amerika), Dominikan- sta tj. sukulentnog gela, kako bi sve funkcije koje joj je priroda svakodnevno funkcionisawe skoj Republici, Teksasu, Ari- do prerade cjelokupna koli~i- dala. Biqka je radi vlastitog svake }elije. zoni i Meksiku. Na plantaàma na gela ostala u listu, a koriste opstanka razvila bogat sadràj Ima sabqaste, {picaste li- ju`nog Teksasa, na podru~ju dose samo spoqa{wi listovi (3-5) vitamina, aminokiselina, enzi- stove, sa testerastim ivicama, line Rio Grande sadnice aloje se na svakih 5-8 nedjeqa. Ova biq- ma i mineralnih materija da bi koji po obliku podsje}aju na ru- sade u redove udaqene 60-70 cen- ka ima jednu jedinu negativnu osigurala svoj opstanak u oskud- ù, rastu pri zemqi. Iz sredi- timetara jedan od drugog, a me- osobinu, a to je, da nakon neko- nim okolnostima postojawa. Sa- ne ruè raste cvjetna dr{ka ko- |usobna udaqenost biqaka je 40- liko ~asova od berbe oksidi{e, ma qekovitost se nalazi u kom- ja se zavr{ava u vidu ùtog ili 50 centimetara. Postupak sa|e- ako se ne stabilizuje. ¥ POVI[ENI PRIRODNI NIVO TESTOSTERONA POZITIVNO UTIÊ NA ZDRAVQE MU[KARACA [TITI SRCE I MOZAK isoki nivo prirodnog mu- Utvr|eno je da nizak nivo testosterona moè kod {kog hormona testostero- Vna u organizmu {titi qu- mu{karaca da pove}a rizik smrti od kardiovaskularnih de od smrtonosnih sr~anih i mo- `danih udara, kaù britanski bolesti, iako nisu imali nijedan drugi poznati faktor nau~nici, prenosi Beta. rizika, objavili su nau~nici u ~asopisu Circulation" Me|utim, nau~nici upozora- " vaju da rezultati istraìvawa, Britanaca od 40 do 79 godina, koje je trajalo deset godina, jo{ koji na po~etku istraìvawa nisu pouzdani, jer nisu ispita- nisu patili od kardiovaskular- SAVJET ne sve prednosti i rizici vezanih bolesti, odnosno nisu ima- ni za testosteron. li rak. Kako bi {pagete Uloga testosterona u zdra- Oni su se prikqu~ili istra- bile kuvane kako vqu mu{karaca i daqe je zago- ìvawu izme|u 1993. i 1997. go- treba, u restoranu netka za nau~nike, po{to jo{ dine i wihovo stawe je pra}eno "Obala# savjetuju da uvijek nije utvr|eno na koji na- do 2003. Za vrijeme istraìva- se ubace u kqu~alu ~in uop{te testosteron uti~e wa je umrlo 825 mu{karaca. Na- posoqenu vodu. Oba- na zdravqe. Me|utim, istraì- u~nici su izmjerili nivo wiho- vezno je potrebno vawe, koje je vodila doktorka vog testosterona koriste}i pratiti uputstva za Kej-Ti Kou, profesor klini~ke uzorke smrznute krvi, koju su im kuvawe nazna~ena na gerontologije na Kembrixkom ranije uzeli, i uporedili sa ni- pakovawu, a kada su medicinskom univerzitetu, po- voom testosterona kod mu{ka- kuvane, treba ih pre- tvrdilo je da povi{eni prirod- raca koji su bili i daqe ìvi, liti hladnom vodom. ni nivo testosterona ima pozi- na kraju desetogodi{weg istra- tivan u~inak na zdravqe mu{ka- ìvawa. Kou je rekla da je odnos tako {to }e uzimati dodatne ko- ìvawe bavilo samo prirodnim raca. izme|u nivoa testosterona i li~ine ovog hormona, ali im ovo nivoom ovog hormona, a ne vje- dodaju se kuvane {pa- Oni koji imaju vi{e od 25 smrtnosti od kardiovaskular- ne preporu~uje dok se istraì- {ta~kim dodacima. gete i uspe vrhwe za odsto prirodnog nivoa testoste- nih bolesti mogao da se upore- vawa ne privedu kraju. Testosteron je osnovni "mu- kuvawe. Ova smjesa se rona u organizmu imaju 41 odsto di sa skalom ustanovqenih ri- Ona je aludirala na iskustva {ki# hormon koji potpomaè kuva dok vrhwe malo mawi rizik da umru od sr~anog zi~nih faktora kao {to su vi- vezana za kori{}ewe hormonske stvarawe mi{i}ne i ko{tane ne uvri, i dok se ma- udara, mo`dane kapi ili drugih sok krvni pritisak i nivo hole- terapije kod èna. Neke rane mase, reguli{e metabolizam ma- sa ne sjedini. [page- bolesti kardiovaskularnog si- sterola. studije su nagovijestile da hor- sti, proizvodwu sperme, kao i te se sluè tople, a stema, raka i ostalih bolesti u Utvr|eno je da nizak nivo monska terapija moè da u peri- seksualnu potenciju. @ene, ta- mogu se posuti parme- odnosu na one sa niìm nivoom testosterona moè kod mu{ka- odu poslije menopauze za{titi ko|e, imaju testosteron, ali u zanom. Za salatu u re- od navedenog, otkrili su nau~ni- raca da pove}a rizik smrti od ène od sr~anih oboqewa, me- mawoj koli~ini. storanu "Obala# pre- ci. kardiovaskularnih bolesti, ia- |utim, kasnija, ve}a istraìva- Doktori su koristili tera- poru~uju kiseli ku- - Nizak nivo testosterona ko nisu imali nijedan drugi po- wa su pokazala suprotno. piju testosteronom u lije~ewu pus. izgleda da moè da nagovijesti znati faktor rizika, objavili - Uznemirenost zbog dodatne mu{karaca sa abnormalno ni- poja~an rizik od smrtnosti ka- su nau~nici u ~asopisu "Circula- terapije testosteronom je iza- skim nivoom testosterona u or- da se radi o bolestima kardio- tion#. Kou kaè da rezultati is- zvana time da povi{eni testo- ganizmu. Neki atleti~ari i bo- ¥ Pripremila vaskularnog sistema kao i raka traìvawa nagovje{tavaju da mu- steron moè biti jedan od fak- dibilderi koriste hormon kako Danijela - rekla je Kou agenciji Rojters. {karci sa niskim nivoom testo- tora rizika za rak prostate - ka- bi pove}ali mi{i}nu masu i VIDOVI] Nau~nici su ispitali 11.606 sterona mogu da otklone rizik è Kou. Dodala je da se istra- snagu. ¥ 22. i 23. decembar 2007. ENIGMATIKA 13 SUDOKU UKR[TENE RIJEÎ U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i BVODORAVNO: koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3. 1. Skra}enica za #metar# - Na{ novinar, Igor, 2. Skra}enica za #ovog mjeseca# - Mala pomo}: po~nite od poqa obiqeènog ta~kom. Ju`noameri~ki ples, 3. Ranija jugoslovenska turisti~ka agencija, 4. Grad na Azovskom moru u Rusiji - Iskopana zemqa, 5. Oznaka ~ina na slu`benoj uniformi - Sastavni veznik, 6. Sposobnost da se ne{to uradi, 7. SPORTISTA SA SLIKE JE . . ., 8. Hemijski simbol za kiseonik - Mali prsluk, prslu~e - Nevoqa (fig.), 9. Rastvor, otopina - Uzvik za u}utkivawe, 10. Vo{tana svije}a - Tijana kra}e, 11. Radnik u livni- ci - Grad u [vedskoj, 12. Brat odmila, ba}a - Hemijski simbol za tantal - Pripremi- ti jelo na otvorenoj vatri, 13. . . . dobre nade - Ameri~ki rediteq, Dejvid - Grad u Piranskom zalivu u Sloveniji, 14. Ameri~ka glumica, Dajana - Lak posao (fig.). USPRAVNO: 1. Ime ranijeg fudbalera Radowi}a - Automobilska oznaka za Kotor - Skra}enica za #vijek# - Skresati kome u . . . , 2. Sve bila je . . . - Savijeno meso ili kola~ (mn.), 3. Skra}enica za #sjever# - NA[ SPORTISTA SA SLIKE (NAJBOQI U IZBORU #GLASA SRPSKE# ZA 2005.) - Oznaka za topa u {ahu, 4. Du`nost i posao providura - Skra}enica za #obim#, 5. Lopta izvan igre (sport.) - . . . i Izolda - Slova iza #k# i #m#, 6. Neotrovna zmija - Nasloniti, prisloniti, 7. Obren kra}e, Obra - Stanovnici sela Stupice u Istri, 8. Ona koja vaspitava koga - Slova iza #c# i #v#, 9. Jezero na sjeveru Finske - Skra}enica za #radio#, 10. Slova ispred #u# i #b# - Bawa na istoku Belgije, 11. Ju`noameri~ki i azijski sisar sli~an sviwi, 12. îta~ vijesti na radiju i televiziji (mn.), 13. Emocija; osje}awe, 14. Staro doba, davnina. Delija

