Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Općina Centar Sarajevo OPERATIVNI PROGRAM LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA OPĆINE CENTAR ZA PERIOD 2006-2010. CENTAR KM GDP projekti naseljenost investicije turizam zaposlenost Sarajevo, decembar 2006. PROJEKAT: Operativni program lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar za period 2006-2010 NARUČILAC: Općina Centar Sarajevo NOSILAC IZRADE: Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Direktor: Said Jamaković, dipl.ing.arh. Koordinacija i obrada: Koordinacija ispred općine Centar: Sektor za planiranje društveno- Predrag Slomović, dipl.ecc ekonomskog razvoja Rukovodilac sektora: mr. Maida Fetahagić Šef službe za istraživanje i razvoj: Gordana Memišević, dipl.ecc. Šef službe za upravljanje i koordinaciju sredstava razvoja KS: Ljiljana Misirača, dipl.ecc. Saradnici: Šabić Dubravka, dipl.ing.arh. Muhamed Čaršimamović, dipl.ing.građ. Emina Beho, dipl.ing.građ. Đozić Muhamed, prof.geografije Haris Heljić, dipl.ecc Trgo Edin, IT Fikret Jakupović, dipl.ing.šum 2 SADRŽAJ Uvodne napomene 1. Analiza stanja 1.1. Prirodni izvori i uslovi općine Centar 1.1.1. Geografski položaj 1.1.2. Karakteristike reljefa 1.1.3. Klimatske karakteristike 1.1.4. Geološke karakteristike 1.2. Socioekonomske karakteristike općine Centar 1996-2005. 1.2.1. Demografske karakteristike 1.2.2. Makroekonomske karkteristike 1.2.3. Nivo razvijenosti 1.2.4. Struktura privrede 1.3. Općina Centar 2005. 1.3.1. Općina Centar u Kantonu Sarajevo 1.3.2. Poslovanje pravnih lica 1.4. Budžet općine Centar 1.5. Izvod iz Programa javnih investicija Kantona Sarajevo za period 2006- 2008. godine na području općine Centar 2. SWOT analiza 3. Vizija 4. Stablo problema i ciljeva 5. Ciljevi 6. Pregled programa, podprograma i projekata 7. Monitoring implementacije operativnog programa Prilozi 1. Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003 do 2023. godine 2. Karta: projekti po lokacijama 3 Uvodne napomene Cilj Operativnog programa lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar za period 2006- 2010. godine je utvrđivanje prioriteta razvoja općine Centar kroz realizaciju programa, odnosno projekata razvoja koji bi se implementirali u periodu od 2006. do 2010. godine. Nacrt dokumenta je usaglašen sa razvojnim dokumentima Kantona Sarajevo i drugim dokumentima relevantnim za Operativni program lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar: Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godine, EURED - Strategija makroekonomske regije Sarajevo, Strategijske odrednice općine Centar i materijali Centra za podršku biznisu općine Centar. Takođe su uvažena istraživanja data kroz studije koje su urađene za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine (Studija privrednih djelatnosi I faza, Instrumenti i institucije nove zemljišne politike, Studija razvoja ruralnog područja Kantona Sarajevo i dr.). Nacrt dokumenta je pripreman u punoj saradnji sa stručnim službama Općine. Kod izrade dokumenta korištena je utvrđena metodologija za izradu operativnih programa lokalnog ekonomskog razvoja. Dokument je struktuiran tako da, pored uvodnih napomena sadrži sljedeća poglavlja: Analizu stanja, SWOT analizu, viziju, Stablo problema i ciljeva, Ciljeve, Pregled programa, podprograma i projekata i monitoring. Dokument sadrži i dva priloga. Izvršena je komparativna analiza Budžeta općine Centar i analiza Programa javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008. koje se odnose na područje Općine. Može se reći da postoje realni finansijski resursi za implementaciju Operativnog programa lokalnog ekonomskog razvoja općine Centar za period 2006-2010. godine. Podaci za općinu Centar su komparirani sa podacima za Kanton Sarajevo. U pripremi dokumenta korištene su informacije, dokumentacija i karte Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kao i podaci Fedaralnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo i materijali općine Centar. Općina Centar je povjerila izradu ovog dokumenta Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao stručnoj i nadležnoj instituciji Kantona Sarajevo. 4 Pozicija Općine Centar u Kantonu Sarajevo ILIJAŠ VOGOŠĆA CENTAR STARI GRAD NOVI GRAD NOVO SARAJEVO ILIDŽ A HADŽIĆI TRNOVO 1. ANALIZA STANJA 1.1. Prirodni izvori i uslovi 1.1.1. Geografski položaj Općina Centar je jedna od devet općina Kantona Sarajevo sa površinm od 32,9 km2 i ukupnom dužinom granice od 43,3 km. U Kantonu Sarajevo graniči na istoku sa općinom Stari grad, na zapadu sa općinama Novo Sarajevo i Vogošćom, na sjeveru jednim manjim dijelom sa općinom Ilijaš. Na jugu graniči sa Republikom Srpskom. Općina Centar je smještena između 43050’39,5“ i 43057’14,5“ sjeverne geografske širine te između 18023’18,8“ i 18027’23,8“ istočne geografske dužine sa geografskim centrom (u blizini Uroševog vrela) čije su tačne geografske koordinate 43054'1,3''s.g.