Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Općina Centar Sarajevo

OPERATIVNI PROGRAM LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA OPĆINE CENTAR ZA PERIOD 2006-2010.

CENTAR

KM GDP projekti naseljenost investicije turizam zaposlenost

Sarajevo, decembar 2006.

PROJEKAT: Operativni program lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar za period 2006-2010

NARUČILAC: Općina Centar Sarajevo

NOSILAC IZRADE: Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

Direktor:

Said Jamaković, dipl.ing.arh.

Koordinacija i obrada: Koordinacija ispred općine Centar:

Sektor za planiranje društveno- Predrag Slomović, dipl.ecc ekonomskog razvoja

Rukovodilac sektora: mr. Maida Fetahagić

Šef službe za istraživanje i razvoj: Gordana Memišević, dipl.ecc.

Šef službe za upravljanje i koordinaciju sredstava razvoja KS: Ljiljana Misirača, dipl.ecc.

Saradnici:

Šabić Dubravka, dipl.ing.arh. Muhamed Čaršimamović, dipl.ing.građ. Emina Beho, dipl.ing.građ. Đozić Muhamed, prof.geografije Haris Heljić, dipl.ecc Trgo Edin, IT Fikret Jakupović, dipl.ing.šum

2

SADRŽAJ

Uvodne napomene

1. Analiza stanja 1.1. Prirodni izvori i uslovi općine Centar 1.1.1. Geografski položaj 1.1.2. Karakteristike reljefa 1.1.3. Klimatske karakteristike 1.1.4. Geološke karakteristike

1.2. Socioekonomske karakteristike općine Centar 1996-2005. 1.2.1. Demografske karakteristike 1.2.2. Makroekonomske karkteristike 1.2.3. Nivo razvijenosti 1.2.4. Struktura privrede

1.3. Općina Centar 2005. 1.3.1. Općina Centar u Kantonu Sarajevo 1.3.2. Poslovanje pravnih lica

1.4. Budžet općine Centar 1.5. Izvod iz Programa javnih investicija Kantona Sarajevo za period 2006- 2008. godine na području općine Centar

2. SWOT analiza 3. Vizija 4. Stablo problema i ciljeva 5. Ciljevi 6. Pregled programa, podprograma i projekata 7. Monitoring implementacije operativnog programa

Prilozi

1. Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003 do 2023. godine 2. Karta: projekti po lokacijama

3

Uvodne napomene

Cilj Operativnog programa lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar za period 2006- 2010. godine je utvrđivanje prioriteta razvoja općine Centar kroz realizaciju programa, odnosno projekata razvoja koji bi se implementirali u periodu od 2006. do 2010. godine.

Nacrt dokumenta je usaglašen sa razvojnim dokumentima Kantona Sarajevo i drugim dokumentima relevantnim za Operativni program lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godine, EURED - Strategija makroekonomske regije Sarajevo, Strategijske odrednice općine Centar i materijali Centra za podršku biznisu općine Centar.

Takođe su uvažena istraživanja data kroz studije koje su urađene za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine (Studija privrednih djelatnosi I faza, Instrumenti i institucije nove zemljišne politike, Studija razvoja ruralnog područja Kantona Sarajevo i dr.).

Nacrt dokumenta je pripreman u punoj saradnji sa stručnim službama Općine.

Kod izrade dokumenta korištena je utvrđena metodologija za izradu operativnih programa lokalnog ekonomskog razvoja.

Dokument je struktuiran tako da, pored uvodnih napomena sadrži sljedeća poglavlja: Analizu stanja, SWOT analizu, viziju, Stablo problema i ciljeva, Ciljeve, Pregled programa, podprograma i projekata i monitoring. Dokument sadrži i dva priloga.

Izvršena je komparativna analiza Budžeta općine Centar i analiza Programa javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008. koje se odnose na područje Općine. Može se reći da postoje realni finansijski resursi za implementaciju Operativnog programa lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar za period 2006-2010. godine.

Podaci za općinu Centar su komparirani sa podacima za Kanton Sarajevo.

U pripremi dokumenta korištene su informacije, dokumentacija i karte Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kao i podaci Fedaralnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo i materijali općine Centar.

Općina Centar je povjerila izradu ovog dokumenta Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao stručnoj i nadležnoj instituciji Kantona Sarajevo.

4 Pozicija Općine Centar u Kantonu Sarajevo

ILIJAŠ

VOGOŠĆA CENTAR STARI GRAD NOVI GRAD NOVO SARAJEVO ILIDŽ A

HADŽIĆI

TRNOVO 1. ANALIZA STANJA

1.1. Prirodni izvori i uslovi

1.1.1. Geografski položaj

Općina Centar je jedna od devet općina Kantona Sarajevo sa površinm od 32,9 km2 i ukupnom dužinom granice od 43,3 km.

U Kantonu Sarajevo graniči na istoku sa općinom Stari grad, na zapadu sa općinama Novo Sarajevo i Vogošćom, na sjeveru jednim manjim dijelom sa općinom Ilijaš. Na jugu graniči sa Republikom Srpskom.

Općina Centar je smještena između 43050’39,5“ i 43057’14,5“ sjeverne geografske širine te između 18023’18,8“ i 18027’23,8“ istočne geografske dužine sa geografskim centrom (u blizini Uroševog vrela) čije su tačne geografske koordinate 43054'1,3''s.g.š. i 18025'20,3'' i.g.d.

Rastojanje između najsjevernije tačke općine i najjužnije iznosi 12,2 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 5,5 km.

1.1.2. Karakteristike reljefa

Generalno posmatrano 64,6% teritorija spada u planinski rejon iznad 700 m.n.v; 30,5% terena pripada brdskom rejonu od 550 do 700 m.n.v., a svega 4,9% prostora pripada nizijskom rejonu do 550 m.n.v.

Planinski rejon se prostire na sjevernom dijelu općne gdje se nalazi niz uzvišenja preko 1.000 m između kojih su usječena korita Peračkog potoka, Koševskog potoka i Skakavca. Iznad sela Nahoreva nalazi se vodopad Skakavac koji je jedan od najvećih i najljepših vodopada u BiH i predstavlja pravu turističku atrakciju. Vodopad je visok 98 metara i smješten je u pejsažu izuzetne ljepote. U ovom dijelu općine nalaze se naselja Nahorevo, Mrkovići, Poljine, Radava, Gradac, Strmac, Perići.

Planinski rejon se postepeno spušta prema dolini Miljacke preko brdskog i padinskog dijela općine gdje su formirana i naselja Jagomir, Koševo, Šip, Bare, Grdonj, Sedrenik, Hrastovi, Bjelave, Višnjik, Crni Vrh, Gorica i ostala padinska naselja.

Nizijski dio općine smješten je na aluvijalnim naslagama rijeke Miljacke i potoka Sušice. To je centralni dio općine i grada Sarajeva sa prosječnom nadmorskom visinom od 538 m.n.v., gdje su smještena naselja Skenderija, Marijin Dvor i Koševo. Odatle se teren naglo diže prema obroncima Trebevića preko padinskih naselja Mrakuše, Sokbunara, Cicinog Hana i Vranjača.

Prostor općine se odlikuje vertikalnim profilom, čije se visinske kote kreću od 531,03 m.n.v. (potok Sušica u blizini Muzeja) do 1386,9 m.n.v. (kota Uževica).

6

Nagibi terena, izraženi u postotcima, kreću se u sljedećim procentima i to: 0-10% (12,7% teritorije); 10-20% (18% teritorije); 20-30% (17,7%); 30-40% (15%); 40-50% (12%); >50% (24,6% teritorija općine).

Na ravne dijelove općine otpada 6,8% terena, na terene istočne ekspozicije otpada 6,6%, južne (JI,J,JZ) 41,7%, zapadne 17,2% i sjeverne (SZ,S,SI) otpada 27,7% prostora.

1.1.3. Klimatske karakteristike

Prostor oćine Centar karakteriše dva klimatska tipa. Do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno-planinski tip klime.

Grad Sarajevo je smješten u uskoj kotlini rijeke Miljacke, što mu daje posebne klimatske karakteristike, koje se često značajno razlikuju od klime šireg prostora. Zbog vertikalne razuđenosti reljefa u Sarajevu se mogu izdvojiti padinski i kotlinski dio grada što dovodi do modifikacije klime i pojave mikroklime pojedinih dijelova grada. Ovakav morfološki sklop terena uzrokuje smanjen intenzitet i učestalost vjetrova, a samim tim i na prirodnu ventilaciju, stvaranje jezera hladnog zraka, inverziju temperature, pojavu toplotnog otoka u užem dijelu grada i pojavu lokalnih vjetrova.

Srednja godišnja vrijednost temperature zraka u Sarajevu (na Bjelavama 630 m) iznosi +9,50C. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom od –1,40C, a najtopliji je juli sa srednjom temperaturom od +19,60C. Srednja godišnja temperatura u nekim dijelovima grada se povećava zbog uticaja toplotnog otoka tako da se kreće i do 10,50C (Koševo, Stari grad, Kovači).

Prosječna vrijednost relativne vlažnosti iznosi 72%, a najveći prosjek srednjih mjesečnih vrijednosti imaju mjeseci decembar (82%) i januar (81%), dok su najmanje prosječne vrijednosti u aprilu i avgustu (65%). Raspodjela zračnih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom tako da u Sarajevu preovladavaju istočni (17,8%) i zapadni (14,6%) vjetrovi, što je svakako u vezi sa otvorenošću sarajevske kotline u smjeru istok-zapad. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna brzina vjetra iznosi 2,8 m/sec.

1.1.4. Geološke karakteristike

Dosadašnjim geološkim istraživanjima utvrđeno je prisustvo raznovrsnih tvorevina mezozoika (Mz) i kenozoika (Kz). Tvorevine mezozika grade trijaske i jursko-kredne naslage.

Trijaske naslage izgrađene su od krečnjaka, pješčara i dolomita. Grade stabilne terene i to su vodopropusne stijene postojanih fizičko mehaničkih svojstava. Prostiru se uglavnom na istočnom dijelu općine, na padinama Bukovika oko naselja Perići, jednim dijelom uz Perački potok, Mrkovića, Grdonja i na obroncima Trebevića oko naselja Vranjače, Brajkovca i Debelog brda.

9 Jursko-kredne naslage su izgrađene od naslaga fliša, lapora, pješčara i glinaca. To su stijene promjenjivih fizičko-mehaničkih svojstava gdje je površinsko raspadanje izrazito. Grade stabilne do uslovno stabilne terene. Zauzimaju uglavnom sjeverne dijelove općine oko naselja Poljine, Nahorevo, Gradac, Strmac uz gornji tok Koševskog potoka.

Kenozojske tvorevine grade miocenske i kvartarne naslage sarajevske depresije uz riječne tokove. Miocenske naslage su predstavljene neogenim sedimentima glina, lapora i pijeskova (tzv. Koševska serija). Ovi tereni uglavnom grade uslovno stabilne i nestabilne terena gdje su klizišta dosta česta pojava.

Na prostoru općine Centar ima više od 100 klizišta formiranih u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču na padinskim dijelovima općine. Najveća klizišta su Hambina Carina, Trebevička ul., Betanija, Cvijetina, Crni Vrh, Koševo-Breka, Urijan Dedina, Terezija, Stolačka ul., Ejuba Ademovića, Mrakuša, Put Mladih Muslimana.

Kvartarne naslage prostiru se kao aluvijalni nanosi u dolinama rijeke Milacke, Koševskog potoka i Sušice. Izgrađene su od šljunka, pijeska i glina, a odlikuju se dobrom nosivošću, malim slijeganjima, dobro su sortirani približno ujednačene granulacije, mjestimično zasićeni vodom. Grade stabilne terene.

Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VIIo MCS. Ova vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast seizmičkog intenziteta u lošim sredinama.

