ZBORNIK Radova Danas
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Međunarodna studentska konferencija Jučer, danas, sutra – slavistika 9. – 11. listopada 2013. Jučer ZBORNIK radova danas Urednik Krešimir Bobaš sutra slavistika Međunarodna studentska konferencija Jučer, danas, sutra – slavistika 9. – 11. listopada 2013. ZBORNIK RADOVA Urednik Krešimir Bobaš Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet A•302 Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti klub studenata južne slavistike filozofskog fakulteta University of Zagreb sveučilišta u zagrebu Faculty of Humanities and Social Sciences Student Club of the Department for South Slavic Department for South Slavic Languages and Literatures Languages and Literatures impressum Urednik Krešimir Bobaš Međunarodna studentska konferencija Organizator Jučer, danas, sutra – slavistika Klub studenata južne slavistike A-302 Filozofski fakultet Filozofskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu 9. – 11. listopada 2013. partner Zbornik Udruga Spectrum, Makedonsko- RAdova hrvatska udruga za promicanje kul- turnih vrijednosti i veza Predsjednica organizacijskog odbora Janja Kovač Članovi organizacijskog odbora Krešimir Bobaš, Damir Kralj, Petra Kvasnička, Olivera Radović, Teresa Sudac, Viktorija Škorućak Recenzenti Dizajn prof. dr. sc. Zvonko Kovač Marko Hrastovec dr. sc. Ivana Latković tipografija Lektori za hrvatski jezik Nikola Đurek (www.typonine.com) Valentina Bedi Gabrijela Detelj Tisak Anđelka Ilinović Kerschoffset Ana Jelić Valentina Jozić Naklada Martina Kovač 100 primjeraka Damir Kralj Pokrovitelji Lektorice za Odsjek za južnoslavenske jezike i bosanski i srpski jezik književnosti Filozofskog fakulteta Olivera Radović Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski Viktorija Škorućak fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Stu- dentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Lektorice za bugarski jezik Gabrijela Jagetić ISBN 978-953-56026-6-8 Nika Presl CIP zapis dostupan u računalnome Lektorica za makedonski jezik katalogu Nacionalne i sveučilišne Ines Cebović knjižnice pod brojem 868115 Sadržaj 7 KREŠIMIR BOBAŠ (Zagreb) Riječ urednika 9 LJILJANA BAJAC (Novi Sad) Romani Svetozara Ćorovića kao preteča moderne srpske proze 21 JASENKA BEGIĆ, ANABELA LENDIĆ, IVONA RADIĆ (Zagreb) Aproprijacija društvenih stereotipa u konstrukciji povratnoga diskursa s elementima humora 31 MAIDA BILKIĆ (Zadar), DŽALILA OSMANOVIĆ (Banja Luka) Koliko Bosna i Hercegovina treba jezika: ispitivanje stavova mladih prema upotrebi triju službenih jezika u Bosni i Hercegovini 43 NIKOLA BLAGOJEVIĆ (Niš) Nomina agentis у спорту у српском и хрватском језику 59 FRANKO BUROLO (Zagreb) Pokušaj interpretacije Zakaj sem fašist Tomaža Šalamuna 65 MAJDA ČOLAK (Pula) Izgovorna stvarnost glagola u hrvatskome standardnom jeziku 73 МILA DRAGIĆ, MARINA ŠAFER (Novi Sad) Analiza dijalekata u pripovetkama iz Antologije savremene bunjevačke književnosti Lipota naši riči 85 TANJA ĐURIĆ (Slavonski Brod) Leksikologija slavonskoga dijalekta pred izazovima suvremenoga društva 99 DRAGANA EVTIMOVA (Skoplje) Кружно патување на сенката или бајки од левиот џеб до анимиран филм 107 KRISTINA GEORGIEVA (Plovdiv) Земята ще бъде рай – ще бъде! Geo Milev i Miroslav Krleža 123 KATERYNA KONDRATENKO (Kijev) Žanrovska specifičnost i stilska obilježja suvremenih hrvatskih putopisa (M. Šur Puhlovski: Novi zapisi s koljena, J. Boko: Na putu svile, K. Vujičić, Ž. Špoljar: Welcome to Croatia) 131 NATAŠA KURTUMA (Novi Sad) Spacijalni predlog na u srpskom jeziku i njegov ekvivalenat u nemačkom jeziku 143 PÉTER LANGENTHAL (Zagreb) Hrvatski jezik u gradišćanskohrvatske mladeži 155 JELENA MARIĆEVIĆ (Novi Sad) Kino čitanje signalističke šatro proze 161 ELVIRA MEZIT (Mostar) Fantastički diskurs u Talhama ili Šedrvanskom vrtu Irfana Horozovića 167 ANA MIHALJEVIĆ, JURICA POLANČEC (Zagreb) Povratne konstrukcije u hrvatskoglagoljskome Životu Marije Magdalene 179 NIKOLA MILIVOJEVIĆ (Niš) Митолошки елементи у епским песмама о Марку Краљевићу 197 DIMANA MITEVA (Sofija) Интертекстуалност в хърватския роман на 80-те и 90-те години на ХХ в. 209 ANES OSMIĆ (Sarajevo) Teorija kruga 223 ANTONIA RAGUŽ, NIKOLINA PENAVA (Zagreb) Kulturološko-povijesni kontekst jezičnih dodira između bugarskog jezika i dubrovačkog govora 237 GALJA POPOVIČ (Lavov) Usporedna analiza posuđenica hrvatskog i ukrajinskog jezika 247 SONJA PRIJIĆ (Zagreb) Simbolička i mitološka osnova romana Kaciga užasa Viktora Pelevina 255 MELISA SLIPAC (Beč) Jadi izgubljene generacije i ženska seksualnost u doba tranzicije na pri- mjeru romana Korov je samo biljka na krivom mjestu Stele Jelinčić 267 ŽARKA SVIRČEV (Beograd) Susreti u prevodu – paradigma kulturnog prevođenja Stanislava Vinavera 281 ESZTER TAMASKÓ (Budimpešta) Zamjena jezika u dvojezičnom Dušnoku 293 ALEKSANDRA TOMIĆ (Novi Sad) Симовићев песнички микросвет 307 NINA ZAVAŠNIK (Graz) Stavovi Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba koji žive u Sloveniji prema reakcijama Slovenaca na njihovo znanje slovenskog jezika Riječ urednika Poštovane kolegice, poštovani kolege, pred vama se nalazi Zbornik radova izloženih na Međunarodnoj studentskoj konferenciji Jučer, danas, sutra – slavistika, koja je trebala biti malen dopri- nos danas marginaliziranoj slavistici i njezinu proučavanju, disciplini koja se trudi nadići tobože nepremostive jazove između kultura, uvijek iznova valorizirajući supostojanje kao jedini mogući način napretka. Europu kakvu danas poznajemo, jaku i globalno prisutnu silu, ne bismo imali bez slavenskih naroda i njihova neprocjenjiva doprinosa njezinu kulturnom repozitoriju i znanstvenom krajobrazu. Hvala vam što ste naš mali pokušaj približavanja i osvješćivanja o ovoj itekako bitnoj, no često nepravedno zapostavljenoj, u drugi plan dovedenoj datosti svojim predanim radom, marljivim pisanjem i razmišljanjem učinili malo većim. U ime Organizacijskog odbora Međunarodne studentske konferencije Jučer, danas, sutra – slavistika, Kluba studenata južne slavistike A-302 i Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu želim vam pregršt uspjeha u daljnjem studiju, radu i – razmišljanju. Nemojte posustati pred izazovima i preprekama današnjice, one su postojale jučer i postojat će sutra, no samo ukoliko ostanemo uporni na svome putu osvješćivanja i konstantnog podsjećanja kako je bivša jugoslavenska, pa tako i cijela slavenska regija poklonila Europi nobelovce kojima se diči, znanstvenike kojima se ponosi i