š. i 18025'20,3'' i.g.d. Rastojanje između najsjevernije tačke općine i najjužnije iznosi 12,2 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 5,5 km. 1.1.2. Karakteristike reljefa Generalno posmatrano 64,6% teritorija spada u planinski rejon iznad 700 m.n.v; 30,5% terena pripada brdskom rejonu od 550 do 700 m.n.v., a svega 4,9% prostora pripada nizijskom rejonu do 550 m.n.v. Planinski rejon se prostire na sjevernom dijelu općne gdje se nalazi niz uzvišenja preko 1.000 m između kojih su usječena korita Peračkog potoka, Koševskog potoka i Skakavca. Iznad sela Nahoreva nalazi se vodopad Skakavac koji je jedan od najvećih i najljepših vodopada u BiH i predstavlja pravu turističku atrakciju. Vodopad je visok 98 metara i smješten je u pejsažu izuzetne ljepote. U ovom dijelu općine nalaze se naselja Nahorevo, Mrkovići, Poljine, Radava, Gradac, Strmac, Perići. Planinski rejon se postepeno spušta prema dolini Miljacke preko brdskog i padinskog dijela općine gdje su formirana i naselja Jagomir, Koševo, Šip, Bare, Grdonj, Sedrenik, Hrastovi, Bjelave, Višnjik, Crni Vrh, Gorica i ostala padinska naselja. Nizijski dio općine smješten je na aluvijalnim naslagama rijeke Miljacke i potoka Sušice. To je centralni dio općine i grada Sarajeva sa prosječnom nadmorskom visinom od 538 m.n.v., gdje su smještena naselja Skenderija, Marijin Dvor i Koševo. Odatle se teren naglo diže prema obroncima Trebevića preko padinskih naselja Mrakuše, Sokbunara, Cicinog Hana i Vranjača. Prostor općine se odlikuje vertikalnim profilom, čije se visinske kote kreću od 531,03 m.n.v. (potok Sušica u blizini Muzeja) do 1386,9 m.n.v. (kota Uževica). 6 Nagibi terena, izraženi u postotcima, kreću se u sljedećim procentima i to: 0-10% (12,7% teritorije); 10-20% (18% teritorije); 20-30% (17,7%); 30-40% (15%); 40-50% (12%); >50% (24,6% teritorija općine). Na ravne dijelove općine otpada 6,8% terena, na terene istočne ekspozicije otpada 6,6%, južne (JI,J,JZ) 41,7%, zapadne 17,2% i sjeverne (SZ,S,SI) otpada 27,7% prostora. 1.1.3. Klimatske karakteristike Prostor oćine Centar karakteriše dva klimatska tipa. Do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno-planinski tip klime. Grad Sarajevo je smješten u uskoj kotlini rijeke Miljacke, što mu daje posebne klimatske karakteristike, koje se često značajno razlikuju od klime šireg prostora. Zbog vertikalne razuđenosti reljefa u Sarajevu se mogu izdvojiti padinski i kotlinski dio grada što dovodi do modifikacije klime i pojave mikroklime pojedinih dijelova grada. Ovakav morfološki sklop terena uzrokuje smanjen intenzitet i učestalost vjetrova, a samim tim i na prirodnu ventilaciju, stvaranje jezera hladnog zraka, inverziju temperature, pojavu toplotnog otoka u užem dijelu grada i pojavu lokalnih vjetrova. Srednja godišnja vrijednost temperature zraka u Sarajevu (na Bjelavama 630 m) iznosi +9,50C. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom od –1,40C, a najtopliji je juli sa srednjom temperaturom od +19,60C. Srednja godišnja temperatura u nekim dijelovima grada se povećava zbog uticaja toplotnog otoka tako da se kreće i do 10,50C (Koševo, Stari grad, Kovači). Prosječna vrijednost relativne vlažnosti iznosi 72%, a najveći prosjek srednjih mjesečnih vrijednosti imaju mjeseci decembar (82%) i januar (81%), dok su najmanje prosječne vrijednosti u aprilu i avgustu (65%). Raspodjela zračnih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom tako da u Sarajevu preovladavaju istočni (17,8%) i zapadni (14,6%) vjetrovi, što je svakako u vezi sa otvorenošću sarajevske kotline u smjeru istok-zapad. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna brzina vjetra iznosi 2,8 m/sec. 1.1.4. Geološke karakteristike Dosadašnjim geološkim istraživanjima utvrđeno je prisustvo raznovrsnih tvorevina mezozoika (Mz) i kenozoika (Kz). Tvorevine mezozika grade trijaske i jursko-kredne naslage. Trijaske naslage izgrađene su od krečnjaka, pješčara i dolomita. Grade stabilne terene i to su vodopropusne stijene postojanih fizičko mehaničkih svojstava. Prostiru se uglavnom na istočnom dijelu općine, na padinama Bukovika oko naselja Perići, jednim dijelom uz Perački potok, Mrkovića, Grdonja i na obroncima Trebevića oko naselja Vranjače, Brajkovca i Debelog brda. 9 Jursko-kredne naslage su izgrađene od naslaga fliša, lapora, pješčara i glinaca. To su stijene promjenjivih fizičko-mehaničkih svojstava gdje je površinsko raspadanje izrazito. Grade stabilne do uslovno stabilne terene. Zauzimaju