1.2. Socioekonomske karakteristike općine Centar 1996-2005

1.2.1. Demografske karakteristike

Općina Centar, sa površinom od 33 km2 jedna je od manjih općina u Kantonu Sarajevo. Na tom prostoru, koncem 2005. godine, živi 70.294 stanovnika i sa gustinom naseljenosti preko 2.130 stan/km2 jedna je od najgušće naseljenih općina Kantona (zajedno sa općinom Novo Sarajevo i Stari grad).

Demografske karakteristike općine Centar tokom posljeratnog perioda ukazuju da se radi o demografskoj tranziciji ka starijoj populaciji.

10

Tabela 1. Demografske karakteristike općine Centar Površina općine u km2 33,0 Pokazatelji 1996. 2005. 1. Broj stanovnika 71.224 70.294 2. Gustina naseljenosti stan/km2 2.158,3 2.130,1 3. Stopa rasta stanovnika 1996-2005. -0,1 4. Starosna struktura stanovništva u % (učešće u ukupnom) 0-14 17,6 14,8 15-64 radni kontigent 70,0 66,8 65 i više 15,4 18,6 5. Stope vitalne statistike u promilima natalitet 13,2 8,5 mortalitet 8,3 9,3 prirodni priraštaj5,0 -0,8 vitalni indeks 1,60 0,91

Ukupan broj stanovnika se samnjio, tako je i prosječna stopa rasta stanovnika u periodu od 1996. do 2005. bila je negativna. U starosnoj strukturi došlo je do karakterističnih promjena u pravcu smanjenja učešća mlade populacije, a do povećanja stanovnika dobi preko 65 godina. Radni kontigent stanovništva, populacija od 15 do 65 godina takođe se smanjila na 66,8% učešća u ukupnoj populaciji općine.

Došlo je do značajnih promjena vitalnih karakteristika stanovništva: natalitet je značajno opao. Mortalitet veći za jedan promil u odnosu na 1996. godinu. Veća stopa mortaliteta rezultirala je i padom prirodnog priraštaja, kao i vitalnim indeksom ispod jedan. Ovakve stope upozoravaju na tendenciju daljeg starenja stanovništva.

1.2.2. Makroekonomske karakteristike 1996-2005.

Na dinamičan posljeratni razvoj ukazaće se kretanjem GDP i zaposlenosti, kao i nezaposlenosti.

Društveni bruto proizvod, kao pokazatelj ekonomske razvijenosti, imao imao je vrlo dinamičan rast. Tako je GDP/pc rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 11,6% u periodu od 1996. do 2004. godine i veći je u 2004. za 2,4 puta u odnosu na 1996. godinu.

11 Tabela 2. Makroekonomske karakteristike općine Centar Pokazatelji 1996. 2005. 1. GDP u hilj KM (2004.) 416.128 1.000.830 GDP/pc u USD 1 (2004) 3.870 9.350 Indeks GDP/pc 2004/1996 2,41 Stopa rasta GDP/pc 1996-2004 11,6 3. Zaposlenost 29.259 33.930 Indeks 2005/1996 1,16 Stopa rasta 1996-2005 1,7 Stepen zaposlenosti stanovništva u % 41,1 48,3 Indeks 2005/1996 1,18 Stopa rasta 1996-2005 6,1 4. Nazaposlenost (kraj 2005) 2.346 7.372 Indeks 2005/1996 3,14 Stopa rasta 1996-2005 13,6 5. Radna snaga 31.605 41.302 Indeks 2005/1996 1,31 Stopa rasta 1996-2005 3,0 stopa nezaposlenosti radne snage u % 7,4 17,8 Indeks 2005/1996 2,41 Stopa rasta 1996-2005 10,2

Ukupan broj zaposlenih u Općini povećao se za preko 4.600 lica. Veća stopa rasta zaposlenosti u odnosu na rast stanovništva rezultirala je rastom stepena zaposlenosti stanovništva sa 41,1% u 1996. na 48,3% u 2005.godini.

Nezaposlenost, koja na višedimenzionalan način ukazuje na probleme razvijenosti (to je i ekonomski i socijalni problem), povećala se za preko 5.000 lica koja traže zaposlenje. Stopa nezaposlenosti radne snage se povećala za preko dva puta, te u 2005. godini iznosi 17,8%.

1.2.3. Nivo razvijenosti

Prema osnovnim indikatorima razvijenosti, Općina Centar je nesumnjivo najrazvijenija općina u Kantonu Sarajevo.

Prema ostvarenom GDP/pc, kao i stepenom zaposlenosti stanovništva u 1996. godini Općina je preko 2 puta iznad prosjeka Kantona Sarajevo.

Stopa nezaposlenosti radne snage je za 63% ispod ostvarene u Kantonu Sarajevo.

U 2005. godini dolazi do blagih promjena u odnosima razvijenosti između Općine i Kantona Sarajevo i to u pravcu smanjivanja razlika između GDP/pc i stope nazaposlenosti radne snage.

1 Procjena Federalni Zavod za programiranje razvoja FBiH

12

Nivo razvijenosti općine Centar u odnosu na Kanton Sarajevo, 1996. 2,33 2,08

KS = 1,00

0,37

GDP/pc u USD, Stepen zaposlenosti Stopa nezaposlenosti stanovništva

Graf 1.

Nivo razvijenosti općine Centar u odnosu na Kanton Sarajevo, 2005.

2,12 1,87

KS = 1,00

0,42

GDP/pc u Stepen zaposlenosti Stopa USD,2004. stanovništva nezaposlenosti

Graf 2.

1.2.4. Struktura privrede

Generiranje ukupne vrijednosti društvenog bruto proizvoda Općine, ilustriraćemo strukturom privrede Općine, i to strukturom poslovnih subjekata, kao i zaposlenih prema standardnoj kvalifikaciji.

13 Tabela 3. Struktura privrede općine Centar Registrirani subjekti (pravna lica, fizička i obrt), juni 2006. 1.461 1. Struktura prema broju subjekata u % I sektor 0,6 II sektor 11,3 III sektor 60,7 IV sketor 27,4 2. Struktura zaposlenih prema sektorima u % I sektor 1,3 II sektor 14,0 III sektor 42,9 IV sketor 41,9 3. Rangirane djelatnosti prema učešću u broju zaposlenih % učešća Rang I L Javna uprava,društvene, socijalne i uslužne djelatnosti 18,1 Rang II I Saobraćaj, skladištenje i veze 15,2 Rang III N Zdravstvena isocijalna zaštita 12,6 Rang IV G Trgovina 12,5

Struktura privrede ukazuje da se radi o privredi razvijenog tipa sa značajnim učešćem tercijarnog i kvartalnog sektora. To je i razumljivo za općinu koja je značajno trgovinsko sjedište, sjedište upravnih i administrativnih tijela, sjedište banaka, predstavništava stranih i domaćih firmi, međunarodnih organizacija, zdravstveni i obrazovni centar.

U tercijarnom i kvartalnom sektoru registrirano je preko 88% ukupnog broja poslovnih subjekata u kojima istovremeno radi preko 84% zaposlenih sa područja Općine. Tako od ukupno zaposlenih u općini, preko 18% radi u javnoj upravi, društvenim, socijalnim i uslužnim djelatnostima.

1.3. Općina Centar 2005.

1.3.1. Općina Centar u Kantonu Sarajevo

Nesumnjivo je da je danas općina Centar u Kantonu Sarajevo najznačajnija po mnogim pokazateljima razvijenosti. Na prostoru koji čini svega 2,6% površine Kantona Sarajevo, živi preko 17% stanovništva, a gustina naseljenosti je preko 6 puta veća od prosječne gustine naseljenosti Kantona. To je područje sa najznačajnijom koncentracijom ekonomskih efekata na području Kantona. U Općini je: - preko 36% zaposlenih Kantona - preko 25% radne snage Kantona, - 20% ukupne vanjskotrgovinske razmjene Kantona, - preko 55% ostvareni prihod od turizma

U narednoj tabeli daje se pregled pokazatelja za općinu Centar i Kanton Sarajevo, koji upućuju na međusobni odnos Općine i Kantona, prema demografskim karakteristikama, makroekonomskim pokazateljima, infrastrukturnim pokazateljima, itd.

14 Tabela 4. Pregled pokazatelja općine Centar i Kantona Sarajevo Odnos Općine Pokazatelji Centar Kanton i KS 1. Demografske karakteristike Površina (km2) 33 1.277,30 2,58 Broj stanovnika (31 XII 2005.) 70.294 410.031 17,14 Stanovništvo do 15 godine 10.393 69.470 14,96 Stanovništvo od 15 do 65 godina 46.843 273.426 17,13 Stanovništvo preko 65 godina 13.058 67.135 19,45 Gustina naseljenosti (stan/km2) 2.130 321 6,64 2. Seoska i prigradska naselja po veličinskin grupama Gradsko i prigradsko stanovništvo 68.067 401.696 16,94 a) Gradsko stanovništvo 65.750 355.853 18,48 b) Prigradsko stanovništvo 2.317 45.843 5,05 Broj sela 0-300 stanovnika 3 181 1,66 - Broj stanovnika 341 13.994 2,44 Broj sela 301-1200 stanovnika 1 43 2,33 - Broj stanovnika 609 23.720 2,57 Broj sela 1201-2000 stanovnika 1 2 50,00 - Broj stanovnika 1.367 3.067 44,57 3. Makroekonomski pokazatelji Broj zaposlenih (prosjek 2005) 33.930 93.561 36,27 Broj nezaposlenih (prosjek 2005.) 7.372 67.537 10,92 Radna snaga (2005) 40.896 161.098 25,39 Stepen zaposlenosti (u odnosu na ukupno stanovništvo) u % 47,8 22,9 2,08 Stopa nezaposlenosti radne snage u % 17,8 41,9 42,48 GDP/pc (procjena za 2004.) u US $ 9.352 5.005 1,87 Prosječna neto plaća (2005.) u KM 741,08 694,19 1,06 Izvoz (mil. KM) 64 546 11,72 Uvoz (mil. KM) 646 2.903 22,25 Obim vanjskotrgovinske razmjene (mil. KM) 710 3.449 20,59 6. Turizam Ukupan broj turista 37.892 116.273 32,59 Broj noćenja 78.287 245.111 31,94 Ukupan prihod od turizma 11.271.651 20.466.368 55,07 5. Struktura privrede a) Broj registrovanih poslovnih subjekata 5.294 24.437 21,66 I sektor 32 293 10,92 II sektor 597 3.819 15,63 III sektor 3.215 15.705 20,47 IV sektor 1.450 4.620 31,39

15 b) Struktura zaposlenih u poslovnim subjektima (%) I sektor 1,3 0,8 - II sektor 14,0 23,2 - III sektor 42,9 40,2 - IV sektor 41,9 35,8 - 7. Obrazovanje Broj osnovnih škola 12 91 13,19 Broj učenika osn. škola (2004/2005) 5.656 39.508 14,32 Broj srednjih škola 14 38 36,84 Broj učenika sred. škola (2004/2005) 7.462 21.664 34,44 8. Graditeljska baština Broj objekata 209 891 23,46 Ukupne površine prirodnih cjelina (ha) 1.484 51.512 2,88 9. Zemljšne površine 2003. Ukupna površina (ha) 3.298 127.283 2,59 Poljoprivredna površina (ha) 1.656 51.933 3,19 Šume (ha) 1.064 68.669 1,55 Ostalo (ha) 578 6.681 8,65 10. Kategorije poljoprivrednog zemljišta i odnos u ha po stanovniku 2003. Poljoprivredne površine 1.656 51.933 3,19 Obradive površine 710 16.107 4,41 Livade i pašnjaci 946 35.826 2,64 Obradive površine po stanovniku 0,010 0,040 25,00 Poljoprivredne površine po stanovniku 0,024 0,129 18,60 11. Saobraćajna infrastruktura Pregled dužina cesta po kategorijama Magistrale 7 121 6,09 Lokalne 71.41 652.91 Nekategorisane 89 2.066 4,29 Ukupno (km) 167 2.939 5,70 Gustina cesta (km/km²) 5 2 219,40 Gustina cesta (km/stanovniku) 2 7 33,56

12. Dužina cesta i trasa linija javnog prevoza putnika Dužina cesta (km) 167 2.939 5,70 Dužina linija JPP (km) 40 418 9,48

16 1.3.2. Poslovanje pravnih lica

Rezultati poslovanja pravnih lica koja knjigovodstvo vode po kontnom planu preduzeća u općini Centar ukazuju da su na području općine Centar ostvarila ¼ ukupnih prihoda ostvarenih u Kantonu. Neto dobit ostvarena na području općine Centar čini preko 50% ostvarene neto dobiti na području Kantona Sarajevo.