umove po kojima imenuje akademije, sveučilišta i ulice, bit ćemo ujedno korak bliže našem cilju. U nadi da ste uživali u programu, srdačno vas pozdravljam. Krešimir Bobaš, urednik Zbornika radova 7 LJILJANA BAJAC [email protected] Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu (Srbija) Znanstveno područje Znanost o književnosti Romani Svetozara Ćorovića kao preteča moderne srpske proze Sažetak Koristeći interpretativno-analitički i komparativni metod istraživanja, u radu će se ukazati na tipološke sličnosti (u formalnom, tematskom i motivskom smi- slu) romana Svetozara Ćorovića i dela Milutina Uskokovića, Veljka Milićevića, Borisava Stankovića, Isidore Sekulić, Ive Andrića, Isaka Samokovlije, Ćamila Sijarića i Meše Selimovića te će se tako na kompleksniji način sagledati razvoj srpskog romana u 20. veku. Polazeći od stava mnogih književnih kritičara da Ćorovićevo delo stoji između realizma i moderne, a oslanjajući se na rezultate ove komparativne analize, doći će se do zaključka da romani Svetozara Ćorovića pripadaju moderni kao epohi. Uočavajući da ti romani predstavljaju nezao- bilaznu stepenicu i neophodnu kariku u razvoju modernog srpskog romana i pripovetke, rad će imati za cilj da preispita vrednost književnog dela ovog hercegovačkog pisca i njegov status u srpskoj književnosti, odnosno da mu se na taj način da mesto u istoriji naše književnosti koje mu zasluženo pripada. Ključne reči čaršija, lik, sukob, moderna, žena Uvod Svetozar Ćorović je prvi značajniji pisac svog užeg zavičaja – Mostara i Herce- govine. Za razliku od svojih prethodnika, koji su pisali dela pretežno poučnog karaktera, on je pripovedačku prozu uzdigao na nivo umetničke i uključio je u tokove ostalih srpskih krajeva gde je kulturni život dobio veći zamah. U vremenu kad je objavljivao svoja dela o njemu je dosta pisano. Kas- nije, u književnoistorijskom vrednovanju prošao je nezasluženo loše. Kao zakasneli realista, odvojen od savremenih strujanja u književnosti, saživljen sa kolektivnim problemima svog zavičaja, on nije postavljao filozofska pitanja o smislu čovekove egzistencije. Pišući mnogo, često je objavljivao nedovoljno prečišćen tekst. Da bi se utvrdilo književnoistorijsko značenje nekog književnika, potreb- no je pre svega uočiti na koji način je on uticao na razvoj naše književnosti. Drugim rečima, šta su njegovi potomci od njega mogli naučiti i preuzeti. Svo- jom realističkom deskripcijom Ćorović je naznačio gotovo sve motive koje će 9 kasnije obrađivati naši pripovedači. Najupečatljivi su Ćorovićevi ženski likovi koji podsećaju na junakinje Bore Stankovića i Ive Andrića. Osim što je doneo novu sredinu, nove motive, novu koncepciju ženskog lika, te nov način obli- kovanja kompozicije, Ćorović je prvi u našu književnost uveo likove došljaka i povratnika u zavičaj. Po osećanju izdvojenosti, nepripadanja, suvišnosti i neshvaćenosti od strane svoje sredine, Ćorovićevi junaci liče na Uskokovićeve, Ćipikove i Milićevićeve, a kasnije i na junake Crnjanskog, Krleže i Kulenovića. Takođe, niko pre Ćorovića nije tako snažno dočarao kolektivnu sliku čaršijskog života i pomamu strasti ustalasane mase. To nastavljaju Andrić i Selimović. Pošto slikaju bosanskohercegovačku sredinu, Isak Samokovlija i Ćamil Sijarić