S PUTUJE U INOSTRANSTVO U B (fraza: 2,6,1,1,4,2) E

R Z. Deli}

O, LUDOVAWE, NAG. LUDOVAWE, O,

I, TJERA^, ADA, KAMERINI, NIK, A, AZIJATSTVO, NENE, A, IDEAL, AM, RT, ISTO, RT, AM, IDEAL, A, NENE, AZIJATSTVO, A, NIK, KAMERINI, ADA, TJERA^, I,

BARA, LANA, IR, NAT, SEM, F, MORSKA SVRAKA, SKAKUTALO, LR, K, JO[ABVA, PAM, JO[ABVA, K, LR, SKAKUTALO, SVRAKA, MORSKA F, SEM, NAT, IR, LANA, BARA,

BO@U RADA MASIRA. RADA BO@U BROJA: PRO[LOG IZ RJE[EWE OGIST, DOBOJ, BRADE, OD, AS, JAD, K, KNEGO, A, ROB, A, KNEGO, K, JAD, AS, OD, BRADE, DOBOJ, OGIST, BROJA: PRO[LOG IZ RJE[EWE

SKANDINAVKA

TETA, KRESA^. TETA, ES EKO, O, KUSASTO, OSVRTAWE, ATO, KARE, ITA, BINA, ZK, TATARSTAN, VASI], DIJANA A, U, PROPITIVA^I, VM, REDATI, MA, TRENERSTVO,