Tabela 5. Uporedni pokazatelji poslovanja općine Centar i Kantona u 2005. Odnos Naziv finansijskog pokazatelja Općina Centar Kanton Sarajevo Općina/Kanton Broj pravnih lica 1.481 5.148 28,77 Bilans uspjeha Ukupni prihodi 2.522.478.737 10.477.790.307 24,07 Ukupni rashodi 2.388.043.877 10.306.975.189 23,17 Neto dobit 236.295.348 450.405.356 52,46 Gubitak 126.463.688 326.945.643 38,68 Broj zaposlenih 31.269 80.773 38,71 Isplate za plate 274.361.162 651.308.288 42,12 Plata po zaposlenom (u KM) 731 672 108,78 Bilans stanja Aktiva 6.124.365.612 20.109.293.155 30,46 Upisani neuplaćeni kapital 103.221 7.421.694 1,39 Stalna sredstva 4.685.994.961 15.071.562.750 31,09 Tekuća sredstva 1.403.856.361 4.866.418.866 28,85 Gubitak iznad kapitala 34.411.069 163.889.845 21,00 Pasiva 6.124.365.612 20.109.293.155 30,46 Kapital 4.320.086.112 13.351.696.615 32,36 Obaveze 1.804.279.500 6.757.596.540 26,70

Takođe, pravna lica općine Centar ostvarila su i 38,7% ukupnog gubitka pravnih lica sa području Kantona Sarajevo. Pravna lica na području općine Centar raspolažu sa više od 31% stalnih sredstava i 32% kapitala na području Kantona. Izvedeni pokazatelji za općinu Centar upućuju: da je prosječna neto dobit po zaposlenom općine Centar veća za 35% od Kantona. Prosječan gubitak po zaposlenom od 4.044 KM je na skoro istom nivou sa ostvarenim u Kantonu.

17

Tabela 6. Izvedeni pokazatelji poslovanja za općinu Centar i Kanton Općina Kanton Pokazatelj Centar Sarajevo Prihod po zaposlenom u KM 80.670 129.719 Rashod po zaposlenom u KM 76.371 127.604 Neto dobit po zaposlenom u KM 7.557 5.576 Gubitak po zaposlenom u KM 4.044 4.048 Plata po zaposlenom u KM 731 672 Efikasnost poslovanja (prihod/rashod) 1,0563 1,0166 Marža profita (dobit/prihod) 0,0937 0,0430 Rentabilnost kapitala (dobit/kapital) 0,0547 0,0337 Rentabilnost poslovanja (dobit/tekuća sredstva) 0,1683 0,0926 Koeficijent obrtaja sredstava (prihod/tekuća sredstva) 1,8 2,2

Relativni izvedeni pokazatelji (efikasnost poslovanja, marža profita, rentabilnost kapitala i rentabilnost poslovanja) za općinu Centar su veći u odnosu na ove pokazatelje za Kanton.

Posmatrajući rezultate poslovanja po područjima djelatnosti uočava se da je najveći broj pravnih lica iz područja djelatnosti trgovine 40% ili 593 od ukupnog broja i 28,3% iz područja djelatnosti poslovanja nekretninama. Ostalih 31,7% zaposlenih odnosi se na sva ostala područja djelatnosti.

Oko 85% zaposlenih generiše pet područja djelatnosti: u saobraćaju, skladištenju i vezama je 30,1%, u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 19,2%, u trgovini 14,7%, u građevinarstvu 12% i u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama 9,4%. U ostalim područjima je zaposleno 15,1% radnika.

U stvaranju ukupnih prihoda najviše su učestvovala područja: saobraćaj, sladištenje i veze sa 31,4%, trgovina sa 28,3%, zatim poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge sa 9,9%, građevinarstvo sa 9,5%, prerađivačka industrija 8% i zdravstvena i socijalna zaštita sa 7%. Preostalih 5,9% se donosi na sva ostala područja.

U 2005. godini ostvaren je ukupan rashod u iznosu od 2,4 milijarde KM. Od ukupno ostvarenog rashoda na trgovinu se odnosi 30,1%, a na saobraćaj, skladištenje i veze 27,9%, odnosno na ove dvije dijelatnosti se odnosi preko polovine ukupno ostvarenih rashoda.

U 2005. godini ukupno ostvarena neto dobit je 236 miliona KM, a 73,5% odnosi se na područje djelatnosti saobraćaja skladištenja i veza.

Ukupni gubitak na području opštine Centar iznosi oko 126 miliona KM . Posmatrano po područjima i njihovom učešću u ukupnom gubitku, više od ½ ukupno ostvarenog gubitka odnosi se na saobraćaj, skladištenje i veze.

18

Tabela 7. Poslovanje pravnih lica u 2005. godini broj broj ukupni ukupan područja pravnih ukupni prihodi ukupna dobit zaposlenih rashodi gubitak lica A 6 846 25.768.237 25.609.276 136.762 13.732 B C 3 19 1.013.712 652.544 574.322 213.154 D 137 1.719 202.737.269 193.322.551 14.461.100 6.523.694 E 1 24 274.947 266.359 8.588 F 98 3.745 238.416.559 240.733.491 3.452.681 6.578.167 G 593 4.610 713.114.364 717.901.715 17.957.878 23.937.233 H 49 833 33.307.584 35.155.381 235.255 2.108.197 I 60 9.404 792.449.450 666.261.461 173.725.439 65.400.650 J 24 280 31.897.018 27.240.585 5.158.557 1.202.506 K 419 2.952 249.972.366 233.562.350 19.332.367 5.321.727 L 1 14 402.331 396.914 3.792 M 10 215 7.302.132 7.606.048 33.126 343.743 N 20 5.993 175.943.571 190.072.915 63.838 14.193.629 O 60 615 49.879.197 49.262.287 1.151.643 627.256 Ukupno 1.481 31.269 2.522.478.737 2.388.043.877 236.295.348 126.463.688

Tabela 8. Elementi bilansa uspjeha po područjima djelatnosti (%) broj broj ukupni ukupni ukupna ukupan područja pravnih zaposlenih prihodi rashodi dobit gubitak lica A 0,4 2,7 1,0 1,1 0,1 0,0 B 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 C 0,2 0,1 0,0 0,0 0,2 0,2 D 9,3 5,5 8,0 8,1 6,1 5,2 E 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 F 6,6 12,0 9,5 10,1 1,5 5,2 G 40,0 14,7 28,3 30,1 7,6 18,9 H 3,3 2,7 1,3 1,5 0,1 1,7 I 4,1 30,1 31,4 27,9 73,5 51,7 J 1,6 0,9 1,3 1,1 2,2 1,0 K 28,3 9,4 9,9 9,8 8,2 4,2 L 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 M 0,7 0,7 0,3 0,3 0,0 0,3 N 1,4 19,2 7,0 8,0 0,0 11,2 O 4,1 2,0 2,0 2,1 0,5 0,5 Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Stalna sredstva na kraju 2005. godine iznose oko 4,7 milijardi KM, a više od ½ ili 54,9% generiše područje djelatnosti saobraćaja, skladištenja i veza.

19 Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005. godini iznosi 1,4 milijarde KM. Saobraćaj, skladištenje i veze učestvuje sa 33,4%, trgovina sa 25,1%, građevinarstvo i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge sa po 12%.

Ukupna vrijednost kapitala 2005. godine iznosi oko 4,3 milijarde KM i na tri područja djelatnosti odnoi se 77,9% ukupne vrijednosti kapitala. Saobraćaj, skladištenje i veze učestvuju sa 59,3%, a zdravstvena i socijalna zaštita sa 9,7%, pa poljoprivreda sa 8,9%.

Tabela 9. Elementi Bilansa stanja po područjima djelatnosti

stalna učešće tekuća učešće učešće učešće područja kapital obaveze sredstva u % sredstva u % u % u %

A 385.534.173 8,2 6.396.648 0,5 383.563.919 8,9 8.475.279 0,5 B 0,0 0,0 0,0 0,0 C 17.699.745 0,4 1.440.874 0,1 2.098.575 0,0 17.042.044 0,9 D 227.929.907 4,9 121.794.576 8,7 214.959.136 5,0 136.016.298 7,5 E 313.472 0,0 28.736 0,0 265.608 0,0 76.600 0,0 F 138.766.729 3,0 168.665.956 12,0 177.731.230 4,1 132.074.306 7,3 G 313.882.274 6,7 352.467.573 25,1 211.349.667 4,9 470.820.807 26,1 H 138.642.646 3,0 25.886.898 1,8 116.691.002 2,7 50.368.066 2,8 I 2.570.345.580 54,9 468.324.208 33,4 2.563.605.489 59,3 476.065.360 26,4 J 177.916.153 3,8 40.508.155 2,9 18.916.717 0,4 199.597.071 11,1 K 203.412.709 4,3 168.729.449 12,0 183.441.706 4,2 193.959.783 10,7 L 131.831 0,0 27.375 0,0 126.504 0,0 32.702 0,0 M 8.214.725 0,2 1.362.147 0,1 7.355.315 0,2 2.243.283 0,1 N 466.119.353 9,9 32.083.329 2,3 418.225.402 9,7 79.992.476 4,4 O 37.085.664 0,8 16.140.437 1,1 21.755.842 0,5 37.515.425 2,1 Ukupno 4.685.994.961 100,0 1.403.856.361 100,0 4.320.086.112 100,0 1.804.279.500 100,0

Šifre područja standardne klasifikacije djelatnosti - SKD A Poljoprivreda, lov i šumarstvo B Ribarstvo C Rudarstvo D Prerađivačka industrija E Snabdjevanje električnom energijom, gasom i vodom F Građevinarstvo G Trgovina H Ugostiteljstvo I Saobraćaj, skladištenje i veze J Finansijsko posredovanje K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge L Javna uprava, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti M Obrazovanje N Zdravstvena i socijalna zaštita O Ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti

20 Tabela 10. Elementi Bilansa stanja

stalna učešće tekuća učešće učešće učešće kapital obaveze sredstva u % sredstva u % u % u % područja A 385.534.173 8,2 6.396.648 0,5 383.563.919 8,9 8.475.279 0,5 B 0,0 0,0 0,0 0,0 C 17.699.745 0,4 1.440.874 0,1 2.098.575 0,0 17.042.044 0,9 D 227.929.907 4,9 121.794.576 8,7 214.959.136 5,0 136.016.298 7,5 E 313.472 0,0 28.736 0,0 265.608 0,0 76.600 0,0 F 138.766.729 3,0 168.665.956 12,0 177.731.230 4,1 132.074.306 7,3 G 313.882.274 6,7 352.467.573 25,1 211.349.667 4,9 470.820.807 26,1 H 138.642.646 3,0 25.886.898 1,8 116.691.002 2,7 50.368.066 2,8 I 2.570.345.580 54,9 468.324.208 33,4 2.563.605.489 59,3 476.065.360 26,4 J 177.916.153 3,8 40.508.155 2,9 18.916.717 0,4 199.597.071 11,1 K 203.412.709 4,3 168.729.449 12,0 183.441.706 4,2 193.959.783 10,7 L 131.831 0,0 27.375 0,0 126.504 0,0 32.702 0,0 M 8.214.725 0,2 1.362.147 0,1 7.355.315 0,2 2.243.283 0,1 N 466.119.353 9,9 32.083.329 2,3 418.225.402 9,7 79.992.476 4,4 O 37.085.664 0,8 16.140.437 1,1 21.755.842 0,5 37.515.425 2,1 Ukupno 4.685.994.961 100,0 1.403.856.361 100,0 4.320.086.112 100,0 1.804.279.500 100,0

1.4. Budžet općine Centar

Općina Centar ima razvojni Budžet što se uočava kroz izdvajanja za investicije.

