Vol. 1 No. 1 , januar / februar 2004. Urb Info

Arhitektonski paviljon - AI Centar asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine i Sarajeva Mladen Jadri} architects Vienna - januar 2004. lokacija: Bentba{a

Sarajevo je grad koji vijekovima `ivi u dosluhu sa prirodom, tako da je i sam poprimio njene kontraste.

Husein Tahmi{~i}, Mjera Sarajeva

Vodi~ za investiciona ulaganja na podru~ju Kantona Sarajevo U cilju pru`anja cjelovitih informacija predvi|eni su prostori za privredne zone. potencijalnim investitorima o uslovima i Problem miruju}eg saobra}aja u postratnom mogu}nostima investiranja na podru~ju periodu na podru~ju Kantona Sarajevo Kantona Sarajevo pripremljen je inoviran naro~ito je izra`en. Utvr|eno je preko 40 Vodi~ za investiciona ulaganja. potencijalnih lokacija za izgradnju javnih Materijal pored osnovnih podataka o parking gara`a na podru~ju Kantona. Kantonu Sarajevo u 2003. godini, zatim Turizam, sport i rekreacija je strate{ki sektor ekonomskih resursa Kantona Sarajevo i razvoja. Podru~je Bjela{nica-Igman zbog strate{kih ekonomskih aktivnosti, pru`a svojih prirodnih resursa predstavlja jednu od odgovor na pitanja ko mo`e ulagati, kako najperspektivnijih destinacija za razvoj ulagati, na koji na~in ulagati, na koji na~in kontinentalnog turizma sa mogu}no{}u investirati na podru~ju Kantona Sarajevo, ravnopravne zastupljenosti kako zimske, tako kako osnovati privredno dru{tvo, koje su i ljetne ponude. Po~etak kori{tenja pogodnosti investiranja na podru~ju Kantona raspolo`ivih resursa datira jo{ od odr`avanja Sarajevo i koja su fiskalna optere}enja XIV Zimskih olimpijskih igara. Tada otvoreni poslovnog sektora. Posebno je obra|ena sportsko rekreacioni centar Babin dol tokom tehnologija dodjele gradskog gra|evinskog agresije je devastiran. Po~etak obnove lociran zemlji{ta u Kantonu Sarajevo, te pitanje je na najatraktivnijem dijelu Babin dol, a komunalno ure|enje i saobra}aj, te sedam koncesija i njihovih specifi~nosti. sanacija, rekonstrukcija i izgradnja regulisana podoblasti: kolektivno stanovanje, U Vodi~u su apostrofirane potencijalne je Urbanisti~kim projektom Babin dol - I faza. vodoprivreda, energetika, zelenilo, komunalna lokacije za privredne zone, oblast higjena, javni gradski prevoz i gradske saobra}ajnice. Projekti su prezentirani u formi vodosnabdjevanja, javne parking gara`e na "Razvojni projekti Kantona Sarajevo" podru~ju Kantona Sarajevo i turizam, sport i "paso{a projekta", u kome se daju elementarni rekreacija. podaci o samom projektu. Ti podaci su: naziv Materijal ima za cilj da prezentira projekte Prema regulacionim planovima u op}ini projekta, stepen pripremljenosti, tip projekta, va`ne za dalji razvoj Kantona Sarajevo koji }e Ilid`a, Vogo{}a, i Novi grad status projekta, vrijeme realizacije, cilj i kratak razvijati ili potaknuti razvoj u narednom opis projekta, zatim izvor finansiranja, periodu. Projekti su kandidovani od strane lokacija sa eventualnim grafi~kim prikazom i odre|enih ministarstava Kantona Sarajevo i na kraju kontakt. Materijal je tako|e to: ministarstva privrede, ministarstva predstavljen i digitalno na CD-u. prometa i komunikacija i ministarstva Najzna~ajni projekat kojeg ovdje izdvajamo stambenih poslova, zatim od nekih javnih jeste projekat rje{avanja problema komunalnih preduze}a Kantona Sarajevo: snabdjevanja vodom u skoroj i daljoj KJKP "Vodovod i kanalizacija", KJKP budu}nosti stanovnika Kantona Sarajevo. "Sarajevogas", KJKP "Toplane", KJKP "Park" i Ovaj projekat koji nosi naziv "Vi{enamjenski Premijer Kantona Sarajevo Mr. Denis KJKP "Rad". Radi preglednosti i pristupa~nije vodoprivredni podsistem Crna rijeka prezentacije, projekti su razvrstani, na oblasti Zvizdi} je lobirao ambasadore da (VVPCR)" ko{tao bi oko 130 miliona KM, sa i podoblasti. Treba ista}i da se uglavnom radi animiraju investitore za kupovinu hotela vremenskom realizacijom od 6 godina. o infrastrukturnim projektima koji su MOC, Smuk, Press i Igman. Koli~ine vode koje bi se obezbjedile iznosile bi razvrstani u tri oblasti: stanovanje, 65 % u odnosu na sada{nje koli~ine.