M, KUNA, ARA, OS, TANDRK, Z, EVE, TRESET, REPA[, ZDENKA, AN, TIL, JAL, PI, [UGA, M, NIKAD, T, ODBOJKA[ICA, A, A, ODBOJKA[ICA, T, NIKAD, M, [UGA, PI, JAL, TIL, AN, ZDENKA, REPA[, TRESET, EVE, Z, TANDRK, OS, ARA, KUNA, M, BROJA: PRO[LOG IZ RJE[EWE 14 SPORTSKI GLOBUS 22. i 23. decembar 2007. EVROPSKO PRVENSTVO U PLIVAWU U MA\ARSKOJ ÂVI] POZLATIO SRBIJU Takmi~ewe u Debrecinu obiqeìli Efimova, Ceh i reprezentativac Srbije Milorad âvi}. Nijemci bili najuspje{niji sa 12 odli~ja, od kojih je pet zlatnih medaqa. Iza wih Rusija, sa ukupno devet medaqa a nedavno zavr{enom 11. evropskom prvenstvu u OBE]AWE Nplivawu na malim baze- Milorad âvi} ispunio je nima u ma|arskom gradu Debre- obe}awe da }e se srpska himna cinu postignuti su zapaèni re- dva puta slu{ati u wegovu ~ast zultati, a gledaoci su mogli da na pobjedni~kom postoqu. vide neizvjesne i uzbudqive Prvo je u disciplini 100 me- borbe za medaqe. tara delfin osvojio zlato pre- Velesile u ovom sportu po- plivav{i stazu za 50,53 sekundi put Wema~ke, Rusije, Francu- i tako odbranio titulu na dio- ske, Ma|arske, [vedske, Poq- nici u kojoj je i vlasnik Evrop- ske i Holandije obiqeìle su skog rekorda sa vremenom 50,02. prvenstvo ali su i neke "male zemqe# pokazale da imaju po- [est stotinki iza ostao je Rus tencijal i svoje predstavnike Jevgenij Koroti{kin, a tre}i na pobjedni~kom postoqu. je stigao na ciq Petar Manko~ Nijemci su bili najuspje- iz Slovenije sa 50,62. Drugu ti- {niji sa 12 odli~ja, od kojih je tulu prvaka Evrope u 25-metar- pet zlatnih medaqa, iza wih je skim bazenima osvojio je u di- Rusija sa ukupno devet odli~ja, sciplini 50 metara delfin. Tri- Francuzi su osvojili osam, a na jumfovao je u vremenu 22,89 se- ~etvrtoj poziciji je doma}a sekundi ~ime je postavio novi re- lekcija Ma|arske sa ~etiri kord Evropskog prvenstva. Jev- zlatne i dvije srebrne ba{ kao genij Koroti{kin je imao samo i Poqaci. stotinku zaostatka, dok je tre- Od pliva~a iz biv{e Jugo- }eplasirani Johanes Ditrih iz slavije, osim fenomenalnog re- Wema~ke imao pet stotinki sla- prezentativca Srbije Milora- biji rezultat. da âvi}a, koji je osvojio dvije zlatne medaqe u disciplina- iz Hrvatske, Pobjedni~ki ma 50 metara leptir i 100 me- koja je osvoji- niz zaokruìla je tara leptir istakli su se Pe- la jednu zlat- trijumfom na 50 ter Manko~ iz Slovenije sa zla- nu i jednu sre- metara ispred tom i bronzom, Sawa Jovanovi} \Sawa Jovanovi}: Plivala za majku brnu medaqu predstavnica kao i Awa Wema~ke [efer ârman, Slo- i Pove. Na ogr- venka koja je omnu radost pu- bila najboqa blike u Debreci- na 200 metara nu koja je sva ~e- za ène. tiri dana koliko Treba doje trajalo prven- dati jo{ dva stvo punila tri- "hrvatska sre- bine malih baze- bra# Sa{e Im- na sportskog cen- pri}a na 200 tra u Debrecinu \Milorad âvi}: Ispunio obe}awe metara i Duje junak u mu{koj Dragawe na 50 konkurenciji metara slobod- je bio doma}i nim stilom. pliva~ Laslo [ampio- Ceh. On je nat koji je odr- osvojio poput àn od 12. do Ruskiwe ta-

\Awa ^arman: Jedno zlato za Sloveniju

\Lori Manadu: Ku}i nosi tri medaqe ko|e tri zlatne medaqe i to na ne{to duìm disciplinama u odnosu na Efi- movu. Na 200 metara leptiro- Laslo êh: Pokupio" tri zlata vim stilom po- \ " bijedio je Po- Filipo Mawini: qaka Korì- \ novskog i Drimo- Italijanska perjanica nakosa iz Gr~ke. Drugo zlato 16. decembra su "uzeo# je na 200 metara slobod- obiqeìla dva nim stilom ispred hrvatskog imena. Kod èna, predstavnika Impri}a te Ti- to je predstavni- honova iz Rusije. [lag na tor- ca Rusije Julija Efimova koja je ti bila je pobjeda na 400 meta- osvojila tri zl- ra slobodno kada je bio boqi od atne medaqe, a Italijana Luke i opet Joanisa isti uspjeh je po- Drimonakisa starog rivala iz novio i Ma|ar discipline 200 metara slobod- Laslo Ceh. Efi- nim stilom. mova je pobijedi- Zapaène rezultate na la u disciplini smotri u Ma|arskoj ostvari- 100 metara is- li su jo{ Stefan Nistrand iz pred Austrijan- [vedske, sa dvije zlatne i sre- ke Mirne Juki} brnom medaqom, te francuske i svoje zemqaki- pliva~ice Lori Mamadu sa we Elene Bogo- zlatom, srebrom i bronzom, mazove. Druga dok je wena drugarica iz na- pobjeda je bila cionalnog tima Kamil Mufa na 200 metara i druga~ije rasporedila odli~- opet je nadma{i- ja, pa je ku}i odnijela jednu la Juki}evu i zlatnu i dvije medaqe bronza- Ani Polesku iz nog sjaja. \[ve|ani: Najbrà {tafeta Wema~ke. ¥ Goran PALALI] \Brita Stefan: Srebrna na 50 metara 22. i 23. decembar 2007. [AH 15