Tabela 11. Ukupna izdvajanja za projekte-investicije iz Budžeta Općine Centar (u KM) Izvršenje Izvršenje Izvršenje Ukupno Budžet Izdvajanja za projekte I-XII 2003 I-XII 2004 I-XII 2005 2003-2005. 2006. 1. Kapitalni izdaci 6.504.671 7.573.893 8.421.716 22.500.280 13.038.430 2. Tekući transferi za projekte 1.610.611 1.270.084 1.794.780 4.675.474 2.640.460 Ukupno 1. i 2. (Projekti) 8.115.282 8.843.977 10.216.496 27.175.754 15.678.890 Ukupno (Budžet) 15.273.302 16.291.299 18.443.420 50.008.021 27.177.534

Posebno su značajna kapitalna izdvajanja, odnosno izdvajanja za javne investicije. Ostvarena kapitalna izdvajanja za period 2003-2005. godina iznose 22.500.280 KM, a ukupno planirani kapitalni izdaci za 2006. godinu iznose 13.038.430 KM. Takođe, potrebno je istaći da se dio tekućih tansfera izdvaja za tekuće projekte (grantovi drugim nivoima vlasti i kroz subvencije javnim komunalnim preduzećima za projekte). Ovaj vid izdvajanja za period 2003-2005. iznosi 4.675.000 KM, a u Budžetu za 2006. godinu planirano je 2.640.000 KM.

Kroz kapitalne grantove rađena je projektna dokumentacija, sanirana je komunalna i stambena infrastruktura, zatim, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje, lokalnih cesta i mostova, sanacija klizišta, nabavka opreme za škole i fakultete itd., ulaganja za potrebe mjesnih zajednica, vjerskih objekata itd.

21 Tabela 12. Kapitalni izdaci (u KM) Izvršenje Izvršenje Izvršenje Budžet Ukupno Ukupni kapitalni izdaci I-XII 03 I-XII 04 I-XII 05 2006. 1. Kapitalni grantovi Kapitalni grant drugim nivoima vlasti 3.565.744 3.848.287 4.923.272 12.337.303 8.325.076 Kapitalni grantovi pojedincima 969.043 935.002 502.667 2.406.712 549.000 Kapitalni grantovi neprofitnim organizacijama 158.700 294.550 726.061 1.179.311 501.000 Ukupno 4.693.487 5.077.839 6.152.000 15.923.326 9.375.076 2. Kapitalna ulaganja Nabavka i uređenje zemljišta 82.931 1.014.701 1.500.983 2.598.615 716.364 Nabavka građevina 178.702 52.368 51.114 282.184 1.336.835 Nabavka opreme 555.419 362.445 570.209 1.488.073 284.655 Nabavka stalnih sredstava u obliku prava 11.360 7.623 53.415 72.398 362.000 Rekonstrukcija i investiciono održavanje 982.772 1.058.916 93.995 2.135.683 963.500 Ukupno 1.811.184 2.496.054 2.269.716 6.576.954 3.663.354 Kapitalni izdaci (ukupno 1. i 2.) 6.504.671 7.573.893 8.421.716 22.500.280 13.038.430 Ukupno Budžet 15.273.302 16.291.299 18.443.420 50.008.021 27.177.534

Kapitalna ulaganja realizuju se ulaganja u zemljište, u zgrade, opremu i nabavka stalnih sredstava u obliku prava.

Kapitalni izdaci u ukupnom Bužetu Općine u svim godinama posmatranja učestvuju sa preko 40%.

Tabela 13. Izdvajanja za investicije iz Budžeta u % Izvršenje Izvršenje Izvršenje Budžet Izdvajanja za projekte I-XII 03 I-XII 04 I-XII 05 2006. 1. Kapitalni izdaci 43,1 46,9 46,0 48,0 2. Tekući transferi za projekte 10,7 7,9 9,8 9,7 Ukupno 1.i 2. 53,8 54,8 55,7 57,7

U Budžetu za 2006. godinu uočava se pozitivna tendencija povećanja kapitalnih izdataka (grantova i ulaganja) odnosno povećanja ulaganja za investicije. Tako je Općina realizovala za kapitalne izdatke iz Budžeta 43,1% u 2003.godini, a u 2006. planirala je izdvojiti 48% sredstava iz Budžeta za kapitalne investicije. Istovremeno dolazi do smanjenja ukupnih tekućih izdataka iz Budžeta, i to sa 56,1% u 2003. na 48,8% u 2006.godini.

Tabela 14. Ukupna izdvajanja iz Budžeta u % Izvršenje Izvršenje Izvršenje Budžet Ukupni rashodi I-XII 03 I-XII 04 I-XII 05 2006. 1. Tekući izdaci (ukupno) 56,1 51,4 54,0 48,8 2. Kapitalni grantovi 31,1 31,5 33,6 34,5 3. Kapitalna ulaganja 12,0 15,5 12,4 13,5 4. Finansiranje 0,8 1,7 0,0 2,1 5. Tekuće rezerve 0,0 0,0 0,0 1,1 Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0

22

Učešće tekućih i kapitalnih izdataka (Budžet=100%)

60,0%

50,0%

40,0%

30,0%

20,0%

10,0%

0,0% Izvršenje 2003 Izvršenje 2004 Izvršenje 2005 Budžet 2006.

tekući kapitalni ostalo

Graf 1.

1.5. Izvod iz Programa javnih investicija Kantona Sarajevo za period 2006-2008. godine na području općine Centar

Potrebno je istaći da se na području općine Centar realizuju vrlo značajni projekti- investicije u skladu sa Programom javnih investicija Kantona Sarajevo za period 2006- 2008. godina.

Tabela 14. Projeki na području općine Centar u ukupnom Programu javnih investicija KS Planirana sredstva Broj Područje projekata Vrijednost Ukupno Realizacija projekta osig. sred sa 2005. 2006 2007 2008 projekata Ukupno na Kantonu Sarajevo Vrijednost u KM 697.121.502 206.139.059 154.379.964 112.227.146 149.925.414 127.885.000 140 od toga na općini Centar 30 Vrijednost u KM 157.895.179 26.169.564 20.315.393 21.165.100 32.830.374 23.230.000 21,4 Učešće u % 22,6 12,7 13,2 18,9 21,9 18,2

Prema Programu javnih investicija Kantona Sarajevo planirano je 140 projekata ukupne vrijednosti 697.121.502 KM. Od toga na području općine Centar se odnosi 30 projekata ukupne vrijednosti 157.895.179KM što predstavlja 22,6% vrijednosti ukupnih investija Kantona. Najveći broj ovih projekata je iz oblasti zdravstva, saobraćajne i komunalne infrastrukture.

U toku 2005.godine iz Programa javnih investicija KS realizirano je preko 20 miliona KM na području općine Centar.

23 Tabela 15. Izvori finansiranja projekata na općini Centar Sredstva u KM Red. Izvori Vrijednost Ukupno Realizacija sa Planirana sredstva broj projekta osig. sred 2005. 2006 2007 2008 1 Budžet Kantona Sarajevo 136.720.079 17.434.564 14.631.393 10.475.000 29.330.374 23.230.000 2 Federalni budžet 385.000 655.000 655.000 0 0 0 3 Budžet Općine 300.000 0 0 0 300.000 0 4 Ostali 20.490.100 8.080.000 5.029.000 10.690.100 3.200.000 0 Ukupno 157.895.179 26.169.564 20.315.393 21.165.100 32.830.374 23.230.000 Struktura sredstava u % 1 Budžet Kantona Sarajevo 86,6 66,6 72,0 49,5 89,3 100,0 2 Federalni budžet 0,2 2,5 3,2 0 0 0 3 Budžet Općine 0,2 0 0 0 0,9 0 4 Ostali 13,0 30,9 24,8 50,5 9,7 0 Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

U finasiranju projekata koji se odnose na općinu Centar, Budžet Kantona Sarajevo učestvuje sa 86,6%, a federalni i općinski budžet sa 0,2%.

2. SWOT ANALIZA

Za opću ocjenu stanja, kao i mogućnostima razvoja, poslužićemo se SWOT analizom. SWOT analiza je snažno sredstvo za određivanje komparativnih i kompetativnih prednosti područja koja upućuju na razvojne ciljeve, i istovremeno upozorava na ograničenja, odnosno prepreke razvoju. Elementi SWOT analize su: snage i slabosti unutrašnjih faktora i mogućnosti i prijetnje vanjskih faktora. Cilj ovakve analize je da vodi jačanju snaga, eliminaciji slabosti, korištenju mogućnosti u profiliranju strategije razvoja i ciljeva za njenu realizaciju, kao i programa za njenu realizaciju.

Polazne osnove za izradu SWOT analize su nalazi socioekonomskih karakteristike Općine Centar. Pri tome su pažljivo razlučeni eksterni i interni faktori prema modelu analize. Naravno, ovaj model ostaje otvoren za cjelovito sagledavanje svih fatora i privrednog i prostornog razvoja i treba ga shvatiti kao izazov za dalju doradu svih učesnika u pripremi programa lokalnog ekonomskog razvoja.

Da se podsjetimo da su interni faktori: prirodni resursi, ljudski resursi, oprema, tehnologija, izgrađenost infrastrukture, stanje urbanog okruženja, poslovna klima, zakonska regulativa, itd. A eksterni faktori: geografska i geopolitička pozicija, opća makroekonomska i politička situacija u BiH, nepovoljni trendovi itd.

Zadaća aktera razvoja je da jačaju snage i mogućnosti profiliraju kroz planove i programe razvoja, a eliminišu ili minimiziraju ograničenja i prijetnje.