www.zavodzpr-sa.ba Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Sarajevo 2003 Osnovni cilj materijala "Sarajevo 2003." je da prezentira relevantne Osnovano: 1462. Ishakbegovom vakufnamom izgra|eni objekti na informacije o ekonomskom, prostoru dana{njeg Sarajeva se daju na op{tu korist 1477. Naziv Sarajevo prvi put se pominje u jednoj socijalnom, prostornom i urbanom vakufnami tada{njeg upravnika bosanskog sand`aka razvoju Kantona Sarajevo, grada Ajas bega koja je napisana na arapskom jeziku Sarajeva i op{tina doma}oj i 1507. Naziv Sarajevo prvi put se pominje na na{em me|unarodnoj javnosti, te jeziku u pismu bosanskog namjesnika Firuz bega nau~nim i stru~nim krugovima. Dubrov~anima Materijal sadr`i poglavlja: Povr{ina 1.277,3 km2 geopoliti~ki polo`aj, status, pozicija i nadle`nosti, Administrativna organizacija: Kanton obuhvata podru~je devet op{tina: Stari grad, zakonodavna i izvr{na vlast, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilid`a, Vogo{}a, Had`i}i, stanovni{tvo, zaposlenost, vanjska Ilija{, i Trnovo, od kojih prve ~etri ~ine Grad Sarajevo. trgovina, poslovanje pravnih lica u Broj stanovnika, XII 2002. 401.118 2000. godini, turizam, saobra}aj, banke, obrazovanje, zdravstvo, Stanovni{tvo do 15 godina 17,30% socijalna za{tita, kultura, sport, Radni kontingent (15-64 godine) 69,40% Stanovni{tvo preko 65 godina stambeni fond, poslovanje 13,30% komunalnih preduze}a u 2002. Gustina naseljenosti (st/km2) 314 godini. Geopoliti~ki polo`aj Sarajeva Stepen zaposlenosti ukupnog odre|en je pozicijom Sarajeva i stanovni{tva (XII 2002.): 21,20% njegovom ulogom glavnog grada Stopa nezaposlenosti (XII 2002.): 39,90% Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Bruto dodana vrijednost funkcijama koje u tom svojstvu za 2002. u 000 US$ 2.930 obavlja. Sarajevo je pravno- Uvoz (u hiljadama KM, 2002.): 1.322.585 Izvoz (u hiljadama KM, 2002.): politi~ko, administrativno, 259.569 Stepen pokrivenosti uvoza izvozom: 19,60% privredno i kulturno sredi{te.

Struktura stanovni{tva Kantona Sarajevo Struktura zaposlenih po op{tinama 31.12.2002. prema stepenu obrazovanja

Stari grad 9,5% Centar 17,0% NKV 6,2% Trnovo 0,2% PKV 4,4% Novo Sarajevo 18,6% VSS 18,6% Vogo{}a 5,0% V[S 7,2% KV 20,2% Ilija{ 3,8% Novi grad 29,1% SSS 31,6 VKV 6,2% Had`i}i 5,0% NSS 5,6% Ilid`a 11,9%

Omjer izvoza i uvoza u vanjsko-trgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Srbija i Velika Hrvatska Slovenija Crna Austrija Italija Njema~ka Francuska [vajcarska ^e{ka SAD Ostali Ukupno Britanija Gora Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Projekat povezivanja Op}ina sa bazom podataka Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo

Vlada Kantona je odabrala Zavod za „ Nabavka dijela sofvera za pripremu (op}inske slu`be urbanizma i katastra) planiranje kantona Sarajevo kao nosioca podataka pristupaju podacima je jednostavna i projekta povezivanja op}ina na podru~ju „ Uskla|ivanje novih softvera sa integrisana je u internet explorer i kantona Sarajevo i Zavoda, u svrhu podacima pomo}u viewera MapGuide se pristupa povezivanja i razmjene potrebnih „ Nabavka opreme za klijente (op{tine) podacima. podataka putem navedene veze. koja je omogu}ila provezivanje na Svrha ovog povezivanja je dostupnost Cijeli projekat je zami{ljen da kao centralnu bazu u Zavodu. podataka svima onima koji su za to primarni rezultat ostvari vezu svih op}ina „ Organizacija i priprema podataka za zainteresiranim, odnosno svima onima kantona Sarajevo sa centralnom bazom smje{taj u centralnu bazu kojima su ovi podaci potrebni za rad. podataka koja postoji u Zavodu za „ Povezivanje Zavoda i kantonalnog GIS sistem (kako mo`emo zvati ovaj planiranje razvoja kantona Sarajevo. ministarstva za prostorno ure|enje, projekat povezivanja, globalni Ovo omogu}ava da svaka op}ina u svako sa istim ciljem informacioni sistem) zna~i ogromnu doba mo`e pristupiti, preko ra~unara, na „ Priprema i raspis tendera za nabavku koli~inu podataka koje treba na neki vrlo jednostavan na~in, svim potrebnim softvera za korisnike na~in filtirati, provesti nad njima neku podacima kojima raspola`e ovaj Zavod, te „ Odabir ponu|a~a za izradu analizu, ispisati neki izvje{taj ili napraviti po potrebi vr{iti i me|usobnu razmjenu aplikacije za korisnike (Op{tine, tematsku kartu i sl. U lancu korisnika tih podataka. sektore za urbanizam) podataka nisu samo GIS stru~njaci ve} i Zna~i potrebno je ukucati broj katastarske „ Prebacivanje i smje{tanje podataka ljudi na radnim mjestima koja ne ~estice u odgovaraju}oj katastarskoj na server predvi|en za centralnu zahtjevaju neku GIS stru~nost. Ti op}ini i dobiti istu na ekranu, a potom i bazu podataka u Zavodu korisnici ne poznaju problematiku GIS-a druge podatke vezane za izdavanje „ Obrada regulacionih planova za ali za potrebe svog posla koriste podatke urbanisti~kih saglasnosti. op}ine, skeniranje, geokodiranje i iz GIS sistema. Za takve korisnike je bitno Ova ve} instalirana infrastruktura bi smje{tanje u bazu za pregled da mogu jednostavno bez dugotrajne ili omogu}avala i realizaciju drugih i sli~nih (obra|en je manji broj postoje}ih bilo kakve edukacije, koristiti podatke iz projekata u budu}nosti te povezivanje karata, potrebno je dalje raditi za GIS sistema koji im trebaju. Ovaj sistem op}ina na Internet. Projekat se nalazi u ve}inu op}ina). omogu}ava postavljanje GIS baza na drugoj fazi realizacija. U prvoj fazi Internet/intranet principima. realizacije ostvareni su sljede}i rezultati, Odre|en broj op}ina zbog tehni~kih Omogu}en je brz pristup podacima i odnosno Zavod za planiranje razvoja mogu}nosti koje je potrebno ostvariti jo{ njihovo kori{tenje. Vrlo lako i jednostavno Kantona Sarajevo, sektor GIS-a, je kao nije povezan sa centralnom bazom u ga mogu koristiti GIS korisnici koji ne glavni nosilac ovog projekta izradio Zavodu. Cijeli projekat je jedan znaju puno ili ne znaju ni{ta o GIS-u ve} sljede}e u protekloj 2003 godini.: kontinuirani proces koji zahtjeva samo poznaju svoj posao za koji koriste „ Izrada projekta prostorne baze konstantno razvijanje i pro{irivanje u cilju podatke iz GIS sistema. podataka i projekta mre`e (WAN) efikasnijeg i boljeg rada kako op}ina tako Pregledanje karata, crte`a i podataka kroz „ Nabavka komunikacione opreme za i Zavoda. web okru`enje (Internet explorer). povezivanje Op}ina sa Zavodom Saradnja u pojedinim op}inama je bila na Svim podacima se pristupa direktno, „ Nabavka hardverske opreme izrazito visokom nivou dok u pojedinim pove}ana je produktivnost, smanjuju se potrebne za pripremu i smje{tanje na malo ni`em. tro{kovi i donosi br`e i bolje definisane podataka Sama aplikacija pomo}u koje korisnici odluke sa ve}om sigurno{}u.

MAPGUIDE VIEWER

Kroz ovu aplikaciju (klijenta) omogu}ena je korisni~ka interakcija sa prostornim informacijama smje{tenim na serveru u Zavodu. Omogu}en je pristup rasterskim i vektorskim podacima.

Interaktivan rad sa kartama „ pristupanje i pregledanje karata i podataka koji se nalaze na serveru „ direktan pristup podacima u raznim GIS i CAD formatima i relacijskom prostornim bazama podataka uklju~uju}i DWG, SHP, Oracle8 i Spatial. „ pristup `ivim, sigurnim rasterskim i Mre`a veza izme|u op}ina i Zavoda vektorskim podacima Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

„ kreiranje dinami~nih buffer zona pristupaju podacima, da ih pregledaju, (automatski se pojavljuje na oko odabranih objekata {tampaju, da im daju na najbr`i mogu}i razmjeri ispod 1:20 000) „ zoom do neke adrese ili imena na~in informacije. Da bi npr. pregledali „ Instalacije, gasne instalacije mjesta (katastarske ~estice) podatke koji se trenutno nalaze u (podstanice) kao i gasna mre`a na „ biranje vi{estrukih objekata pomo}u aplikaciji potrebno je otvoriti Internet podru~ju kantona (3 bara i 8 bara) radijusa, poligona, zone, presjeka, Explorer i pozvati pripremljen sadr`aj. „ Rijeke na podru~ju kantona popisa Informacije koje se mogu pregledati su: Sarajevo „ mjerenje udaljenosti „ Granice i nazivi op}ina kantona „ Pokrivenost planskom „ prikaz teksta ili adresa direktno iz Sarajevo dokumentacijom (pregledna karta) `ivih baza podataka „ Granice katastarskih op}ina na „ Urbanisti~ki plan za podru~je „ printanje karata visoke kvalitete sa podru~ju kantona Sarajevo kantona Sarajevo skalom, oznakom sjevera i „ Katastarske ~estice na podru~ju „ Prostorni plan za podru~je kantona legendom Kanton Sarajevo, jednostavno i lako Sarajevo „ u~itavanje, upisivanje i izmjena pretra`ivanje po broju K.^. „ Regulacioni planovi u rasterskom ta~ke, linije i poligona iz „ pregled i podjela po razmjerama obliku za svaku op}inu doprogramirane aplikacije (npr. svih planova mjerila od 5000, 2500, katastarske ~estice) 1000, 500 u kantonu Sarajevo Odabirom nekog (ili svih) lejera za prikaz „ Rasterske podloge podru~ja kantona mo`emo pregledati sve podatke. Kvalitetna prezentacija podataka Sarajevo u razli~itim razmjerama Zadr`avanjem mi{a na odre|enom dijelu Kontrola prezentiranih podataka preko (1000, 2500, 5000, 10 000, 250000, prikaza mo`emo dobiti odre|ene autorizacije karata za publiciranje na 50000, 100000 i podatke. Lejeri koji se nalaze na nivou internetu/ intranetu 200 000) vi{em od ostalih imaju prednost „ import simbola te kontrola nad „ Satelitski snimak za kanton Sarajevo prilikom prikaza ovih podataka. Vrlo njihovom veli~inom, rotacijom i (informativni) bitno je napomenuti da razli~ite vrste preciznim smje{tajem „ Geologija na podru~ju kantona podataka mo`emo preklapati na prikazu. „ kontrola elemenata za printanje Sarajevo (Aktivna klizi{ta, umirena Osim pregleda podataka mo`emo uraditi karata, uklju~uju}i naslov, legendu, klizi{ta i stabilnost terena), postoji i sljede}e: skalu, oznaku sjevera, URL, trenutni mogu}nost automatskog datum i vrijeme, logotip. prikazivanja podataka (na „ {tampanje podataka u prikazu kao „ uklju~ivanje lejera prema potrebi i odre|enoj razmjeri) ili prikazivana na ekranu zoom-u. po potrebi. U na{em slu~aju „ kopiranje prikaza ekrana u neku geologija se uklju~uje ({trihiranjem drugu aplikaciju kvadrati}a pored naziva Geologija) „ zumiranje pomo}u vi{e alata, po potrebi. zumiranje na selektovani objekat, PREGLED PODATAKA „ Nazivi i polo`aj naselja na podru~ju zumiranje pomo}u razmjere, prema kantona Sarajevo {irini i sli~no Ovim projektom je omogu}eno da na „ Kompletna mre`a saobra}aja na „ selektovanje svih podataka iz liste vrlo jednostavan na~in svi zaposleni podru~ju kantona Sarajevo odabranih lejera Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

KATASTARSKE ^ESTICE PROSTORNI PLAN POSEBNOG PODRU^JA Aplikacija za pretra`ivanje katastarski " SPOMENIK PRIRODE " ~estica na podru~ju KS napravljena tako da je vrlo jednostavna za rad. Zaposleni koji Podru~je Spomenika prirode Skakavac U na{em Zavodu je u toku izrada rade na ovoj aplikaciji unose katastarske je {ira zona potoka i vodopada potoka Prostornog plana posebnog podru~ja ~estice u ta~kastom obliku (klikom na Skakavac ustanovljena i definisana koja podrazumijeva izme|u ostalog odre|eno podru~je na karti) i unosom aktom progla{enja za{ti~enim timski rad i verifikaciju od strane broja katastarske ~estice. Vrlo jednostavno podru~jem. Obuhvat u datim Savjeta Plana, formiranog i se pozicionirati odnosno zumirati ve} granicama sadr`i 1433,7 ha povr{ine imenovanog ponaosob namjenski i unesenu katastarsku ~esticu (ta~ku). Svaka zemlji{ta u sastavu 6 katastarskih, specifi~no za ovaj zadatak. katastarska ~estica ima svoj broj i podbroj. odnosno 4 gradskih op}ina-Stari Do sada je ura|ena temeljita analiza Prilikom zoom-a odre|ene ~estice Grad,Centar, Vogo{}a i Ilija{. Zadatku postoje}eg stanja sa aspekta korisnika i automatski se prikazuju i rasterske podloge je predhodila izrada "Valorizacije strukture zemlji{ta, karakteristika (karte na 1:1000). Ve} unesene katastarske prirodnih vrijednosti podru~ja terena - nagiba, orjentacije, ~estice se biraju sa spiska, najprije se Skakavac" od strane Centra za zastupljenosti i funkcionalnosti naselja odabere politi~ka op}ina u kojoj `elimo da ekologiju i prirodne resurse Prirodno- i infrastrukturnih elemenata kao {to su na|emo ~esticu, zatim katastarska op}ina i matemati~kog fakulteta i potom sela, stanovnici, putevi, dalekovodi, nakon toga broj `eljene ~estice (slika). "Separat za{tite {ireg prostornog vodotoci, vrela, itd. Sagledana je Aplikacija zumira na cijelom ekranu obuhvata Skakavac" od strane geografska i topografska pristipa~nost i katastarsku ~esticu kao i rastersku podlogu Knatonalnog zavoda za za{titu polo`aj unutar {ireg okru`enja te u razmjeri 1:500. Informaciju o kulturno-historijskog i prirodnog kolsko-saobra}ajni i pje{a~ki kontakt sa katastarskoj ~estici mo`emo dobiti i naslije|a nakon ~ega je Sup{tina gradom, odnosno susjednim prelaskom mi{a preko odre|ene ~estice. Na kantona donijela Odluku o naseljenim mjestima. Relevantni isti na~in se mogu dobiti informacije o progla{enju {ireg podru~ja vodopada podaci ovih analiza su podloga za svim podacima koji su uba~eni u prikaz, Skakavac spomenikom prirode- planiranje vrste i obima posjete,na~ina kako je gore ve} navedeno. Slu`bene novine Kantona Sarajevo prihvata i kori{}enju prostora, br.10.-maj 2002. god. U prostorno- izgradnji i ure|enju podru~ja,a sve u Parcelacija planskom smislu rezime ovih skladu sa usvojenim mjerama za{tite. istra`ivanja i usvojenog dokumenta je Cilj je prona}i i definisati optimum U sektoru GIS izme|u ostalog radi se data granica obuhvata i mjere za{tite intervencija da se podru~je Spomenika analiti~ka obrada gra|evinskih parcela i od kojih su navedene zoniranje prirode Skakavac koristi u ekonomski gra|evinskih linija. prostora i prema tome mogu}e odr`ivom okviru a istovremeno ne Svakoj lomnoj ta~ki gra|evinske parcele i intervencije u prostoru. Dalje je naru{avaju}i prirodni ambijent. gra|evinske linije pridru`uje se broj lomne nazna~en razvoj i kori{}enje prostora ta~ke, X i Y u dr`avnom koordinatnom {to je kao zaseban elaborat pod sistemu. nazivom "Plan upravljanja" sada u fazi Sirbubalo Hatid`a Na ovaj na~in parcele su jednozna~no izrade kod istog Centra za ekologiju .... Mulabegovi} Minka odre|ene koordinatama ( y,x ) I kao takve mogu}e je brzo I ta~no prenositi na teren ,a po potrebi i obnavljati ako do|e no njihovog namjernog ili ne namjernog pomijeranja.. Na ovaj na~in izbjegavaju se pogre{ke koje su se javljale dosada{njim na~inom rada. U posljednje vrijeme ura|ena je analiti~ka obrada gra|evinskih parcela i gra|evinskih linija za Regulacione planove:

„ I i II, „ Riverina-Sastavci, „ Radava, „ Robna ku}a, „ Jagomir, „ Kvadrant C, „ Mala Aleja idr.

U planu je uraditi bazu podataka za svaku gra|evinsku sa neophodnim podacima {to bi olak{alo posao kod izdavanja Urbanisti~ke saglasnosti.

\uzo Fahrudin Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

IZMJENA I DOPUNA URBANISTI^KOG PLANA GRADA SARAJEVA, ZA URBANO PODRU^JE ILIJAŠ, ZA PERIOD OD 1986. DO 2015.GODINE

Skup{tina Kantona Sarajevo je 13.03.2001. uva`avao osnovna opredjeljenja iz poljoprivrednog zemlji{ta (+75,6 ha). godine donijela Odluku o pristupanju usvojenih Smjernica, a koja su se odnosila Pored gore navedenog kroz ove izmjene Izmjenama i dopunama Urbanisti~kog na promjenu namjene ve} uzurpiranog Plana otklonjeni su i ranije uo~ene plana grada Sarajeva, za urbano podru~je poljoprivrednog zemlji{ta u gra|evinsko, manjkavosti Urbanisti~kog plana Ilija{a, Ilija{, za period od 1986. do 2015.godine kao i promjenu namjene pojedinog kao {to su definisanje koridora na osnovu inicijative Skup{tine Op}ine gra|evinskog zemlji{ta u skladu sa novim infrastrukturnih sistema sa posebnim Ilija{. potrebama u obimu i veli~ini koje je propisima (autoput, gasovod) i sl.. kandidovala Op}ina Ilija{. Tako|e je Razlozi za pristupanje Izmjena i Vlada Kantona Sarajevo u svojstvu dopunama Urbanisti~kog plana grada obezbije|en i odre|en broj lokaliteta za mala preduze}a. nosioca pripreme Plana je na sjednici Sarajeva, za urbano podru~je Ilija{ su odr`anoj 25.12.2003. godine utvrdila nastale promjene u prostoru, novonastale U najve}oj mogu}oj mjeri postoje}e stanje Prijedlog nacrta Plana koji je dostavila potrebe i razvoj seoskih naselja, devastiran bespravne gradnje je prihva}eno kao Skup{tini Kantona Sarajevo na postoje}i stambeni fond, potrebe realnost i predlo`eno za promjenu razmatranje, utvr|ivanje i stavljanje na domicilnog stanovni{tva vezane za namjene u korist gra|evinskog zemlji{ta (- javni uvid i raspravu. Skup{tina Kantona cijepanje doma}instava, izostanak 254,3 ha) individualne stambene Sarajevo je uputila Nacrt na javnu usmjerene kolektivne izgradnje, veliki broj izgradnje. S druge strane neanga`ovana raspravu. izbjeglica lociran na ovom podru~ju. gra|evinska zemlji{ta koja se nalaze na Koncept prostorne organizacije je katastarskim poljoprivrednim povr{inama ukinuta su i vra}ena u namjenu Dubravka [abi}

NASTAVAK ZAPADNOG PRILAZA GRADU - PROLAZ KROZ BLAŽUJ

Izgradnja ove saobra}ajnice je zaustavljena koridorima zbog kojih je bilo veoma saobra}ajnica za interno komuniciranje kod nadvo`njaka preko `eljezni~ke pruge te{ko urbanizirati ovaj prostor, a posebno pored postoje}ih objekata koji su danas na ulazu u Bla`uj idu}i iz Sarajeva prema je te{ko bilo dati veliki broj Mi{ljenja na centralni dio Bla`uja. Had`i}ima. zahtjeve gra|ana koji `ele graditi Na novoplaniranoj trasi sva raskr{}a su stambene i poslovne prostore na svojim Za dalji dio njene trase prema raskr{}u denivelisana daju}i prvenstvo glavnim parcelama. gdje se spajaju putevi za Had`i}e i tokovima. isprojektovano je dvadesetak Da bi se rje{ilo ovo pitanje kao i da bi se Rje{enje je dato Kantonu na razmatranje razli}itih varijanti. definisale trase veoma va`nih pravaca i usagla{avanje sa Direkcijom za Mostarsko raskr{}e - Grad i njegova veza Samo raskr{}e Had`i}kog i Kiselja~kog magistralne puteve obzirom da se radi o sa "Bajpasom" (prolaz dolinom rijeke puta zvano "Mostarsko raskr{}e" prema magistralnim putnim pravcima. Trnave pored groblja Vlakovo) koji je dio postoje}im va`e}im planovima je veoma Koridora VC, u Zavodu za planiranje je razvu~eno i komplikovano. ura|ena varijanta koja prolazi kroz Bla`uj Uva`avaju}i gore pomenuta rje{enja veliki sa dogradnjom nove dvije trake i pored dio prostora Bla`uja bio je ispresjecan njih odvojena kolskopje{a~ka ^ar{imamovi} Muhamed Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

IDEJNI PROJEKAT: "LIJEVA OBALA MILJACKE OD ŠEHER]EHAJINE ]UPRIJE DO MOSTA ^OBANIJE" - projekat usvojen; realizacija predstoji

Pristup izradi Idejnog projekta "Lijeva Separat o urbanisti~kom oblikovanju je Analize, koje su sastavni dio obala Miljacke od Šeher}ehajine }uprije utvrdio generalne urbanisti~ke i urbanisti~kog dijela ovog elaborata do mosta ^obanija" oslanja se na prostorne uslove koji bi trebalo da promatrane su sa dva aspekta: stanovi{te da je potrebno promatrati pomognu u diferenciranju pojedinih „ funkcionalno i elemenat gradskog tkiva kao dio dijelova {etnice, valorizaciji graditeljske urbanisti~kog ansambla kojem pripada. ba{tine, identifikaciji i prepoznatljivosti „ sa stanovi{ta atraktivnosti. Zbog toga je pored gra|evinskog dijela pojedinih dijelova uz puno uva`avanje Sa funkcionalnog stanovi{ta promatrani ura|en separat urbanisti~kog oblikovanja morfolo{kih, strukturnih i ekolo{kih su slijede}i elementi: oboga}en analizama prostorne specifi~nosti kao i tradicionalnih komponente koje ukazuju na mogu}nosti vrijednosti. Pri tome je nazna~ena „ klimatske karakteristike; transformacije i razvoja {etnice u karakteristi~na i prepoznatljiva urbana „ morfolo{ke karakteristike; atraktivan gradski sadr`aj, neodvojiv od cjelina koju njeni korisnici mogu lako „ stanje vodotoka Miljacke; ambijenta kojem pripada. uo~iti i sa kojom se mogu identifikovati „ vegetacija i U gra|evinskom dijelu elaborata dati su tj. stvoriti jasnu i ~itljivu urbanu tehni~ki elementi: ukupna du`ina {etnice strukturu, ~iji segmenat, {etnica, „ pje{a~ki tokovi. je 1144 m; {irina {etnice varira od 3.5 m omogu}ava snala`enje i orjentaciju, kako stanovnicima tako i posjetiocima grada. Sa stanovi{ta atraktivnosti i ponude do 9.58 m; na potezu od Šeher}ehajine promatrani su slijede}i elementi: }uprije do Carevog mosta projektovane Šetnica je planirana kao atraktivan i su paralelno jedna uz drugu pje{a~ka i osmi{ljen segment kontinuiranog „ kulturno - historijsko naslije|e; kolska saobra}ajnica; od Carevog mosta pje{a~kog toka na lijevoj obali Miljacke „ vedute i vizure i do mosta ]umurija se kompletan profil koji ima tendenciju produ`avanja ka „ slobodna pro{irenja uz {etnicu. pje{a~ke i kolske saobra}ajnice pretvara u istoku i zapadu. Šetnicu smo podijelili u {est cjelina/ pje{a~ku saobra}ajnici maksimalnog Omogu}uje se posredno povezivanje gabarita izme|u 8.73 - 9.58 m; izme|u sekvenci koje zaokru`uju mostovi. Za {etnice, na istoku, sa rekreativnom svaku sekvencu date su osnovne Jevrejske op{tine i mosta Drvenije {etnica zonom Bentba{a, a na zapadu, je rije{ena konzolno; na potezu od karakteristike urbane kompozicije, koje se neposredno sa ve} postoje}om dionicom temelje na ve} navedenim funkcionalnim Drvenije do ^obanije potrebno je ispred Akademije likovnih umjetnosti, poru{iti odre|eni broj objekata da bi se i analizama atraktivnosti postoje}ih i odakle se pje{ak mo`e kontinuirano mogu}ih sadr`aja. izgradila trasa {etnice gabarita 4.5 kretati zapadno prema novom dijelu m.Popre~ni profili {etnice su grada. Urbanisti~ki elementi su dati okvirno maksimalnog nagiba do 2%, dok je nagib kako bi se detaljnom razradom pojedinih uzdu`nog profila 4%. Predvi|ena je Na prvi pogled mo`e se u~initi da se segmenata dala sloboda projektantima da kolovozna konstrukcija za lako {etnica naslanja na neatraktivne, ~ak i prema svom naho|enju oblikuju prostor saobra}ajno optere}enje i povoljne zapu{tene ambijente, me|utim detaljnim uva`avaju}i osnovna urbanisti~ka hidrolo{ke uslove i to od kamenih plo~a, analizama pokazalo se suprotno. Crpe}i usmjerenja i parametre. cementnog maltera i tampona od postoje}e elemente ovog dijela grada i {ire drobljenog agregata. Ukupna vrijednost vidi se da {etnica mo`e biti sastavni dio Za {etnicu je dat i projekat javne rasvjete, investicije je 988,200 KM. te ponude i kao takva mo`e biti posebno koji je dio "Studije integralne rasvjete za privla~na za budu}e korisnike svih Grad Sarajevo". starosnih kategorija. Pelja Nata{a Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Rezultat javnog, anonimnog, anketnog i jednostepenog konkursa za izradu urbanisti~kog rje{enja BBI CENTAR Sarajevo - I nagrada An|eli} Slobodan

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u saradnji sa Asocijacijom Arhitekata Sarajeva raspisao javni, anonimni, anketni i jednostepeni konkurs za izradu urbanisti~kog rje{enja BBI CENTRA sa ciljem dobijanja {to kvalitetnijih urbanisti~kih uslova za ure|enje, ukupnog prostora dana{njeg kompleksa robne ku}e Sarajka, mikrolokacije te horizontalnih i vertikalnih gabarita novog objekta BBI CENTRA. Ocjenu prispjelih radova, ukupno devetnaest, izvr{io je `iri u sastavu: „ Predsjednik `irija: Andre Van Hoven, generalni direktor BOSNA BANK INTERNATIONAL „ ^lanovi `irija: Igor Grozdani}, dipl.ing.arh. Nihad ^engi}, dipl.ing.arh. Vladimir Leva{ev, dipl.ing.arh. Prof. Dr. Muhamed Hamidovi}, dipl.ing.arh.

Napominjemo da Prof. Dr. Muhamed Hamidovi}, dipl.ing.arh. zbog bolesti nije mogao dati puni doprinos radu `irija.

PROGRAM RAZVOJA PODRU^JA "PARK SPORTOVA" - ILIDŽA

Podru~je na koje se odnosi ovaj program ograni~eno je zonom "Terme ^ate`" i kompleksom instituta UPI na sjeveru, novoprojektovanom saobra}ajnicom u realizaciji, Ilid`a-Hrasnica (koja ujedno ~ini vezu sa planiranim akvatorijem Butmir), na istoku i jugu, te koritom rijeke Željeznice na zapadu.

Generalnom namjenom površina, ovaj prostor je podjeljen u dvije zone:

1. Zona fudbala 15,8 ha 2. Zona atletike 12,95 ha

Središnja saobra}ajnica dijeli lokalitet na dva pribli`no jednaka dijela, od kojih je zapadni dio opredjeljen za fudbal, a isto~ni za atletiku.

Kompleks "Park Sportova" je neposredno vezan, podhodnikom ispod saobra}ajnice Ilid`a- Hrasnica, sa podru~jem "Akvatorij-Butmir" gdje su sadr`aji "Parka Sportova" dopunjeni površinama za razvoj drugih sportova, prvenstveno sportova na vodi.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo; Direktor: Said Jamakovi}, dipl.ing.arh. 71000 Sarajevo, Branilaca Sarajeva 26, Centrala: 66 43 47