NESVAKIDA[WI DOGA\AJ NA OMLADINSKOM PRVENSTVU SVIJETA SJENE NEZABORAVA Mar{alova odbrana PONO]NA PARTIJA SVAKO vrijeme ima svoje velike majstore, ~iju slavu ponekad zna da pokri- U [AHU je uloga sudije mnogo Belgijanac Nils Nijs i Kana|anin Maj Lojd poslije tri je patina, {to zbog pojave bitnija nego {to to u prvi mah iz- mla|ih velikih majstora, gleda, jer ponekad ni profesional- puta ponovqene pozicije remizirali, ali su nakon {to zbog novih istina koje ni {ahisti ne poznaju neka pravi- isplivaju kad do|e vrijeme la igre, prvenstveno vezana za izu- àlbe Kana|ana partiju morali da nastave usred no}i za isplivavawe. Tek, sud bu- zetno rijetke slu~ajeve iz prakse. du}ih je ona linija koja di- Me|utim, ima sudija, bez obzira na osnovu tog nepotpisanog zapisnika, jeli velike majstore od ve- rang, koji ni sami nisu dovoqno upu- kanadska delegacija ulaè àlbu u likih pacera, jer osvjetqa- }eni u sve tajne {aha, {to mo`da je- kojoj se poziva na sporno reklami- va ~itavo stvarala{tvo, ko- ste apsurd, ali i stvarnost. Uze}e- rawe, {to sudija pobija, èle}i da prikrije svoju gre{ku. Na kraju, koje u vremenu nastajawa mo- mo za primjer zemqe biv{e Jugo- è da ima i hipnoti~ku mo}. slavije, gdje je {ahovski sudija naj- misija odlu~uje da ispita i Nilsa Nijsa, te slijedi ono bu|ewe s po~et- Bio je to zaista veliki ~e{}e dekorativni elemenat koji je igra~. Wegova uramqena fo- uglavnom sposoban da upi{e kona- ka. Budu}i da Nijs po{teno prizna- je da je prvo povukao potez, a tek on- tografija je krasila zidove ~an rezultat, ali ne i da pravedno svih {ahovskih klubova "od rije{i nastalu spornu situaciju. da reklamirao remi, postalo je jasno da je sudija izbjegavao da kaè isti- Vardara pa do Triglava#, ta- \Josip Broz Tito: Nije Da to nije samo na{a boqka, potvr- nu. Komisiji je trebalo punih deset ko da se moglo pomisliti da sa~uvan nijedan wegov me~ |uje i slu~aj sa nedavno odrànog minuta da zakqu~i da igra~i mora- se radi o najve}em majstoru omladinskog {ampionata svijeta u ju da nastave partiju, upravo tada i tih prostora. Ipak, recimo radi estra pivnica, koji je sve svoje par- Turskoj, gdje se jedan od me|unarod- tu. I tako su, oko pono}i, dvojica istine da u vi{e wenih varijanti tije skupio u kwigu "Moja borba#. nih sudija "proslavio poznavawem dje~aka, umjesto da po|u na spavawe, niko nikad nije vidio onog sa su- U tom me~u je birao zatvorene igre, pravila#, {to je, opet, izazvalo ne- zavr{avali spornu, ve} remiziranu protne strane table, tako da }e ka- bjeè}i do pobjede i oslu{kuju}i ke druge posqedice koje su za mno- partiju, koju je Belgijanac na kraju sniji analiti~ari tvrditi da je sve poteze sa strane koji su dolazili, go ve}u debatu. izgubio. poteze povla~io sam i da je u bes- uglavnom, od pomenutog Brke. Ve} Ukratko, ~etrnaestogodi{wi Predsjednik belgijske delega- kona~nim no}nim partijama s duho- tada je u igru unio i neke novine, Nils Nijs iz Belgije remizirao je Nils Nijs (Belgija): Na kraju poraèn cije je sutradan napisao protestno vima, ome|en dimom "havane#, smi- poku{avaju}i da dokaè da se par- partiju pretposqedweg kola nakon pismo Apelacionoj komisiji FIDE, {qao varijantu koja }e sutradan tija moè uspje{no voditi i bez tri puta ponovqene pozicije. Ipak, rezultat te gotovo pono}ne posjete, {io reklamaciju na ispravan na~in ali ne zbog toga {to se nije slagao nekoga sa vrha ili neke sa dna od- kraqa, {to je ve}ina onda{wih ki- u 23 ~asa je probu|en i izvu~en iz morao je da nastavi svoju popodnev- (pozove se sudija i najavi se povla- sa odlukom, ve} zbog wenog nehuma- vesti na Otok, gdje su se ponajboqe bicera primila sa simpatijama. kreveta da bi se susreo sa slu`beni- nu partiju. Tako je svijet dobio ne- ~ewe poteza kojim se tre}i put ula- nog karaktera. U wemu, izme|u osta- klesale figure od kamena. U jednom trenutku }e potpuno cima FIDE: Zurabom Azmajpara{vi- svakida{wu atrakciju, pono}ni {ah. zi u istu poziciju), nego je odigrao log, pi{e: "Belgijsku delegaciju O wemu se jedno vrijeme znalo da promijeni otvarawe i da total- lijem, Florensiom Kampomanesom Da malo pojasnimo: sporna par- potez i pritisnuo ~asovnik. Sudija su obavijestili tek po{to su Nil- sve, i s kim igra i kome odbija reno zaboravi