24 Snage Slabosti

- centralni položaj u Kantonu Sarajevo i centralni - prostorna ograničenja, položaj u glavnom gradu države BiH, - nedostatak kapitala, - sjedište administrativnih, upravnih, državnih, - zanemarljiv proizvodni sektor, međunarodnih institucija i organizacija - trend pada učešća trgovine u društvenom - trgovinski centar, proizvodu Općine, - finansijski centar, - gašenje velikih sistema, - zdravstveni centar, - nepostojanje klastera na vertikalnom i - obrazovni centar, horizontalnom nivou, - kulturni centar, - nedostatak jedinstvene i integrisane promocije i - prepoznatljive kulturne manifestacije na marketing strategije za turizam, ruralni razvoj i međunarodnom nivou, lokacija koje su pogodne za investitore - najrazvijenija općina u Kantonu Sarajevo, - neujednačenost razvijenosti i urbaniziranosti preko dva puta iznad prosjeka Kantona područja Općine, Sarajevo, - nepovoljna starosna struktura stanovništva, nisko - najveći GDP/pc u Kantonu Sarajevo, učešće mladog stanovništva do 14 godina, - ljudski resursi, - negativna stopa prirodnog priraštaja - velika koncentracija radnih mjesta stanovništva, - najveća koncentracija ekonomskih efekata - nepovoljna kvalifikaciona struktura razvijenosti, nezaposlenih, - dobra saobraćajna povezanost, - neopremljenost infrastrukturom padinskih i - kvalitetne telekomunikacione veze, ruralnih dijelova, - dobra infrastrukturna opremljenost centralnog - nedovoljna saobraćajna pristupačnost i područja, povezanost padinskih i ruralnih dijelova, - značajan turistički centar – preko 50% - bespravna izgradnja, ostvarenog prihoda od turizma u Kantonu - preko 100 klizišta na padinskim dijelovima - oko 24% objekata graditeljske baštine Kantona, - nedovoljna gradska čistoća, - razvojni karakter Budžeta Općine - prezagušenost saobraćaja, - spremnost Općine za podršku programima - izražen nedostatak parking prostora, razvoja - nedovoljno atraktivan ambijent (neuređenost - kapaciteti za razvoj sporta (Zetra, Skenderija..) prostora)

Mogućnosti Prijetnje - stvarnje povoljnog ambijenta za privlačenje - nastavak negativnog trenda učešća trgovine u investicija, društvenom proizvodu Općina, - povećanje konkurentnosti Općine, - nedostatak velikih investicionih projekata koji će - razvoj visokih tehnologija, generisati ukupan razvoj, - razvoj funkcija centraliteta glavnog grada, - nedostatak projekata za privlačenje investicija, - centralno područje u metropolitanskoj regiji, - nedostatak pogodnosti za privlačenje investicija, - visoka atraktivnost područja, - nepovoljna demografska struktura, - uređenje prepoznatljivog urbanog ambijenta - trend nastavljanja nepoviljne privredne strukture, centralnog dijela Kantona, - nedovoljna pripremljenost za kreiranje nove - jaki potencijali za stvaranje poslovnih zona, privredne strukture (tercijar, kvartar), - potencijali za razvoj ruralnog područja: - zagušenost saobraćaja, turizam, poljoprivreda, kućna radinost, - saobraćaj u mirovanju, organska poljoprivrada, - nepokrivenost dijelova Općine vodovodnom i - razvoj turizma, kanalizacionom infrastrukturom. - razvoj Javnog Privatnog Partnerstva, - finansiranje razvoja putem ubiranja naknade za korištenje građevinskog zemljišta, - kontinuiranost planiranja, - kooridiniranost u programiraranja javnih investicija.

25 3. VIZIJA

Vizija općine Centar proizilazi iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine i Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine.

Općina Centar je u evropskoj metropoli, gradu Sarajevu, koja u sebi na optimalan način spaja obilježja istoka i zapada, međusobno povezujući njihove tokove kapitala, roba, usluga, tehnologija. To je mjesto:

• unosnog poslovanja domaćih i stranih kompanija, • izmjenjene privredne strukture karakteristične za nova kretanja u svijetu, • atraktivno za privlačenje investicija, • pogodno za razvoj novih tehnologija, • finansijskog, trgovačkog i uslužnog poslovanja, • ambijentalno uređeno i atraktivno, • obrazovanog stanovništva, • ugodnog i zdravog življenja, • pogodno za ruralni razvoj, • u koje se rado dolazi i koje je otvoreno za sve dobronamjerne ljude, • u gradu Sarajevu koji je značajan kulturni centar Evrope, • čisto, zeleno i ekološki revitalizirano, • značajno središte urbanog, poslovnog, sajamskog, kulturnog i ruralnog turizma, • sportski, obrazovni, naučni i zdravstveni centar.

Razvoj općine Centar je utemeljen i naslanja se na koncepciju humanog razvoja, kao holističkog pristupa razvoju koji u prvi plan stavlja čovjeka, sa njegovim sposobnostima, napredak u blagostanju stanovništva, održavanje ravnoteže u prirodnoj sredini, kao i proces modernizacije institucija te društveno političkih odnosa. To je razvoj koji uključuje sve aspekte (prostorni, ekonomski, okolinski, društveni i socijalni) i sve aktere razvoja (javni sektor, privatni sektor, civilno društvo, lokalnu zajednicu, pojedinca); to je stalan proces širenja izbora i mogućnosti ljudi da dostignu određeni nivo blagostanja.

Jačanje institucionalnog okvira (svi akteri planiranja i reAlizacije) će obezbijediti ostvarenje vizije.

26 4. STABLO PROBLEMA I CILJEVA

Stablo problema i ciljeva daje se kao primjer kako saobraćaj može da utiče na ukupne aktivnosti u gradskom centru.

U prvoj slici se vidi kako neriješenost saobraćajnih probelma utiče na smanjenu privrednu aktivnost u centralnoj zoni.

Druga slika pokazuje da uspješno rješavanje saobraćajnih problema rezultira povećanom privrednom aktivnošću u centralnoj zoni.

27

5. CILJEVI

Utvrđivanja ciljeva ima dvije dimenzije: jedna je vizija razvoja općine, šta želimo da nam općina bude, a druga dimenzija je šta možemo, koliko je realnost istvarivanja ciljeva.

Ovom prilikom utvrđeni su ciljevi istovremeno i ambiciozni i realni, pošlo se od činjenice da je općina centralna općina Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo, i najrazvijenija, koja treba u punom kapacitetu da doprinese daljem razvoju Sarajeva kao metropole.

Kod utvrđivanja ciljeva posebna pažnja obratila se uslovima i raspoloživim mogućnostima da se ciljevi i ostvare, uz uvažavanje procesa koji se dešavaju u bližem i daljem okruženju.

Polazišno opredjeljenje je ubrzanje ekonoskih aktivnosti i konkurentnosti općine ka profitabilnoj i održivoj ekonomiji uz podizanje kvalitete života i stabilnosti egzistencije svih građana na cijelom području Općine, urbanom i ruralnom.

28 Prioritetni ciljevi razvoja općine Centar su:

ƒ Stvaranje ambijenta unosnog, prifitabilnog poslovanja, atraktivnog za investiranje, ƒ Razvoj konkurentnih, visokodiferenciranih djelatnosti (IT tehnologije), jačanje konkurentnosti uz uspostavljanje partnerskih odnosa između javnog i privatnog sektora, davanje podrške malim i srednjim preduzećima, ƒ Pokrivenost planskom dokumentacijom cijelog područja općine kroz izradu regulacionih planova, urbanističkih projekata i druge planske dokumentacije usaglašene sa planovima višeg reda, ƒ Razvoj i unaprijeđenje komunalne infrastrukture (saobraćaj, saobraćaj u mirovanju, vodosnabdijevanje i kanalizacija, regulacija vodotoka, javna rasvjeta) kao preduslova za povezanost svih dijelova općine, povezanost općine sa širim prostorom, preduslova za investiranje, kao i uslova kvalitetnog življenja građana na cijelom prostoru općine, ƒ Uvođenje tržišnog sistema i povećanja efikasnosti korištenja gradskog zemljišta primjenom instrumenata zemljišne politike, ƒ Razvoj ljudskih resursa kroz permanentno obrazovanje i sticanje novih znanja, prekvalifikaciju postojećih i povećanje zaposlenosti, ƒ Valorizacija kulturno-istorijske baštine i prirodnog nasljeđa, ƒ Obezbjeđenje turističke infrastrukture, ƒ Dalja promocija kulturnih, sportskih, privrednih, sajamskih i kongresnih manifestacija, ƒ Valorizacija potencijala za ruralni razvoj, ƒ Zaštita okoliša, ƒ Poboljšanje kvaliteta života kroz unaprijeđenje zdravstvene zaštite, obrazovanja, stanovanja, obezbijeđenje uslova za sport i rekreaciju, te zadovoljavanje kulturnih potreba, ƒ Javni red i mir.

6. PREGLED PROGRAMA, PODPROGRAMA I PROJEKATA

Programi, podprogrami i projekti su proizašli iz vizije i ciljeva razvoja Općine, kao i iz potrebe rješavanja prisutnih problema, a i u saglasnosti su sa planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godine.

Ostvarivanje vizije je dugoročan proces i zahtijeva daleko veći obim sredstava, projekata i vremena, te se izbor predloženih projekata temelji na rješavanju prioritetnih problema, postavljenim ciljevima i procjeni resursa za njihovu realizaciju.

29 108 projekata je grupisano u devet oblasti: Privredni razvoj, izrada planske dokumentacije, infrastruktura, zemljišna politika, ambijent, turizam, ruralni razvoj, zaštita okoliša i društvena infrastruktura.

Tabela A predstavlja programe, podporograme i pripadajuće projekte, a Tabela B predstavlja projekte prema vrijednosti, izvoru sredstava i dinamici realizacije u periodu od 2006. do 2010. godine.

Šifra projekta predstavlja vezu između tabele A i B. Prvi broj šifre označava program, drugi broj podprogram, a treći pripadajući projekat.

30 Tabela A Programi, podprogrami, projekti Programi Podprogrami Projekti Rb. Naziv Rb. Naziv Rb. Naziv 1. Privlačenje investicija 1. Vodič za investiciona ulaganja 1. Istraživanje mogućnosti primjene JPP 2. JPP Javno Privatno Partnerstvo 2. Kandidovanje projekata za JPP 1. Ponuda lokacija po namjenama za investiranje u MSP 2. Finansijska podrška MSP -obezbijeđenje povoljne kreditne linije Podrška malim i srednjim preduzećima 3. 3. Centar za podršku biznisu (Programi edukacije i promocije) (MSP) 1. Privredni razvoj 4. Inkubacioni centar 5. Projekat formiranja uslužnih i proizvodnih zadruga Uspostavljanje sistema praćenja ukupnih 4. 1. Informacija o ukupnim kretanjima na području Općine (dva puta godišnje) kretanja na području općine 1. Pregled stanja IT infrastrukture na području Općine 5. Informatički menadžment 2. Plan IT mreže na području Općine 3. Implementacija IT Plana na području Općine 1. RP Jagomir I 2. RP Gradski centar Marijin dvor 3. RP Čobanija 4. RP Podgaj - Tekija 5. Izmjene RP Poslovna zona "Šip" 6. Izmjene RP Panjina kula - Hrastovi 7. Izmjene RP Zetra 1. Regulacioni planovi 8. Izmjena RP Crni vrh 9. MZ Bardakčije - RP "Brdakčije" koje nije obuhvaćeno niti jednim regulacionim planom 10. MZ Džidžikovac-Koševo I - RP "Sutjeska-Koreja" Planska MZ Hrastovi-Mrkovići - izrada RP za dijelove MZ koji nisu obuhvaćeni regulacionim 2. 11. dokumentacija planom 12. MZ Donji Velešići - Izrada RP "Velešići" 13. MZ Mejtaš-Bjelave - Izrada planske dokumentacije za kompletno područje MZ 1. UP Skenderija 2. UP "Šehića bašta" 2. Urbanistički projekti 3. Arboretum - Slatina I faza 4. MZ Breka- Koševo II - Izraditi novi UP za ovo područje RP "Radava": Prenos zemljišta i izrada projektne dokumentacije u svrhu uređenja zemljišta 1. u predmetnom obuhvatu 3. Prenos zemljišta 2. Prenos zemljišta za obuhvat zone “C” i “D” u okviru RP “Gradski park Betanija” 3. Nabavka zemljišta za privođenje krajnjoj namjeni gradnja

31 Programi Podprogrami Projekti Rb. Naziv Rb. Naziv Rb. Naziv 1. Izrada projektne dokumentacije za realizaciju Prve transverzale Željeznička stanica-Šip 2. Podzemna garaža "Pozorište" Obezbijeđenje parkiranja za stanujuće stanovništvo u centralnoj zoni (analiza stanja i 3. obilježavanje) 4. Realizacija projekta "Most Likovna akademija - Radićeva" 5. Uređenje nekategorisanih ulica 6. Uređenje lokalnih ulica (i MZ Bardakčije) Izgradnja i održavanje stepeništa i rukohvata (i MZ Breka- Koševo II i MZ Skenderija- 7. Podtekija) MZ Bardakčije - Regulisanje saobraćaja proširenom raskrsnicom Hadži Beširova-Zaima Šarca, Proširenje i rekonstrukcije kompletne infrastrukture ulice Bardakčije, Kompletna rekonstrukcija 8. komunalne infrastrukture svih ulica u okviru predloženog Regulacionog plana "Bardakčije", Izgradnja nove saobraćajnice, Semaforizacija svih najfrekventnijih raskrsnica, Regulisati frekventni dio ulice Budakovići MZ Džidžikovac-Koševo I - Završetak dijela sjeverne longitudinale na potezu 9. Arhitektonski fakultet-Željeznička stanica, ispitati mogućnost izgradnje saobraćajnice između Vogošće i Pala 10. MZ Park Višnjik - postavljanje stubića od Bolničke ulice do Zaima Šarca 3. Infrastruktura 1. Saobraćaj 11. MZ Betanija-Šip - Semaforizacija i vertikalna signalizacija, Asfaltiranje ulica MZ Hrastovi-Mrkovići - izgradnja puta koji bi povezivao ulice Panjinu kulu i Hamida 12. Beširevića, Izgradnja puta Mrkovići-Čavljak 13. MZ Pionirska dolina-Nahorevo - izgradnja puta za Skakavac preko Poljina MZ Koševsko brdo - rekonstrukcija ulice Marija Mikulića, Uspostavljanje autobuske linije duž 14. ulice Muhameda Hadžijahića MZ Marijin dvor-Crni vrh - Sanacija kulir ploča i postavljanje zapreka za vozila u ulici 15. Kranjčevićeva

16. MZ Soukbunar -popravak puta za Debelo brdo, ul. Cicin han, obezbijediti bolji priključak na cestu kojom saobraća gradski prevoz, Riješiti problem stepenica u Vranjačama 17. MZ Ciglane-Gorica - rješavanje problema saobraćaja, posebno saobraćaja u mirovanju MZ Breka- Koševo II - Uraditi semaforizaciju, postaviti saobraćajne znakove, te «ležeće 18. policajce» ispred škola, Izgradnja parkirališta u sastavu Kliničkog centra, Izgraditi spoj MZ sa gradskom transverzalom 19. MZ Velešići - Izgradnja prilazne saobraćajnice za ovo područje MZ Skenderija-Podtekija - postavljanje "ležećih policajaca" kod OŠ V. Škarić" i Vatrogasne 20. brigade

32 Programi Podprogrami Projekti Rb. Naziv Rb. Naziv Rb. Naziv 1. Vodosnabdijevanje naselja Grdonj 2. Vodosnabdijevanje naselja Betanija – Kromolj 3. Izgradnja vodovoda Nahorevo i Mrkovići 4. Izgradnja i rekonstrukcija vodovodnog i kanalizacionog sistema Izgradnja kolektora uz Koševski potok 5. (Stvaranje uvjeta za izgradnju kanalizacionog sistema u naselju Radava -Nahorevo) MZ Betanija-Šip - Izgradnja ulične kanalizacione mreže u RP «Betanija», Vodosnabdjevanje ulica u RP «Betanija», Izgradnja vodovodne mreže i vodosnabdijevanje ulica Zije Dizdarevića, 2. Vodosnabdijevanje i kanalizacija 6. Deizina Bikića, Abdurahmana Muharemije, Izrada projekata kanalizacione mreže, Izgradnja sekundarne kanalizacione mreže na cijelom mjesnom području «Šip», Regulisanje slivnih i otpadnih voda 7. MZ Soukbunar - saniranje potoka u Cicinom hanu MZ Ciglane-Gorica -Saniranje kanalizacione mreže na platou Trg Merhemića i u ulici Hakije 8. Kulenovića / začepljenja u vrijeme padavina/ 3. Infrastruktura MZ Breka- Koševo II - Izmjeniti vodovodne i kanalizacione azbestne cijevi, Priključiti sve 9. objekte na kanalizacionu mrežu 10. MZ Skenderija-Podtekija - Sanacija kanalizacione mreže u ul. Hamdije Kreševljakovića 3. Regulacija vodotoka 1. Regulacija Koševskog potoka od Mikotične bolnice 1. Izgradnja, rekonstrukcija i sanacija javne rasvjete MZ Brdakčije - Uvezati javnu rasvjetu u ulici Budakovići sa javnom rasvjetom na 2. granici općine Stari Grad 4. Javna rasvjeta 3. MZ Betanija-Šip - Postavljanje javne rasvjete 4. MZ Soukbunar - Postaviti uličnu rasvjetu u ul. Mrakuša 5. MZ Ciglane-Gorica - Sanacija javne rasvjete u tunelu na Ciglanama 6. MZ Breka-Koševo II - Postaviti javnu rasvjetu u parkovima Sanacija klizišta JU OŠ "Vladislav Skarić" ( i MZ Marijin dvor-Crni vrh, MZ Soukbunar, MZ 5. Klizišta 1. Ciglane-Gorica, MZ Skenderija-Podtekija) 6. Ostalo 1. Ulaganja u infrastrukturu novih naselja-Šip

33 Programi Podprogrami Projekti Rb. Naziv Rb. Naziv Rb. Naziv Naknada za korištenje građevinskog 1. Izrada softvera 4. Zemljišna politika 1. zemljišta 2. Formiranje baze podataka Uređenje pasaža i unutrašnjih 1. 1. Izbor lokacija i izrada idejnih rješenja dvorišta u centralnoj zoni 1. Betanija 2. Veliki park 3. Parkovi oko Predsjedništva 4. Koševo i 5. Koševo II 2. Parkovi 6. Prešern 7. Park Jezero (RP Zetra) 8. MZ Bardakčije - Izgradnja većih parkovskih površina 9. MZ Hrastovi-Mrkovići- pošumljavanje naselja Grdonj 10. MZ Marijin dvor-Crni vrh -Uređenje parka Crni vrh i izgradnja igrališta 11. MZ Ciglane-Gorica - Sanacija zelenih površina i postavljanje parkovskog mobilijara 5. Ambijent 1. Voda u gradskom tkivu - izbor lokacija i realizacija 2. Uređenje pješačkih zona (Izbor lokacija, izrada projekata i realizacija) 3. MZ Bardakčije - Realizacija proširenja skvera MZ Džidžikovac-Koševo, MZ Mejtaš-Bjelave i MZ Trg oslobođenja-Centar - Izgradnja 4. javnih WC-a 3. Uređenje javnih površina 5. MZ Betanija-Šip, MZ Ciglane-Gorica - Izgradnja niša za smještaj hajfiša za smeće 6. MZ Koševsko brdo - Uređenje i ograđivanje šehidskog obilježja u ulici Braće Begić 7. MZ Marijin dvor-Crni vrh - Uređenje prostora spomen obilježja «Vraca» i područja Trebevića 8. MZ Ciglane-Gorica - Sanacija platoa Trg Merhemića 9. MZ Breka- Koševo II - Revitalizirati postojeće zelene površine Sanacija i rekonstrukcija fasada na stambenim i poslovno stambenim zgradama u centralnom 4. Fasade 1. gradskom jezgru (i MZ Džidžikovac-Koševo i MZ Skenderija-Podtekija)

34 Programi Podprogrami Projekti Rb. Naziv Rb. Naziv Rb. Naziv 1. Iluminacija značajnih zgrada 5. Iluminacija 2. Iliminacija mostova 6. Uređenje korita i obala 1. Uređenje korita i obala Miljacke 5. Ambijent Realizacija sistema pješačkih i 1. Realizacija pješačke staze od „Čobanije“ do „Drvenije“ 7. biciklističkih saobraćajnica 2. Projekat biciklističkih staza i parkinga za bicikle 8. Rekonstrukcija 1. Rekonstrukcija kvadranata u centralnoj zoni (Izbor lokacija, izrada projekata i realizacija) 1. Debelo brdo (Projekat Arheološki park) 2. Spomenik prirode Skakavac 3. Vidikovci Grada 4. Mapa općine (city light) 6. Turizam 1. Turistička infrastruktura 5. Projekat vizuelnih komunikacija 6. Projekat označavanja kulturno-historijskih objekata MZ Park Višnjik - vizuelno obilježavanje mjesta stradanja civila u toku rata u periodu 7. od 1992-1995., Obilježavanje spomenika poginulim iz NOR-a, obilježavanje spomenika Đuri Pucaru 1. Poljoprivredna zadruga Centar 2. Razvoj mini farmi (i MZ Park Višnjik uvođenje plasteničkog razvoja ) 1. Povećanje poljoprivredne proizvodnje 3. Uvođenje standarda u proizvodnji hrane 4. Farmer market 5. Rekonstrukcija objekta Mrkovići 1. Kategorisanje seoskih domaćinstava 2. Edukacija seoskih domaćinstava 2. Razvoj seoskog i planinskog turizma 3. Obnova planinarskih domova 7. Ruralni razvoj 4. MZ Pionirska dolina-Nahorevo - izgradnja doma na Skakavcu 3. Razvoj etno zanata 1. Paleta proizvoda ruralnog područja 1. Plan promocije ruralnog područja 4. Promocija 2. Izložba poljoprivrednih proizvoda, rukotvorina i turističke ponude ruralnog područja 1. Uređenje saobraćajnice Nahorevo - Skakavac - Bukovik 2. Uređenje saobraćajnice Radava - Mrkovići 5. Infrastruktura u ruralnom području 3. Uređenje saobraćajnice Radava - Kromolj 4. Vodosnabdijevanje ruralnog područja 5. Izgradnja kanalizacione mreže u ruralnom području 1. Uvođenje ISO 14001 2. Implementacija projekata iz LEAP-a 8. Zaštita okoliša 1. LEAP općine Centar 3. Pilot projekat Reciklažno dvorište MZ Marijin dvor-Crni vrh i MZ Trg oslobođenja- Centar - postavljanje aparata za mjerenje 4. koncentracije

35 Programi Podprogrami Projekti Rb. Naziv Rb. Naziv Rb. Naziv 1. Izrada projektne dokumentacije za modernizaciju Olimpijskog stadiona Sarajevo 2. Rekonstrukcija "FIS"-a 3. Teniski centar Koševo 4. Squash club Sarajevo (RP "Zetra") 5. Izgradnja i opremanje sportskih površina u svakoj mjesnoj zajednici 1. Sport 6. MZ Betanija-Šip - izgradnja sportskih igrališta u RP "Betanija" i RP "Šip" MZ Koševsko brdo - Izgradnja predviđenih sportskih igrališta i igrališta za djecu, Obnoviti rad 7. sportskog društva " Koševsko brdo" 8. MZ Marijin dvor-Crni vrh - Postavljanje sportske plohe za nogomet i košarku kao i za djecu 9. MZ Soukbunar - izgradnja sportske dvorane sa pratećim objektima Kompletna rekonstrukcija sa pratećom infrastrukturom u objektu kao i van objekta (priključci na 1. postojeću infrastrukturu), objekti u ulici Koste Hermana 2 i Mustajbega Fadilpašića 15 2. Sanacija ratom oštećenih objekata zajedničkog stanovanja 3. Sanacija ratom oštećenih stambenih objekata individualnog stanovanja 2. Stanovanje 4. Izgradnja stambenih jedinica-borci 5. Projekat Zuko Džumhur Društvena 9. 6. MZ Džidžikovac-Koševo I - zamjena azbestnih ploča na krovovima zgrada infrastruktura 7. MZ Park Višnjik -Sanacija krova u ulici Bolnička 32 8. MZ Ciglane-Gorica - Sanacija ratom oštećenih objekata kolektivnog stanovanja 9. MZ Breka- Koševo II - Sanirati devastirane objekte kolektivnog stanovanja 1. Ambulante porodične medicine MZ Hrastovi i MZ Mrkovići 2. MZ Bardakčije - Izgradnja nove ambulante 3. MZ Park Višnjik - izgradnja ambulante porodične medicine 3. Zdravstvo 4. MZ Koševsko brdo - Izgradnja zdravstvene stanice MZ Marijin dvor-Crni vrh - Vraćanje ambulante porodične medicine, te premještanje Centra za 5. ovisnike na drugu lokaciju 1. Idejni projekat za izgradnju Filmskog grada Jagomir 2. JU Centar za kulturu "Sarajevo", ul. Jelićeva, rekonstrukcija i opremanje, adaptacija dvorišta 3. Centar za mlade na Gorici, promocija Centra 4. Kultura 4. Projekat Kulturni informativni centar 5. Promotivni film o općini Centar 6. Arhitektonski paviljon 7. MZ Džidžikovac-Koševo I - formiranje Tehničkog muzeja u Sarajevu 8. MZ Ciglane-Gorica - Otvaranje biblioteke sa čitaonicom