ono koje ga je prosla- i Georgiosom Makropulosom, gdje je tija Nilsa Nijsa i Maja Lojda (Ka- previ|a povredu pravila i progla- sa izvukli iz kreveta. To je nedo- vilo i u~inilo magom. Ta wegova {ava partiju remijem, {to ne primi, da bi se u sve to posumwalo, pa ispitivan o "spornom# remiju. Kao nada) zavr{ena je remijem na osno- pustivo. Zbog toga nismo imali vre- ~ak i u to kako se zvao. U svoje vri- novotarija u istoriji igre osta}e vu odluke sudije, kojem je pret- hvata Kana|anin Lojd i ne potpisu- mena da obavijestimo Nilsa o za- jeme je nesumwivo bio mag igre, ~i- upam}ena kao poku{aj figura da PROBLEM BROJ 680 hodila reklamacija mla|anog je zapisnik, ali ne zbog nepravilne htjevu i mogu}em nastavku partije, bez i~ije pomo}i odlu~uju na koje Belgijanca koja se odnosila na reklamacije wegovog protivnika ja je ruka sa takvom precizno{}u a wegov protivnik je to znao. To je povla~ila figure kojima je bila }e poqe, {to je samo u po~etku da- GUMRUKOGLU - KONEVARES, 1980. pravilo o tri puta ponovqenoj (vjerovatno i ne znaju}i za povredu u najmawu ruku nepo{teno. Ne è- ~ast da su ba{ u jednoj takvoj ruci. valo rezultate. Problem je, po mi- BIJELI VUÊ I DOBIJA poziciji. Pozicija iz sporne propisa) ve} pogre{no vjeruju}i da limo da razmi{qamo {ta bi se de- partije je zaista tri puta po- pravilo o tri puta istoj slici vri- Volio je igru, a za wu su mu mnogo {qewu teoreti~ara, bio u tome silo da je poziv upu}en u grupu is- {to je tablu, u vrijeme igre, po- novqena, ali Nijs nije izvr- jedi samo za uzastopne poteze. Na pod osam godina, kada u~esnici idu boqe od partnera leàle partner- ke, koje je zbog razlike u godinama krivala sjena velikog majstora, kona spavawe mnogo ranije. Zato è- ja nije omogu}avala dolazak ja~e [AHORIZMI limo da {to prije saznamo koje }e zvao svojim omladinkama i kojima mjere biti preduzete protiv sudije ponajmawe bilo krivo {to se na- svjetlosti. Moè biti da je zato ¹ U ìvotu je kao i u {ahu. Nikad ne zna{ kad }e ti kow do}i glave. je koji je nepravilno prihvatio re- laze u koì "`rtvovanih# dama. pred kraj karijere igrao iskqu~i- ¥ Rade \ERGOVI] klamaciju remija i koji je la`no Tek, tih godina niko nikad nije povo sicilijanku, {to }e neke figu- ¹ ¹ ¹ predstavio spornu situaciju Ape- sumwao u korektnost takve igre, re kasnije odvesti u [eveningen. ¹ [ah je kao bodibilding. Ako trenirate svaki dan, tijelo vam je vr- lacionoj komisiji. Kao posqedica zato {to nije bilo onih sa ìcom Kada je ovaj veliki majstor, mo- hunski oblikovano. Isto je i sa mozgom - {ah treba svakodnevno vje- ovakvog pona{awa sudije stoji ~i- za igru, ili zato {to je zabraweno gu}e i loè nekog stepena, oti{ao `bati. wenica da su Kana|ani imali pri- bilo sumwati. sa scene, wegove figure su obez- ¥ Vladimir KRAMNIK liku da analiziraju spornu pozi- U po~etku svoje karijere, dok glavqene razbile plo~u u param- ¹ ¹ ¹ ciju na ra~unaru. Na kraju, Nils je je jo{ bio de~ko koji obe}ava, igrao par~ad i tako izgubile svaku {an- ¹ Pobjeda je slatka, ali {e}er ska~e zbog poraza. morao da nastavi partiju pod stra- je iskqu~ivo rusku, otvarawe u ko- su za iole ozbiqniju igru. Danas, ¥ @ivko \UZA {nim okolnostima, potpuno emo- jem je ko zna kako pronalazio povi{e od ~etvrt vijeka od svoje po- ¹ ¹ ¹ tivno uni{ten, tako da je igrao is- teze koji spasavaju vrelu glavu, a ta- sqedwe partije, ìvi u srcima onih Rje{ewe iz pro{log broja: ¹ Ja sam jo{ uvijek `rtva {aha. On posjeduje svu qepotu umjetnosti pod svog nivoa.# kve glave je najve}i majstor igre koji zbog godina imaju problema B. I. Kristijanija i jo{ mnogo vi{e. Zanimqivo je jo{ dodati da se slao na hla|ewe tamo gdje je vje~i- ba{ sa tim organom i koji jo{ vje- ¥ Marsel DI[AN 1.Sf6 Lf6 2.f4# na slu`benom sajtu Svjetskog ju- ti minus. Kada je iz "brkine igre# ruju u... u Jajce. (1...Kf6 2.Dh8#); ¹ ¹ ¹ niorskog {ampionata mogu preuze- iza{ao neporaèn, vratio se ku}i, Danas je jedini {ahista dvade- (1...d3 2.Da1#); ¹ Zbog {ahovskog slepila ne vredi i}i kod o~nog lekara. ti sve partije 10. kola osim pome- neki kaù on, neki kaù la`ni on, setog vijeka kojem nisu sa~uvali (1...Ld1 2.Sd7#); ¥ Vladimir MANDI] nute. ¥ da igra gambite protiv velikog ma- partiju. ¥ [AHOVSKE OLIMPIJADE (32)

H. R. KAPABLANKA - M. ^ERWAK LABUDOVE PJESME ZA PRVOM TABLOM BUENOS AJRES, OLIMPIJADA 1939.

REPREZENTACIJA Esto- veza izme|u wih dvojice. nije je te 1939. godine u Argenti- Niko od osvaja~a medaqa iz Argentine ne}e do~ekati Pri prvom susretu poka- ni osvojila svoju jedinu ekipnu sqede}u olimpijadu, 1950. godine (Kapablanka je umro zao mu je sliku svog oca, za olimpijsku medaqu. Taj istorijski kojeg je ~uo da se nalazi u bronzani uspjeh ostvarili su Pa- 1942. od sr~anog udara, Petrovs 1945. u logoru, Kanadi. Posmatraju}i po- ul Keres, Ilmar Raud, Paul a Aqehin 1946. godine tako|e od sr~anog udara) ùtjelu fotografiju, Abe [mit, Gunar Frjedeman i Joha- Janovski je naprosto za- nes Turn, uprkos odli~noj igri u Holandiju, Lodevijku Prinsu nijemio, jedva rekav{i: jednog Paula (Keres) i o~ajnoj (68,2 odsto, 7,5/11), a bronza u Poq- "To je tako|e i moj tata.# igri drugog ([mit), koji nije sku, Teodoru Re|eìnskom (60 od- Tako je zavr{ena ta ostvario ni 40 odsto uspje{no- sto, 6/10). ~udna olimpijada u Bue- sti. U vrijeme sqede}e {ahovske I rezerve su primile svoja nos Ajresu. O woj }e godi- olimpijade, 1950. godine u Dubrov- zasluèna priznawa, a najboqi nu nakon samog takmi~e- niku, Estonija }e ve} biti u sasta- me|u wima bili su Argentinac wa pisati Ignacio de Ma- vu velikog Sovjetskog Saveza, ko- Isajas Pleci (73,1 odsto), repre- rija i Giqermo Puigros ji }e svoju olimpijsku premijeru zentativac Protektorata Bohe- u svojoj kwizi "Poslije 1.e4 c6 2.d4 d5 3.ed5 cd5 4.c4 Sc6 5.Sf3 doìvjeti tek dvije godine kasni- mija-Moravska (êhoslova~ka) turnira nacija u Buenos Lg4 6.cd5 Dd5 7.Le2 e6 8.0–0 Sf6 9.Sc3 Da5 je u Helsinkiju. Pored finalne Franti{ek Zita (68,2 odsto) i Ajresu 1939. godine#, ko- 10.h3 Lh5 11.a3 Td8 12.g4 Lg6 13.b4 Lb4 grupe, ekipne medaqe su podijeqe- îleanac Enrike Rid Valencu- ja }e, kao i ona iz 1945. 14.ab4 Da1 15.Db3 Td4 16.La3 Lc2 17.Dc2 ne i u onoj slabijoj grupi, koja se ela (62,5 odsto). Jedan od junaka godine "Olimpijada u Bu- Da3 18.Sb5 Db4 19.Sfd4 Sd4 20.Sd4 0–0 pored medaqa borila i za pehar posqedwe predratne olimpija- enos Ajresu# Milcijade- 21.Td1 Sd5 22.Lf3 Sf4 23.Kh2 e5 24.Sf5 g6 nazvan "Kup Argentine#, koji je de je svakako bio i reprezenta- sa La~aga, iza}i u glav- 25.Se3 Se6 26.Sd5 Da3 27.Td3 Da1 28.Td1 poslije zanimqive borbe pripao tivac Kanade, tada ~etrnaestogo- nom gradu Argentine. Mi- Da3 29.Td3 Da1 30.Dd2 Kg7 31.De2 f6 Islan|anima. U toj konkurenci- di{wak, Danijel Abraham Abe lenijumske 2000. godine 32.De3 a6 33.Td1 Db2 34.Sc3 Sd4 35.Tb1 ji drugi su, sa istim brojem poe- Janovski, koji je procentualno na ovu olimpijadu podsje- Dc2 36.Le4 1–0 na (28), bili Kana|ani, a tre}i napravio drugi rezultat olim- ti}e nas i kwiga Entoni- Norveàni. pijade (84,4 odsto) igraju}i u onoj ja Gilama "Olimpijada, Buenos Litvanije, koji su vjerovatno na- slutili {ta }e se u Evropi ubr- Pri dodjeli pojedina~nih me- slabijoj grupi. Kad smo ve} kod Ajres, 1939#, koja }e iza{la u daqa nisu su ra~unali rezultati Engleskoj, u Notingemu. zo desiti. Ve}ina ovih igra~a Abea Janovskog (1925-2000), ka- od Argentine je zatraìla i do- iz predtakmi~ewa (osim u slu~a- snijeg velemajstora i vrhunskog Na kraju zakqu~imo da je, bez ju istog procenta), {to je, reci- obzira na medaqe, najve}i dobila politi~ki azil (dodu{e, {ahovskog pisca, recimo da je on neki od wih su se nastanili u mo, naj~uvenijeg Estonca Keresa u Buenos Ajresu imao i poseban bitnik poslije zavr{enog tak- udaqilo od medaqe. Na prvoj plo- mi~ewa bio [ahovski savez Ar- Brazilu), tako da su Drugi svjet- razlog za zadovoqstvo. Naime, u ski rat proveli igraju}i po tur- ~i su, prema o~ekivawu, briqira- zemqi gau~osa je prvi put vidio gentine, koji je, zahvaquju}i ra- Hoze Raul Kapablanka (Kuba): Zlato na prvoj tu u Evropi, preko no}i postao nirima {irom Ju`ne Amerike. la dva svjetska {ampiona, Kapa- \ svog ro|enog brata Jakoba. ûd- blanka i Aqehin. Kada bi se ra- plo~i svjetska {ahovska velesila. Na- Nakon rata, od poznatijih ime- ni su putevi Gospodwi. Stariji ime, ~itava reprezentacija We- na u Evropu }e se vratiti samo ~unale sve partije igrane na olim- brat Janovski ro|en je 1894. go- pijadi, boqi je bio Aqehin, ali, trovsa (73,1 odsto, 9,5/13). Te tri biji od wih bio je [ve|anin Erik ma~ke (Eliskazes, Mikel, En- Gideon [talberg, koji tako ne- kao {to smo ve} rekli, nisu se medaqe sa prve table su bile tri Lundin (65,4 odsto, 8,5/13). Repre- dine u Ukrajini i u Argentinu je gels, Beker) odlu~ila je da osta- }e prekidati svoj nastup za ra~unale. Tek, kubanski veliki labudove pjesme jer, naàlost, ni- zentativac Wema~ke Ludvig En- oti{ao "trbuhom za kruhom#, ne u Ju`noj Americi jer joj ni- [vedsku. Rezultat ove prinud- majstor Hoze Raul imao je u fi- ko od ove trojice ne}e do~ekati gels ne samo da je napravio najbo- 1919. godine. Wegov otac je pet- je bilo do rata. Do rata nije bine migracije osjeti}e se ve} na nalu 77,3 odsto (8,5/11) uspje{nove} pomenutu sqede}u olimpija- qi rezultat na tre}oj plo~i, ve} {est godina kasnije tako|e napu- lo ni Poqacima, tako da }e u prvim poratnim olimpijadama, sti, {to je bilo boqe od 75 odsto du (Kapablanka je umro 1942. od sr- je sa 86,4 odsto (9,5/11) napravio stio Ukrajinu i oti{ao u Kana- Argentini ostati i Najdorf i na kojima }e Argentinci redov- (7,5/10) velikog francuskog maj- ~anog udara, Petrovs 1945. godi- i najboqi rezultat olimpijade. du sa {estomjese~nim sinom Fridman. U Argentini }e osta- no uzimati jednu od medaqa, a stora Aleksandra. Naravno, nine u logoru, a Aqehin 1946. godi- Srebro i bronzu na toj plo~i do- Abrahamom, koji }e ve} u tinej- ti i reprezentativci Palesti- Poqaci, koji su izgubili jednu ko u Argentini nije uspio da po- ne tako|e od sr~anog udara). bili su Poqak Paulin Fridman xerskim godinama postati najne, koji se kao Jevreji nisu ima- izuzetno darovitu generaciju, bijedi dvojicu {ampiona, koji su, Na drugoj tabli su istim pro- (75 odsto, 9/12), odnosno Argenti- boqi kanadski {ahista. îtaju- li gdje vratiti, zatim [talberg koju je predvodio Mje~islav na veliko razo~arewe prisutnih, centom (75 odsto) bili su najbo- nac Jakobo Balbo~an (73,1 odsto, }i listu u~esnika, Jakob Janov- iz [vedske, Pelikan i Skali~- (Migel) Najdorf, ne}e biti ni spretno izbjegli me|usobni duel. qi Jevrej iz Palestine Hajnc 9,5/13). Na ~etvrtoj plo~i zlato je ski iz Argentine gorio je od è- ka iz wema~kog protektorata blizu vrhu. Na prvoj plo~i bronza }e oti}i Ferder (7,5/10) i Poqak Mje~i- oti{lo u Estoniju, Gunaru Frje- qe da upozna Abea Janovskog iz Bohemija-Moravska, te pojedi- ¥ Pripremio Miladin u ruke Letonca Vladimirsa Pe- slav Najdorf (9/12). Ne{to sla- demanu (76,9 odsto, 10/13), srebro Kanade, slute}i da postoji neka ni reprezentativci Letonije i BERI] PAPARACI - PROGONITEQI I SPASIOCI SLAVNIH TANKA LINIJA IZME\U QUBAVI I MR@WE

Iako zvijezdama jednim dijelom trebaju paparaci, mnogi se slaù da donose ve}u {tetu nego korist. Foto-lovci" su krivci za ve}inu saobra}ajnih nesre}a u" kojima su stradale slavne osobe rinceza Dajana i wen Britni Spirs je na svom po- vudu zahvaquju}i paparacima, saputnik poginuli su u vratni~kom albumu posvetila daju}i im neprestano materi- Psaobra}ajnoj nesre}i pjesmu upravo svojoj vje~noj jal za tabloide. Na taj na~in bjeè}i od paparaca. Britni borbi s paparacima. Xek Ni- ona je odràla status zvijezde, Spirs je, po mi{qewu mnogih, kolson, Skarlet Johanson, Ni- a mnoge firme su joj ponudile krhkog psihi~kog zdravqa, kol Kidman i mnogi drugi do- velike sume novca da bude wi- opet zbog paparaca. An|elinu ìvjeli su teè ili lak{e sa- hova reklamna zvijezda. Ali, i

Va`no je biti prvi: Fotografije zlata vrijedne" " UPUTSTVA Dràva sa najvi{e zvijezda ograni~avaju paparace su i paparaca, Kalifornija, 1. ja- stroìji. Primjer su Wema~- Na Internetu postoji ve- nuara 2006. godine donijela je ka i Francuska, gdje fotogra- liki broj sajtova raznih papa- takozvani "Paparaci zakon#. fi trebaju dozvolu qudi da raca, a ~ak i uputstva za po- Ovaj zakon dopu{ta slavnima bi ih fotografisali. Poseb- ~etnike: "Kako napraviti i da tuè paparace za bilo kakvu no zanimqiv je cjenovnik pa- prodati fotografije slav- {tetu koju izazove "foto-lo- paraca. Za fotografiju slavnih?# Prvi savjet je da izbje- vac# prilikom progona zvije- ne osobe "uhva}ene# u zani- gavate gu`ve. Iskusni "lov- zde. U Evropi zakoni koji mqivoj situaciji tabloidi Paparaco: Nova tehnologija omogu}ava so~nije" fotografije ci# tvrde da je besmisleno " traìti "so~nu# fotografi- Xoli i Breda Pita svakodnev- obra}ajne nesre}e bjeè}i od to ima svoju cijenu. Nije lako ju na mjestima i doga|ajima no prati najmawe 50 "foto-lo- bliceva radoholi~ara - lovaca preìvjeti kada vas nepresta- kao {to su premijere filmo- vaca#... na tabloidne fotografije. no prate, fotografi{u - na va, dodjele nagrada, jer "tu }e Iako zvijezdama jednim di- îwenica je da slavni i pa- plaì, dok jedete, {etate, xo- biti svi i svi }e imati iste jelom trebaju paparaci, mnogi paraci imaju takozvanu vezu girate... Lindzi je to platila fotografije#. Da biste pose slaù da donose ve}u {tetu "qubav-mr`wa#. Lindzi Lohan upav{i u pakao alkohola. stali pravi paparaco, morate nego korist. je uspjela da preìvi u Holi- Neki kaù da je to cijena dobro da poznajete slavne i slave, ali ve}i je broj onih ko- wihove radne navike, i "uhva- ji tvrde da su tabloidi i papa- tite# ih u bilo kakvoj neo- raci pretjerali, posebno kada bi~noj situaciji. Veoma je va- su im meta postala i djeca slav- `no, savjetuju iskusni "lov- nih. ci#, da se budu}i paparaci po- U Americi je ~ak i tablo- veù sa frizerima, kozmeti- idno novinarstvo krenulo ~arima i drugim pomo}nici- stranputicom, a mnogi za to ma osobe koju èle da uhvate krive i zakon kojim je za{ti- }eno izraàvawe mi{qewa o u kompromituju}oj situaciji. javnim osobama (smijete javno ka spoqna politika ili druga da kaète za nekoga da je kre- va`na dràvna pitawa. ten, idiot i debil, ili da ko- Poslije tragi~ne smrti ristite druge pogrdne rije~i princeze Dajane, mnogi su sma- za wega, a on ne smije da vas tu- trali da su za saobra}ajnu ne- ì, sve dok ga ne okleve}ete sre}u u kojoj je poginula slav- dokazivom laì). Veliki je na princeza krivi paparaci broj slu~ajeva kada je to uni- (wih sedam), koji su progonili {tilo ìvote slavnih osoba. navodne qubavnike Dajanu i Tabloidi i paparaci se Dodija Fajeda. Tada su mnoge pravdaju velikom potra`wom slavne i javne osobe progovo- javnosti za tra~evima o slav- rile o te{ko}ama koje imaju Britni Spirs: Ki{obranom na automobil nim osobama: "Svi èle da sa paparacima. paparaca znaju {ta se de{ava u tu|oj ku}i#, a ka- KOMARAC da je rije~ o ku}i Paris Hilton, An- Paparaco je fotograf ko- |eline Xoli, Brit- ji "hvata# slavne svojim ob- ni Spirs, tim je jektivom u nezgodnim ili ta- "so~nija# pri~a. kozvanim "so~nim# situaci- Ali, izbjegavaju jama. Rije~ se prvi put poja- ~iwenicu da su oni vila 1960. godine poslije fil- ti koji su "prisili- ma "Slatki ìvot# Federika li# javnost da im Felinija. Naime, jedan od li- predmet interesova- kova u filmu, fotograf, zo- wa bude neka slavna ve se Paparaco. Robert Hen- Tom Kruz i Kejti Holms: Ni u {etwu bez osoba, a ne, recimo, drikson u svojoj kwizi "Rije- ~i i korijeni fraza# pi{e da vjernih pratilaca" rat u Iraku, ameri~- " je Felini uzeo ime paparaco iz italijanskog dijalekta i da to zna~i - bu~ni, "komarac zujalica#. Jo{ u {kolskim danima Felini je poznavao dje- ~aka koji je zbog toga {to je brzo pri~ao i mlatarao rukama nazvan Paparaco (Koma- rac), pa je Felini to ime po- zajmio i za lik u svom filmu. pla}aju od 500 do 150 hiqada dolara. Magazin "Tajm# je 2005. godine objavio pri~u jednog od najpoznatijih paparaca u Los An|elesu Mela Buzada, koji je tvrdio da je za fotografiju Be- na Afleka i Xenifer Lopez poslije raskida dobio 150 hiqada dolara. - Ako uslikam Britni Spirs i wenu bebu, mogao bih dobiti dovoqno novca da kupim ku}u iznad Sanset bulevara - rekao je svojevremeno Buzad.

¥ Pripremila Britni Spirs i paparaci: Vje~ni (ne)prijateqi Bratislava: Statua paparaca Mirjana JOTI]