36 Programi Podprogrami Projekti Rb. Naziv Rb. Naziv Rb. Naziv 1. Izgradnja fiskulturne sale JU OŠ "Safvet beg Bašagić" 2. Nadogradnja i adaptacija JU OŠ "Nafija Sarajlić" 3. Sanacija klizišta JU OŠ "Vladislav Skarić" 4. Rekonstrukcija kupole JU OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" 5. Obrazovanje Obezbijeđenje kontejnera za odvajanje papira, plastike i stakla u školskim dvorištima, odvođenje 5. Društvena otpada i ekonomske naknade za škole 9. infrastruktura 6. MZ Bardakčije - Izgradnja ili rekonstrukcija starog obdaništa, Šekerova br.34 7. MZ Džidžikovac-Koševo I - obezbijediti sredstva za razvoj visokoškolskih ustanova 8. MZ Soukbunar - dogradnja i rekonstrukcija OŠ "Nasan Kaimija" 1. MZ Koševsko brdo - Izgradnja Doma za stara i iznemogla lica 6. Ostalo 2. MZ Soukbunar - izgradnja samoposluge, pošte, apoteke 3. MZ Ciglane-Gorica - Otvaranje pošte Napomena: Boldirani naziv Mjesnih zajednica označava njihove prijedloge nakon javne rasprave

37 Tabela B Programi Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b.šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 1. 1.1.1. Vodič za investiciona ulaganja Općina 30.000 30.000 Istraživanje mogućnosti primjene Javnog 2. 1.2.1. Općina 20.000 20.000 Privatnog Partnerstva - JPP Općina 20.000 20.000 3. 1.2.2. Kandidovanje projekata za JPP Kanton 30.000 30.000 Ukupno 50.000 50.000 Ponuda lokacija po namjenama za investiranje 4. 1.3.1. Općina 20.000 20.000 u MSP Finansijska podrška MSP - obezbijeđenje 5. 1.3.2. Općina 520.000 520.000 povoljne kreditne linije Centar za podršku biznisu (Programi edukacije 6. 1.3.3. Općina 60.000 15.000 15.000 15.000 15.000 i promocije) 7. 1.3.4. Inkubacioni centar Općina 120.000 20.000 100.000 Općina 15.000 15.000 Projekat formiranja uslužnih i proizvodnih 8. 1.3.5. Kanton 15.000 15.000 zadruga Ukupno 30.000 30.000 Informacija o ukupnim kretanjima na području 9. 1.4.1. Općina 40.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Općine (dva puta godišnje) 10. 1.5.1. Pregled stanja IT infrastrukture na području Općine Općina 20.000 20.000 11. 1.5.2. Plan IT mreže na području Općine Općina 40.000 40.000 12. 1.5.3. Implementacija IT Plana na području Općine JPP JPP Općina 13. 2.1.1. RP Jagomir I Grad Ukupno 87.750 42.750 45.000 14. 2.1.2. RP Gradski centar Marijin dvor Općina 101.148 50.574 50.574 Općina 15. 2.1.3. RP Čobanija Grad Ukupno 64.625 44.500 20.125 16. 2.1.4. RP Podgaj - Tekija Općina 250.000 125.000 125.000 17. 2.1.5. Izmjene RP Poslovna zona "Šip" Grad 28.875 28.875 U 2005. utrošeno 33.000 KM 18. 2.1.6. Izmjene RP Panjina kula - Hrastovi Grad 7.950 7.950 19. 2.1.7. Izmjene RP Zetra Općina 228.000 183.000 45.000 20. 2.1.8. Izmjena RP Crni vrh Općina 120.000 100.000 20.000

38 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 21. 2.1.9. MZ Bardakčije 22. 2.1.10. MZ Džidžikovac-Koševo I 23. 2.1.11. MZ Hrastovi-Mrkovići 24. 2.1.12. MZ Donji Velešići 25. 2.1.13. MZ Mejtaš-Bjelave 26. 2.2.1. UP Skenderija Općina 9.500 9.500 Realizirano 85.500 KM 27. 2.2.2. UP "Šehića bašta" Općina 24.525 24.525 U 2005.utrošeno 24.525 KM 28. 2.2.3. Arboretum - Slatina I faza Investitor 7.000 7.000 29. 2.2.4. MZ Breka- Koševo II RP "Radava": Prenos zemljišta i izrada 30. 2.3.1.projektne dokumentacije u svrhu uređenja zemljišta u Kanton 1.246.000 508.000 508.000 230.000 predmetnom obuhvatu Prenos zemljišta za obuhvat zone "C" i "D" u 31. 2.3.2. Kanton 708.000 236.000 236.000 236.000 okviru RP "Gradski park Betanija" Nabavka zemljišta za privođenje krajnjoj namjeni - sredstva i dinamika 32. 2.3.3. Općina gradnja po odluci Kanton Izrada projektne dokumentacije za realizaciju Grad 33. 3.1.1. Prve transverzale Željeznička stanica-Šip Općina Ukupno 350.000 350.000 Kanton Grad 34. 3.1.2. Podzemna garaža "Pozorište" Općina Ukupno 12.000.000 1.500.000 3.500.000 3.500.000 3.500.000 Obezbijeđenje parkiranja za stanujuće 35. 3.1.3. stanovništvo u centralnoj zoni (analiza stanja i Općina30.000 30.000 obilježavanje) Kanton Realizacija projekta "Most Likovna akademija - Grad 36. 3.1.4. Radićeva" Općina Ukupno 1.000.000 300.000 700.000 37. 3.1.5. Uređenje nekategorisanih ulica Općina 2.700.000 700.000 500.000 500.000 500.000 500.000 Općina 38. 3.1.6. Uređenje lokalnih ulica i MZ Bardakčije Kanton Ukupno 10.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 Izgradnja i održavanje stepeništa i rukohvata (MZ Breka- Općina 750.000 150.000 150.000 150.000 150.000 150.000 39. 3.1.7. Koševo II i MZ Skenderija-Podtekija)

39 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 40. 3.1.8. MZ Bardakčije 41. 3.1.9. MZ Džidžikovac-Koševo I 42. 3.1.10. MZ Park Višnjik 43. 3.1.11. MZ Betanija-Šip 44. 3.1.12. MZ Hrastovi-Mrkovići 45. 3.1.13. MZ Pionirska dolina-Nahorevo 46. 3.1.14. MZ Koševsko brdo 47. 3.1.15. MZ Marijin dvor-Crni vrh 48. 3.1.16. MZ Soukbunar 49. 3.1.17. MZ Ciglane-Gorica 50. 3.1.18. MZ Breka- Koševo II 51. 3.1.19. MZ Velešići 52. 3.1.20. MZ Skenderija-Podtekija Vodosnabdijevanje naselja Grdonj (Izrada 53. 3.2.1. Kanton520.000 20.000 200.000 300.000 projektne dokumentacije i izvođenje radova) Vodosnabdijevanje naselja Betanija – Kromolj Kanton 300.000 300.000 54. 3.2.2. (Izgradnja hidrofleks postrojenja i izgradnja Donator 260.000 260.000 distributivnog cjevovoda) Ukupno 560.000 560.000 55. 3.2.3. Izgradnja vodovoda Nahorevo i MrkovićiOpćina 356.000 356.000 Općina Izgradnja i rekonstrukcija vodovodnog i 56. 3.2.4. Kanton kanalizacionog sistema Ukupno 2.209.564 1.360.000 849.564 Izgradnja kolektora uz Koševski potok 57. 3.2.5. (Stvaranje uslova za izgradnju kanalizacionog Kanton 4.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 sistema u naselju Radava-Nahorevo) 58. 3.2.6. MZ Betanija-Šip 59. 3.2.7. MZ Soukbunar 60. 3.2.8. MZ Ciglane-Gorica 61. 3.2.9. MZ Breka- Koševo II 62. 3.2.10. MZ Skenderija-Podtekija Regulacija Koševskog potoka od Mikotične 63. 3.3.1. Kanton 700.000 100.000 300.000 300.000 bolnice 64. 3.3.2. MZ Bardakčije 65. 3.3.3. MZ Betanija-Šip 66. 3.3.4. MZ Soukbunar 67. 3.3.5. MZ Ciglane-Gorica

40 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 68. 3.3.6. MZ Breka- Koševo II Izgradnja, rekonstrukcija i sanacija javne 69. 3.4.1. Općina 1.000.000 200.000 200.000 200.000200.000 200.000 rasvjete Sanacija klizišta (i MZ Marijin dvor-Crni vrh, MZ Općina 2.200.000 1.000.000 300.000 300.000 300.000 300.000 70. 3.5.1. Soukbunar, MZ Ciglane-Gorica, MZ Skenderija- Podtekija) 71. 3.6.1. Ulaganja u infrastrukturu novih naselja-Šip Općina 3.913.790 3.913.790 Realizirana ukupna sredstva Naknada za korištenje građevinskog zemljišta - 72. 4.1.1. Općina 50.000 50.000 izrada softvera Naknada za korištenje građevinskog zemljišta - 73. 4.1.2. Općina 300.000 100.000 100.000 100.000 formiranje baze podataka Uređenje pasaža i unutrašnjih dvorišta u centralnoj zoni - Kanton Izbor lokacija i izrada idejnih rješenja (Izrada glavnih Grad 74. 5.1.1. projekata za Općina izabrane lokacije i realizacija tih lokacija) Ukupno 1.000.000 100.000 225.000 225.000 225.000 225.000 75. 5.2.1. Gradski park "Betanija" Općina 60.000 60.000 Izrada urbanističkog projekta ulaznog kompleksa Investitor 97.120 97.120 Gradski park "Betanija Ukupno 157.120 157.120 Kanton Glavni projekat uređenja Aleje u Gradskom parku Grad U toku je izrada idejnih "Betanija" Općina projekata Ukupno 200.000 200.000 Kanton 76. 5.2.1. Realizacija infrastrukturnih sistema kao uslov za Grad Investiciona suma će se uređenje Aleje (izgradnja pješačke komunikacije Općina odrediti na osnovu idejnih i sadnja visokih stablašica, uređenje potoka Sušica, projekata realizacija vodosnabdijevanja i kanalizacije) Ukupno 3.675.000 1.000.000 1.000.000 837.500 837.500 Kanton Izrada glavnog projekta zone C - hotrikulturne Hidrometrijska mjerenja Grad zone (jezera i drenažni sistem, šetnice, energetika, uraditi u VIII 2006., vrijednost Općina hortikultura...) 3.000 KM Ukupno 280.000 120.000 160.000

41 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 Kanton Investiciona suma će se Realizacija zone C prema projektnoj Grad odrediti na osnovu idejnih dokumentaciji (drenaža, jezero, hortikultura, Općina projekata, za naredni period ostaje šetnice, energetika...) Ukupno 3.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 2.256.000 KM Izrada dokumentacije za dio planirane trase ulice Kanton Alipašina i njene veze sa Prvom transverzalom Grad 76. 5.2.1. kao preduslov za izgradnju pristupa do ulaznog Općina kompleksa Gradski park "Betanija" Ukupno 100.000 100.000 Realizacija dijela planirane trase ulice Kanton Alipašina i njene veze sa Prvom transverzalom Grad kao preduslov za izgradnju pristupa do ulaznog Općina kompleksa Gradski park "Betanija" Ukupno 5.000.000 2.000.000 2.000.000 1.000.000 Kanton Grad 77. 5.2.2. Veliki park Općina Ukupno 1.000.000 1.000.000 Kanton Grad 78 5.2.3. Parkovi oko Predsjedništva Općina Ukupno 200.000 200.000 Kanton Grad 79. 5.2.4. Park Koševo I Općina Ukupno 50.000 50.000 Kanton Grad 80. 5.2.5. Park Koševo II Općina Ukupno 50.000 50.000 81. 5.2.6. Park Prešern Općina definisati konačno rješenje 82. 5.2.7. Park Jezero "RP Zetra" Općina 376.770 130.000 130.000 116.770 83. 5.2.8. MZ Bardakčije 84. 5.2.9. MZ Hrastovi-Mrkovići 85. 5.2.10. MZ Marijin dvor-Crni vrh 86. 5.2.11. MZ Ciglane-Gorica 87. 5.3.1.Voda u gradskom tkivu - izbor lokacija i realizacija Općina 500.000 150.000 150.000 100.000 100.000

42 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 Kanton Uređenje pješačkih zona (Izbor lokacija, izrada 88. 5.3.2. Grad Ferhadija, Svjetlost i td. projekata i realizacija) Općina Ukupno 1.000.000 300.000 300.000 200.000 200.000 89. 5.3.3. MZ Bardakčije MZ Džidžikovac-Koševo, MZ Mejtaš-Bjelave i MZ 90. 5.3.4. Trg oslobođenja-Centar 91. 5.3.5. MZ Betanija-Šip, MZ Ciglane-Gorica 92. 5.3.6. MZ Koševsko brdo 93. 5.3.7. MZ Marijin dvor-Crni vrh 94. 5.3.8. MZ Ciglane-Gorica 95. 5.3.9. MZ Breka- Koševo II Sanacija i rekonstrukcija fasada na stambenim i poslovno stambenim zgradama u centralnom gradskom 96. 5.4.1. Kanton 6.000.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 jezgru (i MZ Džidžikovac-Koševo i MZ Skenderija- Podtekija) 97. 5.5.1. Iluminacija značajnih zgrada Općina 170.000 50.000 30.000 30.000 30.000 30.000 98. 5.5.2. Iluminacija mostova Općina 120.000 30.000 30.000 30.000 30.000 99. 5.6.1. Uređenje korita i obala Miljacke Općina 500.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 Realizacija pješačke staze od „Čobanije“ do 100. 5.7.1. Općina 600.000 600.000 „Drvenije“ 101. 5.7.2. Projekat biciklističkih staza i parkinga za bicikle Općina 25.000 25.000 Kanton Rekonstrukcija kvadranata u centralnoj zoni Općina Realizacija JPP, 102. 5.8.1. (Izbor lokacija, izrada projekata i realizacija) Investitor privatni kapital Ukupno 300.000 150.000 150.000 103. 6.1.1. Debelo brdo (Projekat Arheološki park) Kanton 215.000 50.000 50.000 115.000 Kanton Grad 104. 6.1.2. Spomenik prirode Skakavac Općina Ukupno 350.000 150.000 100.000 100.000 105. 6.1.3. Vidikovci Grada Općina 50.000 50.000 106. 6.1.4. Mapa općine (city light), 3 komada Općina 60.000 60.000 107. 6.1.5. Projekat vizuelnih komunikacija Kanton 400.000 400.000 mogućnost granta EURED Projekat označavanja kulturno-historijskih 108. 6.1.6. Općina 90.000 30.000 20.000 20.000 20.000 objekata 109. 6.1.7. MZ Park Višnjik

43 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 Općina 550.000 400.000 100.000 50.000 110. 7.1.1. Poljoprivredna zadruga Centar Kanton 150.000 100.000 30.000 20.000 Ukupno 700.000 500.000 130.000 70.000 111. 7.1.2. Razvoj mini farmi- kreditna linija i MZ Park Višnjik Općina 175.000 175.000 Općina 10.000 10.000 112. 7.1.3. Uvođenje standarda u proizvodnji hrane Kanton 20.000 20.000 Ukupno 30.000 30.000 113. 7.1.4. Farmer market Općina 60.000 60.000 114. 7.1.5. Rekonstrukcija objekta MrkovićiOpćina 110.000 10.000 100.000 115. 7.2.1. Kategorisanje seoskih domaćinstava Općina 5.000 5.000 116. 7.2.2. Edukacija seoskih domaćinstava Općina 20.000 5.000 5.000 5.000 5.000 117. 7.2.3. Obnova planinarskih domova Općina 50.000 25.000 25.000 118. 7.2.4. MZ Pionirska dolina-Nahorevo 119. 7.3.1. Paleta proizvoda ruralnog područja Općina 60.000 60.000 120. 7.4.1. Plan promocije ruralnog područja Općina 30.000 30.000 Izložba poljoprivrednih proizvoda, rukotvorina i 121. 7.4.2. Općina 40.000 10.000 10.000 10.000 10.000 turističke ponude ruralnog područja Uređenje saobraćajnice Nahorevo - Skakavac - 122. 7.5.1. Kanton 400.000 400.000 Bukovik Općina 123. 7.5.2. Uređenje saobraćajnice Radava - Mrkovići Kanton Ukupno 350.000 50.000 150.000 150.000 Općina 124.7.5.3. Uređenje saobraćajnice Radava - Kromolj Kanton Ukupno 100.000 20.000 80.000 125. 7.5.4. Vodosnabdijevanje ruralnog područja Općina sredstva po izradi projekata 126. 7.5.5. Izgradnja kanalizacione mreže u ruralnom području Općina sredstva po izradi projekata 127. 8.1.1. Uvođenje ISO 14001 Općina 30.000 30.000 128. 8.1.2. Implementacija projekata iz LEAP-a Općina sredstva po usvajanju LEAP-a 129. 8.1.3. Pilot projekat Reciklažno dvorište Općina 200.000 200.000 MZ Marijin dvor-Crni vrh i MZ Trg oslobođenja- 130. 8.1.4. Centar Izrada projektne dokumentacije za modernizaciju 131. 9.1.1. Općina 100.000 100.000 Olimpijskog stadiona Sarajevo Kanton Rekonstrukcija "FIS"-a (Izrada projektne Grad sredstva za realizaciju nakon 132. 9.1.2. dokumentacije i realizacija) Općina izrade projektne dokumentacije Ukupno 30.000 30.000

44 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 Općina 133. 9.1.3. Teniski centar Koševo Investotor 500.000 500.000 Ukupno JPP Općina 134 9.1.4. Squash club Sarajevo (RP "Zetra") Investotor 300.000 200.000 100.000 Ukupno JPP Izgradnja i opremanje sportskih površina u 135. 9.1.5. Općina 120.000 30.000 30.000 30.000 30.000 svakoj mjesnoj zajednici 136. 9.1.6. MZ Betanija-Šip 137. 9.1.7. MZ Koševsko brdo 138. 9.1.8. MZ Marijin dvor-Crni vrh 139. 9.1.9. MZ Soukbunar Kompletna rekonstrukcija sa pratećom infrastrukturom u objektu kao i van objekta (priključci na 140. 9.2.1. Kanton 2.827.500 1.200.000 1.200.000 427.500 postojeću infrastrukturu), objekti u ulici Koste Hermana 2 i Mustajbega Fadilpašića 15 Kanton Sanacija ratom oštećenih objekata zajedničkog 141. 9.2.2. Općina stanovanja Ukupno 9.000.000 1.800.000 1.800.000 1.800.000 1.800.000 1.800.000 Kanton Sanacija ratom oštećenih stambenih objekata 142. 9.2.3. Općina 750.000 150.000 150.000 150.000 150.000 150.000 individualnog stanovanja Ukupno Kanton 143. 9.2.4. Izgradnja stambenih jedinica-borci Općina Ukupno 2.500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 144. 9.2.5. Projekat Zuko Džumhur Općina 1.203.579 1.203.579 Ambulante porodične medicine MZ Hrastovi i 145. 9.3.1. Kanton 200.000 200.000 MZ Mrkovići 146. 9.3.2. MZ Bardakčije 147. 9.3.3. MZ Park Višnjik 148. 9.3.4. MZ Koševsko brdo 149. 9.3.5. MZ Marijin dvor-Crni vrh Općina Idejni projekat za izgradnju Filmskog grada 150. 9.4.1. Investitor Jagomir Ukupno 30.000 30.000

45 Izvor Ukupna Sredstva u KM R.b. šifra Naziv projekta napomena sredstava sredstva 2006 2007 2008 2009 2010 Kanton JU Centar za kulturu "Sarajevo", ul. Jelićeva, 151. 9.4.2. Općina rekonstrukcija i opremanje, adaptacija dvorišta Ukupno 100.000 100.000 152. 9.4.3. Centar za mlade na Gorici, promocija Centra Općina 15.000 15.000 Kanton Grad Izrada programa za formiranje 153. 9.4.4. Kulturno-informativni centar (Program) Općina kulturno-informativnog centra Ukupno 30.000 30.000 154. 9.4.5. Promotivni film o općini Centar Općina 30.000 30.000 Kanton Grad 155. 9.4.6. Arhitektonski paviljon Općina Ukupno 1.250.000 450.000 800.000 156. 9.4.7. MZ Džidžikovac-Koševo I 157. 9.4.8. MZ Ciglane-Gorica Izgradnja fiskulturne sale JU OŠ "Safvet beg 158. 9.5.1. Općina 600.000 100.000 500.000 Bašagić" 159. 9.5.2. Nadogradnja i adaptacija JU OŠ "Nafija Sarajlić"Općina 200.000 200.000 160. 9.5.3. Sanacija klizišta JU OŠ "Vladislav Skarić"Općina 30.000 30.000 Rekonstrukcija kupole JU OŠ "Silvije Strahimir 161. 9.5.4. Općina sredstva po izradi projekata Kranjčević" Obezbijeđenje kontejnera za odvajanje papira, 162. 9.5.5.plastike i stakla u školskim dvorištima, odvođenje otpada Općina 20.000 20.000 11 škola x 3 kontejnera i ekonomske naknade za škole 163. 9.5.6. MZ Bardakčije 164. 9.5.7. MZ Džidžikovac-Koševo I 165. 9.5.8. MZ Soukbunar 166. 9.6.1. MZ Koševsko brdo 167. 9.6.2. MZ Soukbunar 168. 9.6.3. MZ Ciglane-Gorica

46 Kanton 17.731.500 1.620.000 5.559.000 4.844.000 3.508.500 2.200.000 Grad 36.825 36.825 Općina 19.898.312 8.850.968 3.440.574 3.801.770 2.075.000 1.730.000 Investitor 1.164.120 364.120 200.000 600.000 Ukupno Ukupno 38.830.757 10.871.913 9.199.574 9.245.770 5.583.500 3.930.000 Sveukupno 97.137.696 17.389.163 22.829.263 22.930.770 16.896.000 14.092.500

47 7. MONITORING IMPLEMENTACIJE OPERATIVNOG PROGRAMA

Monitoring implementacije predloženih programa i projekata je obavezan. Način na koji će se obavljati monitoring zavisi od specifičnosti pojedinih programa i projekata.

Konkretni monitoring aktivnosti, rezultata i učinaka može se vršiti: ƒ Na kvantitativnoj osnovi, koristeći niz indikatora, ƒ Na opisnoj ili kvalitativnoj osnovi koristeći različite vrste informacija, analiza, studija

Operativni monitoring će se vršiti: ƒ svake godine, ƒ prema stepenu realizacije usvojenih projekata, ƒ stepenu realizacije prema izvorima sredstava, ƒ stepenu realizacije prema predviđenoj dinamici.

48 PRILOZI: 1. Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003 do 2023. godine 2. Karta: projekti po lokacijama

49 Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine