Plan upravljanja okolišem za sistem navodnjavanja u podprojektnim područjima Klokot – Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću (Finalni)
Bosna i Hercegovina Projekat razvoja sistema navodnjavanja (IDP)
August, 2019. godine
1
OPĆI PODACI
Konsultanti: Institut za hidrotehniku, d.d. OIKON, d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju Stjepana Tomića 1 Trg senjskih uskoka 1-2, HR- 10020 71000 Sarajevo 11000 Zagreb, Republika Hrvatska Tel: + 387 33 212 466/7 Tel: + 385 1 5507 100 Fax: + 387 33 207 949 Fax: + 385 1 5507 101 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Web: https://www.heis.com.ba Web: https://oikon.hr Obrađivači: Mr Dragana Selmanagić, Dr Božica Šorgić, dipl.inž.hem. dipl.inž.građ. Dr Vladimir Kušan, dipl.inž.šum. Erna Zildžović, dipl.oec. Nela Jantol, mag, biol. Dr Vukašin Balta, dipl.inž.geol. Marta Mikulčić, mag, biol. Senida Džajić Rghei, dipl.inž.građ. Matija Kresonja, mag. prot. nat. et Admir Aladžuz, dipl.inž.biol., MA amb. ekologije Ivona Žiža, mag.ing.agr. Ksenija Hocenski, mag. biol. exp. Andrea Neferanović, mag. ing. silv. Mateo Gudić, mag. soc. Silvia Ilijanić Ferenčić, mag. geol.
Napomena: Dokument su radili stručnjaci različitih jezičkih izražaja.
3
SADRŽAJ
1 UVOD...... 11
1.1 KRATAK OPIS PROJEKTA ...... 11 1.2 CILJ PROCJENE OKOLINSKIH UTICAJA ...... 12
2 PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA ...... 12
3 PREGLED ZAKONSKIH PROPISA ZA OKOLIŠNU PROCJENU ...... 14
3.1 NADLEŽNOST ZA OKOLIŠNU PROCJENU ...... 14 3.2 POSTUPAK OKOLIŠNE PROCJENE ...... 14 3.3 PROPISI IZ OBLASTI VODA KOJI IMAJU UTICAJ NA OKOLIŠNU PROCJENU ...... 18 3.4 PROPISI IZ OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM KOJI IMAJU UTICAJ NA OKOLIŠNU PROCJENU ...... 18 3.5 PROPISI IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE KOJI MOGU IMATI UTICAJ NA OKOLIŠNU PROCJENU ...... 19 3.6 OSTALI PROPISI KOJI MOGU IMATI UTICAJ NA OKOLIŠNU PROCJENU ...... 20 3.6.1 KONCESIJE ...... 20 3.6.2 GRAĐENJE ...... 21 3.7 PREGLED PRIMJENJIVIH SIGURNOSNIH POLITIKA SVJETSKE BANKE ...... 21 3.8 PREGLED RELEVANTNIH EU DIREKTIVA ...... 28 3.8.1 OKOLIŠ I VODE ...... 28 3.8.2 POLJOPRIVREDA ...... 35
4 OPIS PROJEKTA ...... 38
4.1 OPIS LOKACIJE PROJEKTA ...... 38 4.2 HISTORIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE NA LOKACIJI ...... 39 4.3 OPIS PRETHODNO KORIŠTENIH SISTEMA NAVODNJAVANJA I ODVODNJE ...... 39 4.4 POTREBE ZA VODOM ZA NAVODNJAVANJE I POTREBE ZA ODVODNJOM ...... 39 4.5 PROCJENA POTREBA ZA VODOM POLJOPRIVREDNIH KULTURA ...... 40 4.6 OPIS PRIJEDLOGA NOVOG SISTEMA NAVODNJAVANJA ...... 46 4.6.1 TEHNIČKO RJEŠENJE SISTEMA NAVODNJAVANJA I OPREME...... 46 4.7 NAČIN KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA SISTEMA ...... 47
5 OPIS OKOLIŠA I DRUŠTVENOG OKRUŽENJA ...... 48
5.1 FIZIČKI OKOLIŠ ...... 48 5.1.1 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE ...... 48 5.1.2 GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE ...... 49 5.1.3 ZEMLJIŠTE ...... 55 5.1.4 ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ...... 56 5.1.5 VODNI RESURSI ...... 57 5.1.6 BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE ...... 58 5.1.7 ZAŠTIĆENA PODRUČJA ...... 61 5.2 SOCIO-EKONOMSKO OKRUŽENJE ...... 62 5.2.1 OSNOVNE SOCIO-EKONOMSKE KARAKTERISTIKE GRADA BIHAĆA ...... 62 5.2.2 OKVIRNI PREGLED PARCELA NA KOJIMA SU PROJEKTOVANI ELEMENTI SISTEMA ...... 63
6 PROCJENA UTICAJA PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI NA OKOLIŠ ...... 74
6.1 UTICAJI U FAZI PROJEKTIRANJA/PLANIRANJA ...... 74 6.1.1 UTICAJI NA RIJEČNI PODSLIV ...... 74 6.2 OSTALI UTICAJI U FAZI IZGRADNJE ...... 74
4 6.2.1 ZEMLJIŠTE (UKLJUČUJUĆI ODLAGANJE I UPRAVLJANJE OTPADOM) ...... 74 6.2.2 ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ...... 74 6.2.3 VODNI RESURSI ...... 75 6.2.4 ZRAK ...... 75 6.2.5 BUKA ...... 75 6.2.6 BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE ...... 76 6.2.7 UTICAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA I EKOLOŠKU MREŽU ...... 76 6.2.8 KRETANJE STANOVNIŠTVA ...... 76 6.3 UTICAJI U FAZI KORIŠTENJA ...... 77 6.3.1 ZEMLJIŠTE ...... 77 6.3.2 VODNI RESURSI ...... 77 6.3.3 UPRAVLJANJE ŠTETOČINAMA I KOROVIMA ...... 78 6.3.4 UTICAJI NA ZDRAVLJE LJUDI ...... 78 6.3.5 ZRAK ...... 80 6.3.6 BUKA ...... 80 6.3.7 BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE ...... 80 6.3.8 UTICAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA I EKOLOŠKU MREŽU ...... 81 6.4 POZITIVNI UTICAJI NA OKOLIŠ ...... 81
7 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ...... 82
7.1 PLAN MJERA ZA PREVENCIJU/UBLAŽAVANJE OKOLINSKIH UTICAJA ...... 82 7.2 PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 90
8 JAVNA RASPRAVA ...... 96
9 ANALIZA POTREBA ZA JAČANJEM KAPACITETA I OBUKOM ...... 98 9.1 POTREBE ZA OBUKOM ...... 98 9.2 NABAVKA OPREME ...... 99
10 OKVIR POLITIKE PRESELJAVANJA ...... 100
10.1 UVOD ...... 100 10.2 ZAHTJEVI SVJETSKE BANKE U VEZI SA PRESELJAVANJEM ...... 100 10.3 POLITIKA I POSTUPCI IZUZIMANJA NEKRETNINA/ EKSPROPRIJACIJE/ PRESELJAVANJA U FBIH .. 103 10.3.1 USTAVNO GARANTIRANO PRAVO NA IMOVINU ...... 103 10.3.2 EKSPROPRIJACIJA ...... 103 10.3.3 NAKNADA ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE...... 104 10.3.4 POSTUPAK EKSPROPRIJACIJE ...... 105 10.3.5 ULAZAK U POSJED EKSPROPRISANE NEKRETNINE ...... 105 10.3.6 DEEKSPROPRIJACIJA ...... 106 10.3.7 TROŠKOVI POSTUPKA EKSPROPRIJACIJE ...... 106 10.3.8 POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE ...... 106 10.3.9 PRAVO GRAĐENJA ...... 107 10.4 SMJERNICE ZA PROJEKT U VEZI SA PROCEDURAMA PRESELJAVANJA ...... 109 10.5 POSTOJEĆI PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR RELEVANTAN ZA PROJEKAT ...... 115 10.5.1 PRAVNI OKVIR ...... 115 10.5.2 INSTITUCIONALNI OKVIR ...... 118
11 PRILOZI ...... 120
5
POPIS TABELA Tabela 1. Instrumenti potrebni u skladu sa procedurama SB i zakonima FBiH ...... 13
Tabela 2. Usporedni prikaz sadržaja dokumenata od značaja za okolišnu procjenu, FBiH ...... 16
Tabela 3. Propisi iz oblasti poljoprivrede, BiH ...... 19
Tabela 4. Propisi iz oblasti poljoprivrede, FBiH ...... 20
Tabela 5. Kategorije projekta i instrumenti okolišne procjene u skladu sa OP 4.01 ...... 22
Tabela 6. Usaglašenost EU direktiva sa propisima iz oblasti okoliša i voda u FBiH ...... 29
Tabela 7. Pregled direktiva iz oblasti poljoprivrede relevantnih za projekte navodnjavanja ...... 35
Tabela 8. Pregled projektnih faza (poljoprivrednih površina) po MZ u Gradu Bihać ...... 38
Tabela 9. Potreba za vodom kukuruza u mm po mjesecima ...... 41
Tabela 10. Potreba za vodom pšenice jare u mm po mjesecima ...... 42
Tabela 11. Potreba za vodom krompira u mm po mjesecima ...... 42
Tabela 12. Potreba za vodom graha (zrnaš, visoki) u mm po mjesecima ...... 42
Tabela 13. Potreba za vodom bundeve u mm po mjesecima ...... 43
Tabela 14. Potreba za vodom paradajza u mm po mjesecima ...... 43
Tabela 15. Potreba za vodom paprike u mm po mjesecima ...... 43
Tabela 16. Potreba za vodom krastavaca u mm po mjesecima ...... 43
Tabela 17. Potreba za vodom jabuke u mm po mjesecima ...... 44
Tabela 18. Potreba za vodom kruške u mm po mjesecima ...... 44
Tabela 19. Potreba za vodom šljive u mm po mjesecima ...... 44
Tabela 20. Potreba za vodom trešnje u mm po mjesecima ...... 45
Tabela 21. Potreba za vodom višnje u mm po mjesecima ...... 45
Tabela 22. Potreba za vodom jagode u mm po mjesecima ...... 45
Tabela 23. Prosječni mjesečni klimatski parametri za period 1967. – 2016. godine – MS Bihać. 48
Tabela 24. Karakteristični proticaji na rijeci Klokot na VS Klokot ...... 57
Tabela 25. Ciljne vrste i staništa potencijalnog Natura 2000 područja BA8300059 Plješevica ... 61
Tabela 26. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Kralje – Faza 1 ...... 63
Tabela 27. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Kralje – Faza 2 ...... 67
7 Tabela 28. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Kralje – Faza 3 ...... 71
Tabela 29. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Kralje – Faza 4 ...... 72
Tabela 30. Plan mjera za prevenciju/ublažavanje okolinskih uticaja za podprojektna područja MZ Klokot i Bakšaiš u Gradu Bihaću ...... 83
Tabela 31. Plan praćenja stanja okoliša ...... 90
Tabela 32. Potrebna oprema ...... 99
Tabela 33. Postupak eksproprijacije ...... 109
Tabela 34. Matrica naknada ...... 111
8
POPIS SLIKA Slika 1. Procedura PUO u FBiH ...... 17
Slika 2. Pregled projektnih faza u Gradu Bihaću ...... 39
Slika 3. Planirani sistem navodnjavanja u Gradu Bihaću ...... 46
Slika 4. Pozicija prostora poljoprivrednih površina Garavice u Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una) ...... 49
Slika 5. Geologija prostora poljoprivrednih površina u Gradu Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una) ...... 50
Slika 6. Tektonske karakteristike prostora poljoprivrednih površina u Gradu Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una) ...... 51
Slika 7. Hidrogeologija terena poljoprivrednih površina u Gradu Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una) ...... 53
Slika 8. Tipovi zemljišta unutar obuhvata podprojekta u Gradu Bihać (Izvor: Idejni projekt) ..... 56
Slika 9. Pogled na vegetaciju uz rijeku Klokot (foto: Oikon d.o.o.) ...... 59
Slika 10. Pogled na zapuštenu poljoprivrednu površinu (lijevo) i vegetaciju uz obalu rijeke Klokot (desno) (foto: Oikon d.o.o.) ...... 59
Slika 11. Pogled na područje planiranog rezervoara (foto: Oikon d.o.o.) ...... 60
Slika 12. Fotografije faune snimljene tijekom terenskog obilaska, patka krekteljka (lijevo) i guske (desno) ...... 61
9
1 UVOD
1.1 Kratak opis projekta U junu 2008. godine, nadležne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) su formalno zatražile od Svjetske banke (SB) da razmotri mogućnost finansiranja projekta Razvoj sistema navodnjavanja (engl. IDP). Opći cilj projekta je da se poboljša profitabilnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje unaprjeđenjem načina upravljanja vodama i modernizacijom sistema navodnjavanja. Cilj projekta će biti dostignut putem: (i) investicija u rehabilitaciju i modernizaciju struktura za navodnjavanje i odvodnjavanje, (ii) jačanja institucionalnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru putem organizacije i obučavanja korisnika voda te proširenja usluga sistema i (iii) izrade studija izvodivosti i idejnih rješenja za drugi krug prioritetnih investicija. Projekat se provodi u oba entiteta, Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), te Brčko Distriktu (BD). Projekat se sastoji iz 3 komponente: . Komponenta 1: Investicije u infrastrukturu za navodnjavanje i odvodnju (80-90% troškova projekta). Kroz ovu komponentu će se finansirati infrastrukturni radovi na izvođenju sistema navodnjavanja i odvodnje kroz nekoliko pod-projekata u općinama i kantonima. . Komponenta 2: Institucionalno jačanje i savjetodavne usluge za navodnjavanje (10-20% troškova projekta). Kroz ovu komponentu finansirati će se institucionalno jačanje, uspostavljanje i jačanje Udruga korisnika voda i jačanje Ministarstava, Općina i Kantona učesnika projekta za implementiranje novih sektorskih politika i odgovarajuće upravljanje vodnim resursima i navodnjavanjem. . Komponenta 3: Potpora implementaciji Projekta, Monitoring i Evaluacija. Ova komponenta obuhvaća troškove upravljanja projektom uključujući alate za praćenje i ocjenu, audit, upravljački informacioni sistem, trening i uredsku i mobilnu opremu. U 2009. godini, usvojen je Strateški okvir za poljoprivredu, hranu i ruralni razvoj i njegov operativni program sa setom mjera, koje će biti implementirane na višim administrativnim nivoima. U okviru prioriteta vezanih za poljoprivredno – okolišne mjere, program predviđa podršku kroz povećanje površine navodnjavanog obradivog tla. Cilj ove mjere je povećati navodnjavanje sa 0,6% na 1,6% obradivog tla u srednjoročnom razdoblju. U proteklom periodu, u oba entiteta su preuzeti određeni koraci u poboljšanju navodnjavanja i odvodnje na način da su pripremljeni određeni projekti, planovi i programi, te realizovani i planirani radovi. U prvoj fazi za finansiranje i realizaciju u FBiH bila su odabrana tri pod-projekata na sljedećim prioritetnim lokacijama: . pet lokacija u općini Široki Brijeg zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Mostarsko Blato, . jedna lokacija u općini Foča-Ustikolina, i . pet lokacija u općini Goražde zajedno razmatranih pod nazivom podprojekat Goražde. U drugoj fazi za finansiranje u FBiH odabrana su još tri podprojekta na sljedećim lokacijama: . Višićka kaseta - općina Čapljina, . Područje MZ Svojat i Zelenika - općina Živinice, . MZ Osječak, Dubica, Novi Grad, Vojskova, Prud, Novo Selo - općina Odžak. U trećoj fazi za finansiranje u FBiH odabrana su tri podprojekta na sljedećim lokacijama: . područje Žepačkog polja, Bistričkog polja, Lupoglavskog polja i Radovlja - općina Žepče,
11 . Područje Trnova i Šehovci - općina Sanski Most, . Područja Klokot – Papari i Bakšaiš (podpodručje Kralje-Vrkašić) - Grad Bihać. Cjelokupni projekat Razvoja sistema navodnjavanja je prema operativnoj politici OP 4.01 Svjetske banke koja se odnosi na Procjenu okolinskih uticaja klasificiran kao projekat B kategorije. Ovaj Plan upravljanja okolišem se odnosi na sistem navodnjavanja u podprojektnim područjima Klokot-Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću u FBiH (III faza). Idejni projekat za sistem navodnjavanja u podprojektnom području Grada Bihać1 (Unsko-sanski Kanton- USK) bio je osnova za izradu Plana upravljanja okolišem. 1.2 Cilj procjene okolinskih uticaja Cilj izrade Plana upravljanja okolišem jeste da se: . Analizira trenutno važeći zakonski okvir relevantan za projekte rehabilitacije i izgradnje sistema navodnjavanja i odvodnjavanja, . Analiziraju raspoloživi podaci o nultom stanju fizičkog i biološkog okoliša, . Identificiraju mogući negativni i pozitivni okolinski uticaji projekta i predlože mjere ublažavanja, . Predloži program praćenja stanja okoliša.
2 PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA
Poslije početnog pregleda situacije razvojnih podprojekata navodnjavanja (screeninga) od strane Svjetske banke zaključeno je da se ne očekuju nikakvi značajni negativni uticaji te su klasificirani kao Kategorija 'B' po proceduri Okolišne procjene OP 4.01. Za ovaj podprojekat je potrebno pripremiti okolišnu procjenu u formi Plana upravljanja okolišem. U nastavku je dat kratak pregled potreba za dozvolama za podprojektna područja Klokot-Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću u FBiH. Detaljan pregled zakonskog okvira procjene uticaja na okoliš u Bosni i Hercegovini dat je u Okvirnom dokumentu upravljanja okolišem za „Projekat razvoja sistema navodnjavanja u Bosni i Hercegovini (IDP)“. Okvir upravljanja okolišem (EMF) je dokument u kom je detaljno analizirana usklađenost aktivnosti Projekta sa odredbama zakona kojim se regulira zaštita okoliša u Bosni i Hercegovini, kao i sa zahtjevima operativnih politika Svjetske banke o okolišnoj procjeni (OP 4.01). Okvirni dokument upravljanja okolišem također sadrži: . listu za provjeru, odnosno prepoznavanje (check list) najznačajnijih uticaja na okoliš koje mogu uzrokovati budući podprojekti u okviru Projekta razvoja navodnjavanja; . okvir za društvenu procjenu koji se može primijeniti na buduće prioritetne projekte u okviru projekta razvoja navodnjavanja; i . Integralni plan upravljanja štetočinama, koji je pripremljen u skladu sa zahtjevima operativnih politika Svjetske banke, OP 4.09 Pest Management i OP 4.01 Environmental Assessment. U skladu sa zahtjevima Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Službene novine FBiH“, br. 19/04), kao i Uredbe o građevinama i zahvatima od značaja za USK i građevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi, za koje lokacijsku informaciju odnosno urbanističku saglasnost izdaje Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK (“Službeni
1 Idejni projekat sistema za navodnjavanje u podprojektnom području Grada Bihać, decembar 2019. godina, IPSA Institut, Sarajevo; Eptisa
12 glasnik USK” broj: 3/16), projekti izgradnje/rekonstrukcije sistema za navodnjavanje nisu predmet procjene uticaja na okoliš, niti podliježu proceduri izdavanja okolinske dozvole. Prema Zakonu o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06) projekti razvoja navodnjavanja podliježu proceduri izdavanja vodnih akata za čije izdavanje je u ovom slučaju zadužena Agencija za vodno područje rijeke Save. U Okviru upravljanja okolišem detaljno je opisana procedura izdavanja vodnih akata, i njihova veza sa okolinskom dozvolom. U skladu sa federalnim i kantonalnim propisima o prostornom uređenju i građenju, za projekte izgradnje sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti odgovarajuće akte iz oblasti građenja i to urbanističku saglasnost, građevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu. Za projekte rekonstrukcije sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti građevinsku i upotrebnu dozvolu. Također, ova vrsta projekta podliježe proceduri davanja koncesije za korištenje vodotokova i voda, koje je u USK, uređena Zakonom o koncesijama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 10/03, 07/09, 19/13, 9/17). Naredna tabela daje sažetak potrebnih instrumenata za predložena podprojektna područja Klokot-Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću. Važno je naglasiti da je podnosilac zahtjeva za vodne akte, koncesiju za korištenje voda, te dozvole u skladu sa propisima o građenju budući korisnik sistema.
Tabela 1. Instrumenti potrebni u skladu sa procedurama SB i zakonima FBiH
Podprojekat Kategorija Instrument Instrument u skladu sa Instrument u prema SB okolišne propisima o vodama skladu sa procjene propisima o građenju Područja Klokot- B Plan upravljanja Vodni akti Urbanistička Papari i Bakšaiš okolišem Koncesija za korištenje saglasnost u Gradu Bihaću vodnih resursa Dozvola za građenje Dozvola za upotrebu
13 3 PREGLED ZAKONSKIH PROPISA ZA OKOLIŠNU PROCJENU
3.1 Nadležnost za okolišnu procjenu U Federaciji BiH nadležnosti za okolišnu procjenu su podijeljene između federalnog i kantonalnih ministarstava nadležnih za okoliš. Federalne općine nemaju nadležnost za okolišnu procjenu. Međunarodni ugovori i konvencije o zaštiti okoliša su u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Okolišna procjena u FBiH se vrši u postupku izdavanja okolišne dozvole. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koje je nadležno za upravljanje vodama, preko svojih Agencija za vodna područja je nadležno za izdavanje prethodne vodne saglasnosti koja je sastavni dio okolinske dozvole. 3.2 Postupak okolišne procjene Procedura izdavanja okolišne dozvole u F BiH propisana je: . Zakonom o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, br. 33/03), . Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, br. 38/09), . Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Službene novine FBiH“, br. 19/04) (u daljem tekstu Federalni pravilnik). U Federalnom pravilniku su definirani: . Pogoni i postrojenja za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš, . Pogoni i postrojenja za koje se procjena uticaja na okoliš vrši na temelju ocjene federalnog ministarstva, te . Pogoni i postrojenja za koja nije potrebna procjena uticaja na okoliš, a za koje federalno ministarstvo izdaje okolišnu dozvolu. Za pogone i postrojenja za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš, procedura procjene započinje podnošenjem Studije o uticaju na okoliš (SUO) Federalnom ministarstvu okoliša i turizma FMOiT (u daljem tekstu: Ministarstvo). SUO rade stručne institucije ovlaštene od strane Ministarstva. Ministarstvo u postupku ocjene, SUO stavlja na Javni uvid putem web stranice Ministarstva, obavještava i poziva javnost na raspravu o SUO (osiguranje učešća javnosti i zainteresiranih strana), te imenuje stručnu komisiju za ocjenu SUO. Nakon provedene Javne rasprave i ocjene stručne komisije, Ministarstvo donosi rješenje o odobravanju ili odbijanju SUO. U slučaju odobravanja, Ministarstvo izdaje Rješenje o odobravanju okolišne dozvole. U slučaju odbijanja, postupak se prekida. Za pogone i postrojenja za koje se procjena uticaja vrši na temelju ocjene Federalnog ministarstva, procedura procjene počinje pripremom i podnošenjem Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole nadležnom ministarstvu, a ovo ministarstvo dostavlja Zahtjev zajedno sa prilozima, nadležnim organima i zainteresiranim subjektima radi davanja mišljenja i sugestija (osiguranje učešća javnosti i zainteresiranih strana). Pri razmatranju Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole, Ministarstvo uzima u obzir sljedeće kriterije: . Karakteristike projekta (veličina, nagomilavanje sa ostalim objektima, upotreba prirodnih resursa, produkovanje otpada, zagađivanja i smetnje, rizik od nesreća…), . Lokacija projekta i osjetljivost okoliša geografskih područja koja vjerovatno mogu biti pod uticajem projekta (postojeća upotreba zemljišta, raspoloživost, kvalitet i
14 regenerativni kapacitet prirodnih resursa, apsorpcioni kapacitet prirodne sredine: močvare, priobalne zone, zaštićena područja, itd.), . Karakteristike potencijalnih uticaja (opseg uticaja, prekogranična priroda uticaja, veličina i složenost uticaja, vjerovatnoća uticaja, trajanje, učestalost i reverzibilnost uticaja). Ukoliko se utvrdi da je lokacija projekta u zoni područja koje se nalazi pod određenim režimom zaštite, bilo po Zakonu o vodama (vodozaštitna zona) ili po Zakonu o zaštiti prirode, onda je procjena obavezna radi provjere usklađenosti aktivnosti sa režimima zaštite i mogućim uticajima. Ukoliko se, na osnovu Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole i priloženih dokaza, utvrdi da nije potrebna izrada Studije o procjeni uticaja na okoliš, Ministarstvo donosi rješenje o okolišnoj dozvoli. U suprotnom, Ministarstvo donosi Zaključak o potrebi izrade Studije o procjeni uticaja na okoliš. Izrada Studije obuhvata i obavezu održavanja javne rasprave, a ocjenu studije vrši stručna komisija koju imenuje ministar. Za pogone i postrojenja, za koje nije potrebna procjena uticaja na okoliš, a za koje Federalno ministarstvo izdaje okolišnu dozvolu, procedura izdavanja okolišne dozvole započinje predavanjem Zahtjeva za izdavanjem okolišne dozvole Ministarstvu, koje izdaje okolišnu dozvolu u roku 120 dana, od dana podnošenja zahtjeva. Za projekte, pogone i postrojenja, koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu, a koji svojim kapacitetom i veličinom prema kantonalnim pravilnicima/uredbama pripadaju kantonalnom nivou, neophodno je pripremiti Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole. Zahtjev se predaje nadležnom kantonalnom ministarstvu zaštite okoliša, koje ima obavezu Zahtjev staviti na web stranicu ministarstva, a kopije zahtjeva poslati zainteresiranim stranama za sugestije i komentar u cilju osiguranja učešća javnosti. Na osnovu zahtjeva izdaje se okolišna dozvola. U narednoj tabeli dat je usporedni prikaz sadržaja dokumenata koji su od značaja za okolinsku procjenu. Na Slici 1 data je grafička prezentacija prethodno opisane procedure procjene uticaja na okoliš (PUO) u FBiH.
15 Tabela 2. Usporedni prikaz sadržaja dokumenata od značaja za okolišnu procjenu, FBiH Sadržaj zahtjeva za izdavanje Minimalan sadržaj SUO Sadržaj studije za prethodnu vodnu saglasnost okolišne dozvole Izvod iz planskog akta odnosnog Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslove Hidrološko-hidrogeološki istražni radovi i područja sa ucrtanom legendom o upotrebe zemljišta u toku gradnje i rada pogona i istraživanje kvaliteta vode, namjeni površina šireg područja i postrojenja predviđenih projektom, Procijenjeni ekološki prihvatljiv protok na osnovu namjenama površine predmetne Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda hidroloških parametara na kontrolnom profilu lokacije i količina materijala koji se koriste, vodotoka, Opis: Procjena, po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija Proračun potrebnih količina vode za namjenu koja je pogona i postrojenja i aktivnosti (zagađivanje vode, zraka i zemljišta, buka, vibracije, predmet prethodne vodne suglasnosti, (plan, tehnički opis rada itd.), svijetlo, toplota, radijacija, i sl.) koji su rezultat Opis tehničkog rješenja, odnosno tehnološkog osnovnih i pomoćnih sirovina, predviđenog proizvodnog procesa. postupka aktivnosti, ostalih supstanci i energije koja se Opis okoliša, koji bi mogao biti ugrožen projektom: Proračun (ili procjena) količina i vrste otpadnih voda koristi ili koju proizvodi pogon i Podatke o stanovništvu, Potrebni stepen prečišćavanja i koncept tehničkog postrojenje, Podatke o flori, fauni, vodama, zraku, zemljištu, rješenja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda za izvora emisija iz pogona i Klimatske karakteristike područja, postizanje propisanih uvjeta kvaliteta vode postrojenja, Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno- prijemnika pri mjerodavnom protoku, stanja lokacije pogona i postrojenja, historijsko i arheološko nasljeđe, Ocjena mogućnosti nastajanja i drugih uticaja na prirode i količine predviđenih Opis pejzaža, i režim voda ili uticaja režima voda na stanovništvo, emisija iz pogona i postrojenja u Specifične elemente utvrđene prethodnom procjenom objekte, radove i okolinu i mjere za ublažavanje tih okoliš (zrak, voda, tlo) uticaja na okoliš. uticaja, Identifikacija značajnih uticaja na Opis mogućih značajnih uticaja projekta na okoliš: Mogućnost nastanka nepoželjnih uticaja na druge okoliš, stanovništvo, floru, faunu, vodu, zrak, zemljište, klimatske objekte i postrojenja, korito vodotoka, površinske i Prijedlog mjera, tehnologija i drugih faktore, na materijalna dobra, uključujući kulturno- podzemne vode, stečena prava korisnika, naselja i sl. tehnika za sprječavanje ili ukoliko historijsko i arheološko nasljeđe, pejzaž, i mjere za ublažavanje tih uticaja, to nije moguće, smanjenje emisija iz Međuodnos gore navedenih faktora, Pregled postojećih korisnika vode sa istog izvorišta postrojenja, Specifični uticaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom ili vodotoka, Mjere za sprječavanje produkcije i PUO, Ostala pitanja od značaja za vode u konkretnom za povrat korisnog materijala iz Opis metoda koje je predlagač predvidio za PUO, slučaju, otpada koji producira postrojenje, Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata sadrži mjere Pregledna situacija terena u odgovarajućoj razmjeri Ostale mjere radi usklađivanja sa za sprječavanje, smanjenje ili ublažavanje bilo kojeg sa ucrtanom lokacijom i odobrenje operatora osnovnim obavezama operatora nepovoljnog uticaja na okoliš, vodovodnog, odnosno kanalizacionog sistema za posebno mjera nakon zatvaranja Nacrt osnovnih alternativa, priključak na isti, ako se snabdijevanje vodom vrši sa postrojenja. Netehnički rezime, javnog vodovodnog sistema, odnosno ako se otpadne Naznaka poteškoća. vode ispuštaju u javni kanalizacioni sistem.
16
PUO na temelju ocjene Nije potrebna ministarstva za okoliš Obavezna PUO PUO
Podnošenje Studije uticaja na okoliš Podnošenje Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole (SUO)
Utvrđivanje potrebe za PUO Screening
Javna rasprava (učešće javnosti) Slanje zainteresiranim Pregled stručne subjektima komisije (učešće javnosti) Slanje zainteresiranim subjektima
Odluka Zaključak o potrebi Ministarstva izrade Studije uticaja na okoliš (SUO)
Odbijanje Odobravanje SUO SUO
Rješenje o okolinskoj dozvoli
Monitoring Okolišni inspektor
Slika 1. Procedura PUO u FBiH
17 3.3 Propisi iz oblasti voda koji imaju uticaj na okolišnu procjenu Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06) propisuje da je za zahvatanje vode u svim privrednim granama i djelatnostima, a naročito za poljoprivredu, neophodno pribaviti vodne akte, i to: . Prethodnu vodnu saglasnost kojom se propisuju uvjeti pod kojima je nadležno ministarstvo saglasno da se može vršiti korištenja voda i koje se izdaju u fazi izdavanja urbanističke saglasnosti u smislu propisa o građenju i okolinske dozvole u smislu propisa o zaštiti okoliša, . Vodnu saglasnost kojom se utvrđuje da je dokumentacija priložena uz zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti u skladu sa prethodnom vodnom saglasnošću, propisima o vodama i planskim dokumentima i čije izdavanje prethodi izdavanju odobrenje za građenje u smislu propisa o građenju, . Vodnu dozvolu kojom se utvrđuje da su ispunjeni uvjeti određeni vodnom saglasnošću i čije izdavanje prethodi izdavanju odobrenju za upotrebu u smislu propisa o građenju. Vodnom dozvolom utvrđuje se namjena, način i uvjeti iskorištavanja vode, režim rada objekta i postrojenja, način i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, način i uvjeti odlaganja krutog i tečnog otpada i drugi uvjeti. Vodnom dozvolom se utvrđuju i obaveze korisnika u pogledu načina mjerenja količina otpadnih voda, učestalost mjerenja, način kontrole kvaliteta i način vođenja evidencije o iskorištenoj i upotrijebljenoj vodi kao i obaveze u pogledu obračunavanja i plaćanja vodnih naknada. Zakonom je predviđeno da se okolišna dozvola izdaje na osnovu prethodno pribavljene prethodne vodne saglasnosti kojom se odlučuje o ostvarivanju prava na vodu podnosioca zahtjeva, kao i način ostvarivanja tih prava. Na ovaj način, osigurano je da nadležno ministarstvo u okolišnu dozvolu integrira preporuke i mjere zaštite voda iz prethodne vodne saglasnosti. Zahtjev za izdavanje prethodne vodne saglasnosti, prema zakonskoj legislativi podnosi organ nadležan za izdavanje okolišne dozvole. Ovdje treba istaknuti da je praksa drugačija od propisane. Naime, od investitora se zahtijeva da sam pokrene proceduru pribavljanja prethodne vodne saglasnosti. U FBiH, vodni akti se izdaju u skladu sa Pravilnikom o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata („Službene novine FBiH“, br. 06/08, 57/09 i 72/09). Za pogone i postrojenja, koji prije dobivanja okolišne dozvole moraju proći proceduru PUO, organ nadležan za izdavanje vodnih akata učestvuje u postupku PUO, na zahtjev organa koji vodi postupak PUO. Za izdavanje vodnih akata, zadužene su Agencije za vodno područje. U konkretnom slučaju Projekta razvoja navodnjavanja, u zavisnosti od lokacije projekta navodnjavanja, za izdavanje vodnih akata su nadležne Agencija za slivno područje rijeke Save i Agencija za slivno područje Jadranskog mora. 3.4 Propisi iz oblasti upravljanja otpadom koji imaju uticaj na okolišnu procjenu U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, br. 33/03, čl. 19) uz zahtjev za dobivanje okolišne dozvole prilaže se i Plan upravljanja otpadom. Plan treba da sadrži: . dokumentaciju o otpadu koji proizvodi poduzeće (porijeklo, vrste otpada sukladno listi otpada, sastav, količina), . mjere koje se trebaju poduzeti radi sprječavanja proizvodnje otpada, posebno kada se radi o opasnom otpadu, . odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji će se ponovo koristiti,
18 . odlaganje otpada na odlagalištu, . metode tretmana i/ili odlaganja. Zakon o upravljanju otpadom, sa aspekta ovog Projekta postavlja generalne zahtjeve u oblasti upravljanja opasnim otpadom i korištenja životinjskog otpada u poljoprivredi. Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (“Službene novine FBiH”, br. 9/05) utvrđuje se lista otpada prema djelatnostima u kojima nastaje. Otpad iz poljoprivredne proizvodnje, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, pripreme i procesiranja hrane, lova i ribolova je specificiran kao jedna od potkategorija u ovoj Listi. Ova kategorija uključuje otpadno životinjsko tkivo, drugi životinjski otpad, otpad sa poljoprivrednih postrojenja, otpadnu plastiku, šumski otpad i otpadne bezopasne hemikalije. Otpadne hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, uključujući njihovu ambalažu, neiskorištene ili hemikalije kojima je rok upotrebe istekao, klasificirane su kao opasni otpad koji zahtjeva poseban tretman u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom. 3.5 Propisi iz oblasti poljoprivrede koji mogu imati uticaj na okolišnu procjenu U okviru implementacije projekta razvoja navodnjavanja u BiH, treba uzeti u obzir određene zakonske propise, čija implementacija može imati implikaciju na aspekt upravljanja okolišem. Tabela 3. Propisi iz oblasti poljoprivrede, BiH Naziv propisa Kratki opis Zakon o zaštiti novih sorti bilja u Zakonom o zaštiti novih sorti bilja u Bosni i Hercegovini uređuju Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik se procedure za zaštitu novih sorti bilja, uslovi, dodjela, način i BiH“, br. 14/10) postupak za zaštitu i trajanje oplemenjivačkog prava.
Zakon o zaštiti zdravlja bilja Ovim zakonom regulira se zdravlje bilja, određuju se mjere i („Službeni glasnik BiH“, br. 23/03) obaveze radi sprečavanja pojave, unošenja i širenja štetnih organizama na biljke, biljne proizvode i druge regulirane objekte/predmete kao i njihovo iskorjenjivanje, regulira se biološka zaštita bilja, određuje prikupljanje i razmjena podataka i sistemi informiranja, reguliraju se javne usluge u oblasti zdravlja bilja, određuju organi nadležni za provođenje Zakona i propisuju kazne za postupanje suprotno odredbama ovog zakona.
Zakon o mineralnim đubrivima Ovaj Zakon obrađuje pitanja distribucije mineralnih đubriva i („Službeni glasnik BiH“, br. 46/04, izdavanja dozvola za takve aktivnosti, ispitivanje kvaliteta 76/11) đubriva, vođenje evidencije i provođenje inspekcija. Za provođenje odredbi ovog Zakona neophodno je usvajanje detaljnih pod zakonskih akata.
Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima Ovim zakonom uređuje se promet i nadzor aktivnih materija koje Bosne i Hercegovine („Službeni su fitofarmaceutska sredstva (u daljem tekstu: FFS), registracija glasnik BiH“, br. 49/04) FFS, izdavanje dozvola na osnovu ovog zakona, promet, upotrebu i nadzor FFS, ostaci FFS, vođenje registra FFS i registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave prometom FFS, saopštavanje podataka i vođenje evidencija u vezi sa FFS, tehnički zahtjevi za uređaje za aplikaciju FFS (u daljem tekstu: uređaji) i njihovi sastavni dijelovi, ovlaštenja organa koji su odgovorni za izvršavanje ovog zakona i nadzor nad njegovim provođenjem, te propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu Namjena ovog zakona je obezbjeđivanje kvalitetnog sjemena i poljoprivrednih biljaka Bosne i sadnog materijala poljoprivrednih biljaka radi podsticanja Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, ekonomične poljoprivredne proizvodnje, čuvanja okruženja i br. 03/05) zaštite potrošača. Pravilnik o listama štetnih Ovaj Pravilnik propisuje sadržaj listi štetnih organizama, sadržaj
19 Naziv propisa Kratki opis organizama, listama bilja, biljnih listi bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata. proizvoda i reguliranih objekata („Službeni glasnik BiH“, br. 69/09) Spisak aktivnih materija dozvoljenih Spisak aktivnih materija dozvoljenih u fitofarmaceutskim za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima usklađen sa službenim spiskom aktivnih materija sredstvima u Bosni i Hercegovini dozvoljenih u Evropskoj uniji. („Službeni glasnik BiH“, br. 11/11) Odluka o zabrani registracije, uvoza i Odluka sa spiskom zabranjenih aktivnih tvari i fitofarmaceutskih prometa aktivnih tvari i sredstava čija je upotreba zabranjena u zemljama Europske Unije. fitofarmaceutskih sredstava koja sadrže aktivne tvari čiji je promet, odnosno uporaba u Europskoj Uniji zabranjen („Službeni glasnik BiH“, br. 02/11)
Tabela 4. Propisi iz oblasti poljoprivrede, FBiH Naziv propisa Kratki opis Zakon o poljoprivrednom zemljištu Ovaj Zakon definira pojam, upravljanje, zaštitu i uspostavu („Službene novine FBiH“, br. poljoprivrednog zemljišta (Član 1), kao i raspodjelu nadležnosti za 52/09) srodne aktivnosti na Kantone i Općine. Izgradnja i korištenje sistema za navodnjavanje je definirano u članovima od 85 do 91. Prema članu 26. ovog Zakona, zabranjeno je ispuštanje štetnih i opasnih tvari koje mogu oštetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta, kao i uporaba mineralnih i organskih gnojiva, te sredstava za zaštitu bilja u količini većoj od dopuštene. Zakon o priznavanju i zaštiti sorti Ovim Zakonom se uređuje priznavanje i zaštita novostvorenih sorti poljoprivrednog i šumskog bilja i stranih sorti (kultivara) poljoprivrednog i šumskog bilja. („Službene novine FBiH“, br. 31/00) Zakon o sjemenu i sadnom Ovim Zakonom uređuje se proizvodnja, promet i uvoz materijalu poljoprivrednog bilja poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala, te druga pitanja od („Službene novine FBiH“, br. značaja za provedbu jedinstvenog sistema i pristupa ovim 55/01) pitanjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon o sjemenu i sadnom Ovim Zakonom uređuje se registracija i kontrola šumskog i materijalu šumskih i hortikulturnih hortikulturnog sjemena i sadnica, kao i uvoza sjemena. Cilj ovog vrsta drveća i grmlja („Službene Zakona je osiguravanje kvalitetnog reproduktivnog materijala novine FBiH“, br. 71/05, 8/10) šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja radi pospješivanja ekonomične proizvodnje u šumarstvu i hortikulturi, čuvanje okruženja, biološke sigurnosti i zaštite potrošača. Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih Ovim Pravilnikom su definirane štetne i opasne materije, količina štetnih i opasnih materija u uključujući i mulj od tretmana otpadnih voda, te maksimalni zemljištu i metode njihovog dozvoljeni sadržaj u različitim vrstama zemljišta. Pored toga, ispitivanja („Službene novine Pravilnik propisuje uzimanje uzoraka i praćenje prisustva FBiH“, br. 72/09) organskog i mineralnog otpada, kao i sredstava za zaštitu bilja u tlu.
3.6 Ostali propisi koji mogu imati uticaj na okolišnu procjenu
3.6.1 Koncesije
Koncesija u osnovi znači davanje prava na korištenje određenih prirodnih resursa ili javnih dobara koje tijela vlasti ustupaju domaćoj ili stranoj osobi (u skladu sa naprijed pobrojanim zakonima u Bosni i Hercegovini) pod određenim uvjetima i na određeni rok. Oblast koncesija u Bosni i Hercegovini je uređena sljedećim zakonskim aktima:
20 1. Zakonom o koncesijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 56/04), 2. Zakonom o koncesijama Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, br. 40/02, 61/06), 3. Kantonalnim zakonima o koncesijama u FBiH. U skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH, kao i kantonalnim zakonima o koncesijama, za projekte korištenja voda i izgradnju hidromelioracionih sistema potrebno je zatražiti koncesiju od nadležnog entitetskog, odnosno kantonalnog tijela. Odluke o vrsti, predmetu i opsegu koncesija koje su u nadležnosti Bosne i Hercegovine donosi Vijeće ministara BiH, a potvrđuje ih Parlamentarna skupština BiH. Odluke o vrsti, predmetu i opsegu koncesija koje su u nadležnosti entiteta donosi federalna vlada, odnosno kantonalne vlade. Davanje prava na korištenje prirodnih resursa ili javnih dobara vrši se putem javnog objavljivanja poziva ili podnošenjem prijedloga za izdavanje koncesije nadležnom ministarstvu na osnovu čega ministarstvo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju. Kada dodjela ide putem javnog poziva koncesija se dodjeljuje ponuđaču koji je ispunio sve kriterije utvrđene u tenderu i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuđače. Nakon odobrenja koncesije zaključuje se koncesioni ugovor između nadležnog državnog tijela i koncesionara. Koncesioni ugovor se zaključuje na period koji ne može biti duži od 30 godina. Ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koja je potreban duži vremenski period, ugovoreni rok može se produžiti, ali ne može biti duži od 50 godina. Ugovor o koncesiji može se obnoviti za period koji ne može biti duži od polovine prvobitnog roka. Kada su u pitanju prava koncesionara, on ima pravo posjedovanja i korištenja sredstava i imovine koje mu koncedent (nadležno državno tijelo) stavlja na raspolaganje, u skladu s ugovorom o koncesiji. Zakon o vodama FBiH članom 51. definira da je u svrhu građenja i/ili korištenja melioracionog sistema za navodnjavanje od interesa za više vlasnika ili korisnika zemljišta, moguće osnovati posebno pravno lice (zadrugu, udruženje i sl.) koje je dužno pribaviti pravo na korištenje vode, te osigurati finansijska sredstva za održavanje i rad melioracionog sistema. Članom 102., Stav 1. i 2., definirano je da je organ koji dodijeli koncesiju na vodama i vodnom dobru dužan dostaviti kopiju projektne dokumentacije o dodjeli koncesije nadležnoj agenciji za vode koja vodi registar koncesija.
3.6.2 Građenje
Oblast građenja u Bosni i Hercegovini je uređena sljedećim zakonskim aktima: 1. Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), 2. Kantonalnim zakonima o prostornom planiranju i građenju u FBiH. U skladu sa federalnim i kantonalnim propisima o prostornom uređenju i građenju, za projekte izgradnje sistema navodnjavanja potrebno je pribaviti odgovarajuće akte iz oblasti građenja i to urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu. Za projekte rekonstrukcije sistema navodnjavanja u FBiH potrebno je pribaviti odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu. 3.7 Pregled primjenjivih sigurnosnih politika Svjetske banke „Sigurnosne“ politike Banke2 vezane za zaštitu okoliša i socijalni aspekt su izrađene kako bi se izbjegli, ublažili ili minimizirali negativni okolišni i socijalni uticaji projekta koje Banka podržava.
2"Banka" podrazumijeva institucije IBRD i IDA
21 Svjetska banka je uvela politiku Okolišne procjene (EA policy) kroz Operativne smjernice (OD) 4.01 u 1989. godini. Ova politika je proširena na Operativnu politiku (OP) 4.01 i Bankovnu proceduru (BP) 4.01 u 1999. godini i najskorije je ažurirana u martu 2007. godine. OP/BP 4.01 se primjenjuje za bilo koju investicijsku pozajmicu koju Banka finansira ili implementira u slučaju da postoji mogućnost da taj projekt rezultira negativnim uticajima na okoliš. Ova operativna politika je također osmišljena da djeluje kao instrument kako bi se poboljšala izvedba samog projekta i kako bi se pojačao kvalitet i održivost projekta. Relevantne sigurnosne politike i procedure Banke vezane za zaštitu okoliša i socijalni aspekt su sljedeće: . OP/BP 4.01, Environmental Assessment (Okolišna procjena); . OP/BP 4.04, Natural Habitats (Prirodna staništa); . OP 4.07, Water resources management (Upravljanje vodnim resursima); . OP 4.09, Pest Management (Upravljanje štetočinama); . OP/BP 4.10, Indigenous Peoples (Ugroženo stanovništvo); . OP/BP 4.11, Physical Cultural Resources (Kulturni resursi); . OP/BP 4.12, Involuntary Resettlement (Nenamjerno raseljavanje); . OP 4.36, Forests (Šume); . OP 4.76, Tobacco (Duhan); . OP 7.50, Projects on International Waterways (Projekti na međunarodnim vodnim putevima); . OP 7.60, Projects in Disputed Areas (Projekti u spornim područjima).
Sigurnosna politika OP/BP 4.01 za okolišnu procjenu Svjetska banka zahtjeva okolišnu procjenu za projekte koji su predloženi za finansiranje kako bi se uvjerila da su takvi projekti okolišno sigurni i održivi, te s ciljem unaprjeđenja procesa odlučivanja. Okolišna procjena Svjetske banke evaluira potencijalne uticaje i rizike po okoliš koji su vezani za projekt, razmatra projektne alternative, identificira načine poboljšanja izbora projektnih alternativa, lokacije, planiranja, projektiranja zahvata u prostoru (planiranog projekta) i implementacije, putem mjera prevencije, minimiziranja, ublažavanja ili kompenzacije negativnih uticaja na okoliš. Kad god je to izvodljivo, Banka favorizira preventivne mjere u odnosu na mjere ublažavanja uticaja ili posljedičnog kompenziranja. Okolišna procjena uzima u obzir sve komponente okoliša (voda, zrak, tlo), zdravlje i sigurnost ljudi, socijalne aspekte (raseljavanje stanovništva, pitanje domaćeg stanovništva i prostorne kulturne resurse), a također i prekogranične i globalne okolišne aspekte koji uključuju klimatske promjene, korištenje supstanci koje oštećuju ozonski omotač, zagađenje međunarodnih vodotoka, te negativan uticaj na biodiverzitet. U paragrafu 8. Sigurnosne politika (OP) 4.01 za okolišnu procjenu, navodi se da Banka razmatra svaki predloženi projekt da bi utvrdila odgovarajući obim i tip okolišne procjene. Banka klasificira predloženi projekt u jednu od četiri kategorije (A, B, C, F), zavisno od tipa, lokacije, osjetljivosti i veličine projekta kao i prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na okoliš. Zavisno od projekta, Svjetska banka koristi različite instrumente kako bi se zadovoljili zahtjevi za okolišnom procjenom (Tabela 5). Tabela 5. Kategorije projekta i instrumenti okolišne procjene u skladu sa OP 4.01 Kategorija Vrsta uticaja Instrument okolišne procjene projekta A Projekat će vjerovatno imati značajan Procjena uticaja na okoliš negativan uticaj na okoliš koji je osjetljiv, Regionalna ili sektorska okolišna procjena različit ili koji nije ranije zabilježen. Strateška okolišna i socijalna procjena B Mogući negativni uticaji projekta na ljude Okolišni audit ili važna područja sa aspekta zaštite Procjena opasnosti i rizika okoliša – uključujući močvare, šume, Plan upravljanja okolišem
22 Kategorija Vrsta uticaja Instrument okolišne procjene projekta pašnjake i druga prirodna staništa – su Okvir okolišnog i društvenog upravljanja manje negativni od onih koje stvaraju projekti kategorije A. C Očekuje se da Projekat ima minimalne ili - nikakve negativne uticaje na okoliš F Projekat uključuje učešće sredstava - Svjetske banke putem finansijskog posrednika u podprojekte koji mogu rezultirati negativnim uticajima na okoliš Zaključci i rezultati okolinske procjene za projekte kategorije A i B se opisuju u projektnoj dokumentaciji (Dokument o ocjeni projekta -PAD i Dokument o informaciji o projektu-PID) ili u odvojenom dokumentu. Kada nosilac pozajmice nema dovoljne kapacitete za pravne ili tehničke aspekte koji bi izvršili ključne aktivnosti vezane za Okolišnu procjenu (kao što je pregled Okolišne procjene, monitoring zaštite okoliša, inspekcije, ili upravljanje mjerama za ublažavanje uticaja), a vezano za predloženi projekt, projekt će obuhvatiti komponente za jačanje tih kapaciteta. Za sve projekte kategorije A i B koji su predloženi za financiranje IBRD ili IDA, u toku procesa okolišne procjene (EA), nosilac pozajmice vrši konsultacije sa grupama na koje projekt utječe i lokalnim nevladinim organizacijama (NVO) u vezi sa projektnim aspektima vezanim za zaštitu okoliša i pri tome uzimaju njihove stavove u obzir.
Sigurnosna politika OP/BP 4.04 - Prirodna staništa S obzirom da je očuvanje prirodnih staništa slično kao i druge mjere za zaštitu okoliša bitno za dugoročni održivi razvoj, Banka u okviru svog ekonomskog i sektorskog rada, finansiranja projekta i formuliranja politika, podržava zaštitu, održavanje i obnovu prirodnih staništa i njihovih funkcija. Prirodna staništa su zemljišna i vodna područja gdje (i) se obilato formiraju biološke zajednice ekosistema autohtonih biljnih i životinjskih vrsta, i (ii) ljudske aktivnosti nisu značajno izmijenile primarne ekološke funkcije područja. Prirodna staništa sadrže mnoge tipove kopnenih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosistema. Banka podržava i očekuje od nosioca pozajmice da primjenjuju princip predostrožnosti u upravljanju prirodnim resursima kako bi se obezbijedile mogućnosti za okolišno održivi razvoj. Banka ne podržava projekte koji, po mišljenju Banke, uključuju značajnu izmjenu ili degradaciju kritičnih prirodnih staništa. Proces okolišne procjene treba da identificira bilo koje kritično prirodno stanište unutar uticaja predloženog projektnog područja. Kritična prirodna staništa su: . postojeća zaštićena područja i područja zvanično predložena od vlade države kao zaštićena područja (npr., rezervati i zaštićena područja koji ispunjavaju kriterije IUCN- a), područja koja su tradicionalne lokalne zajednice u samom početku prepoznale kao zaštićena (npr. sveta područja), i područja koja održavaju uslove koji su vitalni za održivost ovih zaštićenih područja (ustanovljeno procesom okolišne procjene); ili . područja identificirana na dodatnim listama pripremljenim od strane Banke ili od strane nekog autoritativnog tijela određenog od strane Regionalnog odjeljenja za sektor okoliša (RESU). Takva područja mogu obuhvatiti područja prepoznata od tradicionalne lokalne zajednice (npr. Sveta mjesta); područja sa poznatom visokom pogodnošću za očuvanje
23 biodiverziteta; i područja koja su kritična za rijetke, osjetljive, migratorne ili ugrožene vrste.3 Za ostala prirodna staništa, Banka ne podržava projekte koji obuhvataju značajnu izmjenu prirodnih staništa sve dok se ne stvore izvodljive alternative za projekt i njegovu lokaciju, i dok sveobuhvatna analiza ne pokaže da ukupna korist od projekta bitno nadvladava troškove zaštite okoliša. Ako projekt značajno mijenja ili degradira prirodna staništa, projekt uključuje mjere ublažavanja prihvatljive za Banku. Takve mjere obično uključuju, minimiziranje gubitka staništa (npr., strateško zadržavanje staništa i obnovu nakon razvojnog projekta), i uspostavu i održavanje ekološki sličnih zaštićenih područja. Banka prihvata i druge oblike mjera ublažavanja samo u slučaju ako su tehnički opravdani.
Sigurnosna politika OP 4.07 za upravljanje vodnim resursima Učešće Banke u upravljanju vodnim resursima podrazumijeva podršku u obezbjeđenju vode za piće, projektima vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, zaštitu od poplava, i obezbjeđenje vode za proizvodne aktivnosti na način koji je ekonomski održiv, okolišno održiv i socijalno pravedan. Banka podržava projekte namijenjene za izbjegavanje problema nakupljanja vode i slanoće vode koji se dovode u vezu sa investicijama za navodnjavanje pomoću (i) monitoringa vodnog tijela i implementacijom mreže za odvodnju gdje je potrebno, i (ii) usvajanjem najboljih praksi upravljanja za kontrolu zagađenja voda. Također podržava projekte koji uspostavljaju čvrst zakonodavni i regulatorni okvir kako bi se osiguralo rješenje socijalnih problema, zaštitili okolinski resursi i spriječio monopol u određivanju cijena. Banka zahtijeva zakonodavni ili neki drugi oblik dogovora za uspostavu efektivne koordinacije i procedure raspodjele za međunarodne vodne resurse.
Sigurnosna politika OP 4.09 za upravljanje štetočinama Pomoć nosiocima pozajmice u upravljanju štetočinama koje utiče ili na poljoprivredu ili na zdravlje ljudi, Banka podržava sa strategijom koja promovira korištenje bioloških ili okolišnih kontrolnih metoda i smanjuje oslanjanje na sintetičke kemijske pesticide. U projektima koje Banka finansira, nosilac pozajmice navodi pitanja koja se odnose na upravljanje štetočinama u kontekstu okolišne procjene projekta. U ocjenjivanju projekta, Banka procjenjuje kapacitet državnog regulatornog okvira i institucija u cilju promoviranja i podrške sigurnog, efektivnog i okolišno ispravnog upravljanja štetočinama. Ukoliko je potrebno, Banka i nosilac pozajmice ujedinjuju projektne komponente da ojačaju spomenuti kapacitet. Banka koristi različita sredstva za procjenu upravljanja štetočinama u državi i za podršku Integralnog upravljanja štetočinama i sigurnog korištenja poljoprivrednih pesticida: ekonomske i sektorske aktivnosti, sektorske ili okolišne procjene za pojedine projekte, procjene integralnog upravljanja štetočinama sa učešćem javnosti, i investicione projekte i komponente sa ciljem naročito za podršku usvajanju i korištenju integralnog upravljanja štetočinama. Kod poljoprivrednih projekta koje finansira Banka, populacije štetočina se obično kontroliraju pristupom integralnog upravljanja štetočinama kao što su biološka kontrola, dobre poljoprivredne prakse za uzgoj određenih kultura, i razvoj i korištenje različitih usjeva koji su otporni na štetočine ili imaju toleranciju prema štetočinama. Banka može finansirati i kupovinu pesticida u slučaju da je njihovo korištenje opravdano u okviru pristupa integralnog upravljanja štetočinama.
3Rijetka, osjetljiva, u opasnosti od izumiranja ili slično ugrožena, u skladu sa IUCN Crvenom listom- „Red List of Threatened Animals“, IUCN Red List of Threatened Plants, BirdLife World List of Threatened Birds, ili nekom drugom važećom međunarodnom ili državnom listom prihvaćenom od strane RESU.
24 Integralno upravljanje štetočinama odnosi se na različite ekološki utemeljene prakse upravljanja štetočinama koje provode poljoprivrednici sa ciljem smanjenja oslanjanja na sintetičke kemijske pesticide. Prakse uključuju (a) upravljanje štetočinama (održavanje štetočina ispod nivoa ekonomske štete) ima prednost nad traženjem rješenja da se iskorijene u potpunosti; (b) oslanjanje koliko je to moguće na nehemijske mjere za držanje populacije štetočina na niskom nivou, i (c) izbor i primjena pesticida, u slučaju kada se moraju upotrijebiti, na način koji minimizira negativne uticaje na korisne organizme, ljude i okoliš. Kriteriji za izbor i korištenje pesticida. Nabavka pesticida u projektima koje finansira Banka zavisi od procjene prirode i stepena rizika koji nose, uzimajući u obzir predloženo korištenje i kome/čemu je namijenjeno korištenje. Uzimajući u obzir klasifikaciju pesticida i njihove specifične formulacije, Banka se poziva na Preporučenu klasifikaciju pesticida Svjetske zdravstvene organizacije prema njihovoj opasnosti i Upute vezane za ovu klasifikaciju (the World Health Organization's Recommended Classification of Pesticides by Hazard and Guidelines to Classification (Geneva: WHO 1994-95). Sljedeći kriteriji se primjenjuju prilikom izbora i korištenja pesticida u projektima koje Banka finansira: a) Moraju imati zanemarljiv negativan uticaj na ljudsko zdravlje, b) Moraju se pokazati kao efektivni protiv vrsta za koje se koriste, c) Moraju imati minimalan efekat na ne-ciljane vrste i prirodni okoliš. Metode, vrijeme korištenja i učestalost primjene pesticida imaju za cilj da minimiziraju štetu prirodnim neprijateljima. Mora se pokazati da su pesticidi koji se koriste u programima javnog zdravlja sigurni za stanovništvo i domaće životinje u područjima primjene, kao također i za osobe koje rade na aplikaciji pesticida. d) Korištenje pesticida mora uzeti u obzir potrebu za sprječavanjem razvoja otpornosti prema istim.
Sigurnosna politika OP/BP 4.10 – Ugroženo stanovništvo Ova politika daje doprinos misiji Banke vezano za smanjenje siromaštva i održivi razvoj osiguravajući da proces razvoja u potpunosti poštuje ljudska prava, dostojanstvo, privredu i kulturu domaćeg stanovništva. Ukoliko Banka procijeni da je domaće stanovništvo prisutno ili ima kolektivnu povezanost sa projektnim područjem, nosilac pozajmice poduzima socijalnu procjenu kojom procjenjuje moguće pozitivne i negativne uticaje projekta na domaće stanovništvo, i da pregleda projektne alternative u slučajevima gdje negativni uticaji mogu biti značajni. Za izvršenje društvene procjene, nosilac pozajmice angažira stručnjaka društvenih nauka čije su kvalifikacije, iskustvo i reference prihvatljivi za Banku. Banka zahtijeva od nosioca pozajmice da se uključi u proces neformalnih, prethodnih i informativnih konsultacija. Ove konsultacije odnose se na odgovarajući kulturološki i kolektivni proces donošenja odluka koji je rezultat jasnih i povjerljivih konsultacija i informativnog učešća koje se odnosi na izradu i implementaciju projekta. Konsultacije ne sadrže pravo veta (zabrane) za pojedince ili grupe. Banka odobrava finansiranje projekta samo u slučajevima kada neformalne, prethodne i informativne konsultacije rezultiraju širokom podrškom zajednice projektu i to od strane domaćeg stanovništva koje bi bilo pod uticajem projektnih aktivnosti.
Sigurnosna politika OP/BP 4.11 – Prirodno i kulturno naslijeđe Ova politika je namijenjena prirodnom i kulturnom nasljeđu, koje se definiraju kao pokretni ili nepokretni objekti, lokacije, objekti ili grupe objekata, i prirodna obilježja ili pejzaži koji imaju arheološki, paleontološki, historijski, arhitektonski, religijski, estetski ili drugi kulturološki značaj. Prirodno i kulturno nasljeđe može biti smješteno u urbanom ili ruralnom području, i
25 mogu biti iznad ili ispod zemlje, ili ispod vode. Interes može biti na lokalnom, regionalnom ili nacionalnom nivou, ili unutar međunarodne zajednice. Uticaji na prirodno i kulturno nasljeđe uzrokovani projektnim aktivnostima, uključujući mjere ublažavanja, ne smiju biti u suprotnosti sa domaćom legislativom države nosioca pozajmice, ili sa obavezama koje država ima u okviru relevantnih međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti zaštite okoliša. Nosilac pozajmice navodi uticaje na prirodno i kulturno nasljeđe u projektima koje predlaže za finansiranje, i to kao integralni dio procesa okolišne procjene (EA). Koraci u okviru okolišne procjene bi bili sljedeći: trijaža; izrada projektnog zadatka (ToRs); sakupljanje osnovnih podataka; procjena uticaja; i određivanje mjera ublažavanja i plana upravljanja. Projekti koji su klasificirani kao projekti kategorije A ili B u toku okolišne procjene su predmet ove operativne politike: a) bilo koji projekt koji uključuje značajna iskopavanja, rušenja, premještanja zemljišta, plavljenje nekih područja, ili ostale promjene u okolišu; i b) bilo koji projekt smješten neposredno u ili u blizini lokacije prirodnog i kulturnog nasljeđa koju je evidentirao nosilac pozajmice. Ukoliko će projekt vjerovatno imati negativnog uticaja na prirodno i kulturno nasljeđe, onda nosilac pozajmice identificira odgovarajuće mjere za izbjegavanje ili ublažavanje ovih uticaja kao dio procesa okolišne procjene (EA). Ove mjere mogu biti od potpune zaštite lokacije do selektivnog ublažavanja, uključujući spašavanje lokacije (popravke) i dokumentiranje, u slučajevima kada dio ili svo prirodno i kulturno nasljeđe može biti izgubljeno. Ukoliko se radi Plan upravljanja okolišem (EMP) onda se Plan upravljanja prirodnim i kulturnim nasljeđem nalazi u okviru ovog plana i uključuje mjere izbjegavanja ili ublažavanja bilo kojeg negativnog uticaja na prirodno i kulturno nasljeđe, dio koji obuhvata mjere upravljanja u slučaju da se u toku izvođenja projekta naiđe na prirodno i kulturno nasljeđe, te neophodne mjere koje obuhvaćaju jačanje institucionalnih kapaciteta, kao i sistem monitoringa za praćenje progresa ovih aktivnosti. Ovaj plan upravljanja mora biti u skladu sa sveobuhvatnim državnim strateškim okvirom i pravnom legislativnom kao i uzeti u obzir institucionalne prilike u oblasti prirodnog i kulturnog nasljeđa.
Sigurnosna politika OP/BP 4.12 – Nedobrovoljno preseljavanje Ranije iskustvo je pokazalo da je nedobrovoljno preseljavanje u okviru razvojnih projekta, ukoliko nisu primijenjene mjere ublažavanja, često dovodilo do ozbiljnih ekonomskih, društvenih i okolišnih rizika: proizvodni sistemi se demontiraju; ljudi se susreću sa osiromašenjem kada se izgube njihovi proizvodni kapaciteti ili izvori prihoda; ljudi se preseljavaju u okolinu gdje njihove proizvodne vještine mogu biti manje primjenjive i konkurencija za resurse veća; dolazi do slabljenja institucija zajednice i društvena mreža također slabi; srodne grupe se rasipaju, kao i njihov kulturni identitet, tradicionalni autoritet, i mogućnost za uzajamnu pomoć je umanjena ili izgubljena. Ova politika obuhvata zaštitne mjere koje se bave i umanjuju ovakve rizike koje vode osiromašenju. Sveobuhvatni cilj politike Banke u vezi sa nedobrovoljnim preseljenjem je sljedeći: a. Nedobrovoljno preseljenje bi se trebalo izbjeći tamo gdje je to izvodljivo, ili minimizirano, uz istraživanje svih održivih alternativa projektnih rješenja. b. U slučajevima gdje nije izvodljivo izbjeći preseljavanje, aktivnosti oko preseljavanja bi trebale biti smišljene i izvršene kao program održivog razvoja, pružajući dovoljno investicionih resursa da se omogući osobama koje su preseljene projektom da mogu imati koristi od projekta. Preseljene osobe bi trebalo značajno konsultirati i pružiti im mogućnosti da učestvuju u planiranju i implementaciji programa preseljavanja.
26 c. Preseljene osobe bi trebale dobiti potrebnu pomoć u svojim naporima da poboljšaju život i standarde življenja ili barem da ih obnove, u pravom smislu riječi, na nivo prije preseljavanja ili na nivo koji je prevladavao prije početka implementacije projekta. Ova politika se odnosi na direktne ekonomske i društvene uticaje koje stvara projekt koji financira Banka i koji su uzrokovani: a. nedobrovoljnim uzimanjem zemljišta što rezultira i) izmještanjem ili gubitkom mjesta stanovanja, ii) gubitkom imovine ili pristupu imovini, ili iii) gubitkom izvora prihoda ili sredstava za život, bilo da se osobe pod uticajem projekta moraju iseliti na drugu lokaciju ili ne, ili b. nedobrovoljnim ograničavanjem pristupa legalno uspostavljenim parkovima i zaštićenim područjima koje dovodi do negativnih uticaja na život izmještenih osoba. Kako bi se adresirali ovi uticaji, Banka zahtijeva od nosioca projekta da izradi Plan preseljavanja ili Strateški okvir preseljavanja. Zbog toga što je prostorno premještanje domaćeg stanovništva naročito složeno pitanje i može imati značajne negativne uticaje na identitet, kulturu i običaje u životu domaćeg stanovništva, Banka zahtijeva od nosioca pozajmice da istraži alternativna projektna rješenja kako bi se izbjeglo prostorno izmještanje domaćeg stanovništva. U izuzetnim slučajevima, kada nije moguće izbjeći izmještanje, nosilac pozajmice neće izvršiti takvo izmještanje bez dobivanje široke podrške za takvo nešto od strane zajednice domaćeg stanovništva koja je pod uticajem projekta putem neformalnog, prethodnog i informativnog procesa konsultacija. U takvim slučajevima, nosilac pozajmice priprema plan preseljavanja u skladu sa zahtjevima operativne politike OP 4.12, Nedobrovoljno preseljavanje, a koje je u skladu sa kulturnim preferencama domaćeg stanovništva, i što uključuje strategiju preseljavanja. Kao dio Plana preseljavanja, nosilac pozajmice dokumentira rezultate procesa konsultacije.
Sigurnosna politika OP/BP 4.36 – Šume Ova sigurnosna politika se primjenjuje za slučaj projekta koji imaju ili mogu imati uticaja na zdravlje i kvalitet šuma, projekte sa negativnim uticajem na prava ili standard življenja ljudi čiji život zavisi od šuma, i projekte koji imaju za cilj uvođenje promjena u upravljanje šumama, zaštitu ili korištenje. Svjetska banka u principu ne finansira projekte koji uključuju suštinsku izmjenu ili degradaciju kritičnog šumskog područja ili kritičnih šumskih staništa. Ukoliko projekt koji obuhvata suštinsku izmjenu ili degradaciju šuma ili nekritičnih prirodnih staništa koja su povezana sa šumama nema neku izvodljivu alternativu kada je u pitanju lokacija, i ukoliko detaljna analiza pokaže da sveobuhvatni pozitivni efekti projekta jako prevagnu nad negativnim uticajima na okoliš, Svjetska banka može odlučiti da finansira projekt ako se usvoje odgovarajuće mjere za ublažavanje negativnih uticaja.
Sigurnosna politika OP 4.76 – Duhan Banka ne daje direktne pozajmice, niti investira u/ili garantira za investicije ili pozajmice koje se odnose na proizvodnju, preradu ili prodaju duhana. Izuzeci koje mora odobriti potpredsjednik Banke i na osnovu Operativne politike i strategije, mogu biti odobreni za države koje u velikoj mjeri zavise od duhana kao izvora prihoda (naročito za siromašne poljoprivrednike i radnike na poljoprivrednim farmama) i kao zarade u okviru vanjsko trgovinske razmjene odnosno izvoza jedne države (npr.za one države gdje duhan učestvuje sa više od 10% u izvozu). Banka u tom slučaju traži rješenje da pomogne takvim državama da promijene duhan za nešto drugo kao izvor prihoda ili zarade.
27 Sigurnosna politika OP 7.50 – Projekti na međunarodnim plovnim putevima Ova politika se primjenjuje za sljedeće vrste međunarodnih plovnih puteva: a. bilo koja rijeka, jezero, kanal, ili slično vodno tijelo koje predstavlja granicu između, ili bilo koja rijeka ili tijelo površinskih voda koje teče kroz dvije ili više država; b. bilo koja pritoka ili drugo tijelo površinskih voda koja je dio bilo kojeg od plovnih puteva opisanih pod a); i c. bilo koji zaljev, uvala, moreuz, ili kanal omeđen od dvije ili više država ili, ukoliko se nalazi u jednoj državi, a određen je kao neophodan za komunikaciju prema otvorenom moru i drugim državama - i bilo koja rijeka koja teče prema takvim vodama. Ova politika se primjenjuje za sljedeće vrste projekta: a. hidroenergetske, projekte navodnjavanje, zaštite od poplava, plovidbe, odvodnje, vodosnabdjevanje i odvodnja otpadnih voda, industrijski i slični projekti koji uključuju korištenje ili moguće zagađenje međunarodnih plovnih puteva, i b. glavno projektovanje i inženjerske studije projekta nabrojanih pod tačkom a) iznad u paragrafu teksta. Banka zahtijeva da međunarodni aspekt projekta na međunarodne plovne puteve bude riješen što je prije moguće. Ukoliko je predložena takva vrsta projekta za finansiranje, Banka zahtijeva od države korisnika projekta, da ukoliko to već nije urađeno, zvanično obavijesti ostale susjedne države s kojima se dijele plovni putevi o predloženom projektu i detaljima tog projekta (pogledati BP 7.50, para. 3). Ukoliko budući nosilac pozajmice ukaže osoblju Banke da ne želi da takvu vrstu obavijesti, onda obično Banka to uradi. Ukoliko nosilac pozajmice ima primjedbe na takav potez Banke, Banka obustavlja obradu projektnog prijedloga.
Sigurnosna politika OP 7.60 – Projekti u područjima konflikta Projekti u područjima konflikta mogu dovesti do brojnih osjetljivih problema koji utječu na odnose ne samo između Banke i njenih država članica, već također između države u kojoj se provodi projekt i jedne ili više susjednih država. O ovome se vodi računa u najranijoj fazi obrade projektnog prijedloga. Banka podržava projekt u području konflikta ukoliko se predmetne vlade država slože da, dok se ne riješe sporna pitanja, predloženi projekt za državu A može ići svojim tokom bez narušavanja prava za državu B. Za svaki projekt u području konflikta, osoblje Banke razmatra prirodu spora. Dokument o procjeni projekta (Project Appraisal Document - PAD) za projekte u području konflikta opisuje prirodu spora i navodi kako je riješeno to pitanje, odnosno da ostale susjedne države u tom području nisu imale primjedbi na projekt ili navodi neke posebne okolnosti koje garantiraju podršku Banke. 3.8 Pregled relevantnih EU direktiva
3.8.1 Okoliš i vode
U procesu stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine, zakonski okvir na svim nivoima je u procesu prilagođavanja radi transponiranja odredbi okolinskih EU direktiva. U nastavku se daje pregled relevantnih EU Direktiva iz oblasti okoliša i voda i procenat usklađenosti sa federalnim zakonima i pravilnicima. Za neke direktive su podaci o statusu transpozicije i procentu usaglašenosti sa domaćim zakonodavstvom bili poznati. Podaci su preuzeti iz Programa aproksimacije propisa Federacije Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša koji je urađen 2016. godine.
28
Tabela 6. Usaglašenost EU direktiva sa propisima iz oblasti okoliša i voda u FBiH Procenat Direktiva Zakon/pravilnik/uredba u koji je transponirana usklađenosti Komentar 20164 Direktiva 2011/92/EU o procjeni Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, br. „na visokom Navedeni propisi FBiH o PUO značajno transponiraju uticaja određenih javnih i privatnih 33/03, 38/09) nivou“ zahtjeve Direktive o PUO. FBiH u potpunosti odgovara na projekata na okoliš (PUO Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je zahtjev da se za projekte navedene u Aneksu I Direktive o direktiva), uz izmjene Direktivom obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i PUO mora provesti. Projekti iz Aneksa I Direktive su 2014/52/EU postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad transponirani u Pravilnik ali sa nižim pragovima. Iz samo ako imaju okolinsku dozvolu („Službene novine Pravilnika su ispušteni projekti navodnjavanja. FBiH“, br.19/04) Glavne razlike između pravnih akata u FBIH i Direktive o PUO su nedostaci u odredbama koje određuju obavezu vlasti da osiguraju slobodan pristup informacijama o okolišu, kao i da osiguraju učešće javnosti u proceduri donošenja odluka, u okviru procedure o PUO. Zakon FBiH ne uvodi nikakvo učešće javnosti u proceduri skrininga. Puna usklađenost nije postignuta sa članom 9.1. Direktive, koji zahtjeva od nadležnih vlasti da obezbijede javnosti razumno objašnjenje o osnovama za davanje ili odbijanje odobrenja na osnovu SUO, naglašavajući u ovoj obavezi važnost kako su javne konsultacije uključene u proces donošenja odluke. Direktiva o industrijskim Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, br. 47% Najvažnije odredbe vezane za dobivanje okolinske emisijama 2010/75/EC 33/03, 38/09) dozvole za pogone i postrojenja koji imaju negativan Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je uticaj na okoliš su transponirane uključujući obavezu obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i primjene metoda prevencije u skladu sa najboljim postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad raspoloživim tehnikama. samo ako imaju okolinsku dozvolu („Službene novine Iz Pravilnika o pogonima i postrojenjima su ispušteni FBiH“, br.19/04) projekti navodnjavanja. Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva za Utvrđeni su sljedeći nedostaci u propisima FBiH: izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja Procedura za PUO i procedura za izdavanje okolišne koja imaju izdana dopuštenja prije stupanja na snagu dozvole, koje su predviđene Direktivom, su Zakona o zaštiti o okolišu („Službene novine FBiH“, br. integrirane na način koji može prouzrokovati 45/09) kašnjenja u dobivanju svih neophodnih dozvola,
4 Program aproksimacije propisa Federacije Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša, 2016.g.
29 Procenat Direktiva Zakon/pravilnik/uredba u koji je transponirana usklađenosti Komentar 20164 Pravilnik o donošenju najboljih raspoloživih tehnika Pragovi za pogone u FBiH, koji obavezno moraju kojima se postižu standardi kvaliteta okoliša imati okolišnu dozvolu, su značajno niži (približno („Službene novine FBiH“, br. 92/07) osam puta), nego što to zahtjeva EU, Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima Monitoring nije u potpunosti u skladu sa zahtjevima („Službene novine FBiH“, br. 82/07) Direktive, Vlasti u BiH ne izrađuju referentne dokumente za najbolje dostupne tehnike, Nema propisa o TiO2 u FBiH, Pragovi za opasne supstance su značajno niži u FBiH nego što to zahtjeva EU, Odredbe propisa FBiH o velikim nesrećama nisu dovoljno detaljne, Nema odredbi o okolišnoj inspekciji, Obaveza podnošenja izvještaja registru ispuštanja i prenosa zagađujućih materija FBiH nije uključena u okolišne dozvole, Internet pristup javnosti informacijama o registrima postrojenja i zagađivanjima nije obezbijeđen, Sakupljanje podataka u registar ispuštanja i prenosa zagađujućih materija na državnom nivou i njihov prenos institucijama EU nije reguliran. Direktiva o javnom pristupu Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, br. 50% Ozbiljan nedostatak u propisima FBiH u poređenju sa informacijama o okolišu 33/03, 38/09) propisima EU je manjak adekvatnih definicija usklađenih (2003/4/EC) Zakon o slobodi pristupu informacijama („Službene sa pravnom stečevinom EU. Zakon o zaštiti okoliša i novine FBiH“, br. 32/01, 48/11) Zakon o slobodnom pristupu informacijama sadrže određene definicije, ali nisu u punom skladu sa odredbama u Direktivi. Takve definicije su: Definicija informacija o okolišu koje drže vlasti; Definicija javnosti; Definicija zainteresirane javnosti; Definicija podnosioca. Pored definicija, postoje i druga neslaganja između propisa FBiH i Direktive, npr. u slučaju: Zahtjeva koji proističe iz člana 3.4 Direktive, koji predviđa obavezu vlasti kada se informacija traži u
30 Procenat Direktiva Zakon/pravilnik/uredba u koji je transponirana usklađenosti Komentar 20164 određenom formatu; Člana 3.5 c) Direktive, koji zahtijeva određivanje službenika za informacije, registre određenih informacija i ustanovljenje i održavanje objekata za pregledanje informacija; Cijene procedure za dobivanje informacija o okolišu; i Sve veće dostupnosti svih informacija o okolišu u elektronskoj formi. Direktiva o učešću javnosti u - 0% Još uvijek nije započeta transpozicija ove Direktive iako je donošenju odluka (2003/35/EC) učešće javnosti definirano Zakonom o zaštiti okoliša, međutim definicija javnosti iz člana 4. tog zakona nije u skladu sa definicijom iz ove Direktive jer isključuje pravna lica. Direktiva o otpadu (2008/98/EC) Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, 31% Nedostaci su utvrđeni između propisa FBiH o upravljanju br. 33/03, 72/09) otpadom i pravne stečevine EU: Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male Definicija otpada je obezbijeđena u Zakonu o privrede u upravljanju otpadom („Službene novine upravljanju otpadom, međutim ona ne pokriva FBiH“, br. 9/05) kategorije postavljene u Aneksu I Okvirne direktive Uredba koja regulira obavezu izvještavanja operatora i o otpadu. proizvođača otpada o sprovođenju programa nadzora, Nedostaci vezani za Registar zagađivača (čuvanje monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz podataka za sakupljanje i transport otpada, kao i dozvole („Službene novine FBiH“, br. 31/06). izdavanje dozvola za upravljanje otpadom); Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i Nepostojanje obaveze izrade Plana sprečavanja označavanju otpada („Službene novine FBiH“, br. otpada; 38/06) Nedostaci vezani za propise o mulju iz kanalizacije; Pravilnik koji određuje postupanje sa opasnim Nepostojanje propisa o otpadnim vozilima; otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili čiji je Nepostojanje popisa o prikupljanju i zbrinjavanju sadržaj nepoznat („Službene novine FBiH“, br. 33/03) istrošenih baterija i akumulatora; Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Službene Nepostojanje propisa o PCB/PCT; novine FBiH“, br. 9/05) Nepostojanje propisa o upravljanju azbestnim Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom otpadom, upravljanju otpadnim uljima i upravljanju („Službene novine FBiH“, br. 77/08) TO2; Direktiva o rudarstvu je samo djelimično prenesena (npr. aneksi nisu).
31 Procenat Direktiva Zakon/pravilnik/uredba u koji je transponirana usklađenosti Komentar 20164 Okvirna direktiva o vodama Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06) „u vrlo Zakon je, u skladu sa okvirnom direktivom, regulirao (2000/60/EC) dopunjena Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih velikoj mjeri“ osnovne pretpostavke: Odlukom 2455/2001/EC materija u tehnološkim otpadnim vodama prije Zaštita svih voda - rijeka, jezera, priobalnih i njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije, podzemnih voda; odnosno u drugi prijemnik („Službene novine FBiH“, Neophodnost prekogranične saradnje između br. 50/07) država i zainteresiranih učesnika; Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih Osiguranje aktivnog učešća u procesu upravljanja materija za vode koje se nakon prečišćavanja iz vodama svih učesnika, uključujući nevladine sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni organizacije i lokalne zajednice; prijemnik („Službene novine FBiH“, br. 50/07) Principa "zagađivač plaća". Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama („Službene novine FBiH“, br. 43/07) Direktiva o nitratima iz Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06) Nije određen Zakonom je, u skladu s Direktivom, predviđeno poljoprivrednih izvora Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih donošenje propisa o dobroj poljoprivrednoj praksi, (91/676/EEC), dopunjena eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate („Službene novine određivanje voda koji sadrže nitrate, te određivanje zona Regulativom (EC) 1882/2003 FBiH“, br. 71/09) osjetljivih na nitrate. Nakon toga potrebno je odrediti Pravilnik o monitoringu u područjima podložnim donošenje Akcionih programa. Međutim, do danas nisu eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate („Službene novine provedeni ovi aspekti Zakona o vodama. FBiH“, br. 71/09) Direktiva 86/278/EEC o Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim 8% Propisi koji transponiraju Direktivu ne postoje i ocjena kanalizacionom mulju, dopunjena materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti transponiranja se može pripisati u potpunosti Pravilniku Direktivom 91/692/EEC i u poljoprivredne svrhe („Službene novine FBiH“, br. o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima Regulativom (EC) 219/2009 8/08) prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe.
32 3.8.2 Poljoprivreda
Politika EU u fitosanitarnom sektoru obuhvata i postavlja standarde koji moraju biti ispunjeni kako bi se omogućila trgovina sa zemljama članicama EU. Međutim, u nekoliko slučajeva ti standardi proizlaze iz međunarodnih standarda (slučaj Međunarodne konvencije za zaštitu bilja - IPPC ili Europske organizacije za zaštitu bilja - EPPO) koji su priznati i od zemalja koje nisu članice EU. Shodno tome, BiH će usvajanjem zakonodavstva EU biti u mogućnosti da trguje ne samo s zemljama EU, već i sa drugim zemljama. Ovdje se misli na Rusiju i Bliski istok. Fitosanitarna pitanja se razmatraju u tri različita područja zakonodavstva: zdravlje biljaka, sjeme i sadni materijal i sredstva za zaštitu bilja (PPP-pesticidi). Politika EU u području zdravlja biljaka je regulirana glavnom Direktivom (Direktiva 2000/29) i desetak drugih specifičnih direktiva i odluka. Slično tome, proizvodnja i marketiranje sjemena i sadnog materijala su regulirani za glavne usjeve ili skupine usjeva kroz više od desetak direktiva. U nekim aspektima zdravlje bilja i sjemenarstvo se preklapaju, kako bi se izbjeglo širenje štetnih organizama putem sjemena i sadnog materijala. Stoga je neophodan integrirani pristup u usvajanju i provedbi ovih pravnih akata. Aktivnost kontrole i certificiranja je presudna u tom pogledu. Pravni okvir EU koji se odnosi na zaštitu bilja je nedavno promijenjen. Novom Uredbom (1107/2009) je ukinuta stara Direktiva (91/414) kojom je bio reguliran postupak izdavanja odobrenja za stavljanje u promet SZB-a. Uredbom se poboljšava učinkovitost procesa izdavanja odobrenja, ali se dodatno ograničavaju pravila i kriteriji za odobravanje novih aktivnih tvari ili ponovno izdavanje odobrenja za stare tvari. Ovo je proces koji se tiče općeg okvira politike koja se odnosi na upotrebu hemijskih tvari i njihov uticaj na čovjeka i okoliš. U poljoprivrednom sektoru Uredba je jako povezana s Direktivom 2009/128 koja nalaže održivo korištenje pesticida kroz primjenu dobrih agronomskih praksi i integrirane zaštite bilja od štetočina od strane poljoprivrednika. Ovo je moguće samo uz podršku jedne razvijene savjetodavne službe (bilo javne ili privatne), te kontrolu i nadzor nad pesticidima. Uloga uprava odgovornih za fitosanitarna pitanja i fitosanitarnu inspekciju je stoga ključna i u ovom pogledu: za provedbu postupka izdavanja odobrenja, vršenje kontrole proizvoda koji se plasiraju na tržište, za praćenje zaostataka (pesticide) u poljoprivrednim proizvodima, bilo da su oni namijenjeni za domaće tržište ili izvoz. Pravila u tom pogledu su u nekim slučajevima čak i strožija nego u zemljama koje nisu članice EU. U nastavku se daje pregled relevantnih EU direktiva i propisa BiH iz oblasti poljoprivrede u koje su direktive transponirane.
Tabela 7. Pregled direktiva iz oblasti poljoprivrede relevantnih za projekte navodnjavanja Zakon/pravilnik/uredba u Direktiva Komentar koji je transponirana Direktiva 79/117/EEC, koja Zakon o fitofarmaceutskim Sve neregistrirane aktivne materije zabranjuje plasiranje na tržište i sredstvima Bosne i Hercegovine i sredstva za zaštitu bilja nisu upotrebu sredstava zaštite bilja („Službeni glasnik BiH“, br. dozvoljene za upotrebu. koja sadrže određene aktivne 49/04). U toku je implementacija projekta supstance, Direktiva 91/414/EEC „Spisak aktivnih materija EUFITO uz podršku EC. Projekt ima o plasiranju sredstava zaštite bilja dozvoljenih za upotrebu u za cilj uspostavljanje zajedničke na tržište fitofarmaceutskim sredstvima u državne fitosanitarne službe, koja Bosni i Hercegovini“ („Službeni će biti u mogućnosti stvoriti i glasnik BiH“, br. 11/11). implementirati politiku zaštite zdravlja biljaka Bosne i Hercegovine u skladu sa Acquis usaglašenom legislativom i
35 Zakon/pravilnik/uredba u Direktiva Komentar koji je transponirana međunarodnim obavezama i standardima u ovom području.
Fitosanitarni sistem je baziran na radu institucija odgovornih za ispravnu implementaciju pravnih odredbi kao i na doprinosu ostalih interesenata: farmera, savjetnika, istraživača, potrošača. Direktiva o kontroliranoj upotrebi - Još uvijek nije rađeno na genetski modificiranih transponiranju ove Direktive. mikroorganizama (90/219/EEC) dopunjena 94/51/EC, 98/81/EC, Regulativom (EC) 1882/2003 i Odlukama 2001/204/EC i 2005/174/EC Direktiva o namjernom oslobađaju Zakon o genetički modificiranim Zakon je rađen na osnovu genetski modificiranih organizama organizmima („Službeni glasnik Direktive, ali nije poznat procenat (2001/18/EC) dopunjena (EC) BiH“, br. 23/09) usklađenosti. 1829/2003 i 1830/2003/EC kao i Odlukama 2002/623/EC i 2002/811/EC Uredba (EC) No 2003/2003 o Zakon o mineralnim đubrivima Zakon je rađen na osnovu mineralnim đubrivima („Službeni glasnik BiH“, br. Direktive, ali nije poznat procenat 46/04, 76/11). usklađenosti. Uredba o uvozu i izvozu opasnih Odluka o zabrani registracije Odluka o zabrani registracije uvoza hemikalija ((EC) 304/2003) sa uvoza i prometa aktivnih i prometa aktivnih materija sadrži amandmanima (EC) 1213/2003, materija“ („Službeni glasnik listu aktivnih materija čiji je uvoz i 775/2004 i (EC) 777/2006 BiH“, br. 47/09) upotreba zabranjena u BiH i u Odluka o zabrani registracije, zemljama EU. Ovaj dokument uvoza i prometa aktivnih tvari i sadrži i datume do kojih se fitofarmaceutskih sredstava koja zabranjena aktivna supstanca sadrže aktivne supstance čiji je može upotrebljavati, ako je prije promet, odnosno upotreba u donošenja odluke uvezena u BiH. Europskoj Uniji zabranjen BiH je donijela „Odluku o („Službeni glasnik BiH“, br. ratifikaciji Roterdamske 02/11). konvencije o postupku prethodne obavijesti o suglasnosti za promet nekih opasnih hemikalija i pesticida u međunarodnoj trgovini“ („Službeni glasnik BiH“, br. 14/06). Direktiva Komisije 93/61/EEC od Zakon o sjemenu i sadnom Nije poznat procenat usklađenosti. 2. jula 1993. koja postavlja rapored materijalu poljoprivrednih sa navođenjem uvjeta koje treba biljaka Bosne i Hercegovine ispuniti kod materijala za („Službeni glasnik BiH“, br. rasađivanje i sađenje povrća, 03/05). drugačijeg od sjemena, shodno Direktivi Vijeća 92/33/EEC
Direktiva Vijeća 2000/29/EC od 8. Pravilnik o listama štetnih Zakon je rađen na osnovu maja 2000. o zaštitnim mjerama organizama, listama bilja, biljnih Direktive, ali nije poznat procenat protiv uvođenja u Zajednicu proizvoda i reguliranih objekata usklađenosti. organizama štetnih za bilje ili („Službeni glasnik BiH“, br. biljne proizvode i protiv širenja 48/13). unutar Zajednice Direktiva Vijeća 91/414/EEC od Zakon o zaštiti novih sorti bilja u Zakon je rađen na osnovu
36 Zakon/pravilnik/uredba u Direktiva Komentar koji je transponirana 15. jula 1991. u vezi sa plasiranjem Bosni i Hercegovini („Službeni Direktive, ali nije poznat procenat proizvoda za zaštitu biljaka na glasnik BiH“, br. 14/10). usklađenosti. tržište Zakon o zaštiti zdravlja bilja („Službeni glasnik BiH“, br. 23/03).
37 4 OPIS PROJEKTA
4.1 Opis lokacije projekta Grad Bihać se nalazi na sjeverozapadnom dijelu BiH (Unsko-sanski Kanton) i obuhvata površinu od 900 km². Teritorijalno je podijeljen na 35 mjesnih zajednica i 59 naseljenih mjesta. Geoprometni položaj Grada Bihaća je izuzetno povoljan, s obzirom da se Grad nalazi na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok. Preko područja Grada Bihaća prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca koji ovo područje povezuju sa širim okruženjem. Grad Bihać je smješten između planina Plješevica i Grmeč. Bihać graniči s gradom Cazinom, te općinama Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, a s hrvatske strane s općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj. Reljef Grada Bihać je raznolik. Čine ga najvećim dijelom polja, brežuljci i srednjeplaninsko zemljište. Prosječna nadmorska visina je 224 metra, veći dio teritorije Grada lociran je na terenima do 600 m.n.v., dok je njen manji dio lociran u planinskom i brdsko-planinskom pojasu s nadmorskim visinama i preko 900 metara. Grad Bihać pripada slivu rijeke Une i drenira najvećim dijelom sjeverne padine Dinarskog planinskog masiva u BiH i Hrvatskoj. Sliv rijeke Une do Bihaća na istoku graniči sa slivom rijeke Sane, a na zapadu sa slivom Kupe, Korane i Gline. Projektno područje obuhvata dvije mjesne zajednice i to MZ Klokot (Klokot i Papari) i MZ Bakšaiš (Kralje i Vrkašić).
Tabela 8. Pregled projektnih faza (poljoprivrednih površina) po MZ u Gradu Bihać5
Prosječna visina Projektna faza Zona Mjesna zajednica Površina (ha) (m) 1a A 219 Klokot 15.43 1b B 213 Klokot 8.70 2 212 Bakšaiš 29.05 3 C 211 Klokot 8.35 4 213 Klokot 7.11 TOTAL 68.65
Područje projekta odnosno podprojektne zone Klokot-Papari i Bakšaiš (Slika 2) ukupne su površine 68,65 ha.
5 Idejni projekat sistema za navodnjavanje u podprojektnom području Grada Bihać, decembar 2019. godina, IPSA Institut, Sarajevo; Eptisa
38
Slika 2. Pregled projektnih faza u Gradu Bihaću6
Projektno područje se nalazi na relativno ravnoj površini uz manja variranja nadmorske visine. Posebno se to odnosi na područje faza 1b, 2, 3 i 4. Najviša tačka nalazi se u okviru faze 1a i iznosi 223 m, a najniža u okviru faze 3, 210 m. Cjelokupna površina projektnog područja iznosi 68,65 ha. 4.2 Historija poljoprivredne proizvodnje na lokaciji S obzirom na klimatske prilike te raznolikost reljefa i kvalitet zemljišta, ovo područje oduvijek je značajno za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivredno zemljište na razini Grada, zauzima 27.262 ha, od čega je 19.773 ha privatnog, a 7.489 ha državnog zemljišta. S obzirom na statističke podatke, najveći dio poljoprivrednog zemljišta čine njive (12.287 ha), livade (8.796 ha) i pašnjaci (5.677 ha). U današnje vrijeme, broj registriranih obrta za poljoprivrednu, lovnu i šumarsku djelatnost u značajnom je porastu. Isto tako u porastu je i izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali i uvoz istih. 4.3 Opis prethodno korištenih sistema navodnjavanja i odvodnje U podprojektnim područjima Klokot-Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću trenutno ne postoji jedinstveni organizovani sistem za navodnjavanje i odvodnju. 4.4 Potrebe za vodom za navodnjavanje i potrebe za odvodnjom Prema Idejnom projektu, zahvatanje vode za navodnjavanje obuhvata zahvat vode iz vodotoka Klokot putem drenažnog kanala i dovođenje do bušenog bunara u blizini vodotoka. Tehničko rješenje postavljeno je tako da se uz vodotok Klokot, izvan vodnog dobra, projektuje kopani
6 Ibid
39 bunar prečnika DN 1600 mm od armiranog poliestera, čiji će završetak-glava biti u objektu pumpne stanice. Mjesec sa najvećim deficitima vode je juli. Prema hidromodulu, iz Idejnog projekta, količina vode potrebne za navodnjavanje za najkritičniji mjesec iznosi q24 = 0,403 l/s/ha. Ovakav hidromodul podrazumijeva da sistem radi neprestano (tj. 24 h/dan). Potrebna količina vode prema projektnim fazama je data u nastavku: . Projektna faza 1a - ukupna dnevna potreba za vodom u kritičnom mjesecu i pri trenutnom stanju poljoprivredne proizvodnje iznosi 33,0 m3/dan. U slučaju prelaska na planiranu strukturu poljoprivredne proizvodnje utrošak vode će se povećati na 439 m3/dan. . Projektna faza 1b - potrebna količina vode u trenutnim uslovima iznosi 232,8 m3/dan dok će se ova vrijednost nešto povećati (244,5 m3/dan) za buduću planiranu poljoprivrednu proizvodnju. . Projektna faza 2 - Pri trenutnom stanju poljoprivredne proizvodnje, u toku kritičnog mjeseca (juli), potrebno je biljkama dnevno osigurati 404,2 m3/dan. Eventualnom primjenom predstavljenog plana poljoprivredne proizvodnje, potreba za vodom bi se skoro duplo se povećavala, koja bi u takvim uslovima iznosila 701,7 m3/dan. . Projektna faza 3 – trenutna potreba za vodom u kritičnom mjesecu iznosi 22,8 m3/dan. U slučaju da se u potpunosti iskoriste nezasijane površine i uvedu nove ratarske, povrtlarske i voćarske kulture, neophodna količina vode za navodnjavanje bi iznosila 99,0 m3/dan. . Projektna faza 4 - trenutno dnevna potreba za vodom u kritičnom mjesecu iznosi 13,8 m3/dan. U slučaju planirane poljoprivredne proizvodnje u budućnosti, potrebna dnevna količina vode za mjesec juli bi porasla na 98,7 m3/dan. Iz prethodno navedenog se vidi da je potrebna količina za navodnjavanje trenutnog stanja poljoprivredne proizvodnje 674,6 m3/dan, dok ukupna količina vode potrebna za navodnjavanje planiranih kultura iznosi 1582,9 m3/dan Voda će se zahvatati iz vodotoka Klokot putem drenažnog kanala kako bi se otvorio brži put vode od Klokota do bušenog bunara. Voda će se iz bunara pumpati u rezervoar odakle će se dalje distributivnom mrežom odvoditi do hidranata, putem kojeg će se voda, iz glavne mreže pod pritiskom, isporučivati individualnim korisnicima. Prema Idejnom projektu maksimalni viškovi vode na istraživanom području se javljaju u mjesecu martu (114 mm), te je pri dimenzioniranju sistema za odvodnjavanje potrebno koristiti vrijednost hidromodula odvodnjavanja koja iznosi qod = 0,553 l/s/ha. Na projektnom području budući sistem za odvodnjavanje treba da bude dimenzioniran tako da je u mogućnosti prihvatiti i odvesti 3,68 mm vode dnevno. Važno je napomenuti da u Idejnom projektu, koji je bio osnova za izradu ovog PUO, nisu data tehnička rješenja za sistem odvodnje na razmatranom području u Gradu Bihaću. 4.5 Procjena potreba za vodom poljoprivrednih kultura Za procjenu potrebe vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura neophodno je utvrditi ukupno potrebnu vodu u vegetacijskom periodu, odnosno vrijednost evapotranspiracije. Evapotranspiracija je ukupna količina vode koja se gubi procesima evaporacije i transpiracije s određene površine u određenom vremenu. Evaporacija odgovara vrijednosti vode koja se gubi s površine zemljišta isparavanjem, dok transpiracija odgovara vrijednosti potrošene vode od strane biljke putem korijenovog sustava. Na procese evapotranspiracije utječu klimatski uvjeti (temperatura zraka, vjetar, relativna vlažnost zraka i sunčeva radijacija), nagib terena, boja zemljišta, pokrivenost zemljišta i dr.
40 Za izračun potreba za vodom unutar Idejnog projekta u podprojektnom području Grada Bihaća (Konsultantske usluge za izradu projekta sistema navodnjavanja u podprojektnim području Grada Bihaća, ŠIFRA:BA-IDP-IDA50980-CQ-CS-17-I.H.2.3-1, Ipsa Institut d.o.o., Sarajevo, Eptisa BH d.o.o., Sarajevo, Decembar 2018.) korišteni su mjesečni klimatski podaci s meteorološke stanice Bihać. Analizirano je razdoblje od 1967. do 2016. Evapotranspiracija analiziranih usjeva (ETc) je određena iz odnosa ET0 i utvrđenih koeficijenta usjeva (kc). Vrijednost koeficijenta (kc) je utvrđena u zavisnosti od razvojne faze usjeva i dužine njenog trajanja (Allan et al., 1998; Steduto et al., 2012; Lazzara et al., 2010). Kako bi se dobila specifična potreba navodnjavanja za prosječnu, sušnu i vlažnu godinu, od 50 analiziranih godina odabrane su one mjesečne vrijednosti koje se javljaju sa vjerovatnoćom pojave 5/10 (prosječna godina), 1/10 (sušna godina) i 8/10 godina (vlažna godina). Početak vegetacije svake kulture podrazumijevao je da je stanje vlažnosti zemljišna na nivou poljskog vodnog kapaciteta (PVK). Cjelokupno projektno područje je, zavisno od osobina tla, podijeljeno na 3 zone: . Zona A, obuhvata fazu 1a, . Zona B, obuhvata fazu 1b i 2, . Zona C, koja obuhvata faze 3 i 4. U okviru Zone A (Faza 1a) koju većim dijelom pokriva vertisol i koja se nalazi na blagom uzvišenju, prilikom proračuna u AquaCrop modelu korišten je stalni nivo podzemne vode od 3 m. U slučaju Zone B (Faza 1b i 2), koju pokriva humofluvisol, zbog ranije navedenih osobina ovog tla, a posebno većeg sadržaja pijeska, korišten je promjenljiv nivo podzemne vode koji u zimskom periodu iznosi svega 0,5 m, da bi u proljeće naglo pao na 2,5 m. Zonu C (Faza 3 i 4) pokriva eutrično smeđe tlo, koje ima nešto veći sadržaj gline, te je variranje nivoa podzemne vode sporije, samim time u početku vegetacije biljke imaju više vremena da koriste podzemne izvore vode. Na projektnom području planirana je proizvodnja ratarskih, povrtlarskih i voćarskih kultura. Od ratarskih kultura, planiran je uzgoj kukurza i pšenice, te krompira i graha. U nastavku su prikazane njihove mjesečne potrebe za navodnjavanjem u toku sušne, vlažne i prosječne godine.
Tabela 9. Potreba za vodom kukuruza u mm po mjesecima
Zona Faza IV V VI VII VIII IX Prosjek 6 6 18 35 28 2 A 1a Sušna godina 39 42 76 102 85 18 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 4 6 19 37 26 1 B 1b, 2 Sušna godina 32 44 82 106 81 8 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 2 2 6 7 0 C 3, 4 Sušna godina 17 16 35 31 2
Vlažna godina 0 0 0 0 0
41 Tabela 10. Potreba za vodom pšenice jare u mm po mjesecima
Zona Faza III IV V VI Prosjek 2 1 4 17 A 1a Sušna godina 19 20 44 77 Vlažna godina 0 0 0 0 Prosjek 1 2 5 16 B 1b, 2 Sušna godina 16 28 47 70 Vlažna godina 0 0 0 0 Prosjek 0 0 0 1 C 3, 4 Sušna godina 7 5 5 15 Vlažna godina 0 0 0 0
Tabela 11. Potreba za vodom krompira u mm po mjesecima
Zona Faza III IV V VI VII VIII Prosjek 3 3 11 25 43 25 A 1a Sušna godina 26 31 78 90 115 90 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 2 3 12 27 44 24 B 1b, 2 Sušna godina 23 30 80 95 117 87 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 1 0 2 5 10 3 C 3, 4 Sušna godina 14 4 25 14 39 10 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0
Tabela 12. Potreba za vodom graha (zrnaš, visoki) u mm po mjesecima
Zona Faza IV V VI VII VIII IX Prosjek 6 5 21 42 26 2 A 1a Sušna godina 33 35 81 116 93 16 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 4 6 22 43 25 1 B 1b, 2 Sušna godina 25 35 85 119 90 9 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 3 1 5 10 3 0 C 3, 4 Sušna godina 17 7 30 49 22 2 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0
Iz navedenih tablica možemo zaključiti kako su najveće količine vode potrebne u sušnom- ljetnom periodu, tijekom juna i jula, te za područje zone B. Što se tiče povrtlarskih kultura, mogu se uzgajati na otvorenom ili u zaštićenim prostorima. Ovisno o načinu uzgoja, potrebe vode za navodnjavanjem se značajno razlikuju. Na otvorenom polju planira se uzgoj bundeve, dok se u zaštićenom prostoru planira uzgoj paradajza, paprike i krastavaca.
42 Tabela 13. Potreba za vodom bundeve u mm po mjesecima Zona Faza IV V VI VII VIII IX Prosjek 6 4 36 64 44 7 A 1a Sušna godina 34 26 91 130 111 40 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 5 4 36 64 40 3 B 1b, 2 Sušna godina 26 24 93 132 106 23 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 3 0 4 12 1 0 C 3, 4 Sušna godina 18 2 16 50 8 1 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0
Tabela 14. Potreba za vodom paradajza u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI VII VIII IX Prosjek 26 69 163 187 202 140 25 A 1a Sušna godina 34 100 194 234 249 187 33 Vlažna godina 18 42 117 150 161 113 17 Prosjek 13 56 159 185 201 139 13 B 1b, 2 Sušna godina 13 86 190 233 248 187 19 Vlažna godina 8 35 114 150 160 112 7 Prosjek 9 9 88 135 147 31 9 C 3, 4 Sušna godina 13 21 119 181 190 67 13 Vlažna godina 2 2 44 98 107 14 2
Tabela 15. Potreba za vodom paprike u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI VII VIII IX Prosjek 34 63 157 183 200 151 33 A 1a Sušna godina 39 84 186 229 248 201 43 Vlažna godina 28 47 114 148 160 122 24 Prosjek 21 58 151 179 196 145 27 B 1b, 2 Sušna godina 25 79 180 224 244 195 38 Vlažna godina 14 43 108 144 156 115 19 Prosjek 9 23 124 158 171 94 2 C 3, 4 Sušna godina 12 43 152 203 218 144 6 Vlažna godina 2 9 82 123 132 65 1
Tabela 16. Potreba za vodom krastavaca u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI VII VIII Prosjek 48 76 159 183 191 19 A 1a Sušna godina 58 101 189 229 235 28 Vlažna godina 36 58 116 148 153 14 Prosjek 26 70 153 178 187 18 B 1b, 2 Sušna godina 34 94 182 223 231 26 Vlažna godina 14 52 110 144 149 13 Prosjek 18 37 131 160 165 8 C 3, 4 Sušna godina 18 62 161 206 208 16 Vlažna godina 0 20 88 124 127 5
43 Iz navedenih tablica, za povrtlarske kulture, možemo zaključiti kako su najveće količine vode potrebne u sušnom-ljetnom periodu, tijekom juna i jula, te skoro podjednake za područje zone A i B. Što se tiče voćarskih kultura, planiraju se uzgajati jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja i jagoda.
Tabela 17. Potreba za vodom jabuke u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI VII VIII Prosjek 3 0 6 19 38 22 A 1a Sušna godina 28 10 57 73 110 84 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 2 1 5 16 36 13 B 1b, 2 Sušna godina 24 10 52 69 107 57 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 1 0 2 10 22 6 C 3, 4 Sušna godina 15 5 25 40 51 22 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0
Tabela 18. Potreba za vodom kruške u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI VII VIII Prosjek 2 2 7 19 32 2 A 1a Sušna godina 22 25 65 74 100 15 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 1 2 7 18 31 1 B 1b, 2 Sušna godina 19 26 63 73 98 13 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0 Prosjek 0 0 2 10 12 0 C 3, 4 Sušna godina 4 6 20 24 26 1 Vlažna godina 0 0 0 0 0 0
Tabela 19. Potreba za vodom šljive u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI VII Prosjek 1 2 7 18 22 A 1a Sušna godina 18 23 63 71 80 Vlažna godina 0 0 0 0 0 Prosjek 1 1 5 16 20 B 1b, 2 Sušna godina 15 20 55 66 77 Vlažna godina 0 0 0 0 0 Prosjek 0 0 2 9 10 C 3, 4 Sušna godina 5 6 12 26 36 Vlažna godina 0 0 0 0 0
44 Tabela 20. Potreba za vodom trešnje u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI VII Prosjek 1 0 4 8 7 A 1a Sušna godina 17 5 48 49 46 Vlažna godina 0 0 0 0 0 Prosjek 0 0 2 4 4 B 1b, 2 Sušna godina 2 2 24 30 26 Vlažna godina 0 0 0 0 0 Prosjek 0 0 1 2 2 C 3, 4 Sušna godina 5 1 20 22 14 Vlažna godina 0 0 0 0 0
Tabela 21. Potreba za vodom višnje u mm po mjesecima Zona Faza IV V VI Prosjek 5 8 32 A 1a Sušna godina 33 41 85 Vlažna godina 0 0 0 Prosjek 3 9 31 B 1b, 2 Sušna godina 26 43 87 Vlažna godina 0 0 0 Prosjek 2 6 15 C 3, 4 Sušna godina 18 21 34 Vlažna godina 0 0 0
Tabela 22. Potreba za vodom jagode u mm po mjesecima Zona Faza III IV V VI Prosjek 29 30 95 101 A 1a Sušna godina 32 40 114 127 Vlažna godina 15 21 71 83 Prosjek 29 30 95 101 B 1b, 2 Sušna godina 32 40 114 127 Vlažna godina 15 21 71 83 Prosjek 29 30 95 101 C 3, 4 Sušna godina 32 40 114 127 Vlažna godina 15 21 71 83
Iz navedenih tablica, za voćarske kulture, možemo zaključiti kako su najveće količine vode potrebne u sušnom-ljetnom periodu, tijekom juna i jula, te skoro podjednake za područje zone A i B.
45 4.6 Opis prijedloga novog sistema navodnjavanja7
4.6.1 Tehničko rješenje sistema navodnjavanja i opreme
Na posmatranom lokalitetu projektno rješenje za potrebe navodnjavanja MZ Klokot i MZ Bakšaiš (podružnice Kralje-Vrkašić) obuhvata zahvatanje vode iz vodotoka Klokot putem drenažnog kanala, kako bi se otvorio brži put vode od rijeke Klokota do bušenog bunara (Slika 3). Uz vodotok Klokot, izvan vodnog dobra, projektovan je kopani bunar prečnika DN 1600 mm čiji će završetak-glava biti u objektu pumpne stanice. Bunar će se raditi od armiranog poliestera sa perforacijama kroz koje bi u isti doticala voda iz drenažnog sloja koji je spojen sa vodotokom. U objektu pumpne stanice biće smješten i odgovarajući filter za tretman zahvaćene vode. Ovaj filter ima ulogu da filtrira pijesak i neke druge tvari u zahvaćenoj vodi za navodnjavanje. Kroz projektno rješenja planirano je osiguranje obale rijeke Klokota krupnim komadima lomljenog kamena. U objektu pumpne stanice (bunarske kuće) biće smješteni elektro ormarići (ormarić za napajanje, te ormarić za automatiku), glava bunara sa poklopcem, kao i dizalica za montažu i demontažu pumpi sa fazonskim komadima. Kota platoa, na kojoj će se nalaziti objekat pumpne stanice, je u odnosu na stogodišnju vodu rijeke Klokota podignuta za 0,50 m (postavljen na kotu 216.00 m.n.m.). Nakon filtera, potisni cjevovod potiskuje vodu u planirani rezervoar koji se nalazi na koti 293.00 m.n.m. Rezervoar je planirane zapremine 500 m3, od čeličnog lima sa gumiranom ispunom koja se nalazi sa unutrašnje strane i drži vodu. Potisni vod od pumpne stanica do rezervoara je dužine L=1.424,18 m, profila DN160/130,80 za radni pritisak NP16 bari, debljine stjenke 14,60 mm. Glavni distributivni cjevovod od rezervoara do krajnja tačke u mreži je dužine L=2.722,33 m profila DN225/198,20 za radni pritisak NP10 bari, debljine stjenke 13,40 mm.
Slika 3. Planirani sistem navodnjavanja u Gradu Bihaću8
Na trasi je raspoređen odgovarajući broj hidranata, na razmacima od 80,00-100,00 m. Planirano područje pokriveno je hidrantima za navodnjavanje koji su uz glavni vod ili se nalaze na krajevima distributivnih vodova. Planirani su hidranti sa dva izlaza, na koja se mogu montirati fleksibilna crijeva tako da se doseg hidranta može produžiti i na veću dužinu. Hidranti su
7 Idejni projekat sistema za navodnjavanje u podprojektnom području Grada Bihać, decembar 2019. godina, IPSA Institut, Sarajevo; Eptisa 8 Ibid
46 predviđeni da budu u šahtu, koji se izvodi 30,00 cm od terena, a izlaz sa hidranta se izvodi 50,00 cm iznad terena. U šahtu je, pored fazonskih komada, predviđeno da se stave kameni oblutci srednje granulacije-drenaža, kako bi vode koje se procijede od hidranta i prođu pored poklopca bile procijeđene u teren. Na hidrante se povezuju crijeva prečnika u zavisnosti od izlaza na hidrantu. Distributivni cjevovod je planiran tako da pokriva cijelo područje navodnjavanja. Lokacija rezervoara je iznad seoskog puta, sa mikrolokacijom koja je pogodna za izgradnju nadzemnog tipskog rezervoara zapremine 500 m3. Planiran je rezervoar sa otvorenom vodnom površinom. Do mikrolokacije rezervoara potrebno je planirati izgradnju pristupnog puta, kojim bi motorno vozilo moglo pristupiti istom. Bunarska pumpa je predviđena tako da se potreban proticaj obezbjeđuje putem dvije radne pumpe, tako da se u periodima kad nema navodnjavanja može raditi kontrola i eventualna popravka pumpi (Q =9,165 l/s; Hman=110,00 m). Nije predviđana rezervna pumpa. Pumpe u bunaru biće dodatno zaštićene sa regulacionim ventilom. Planirani koncept sa objektom pumpne stanice (bunarske kuće ) je taj da oprema ne bude na otvorenom izložena uticaju kiše, snijega i visokih ljetnih temperatura. U toku rada na izradi projektne dokumentacije, zbog usaglašavanja sa regulacionim planom, došlo je do smanjenja ukupne površine koja će se navodnjava. Od prvobitno planirane površine od 86,6 ha u konačnici će biti navodnjavano 68,65 ha. 4.7 Način korištenja i održavanja sistema Projektom je predviđeno da budući korisnici, vlasnici polja koja će se navodnjavati, formiraju tzv. Udruženje korisnika voda (UKV) koje će biti zaduženo za korištenje i održavanje sistema. Očekuje se da će UKV moći upravljati sistemom. U početku će im trebati odgovarajuća pomoć u upravljanju i održavanju sistema za koju se očekuje da može pružiti lokalno komunalno preduzeće. Sve troškove korištenja i održavanja sistema će snositi članovi UKV. Komponentom 2 projekta Razvoja sistema navodnjavanja u FBiH predviđeno je jačanje kapaciteta UKV.
47 5 OPIS OKOLIŠA I DRUŠTVENOG OKRUŽENJA
5.1 Fizički okoliš
5.1.1 Klimatske karakteristike
Klimatski podaci potrebni za analizu agroklimatskih uslova, izračunavanje generalnog vodnog bilansa tla, određivanje hidromodula odvodnjavanja i navodnjavanja, te određivanje specifičnih potreba poljoprivrednih kultura za navodnjavanjem, preuzeti su od Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), Sarajevo. U klimatskom smislu, projektno područje pokriva meteorološka stanica (MS) Bihać (246 m.n.m.) sa koje su i uzeti svi potrebni klimatski podaci, i to za period od 50 godina (1967 – 2016. godina). Ova stanica je udaljena svega 3,41 km od centra projektnog područja, a uz to locirana je i na sličnoj nadmorskoj visini. MS Bihać neprekidno, duži niz godina, prati sve neophodne klimatske parametre, odnosno: maksimalnu i minimalnu temperatura zraka (oC), relativnu vlažnost zraka (%), vazdušni pritisak (mbar), oblačnost (%), brzinu vjetra (m/s), insolaciju (h) i padavine (mm). Bihać uglavnom ima umjereno-kontinentalni i umjereno-planinsku klimu. Ljeta su vrlo topla i suha, uz povremene kratke ili duge pljuskove, a zime hladne sa puno padavina, većinom kišnih. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mraz se javlja od oktobra do aprila, a snijeg od novembra do aprila. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 11,1 °C. Januar je najhladniji mjesec, sa prosječnom mjesečnom temperaturom zraka od 1,3 °C, dok je juli najtopliji, sa prosječnom mjesečnom temperaturom zraka od 20,8 °C (Tabela 23).
Tabela 23. Prosječni mjesečni klimatski parametri za period 1967. – 2016. godine – MS Bihać
Klimatski Prosječne mjesečne (°C) God. Veg. parametar I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sred.temp.zraka 1.3 2.6 6.6 10.9 15.7 19.0 20.8 20.1 15.9 11.4 6.7 2.2 11.1 17.1 (°C) Max. temp.zraka 4.9 6.7 11.9 16.6 21.7 25.1 27.6 27.1 22.4 16.9 11.0 5.8 16.5 23.4 (°C) Min. temp.zraka -2.4 -1.4 1.9 5.4 9.5 12.7 14.1 13.7 10.5 6.8 2.9 -1.2 6.0 11.0 (°C) Psdavine (mm) 96 100 100 112 116 107 97 100 134 123 141 116 1341 664 Relativna vlažnost 79 76 69 67 68 70 69 72 77 78 78 80 74 71 (%) Brzina vjetra 1.8 1.8 1.9 1.9 1.7 1.6 1.4 1.3 1.4 1.5 1.8 1.7 1.6 1.5 (m/s) Insolacija (h) 2.0 3.0 4.4 5.4 7.0 7.9 9.1 7.9 5.7 3.8 2.6 1.8 5.0 7.2
Padavine na području Bihaća, u poređenju sa centralnim ili istočnim dijelom Bosne i Hercegovine, relativno su obilne. Također, odlikuje ih veoma ujednačen godišnji raspored, što ukazuje na povoljne agro-klimatske uslove. U prosjeku, najveća količina padavina na ovo područje dospijeva u novembru (141 mm), a najmanje u januaru (96 mm). Godišnja suma padavina iznosi 1341 mm, a od te vrijednosti 49,51 % padne u periodu vegetacije (april – septembar). Treba napomenuti da u toku cijele godine ne postoji niti jedan aridni mjesec, odnosno, u skoro svim mjesecima prosječne padavine prelaze prag od 100 mm.
48 Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 74 %. Prosječno trajanje sunčevog sjaja je 5,0 h/dnevno, a najsunčaniji mjesec je juli sa 9,1 h sunca dnevno. Srednja brzina vjetra na godišnjem nivou iznosi 1,6 m/s.
5.1.2 Geološke i hidrogeološke karakteristike
Morfološke i hidrografske karakteristike Lokalitet predviđen za uzgoj poljoprivrednih kultura u prostoru grada Bihaća, morfološki predstavlja područje zaravnjenog tipa s maksimalnim intervalom nadmorske visine cca 2,4 m. U tom smislu, izuzetak predstavlja blago uzvišenje Garavica (k. 227,9), koje remeti monotonu zaravnjenost opisanog prostora, te je na taj način maksimalan interval nadmorske visine, aproksimativno izražen vrijednošću 15,1 m. Površina istraživanja (poljoprivredne površine), definirana je tokom rijeke Une i pritoke Klokot, koji protiču duž svojih aluvijalnih zaravni. Predmetni prostor kako je naglašeno, s istoka i juga okonturuju naznačeni vodotoci, dok je na sjeveru i zapadu konturna linija poljoprivrednih površina definirana pravcima izvedenih drenažnih kanala koji dreniraju širi obuhvat zabarenih područja Pecikovići i Vrkašić ka tokovima Klokot i Una (Slika 4).
Slika 4. Pozicija prostora poljoprivrednih površina Garavice u Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una)
Hidrografija predmetnog područja dominantno je predstavljena rijekom Unom i pritokom Klokot, kao najznačajnijim vodotocima u ovom dijelu regiona kojim se može obezbijediti potrebno snabdijevanje vodom za slučaj eventualno sušnih perioda (hidroloških minimuma), tokom kalendarske godine, što omogućava neometan proces proizvodnje poljoprivrednih kultura na teritoriju grada Bihaća. Ova činjenica zapravo djeluje poticajno na ohrabrivanje i
49 stimuliranje za bržu afirmaciju realizacije zamišljenog projekta, jer u hidrogeološkom smislu (s obzirom na dobru vodopropusnost aluviona), omogućava se brži protok podzemne vode unutar porozne sredine predmetnog prostora. Također treba naglasiti da u podlozi hipsometrijski najnižih pozicija aluviona koje označavaju blizak kontakt sa slabije propusnom Neogenom (2M2), podlogom, vrlo su izgledne pojave periodičnog zaplavljivanja poljoprivrednih površina tokom izraženih hidroloških maksimuma. Geološka građa područja istraživanja Geološku građu terena šireg područja istraživanja karakteriše iznimna složenost litologije, kao i tektonskog sklopa. U skladu s tim, predmetni prostor pretežno je izgrađen od mezozojskih i kenozojskih sedimenata, čija je poremećenost rasjednom tektonikom izražena u znatnoj mjeri. Lito-stratigrafske karakteristike stijenskog materijala i tektonski sklop ovog područja, vrlo su značajan pokazatelj hidrogeoloških karakteristika terena, koji u sprezi sa zamjetnim protokom rijeke Une tokom perioda hidrološkog maksimuma, može iskazati znatan uticaj u smislu podizanja poplavnog vala na prostoru grada Bihaća, čim se realno naglašava i negativan uticaj na izvorišta, koja vodom snabdijevaju veliki broj stanovnika na prostoru ovog regiona.
Najstarije tvorevine područja istraživanja pripadaju donjem trijasu (T1) i konstatovane su južno od Bihaća (izvan prostora istraživanja). Sukladno prethodno izvedenoj konstataciji, nužno je naglasiti kako su na prostoru predviđenom za uzgoj poljoprivrednih kultura u zoni Bihaća, kao najstarije registrirane tvorevine označene 1+2 3-5 naslage Gornje Krede (K2 ), koje se naslanjaju na donjo-kredne sedimente (K1 ), smještene u neposrednoj podlozi. (Unutar ovih vapnenačkih tvorevina registrovana je pojava vrela Klokot). Generalno, Gornja Kreda (K2), značajnije rasprostranjenje izražava na rubnim područjima grada 1+2 Bihaća, pri čemu treba istaći da se Cenoman – turonske naslage (K2 ), uglavnom sastoje od slojevitih krečnjaka, sa povremenim proslojcima dolomita (Slika 5). Krečnjaci su sivo-smeđe i svijetlosive boje. Debljina slojeva varira u rasponu od 0,5 – 1,0 m, a ukupna debljina ovih sedimenata dostiže vrijednost 500 – 700 metara.
Slika 5. Geologija prostora poljoprivrednih površina u Gradu Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una)
2 Srednji miocen ( M2), posebno je izdvojen u prostoru bihaćkog polja, gdje mu je u vertikalnom smislu, zabilježena najveća debljina (cca 500 m). Ovi sedimenti leže na bazalnim 1 konglomeratima i brečama ( M2), s kojim se ponekad nalaze u lateralnoj izmjeni. Izgrađeni su od bijelih i sivo-žutih dobro uslojenih krečnjaka s interkalacijama vapnovitog pješčara, tufova i
50 uglja. Krečnjaci se često izmjenjuju s vapnovitim laporcima, koji postepeno čine prelaze ka glinovitim laporima. Nakon taloženja krečnjaka i laporaca, u pojedinim dijelovima basena došlo je do taloženja klastičnih naslaga (laporci, konglomerati i breče, te gline, laporovite gline s proslojcima uglja, pijeska i šljunka). Kvartarne (Q), tvorevine u prostoru istraživanja imaju vrlo veliku površinsku zastupljenost. Predstavljene su tvorevinama Holocena (Q2), koje se manifestiraju kao produkti, različitih fizičko-hemijskih procesa (sedra, sipar, barski sedimenti, deluvij i aluvij).
Holocen (Q2), kako je već naglašeno karakteriše prisutnost spektra komponenti, zastupljenih kroz više kartiranih litoloških cjelina. U tom smislu, shodno hronologiji unutar prostora predviđenog za ova istraživanja posebno se izdvajaju: . Barski sedimenti (b), prekrivaju veliku površinu u okolini Bihaća. Sastoje se od raznobojnih glina, muljevitih pijeskova i šljunkova, prekrivenih u površinskom dijelu humusnim materijalom. . Aluvijalne naslage (al), prate korito rijeke Une i vodotoka Klokot u prostoru istraživanja. Litološka građa ovih sedimenata formirana je od šljunkovite i pjeskovite komponente, te pjeskovitih glina. Tektonske karakteristike Područje grada Bihaća izuzetno je složeno u smislu tektonske definiranosti, koja je također bitan segment hidrogeoloških karakteristika terena. U građi ovog prostora veliku zastupljenost imaju čvrste kompaktne stijene, čiji se strukturni sklop odlikuje pretežno rupturnim deformacijama s karakteristikama blokovske tektonike. Veliki rasjedi kao granice između pojedinih strukturnih blokova, generalno imaju dinarsko pružanje, dok su rasjedne zone i rasjedi nižeg reda različite prostorne orijentacije. Po osnovu razlika u litofacijalnom razvoju na prostoru istraživanja izdvojene su slijedeće tektonske jedinice (Slika 6): . Strukturno–facijalna jedinica „Bihaćko Polje - Bosanski Petrovac“ . Strukturno – facijalna jedinica „Mala Kapela - Lička Plješevica“
Slika 6. Tektonske karakteristike prostora poljoprivrednih površina u Gradu Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una)
51 Strukturno – facijalna jedinica Bihaćko - Polje – Bosanski Petrovac, predstavlja tektonski spušten blok između rasjedne zone Gata – Čekrlije – Ripač i više pokrivenih rasjeda tercijarnim sedimentima, koji su deponovani na potezu Izačić – Klokot – Žegar – Sokolac – Ripač. Kredne naslage kod Klokota i Prišlena, predstavljaju relativno manje uzdignute blokove. Manji rasjedi na kontaktu Krede i Tercijara, kod Izačića imaju djelimično reversan karakter. Tercijarne mase uglavnom su nagnute prema središnjim dijelovima bazena zastupljenog ovim tvorevinama. Strukturno – facijalna jedinica Mala Kapela – Lička Plješevica, ima složenu geološku građu koja je tektonski u prostoru istraživanja označena blokom „Trovrh – Lička Plješevica“. Tektonski blok Trovrh – Lička Plješevica obuhvata planinski masiv Gole Plješevice, izgrađen isključivo od krednih sedimenata. Ima dinarsko pružanje, a u strukturnom pogledu predstavlja sinklinorijum čije jezgro sadrži najmlađe tvorevine Gornje Krede. Na sjeveroistoku, odnosno jugozapadu sinklinorijuma, zamjećuje se okonturenost rasjednim zonama. Sjeveroistočno je zastupljen regionalni vertikalni rasjed s razvojem ka bihaćkom polju (Bihaću), a paralelno s njim također se zapaža veliki rasjed, pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok, označen toponimima Trovrh – Ličko Petrovo Selo – Baljevac – Zavalje (izvan prostora istraživanja). Hidrogeološke karakteristike područja istraživanja Hidrogeološke karakteristike područja istraživanja neposredno su vezane za geološku građu i strukturu tretiranog prostora, odnosno njegove litostratigrafske karakteristike i tektoniku. U tom smislu geološke karakteristike ovog područja, prvenstveno podrazumijevaju sastav stijena, njihovu strukturu i genezu. Po tim elementima izvršena je primarna podjela paleogeografsko-strukturnih jedinica, što je elaborirano u prethodnim razmatranjima. S tim u vezi prezentirat će se njihova osnovna podjela, kao podloga za regionalnu karakterizaciju prostora po hidrogeološkim svojstvima unutar područja istraživanja, gdje se može izdvojiti više skupina vodonosnih sedimenata. U tom smislu, kada se govori o krškim vodonosnicima, važno je naglasiti kako je između rasjednih ravni karakteristična prisutnost pukotinskih struktura koje presijecaju osnovnu stijenu bez zakonomjerne orijentacije, ali koje generalno ne utiču na smjer kretanja podzemne vode. Pukotine su u pravilu ispunjene pjeskovitim materijalom i materijalom kalcitnog sadržaja. Sve ovo, kao i šupljine nepravilnih oblika, koje odaju karakter mehaničkog i hemijskog erozionog djelovanja unutar krečnjačke komponente predmetnih sedimenata, ukazuje na karakter njihove vodonosnosti. S tim u vezi, konstatira se da je na prostoru istraživanja formirano više vrela kavernozno- pukotinskog tipa, a činjenica pojavljivanja velikog broja vrtača u bliskom okruženju plavnog područja, govori o karakteru degradiranosti sredine, gdje se u uvjetima nepovoljne hidrološke situacije (period povećanih padavina), voda iz podzemlja pojavljuje na površini. Obzirom na izrasjedanost i kavernoznost, te prisutnost velikog broja pukotina koje se također pojavljuju kao posljedica tektonske aktivnosti ovog područja, može se osnovano zaključiti kako prostor zastupljen karbonatnim sedimentima, u hidrogeološkom smislu označava akvifersku sredinu, potencijalno vrlo pogodnu za vodosnabdjevanje. Značaj vodosnabdjevanja, kada je u pitanju vodonosnik intergranularne poroznosti također je (s obzirom na njegovu ustanovljenu zastupljenost), od velike važnosti. Sukladno definiranoj hidrogeološkoj sredini (referirajući se na prikaz geološke građe i tektonskog sklopa, kao i rezultate provedenih istraživanja, shodno strukturi poroznosti stijenske mase), izvršena je klasifikacija stijena u prostoru istraživanja prema karakteristikama vodopropusnosti, te s tim u vezi prezentirat će se njihovo grupisanje na slijedeće skupine (Slika 7): . Stijene intergranularne poroznosti
52 . Stijene kavernozno – pukotinske poroznosti Prema filtracionim karakteristikama stijenskog materijala, podjela je izvršena na: . Vodopropusne stijene . Vodonepropusne stijene Prema hidrogeološkoj funkciji litostratigrafskih cjelina, podjela ovih materijala je izvršena na provodnike i rezervoare, te hidrogeološke izolator stijene, odnosno hidrogeološke barijere. Shodno prezentiranom, a vezano za materijalni sastav stijenskih masa, strukturu poroznosti, međusobnom prostornom položaju izdvojenih geoloških jedinica i općoj vodopropusnosti, izdvajaju se slijedeće hidrogeološke sredine: . Vodopropusna sredina dobrih karakteristika propusnosti (intergranularna i kavernozno-pukotinska) . Slabopropusna do vodonepropusna sredina
Slika 7. Hidrogeologija terena poljoprivrednih površina u Gradu Bihaću (aluvion vodotoka Klokot i Una)
Vodopropusna sredina intergranularne poroznosti, zastupljena je u okviru aluvijalne površi, pretežno u okviru korita rijeke Une, kao i deluvijalnih rastresitih pokrivača na strmim padinskim stranama. Prema materijalnom sastavu ovdje spadaju aluvijalni i terasno – akumulacioni nanosi, pretežno šljunkovito-pjeskovitog sastava i padinske drobine dolomitsko- krečnjačkog sastava, s pojedinačnim blokovima, koji „plivaju“ u drobinskoj masi kao beskorjena tijela. Iako u okviru aluvijalnih sedimenata postoje povoljniji uvjeti za formiranje akumulacija slobodne izdani, zbog velike okršenosti akvifera u podlozi voda uglavnom migrira u kršku izdan. Vodopropusna sredina pukotinsko – kavernozne poroznosti, izdvojena je u karbonatnim stijenama Mezozoika i Kenozoika, što u konkretnom slučaju podrazumijeva krečnjake Gornje 1+2 Krede (K2 ). U ovim sedimentima zbog tektonske deformisanosti, znatne ispucalosti i karstificiranosti, izražena je specifična površinska i podzemna hidrografija, uslovljena složenošću tektonskih procesa i aktivnošću hidrohemijskog faktora označenog dinamikom vodnog toka. S tim u vezi može se konstatirati kako se predmetna sredina odlikuje dobrom vodopropusnošću i transmisivnošću (posebno u dubljim nivoima), gdje predstavlja vodoobilne prostore velikog rasprostranjenja, koji se prazne u duboko zasječenim riječnim dolinama. Prema strukturi poroznosti u njima se formiraju akumulacije slobodnih podzemnih voda razbijenog tipa, duž
53 mreže pukotinskih kanala duboko u stijenskom masivu, što svakako ovisi o dubini i stepenu karstifikacije karbonatnog akvifera. Podzemne vode najčešće se dreniraju u nivou lokalne erozione baze, putem vrela promjenjive izdašnosti. Kredni krečnjaci predstavljaju osnovnu akvifersku sredinu, koja se velikim dijelom prazni duž oboda Bihaćkog Polja (Klokot). Na smjer tečenja podzemnih voda, kako je to već naglašeno, utiče tektonski sklop sa rasjednim strukturama, koji generalno definira privilegirane pravce kretanja. Stariji rasjedi, pružanja sjeverozapad – jugoistok, pretežno imaju funkciju barijera, dok mlađi (poprečni), rasjedi omogućavaju podzemno tečenje prema sjeveroistoku. Prihranjivanje rezervi podzemnih voda ovog prostora odvija se na više načina, što uključuje: . krednu krečnjačko-dolomitnu komponentu, zastupljenu na površini terena, putem koje se odvija direktna infiltracija atmosferskih padavina . podzemni doticaj iz akviferske sredine, pretežno usmjeren s pravca zapada i jugozapada Vodopropusna sredina izdvojena je i u dijelovima terena, gdje se u geološkom stubu smjenjuju krečnjaci i dolomiti. Generalno, ova sredina se odlikuje izmjenom propusnih i slabo propusnih stijena gdje preovladavaju dolomiti, u kojim se formiraju akviferi promjenjive izdašnosti. Navedenoj kategoriji stijenskih materijala pripadaju krečnjaci, dolomiti i breče Gornje Krede 1+2 2 (K2 ), kao i šire krečnjačko okruženje s vapnovitim laporcima srednjeg Miocena ( M2). Slabopropusna do vodonepropusna sredina, sukladno promatranoj sredini ima dosta izraženo rasprostranjenje. Kako je već naglašeno, unutar razmatranog terena prisutni su u vrlo ograničenom obimu na površini. Međutim, njihova prostorna zastupljenost mnogo je izraženija kroz vertikalnu komponentu razvoja. U tom smislu ovi sedimenti, s obzirom na karakteristike vodopropusnosti, predstavljaju moćan podinski hidrogeološki izolator. U tom smislu posebno se 2 ističu pijeskovi, pjeskovite gline, laporci i konglomerati srednjeg miocena ( M2), na prostoru Bihaćkog Polja, koji su označeni kao povlatni hidrogeološki izolator kredne akvifer sredine. Zaključna razmatranja Zbog izražene tektonike na predmetnom prostoru, gdje u građi terena veliku zastupljenost imaju čvrste, kompaktne stijene, strukturni sklop se odlikuje pretežno rupturnim deformacijama, sa karakteristikama blokovske tektonike, dok su plikativne deformacije znatno rjeđe. Veliki rasjedi kao granice između pojedinih strukturnih blokova, imaju uglavnom dinarsko pružanje, dok su rasjedi nižeg reda i rasjedne zone, različito prostorno orijentisane, te na taj način omogućuju povezivanje podzemnog toka unutar slivne površine. Po osnovu provedenih opservacija i definiranih litofacijalnih karakteristika područja, zaključuje se da je na širem prostoru istraživanja razvijena tipična kraška hidrografija. U tom smislu, velika tektonska deformisanost, ispucalost i karstifikacija stijenskih masa, te njihova međusobna povezanost, ima znatan uticaj na podzemni tok unutar istraživane oblasti. S tim u vezi, pored veličine slivnog područja i njegovih morfoloških karakteristika, aspekt vodopropusnosti stijenskog materijala u prostoru istraživanja, definitivno uključuje i problematiku zavodnjenosti, odnosno plavnosti područja u neposrednom okruženju rijeke Une. Ovdje je nužno naglasiti potrebu hidrotehničkih intervencija (uređenje korita i obalnog područja, što omogućuje brži i bolji protok kroz korito rijeke većeg volumena), kojim se umanjuje uspor, odnosno preventivno obezbijeđuje zaštita obalnog pojasa od poplava. Generalno, slabopropusna i vodonepropusna sredina, koja neposredno gravitira slivu Une, ima nepovoljan odraz na plavnost područja u njenom bliskom okruženju, obzirom da u vrijeme pojačanih padavina (posebno u uvjetima veće površine i izraženije okomitosti padinskih strana), obezbijeđuje snažan priliv površinske vode, koja uz intenzivne padavine relativno brzo uzrokuje zasićenje aluvijalne zaravni na najnižim kotama, čime se ispunjavaju uvjeti za izlijevanje vode iz korita rijeke Une u okoliš.
54 Dobra vodopropusnost sedimentacione sredine, izražava se kroz povoljan i nepovoljan aspekt u smislu formiranja plavnog područja. S tim u vezi, može se kazati kako postoji zakonitost u hijerarhiji vodonosnosti koja utiče na plavnost prostora istraživanja. Nepovoljna okolnost izražava se u vidu neposredne prisutnosti vodonosnih sedimenata, plitko zastupljene pukotinske i kavernozne poroznosti, što za posljedicu ima pojavljivanje vrela na površini terena koja gravitiraju rijeci Uni, čim se ostvaruje sličan problem plavnosti područja, što je slučaj i kod slabopropusne, odnosno vodonepropusne sredine u predmetnom slivu. Povoljna okolnost obilježava se u smislu prisutnosti dubokih rasjeda, što za posljedicu ima također duboko izraženu ispucalost i kavernoznost područja, koje putem brojnih pukotinskih sistema i ponorskih zona odvode površinske vode u podzemlje, čiji se dinamizam manifestira izvan plavnog područja predmetnog vodotoka. Hipsometrija i volumenska zastupljenost aluviona, te izražena prisutnost barskih tvorevina unutar njega, također se može označiti kao važan segment snažnog uticaja na zaplavljenost ovog područja. U tom smislu može se konstatirati kako pored izraženog meandriranja rijeke u širokoj aluvijalnoj zaravni Une (zona vrela Klokot – Garavice – Humačke Bare), predmetni prostor je u svojoj podlozi dominantno zastupljen sedimentima slabijih karakteristika vodopropusnosti, što znatno umanjuje njegovu sposobnost samoocjeđivanja (dreniranja).
5.1.3 Zemljište
Na podprojektnom području Grada Bihaća s obzirom na klimatološke, geološke i zemljišne karakteristike razvijena su hidromorfna zemljišta. Hidromorfni razdjel zemljišta karakterizira pojava trajnog ili povremenog prekomjernog vlaženja podzemnom vodom unutar 1,0 m dubine tla. Dakle, nepropustan horizont i prekomjerno vlaženje uvjetuju i nedostatak kisika u ovakvim tlima. Kako su ova zemljišta povremeno suvišno vlažena ili su u neposrednom kontaktu s tekućom ili podzemnom vodom, ona mogu biti potencijalni izvor onečišćenja za podzemnu vodu i vodotoke. Na području zone A, koja obuhvaća fazu 1a, razvila se smolnica-vertisol te u manjoj mjeri eutrično smeđe karbonatno, glejno tlo na aluvijalnim nanosima i fluvijalno livadsko karbonatno tlo. Unutar zone B, koja obuhvaća fazu 1b i 2, razvilo se eutrično smeđe karbonatno, glejno tlo na aluvijalnim nanosima te fluvijalno livadsko karbonatno tlo. Unutar zone C, koju čine faza 3 i 4, razvilo se eutrično smeđe karbonatno, glejno tlo na aluvijalnim nanosima (Slika 8).
55
Slika 8. Tipovi zemljišta unutar obuhvata podprojekta u Gradu Bihać (Izvor: Idejni projekt)
Prema „Pravilniku o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti“ ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/11) zemljišta/tla mogu biti pogodna (P) ili nepogodna (N) za intenzivnu obradu ili kultivaciju pojedinih kultura. Klase tla određuju stupanj pogodnosti, što znači da su P-1 dobra obradiva tla, P-2 umjereno ograničena obradiva tla, dok su P-3 ograničeno obradiva tla. N-1 klasu čine tla koja su privremeno nepogodna, dok su N-2 klase trajno nepogodna tla za obradu i/ili višenamjensko korištenje u poljoprivredi. S obzirom na tipove zemljišta prethodno navedena, prema svojoj proizvodnoj sposobnosti, pripadaju najvećim dijelom pogodnim tlima. Isto tako, prema „Strategiji razvoja općine Bihać 2014. – 2023.“, navodi se da su na području općine najviše zastupljena zemljišta IV bonitetne klase, a potom slijede zemljišta III klase, V klase, II klase, VI klase, VII klase, I klase i na kraju zemljišta VIII klase. Uvidom u digitalni ortofoto snimak te trenutno stanje poljoprivrednih površina (Zona B, Faza 2), utvrđeno je da se područja pod trenutnom intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno planiranom nalaze oko 1,8 - 2,5 km zračne udaljenosti od izvorišta Klokot. Naime, primjena raznih sredstava za zaštitu bilja, odnosno pesticida može imati utjecaja kako na tlo tako i na cijeli ekosustav, ukoliko se ne pristupi adekvatnoj primjeni budući da je riječ o krškom reljefu.
5.1.4 Šume i šumsko zemljište
Područje predmetnog zahvata nalazi se na sjeverozapadnom dijelu BiH, u okviru Unsko-sanskog kantona. U orografskom pogledu, Unsko-sansko područje odlikuje se raznolikim reljefom, od krških i strmih padina Plješivice na zapadu i kanjona rijeke Une, brdsko-brežuljkastog terena Grmeča, do pretežno blagog terena Cazinske Krajine, gdje je smješten i planirani zahvat. U biogeografskom pogledu, područje pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji. Prema karti realne šumske vegetacije Bosne i Hercegovine (Stefanović i Beus, 1983), na širem području zahvata prevladavaju šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum).
56 Državne šume ovog područja pod upravom su Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona. Njima gospodari Šumsko privredno društvo „Unsko-sanske šume d.o.o.“ sa sjedištem u Bosanskoj Krupi putem sedam podružnica, među kojima je i Podružnica Šumarija Bihać. Šume šireg područja zahvata pripadaju šumsko-gospodarskom području „Unsko“ koje obuhvaća 12 gospodarskih jedinica. Područje predmetnog zahvata nalazi se unutar GJ „Gata“. Ukupna površina ŠGP iznosi 69.549,6 ha, od čega na GJ „Gata“ otpada 2.430,5 ha. Prema šumsko-gospodarskoj osnovi za ŠGP „Unsko“ (razdoblje važenja 1.1.2012.-31.12.2021.) visoke šume s prirodnom obnovom zauzimaju 41 % ukupne površine područja, dok je šuma panjača ukupno 44 %. Na području GJ „Gata“ nema visokih šuma, a panjače zauzimaju ukupno 1.342 ha. Ostatak se odnosi na šumske nasade (585 ha), šibljake, goleti i ostale neproduktivne i neplodne površine. Ukupna drvna zaliha na razini ŠGP za visoke šume četinjača iznosi 79,51 m3/ha, a za listače 229,44 m3/ha. Drvna zaliha za panjače četinjača iznosi 0,34 m3/ha, a za listače 123,023 m3/ha. Godišnji volumni prirast za visoke šume četinjača iznosi 1,92 m3/ha, a za listače 5,02 m2/ha. Prirast za panjače četinjača se ne računa, a za listače iznosi 4,45 m3/ha.
5.1.5 Vodni resursi
Za pravilno planiranje bilo kakvih hidrotehničkih sistema nužno je dobro poznavati hidrološke uslove koji vladaju na razmatranom području. Kada je riječ o hidrotehničkim melioracijama, bez obzira da li se radi o navodnjavanju određenih površina ili odvodnji viška vode, potrebno je napraviti hidrološke analize kako bi se sagledala raspoloživost vodnih resursa područja, njihov prostorni raspored i bilansi proticaja. Osnovu hidrološke mreže na području grada Bihaća čini rijeka Una, a čija je lijeva pritoka rijeka Klokot koja protječe kroz projektno područje. Klokot izvire u blizini grada Bihaća u blizini istoimenog sela, u podnožju planinskog masiva Plješevice, oko 6 km od samog grada, a ulijeva se u rijeku Unu nizvodno od Bihaća. Vrelo Klokot je jedno od najvećih kraških vrela u Bosni i Hercegovini. Minimalna izdašnost se procjenjuje na oko 3 m3/s, od čega se 250 -280 l/s zahvata za vodoopskrbu Bihaća. Slivno područje rijeke Klokot se nalazi na teritoriji Grada Bihaća u BiH, te općinama Plitvička jezera i Udbina u RH. Dužina rijeke je oko 4,5 km, prosječne širine od 18 – 22 m, a dubine površinskog toka od 5 – 7 m. Teče u smjeru zapad – istok. Prosječna temperatura vode kreće se od 8 do 10 stepeni U narednoj tabeli su dati karakteristični protoci rijeke Klokot na vodomjernoj stanici Klokot, koja je najbliža projektnom području.9 Tabela 24. Karakteristični proticaji na rijeci Klokot na VS Klokot
Srednje EPP EPP Velike Male vode Vodomjerna vode sušni vlažni vode stanica/Lokacija dio dio Qsr Q1/2. Q1/10 Q1/20 godine godine Qmax 1/100 Klokot (m3/s) 12,8 5,2 3, 6 2,99 4,68 7,02 137
Jedan od najvažnijih faktora koji utiču na obim korištenja voda jeste kvalitet u fizičko - hemijskom, bakteriološkom i hidrobiološkom smislu. Klasifikacija površinskih voda, prema kvalitetu, vrši se na osnovu dvije grupe kriterija: . Opći, koji karakterišu ekološki status vode,
9 Idejni projekat navodnjavanja u podprojektnom području Grada Bihać
57 . Specifični, u koje spadaju opasne i toksične supstance koje u vodenu sredinu dospijevaju kao rezultat različitih industrijskih i drugih antropogenih utjecaja i aktivnosti. U Planu upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine (2016 – 2021) ekološki i hemijski status vodnog tijela na predmetnom području vodotoka Klokot, u periodu 2011-2013. god. po osnovu rezultata monitoringa, definisan je kao dobar, a ukupni status, za isti period, također je definisan kao dobar.10 U toku izrade Idejnog projekta izvršene su 3 fizičko-hemijske i mikrobiološke analize vode iz rijeke Klokot i rijeke Une. Analize su pokazale da je voda dobrog kvaliteta za navodnjavanje, s tim da je voda niske temperature i da se, prije puštanja u sistem, voda treba zagrijati do tražene temperature kako kulture, koje se planiraju uzgajati, ne bi doživjele šok.
5.1.6 Biološke karakteristike
Prema ekološko – vegetacijskoj podjeli BiH, područje općine Bihać nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine te administrativno pripada Unsko- Sanskom Kantonu (USK). Područje planiranog zahvata biogeografski pripada biomu vlažnih hrastovo – grabovih šuma (Sveza Querco-Carpinetum) u kojima obitavaju zajednice žutilovke i hrasta lužnjaka na staništima koja su pod utjecajem podzemnih voda. U sloju drveća dominiraju: Quercus robur, Carpinus betulus, Tilia tomentosa, Tilia cordata, Acer campestre, Fraxinus angustifolia. U sloju šiblja javljaju se: Ligustrum vulgare, Euonymus europaeus, Rubus fruticosus i Ruscus aculeatus, dok su u sloju zeljastih biljaka karakteristične vrste: Anemone nemorosa, Ranunculus ficaria, Galanthus nivalis, Lathyrus vernus, Veronica chamaedrys, Euphorbia amygdaloides, Polygonatum multiflorum, Brachypodium silvaticum, Sanicula europea, Carex sylvatica, Mycelis muralis, Maianthemum bifolium itd. (Habitat Interpretation Sheets Natura 2000 habitat types occurring along the Sava River (2008-2009) u sklopu projekta ''Protection of Biodiversity of the Sava River Basin Floodplains''). Na području planiranog zahvata dominiraju aktivne poljoprivredne površine te zapuštene poljoprivredne površine na kojima raste grmolika prizemna flora. Uz samu rijeku Klokot rastu ruderalne vrste poput kupina (Rubus sp.), kopriva (Urtica sp.), pajasena (Ailanthus sp.), sviba (Cornus sanguinea), vrbe (Salix sp.) te hmelja (Humulus lupulus) (Slika 9 i Error! Reference source not found.). Na području planiranih rezervoara nalazi se livadna površina, no na obroncima brežuljka nalazi se šumsko područje s hrastom kitnjakom (Quercus petraea) i grabom (Carpinus betulus) (Slika 11).
10 Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine (2016 – 2021) , Prateći dokument br. 10 - ocjena statusa i procjena rizika za površinska vodna tijela , Novembar 2016. godine
58
Slika 9. Pogled na vegetaciju uz rijeku Klokot (foto: Oikon d.o.o.)
Slika 10. Pogled na zapuštenu poljoprivrednu površinu (lijevo) i vegetaciju uz obalu rijeke Klokot (desno) (foto: Oikon d.o.o.)
59
Slika 11. Pogled na područje planiranog rezervoara (foto: Oikon d.o.o.)
Pošto se područje planiranog zahvata najvećim dijelom nalazi unutar poljoprivrednih površina, faunu čine sisavci poljoprivrednih površina i okolnih šumskih staništa. Česte vrste malih sisavaca su: šumski miš (Apodemus silvaticus), puh (Glis glis), štakor (Rattus rattus), zec (Lepus europaeus) i krtica (Talpa europaea). Od velikih sisavaca možemo očekivati: divlju svinju (Sus scrofa), srnu (Capreolus capreolus), lisicu (Vulpes vulpes), jazavca (Meles meles), čaglja (Canis aureus) i vuka (Canis lupus) koji prema Crvenoj listi FBiH spada u kategoriju ugroženih svojti (EN). Uz obalu rijeke Klokot očekivana je i prisutnost vodenog sisavca vidre (Lutra lutra) koja je ujedno proglašena ugroženom svojtom (EN) prema Crvenoj listi faune FBiH, dok je dabar (Castor fiber) proglašen regionalno izumrlom vrstom (EW). Zbog blizine rijeka Klokot i Une te prisutnosti zapuštenih poljoprivednih površina i grmlja, ovdje se mogu očekivati mnoge vrste ptica kao npr. ptice iz skupina vrapčarki (Passeriformes), rodarica (Ciconiiformes), kokoški (Galliformes), grabljivica (Falconiformes) i jastrebovki (Accipitriformes). Od vrsta najviše obitavaju: svraka (Pica pica), obični golub (Columba livia), siva vrana (Corvus cornix), gavran (Corvus corax), vrabac (Paser domesticus), škanjac (Buteo buteo), šojka (Garulus glandarius), kos (Turdus merula), patka kreketaljka (Anas strepera) te siva guska (Anser anser) (Slika 12). Na širem području uz rijeke Klokot i Une od vodozemaca možemo očekivati žabe i vodenjake, a od gmazova, zmije i kornjače. Zbog prisustva mješovitih tipova staništa na širem području zahvata moguća je pojava većeg broja vrsta beskralježnjaka, uglavnom iz skupina kukaca (Insecta), paučnjaka (Arachnida) i puževa (Gastropoda). Neke od karakterističnih vrsta riba na području Unsko-Sanskog kantona su sljedeće: potočna pastrva (Salmo trutta), mladica (Hucho hucho), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), lipljan (Thymallus thymallus), klen (Leuciscus cephalus), podust (Chondrostoma nasus), bjelica (Leucaspius delineatus), uklija (Alburnodeis bipunctatus), mrena (Barbus barbus), krkuša (Gobio obtusirostris), linjak (Tinca tinca), šaran (Cyprinus carpio), babuška (Carassius gibelio), štuka (Esox lucius) i peš (Cottus gobio) (Plan zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona 2014. – 2019., Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona). Prema Crvenoj listi faune FBiH mladica (Hucho hucho) ima status ugrožene svojte (EN), dok bjelica (Leucaspius delineatus) ima status osjetljive svojte (VU).
60
Slika 12. Fotografije faune snimljene tijekom terenskog obilaska, patka krekteljka (lijevo) i guske (desno)
5.1.7 Zaštićena područja
Na širem području zahvata (do 2 km) ne nalazi se ni jedno područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13).
5.1.7.1 Ekološka mreža Prema Zakonu o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13), propisom Vlade bit će na području Federacije uspostavljena evropska ekološka mreža zaštićenih područja pod nazivom Natura 2000. Mreža će uključiti posebno zaštićena područja prema Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (92/43/EEC) i Direktivi o zaštiti ptica (79/409/EEC, 2009/147/EC) Europske unije, a sastojat će se od područja koja će omogućiti opstanak ciljnih tipova prirodnih staništa i divljih životinjskih i biljnih vrsta. U Bosni i Hercegovini još nisu proglašena područja ekološke mreže Natura 2000. Područje planiranog zahvata ne nalazi se unutar predloženog Natura 2000, ali na udaljenosti od 100 m od područja planiranog rezervoara nalazi se područje BA8300059 Plješevica. Ciljne vrste tog područja navedene su u Tabela 25.
Tabela 25. Ciljne vrste i staništa potencijalnog Natura 2000 područja BA8300059 Plješevica
Ciljne vrste Aegolius funereus Aquila chrysaetos Aquilegia kitaibelii Bonasa bonasia Bubo bubo Cottus gobio Canis lupus Dendrocopos leucotos Dryocopus martius Eudontomyzon vladykovi Hucho hucho Lanius collurio
61 Ciljne vrste Lynx lynx Ursus arctos Rhodeus amaurus Tetrao urogallus Ciljna staništa 8210 Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom 6170 Alpijski i subalpijski travnjaci na krečnjaku 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslih vegetacijom sveza Chenopodion rubri i Bidention 4060 Planinske i borealne vrištine 6430 Hidrofilne rubne zajednice visokih zeleni od montanog do alpskog nivoa 6510 Nizijske kosanice 6520 Brdske kosanice 4080 Subalpinski niski šibljaci žbunastih vrba 5130 Šibljaci kleke na vrištinama ili kraškim livadama 91K0 Ilirske bukove šume sveze Aremonio-Fagion 91L0 Ilirske hrastovo-grabove šume sveze Erythronio-Carpinion 91R0 Dinarske šume bijelog bora na dolomitu 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost 9140 Srednjoevropske subalpinske bukove šume sa Acer i Rumex ariifolius *9180 Šume na stalno svježim zemljištama sa zrelim humusom (Tilio-Acerion) *91E0 Šume mekih lišćara na fluvisolima
5.2 Socio-ekonomsko okruženje
5.2.1 Osnovne socio-ekonomske karakteristike Grada Bihaća
Prema zvaničnim podacima Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, u Gradu Bihaću je ukupno popisano 56.261 osoba. Međutim, Grad Bihać u 2018. godini je brojao 56.207 stanovnika11. Sa gustoćom naseljenosti od 62,5 stanovnika/km2 Grad Bihać spada u kategoriju rjeđe naseljenih općina/gradova, odnosno ispod je prosjeka USK sa prosječnih 65,3 stanovnika/km2, te ispod prosjeka FBiH sa 84,1 stanovnika/km2. Veći dio stanovništva Grada Bihaća (70,5%) je naseljen u urbanim područjima, dok 29,5% živi u ruralnim područjima Grada.12 Broj stanovnika u mjesnim zajednicama koja pripadaju projektnom području, prema podacima iz Strategije razvoja općine Bihać 2014-2023.g., bio je sljedeći: Bakšaiš 3.460 stanovnika i Klokot-Papari 1.440 stanovnika. U gospodarskom pogledu Grad Bihać spada u grupu razvijenih općina/gradova u Bosni i Hercegovini. Prema statističkim podacima FZS-a za 2018.g., u Gradu Bihaću registrirano je 1.874 pravnih lica, 1.182 podružnica u sastavu pravnih lica, dok je broj samostalnih djelatnosti odnosno obrta 1.140. Najveći broj registriranih pravnih lica evidentiran je u sektoru trgovine na veliko i malo, slijedi sektor ostalih uslužnih djelatnosti, te sektor prerađivačke industrije i sektor građevinarstva.
11 Federalni zavod za statistiku, „Unsko-Sanski kanton u brojkama.“, Sarajevo, 2019. godine 12 www.statistika.ba
62 2% (435 ha). Od ukupne površine obradivog zemljišta (oranice) od obrađuje se svega 18%.13 Prema vlasničkoj strukturi i veličini zemljišnih posjeda 73% parcela je u privatnom, a 27% u javnom vlasništvu, a većinu čine posjedi veličine do 1 ha. Iz podataka o veličini zemljišnog posjeda može se zaključiti da su isti usitnjeni, što predstavlja prepreku za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Problem usitnjenih posjeda je prisutan na području cijelog USK-a ali i FBiH. Na području općine najviše su zastupljena zemljišta IV bonitetne klase, a potom slijede zemljišta III klase, V klase, II klase, VI klase, VII klase, I klase i na kraju zemljišta VIII klase. Za daljnji razvoj poljoprivrede potrebno je staviti u upotrebu zemljište koje se ne obrađuje, kao i postupno uvesti sistem za navodnjavanje. Također je potrebno uložiti daljnje napore na deminiranju minama kontaminiranog poljoprivrednog zemljišta.14
5.2.2 Okvirni pregled parcela na kojima su projektovani elementi sistema
Prema podacima iz Idejnog projekta područje projekta tj. planirana infrastruktura za navodnjavanje i odvodnju u Gradu Bihaću se nalazi u katastarskim općinama K.O. Kralje i K.O. Klokot. Planirana infrastruktura za navodnjavanje u Gradu Bihaću će prelaziti preko 256 katastarskih parcela u K.O. Kralje i 20 katastarskih parcela u K.O. Klokot, koje se nalaze na trasi cjevovoda ili na kojima se nalaze objekti sistema, te koje će biti predmet neke vrste eksproprijacije. U K.O. Kralje vlasništvo 239 parcela je privatno, a 17 parcela je javno dobro. U K.O. Klokot vlasništvo 18 parcela je privatno, a 2 parcele su javno dobro. Popis katastarskih čestica (k.č.) sa podacima posjedovanja parcela na kojima su projektirani elementi navodnjavanja daju se u narednim tabelama. Tabela 26. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Kralje – Faza 1
R. br. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena (m2) 1. 2360 Begatović (Mirsada) Sefija rođ.Goretić 1/9 1666 Oranica/Njiva 2. Klase Begić (Omera) Dijana rođ.Goretić 1/9 Goretić (Rame) Asim 2/9 602 Oranica/Njiva 1. klase Goretić (Rasima) Šerifa rođ.Koričić 1/9 Luković (Rame) Halime rođ.Goretić 1/6 Mujezinović (Rame) Hasiba rođ.Goretić 1/6 Ramakić (Omera) Katka rođ.Goretić 1/9 2. 2359 Karabegović (Redže) Ibrahim 1/1 4312 Oranica/Njiva 2. Klase 211 Oranica/Njiva 1. klase 3. 2358/1 Selimagić (Ibrahima) Razim 1/1 964 Oranica/Njiva 2. Klase 4. 2358/2 170 Oranica/Njiva 2. klase 5. 2361 Mašić (Agice) Muho 1/1 2359 Oranica/Njiva 2. Klase 582 Oranica/Njiva 1. klase 6. 2362 Ćurić (Blaža) Kata 1/1 903 Oranica/Njiva 1. Klase 522 Oranica/Njiva 2. klase 7. 2363 Duraković (Juse) Jusuf 1/1 743 Oranica/Njiva 1. Klase 401 Oranica/Njiva 2. klase 8. 2364 Alijagić (Stipe) Danica 1/8 924 Oranica/Njiva 1. Klase Bašić (Jakova) Zorka 1/4 803 Oranica/Njiva 2. Klase Janković (Alojza) Amaro 1/8 220 Livada 2. klase Janković (Alojza) Mario 1/8 Janković (Jakova) Drago 1/4 Janković (Stipe) Marija 1/8 9. 2365 Janković (Ive) Marko 1/1 759 Oranica/Njiva 1. Klase 512 Oranica/Njiva 2. Klase 174 Livada 2. klase
13 Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2018.“, Sarajevo, juni 2019. godine 14 „Strategija razvoja općine Bihać 2014-2023“, januar 2014. godina
63 R. br. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena (m2) 10. 2366/1 Ahmetović (Selima) Selim 1/1 1878 Oranica/Njiva 2. Klase 1107 Oranica/Njiva 1. Klase 11. 2366/2 940 Livada 2. klase 12. 2367 Janković Ante 1/1 462 Livada 2. klase 13. 2368 773 Oranica/Njiva 2. Klase 432 Oranica/Njiva 1. Klase 14. 2369 Janković (Martina) Bogdan 1/1 783 Oranica/Njiva 1. Klase 522 Oranica/Njiva 2. Klase 15. 2370 602 Livada 2. klase 16. 2371 Pečenković (Mustafe) Redžo 1/1 452 Livada 2. klase 17. 2372 482 Oranica/Njiva 2. Klase 281 Oranica/Njiva 1. Klase 18. 2373 Abdagić (Selima) Haseda rođ.Alagić 1/9 1606 Oranica/Njiva 1. Klase Alagić Ahmet 1/9 1084 Oranica/Njiva 2. Klase Alagić (Alage) Hazim 1/9 Alagić (Hasana) Emina 1/54 Alagić (Hasana) Safet 5/54 Alagić (Huseina) Semira 1/18 Alagić (Huseina) Senad 1/18 Alagić (Huseina) Zlata rođ.Mujagić 1/9 Alagić (Kasima) Samir 1/9 Ferizović Nurka rođ.Alagić 1/9 19. 2375 Alagić (Osmana) Šerif 1/1 1244 Livada 1. klase 20. 2376 1732 Oranica/Njiva 1. Klase 1134 Oranica/Njiva 2. Klase 21. 2353 Mulić (Arifa) Ismet 1/1 4814 Livada 2. klase 22. 2377 6263 Oranica/Njiva 1. Klase 3914 Oranica/Njiva 2. Klase 23. 2378 4617 Livada 1. klase 24. 2395 1450 Livada 1. klase 25. 2352 Komljen (Đure) Darinka 1/4 839 Livada 2. klase 26. 2379 Kovačević (Mane) Dobrila 1/4 915 Livada 1. klase Mandić (Đure) Dušanka rođ.Bubalo 1/4 27. 2380 Reljić (Đure) Milica 1/4 1101 Oranica/Njiva 1. Klase 741 Oranica/Njiva 2. Klase 28. 2351 Fajković (Huse) Emina rođ.Kečanović 1/5 739 Livada 2. klase Kečanović (Huse) Murat 1/5 29. 2381 1034 Oranica/Njiva 1. Klase Kečanović (Huske) Fatima rođ.Bulić 1/5 30. 2382 Mešanović (Huse) Fadila rođ.Kečanović 1/5 745 Oranica/Njiva 2. Klase Trejić (Huse) Halima rođ.Kečanović 1/5 31. 2350 Raković (Kadije) Edin 4/5 360 Livada 2. klase Raković (Kadije) Senijad 1/5 32. 2383 338 Livada 1. klase 33. 2384 506 Oranica/Njiva 1. Klase 399 Oranica/Njiva 2. Klase 34. 2349 Mujagić (Mus) Džehva rođ.Hodžić 1/1 1198 Livada 2. klase 35. 2385 1651 Oranica/Njiva 1. Klase 1270 Oranica/Njiva 2. Klase 36. 2386 1373 Livada 1. klase 37. 2348 Prša (Ante) Nikola 1/1 1238 Livada 2. klase 38. 2387 855 Livada 1. klase 39. 2388 2088 Oranica/Njiva 1. Klase 1297 Oranica/Njiva 2. Klase 40. 2347 Jurić (Marka) Zoran 1/1 799 Livada 2. klase 41. 2389 855 Oranica/Njiva 1. Klase 842 Oranica/Njiva 2. Klase 42. 2390 477 Livada 1. klase 43. 2346 Alibabić (Pašage) Ervin teret 1/1 819 Livada 2. klase
64 R. br. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena (m2) 44. 2391 dož.uživanja 378 Livada 1. klase 45. 2392 1114 Oranica/Njiva 1. Klase 737 Oranica/Njiva 2. Klase 46. 2345 Alibabić (Pašage) Ervin teret 1/1 1548 Livada 2. klase dož.uživanja 47. 2393 4081 Livada 1. klase 48. 2344 Dujmović (Marka) Manda rođ. 1/1 2996 Livada 2. klase Dujmović 49. 2394 5406 Livada 1. klase 50. 2343 Celija (Luke) Ana rođ.Grgić 1/4 899 Livada 2. klase Grgić (Luke) Anto 1/4 51. 2396 1054 Livada 1. klase Grgić (Luke) Ivanka 1/4 Grgić (Luke) Jagoda 1/4 52. 2311 Općina Bihać 3533 Oranica/Njiva 5. Klase 1907 Oranica/Njiva 6. Klase 53. 2342 919 Livada 2. klase 54. 2397 1068 Livada 1. klase 55. 2341 Mujagić (Đulage) Muhamed 1/1 939 Livada 2. klase 56. 2398 1092 Livada 1. klase 57. 2340 Ivušić (Franje) Luka 1/1 1059 Livada 2. klase 58. 2399 1420 Livada 2. klase 59. 2339 Begić (Huseina) Huse 1/1 2457 Livada 2. klase 60. 2400 1941 Livada 1. klase 61. 2401 845 Livada 1. klase 62. 2338 Vuković (Dragoja) Pero 1/1 3715 Livada 2. klase 63. 2402 1245 Livada 1. klase 64. 2403 2121 Oranica/Njiva 2. Klase 65. 2337 Findrik (Franje) Nikola 1/2 2717 Livada 2. klase Findrik Luca ž.Franje 1/2 66. 2404 2088 Livada 1. klase 67. 2406 502 Livada 1. klase 68. 2407 1882 Livada 2. klase 69. 2408 Ivušić (Ivana) Mile 1/1 4045 Livada 2. klase 70. 2409 Perišić (Jure) Joso 1/1 1961 Livada 2. klase 71. 2410 Jurić (Jandre) Luka 1/1 2031 Livada 2. klase 72. 2411 Selimović (Derviša) Fadil 1/5 2688 Livada 2. klase Selimović (Derviša) Fadila 1/5 Selimović (Derviša) Ismeta 1/5 Selimović (Derviša) Mirsad 1/5 Selimović Hata ud.Derviša 1/5 73. 2412 Kolonić (Ibrahima) Senada 1/6 7143 Livada 2. klase Mazlagić Husein 1/12 Redžić (Ibrahima) Mersada 1/6 Redžić Zrina rođ.Mazlagić 1/12 Semanić (Ibrahima) Fatima 1/6 Šiljdedić (Ibrahima) Mufida 1/6 Talakić (Ibrahima) Muharem 1/6 74. 2413 Bećirević (Sulejmana) Sekiba 1/1 1195 Livada 2. klase 75. 2414 Dizija (Jove) Petar 1/1 6232 Livada 2. klase 76. Nema Bećirspahić (Smaila) Azemina 1/4 Nema Nema podataka podataka r.Čaušević podataka Čaušević (Nazifa) Ibrahim 1/2 Zjakić (Smaila) Hatidža r.Čaušević 1/4
65 R. br. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena (m2) 77. 2415/2 Matijević (Franje) Mira rođ.Klarić 1/1 888 Livada 2. klase 78. 2416 Klarić (Petra) Ivica 1/2 806 Livada 2. klase Klarić (Petra) Stipe 1/2 79. 2417 Krnić (Martina) Luca r.Župan 1/1 1344 Livada 2. klase 80. 2418 Rekić (Omera) Salko 1/1 2332 Livada 2. klase 81. 2419 Ćehić (Osmana) Indira 1/4 1349 Livada 2. klase Muslić (Osmana) Saliha 1/4 Omerdić (Osmana) Minka 1/4 Tahrić (Osmana) Fahira 1/4 82. 2322 Društvena svojina-vode 1/1 1051 Potok 83. 2326 2081 Potok 84. 2329 1119 Potok 85. 2328 Čelan (Ivana) Bisera rođ.Ćurić 1/8 8604 Livada 2. klase Ćurić (Ivana) Ante 1/8 Ćurić (Ivana) Marko 1/8 Ćurić (Ivana) Petar 1/8 Ćurić (Ivana) Zorka rođ.Vuković 1/32 Ćurić (Josipa) Ivica 1/32 Ćurić (Josipa) Miroslav 1/32 Ćurić (Josipa) Zvonimir 1/32 Klarić (Ivana) Mira rođ.Ćurić 1/8 Vuković (Ivana) Ivka rođ.Ćurić 1/8 Vuković (Ivana) Kata rođ.Ćurić 1/8 86. 2327/1 Kurić (Rasima) Hasib 1/1 1565 Livada 2. klase 87. 2327/2 Džanić (Muhe) Ajka 2/3 1676 Livada 2. klase Midžić (Kadije) Ramzija 5/36 Šaćirbegović (Sejf.) Sabiha 7/36 88. 2324 Jungić (Stipe) Ankica rođ.Čelan 1/1 1170 Livada 2. klase 89. 2323 Ćurić (Ive) Živko 1/3 941 Livada 3. klase Janković (Tome) Marko 1/3 Jungić (Stipe) Ankica rođ.Čelan 1/3 90. 2321 Levar (Franje) Dara rođ.Štrkalj 1/1 376 Brana i nasip 91. 2320 Čelan (Luke) Jozo 1/1 105 Livada 3. klase 92. 2319/3 Kušmić (Šahmana) Samir 1/1 400 Livada 2. klase 93. 2319/2 Kušmić (Fatime) Šahman 1/1 540 Livada 2. klase 94. 2325 4962 Livada 1. klase 95. 2318/1 Duraković (Džemala) mldb. Semka 26/1000 7955 Šuma 3. klase Krljić Borislav 374/1000 Krljić Nedeljko 374/1000 Nuhanović (muje) Salko 36/1000 Fedžić (Bećira) Ferida 36/1000 Safić (Esada) Mersija 154/1000 96. 233/1 Općina Bihać 1/1 1206 Kuća i zgrada 12007 Zemljište uz privrednu zgradu 97. 2332 831 Pašnjak 2. klase 98. 2334/1 62292 Oranica/Njiva 5. klase 53547 Oranica/Njiva 6. klase 99. 2335 10693 Šuma 5. klase 100. 2336 16400 Pašnjak 2. klase 101. 2310/1 Šahinović-Malkoč (Enesa) Sabina 1/1 222 Prilazni put r.Šahinović 102. 2310/4 1293 Oranica/Njiva 5. klase 103. 2312/3 3615 Oranica/Njiva 5. klase
66 R. br. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena (m2) 1102 Oranica/Njiva 6. klase 104. 2312/4 948 Oranica/Njiva 5. klase 105. 2313 Halkić (Hasiba) Ekrem 1/1 9956 Oranica/Njiva 5. klase 3101 Oranica/Njiva 6. klase 106. 2318/2 Duraković (Zeće) Zehida 1/1 592 Šuma 3. klase 107. 2318/7 158 Šuma 3. klase 108. 2318/8 235 Šuma 3. klase 109. 2318/9 1095 Šuma 3. klase 110. 2317/1 Bašić (Hamida) Islam 13/200 13207 Oranica/Njiva 5. klase Duraković (Džemala) mldb. Semka 1/3600 6456 Oranica/Njiva 6. klase Duraković (Zeće) Zehida 1/1200 Jusić (Hazima) Hazim 47/1800 Krljić Borislav 817/1800 Krljić Nedeljko 817/1800
Tabela 27. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Kralje – Faza 2
R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. 1. 2088 Begatović (Mirsada) Sefija rođ.Goretić 1/9 1328 Livada 2. klase Begić (Omera) Dijana rođ.Goretić 1/9 509 Livada 1. klase Goretić (Rame) Asim 2/9 Goretić (Rasima) Šerifa rođ.Koričić 1/9 Luković (Rame) Halime rođ.Goretić 1/6 Mujezinović (rame) Hasiba rođ.Goretić 1/6 Ramakić (Omera) Katka rođ.Goretić 1/9 2. 2087 Karabegović (Mehmeda) Ekrem 1/2 2915 Livada 2. klase Karabegović (Mehmeda) Mirsad 1/2 1956 Livada 1. klase 3. 2085 Karabegović (Redže) Ibrahim 1/1 2176 Livada 2. klase 4. 2086 2296 Oranica/Njiva 2. klase 5. 2066 Mujagić(Mehmeda)Muhamed 1/1 1857 Oranica/Njiva 2. klase 6. 2067 4033 Oranica/Njiva 2. klase 7. 2069 968 Livada 2. klase 50 Livada 1. klase 8. 2071 1797 Oranica/Njiva 2. klase 9. 2072 1098 Livada 2. klase 10. 2077 679 Livada 2. klase 11. 2078 898 Oranica/Njiva 2. klase 12. 2079 878 Oranica/Njiva 2. klase 13. 2080 719 Livada 2. klase 14. 2081 699 Livada 2. klase 15. 2082 898 Oranica/Njiva 2. klase 16. 2083 1502 Oranica/Njiva 2. klase 17. 2084 1038 Livada 2. klase 18. 2075 Mihić (Lucija) ud.Joze 1/1 1537 Oranica/Njiva 2. klase 19. 2076 809 Livada 2. klase 20. 2073 Mihić (Martina) Ivo 1/1 898 Livada 2. klase 21. 2074 1707 Oranica/Njiva 2. klase
67 R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. 22. 2064/1 Općina Bihać 1/1 4137 Livada 2. klase 1824 Livada 1. klase 23. 2068 848 Livada 1. klase 30 Livada 2. klase 24. 2064/2 Ivušić (Vida) Luka 1/2 1366 Livada 2. klase Rukavina (Mate) Kata rođ.Ivušić 1/2 25. 2063 Oračević (Muje) Aziz 1/2 3650 Livada 2. klase Oračević (Redže) Sead 1/4 Oračević (Redže) Senad 1/4 26. 2060 Halilagić (Ale) Abdurahman 1/1 2515 Livada 2. klase 27. 2061 3593 Oranica/Njiva 2. klase 28. 2058 Ćurić (Jakova) Ana rođ.Ćurić 1/1 2395 Oranica/Njiva 2. klase 29. 2059 1697 Livada 2. klase 30. 2055 Ćurić Ante 1/2 878 Livada 2. klase Ćurić Zora ž.Marka 1/2 31. 2053 Grgić (Sarafina) Kata 1/3 1238 Oranica/Njiva 2. klase Repac (Sarafina) Jela 1/3 32. 2054 808 Livada 2. klase Vuković (Stipe) Silvio 1/6 Vuković (Stipe) Vedrana 1/6 33. 2051 Banjac Željko 1/12 1317 Livada 2. klase Banjac Milan 1/12 34. 2052 1457 Oranica/Njiva 2. klase Grubor-Jojić Slavica 1/12 Grubor-Lajšić Gordana 1/12 Kočić Milorad 1/6 Ljubojević (Milana) Mihajlo 1/6 Ljubojević (Milana) Žarko 1/6 Trifković (Dušana) Nada 1/6 35. 2049 Kosatica (Kemala) Irnesa rođ.Rekić 1/5 4972 Oranica/Njiva 2. klase Rekić (Kemala) Mersud 1/5 36. 2050 3453 Livada 2. klase Rekić (Kemala) Sejad 1/5 Rekić (Kemala) Zekira 2/5 37. 2047 Midžić (Hase) Ahmet 1/1 3164 Livada 2. klase 38. 2048 3114 Oranica/Njiva 2. klase 39. 2045 Midžić (Ahmeta) Arif 1/1 2994 Oranica/Njiva 2. klase 40. 2046 3074 Livada 2. klase 41. 2043 Halilagić (Ibre) Munib 1/1 2515 Livada 2. klase 42. 2044 3184 Oranica/Njiva 2. klase 43. 2041 Gavrilović (Rade)Dušan 3/6 3114 Oranica/Njiva 2. klase Ivušić (Nedeljka) Dragan 5/12 44. 2042 1137 Livada 2. klase Ivušić (Schmidtner) Dragana 1/12 629 Livada 1. klase 45. 2034 Pečenković Nazif - zabilj. spora 1/1 750 Livada 2. klase 200 Livada 1. klase 46. 2035 1862 Oranica/Njiva 2. klase 47. 2032 Pečenković (Šerifa) Nedžad 1/1 1942 Oranica/Njiva 2. klase 48. 2033 580 Livada 2. klase 180 Livada 1. klase 49. 2029 Jovanović (Stipe) Milka r.Knežević 1/1 745 Livada 2. klase 250 Livada 1. klase 50. 2028 Obrenović (Jandre) Zora 1/1 702 Livada 2. klase r.Knežević 250 Livada 1. klase 51. 2023 Ćehajić (Alije) Ahmet 1/2 4354 Livada 2. klase Suljić (Osmana) Muhamed 1/2 2092 Livada 1. klase 52. 2037 Ćenanović (Alije) Mehmed 1/1 2146 Oranica/Njiva 2. klase 53. 2038 1122 Livada 2. klase 441 Livada 1. klase
68 R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. 54. 2030 Halilagić (Ibrahima) Mermera 1/1 876 Livada 2. klase rođ.Felić 55. 2031 280 Livada 1. klase 2782 Oranica/Njiva 2. klase 56. 2019 Šabić (Muhe) Mehmed 1/1 1501 Livada 2. klase 861 Livada 1. klase 57. 2020 2903 Oranica/Njiva 2. klase 58. 2070/1 Pjević (Jovana) Slobodan 1/1 2545 Oranica/Njiva 2. klase 59. 2070/2 Dr.Sv.Javni nekategoris.putovi 1/1 130 Prilazni put 60. 2070/3 Općina Bihać 1/1 150 Pašnjak 3. klase 61. 2036 Baroš (Ivana) Ivanka rođ.Vuković 5/50 1231 Oranica/Njiva 2. klase Ćurić (Ivana) Zorka rođ.Vuković 5/50 Jokić (Ivana) Marina rođ.Vuković 5/50 Mihić (Ivana) Jelena rođ.Vuković 5/50 Vuković (Ivana) Ankica 5/50 Vuković (Ivana) Marko 7/50 Vuković (Ivana) Miroslav 6/50 Vuković (Ivana) Stipo 5/50 Vuković (Ivana) Vjekoslav 5/50 Vuković (Ljubomira) Ankica 1/50 Vuković (Tomislava) Zoran 1/50 62. 2039 Ćurić (Ive) Jozo 1/1 1068 Livada 2. klase 63. 2040 649 Livada 1. klase 3114 Oranica/Njiva 2. klase 64. 2056 Ćurić Ante 1/1 579 Oranica/Njiva 2. klase 65. 2057 Ćurić (Zora) ž.Marka 1/1 559 Oranica/Njiva 2. klase 66. 2062 Arnautović (Junuza) Bejza rođ.Kadić 1/8 5469 Oranica/Njiva 2. klase Arnautović (Junuza) Hasiba rođ.Kadić 1/8 67. 2065 1837 Oranica/Njiva 2. klase Gluhalić (Muhameda) Denis 1/16 Kadić Alija ž.Junuza 1/8 Kadić (Alije) Almir 1/16 Kadić (Alije) Mirsad 1/16 Kadić Kadira ž.Muharema 1/32 Kadić (Muharema) Aida 1/32 Kadić (Muharema) Fuad 1/32 Kadić-Kanlić (Muharema) Indira 1/32 rođ.Gluhalić Kesedžić (Muhameda) Sabina rođ.Gluhalić 1/16 Rekić (Junuza) Ćetibe rođ.Kadić 1/8 Šarganović (Junuza) Bahrija rođ.Kadić 1/8 68. Nema Zolić (Rasima) Asim 1/5 Nema Nema podataka podataka Zolić (Rasima) Asmir 1/5 podataka Zolić (Rasima) Belkisa 1/5 Zolić (Rasima) Lejla 1/5 Zolić (Rasima) Nađa 1/5 69. 2027/1 Kupinić (Senada) Ramo 1/1 444 Oranica/Njiva 2. klase 70. 2027/2 Aldžić (Remzije) Anel 1/1 1009 Oranica/Njiva 2. klase 71. 2027/3 Mamić (Ibrahima) Ajka 1/1 1009 Oranica/Njiva 2. klase 72. 2026 Tutić (Avde) Džafo 1/1 2863 Oranica/Njiva 2. klase 73. 2025 Mešanović Hasiba ud.Asima 1/1 4281 Oranica/Njiva 2. klase 74. 2024 Halilagić (Ibrahima) Merso 1/2 4264 Oranica/Njiva 2. klase Halilagić (Ibrahima) Mesud 1/2 75. 2021 Halilagić (Ibrahima) Merso 5/72 3223 Oranica/Njiva 2. klase Halilagić (Ibrahima) Mesud 5/72 76. 2022 1542 Livada 2. klase Halilagić (Rame) Izet 5/36 520 Livada 1. klase Halilagić (Šefika) Aldin 19/36 Mustafić (Rame) Zemka rođ.Halilagić 1/9
69 R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. Omanović Aziz 1/36 Omanović (Aziza) Edin 1/36 Rekić (Aziza) Emina 1/36 77. 2017 Murić (Mustafe) Ahmed 1/1 3543 Oranica/Njiva 2. klase 78. 2018 1522 Livada 2. klase 79. 2015 Dedić Fatima 1/5 1381 Livada 2. klase Dedić (Miralema) Zuhra 1/5 320 Livada 1. klase 80. 2016 Hrnjić (Miralema) Emina rođ.Dedić 1/5 3363 Oranica/Njiva 2. klase Imširović (Miralema) Edina rođ.Dedić 1/5 Mujagić (Miralema) Senija rođ.Dedić 1/5 81. 2013 Dejanović (Marka) Ante 1/3 1902 Oranica/Njiva 2. klase Dejanović (Roke) Ivica 2/3 82. 2014 641 Livada 2. klase 420 Livada 1. klase 83. 2011 Dejanović (Pera) Mile 1/1 2182 Livada 2. klase 1461 Livada 1. klase 84. 2012 3423 Oranica/Njiva 2. klase 85. 2008 Dedić (Ibre) Šemsudin 1/6 249 Livada 2. klase Dedić (Mersada) mldb.Ibro 1/12 86. 2009 4448 Oranica/Njiva 2. klase Dedić (Mersada) mldb.Tarik 1/12 Dedić (Muniba) Ismet 1/3 Dedić (Muniba) Meho 1/3 87. 2004 Murić (Ahmeta) Rasim 1/1 2493 Oranica/Njiva 2. klase 88. 2005 1157 Livada 2. klase 89. 2006 1217 Livada 2. klase 90. 2007 2493 Oranica/Njiva 2. klase 91. 2123 Općina Bihać 1/1 4803 Livada 3. klase 92. 2000 Knežević (Bože) Ive 1/2 1436 Oranica/Njiva 2. klase Knežević (Bože) Zvonko 1/2 93. 2001 918 Livada 2. klase 309 Livada 1. klase 94. 2002 Tomić (Ive) Slavko 1/4 798 Livada 2. klase Tomić (Ive) Tomislav 9/25 359 Livada 1. klase 95. 2003 Vuković (Kemala) Amir 39/100 1436 Oranica/Njiva 2. klase 96. 1997 Ćehić (Ibrahima) Irfan 1/3 2513 Livada 2. klase Ćehić (Ibrahima) Mensur 1/3 1117 Livada 1. klase 97. 1998 Spahić (Ibrahima) Fehiza 1/3 4189 Oranica/Njiva 2. klase 98. 1999 598 Livada 2. klase 99. 1992 Delić (Rifeat) Daniel 1/1 4787 Livada 2. klase 100. 1993 6702 Oranica/Njiva 2. klase 101. 1994 489 Livada 2. klase 102. 1995 2354 Oranica/Njiva 2. klase 103. 1996 1217 Livada 2. klase 738 Livada 1. klase 104. 1990 Mihić (Jure) Luka 1/1 2154 Oranica/Njiva 2. klase 105. 1991 1656 Livada 1. klase 106. 1988 Ćehić (Ibrahima) Irfan 1/1 5246 Livada 1. klase 107. 1987 Ćehić (Muhameda) Dževad 1/1 1975 Livada 1. klase 108. 1985 Arnautović (Junuza) Bejza rođ.Kadić 1/8 3471 Oranica/Njiva 2. klase Arnautović (Junuza) Hasiba rođ.Kadić 1/8 109. 1986 3351 Livada 1. klase Gluhalić (Muhameda) Denis 1/16 Kadić Alija ž.Junuza 1/8 Kadić (Alije) Almir 1/16
70 R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. Kadić (Alije) Mirsad 1/16 Kadić Kadira ž.Muharema 1/32 Kadić (Muharema) Aida 1/32 Kadić (Muharema) Fuad 1/32 Kadić-Kanlić (Muharema) Indira 1/32 r.Gluhalić Kesedžić (Muhameda) Sabina r.Gluhalić 1/16 Rekić (Junuza) Ćetibe r.Kadić 1/8 Šarganović (Junuza) Bahrija r.Kadić 1/8 110. 1983 Bišćević (Hašima) Hasan 1/2 11759 Livada 1. klase Bišćević (Hašima) Munira 1/2 111. 1981 Čelan (Luke) Jozo 1/1 1475 Oranica/Njiva 2. klase 112. 1982 2108 Livada 2. klase 113. 1979 Čelan (Luke) Mate 1/1 822 Livada 4. klase 114. 1980 1266 Oranica/Njiva 3. klase 1096 Oranica/Njiva 2. klase 115. 1977 Čelan (Duje) Božo 1/3 1051 Oranica/Njiva 2. klase Čelan (Duje) Zvonko 1/3 116. 1978 1704 Livada 2. klase Čelan (Ivana) Bisera rođ.Ćurić 1/3 117. 1975 Vuković (Franje) Stipo 1/ 1106 Livada 2. klase 118. 1976 2207 Oranica/Njiva 3. klase 119. 1973 Tomić (Ante) Božo 1/1 2771 Oranica/Njiva 3. klase 120. 1974 419 Livada 2. klase 121. 1971 Vuković (Luke) Dujo 1/2 2432 Livada 2. klase Vuković (Luke) Gizela rođ.Ćurić 1/2 122. 1972 1405 Oranica/Njiva 3. klase
Tabela 28. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Kralje – Faza 3
R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. 1. 2421 Ivušić (Ivana) Mile 1/1 2239 Livada 2. klase 2. 2422 Perišić (Jure) Joso 1/1 1205 Livada 2. klase 3. 2423 Jurić (jandre) Luka 1/1 1305 Livada 2. klase 4. 2424 Selimović (Derviša) Fadil 1/5 1551 Livada 2. klase Selimović (Derviša) Fadila 1/5 Selimović (Derviša) Ismeta 1/5 Selimović (Derviša) Mirsad 1/5 Selimović Hata ud.Derviša 1/5 5. 2425 Kolonić (Ibrahima) Senada 1/6 5090 Livada 2. klase Mazlagić Husein 1/12 Redžić (Ibrahima) Mersada 1/6 Redžić Zrina r.Mazlagić 1/12 Semanić (Ibrahima) Fatima 1/6 Šiljdedić (Ibrahima) Mufida 1/6 Talakić (Ibrahima) Muharem 1/6 6. 2427 Bećirević (Sulejmana) Sekiba 1/1 512 Livada 2. klase 7. 2428 914 Livada 2. klase 8. 2429 Dizija (Jove) Petar 1/1 11486 Livada 2. klase 9. 2430/1 Bećirspahić (Smaila) Azemina r.Čaušević 1/4 1406 Livada 2. klase Čaušević (Nazifa) Ibrahim 1/2 10. 2430/3 Zjakić (Smaila) Hatidža r.Čaušević 1/4 3389 Livada 2. klase 11. 2430/4 1983 Livada 2. klase
71 R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. 12. 2430/2 Matijević (Franje) Mira rođ.Klarić 1/1 1928 Livada 2. klase 13. 2431 Klarić (Petra) Ivica 1/2 1877 Livada 2. klase Klarić (Petra) Stipe 1/2 14. 2432 Krnić (Martina) Luca rođ.Župan 1/1 3785 Livada 2. klase 15. 2433 Križevan (Ivana) Marija 1/2 4253 Livada 2. klase Zubović (Ivana) Regina 1/2 16. 2434 Jerković (Jure) Jelena 1/1 4193 Livada 2. klase 17. 2435 Selimanović (Mustafe) Sead 1/2 9172 Livada 2. klase Selimanović (Mustafe) Senad 1/2 18. 2437 Ćehić (Osmana) Indira 1/4 5084 Livada 2. klase Muslić (Osmana) Saliha 1/4 Omerdić (Osmana) Minka 1/4 Tahrić (Osmana) Fahira 1/4 19. 2436 Rekić (Omera) Salko 1/1 2642 Livada 2. klase 20. 2438 1551 Livada 2. klase 21. 2439 Imširević (Hase) Jusuf 1/1 5934 Livada 2. klase Imširević (Hase) Alija Isić (Hase) Ismeta rođ.Imširović Mašić (Hase) Izeta r.Imširović 22. 2440 Islam.vjer.zaj."Vakuf džamija" 1/1 6705 Livada 2. klase 23. 2441 Općina Bihać 1/1 10407 Livada 2. klase 24. 2442 Šabić (Muhe) Dedo 2/3 1211 Livada 2. klase Šabić (Nazifa) Džehva rođ.Nuspahić 1/3
Tabela 29. Lista parcela koje se nalaze na području K.O. Klokot – Faza 4
R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. 1. 411 Gluhalić (Esada) Jasmina r.Abdihodžić 1/2 4503 Livada 2. klase Nožnagić (Agice) Ćamil 1/2 2. 412 Borčić (Miće) Dušan 1/2 3663 Livada 2. klase Borčić (Mladena) Mićo 1/2 3. 413 Ćoralić (Arifa) Senada rođ.Gluhalić 1/4 13250 Livada 2. klase Gluhalić (Jusufa) Ismar 1/4 Hadžiajdarović (Ibrahima) Halid 3/8 Redžić (Omera) Gospe rođ.Kurić 1/8 4. 415 Ćoralić (Arifa) Senada rođ.Gluhalić 1/2 500 Livada 2. klase Gluhalić (Jusufa) Ismar 1/2 5. 416 Kurić (Rasima) Hasib 1/1 2752 Livada 2. klase 6. 417 Kečanović (Fikreta) Rifet 1/3 3803 Livada 2. klase Kečanović (Nazifa) Safet 1/3 Kečanović (Zuhdije) Enver 1/3 7. 418 Ćehajić (Edhama) Emir 1/1 3723 Livada 2. klase 8. 419 Džanić (Muhe) Ajka 2/3 2482 Livada 2. klase Midžić (Kadije) Ramzija 5/36 Šaćirbegović (Sejf.) Sabiha 7/36 9. 420 Dedić (Redže) Hasan 1/1 4722 Livada 2. klase 10. 421 Ćehajić (Edhama) Emir 1/1 1700 Livada 2. klase 11. 422/1 Islamović (Ferida) Elvira 1/1 5745 Livada 2. klase r.Jakupović 12. 414 Društvena svojina-Vode 1/1 365 Potok 13. 423 851 Potok 14. 424 Čelan (Ivana) Bisera rođ.Ćurić 1/8 881 Livada 3.klase
72 R. Broj k.č. Nositelj prava Udio Površina Namjena Br. Ćurić (Ivana) Ante 1/8 Ćurić (Ivana) Marko 1/8 Ćurić (Ivana) Petar 1/8 Ćurić (Ivana) Zorka rođ.Vuković 1/32 Ćurić (Josipa) Ivica 1/32 Ćurić (Josipa) Miroslav 1/32 Ćurić (Josipa) Zvonimir 1/32 Klarić (Ivana) Mira rođ.Ćurić 1/8 Vuković (Ivana) Ivka rođ.Ćurić 1/8 Vuković (Ivana) Kata rođ.Ćurić 1/8 15. 425 Alagić (Ahmeta) Mersed 1/1 4503 Livada 3.klase 16. 422/2 Kečanović (Arifa) Alen 1/1 5745 Livada 2. klase 17. 426 1995 Livada 2. klase 18. 427 Mujagić (Đulage) Muhamed 1/1 2068 Livada 2. klase 19. 428 Ćehajić (Omera) Ismet 1/1 1875 Livada 2. klase 20. 429 7041 Livada 2. klase
73 6 PROCJENA UTICAJA PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI NA OKOLIŠ
6.1 Uticaji u fazi projektiranja/planiranja
6.1.1 Uticaji na riječni podsliv
6.1.1.1 Raspoložive količine vode Ulazni hidrološki podaci, kao i proračun ekološki prihvatljivog protoka (EPP) za vodozahvat na rijeci Klokot su preuzeti iz „Idejnog projekta - Konsultantske usluge za izradu projekta sistema navodnjavanja u podprojektnom području Grada Bihać“. Provjera i tačnost preuzetih hidroloških podataka nije razmatrana u ovom Planu upravljanja okolišem. U nastavku je data analiza utjecaja zahvaćane količine na sračunati EPP. Za sva projektna područja ukupna količina vode koja se planira zahvatati, za buduću poljoprivrednu strukturu područja, je Q= 1.583 m3/dan, odnosno 0,018 m3/s.
3 Ekološki prihvatljiv protok za sušni dio godine iznosi QEPP = 4,68 m /s. Iz navedenog se može zaključiti da će količina vode, koja se planira zahvatiti za navodnjavanje, imati minoran uticaj na ugrožavanje EPP-a.
6.1.1.2 Uticaj korištenja voda za navodnjavanje na druge mogućnosti korištenja voda Poznato je da se vrelo Klokot, uzvodno od projektne lokacije, koristi za vodoopskrbu Bihaća. Količina voda koja se zahvata se kreće od 250-280 l/s. Pretpostavlja se da se vodotok Klokot ne koristi za piće nizvodno od zahvata vode koji će se koristiti za navodnjavanje. U slučaju da se koristi, smatra se da količina od 0,018 m3/s neće bitnije ugroziti ekološki prihvatljiv proticaj i druge nizvodne korisnike voda u slivu. 6.2 Ostali uticaji u fazi izgradnje
6.2.1 Zemljište (uključujući odlaganje i upravljanje otpadom)
Građevinski radovi, uključujući uklanjanje površinskog sloja zemljišta (humusa), kopanje, kao i prisustvo mašinerije i radnika na gradilištu može imati negativan utjecaj i na kvalitetu zemljišta. Kako bi se to umanjilo ili svelo na najmanji mogući utjecaj, za potrebe izgradnje sistema, neophodno je definiranje gradilišne zone uz prisustvo manje građevinske mehanizacije i radnika na terenu. Također, pri izgradnji sistema, budući da će se koristiti mašinerija manjih gabarita postoji mogućnost curenja goriva i maziva. Gore navedeni utjecaji su privremenog karaktera, te će se narušene fiziološko-hemijske karakteristike tla vratiti u prvobitno stanje. Utjecaj može biti značajan ukoliko se ne primjene mjere iz dobre građevinske prakse u skladu sa Prilogom 1 te mjere Upravljanja otpadom iz Priloga 2 koje će biti preporučene ovom Planom, te provede vraćanje zemljišta u prethodno stanje.
6.2.2 Šume i šumsko zemljište
Utjecaji na šume i šumsko zemljište u fazi izgradnje od minimalnog su značenja jer se za potrebe izgradnje planiranog rezervoara (ukupne zapremine 500 m3), pristupnog puta te potisnog i glavnog distributivnog voda uklanja tek mali dio šumske vegetacije, i to hrastovo-grabove
74 panjače koja nema veću gospodarsku važnost. Prilikom gradnje, negativan utjecaj može se pojaviti uslijed oštećivanja rubnih stabala, ali utjecaj je ocijenjen kao minimalan.
6.2.3 Vodni resursi
Imajući na umu činjenicu da će se radovi izvoditi u aluvijalnim seimentima integranularne poroznosti, te da će se objekat vodozahvata i pumpne stanice graditi na obali rijeke Klokot, procjenjuje se da bi građevinski radovi mogli negativno utjecati na kvalitetu površinskih voda ovog vodotoka, kao i podzemnih voda i to: . povećana sedimentacija i erozija izazvana iskopnim radovima, što će utjecati na kvalitetu vode; . zagađenje površinskih i podzemnih voda putem prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu; . promjene u kvaliteti površinske vode zbog nekontroliranog odlaganja iskopnog materijala u korito rijeke/vodenog toka; . promjene u kvaliteti površinskih voda zbog nekontroliranog odlaganja čvrstog otpada u korito rijeke/vodenog toka; . promjene u kvaliteti površinskih i podzemnih voda zbog nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda iz toaleta za radnike na gradilištu. Svi gore navedeni utjecaji su privremenog karaktera, te će normalni režimi tečenja koji podržavaju vodeni ekosistem biti uspostavljeni nakon što se završe građevinski radovi. Ovom studijom će se predložiti mjere za ublažavanje kojima će se nastojati umanjiti negativni utjecaji u fazi izgradnje i osigurati vraćanje u prethodno stanje. Zagađenje vodotoka koje može također nastati kao rezultat neodgovarajućeg odlaganja čvrstog i tekućeg otpada, kao i iskopnog materijala će se ublažiti odgovarajućim mjerama za rukovanje otpadom. Analize kvaliteta voda biće urađene obavezno prije početka izvođenja radova na profilima na rijeci Klokot (nizvodno od vodozahvata).
6.2.4 Zrak
Na području Grada Bihaća ne prati se kvaliteta zraka. Prema mišljenju građana, glavni izvori zagađenja zraka su sagorijevanje fosilnih goriva u uređajima za loženje za potrebe grijanja privatnih i industrijskih objekata (Izvor: Lokalni akcioni plan zaštite okoliša Općine Bihać 2012- 2017 (LEAP), Bihać, mart 2012.). Tokom izvođenja građevinskih radova kao što su izgradnja rezervoara, bušenje bunara, postavljanje cijevi za potrebe navodnjavanja može se očekivati povećana koncentracija zagađujućih materija u zraku, prvenstveno prašine i ispušnih plinova iz motornih vozila. Aktivnosti koje će dovesti do pojave zagađujućih materija u zraku su prvenstveno: izgradnja privremenih pristupnih putova, zemljani radovi, prijevoz nepokrivenog građevinskog materijala te kretanje mašinerije i vozila na gradilištu, posebno po neasfaltiranim putovima. Utjecaj na kvalitetu zraka se očekuje na području udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta na kojem će se odvijati radne aktivnosti. Međutim, ne očekuje se prekoračenje zakonom dozvoljenih koncentracija u zraku pa tako ni značajan utjecaj na okolno stanovništvo. Svi utjecaji će se javiti uz samu lokaciju izvođenja građevinskih radova. Utjecaji su privremenog karaktera, odnosno prestat će po završetku radova.
6.2.5 Buka
Za vrijeme izvođenja građevinskih radova javit će se emisije buke kao posljedica rada mehanizacije i motornih vozila za potrebe gradilišta što će biti najizraženije prilikom izvođenja radova neposredno uz stambene objekte. Građevinski radovi će se uglavnom odvijati tokom
75 radnih sati u danu, ali ovisno o prirodi posla, postoji mogućnost da će se određene aktivnosti obavljati izvan navedenog vremenskog okvira. Stoga će se kroz mjere za ublažavanje utjecaja propisati dnevno radno vrijeme u područjima koja mogu biti pod najvećim utjecajem. Ovaj utjecaj se ocjenjuje kao privremen i manje značajan.
6.2.6 Biološke karakteristike
6.2.6.1 Flora i fauna Za vrijeme izgradnje doći će do promjene i zauzeća staništa zbog radova čišćenja postojećih i prokopavanja novih kanala za glavni distributivni cjevovod i hidrante te izgradnje bunara s pumpnom stanicom. Dio zauzeća bit će privremen (samo tijekom radova, nakon čega će se vegetacija prirodno obnoviti), a dio će biti trajan. Trajno zauzeće staništa nastat će na području nadzemnog rezervoara (ukupne zapremine 500 m3) te pristupnog puta do rezervoara. S obzirom da je područje zahvata pod postojećim antropogenim utjecajem na kojem dominiraju zapuštene i obradive poljoprivredne površine s malom biološkom raznolikosti, utjecaj na biološku raznolikost se ipak ne smatra značajno negativnim. Također, utjecaj na zauzeće staništa za nadzemni rezervoar i pristupne puteve ne smatra se značajno negativnim u odnosu na površinu pokrivenosti šumama šireg područja zahvata. Izgradnjom bunara, pristupnih puteva te kopanjem kanala za distributivne cjevovode na obali rijeke Klokot doći će do trajnog uklanjanja obalne vegetacije. S obzirom na malu površinu te postojećeg antropogenog utjecaja na kojem dominiraju zapuštene poljoprivredne površine s malom biološkom raznolikosti, ovaj se utjecaj ne smatra značajnim. Također, izvođenjem radova na obali doći će do malog zauzeća riječnog staništa potencijalno bitnog za ugrožene i osjetljive vrste riba, kao što su mladica (Hucho Hucho) i bjelica (Leucaspius delineatus). Ipak, zbog razvijene riparijske vegetacije oko područja zahvata ovaj se utjecaj smatra prihvatljivim. Zbog kretanja mehanizacije i radnika povećava se rizik za unos novih invazivnih stranih vrsta flore i faune. Potrebno je osigurati mjere kojima će se spriječiti njihovo širenje: očistiti mehanizaciju i vozila prije korištenja na području projekta, a nakon građevinskih radova omogućiti vraćanja u početno prirodno stanje. U slučaju nailaska na stranu invazivnu vrstu potrebno je pokušati spriječiti njeno širenje te je ukloniti. Zbog radova javit će se emisije buke te emisije prašine, čestica i plinova, koji mogu uznemiravati lokalnu faunu. Ovi utjecaji su ograničeni na uže područje gradnje i privremeni su, stoga se smatraju prihvatljivim. Utjecaji se mogu ublažiti odgovarajućim dobrim građevinskim praksama: organizacijom gradilišta, redovitim održavanjem opreme, prigušivačima zvuka i sl.
6.2.7 Uticaj na zaštićena područja i ekološku mrežu
Planirani sistem navodnjavanja se ne nalazi unutar zaštićenog područja, a najbliža zaštićena područja se nalaze 30-ak kilometara od područja zahvata, stoga se ne očekuje negativni utjecaj na njih. Planirani sistem navodnjavanja ne nalazi se unutar područja planirane ekološke mreže Natura 2000, no s obzirom da se planirani rezervoar nalazi na udaljenosti od oko 100 m od planirane ekološke mreže BA8300059 Plješevica, postoji mogućnost negativnih utjecaja na ciljne vrste ptica koje koriste područje livade za hranjenje (grabljivice i sovke) u vidu uznemiravanja tijekom izvođenja radova. Ipak, ti utjecaji će biti kratkotrajni i to će biti umjereni utjecaj gubitka staništa.
6.2.8 Kretanje stanovništva
Uzimajući u obzir da projekt obuhvata izgradnju gradilišnih cesti, postavljanje radničkog kampa, kretanje mašina lokalnim cestama, kopanje rovova radi polaganje cjevovoda, postoji mogućnost da će sve navedene aktivnosti ometati uobičajene rute kretanje stanovništva i motornih vozila.
76 Ovi uticaji se mogu ublažiti primjenom mjera dobre građevinske prakse uključujući planiranje razmještaja mašina i opreme u vrijeme kada nisu velike dnevne gužve u prometu, te osiguranjem sigurnog prolaza kroz gradilište ili alternativnog prolaza za pješake i vozila u suradnji sa lokalnim vlastima. 6.3 Uticaji u fazi korištenja
6.3.1 Zemljište
Pored mnogih pozitivnih utjecaja sistema navodnjavanja moguće su i neželjene posljedice. Osnovni problem u oblasti poljoprivrede je neprimjenjivanje standarda zaštite okoliša na farmama i gazdinstvima i nepostojanja sustava za monitoring korištenja količina i vrsta pesticida i gnojiva. S obzirom na prethodno navedeno te predmetno krško područje, potencijalni negativni utjecaji na zemljište koji se mogu pojaviti prilikom korištenja jesu onečišćenje zemljišta i podzemnih voda zbog prekomjerne uporabe fitofarmaceutskih sredstava, a uzročno posljedično i poremećaj u ekološkom balansu zemljišta navodnjavanog područja. Također, onečišćenje zemljišta može nastati podizanjem podzemne vode koja sadrži povećanu količinu zagađujućih tvari (teški metali, nitriti, nitrati) uslijed incidentnih situacija. Navedene neželjene posljedice moguće je smanjiti ili u potpunosti spriječiti konstantnim monitoringom područja te pravilnom i konstantnom edukacijom poljoprivrednika-korisnika.
6.3.2 Vodni resursi
Ovaj Plan je pripremljen u skladu sa zahtjevima operativnih politika OP 4.01 Environmental Assessment, OP 4.07 za upravljanje vodnim resursima i OP 4.09 Pest Management. Prema zahtjevima OP 4.01 nužno je napraviti okolišnu procjenu za projekte koji su predloženi za finansiranje kako bi se uvjerila da su takvi projekti okolišno sigurni i održivi. Okolišna procjena za podprojektna područja Klokot – Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću evaluira potencijalne utjecaje i rizike po okoliš koji su vezani za idejni projekt, razmatra projektno rješenje, identificira načine poboljšanja planiranja, projektiranja zahvata u prostoru (planiranog projekta) i implementacije, putem mjera prevencije, minimiziranja, ublažavanja ili kompenzacije negativnih utjecaja na okoliš. Gdje god je to izvodljivo, favoriziraju se preventivne mjere u odnosu na mjere ublažavanja utjecaja ili posljedičnog kompenziranja. Okolišna procjena urađena u okviru ovog Plana uzela je u obzir sve komponente okoliša (voda, zrak, tlo), zdravlje i sigurnost ljudi, socijalne aspekte (raseljavanje stanovništva, pitanje domaćeg stanovništva i prostorne resurse), a također i prekogranične i globalne okolišne aspekte koji uključuju klimatske promjene, zagađenje međunarodnih vodotoka, te negativan utjecaj na biodiverzitet. Prema paragrafu 8. sigurnosne politika OP 4.01 za okolišnu procjenu, utvrđeno je da projekat za sisteme navodnjavanja u podprojektnom području Klokot – Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću spada u kategoriju B za koji je nužno uraditi ovaj Plan upravljanja okolišem. U skladu sa OP 4.07, projekat navodnjavanja u Gradu Bihaću, između ostalog ima za cilj izbjegavanje problema nakupljanja vode koji se dovode u vezu sa investicijama za navodnjavanje pomoću (i) monitoringa vodnog tijela i implementacijom mreže za odvodnju gdje je potrebno, i (ii) usvajanjem najboljih praksi upravljanja za kontrolu zagađenja voda. U skladu sa zahtjevima operativne politike OP 4.09 Pest Management, potrebno je kreirati integralni plan koji će spriječiti i smanjiti upotrebu pesticida, te održavati populaciju štetočina na prihvatljivom nivou. Prilikom korištenja sistema navodnjavanja moguća je pojava dodatnih neželjenih štetočina i korova uslijed formiranja povoljnih uvjeta (vlažnost) za njihov razvoj. Navedeni utjecaj moguće je smanjiti pravilnim koracima suzbijanja štetočina i korova: pravilno i pravovremeno prepoznavanje, poznavanje biologije i životnog ciklusa, monitoring brojnosti te
77 korištenje bioloških metoda gdje je to moguće. Također, neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika-korisnika o dobrim poljoprivrednim praksama uključujući integralne mjere prevencije štetočina kako je propisano Planom integralnog suzbijanja štetočina koji čini sastavni dio Okvira upravljanja okolišem za projekte navodnjavanja. Hemijska sredstava u poljoprivredi, uključujući fitofarmaceutska sredstava i mineralna i organska đubriva, transportnim mehanizmom procjeđivanja i površinskog otjecanja mogu dospjeti u površinske vode i na taj način ugroziti njihov kvalitet. Sa aspekta prevencije kumulativnih utjecaja, neophodno je primijeniti mjere prevencije koje se prvenstveno odnose na stalnu edukaciju poljoprivrednika o pravilnim metodama navodnjavanja, dobrim poljoprivrednim praksama uključujući integralne mjere prevencije štetočina koje su opisane u nastavku. Uzimajući u obzir da se voda iz rijeke Klokot koristi i za navodnjavanje, Planom praćenja će biti predviđeno redovno vršenje analize kvaliteta ne samo radi utvrđivanja utjecaja projekta na kvalitetu vode, već i radi utvrđivanja kvaliteta vode koja će se koristiti za navodnjavanje kako bi se izbjegli negativni utjecaji po usjeve i zemljište. Budući da se projektno područje nalazi nizvodno od izvorišta Klokot (oko 2 km) i njegove slivne površine, smatra se da ovaj projekat navodnjavanja neće uticati na kvalitet vode izvorišta Klokot. Uzimajući u obzir rezultate analize utjecaja na pod-sliv prezentirane u poglavlju 6.1 ne očekuju se negativni utjecaji u smislu smanjenja protoka nizvodno od vodozahvata kao ni sniženje nivoa podzemnih voda u aluvionu Klokota.
6.3.3 Upravljanje štetočinama i korovima
Prilikom korištenja sistema navodnjavanja moguća je pojava dodatnih neželjenih štetočina i korova uslijed formiranja povoljnih uvjeta (vlažnost) za njihov razvoj. Navedeni utjecaj moguće je smanjiti pravilnim koracima suzbijanja štetočina i korova: pravilno i pravovremeno prepoznavanje, poznavanje biologije i životnog ciklusa, monitoring brojnosti te korištenje bioloških metoda gdje je to moguće. Također, neophodna je stalna edukacija poljoprivrednika- korisnika o dobrim poljoprivrednim praksama uključujući integralne mjere prevencije štetočina kako je propisano Planom integralnog suzbijanja štetočina koji čini sastavni dio Okvira upravljanja okolišem. Plan je pripremljen u skladu sa zahtjevima operativnih politika OP 4.09 Pest Management i OP 4.01 Environmental Assessment. Glavni cilj primjene integralnog plana je spriječiti i smanjiti upotrebu pesticida, a u isto vrijeme održavati populaciju štetočina na prihvatljivom nivou. Integralni plan suzbijanja štetočina treba poslužiti poljoprivrednicima da dobiju potrebne informacije o dobrim poljoprivrednim praksama, kako bi smanjili teret zagađenja okoliša uzrokovan prekomjernom upotrebom pesticida te smanjili rizik po zdravlje ljudi i životinja potpunim isključivanjem pesticida iz upotrebe. Budući da je Bosna i Hercegovina 02.03.2010. ratificirala Stockholmsku konvenciju o persistentnim organskim polutantima čiji je cilj da ograniči ili zabrani proizvodnju, upotrebu, emisije ili uvoz i izvoz vrlo toksičnih supstanci poznatih kao dugotrajne organske zagađujuće supstance (Persistent organic pollutants – POPs), nije dozvoljeno upotrebljavati pesticide i industrijske kemikalije koje se nalaze na listi definiranoj konvencijom. Također, upravljanje štetočinama i korovima organizirati na način da se ispoštuju svi zahtjevi prema Svjetskoj banci.
6.3.4 Uticaji na zdravlje ljudi
Prema zadnjem popisu stanovništva BiH iz 2013. godine, općina Bihać je brojala 56.261 stanovnika dok sam grad ima 39.690 stanovnika. Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023. (2014) navodi kako se usluge primarne (i dijelom specijalističko-konsultativne) zdravstvene zaštite pružaju putem ZU Dom zdravlja Bihać i jedanaest terenskih ambulanti za stanovništvo u mjesnim zajednicama Izačić, Vrsta, Gata, Brekovica, Srbljani, Zavalje, Martin Brod, Kulen Vakuf,
78 Orašac, Ripač te ambulante u MZ Ozimice I i Ozmice II. Broj osiguranika je 2011. godine iznosio 56.198, što znači da na području općine obiteljsku medicinu treba pokrivati 28 timova, a postoji šest punktova obiteljske medicine i patronažna služba s četiri tima. Sekundarna zdravstvena zaštita se osigurava u Kantonalnoj bolnici „dr. Irfan Ljubijankić“ s hospitalizacijom i dijelom tercijarne zdravstvene zaštite čiji se kapacitet nakon požara krova 2013. godine od 688 postelja smanjio na 327 te od prijašnjih deset smanjio na četiri hirurško-operativne sale u kojima se odvijaju zahvati svih odjela. ZU lječilište „Gata“ provodi liječenje i rehabilitaciju fizikalnom terapijom primjenom prirodne ljekovite termomineralne vode. Tehnička opremljenost ustanove je skromna, a postojeća oprema uglavnom zastarjela. Smještajni kapacitet ustanove je 91 krevet, a kvalifikacijska struktura zaposlenih je relativno zadovoljavajuća. Zavod za javno zdravstvo USK prati i brine za sve faktore koji utječu na zdravlje stanovništva kao cjeline, a između ostalog, to su zarazne bolesti, nezarazne masovne hronične akutne bolesti, sigurna i zdrava prehrana stanovništva i sigurni predmeti opće upotrebe, sigurna javna vodoopskrba i odlaganje otpadnih tvari i dr., nadalje, podaci laboratorijske dijagnostike i analitike, a uz to i raznoliki pokazatelji o ustrojstvu cijelog sistema zdravstva. ZU „Gradska apoteka“ djeluje u dva objekta u centru grada, tehnička opremljenost objekata je zadovoljavajuća kao i kvalifikacijska struktura zaposlenih, a na području grada djeluje i veći broj privatnih apoteka. Također, pored javnih, u gradu djeluje i nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova „Alfa“, „Medica“, poliklinika „Muminović“, poliklinika „Hidić“, poliklinika „Oral medica“. Potrebno je materijalno-tehničko opremanje, odnosno sanacija postojećih zdravstvenih objekata, nabava nove opreme te kadrovska pojačanja i edukacije. Prema LEAP-u općine Bihać (2012) značajniji zagađivači su sagorijevanje goriva u ložištima, štetne emsiije prometa, neadekvatno odloženi otpad, otpadne vode septičkih jama, preliva i direktnih izlijevanja u tlo i rijeke te postojanje minskih polja. Veliki dio stanovništva (96%) je priključen na vodovodnu mrežu dok ostatak improvizira (pumpe, otvoreni bunari, itd.). Naselja uglavnom imaju djelomično riješenu kanalizacijsku odvodnju, koja je dobrim dijelom vodopropusna zbog dotrajalosti, što se pretežito kompenzira septičkim jamama. Usluge odvođenja otpadnih voda omogućene su za oko 42 % gradskog stanovništva ili 30 % ukupnog stanovništva Općine Bihać. Treba napomenuti i da je odlagalište „Gorjevac-Kruškovača“, na kojem se neselektivno odlažu sve vrste otpada, pri kraju svog kapaciteta. Projekti navodnjavanja i odvodnje doprinose uvjetima koji potiču dobro zdravlje – sigurnost hrane i ekonomski napredak koji dopušta ruralnim kućanstvima veću kupovnu moć za lijekove i zdravstvene usluge. Međutim, mogu se javiti i negativni utjecaji na ljudsko zdravlje koji se očituju kroz razvoj zaraza prenošenih vodom (zaraze uglavnom prenose komarci, mušice i puževi, koji se razmnožavaju u plitkim obalama, vodenom korovu, preljevima na branama itd.)(Dougherty T.C., Hall A.W., Wallingford H.R. Environmental Impact Assessment of Irrigation and Drainage Projects, 1995, FAO – ODA). Zaraze nastaju uglavnom u hidrauličkim strukturama sa stajaćom vodom npr. odvodnim kanalima, što je moguće prevenirati njihovim dizajniranjem na način da omogućuje samostalno pražnjenje ili u određenim uvjetima pomoću odgovarajućih crpki. Čišćenje vodenog korova iznimno je bitno u smanjivanju zdravstvenih rizika za ljude. Do utjecaja na ljudsko zdravlje može doći i zbog korištenja pesticida koji ne zadovoljavaju kriterije propisane od strane Banke da moraju imati zanemariv negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. Neprimjerena upotreba pesticida i gnojiva može dovesti do zagađenja površinskih i podzemnih voda što može rezultirati i zagađenjem vode za piće te tako ugroziti ljudsko zdravlje. Isto tako, kod same pripreme i nanošenja pesticida u slučaju neodgovarajuće zaštite korisnika može doći do trovanja pesticidima i to udisanjem, preko kože ili gutanjem. Trovanje može biti akutno (jednokratan unos velike količine pesticida, neposredan dodir s kožom) ili kronično (dugotrajan i konstantan unos manjih količina pesticida). Stoga je prilikom primjene pesticida neophodno korištenje zaštitne opreme (gumene rukavice, gumene čizme, zaštitno odijelo, pokrov za glavu, naočale te maska za nos i usta).
79 6.3.5 Zrak
Za vrijeme korištenja zahvata ne očekuju se utjecaji na kvalitetu zraka. Povremeno će se, za vrijeme poljoprivrednih radova, javiti emisije ispušnih plinova iz poljoprivredne mehanizacije koji se mogu smatrati zanemarivima. Korištenjem modernih strojeva te goriva prema Pravilniku o uvjetima mjerenja i kontroli sadržaja sumpora u gorivu (Sl. novine FBiH 6-08), ove emisije se mogu još više smanjiti.
6.3.6 Buka
Tokom korištenja sustava navodnjavanja ne očekuju se povećane emisije buke. Povećane razine buke mogu se javiti tokom radova održavanja sustava navodnjavanja, tokom čišćenja odvodnih kanala korištenjem strojeva, zatim, upotrebom poljoprivredne mehanizacije i radom pumpe. Radovi na održavanju sustava navodnjavanja i odvodnih kanala obavljaju se povremeno i ne predstavljaju stalan izvor buke te imaju vrlo mali utjecaj na povećanje razine buke. Upotreba poljoprivredne mehanizacije također je povremena i intenzitet i trajanje buke su vremenski ograničeni. Uz pravilno i redovito održavanje sustava, poljoprivredne mehanizacije i primjenu mjera zaštite od buke ne očekuje se negativan utjecaj na postojeću razinu buke. Pravilnim odabirom pumpe mogu se izbjeći emisije buke koje se javljaju tijekom rada pumpe.
6.3.7 Biološke karakteristike
6.3.7.1 Uticaj na floru i faunu Tijekom korištenja i održavanja sistema povećava se rizik za širenje stranih invazivnih vrsta faune i flore. U slučaju nailaska na stranu invazivnu vrstu potrebno je pokušati spriječiti njeno širenje te je ukloniti. Korištenje područja za poljoprivredu uzrokuje onečišćenje voda, zemljišta i zraka, što direktno utječe na staništa i vrste. Poljoprivredni utjecaji na slatkovodne ekosisteme očituju se najviše kroz unos velike količine hranljivih tvari (gnojiva koja se ispiru u odvodne kanale), koje u ovom slučaju dospijevaju u rijeku Klokot te neizravno u rijeku Unu. Negativni utjecaj razvoja intenzivne poljoprivrede očituje se i u onečišćenju pesticidima i drugim kemijskim sredstvima koji ulaskom u vodeni ekosistem mogu direktno negativno utjecati na vodene beskralježnjake, ribe i vodozemce, a posljedično i na ptice i sisavce koje se njima hrane. Direktni negativni utjecaj očituje se u smanjenju otpornosti životinja na parazite i bolesti (Christin, M.-S., Gendron, A. D., Brousseau, P., Menard, L., Marcogliese, D. J., Cyr, D., Ruby, S., Fournier, M., 2009. Effects of agricultural pesticides on the immune system of Rana pipiens and on its resistance to parasitic infection. Environmental Toxicology, 22 (5): 1127- 1133). Iz tog razloga, u okviru korištenja sistema za navodnjavanje na projektnom području nužno je provoditi monitoring vode u svrhu ranog otkrivanja eventualnih procesa pogoršanja svojstava vode eutrofikacije. Također, tijekom korištenja sistema za navodnjavanje dio vode iz vodotoka uzimat će se pumpama, što će rezultirati smanjenjem količine vode nizvodno od vodozahvata, odnosno pumpnih stanica. Količina vode je važan stanišni abiotički čimbenik vodene faune, u prvom redu riba te je potrebno osigurati minimalni zadovoljavajući protok, tj. ekološki prihvatljiv protok (EPP) 1204-1520 m3/s kako ne bi došlo do značajnih negativnih utjecaja na faunu.
80 6.3.8 Uticaj na zaštićena područja i ekološku mrežu
Planirani sistem navodnjavanja ne nalazi se unutar zaštićenog područja, a najbliža zaštićena područja nalaze se 30-ak kilometara od područja zahvata, stoga se ne očekuje negativni utjecaj na njih. Planirani sistem navodnjavanja ne nalazi se unutar područja planirane ekološke mreže Natura 2000 te se ne očekuju negativni utjecaji. 6.4 Pozitivni uticaji na okoliš Izgradnjom sistema za navodnjavanje osigurat će se ekonomske, socijalne i okolišne koristi, korisnicima zemljišta i lokalnoj zajednici u ovom području. Iskustava sličnih projekata, govore da će projekat imati brojne pozitivne uticaje na okoliš kroz promociju dobrih praksi upotrebe zemljišta, metoda uzgoja i upravljanjem štetočinama. Podprojekt bi trebao pomoći ojačati lokalne kapacitete u okolišno održivim pristupima razvoju poljoprivrede. Potencijalni pozitivni uticaji na okoliš kroz implementaciju ovog projekta uključuju: I. bolji nadzor nad korištenjem vodnih resursa; II. racionalnije korištenje vodnih resursa kroz poboljšani rad i održavanje; III. smanjenje rizika od zagađivanja vode hemikalijama provedbom Integralnog plana upravljanja štetočinama iz Okvira upravljanja okolišem15; IV. smanjenje rizika od zagađivanja površinskih i podzemnih voda korištenjem velikog broja privatnih pumpi i generatora, koji se trenutno koriste bez adekvatne kontrole i poduzimanja mjera za prevenciju uticaja od izlijevanja goriva i maziva; V. udruživanje korisnika voda u udruge omogućava im bolju zastupljenost u multi- sektorskim dogovorima oko budućeg korištenja voda; VI. efektivnije zbrinjavanje otpada kroz veće učešće zajednice. Dodatno, implementacija projekta s gore navedenim pozitivnim uticajima za okoliš, mogu se očekivati pozitivni uticaji i na biološke karakteristike područja, a osobito racionalnijim doziranjem gnojiva, pesticida i sl.
15 Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, „Projekat razvoja sistema navodnjavanja u Bosni i Hercegovini (IDP)“, „Okvir okolišnog i društvenog upravljanja“, januar 2012.g.
81 7 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM
7.1 Plan mjera za prevenciju/ublažavanje okolinskih uticaja Plan upravljanja okolišem je pripremljen na temelju rezultata okolinske procjene uticaja i uključuje mjere kako bi se smanjili mogući negativni uticaji koji će se primijeniti tokom implementacije projekta, uključujući procjenu troškova i odgovornost za njihovu implementaciju. Mjere ublažavanje su kategorizirane kao: . Mjere ublažavanja u fazi projektiranja i planiranja, . Mjere ublažavanja u fazi izgradnje, . Mjere ublažavanja u fazi korištenja, . Mjere ublažavanja u fazi uklanjanja projekta. Mjere za ublažavanje u fazi projektiranja i planiranja (prije izgradnje) se odnose na: reviziju projektno tehničke dokumentacije, ishodovanje svih relevantnih dozvola/saglasnosti, te planiranje vezano za odabir izvora snabdijevanja, koncesiju, eksproprijaciju zemljišta i način izvođenja radova. Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrih građevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na stabilnost tla, kvalitetu voda, zraka i zemljišta, te na razinu buke. Njihova provedba je odgovornost Izvođača radova i potrebno ih je, zajedno sa Planom praćenja stanja okoliša uključiti u Ugovor sa izvođačem radova. Troškovi provedbe ovih mjera trebaju biti uključeni u troškove izgradnje, iako oni uglavnom uključuju mjere dobrog gazdovanja i obično ne zahtijevaju značajna finansijska sredstva. Klijent i imenovani nadzorni inženjer nadzirat će provedbu mjera ublažavanja i Plana praćenja. Popis dobrih građevinskih praksi i Plan upravljanja otpadom koji trebaju biti ugrađeni u Ugovor sa izvođačem radova su dati u Prilogu 1 i 2. Mjere za ublažavanje u fazi korištenje se odnose na ublažavanje negativnih uticaja koji mogu nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja sistema, te upotrebe fitofarmaceutskih sredstava.
82 Tabela 30. Plan mjera za prevenciju/ublažavanje okolinskih uticaja za podprojektna područja MZ Klokot i Bakšaiš u Gradu Bihaću Troškovi Institucionalne odgovornosti Faze Problem Mjera ublažavanja Komentari Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija Planiranje/ Osigurati usklađenost Izvršiti: reviziju projektne dokumentacije; Dio Procjena Predlagač Predlagač Obavezno uključiti projektiranje projekata sa relevantnom ishodovati urbanističku saglasnost, ugrađen u troškova će biti projekta projekta nadležnu Agenciju za legislativom iz oblasti prethodnu vodnu suglasnost (za sistem troškove dostupna kroz vodno područje rijeke građenja, voda, okoliša i navodnjavanja i odvodnje) i koncesiju za projektira- izvedbenu Save koja upravlja koncesija korištenje voda nja sistema. dokumentaciju vodama u predmetnom slivu. Planiranje/ Negativne reakcije javnosti Održati javne rasprave sa korisnicima - - Predlagač Predlagač Obavezno uključiti projektiranje zbog nedostatka informacija i budućeg sistema navodnjavanja i projekta projekta u vlasnike parcela koje koordinacije aktivnosti odvodnje, te osobama na koje projekt ima saradnji sa će se navodnjavati i uticaj o komponentama projekta i planu konsultantom koje će biti predmet ublažavanja negativnih uticaja. eksproprijacije. Planiranje/ Potencijalna oštećenja Precizno locirati pozicije infrastrukturnih - - Projektant Predlagač - projektiranje postojeće infrastrukture i objekata i podzemnih instalacija u saradnji projekta u objekata, osobito podzemnih s nadležnim institucijama na svim nivoima saradnji sa instalacija (vodovodni i vlasti. projektantima i kanalizacijski cjevovodi i dr.), Izmijeniti trasu ili projektno rješenje predstavnicima što uzrokuje smetnje u sistema navodnjavanja kako bi se umanjila nadležnih pružanju usluga korisnicima ili izbjegla moguća oštećenja. institucija Dogovoriti saradnju sa pružateljima lokalnih vlasti komunalnih i drugih usluga kako bi se poduzeli potrebni zajednički koraci i ne bi došlo do prekida u isporuci usluge ili pravovremeno obavijestila javnost o privremenom prestanku pružanja usluge. Planiranje/ Neovlaštena nabavka sirovina Planirati nabavku građevinskih materijala - - Predlagač Izvođač radova Problematiku projektiranje i građevinskog materijala od pravnih lica registriranih za predmetnu projekta regulirati kroz predstavlja pritisak na djelatnost i sa važećim potrebnim tendersku prirodne resurse dozvolama (okolišna, vodna, itd.) dokumentaciju. Planiranje/ Povećana mogućnost Dati prednost pri zapošljavanju - - Predlagač Izvođač radova Problematiku projektiranje zapošljavanja i ostvarivanja kvalificiranom lokalnom stanovništvu projekta regulirati kroz prihoda za lokalnu zajednicu tendersku dokumentaciju. Planiranje/ Utjecaj na okoliš i zdravlje Prevenirati stvaranje pogodne okoline za Dio Procjena Projektant Predlagač Prilikom izrade daljnje Projektiranje ljudi kroz zaraze koje nastaju razvoj zaraza dizajniranjem hidrauličkih ugrađen u troškova će biti projekta u projektne u hidrauličkim strukturama sa struktura sa stajaćom vodom na način da troškove dostupna kroz saradnji sa dokumentacije stajaćom vodom (npr. se omogući njihovo samostalno pražnjenje projektova izvedbenu konsultantom osigurati pražnjenje odvodnim kanalima). Zaraze ili u određenim uvjetima pomoću nja sistema. dokumentaciju hidrauličkih struktura uglavnom prenose komarci, odgovarajućih crpki. sa stajaćom vodom.
83 Troškovi Institucionalne odgovornosti Faze Problem Mjera ublažavanja Komentari Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija mušice i puževi, koji se razmnožavaju u plitkim obalama, vodenom korovu, preljevima na branama. Planiranje/ Smanjenje protoka u toku Definirati prihvatljive aktivnosti - - Nositelj Predlagač Potrebno je usuglasiti projektiranje Klokot iskorištavanja vode rijeke Klokot zahvata, projekta u učinkovito nadležne saradnji sa funkcioniranje sistema institucije projektantima i za navodnjavanje i predstavnicima iskorištavanja vode nadležnih rijeke Klokot institucija Planiranje Uticaj na kulturno naslijeđe Izraditi „chance find“ proceduru za - Procjena Projektant Predlagač Procedura se priprema (projektiranje) postupanje sa slučajnim arheološkim troškova će biti Izvođač projekta u u fazi planiranja / pronalascima kulturne baštine, definirane dostupna kroz radova saradnji sa odnosno prije Izgradnja kao fizičko kulturno nasljeđe koje se izvedbenu projektantima, izgradnje a neočekivano pronađe tokom dokumentaciju izvođačima implementira tokom implementacije projekta, implementirati radova i izgradnje sistema istu tokom građevinskih radova, te predstavnicima navodnjavanja osigurati da su odgovarajuće osoblje i nadležnih Izvođač radova obučeni o zahtjevima iz institucija Procedure. Odredbe „chance find“ procedure trebaju uključiti: Upozorenje projektnog osoblja o mogućnosti otkrivanja slučajnih arheoloških nalaza kulturnog naslijeđa, Ograđivanje područja nalaza kako bi se spriječilo dodatno remećenje ili uništenje, Obavještavanje nadležnih organa o nalazima/mjestima. Izgradnja Unos i širenje invazivnih vrsta Sve strojeve i drugu opremu potrebno je - - Izvođač Izvođač Problematiku očistiti od sedimenta i vegetacije. radova radova regulirati kroz Ugovor Na svim strojevima i drugoj opremi o izvođenju radova. provjeriti ima li invazivnih vrsta (biljke, besralježnjaci). Ako bude, potrebno ih je ukloniti. Sve onečišćene strojeve i opremu isprati vodom pod visokim tlakom (po
84 Troškovi Institucionalne odgovornosti Faze Problem Mjera ublažavanja Komentari Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija mogućnosti vrućom parom pod tlakom). Gdje je to moguće, preporuka je ostaviti strojeve i opremu da se suše barem četiri tjedna prije nego što se upotrijebe u drugom vodotoku. Izgradnja Onečišćenje zemljišta Pratiti rad mehanizacije i vršiti redovno - - Izvođač Izvođač radova mazivima i gorivima održavanje. Izvođač je dužan priložiti radova mehanizacije dokaz o ispravnosti vozila u skladu sa propisima o emisiji štetnih plinova. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta. Izgradnja Erozija tla i pojava klizišta kao Osigurati zaštitu padina (zbijanje obala, - - Izvođač Izvođač radova Problematiku posljedica krčenja, čišćenja i stabilizacija ozelenjavanjem autohtonom radova regulirati kroz Ugovor iskopavanja vegetacijom, oblaganje kosina). o izvođenju radova. Odrediti lokaciju odlagališta zemljanog materijala, a humus sa travnatim pokrivačem odlagati posebno kako bi se ponovno mogao koristiti. Izvršiti zamjensko sađenje ili presađivanje vegetacije. Provoditi Plan upravljanja otpadom iz Priloga 2. Izgradnja Narušavanje vegetacijskog Nakon izgradnje zazeleniti oštećene - - Izvođač Izvođač radova Problematiku pokrivača površine autohtonom vegetacijom. radova regulirati kroz Ugovor Primijeniti mjere dobre građevinske o izvođenju radova. prakse iz Priloga 1. Izgradnja Trajni gubitak površine pod Prilikom gradnje u što većoj mjeri Izvođač Izvođač radova Problematiku šumom izbjegavati sječu stabala izvan površine radova regulirati kroz Ugovor predviđene za izgradnju rezervoara, o izvođenju radova. pristupnog puta te potisnog i glavnog voda. Također, prilikom izvođenja građevinskih radova izbjegavati oštećenja rubnih stabala mehanizacijom. Izgradnja Emisije prašine zbog U najvećoj mogućoj mjeri koristiti - - Izvođač Izvođač radova Problematiku zemljanih i građevinskih asfaltirane ceste za pristup površinama za radova regulirati kroz Ugovor radova građenje. o izvođenju radova. Kontrolirati brzinu vozila kako bi se umanjilo podizanje prašine. Prilikom transporta praškastog materijala pokriti vozila zaštitnom ceradom u cilju
85 Troškovi Institucionalne odgovornosti Faze Problem Mjera ublažavanja Komentari Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija smanjenja zagađenja atmosfere i utjecaja na bioraznolikost i stanovništvo. U slučaju jako suhog vremena polijevati prilazne prometnice i zemljane površine. Sabiti odloženi zemljani materijal. Pripremiti i provoditi Plan upravljanja gradilištem koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga 1. Izgradnja Emisija iz mehanizacije i Redovno održavati opremu i vozila. Izvođač Izvođač radova vozila Redovno ispitivati ispravnost vozila u radova skladu s propisima o emisiji štetnih gasova. Izgradnja Buka od rada mehanizacije i Koristiti moderne strojeve i vozila koji Izvođač Izvođač radova od prometa vozila emitiraju niže razine buke te manje utječu radova na okolno stanovništvo i faunu Osigurati prigušivače zvuka za teške strojeve. Planirati premještanje opreme u vrijeme kada nisu velike dnevne gužve u prometu. Građevinske radove obavljati tokom dana, izbjegavati radove nakon 17 sati, posebno kad se radovi odvijaju unutar naselja, u neposrednoj blizini kuća Redovno održavati strojeve i vozila Izgradnja Povećana mutnoća Iste mjere kao i za kontrolu erozije i - - Izvođač Izvođač radova Problematiku površinskih i podzemnih voda stabilizaciju padina. radova regulirati kroz Ugovor kao posljedica izvođenja Radove vršiti po suhom vremenu. o izvođenju radova. radova Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta. Provoditi Plan upravljanja otpadom iz Priloga 2. Izgradnja Zagađenje površinskih i Izbjegavati servisiranje i sipanje goriva na - - Izvođač Izvođač radova Problematiku podzemnih voda uljima i terenu. radova regulirati kroz Ugovor mastima zbog lošeg Kod eventualnog sipanja goriva i o izvođenju radova. održavanja i popravki održavanje vozila na gradilištu koristiti opreme, te sipanja goriva na zaštitne folije. gradilištu Osigurati apsorbirajući materijal za slučaj izlijevanja goriva. Iskorištenim zauljenim materijalima i sredstvima upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom.
86 Troškovi Institucionalne odgovornosti Faze Problem Mjera ublažavanja Komentari Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija Pripremiti i provoditi Plan upravljanja gradilištem koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga 1, mjere iz prethodne vodne saglasnosti i mjere iz Plana upravljanja otpadom date u Prilogu 2. Izgradnja Zagađenje voda i zemljišta Kratkoročno skladištenje na unaprijed - - Izvođač Izvođač radova Problematiku uslijed neadekvatnog utvrđenim lokacijama. radova regulirati kroz Ugovor odlaganja otpada Preuzimanje otpada za reciklažu i o izvođenju radova. zbrinjavanje od strane ovlaštenih operatera. Zemlju i drugi inertni materijal iskoristiti za uređenje pejzaža nakon završetka radova. Ponovno korištenje i reciklaža otpada gdje god je to moguće. Zabranjeno je spaljivanje otpada na otvorenom i na gradilištu. Postupanje u skladu sa Planom upravljanja otpadom iz Priloga 2. Izgradnja Smanjena prohodnost kroz Planirati premještanje opreme u vrijeme - - Izvođač Izvođač radova Problematiku područje gdje se izvode kada nisu velike dnevne gužve u prometu. radova regulirati kroz Ugovor radovi Osigurati alternativni prolaz za pješake i o izvođenju radova. vozila u saradnji sa lokalnim vlastima ili osigurati siguran prolaz kroz gradilište. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta koji uključuje mjere dobre građevinske prakse iz Priloga 1. Izgradnja Povećani rizici za Osigurati odgovarajuće znakove - - Izvođač Izvođač radova Problematiku stanovništvo od prometnih upozorenja, osvjetljenje, zaštitne ograde, radova regulirati kroz Ugovor nesreća i građevinskih radova itd. o izvođenju radova. Pridržavati se prometnih pravila. Čistiti gradilište od građevinskog otpada kako u fazi građenja, tako i nakon završetka radova, pri zatvaranju gradilišta. Kroz institucionalne i administrativne dogovore sa općinskim/gradskim domom zdravlja osigurati sanitetske potrepštine i liječničku pomoć na gradilištu. Pripremiti i provoditi Plan organizacije
87 Troškovi Institucionalne odgovornosti Faze Problem Mjera ublažavanja Komentari Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija gradilišta. Izgradnja Opasnost od ozljeda na radu Zahtijevati od svih radnika da se - - Izvođač Izvođač radova Problematiku pridržavaju Mjera zaštite na radu. radova regulirati kroz Ugovor Duž trase izgradnje sistema navodnjavanja o izvođenju radova. postaviti znakove upozorenja. Radnicima osigurati sanitarne i higijenske čvorove. Pripremiti i provoditi Plan organizacije gradilišta i Plan mjera zaštite na radu. Izgradnja Uticaj na poslovne aktivnosti i Izraditi odgovarajuće instrumente - Procjena Predlagač Predlagač - pravo korištenja zemljišta preseljenja u skladu sa Operativnom troškova će biti projekta projekta politikom 4.12 Nedobrovoljno dostupna kroz preseljavanje i Zakonom o eksproprijaciji Ekspropriacioni FBiH. elaborat. Pravovremene konsultacije i saradnja sa ranjivim skupinama kako bi se smanjile smetnje u svakodnevnim aktivnostima. Izgradnja Otežana poljoprivredna Ne dozvoliti, gdje je to moguće, - - Izvođač Izvođač radova proizvodnja presijecanje poljoprivrednih parcela. radova Korištenje Neadekvatna uporaba sistema Redovno pratiti rad, održavati i vršiti - - Korisnici Korisnici sistema za navodnjavanje popravke objekata sistema. sistema Korištenje Buka od rada strojeva i Koristiti moderne strojeve i mehanizaciju - - Korisnici Korisnici sistema poljoprivredne mehanizacije koji emitiraju niže razine buke te manje sistema utječu na okolno stanovništvo i faunu. Redovno održavati strojeve i mehanizaciju. Korištenje Smanjenje količine nizvodno Obezbijediti kapacitet sistema kao što je Ugrađeni u Predlagač Predlagač zbog korištenja vode planirano. Pratiti korištenje vode u troškove projekta projekta i sistemu. Uvijek osigurati ekološki projektova korisnici sistema prihvatljiv protok (EPP). U slučaju nja sistema. nedovoljne količine vode za osiguranje EPP obustaviti zahvatanje vode. Korištenje Povećan rizik za širenje - - Korisnici Korisnici sistema U slučaju nailaska na stranu invazivnu stranih invazivnih vrsta faune sistema vrstu potrebno je pokušati spriječiti njeno i flore širenje te je ukloniti.
Korištenje Utjecaj na okoliš i zdravlje Redovito prazniti kanal i provoditi Predlagač Predlagač U skladu sa projektnim ljudi kroz zaraze koje nastaju obavezno i učestalo čišćenje vodenog projekta projekta i zadatkom za u hidrauličkim strukturama sa korova. korisnici sistema projektovanje sistema stajaćom vodom (npr. navodnjavanja i odvodnim kanalima) te ih odvodnje, projektant
88 Troškovi Institucionalne odgovornosti Faze Problem Mjera ublažavanja Komentari Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija uglavnom prenose komarci, će pripremiti Plan mušice i puževi koji se upravljanja sistemom razmnožavaju u plitkim navodnjavanja i obalama, vodenom korovu, provesti edukaciju preljevima na branama. Korištenje Utjecaj na okoliš i zdravlje Kontrolirana upotreba agrokemijskih Ugrađeni u - Predlagač Predlagač U skladu sa projektnim ljudi zbog nepravilne sredstava na osnovu Integralnog plana troškove projekta projekta i zadatkom za upotrebe fitofarmaceutskih upravljanja štetočinama koji čini sastavni projektova korisnici sistema projektovanje sistema sredstava (pesticida) i dio Okvira upravljanja okolišem. nja sistema. navodnjavanja i prirodnih i mineralnih gnojiva Obuka poljoprivrednika o dobrim odvodnje, projektant poljoprivrednim praksama koje uključuju će pripremiti Plan ispravan odabir, doziranje i pravovremeno upravljanja sistemom korištenje agrokemijskih sredstava kako bi navodnjavanja i se osigurala maksimalna apsorpcija biljaka provesti edukaciju i tla. Koristiti samo agrokemijska sredstva dopuštena od strane Državne uprave za zaštitu bilja. Korištenje zaštitne opreme kod primjene fitofarmaceutskih sredstava. Ostvariti saradnju sa udruženjima pčelara radi sprječavanja povećanja smrtnosti pčela. Uklanjanje Negativni uticaj na okoliš Adekvatno odložiti otpad u skladu sa - 50 KM/toni Korisnik Izvođač radova - zbog neadekvatnog odlaganja Planom upravljanja otpadom (Prilog 2) na otpada sistema otpada nastalog prilikom ovlaštenim odlagalištima. uklanjanja sistema za Reciklirati otpad koji je podložan reciklaži. navodnjavanje/odvodnju i/ili prilikom redovnog održavanja.
89 7.2 Plan praćenja stanja okoliša
Tabela 31. Plan praćenja stanja okoliša
Kada Troškovi Odgovornost Kako će se vršiti Gdje će se vršiti Zašto Koji parametar treba praćenje – Faza se vrši praćenje / vrsta je potrebno pratiti? učestalost Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija praćenje? opreme za praćenje? mjerenja ili praćenje? kontinuirano? Planiranje/ Kvaliteta površinske Na mjestu Adekvatnom U toku izrade Radi utvrđivanja Ugrađeno u - Projektant Ovlaštena projektiranje vode za navodnjavanje vodozahvata na laboratorijskom projektne kvalitete vode za troškove laboratorija (teški metali, nitrati, rijeci Klokot opremom dokumentacije navodnjavanje projektiranja nitriti, pH, elektrovodljivost, temperatura, hloridi, mikrobiloški parametri, pesticidi) Planiranje/ Analiza fizikalnih, Odrediti Adekvatnom U toku izrade Radi utvrđivanja Ugrađeno u - Projektant Ovlaštena projektiranje bioloških i kemijskih najmanje tri laboratorijskom projektne kvalitete zemljišta troškove laboratorija parametara zemljišta profila opremom dokumentacije za navodnjavanje. projektiranja uzorkovanja na dovoljnoj udaljenosti. Izgradnja Moguća pojava U neposrednoj Vizualni nadzor Kontinuirano u Zbog utvrđivanja - Ugrađeno u Izvođač Izvođač nadzora erodiranih površina i okolini gradilišta toku izvođenja pojave erozije tla i troškove nadzora klizišta u blizini radova i klizišta izvođenja gradilišta uklanjanja uzrokovanih nadzora gradilišta građevinskim radovima Izgradnja Broj i vrsta zasađenih Na mjestu Vizualni nadzor i Nakon Zbog potrebe - Ugrađeno u Izvođač Izvođač nadzora biljaka izvođenja usporedba sa implementacije vraćanja zemljišta troškove nadzora Površina koja je građevinskih Planom Plana u prethodno izvođenja podvrgnuta radova rehabilitacije rehabilitacije stanje nadzora rehabilitaciji degradiranih degradiranih područja područja Izgradnja Praćenje stanja usjeva Na lokaciji Vizualni nadzor U slučaju Radi utvrđivanja - - projekta pritužbi uticaja građana građevinskih radova na stanje
90 Kada Troškovi Odgovornost Kako će se vršiti Gdje će se vršiti Zašto Koji parametar treba praćenje – Faza se vrši praćenje / vrsta je potrebno pratiti? učestalost Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija praćenje? opreme za praćenje? mjerenja ili praćenje? kontinuirano? usjeva Izgradnja Pojava zagađenja zraka Na lokaciji Od strane U slučaju Radi utvrđivanja - - Izvođač Ovlaštena izvođenja radova ovlaštenog pritužbi mogućeg radova laboratorija laboratorija za građana prekoračenja praćenje zakonski kvalitete zraka propisanih primjenom vrijednosti zakonski propisanih metoda Izgradnja Povećanje razina buke Na lokaciji Od strane pravne U slučaju Radi utvrđivanja - - Izvođač Ovlaštena izvođenja radova osobe koja je pritužbi eventualnog radova pravna osoba ovlaštena za građana prekoračenja mjerenje buke zakonski korištenjem dopuštenih razina standardne buke opreme Izgradnja 1. Analiza količina i 1. Na rijeci Standardna 1. U slučaju Radi utvrđivanja - 1.000 KM po Izvođač Ovlaštena parametara kvalitete Klokot nizvodno laboratorijska pritužbi uticaja uzorku nadzora laboratorija vode rijeke Klokot: od vodozahvata oprema i metode građana građevinskih pH za praćenje radova na kvalitet protok kvantiteta i površinskih voda mutnoća kvaliteta provodljivost površinskih voda suspendirane čestice Izgradnja 1. Prisutnost uljnog 1. Vizualno 1,2. Na nalog Radi utvrđivanja - 1.000 KM po Izvođač Ovlaštena filma na površinskim 1, 2. Na rijeci izvođača uticaja uzorku nadzora laboratorija vodotocima Klokot nizvodno nadzora i u građevinskih od vodozahvata 2. Standardna slučaju pritužbi radova na kvalitet 2. Analiza protoka i laboratorijska građana površinskih voda parametara kvalitete oprema i metode površinske vode: za praćenje HPK, kvaliteta ukupna mineralna ulja. površinskih voda Izgradnja Implementacija Plana Na gradilištu Vizualno i Kontinuirano u Radi utvrđivanja - Ugrađeno u Izvođač Izvođač nadzora
91 Kada Troškovi Odgovornost Kako će se vršiti Gdje će se vršiti Zašto Koji parametar treba praćenje – Faza se vrši praćenje / vrsta je potrebno pratiti? učestalost Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija praćenje? opreme za praćenje? mjerenja ili praćenje? kontinuirano? upravljanja gradilištem usporedbom sa toku izvođenja usklađenosti sa troškove radova Zaprimljene pritužbe Planom radova i Planom izvođenja građana zbog smanjenje upravljanja uklanjanja upravljanja nadzora prohodnosti, povećanog gradilištem gradilišta gradilištem i prometa i neuređenosti izbjegavanja gradilišta negativnih uticaja na stanovništvo Izgradnja Pojava stranih Na lokaciji Vizualna Jednom prije Radi utvrđivanja - - Izvođač Izvođač radova invazivnih vrsta projekta identifikacija početka radova prisutnosti stranih radova invazivnih vrsta Izgradnja Postojanje higijenskih Na gradilištu Vizualno i Kontinuirano u Radi utvrđivanja - Ugrađeno u Izvođač Izvođač nadzora uvjeta za radnike uvidom u toku izvođenja provedbe mjera troškove radova Korištenje zaštitne evidenciju radova i zaštite na radu izvođenja opreme uklanjanja nadzora Broj evidentiranih gradilišta nezgoda Izgradnja Uticaj na stanovništvo U lokalnoj Uvidom u Nakon Radi - Ugrađeno u Predlagač Predlagač zbog ograničavanja zajednici evidenciju zaprimljenih pravovremenog troškove projekta i projekta i poslovne aktivnosti i pritužbi sprječavanja izvođenja izvođač izvođač radova prava na korištenja građana uticaja nadzora radova zemljišta Izgradnja Kvalitet izvedenih Na gradilištu Vizualno i kroz Kontinuirano u Slab nadzor i - Ugrađeno u Izvođač Izvođač nadzora radova evidenciju toku izvođenja ocjena kvalitete troškove radova Kvalitet materijal koji se radova i izvođenja radova izvođenja ugrađuje uklanjanja može uzrokovati nadzora gradilišta štete po okoliš, nekvalitetne konstrukcije i upotrebu nekvalitetnih materijala, što može dovesti do oštećenja konstrukcija i izložiti korisnike sistema
92 Kada Troškovi Odgovornost Kako će se vršiti Gdje će se vršiti Zašto Koji parametar treba praćenje – Faza se vrši praćenje / vrsta je potrebno pratiti? učestalost Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija praćenje? opreme za praćenje? mjerenja ili praćenje? kontinuirano? navodnjavanja rizicima i mogućim nesrećama Korištenje Količina zahvaćene vode U objektu Očitanje mjerača Kontinuirano Kako bi se Ugrađeno u Bruto plata za Korisnici Korisnici (l/s) zahvata vode (u protoka i osiguralo troškove osobu zaduženu sistema sistema crpnoj stanici) vođenje odgovarajuće održavanja za održavanje evidencije upravljanje vodom sistema u sistemu i kompenzirali deficiti, dostavljali podaci nadležnoj instituciji za upravljanje vodama, te plaćala posebna vodna naknada Korištenje Padavine (mm/dan) Na lokaciji Očitanje Po potrebi Kako bi se utvrdile 50 KM po Uključeno u platu Korisnici Korisnici projekta padavina i količine padavina i kišomjeru osobe zadužene sistema sistema vođenje prilagodile za održavanje evidencije količine vode u sistema sistemu za navodnjavanje Korištenje Brzina i pravac vjetra Na lokaciji Očitanje Kontinuirano Radi utvrđivanja 150 KM po Uključeno u platu Korisnici Korisnici projekta anemometra i parametara od anemometru osobe zadužene sistema sistema vođenje značaja za za održavanje evidencije poljoprivredu sistema Korištenje Temperatura zraka Na lokaciji Očitanje Kontinuirano Radi utvrđivanja 10 KM po Uključeno u platu Korisnici Korisnici projekta termometra i parametara od termometru osobe zadužene sistema sistema vođenje značaja za za održavanje evidencije poljoprivredu sistema Korištenje Količina vode koja se Na vodomjerima Očitanje Kontinuirano Radi utvrđivanja Ugrađeno u - Korisnici Korisnici koristi za navodnjavanje korisnika vodomjera i količina troškove sistema sistema parcela vođenje isporučene vode izgradnje evidencije Korištenje Kvalitet vode za Na zahvatu vode Standardna Mjesečno Radi praćenja 300 KM/uzorku Korisnici Ovlaštena
93 Kada Troškovi Odgovornost Kako će se vršiti Gdje će se vršiti Zašto Koji parametar treba praćenje – Faza se vrši praćenje / vrsta je potrebno pratiti? učestalost Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija praćenje? opreme za praćenje? mjerenja ili praćenje? kontinuirano? navodnjavanje parcela iz rijeke Klokot laboratorijska kvalitete vode za sistema laboratorija (teški metali, nitrati, oprema i metode navodnjavanje. nitriti, pH, za praćenje elektrovodljivost, kvaliteta temperatura) površinskih voda Korištenje Protok i vodostaj u Uzvodno i Hidrometrijska Po dinamici Protok u svrhu Ugrađeno u Korisnici Ovlaštena koritu rijeke Klokot nizvodno od mjerenja i određenoj kontrole režima troškove sistema laboratorija vodozahvata mjerenja vodnim aktom i toka u koritu izgradnje vodostaja na važećim rijeke Klokot i mjernim zakonima osiguranja EPPa profilima i vođenje evidencije Korištenje Kvalitet zemljišta (pH Na Uzimanjem Jednom godišnje Radi utvrđivanja - 1000 KM po Korisnici Ovlaštena vrijednost, teški metali, reprezentativnim najmanje 1 uticaja uzorku sistema laboratorija fosfor, azot, Na, Ca, soli i parcelama na uzorka zemljišta poljoprivrednih pesticidi) svakoj od zona aktivnosti na projekta kvalitet zemljišta Korištenje Kvalitet površinske vode 1. Rijeka Klokot- Uzimanje Dva puta Radi utvrđivanja - 1700 KM/po Korisnici Ovlaštena (teški metali, nitrati, nizvodno od uzoraka godišnje u uticaja profilu sistema laboratorija nitriti, pH, područja površinske vode karakterističnim poljoprivrednih elektrovodljivost, navodnjavanja hidrološkim aktivnosti na temperatura, hloridi, situacijama površinske vode mikrobiloški parametri, pesticidi) Korištenje Pojava stranih Na lokaciji Vizualni nadzor Mjesečno Radi utvrđivanja - - Korisnici Korisnici invazivnih vrsta projekta prisutnosti stranih sistema sistema invazivnih vrsta Korištenje Praćenje stanja usjeva Na lokaciji Vizualni nadzor Kontinuirano Korisnici Korisnici projekta sistema sistema Korištenje Pojava korovskih biljaka Na lokaciji Vizualna Dnevno Radi utvrđivanja - - Korisnici Korisnici i štetočina projekta identifikacija i potrebe za sistema sistema prebrojavanje primjenom jedinki fitofarmaceutskih sredstava Korištenje Smrtnost pčela Kod uzgajivača Prebrojavanje Po potrebi Radi utvrđivanja - - Korisnici Korisnici
94 Kada Troškovi Odgovornost Kako će se vršiti Gdje će se vršiti Zašto Koji parametar treba praćenje – Faza se vrši praćenje / vrsta je potrebno pratiti? učestalost Planiranje Implementacija Planiranje Implementacija praćenje? opreme za praćenje? mjerenja ili praćenje? kontinuirano? pčela u jedinki uticaja nepravilne sistema sistema okruženju primjene fitofarmaceutskih sredstava Korištenje Pojava bolesti koje se Na lokaciji Preko ankete o Godišnje Radi utvrđivanja - - Korisnici Korisnici dovode u vezu sa projekta pojavi bolesti u uticaja nepravilne sistema sistema nepravilnim rukovanje okviru radionica primjene fitofarmaceutskim za obuku fitofarmaceutskih sredstvima poljoprivrednika sredstava na o dobrim zdravlje ljudi poljoprivrednim praksama koje uključuju korištenje agrokemijskih sredstava
95
8 JAVNA RASPRAVA
Prije održavanja javne rasprave, nacrt "PUO za sistem navodnjavanja u podprojektnim područjima Klokot-Papari i Bakšaiš na području Grada Bihaća“ je javno objavljen na web stranici Jedinice za implementaciju projekata PIU šumarstva i poljoprivrede (http://portal.piusum.ba). O terminu i mjestu održavanja javne rasprave, javnost je bila obaviještena na web stranici grada Bihaća. Javna rasprava o PUO za sistem navodnjavanja u podprojektnim područjima područjima Klokot- Papari i Bakšaiš na području Grada Bihaća održana je 20.08.2019. u zgradi OŠ Kamenica, s početkom u 10:00 sati. Raspravi je prisustvovao 21 sudionik. U uvodnom dijelu pozdravne riječi prisutnima je uputio predstavnik Grada Bihaća Nijaz Lipovača. Prezentaciju nacrta PUO je održala Božica Šorgić, konsultant ispred konzorcija firmi Instituta za hidrotehniku, d.d. Sarajevo (HEIS) i Oikon, d.o.o. Zagreb koje rade na ovom dokumentu. Nakon prezentacije uslijedila je diskusija i odgovaranje na postavljena pitanja učesnika. Predstavnica PIU Šumarstvo i poljoprivreda Amela Ibrahimović je pozdravila sve prisutne i zamolila predstavnike Grada Bihaća za informacije o trenutnim aktivnostima i što je do sada urađeno sa posebnim naglaskom na kratke rokove projekta koji se zatvara krajem novembra 2019. godine. Gospodin Nijaz Lipovača, predstavnik Službe za lokalni ekonomski razvoj Grada Bihaća prenio je informaciju da je Grad trenutno u fazi prikupljanja dozvola i saglasnosti te da očekuju da se uskoro izda urbanistička suglasnost. Gospođa Amela Ibrahimović, predstavnica PIU Šumarstvo i poljoprivrede, je naglasila da je bitno da se paralelno krene u proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s obzirom da se radi o 236 parcela zbog kratkoće rokova i da se on mora raditi prema proceduraam Svjetske banke. Gospođa Sijana Hošić iz Službe za urbanističko planiranje Grada Bihaća je istaknula kako mora provjeriti zakonske procedure o mogućnosti rješevanja imovisnko-pravnih odnosa prije ishodovanja urbanističke suglasnosti koja se rješava na razini kantona, a ne grada jer se radi više od 5 ha neobrađene površine. Vezano za ishodovanje građevinske dozvole, to je složeni postupak pa je bolje ići po fazama kako bi se moglo odmah krenuti u realizaciju. Lakše je rješavati građevinsku u prvoj fazi za 50 parcela nego 220. Gospodin Jasmin Stambolija, Pomoćnik gradonačelnika za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša je izrazio svoju zabrinutost oko rokova koji su jako nategnuti. Tu je i pitanje javne nabave koja zahtjeva određeno vrijeme. S obzirom na financijski iznos također postoji zakonski rok koji se mora ispoštovati. Gospođa Amela Ibrahimović, predstavnica PIU Šumarstvo i poljoprivrede, je potvrdila da je rok kratak, ali i da je ovaj projekat kandidiran među posljednjima pa je zato i ušao u III fazu. Bitno je da se što više uradi i jer će se pos isteku roka podvući crta što je urađeno i što je naplaćeno. Ovaj projekat ne ide po procedurama javne nabave već po procedurama Svjetske banke. Gospodin Ekrem Okić, predsjednik MZ Kamenica je napomenuo kao su stanovnici zainteresirani i zamolio predstavnike Grada Bihaća da poduzmu sve što je potrebno kako bi se projakat ubrzao i proveo. Gospodin Kasim Nadarević, predsjednik Udruge Klokot, zamolio je predtavnicu konsultanta da mu pojasni kako su kod projekta u obzir uzete poplave rijeke Klokot koje su česte i značajne, kao
96
i područja flore i faune za koji on zna da je izuztno bogata na tom području. Isto tako ga zanima to ishođenje koncesije za zahvaćanje voda. Gospodin Munir Trako, projektant projekta navodnjavanja je pojasnio kako su vrijednosti koje se zahvataju iz rijeke Klokot stvarno male, puno manje od ekološki prihvatljivog protoka i kako nemaju nikakvog utjecaja na poplave. Gospođa Božica Šorgić, predstavnica izrađivača Plana pojasnila je da se površine predviđene za navodnjavanje prema obilasku terena ne nalaze na području bogatom florom i faunom jer je to područje nalazi uzvodno prema izvorištu Klokot, a ono nije predmet ovog projekta. Gospođa Erna Zildžović, također predstavnica izrađivača Plana, je pojasnila da se vodna koncesija izdaje samo za vodozahvat za navedene količine. Gospođu Sijanu Hošić je zanimalo koje su mjere protiv poplava predviđene. Gospodin Munir Trako, projektant je pojasnio kako su iste predviđene samo za pumpnu stanicu koja je na koti 50 cm iznad 100-godišnje vode rijeke Klokot. Gospođa Amela Ibrahimović je još jednom istaknula kako je ono što može usporiti proces, raseljeni ljudi, neprovedene ostavinske rasprave, ali postoji i za to jasna instrukcija kako to riješiti. Gospodin Ismet Kurić, jedna od poljoprivrednika je naglasio kako se objektivno vrijednost zemljišta povećava na sve i jednoj parceli koja je na tom putu navodnjavanja i da je bitno da se to sve brže riješi uz obećanje da oni sigurno neće praviti kao vlasnici zemljišta praviti probleme. Gospodin Amir Dedić, jedan od dva vlasnika, suvlasnika pojedinih parcela je istaknuo kako dosta vlasnika ne živi tu na području MZ Klokot i kako oni kao vlasnici nisu još ni svjesni benefita koji se može dobiti ovim projektom, posebno za mogućnost uzgoja drugih profitabilnijih kultura, osim tradicionalnog kukuruza. Ovo područje je kvalitetno i moglo bi biti poljoprivredna oaza Grada Bihaća. Gospođa Amela Ibrahimović je ponovila kako je već na prethodnoj javnoj raspravi idejnog projekta, projektant je prezentirao čak i druge kulture koje bi se tu mogle uzgajati, da se ne ide samo na kukuruz nego na druge, rentabilnije kulture.
Na kraju javne rasprave, Božica Šorgić (Oikon) se zahvalila svim prisutnima.
97
9 ANALIZA POTREBA ZA JAČANJEM KAPACITETA I OBUKOM
9.1 Potrebe za obukom Za implementaciju Plana upravljanja okolišem zaduženi su . u fazi planiranja i pripreme: predlagač projekta i projektant, . u fazi izgradnje: izvođač radova i izvođač nadzora, . u fazi korištenja: korisnici sistema navodnjavanja, vlasnici individualnih parcela koji će najvjerovatnije biti udruženi u Udruženje korisnika voda. Moguće je pretpostaviti da je odgovarajući nivo znanja i potrebnih vještina za projektiranje, izvođenje radova i izvođenje nadzora prisutan kod domaćih aktera te u tom smislu nije potrebno provoditi posebne mjere obrazovanja kadrova za implementaciju Plana upravljanja okolišem u fazi planiranja i izgradnje. Sa druge strane, postojeći vlasnici zemljišta, budući korisnici sistema navodnjavanja, imaju osnovna znanja iz uzgoja određenih kultura, koriste tradicionalne agrarne metode a veći broj njih nije prethodno koristio sisteme navodnjavanja, te provodio mjere integralnog upravljanja štetočinama. Iako se pretpostavlja da će u prelaznom periodu korisnici sistema navodnjavanja imati tehničku podršku Grada preko komunalnog preduzeća u upravljanju i održavanju glavnog sistema do hidranata, te tehničku pomoć stručnjaka iz poljoprivrede za korištenje sistema navodnjavanja u svrhu postizanja maksimalnih prinosa, očekuje se da će u dogledno vrijeme potpuno upravljanje preći u ruke Udruženja korisnika voda. Pretpostavlja se da će formirana Udruženja korisnika voda imati odgovornu osobu ili više njih za upravljanje i održavanje glavnog sistema do hidranata, a da će svaki korisnik biti zadužen za dio sistema od hidranta do vlastite parcele. Stoga je fokus programa obuke potrebno usmjeriti na buduće upravljače i korisnike sistema navodnjavanja. Kada je riječ o budućim upravljačima, njih je potrebno obučiti za održivo upravljanje sistemom navodnjavanja. Jezgra znanja o održivom upravljanju sistema navodnjavanja se nalazi među stručnjacima iz oblasti hidrotehnike i/ili mašinstva koji su specijalizirani za održavanje pumpnih sistema i cjevovoda zaposleni u visokoobrazovnim institucijama ili odgovarajućim institucijama i konsultantskim kućama. Kada je riječ o budućim korisnicima sistema navodnjavanja, njih je potrebno obučiti za: 1. izbor opreme za navodnjavanje, 2. elemente doziranja vode, 3. održivo korištenje sistema navodnjavanja kako bi se ostvarili maksimalni efekti, 4. korištenje dobrih poljoprivrednih praksi između ostalih onih koje se odnose na korištenje metoda integralnog suzbijanja štetočina i prihranjivanje zemljišta prirodnim i mineralnim đubrivima. U pogledu prve tri tačke u okviru Projekta biti će pripremljen Priručnik/Smjernice za rad i održavanje sistema, koji će pomoći klijentu, korisnicima i općinskom/gradskom odjelu u njihovom budućem radu na upravljanju i održavanju sistema. Preporučuje se održavanje jednog seminara na lokalitetu podprojekta za poljoprivredna dobra, gradske/kantonalne organe, predstavnike Udruženja korisnika voda, te ostalo zainteresirano lokalno stanovništvo na kojem bi se prezentirao Priručnik/Smjernice za rad i održavanje sistema.
98
Što se tiče preostale tačke 4 Korištenje dobrih poljoprivrednih praksi jezgra znanja o upravljanja zemljištem i primjeni fitofarmaceutskih sredstava se nalazi na poljoprivrednim fakultetima i njihovim institutima. Temeljem zakona relevantnih za poljoprivredu i primjenu fitofarmaceutskih sredstava poljoprivredni proizvođači moraju proći odgovarajuće programe obuke čiji kontinuitet trebaju da osiguraju fakulteti i njihovi instituti. Programom obuke je neophodno obuhvatiti sve članove Udruženja korisnika voda, kao i ostalo zainteresirano stanovništvo. Programom obuke bi trebalo obuhvatiti pitanja kao što su: . najznačajniji problemi sa kojima se poljoprivrednici suočavaju na terenu; . načini za prevazilaženje problema; . koristi i uticaji vezani za korištenje đubriva i pesticida, . korištenje dobrih poljoprivrednih praksi između ostalih onih koje se odnose na korištenje metoda integralnog suzbijanja štetočina i prihranjivanje zemljišta prirodnim i mineralnim đubrivima. 9.2 Nabavka opreme Imajući u vidu predloženi monitoring uticaja na okoliš, budući upravljač sistema će trebati nabaviti opremu za praćenje uticaja te proći program obuke za njeno korištenje. Specifikacija opreme je data u narednoj tabeli. Tabela 32. Potrebna oprema
Vrsta Količina Jedinični troškovi Vodomjeri za mjerenje količina vode 1 po individualnom 200 KM korisniku Anemometar za mjerenje brzine i minimalno 1 150 KM pravca vjetra Termometar za mjerenje minimalno 1 10 KM temperature zraka Kišomjer za mjerenje padavina minimalno 1 50 KM
99
10 OKVIR POLITIKE PRESELJAVANJA
10.1 Uvod Značajniji i zahtjevniji projekti gradnje ili kultivacije zemljišta, što Projekt razvoja sistema navodnjavanja u svakom slučaju jeste, za posljedicu imaju i potrebe za djelomičnim ili potpunim izuzimanjem nekretnina od njihovih vlasnika, odnosno uspostavu prava služnosti na tim nekretninama. Imovina koja se u određenim slučajevima u potpunosti izuzima može biti takvog obima da više ne ostavlja mogućnost za nastavak egzistencije na tom području, te dovesti do potrebe za preseljenjem vlasnika nekretnina iz njihovih dotadašnjih prebivališta u neka druga područja. Postupak navedenog preseljenja vlasnika imovine koja se izuzima inače je povezan sa mnoštvom različitih okolnosti društvenog, pravnog, socijalno – ekonomskog i kulturnog karaktera, a isti je uređen sa većim brojem različitih propisa i pravila donesenih od više različitih ustanova i institucija. U pogledu same prirode prava na imovinu, napominje se da se radi o jednom od osnovnih ljudskih prava koje je inače zaštićeno kako domaćim zakonodavstvom (ustavom i zakonima), tako i međunarodnim konvencijama i standardima za zaštitu ljudskih prava. Pored ovog, u cilju što kvalitetnije zaštite prava vlasništva i samog vlasnika i korisnika, utvrđena su i egzistiraju određena pravila posebnih ustanova i institucija. Pomenuta posebna i specifična pravila u vezi sa preseljavanjem predstavljaju direktive, standardi i zahtjevi Svjetske banke. Činjenica je također da u situacijama postojanja općeg (javnog) interesa, kada su ispunjeni zakonom propisani uslovi, pravo vlasništva, odnosno imovina u propisanom postupku može biti ograničena ili u potpunosti izuzeta. Međutim, u tom slučaju se pojavljuje i obaveza države kao i strane u čiju korist se izuzimanje vrši da obezbijede odgovarajuću naknadu za tu imovinu, te pored toga da i na drugi odgovarajući način zaštite osobu čija imovina se izuzima, odnosno očuvaju njen dostignuti životni standard i generalno njene životne, društvene, ekonomske socijalne, kulturne i slične prilike. 10.2 Zahtjevi Svjetske banke u vezi sa preseljavanjem Specifični Zahtjevi Svjetske banke u vezi sa preseljavanjem sadržani su u Operativnim pravilima16, koja se odnose na prisilno preseljenje, dok su dodacima Operativnih pravila (OP Annexes) dati detaljni opisi Planova preseljenja i Okvira politike preseljenja, koji se donose u slučaju preseljenja. Sažimajući suštinu navedenih Operativnih pravila može se zaključiti da ista imaju za cilj da se osigura sljedeće: . Raseljavanje se treba izbjeći u svim slučajevima kada je to moguće. Ukoliko je raseljavanje nemoguće izbjeći, isto se treba svesti na najminimalniju potrebnu mjeru. . Kada je preseljenje neophodno izvršiti, onda se isto treba tretirati kao razvojni program, koji će osobi koja se preseljava omogućiti sredstva za novu investiciju. . Osobama koje su pogođene preseljenjem, mora se osigurati potpuno informisanje, te mogućnost sudjelovanja u postupcima a sve u cilju zaštite i ostvarivanja prava koja im pripadaju. . Obaveza je da se raseljenim osobama pomogne u njihovim naporima da povećaju svoje prihode i životni standard, ili barem da ih obnove i zadrže na ranijem nivou.
16Operational policies OP 4.12, December 2001
100
. Obaveza da se raseljenim osobama pomogne i pruži odgovarajuća zaštita postoji bez obzira na način stjecanja imovine i posjeda, odnosno na zakonitost istih (dakle i u slučaju kada isti nemaju obezbjeđen pravni osnov, nego su bespravni korisnici). . Raseljenim osobama se obezbjeđuju troškovi preseljenja u punom iznosu, te naknada za izuzetu imovinu u iznosu koji omogućava kompenzaciju, odnosno zamjenu izuzete imovine novom. Pomoć u toku procesa kompenzacije i preseljenja uključuje: . Pomoć u toku cenzusa (popisa), . Organizaciju individualnih sastanaka u cilju pojašnjavanja prava na naknadu i drugih prava, . Pomoć u toku procesa isplate naknade (osiguranje da dokumenti koji se tiču naknade budu razumljivi, te da će ranjive osobe moći naplatiti čekove i slično), te . Osiguranje novca nakon isplate (npr. stavljanjem na bankovni račun) u cilju sprječavanja krađe ili nenamjenskog korištenja novca. Pomoć u toku selidbe uključuje: . Pomoć prilikom selidbe osobnih stvari, . Očuvanje, transport i/ili prodaju materijala iz starog objekta, . Prijevoz članova domaćinstva uz medicinsku pomoć, ako je potrebna, te . Pomoć prilikom ulaska u posjed novih nekretnina. Navedena pravila sadrže i obaveze podrške i pomoći u slučaju potrebe i nakon što je postupak preraseljenja realiziran. Ova podrška i pomoć treba biti obezbijeđena putem pripreme zemljišta, omogućavanja dobijanja kredita, odgovarajućim obukama, te putem zapošljavanja. Pored toga ova pomoć podrazumijeva: . Savjetovanje po pitanju porodice, zdravlja, upravljanja novcem i ponovne uspostave izvora izdržavanja, . Provjeru, da li postoje mreže solidarnosti i podrške na koje su ranjive osobe računale i da li su ponovno uspostavljene, a ako nisu primjena mjera da budu uspostavljene radi pomoći u vidu hrane, zdravstvenih pregleda i slično, te . Po potrebi zdravstvenu i medicinsku njegu u kritičnim periodima ili uključenje ranjivih osoba u shemu zdravstvenog osiguranja. Obaveza pomoći kod preseljenja zbog izuzimanja nekretnina naročito je naglašena prethodno citiranim Operativnim pravilima Svjetske banke. U okviru ovog, posebna pažnja je posvećena i ranjivim grupama stanovništva. U smislu tih pravila, ranjivo stanovništvo predstavljaju grupe ljudi pod uticajem projekta, koje po spolu, etničkoj pripadnosti, starosti, fizičkom ili mentalnom hendikepu, ekonomskom stanju ili društvenom statusu mogu biti ugrožene preseljenjem koje uvjetuje Projekt više nego druge grupe stanovništva, ili im može biti ograničen pristup i mogućnost dobijanja pomoći prilikom preseljenja. U ranjive grupe stanovništva, između ostalih, se uključuju: . socijalno ugrožene osobe, . osobe bez zemlje, . starije osobe, . žene i djeca, . autohtono stanovništvo, . pripadnici etničkih manjina, . hendikepirane osobe, . izbjeglice i raseljena lica, te . druge raseljene osobe, čije prava na naknadu nije predviđeno, odnosno zaštićeno nacionalnim zakonodavstvom.
101
Pomoć ranjivim grupama stanovništva, zavisno od analize individualnih slučajeva, uz podršku nadležnih organa i ustanova uključuje adekvatnu naknadu (u vidu druge nekretnine ili u novčanom obliku), obezbjeđenje mogućnosti za zapošljavanje ili samozapošljavanja, te naseljavanje u mjesto približno istih standarda u pogledu infrastrukture, mogućnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i kulturnih sadržaja. U vezi sa ovim, neophodno je imati u vidu činjenicu da su pitanja vlasništva, utvrđivanja, zaštite i prenosa ovog prava u Bosni i Hercegovini regulisana Ustavom, te setom većeg broja imovinskopravnih propisa. Pitanje posebnog statusa određene (ranjive) kategorije stanovništva, te pomoći za ovu kategoriju je regulisano drugim setom propisa statusnog i socijalnog karaktera. U vezi sa ovim značajno je napomenuti da Operativna pravila Svjetske banke OP 4.12, kao i međunarodno prihvaćeni standardi sadrže u isto vrijeme određene elemente koji prate stvarna prava (na primjer pravo vlasništva - zaštita, naknada i slično), kao i neka druga, odnosno dodatna ekonomsko – socijalna prava ranjivih kategorija stanovništva. Prema tome, po obimu predmeta zaštite Operativna pravila Svjetske banke, s obzirom na elemente društvenog, socijalnog i kulturnog karaktera znatno prevazilaze ono što predstavlja sadržaj zaštite stvarnih prava u slučaju izuzimanja nepokretne imovine. Da bi se u određenim slučajevima, omogućila zaštita i realizacija prava prethodno bi neophodno bilo da se provedu postupci sa ciljem rješavanja pitanja vlasništva, odnosno utvrđivanja ovog prava. Navedeno omogućava na primjer postupak legalizacije bespravno izgrađenih objekata, kao i postupak rješavanja uzurpacija zemljišta u državnom vlasništvu. Pomenuti postupci legalizacije i rješavanja uzurpacija su regulisani važećim propisima i isti mogu rezultirati utvrđivanjem prava vlasništva posjednika (korisnika) kada su za isto ispunjeni propisani uslovi. Ove mogućnosti, kao i mogućnosti sporazumnog rješavanja pitanja izuzimanja nekretnina uputno bi bilo u što većoj mjeri koristiti budući da bi se na taj način mogla omogućiti zaštita prava zahtijevana prethodno citiranim Operativnim pravilima Svjetske banke. U konkretnom slučaju, rješavanja pitanja naknada, preseljenja i pomoći u okviru Projekta razvoja sistema navodnjavanja, u postupcima eksproprijacije, u skladu sa prethodno navedenim propisima, pravilima i standardima neophodno bi bilo obezbijediti i objediniti komponente vlasničkopravnog, statusnog i socijalnog karaktera. Za realizaciju pomenutog objedinjavanja neophodni su precizni statistički pokazatelji, te eventualno usklađivanje važećih propisa (eventualnim izmjenama i dopunama) i/ili donošenje posebnih odluka (posebno kada su u pitanju preseljenje i predviđena socijalna komponenta, budući da ovaj segment imovinski propisi nedovoljno ili nikako ne regulišu). U cilju realizacije prethodno navedenih aktivnosti neophodno bi bilo obezbijediti uključivanje više subjekata nadležnih za statusna pitanja, socijalnu pomoć i zaštitu (nadležna entitetska i kantonalna ministarstva, gradske službe, kao i centre za socijalni rad), te izvršiti prenošenje određenih obaveza i odgovornosti na ove organe. S obzirom na prethodno istaknute okolnosti, treba imati u vidu činjenice da pored propisa, koji generalno uređuju imovinskopravna pitanja kao i postupke u vezi sa istim, postoji mogućnost sporazumnog rješavanja pitanja eksproprijacije i pripadajuće naknade, kao i donošenja posebnih odluka, kojim bi se regulisalo određeno pitanje, odnosno obezbijedilo neko dodatno pravo. Obaveza rješavanja bitnih pitanja na navedeni način može biti utvrđena posebnim Protokolom i Ugovorom sa entitetskim vladama, a prethodno naznačena pitanja bi trebalo predvidjeti i obuhvatiti Akcionim planom preseljenja, uz navođenje posebnih odluka i institucija/organa koji bi bili nadležni za donošenje istih (entitetske ili kantonalne vlade, nadležna entitetska ili kantonalna ministarstva i slično).
102
10.3 Politika i postupci izuzimanja nekretnina/ eksproprijacije/ preseljavanja u FBiH
10.3.1 Ustavno garantirano pravo na imovinu
Pravo na imovinu, uključujući tu i prava na nekretninama generalno su zaštićena međunarodnim konvencijama, Ustavom i zakonima, a zaštita imovinskog integriteta građana, pored prava na život i prava na slobode, predstavlja jedan od osnovnih postulata brojnih međunarodnih konvencija, koje slijede navedena načela štiteći, između ostalog, pravo na imovinu17. Vrlo je važno u vezi sa ovim imati u vidu činjenicu da su ova prava u Bosni i Hercegovini često ostajala bez zaštite, odnosno bila su i nasilnim putem od strane države izuzimana od njihovih titulara.
10.3.1.1 Ustav BiH Ustav BiH18 štiti navedena prava na način da članom II 2. određuje da se "Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te da imaju prioritet nad svim ostalim zakonima”.
10.3.1.2 Ustav Federacije BiH Ustav Federacije Bosne i Hercegovine19, odredbama II. A. član 2. propisuje da će ”Federacija osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu20 Ustava”, kojim su kao instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba, između ostalog su predviđeni Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljenih sloboda i dopunski protokoli.
10.3.2 Eksproprijacija
Važeći Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH21 (u nastavku zakon Federacije BiH) propisuje da eksproprijacija predstavlja oduzimanje ili ograničenje prava vlasništva na nekretninama uz naknadu prema tržišnoj vrijednosti nekretnina (član 2.). Ovim se eksproprijacija definiše kao potpuna (izuzimanje nekretnina) i nepotpuna (ograničenje prava vlasništva – na primjer uspostavom služnosti). Zakon određuju da se nekretnina može eksproprisati kada je to potrebno radi izgradnje saobraćajne infrastrukture, poslovnih i industrijskih zona, privrednih, komunalnih,
17Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka od 10. XII 1948. godine, članom 17. ustanovljava načelo da “niko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine” - Članom 1. Prvog protokola konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine, koji se odnosi na zaštitu imovine, je propisano da: “Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava” – Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima je članom 26. odredio: “Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbijedi svim licima podjednaku i uspješnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog ubjeđenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja”, kao i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima od 16. decembra 1966. Godine proklamujući nediskriminatorski pristup osnovnim pravima čovjeka, gdje se u članu 4. navodi: “elementarna ekonomska, socijalna i kulturna prava čovjeka država može ograničiti samo zakonom i to u onoj mjeri koja je u saglasnosti sa prirodom ovih prava i isključivo u cilju unapređenja opšteg blagostanja u demokratskom društvu”. 18Ustav Bosne i Hercegovine (Aneks IV Općeg mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, parafiran 21. 11. 1995. u Daytonu i potpisan 14. 12. 1995. u Parizu, kada je i stupio na snagu). 19Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH”, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02 i 52/02) 20Dodatak/Anex Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH”, br. 1/94) 21Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 70/07, 36/10, 25/12 i 34/16)
103
zdravstvenih, prosvjetnih i objekata kulture, objekata odbrane, uprave i drugih objekata od javnog interesa, uz taksativno navođenje određenih slučajeva (član 3.). Kao predmet eksproprijacije određene su nekretnine u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (član 4.), što predstavlja generalno značajnu novinu u odnosu na ranija rješenja kada su eksproprisane mogle biti isključivo nekretnine u vlasništvu građana i građanskopravnih lica (udruženja građana, vjerske zajednice, vjerske ustanove i zadužbine). Postojanje prethodno utvrđenog općeg interesa je pretpostavka eksproprijacije, dok izgradnja objekata i izvođenje radova mora biti u skladu sa dokumentima prostornog uređenja (član 5.). Eksproprijacija se može vršiti za potrebe Federacije, kantona, grada, općina, te javnih preduzeća i ustanova (član 6.). Eksproprijacijom, nekretnina postaje vlasništvo korisnika eksproprijacije, istom se može ustanoviti služnost na zemljištu i zgradi, kao i zakup na zemljištu, a predviđena je i mogućnost vršenja pripremnih radnji na nekretnini radi eksproprijacije (čl. 7. – 9.). Korisnik eksproprijacije stiče pravo da nekretninu koristi isključivo za svrhu radi koje je eksproprijacija izvršena (član 10.). Na zahtjev vlasnika se može izvršiti i eksproprijacija preostalog dijela nekretnine kada se utvrdi da vlasnik nema privredni interes da koristi taj dio, odnosno ako je na tom dijelu onemogućena ili bitno pogoršana dotadašnja egzistencija ili je onemogućeno normalno korištenje dijela (član 11.). Za eksproprisanu nekretninu vlasniku pripada naknada u vidu druge nekretnine, a ako korisnik eksproprijacije ne može osigurati drugu nekretninu, naknada (pravična, odnosno po tržišnoj vrijednosti) se određuje u novcu. Ukoliko vlasnik stanuje u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili stanu kao posebnom dijelu zgrade, prije rušenja zgrade korisnik eksproprijacije je u obvezi da obezbijedi korištenje drugog odgovarajućeg stana. Ista pravila važe i za slučaj eksproprijacije poslovne prostorije u kojoj je vlasnik obavljao poslovnu djelatnost (član 12.).
10.3.3 Naknada za eksproprisane nekretnine
Zakon Federacije BiH određuje naknadu za slučaj eksproprijacije isključivo prema tržišnoj vrijednosti nekretnine. U vezi sa naknadom za eksproprisane nekretnine propisano je da se pri određivanju naknade za poljoprivredno i građevinsko zemljište cijeni korist koju zemljište može dati redovnim iskorištavanjem, korist koju je raniji vlasnik imao od zemljišta, naročito vodeći računa o tržišnoj cijeni, te su definisana i pitanja naknade za eksproprisano zemljište pod voćnjakom, naknada za voćna stabla i vinovu lozu, zemljište pod šumom, drvnu masu, mlade sadnice, starija stabla, neplodna zemljišta i kamenjar, kao i građevinske objekte. Lične i porodične prilike ranijeg vlasnika se uzimaju u obzir kao korektiv uvećanja visine naknade ako su od bitne važnosti za njegovu egzistenciju. Zakonom su utvrđena i pravila o naknadi kada je u pitanju eksproprijacija stambene zgrade ili stana kao posebnog dijela zgrade. Visina naknade se u postupku pred organom uprave određuje prema okolnostima u vrijeme zaključenja sporazuma o naknadi, a u sudskom postupku u vrijeme zaključivanja poravnanja, odnosno u vrijeme donošenja prvostepenog rješenja o naknadi. Naknada se u pravilu obezbjeđuje davanjem u zamjenu, u cjelini ili djelimično druge odgovarajuće nekretnine, a ako se ovo ne može osigurati, onda u gotovom novcu, dok je strankama ostavljena mogućnost da se mogu sporazumjeti da se naknada riješi i u nekom drugom vidu. Za Projekt razvoja sistema navodnjavanja naročito je značajno to da je odredbama zakona Federacije propisano da za bespravno izgrađene objekte graditelju ne pripada pravo na naknadu, s tim da može porušiti zgradu i odnijeti materijal od iste (st. 2, član 45.). Izuzetno od
104
prethodnog navedenog, za bespravno izgrađene stambene objekte za koje nadležni organ nije donio pravomoćno rješenje o uklanjanju, a koji predstavljaju jedinu stambenu jedinicu graditelja i članova njegove uže porodice (supružnici i djeca) graditelju, odnosno njegovom pravnom sljedniku pripada pravo na naknadu u visini građevinske vrijednosti tog objekta. Dakle, u vezi sa ovim očit je nesklad ovih odredaba sa Operativnim pravilima Svjetske banke, kojim se zahtijeva zaštita prava za korisnike, bez obzira na zakonom utemeljenu osnovanost njihovog posjeda (i za bespravne graditelje). Predviđeno je i to da raniji vlasnik ima pravo na naknadu zbog izgubljene dobiti. Kod ustanovljavanja zakupa, naknada se određuje u visini tržišne vrijednosti zakupnine u jednokratnom iznosu ili u povremenim davanjima od dana stupanja u posjed zemljišta, a na isti način se reguliše i naknada za privremeno zauzimanje zemljišta. U slučaju ustanovljavanja služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine, kao i za nastalu štetu na toj nekretnini (čl. 45. - 59. zakona Federacije). Možemo konstatovati da, iako drugačije formulisane i postavljene u citiranom zakonu, odredbe koje propisuju pravičnu naknadu, koristi od zemljišta, lične i porodične prilike ranijeg vlasnika, naknada u visini izvršenih ulaganja, nastale štete, te naknada zbog izgubljene dobiti u suštini omogućavaju dostizanje standarda zaštite predviđenih Operativnim pravilima Svjetske banke.
10.3.4 Postupak eksproprijacije
Zakoni propisuju postupak za utvrđivanje općeg interesa, nadležne organe22, te zakonsku pretpostavku da u slučaju postojanja regulacionog plana, urbanističkog projekta ili urbanističkog plana sa parcelacijom postoji utvrđen i opći interes, te postupak u vezi sa pripremnim radnjama za eksproprijaciju (čl. 14. – 20. zakona Federacije). Postupak vodi služba za imovinsko-pravne poslove, na prijedlog korisnika eksproprijacije u kojem moraju biti precizirani korisnik, nekretnina i njen vlasnik, te objekat, odnosno radovi zbog kojih se eksproprijacija predlaže, odluka o izgradnji investicionog objekta, odgovarajuća isprava kao dokaz da korisnik eksproprijacije ima obezbijeđena i izdvojena na posebnom računu kod banke financijska sredstva za plaćanje naknade, te dokaz o utvrđenom općem interesu. Posebno se skreće pažnja na propisani uslov da predlagač eksproprijacije uz prijedlog mora dostaviti i dokaz da je prethodno sa vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva na toj nekretnini. Prvostepenom organu uprave je dato ovlaštenje da u slučaju neslaganja zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja na nekretnini raspravi pravo vlasništva kao prethodno pitanje, što također predstavlja značajnu mogućnost za Projekt, odnosno omogućavanje postavljenih standarda zaštite u smislu Operativnih pravila Svjetske banke. Rješenje o eksproprijaciji se donosi u skladu sa Zakonom o upravnom postupku23, a žalba na isto se može podnijeti entitetskim upravama za geodetske i imovinsko – pravne poslove (čl. 21. – 30. zakona Federacije).
10.3.5 Ulazak u posjed eksproprisane nekretnine
Pravo na posjed eksproprisane nekretnine stiče se danom pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, uz novi uslov koji su zakoni predvidjeli – da je korisnik ranijem vlasniku do tada isplatio naknadu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu. U protivnom, ovo pravo se stiče danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge nekretnine. Izuzetno, kada se radi o izgradnji ili rekonstrukciji objekata javne infrastrukture (prometne, energetske,
22Vlada Federacije BiH, vlada kantona ili općinsko vijeće. 23Zakon o upravnom postupku Federacije BiH (Službene Novine Federacije BiH”, broj 2/98 i 48/99)
105
vodnoprivredne, telekomunikacijske, komunalne) Vlada može na zahtjev korisnika eksproprijacije koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slučaja ili da bi se otklonila znatnija šteta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji, odnosno prije isplate naknade za eksproprisanu nekretninu (Ova odredba se ne odnosi se na slučajeve kada je predmet eksproprijacije stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu.). Protiv ovog rješenja ostavlja mogućnost za vođenje upravnog spora. Ukoliko je korisnik eksproprijacije ušao u posjed prije pravosnažnosti rješenja a prijedlog za eksproprijaciju bude odbijen, dužan je naknaditi štetu koju je vlasniku time nanio (čl. 31. i 32. zakona Federacije).
10.3.6 Deeksproprijacija
Korisnik eksproprijacije može do pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji potpuno ili djelimično odustati od prijedloga za eksproprijaciju, uz uslov da se time ne vrijeđaju prava vlasnika. Pravosnažno rješenje će se poništiti ili izmijeniti i u slučaju kada to korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik zajednički zahtijevaju, a na zahtjev ranijeg vlasnika u slučaju da korisnik nije u roku od tri godine od pravosnažnosti rješenja izvršio prema prirodi objekta znatnije radove na istom (u ovom slučaju je moguća kako potpuna tako i djelimična deeksproprijacija). U slučaju da su eksproprisane nekretnine bile u suvlasništvu za njihovu deeksproprijaciju je potreban zahtjev suvlasnika većeg dijela nekretnine, a zahtjev se može podnijeti po proteku roka od tri godine od pravosnažnosti rješenja, pa sve dok korisnik eksproprijacije nije izvršio znatnije radove. O ovom zahtjevu odlučuje organ koji je odlučivao i o prijedlogu za eksproprijaciju, a u slučaju spora oko imovinskih odnosa između korisnika eksproprijacije i bivšeg vlasnika isti rješava nadležni sud (čl. 33. – 35. zakona Federacije).
10.3.7 Troškovi postupka eksproprijacije
Troškove postupka eksproprijacije snosi korisnik. Postupak je određen kao hitan, a u zakonu Federacije je dodatno naglašeno da postupak eksproprijacije radi izgradnje saobraćajne infrastrukture ima prioritet u odnosu na druge postupke eksproprijacije (vjerovatno imajući u vidu planove i potrebe izgradnje auto puta ali i drugih saobraćajnica) (čl. 37. i 38. zakona Federacije).
10.3.8 Postupak za određivanje naknade za eksproprisane nekretnine
Postupak za određivanje naknade vodi služba za imovinsko-pravne poslove nakon pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji sa ciljem postizanja sporazuma između korisnika i bivšeg vlasnika. Sporazum je zaključen kada ga potpišu obje stranke, kao takav ima snagu izvršnog rješenja koje kada se radi o nenovčanim obvezama izvršava navedeni organ nadležan za imovinsko-pravne poslove. Ukoliko se sporazum ne postigne u roku od dva mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji služba za imovinsko – pravne poslove je u obavezi da sve spise predmeta dostavi nadležnom sudu24 koji po službenoj dužnosti u vanparničnom postupku odlučuje o visini naknade. Troškove postupka, za sporazumno određivanje naknade, koji je po svojoj prirodi zakonom određen kao hitan, snosi korisnik eksproprijacije, a troškove sudskog postupka sud određuje srazmjerno uspjehu stranaka (čl. 60. - 66. zakona Federacije).
24Za rješavanje kada su u pitanju nekretnine, nadležan je sud na čijem području se nekretnine nalaze po principu “isključive mjesne nadležnosti”.
106
10.3.9 Pravo građenja
Budući da pravo građenja omogućava korištenje nekretnine, koja se nalazi u vlasništvu druge osobe isto može biti od značaja i za Projekt razvoja sistema navodnjavanja. S obzirom da se radi o novom institutu stvarnog prava, koji je trenutno samo u Republici Srpskoj u primjeni, u nastavku će se napraviti nešto detaljniji osvrt. Pravo građenja predstavlja tradicionalni institut stvarnog prava, sa izvorištem u rimskom pravu (superficies), koje je uređeno Zakonom o stvarnim pravima. Predmetno pravo je utemeljeno na ovlaštenju gradnje zgrade na tuđem zemljištu ili ispod nje, te obavezi vlasnika zemljišta da to trpi. Primijetit ćemo da ovo stvarno pravo pruža značajne mogućnosti za kompenzaciju određenih izvedenih prava na građevinskom zemljištu, koja su egzistirala ili još uvijek egzistiraju, kakav je slučaj sa Federacijom BiH. Zemljište može biti opterećeno na način da onome u čiju korist se vrši opterećenje pripada pravo da na zemljištu ili ispod površine zemljišta ima građevinu, a to pravo se može otuđiti ili naslijediti. Lice u čiju korist se vrši opterećenje stiče određena prava kako na građevini tako i na zemljištu; pravo građenja se može osnovati i na već postojećoj građevini. Nosilac predmetnog prava može na ili ispod površine tuđeg zemljišta izgraditi trajnu i fizički povezanu građevinu na kojoj stiče pravo vlasništva. Navedeno lice ima prava i obaveze plodouživatelja na tuđem zemljištu. Ovo nastaje sklapanjem ugovora i upisom u zemljišne knjige. Ugovorne strane se obavezuju da će osnovati, odnosno steći pravo građenja. Za valjanost navedenog ugovora neophodna je notarska obrada u skladu sa članom 73. stav 1. tačka 4. Zakona o notarima FBiH25. Ukoliko ugovorom nije drugačije regulisano, pravo građenja predstavlja trajno pravo. Vrijeme trajanja prava građenja se može ograničiti i na određen period, uz obavezu da se ispoštuje pravna priroda ovog instituta i njegova dugoročna namjera. Ugovor može pored ograničenja trajanja ovog prava sadržavati i klauzulu na osnovu koje po isteku ugovorenog vremena vlasnik zemljišta postaje i vlasnik građevine (povrat na vlasnika). Međutim i bez takve klauzule, prestankom prava građenja vlasnik zemljišta postaje i vlasnikom objekta. U tom slučaju se vlasnik zemljišta može zadovoljiti i nižom rentom ili se pak iste odreći. Smisao prava građenja je da se vlasniku nekretnine omogući dugoročno crpljenje koristi iz zemljišta, a da pri tome ne izgubi vlasništvo nad istim, dok se istovremeno i drugom licu koje ne posjeduje sredstva za kupovinu nekretnine omogućava izgradnja određenog objekta. Pravo građenja prestaje njegovim brisanjem iz zemljišne knjige. Osnov za brisanje može predstavljati istek ugovorenog vremena ili nastupanje drugih okolnosti koje su regulisane ugovorom, a koje mogu dovesti do brisanja prava građenja, kao na primjer propast stvari i odricanje nosioca prava građenja. Pravo građenja daje nosiocu tog prava mogućnost korištenja zemljišta shodno njegovim potrebama. Njegovo pravo korištenja tako ne može biti ograničeno na način da mu se onemogući upravljanje građevinom ili sporednim objektima. Pravo građenja se ne odnosi kako na zemljište ispod zgrade ili postrojenja tako i na površinu koja je potrebna za redovno korištenje te zgrade. Zgrada ili postrojenje izgrađeni na osnovu prava građenja predstavlja sastavni dio tog prava (vlasništvo na zgradi, odnosno vlasništvo na postrojenju), koje ga dijeli od zemljišta. Zgrada ili postrojenje kao sastavni dio prava građenja dijeli i njegovu sudbinu. Sticalac prava građenja prijenosom tog prava stiče i vlasništvo na građevini (već postojećoj ili novoizgrađenoj). Nosilac prava građenja je vlasnik objekta, te isti može opteretiti i sa njime raspolagati kao i svaki drugi vlasnik u skladu sa propisima i mogućnostima prema ugovoru o građenju. Kako predmet opterećenja može biti samo cijela parcela a ne i dio parcele, za materijalnu valjanost ugovora
25Zakona o notarima FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 45/02).
107
kojim se želi postići opterećenje prava građenja, je neophodno da se precizno odredi predmet sporazuma, kako bi se mogao ishoditi upis u zemljišne knjige. Pravo građenja predstavlja teret zemljišta na kom se osniva, te se u C-list zemljišta koje je tim pravom opterećeno upisuje kao teret. Istovremeno se po službenoj dužnosti uspostavlja poseban zemljišnoknjižni uložak zgrade odnosno prava građenja gdje se upisuje nosilac tog prava kao i svi tereti vezani za pravo građenja.
108
10.4 Smjernice za projekt u vezi sa procedurama preseljavanja
Tabela 33. Postupak eksproprijacije
Faza Zakonski okvir Radnje/aktivnosti Napomena postupka Prije Zakon o Utvrđivanje općeg Uslov da bi se mogao voditi postupak pokretanja eksproprijaciji interesa eksproprijacije postupka eksproprijacije Prije Informisanje i javne Zahtjev u smislu Operativnih pravila pokretanja rasprave Svjetske banke 4.12 postupka eksproprijacije Prije Zakon o Sporazumno Pogodan način i za rješavanje nekih od pokretanja eksproprijaciji rješavanje prijenosa spornih ili problematičnih slučajeva (na zvaničnog prava vlasništva primjer slučaj izgradnje objekta bez postupka pribavljenih saglasnosti i dozvola) eksproprijacije Pokretanje Zakon o Podnošenje U prijedlogu moraju biti precizirani: postupka eksproprijaciji prijedloga korisnik, nekretnina i njen vlasnik. eksproprijacije Uz prijedlog se mora priložiti: odluka o izgradnji investicionog objekta, dokaz da korisnik eksproprijacije ima obezbijeđena i izdvojena na posebnom računu kod banke financijska sredstva za plaćanje naknade, dokaz o utvrđenom općem interesu, te dokaz da je predlagač prethodno sa vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva na toj nekretnini Pokrenut Zakon o Utvrđivanje prava Ako postoji neslaganje zemljišnoknjižnog i postupak eksproprijaciji vlasništva faktičkog stanja na nekretnini, općinska eksproprijacije Zakon o upravnom služba za imovinsko-pravne poslove postupku raspravit će pravo vlasništva kao prethodno pitanje u skladu sa odredbama člana 27. stav 3. zakona. Ova propisana mogućnost je izuzetno značajna budući da daje ovlaštenje navedenoj službi da prethodno raspravi, odnosno utvrdi pravo vlasništva, što je daleko efikasniji način u odnosu na posebne postupke, koji se vode pred drugim organima. Postupak Zakon o Eksproprijacija Na zahtjev vlasnika može se izvršiti i odlučivanja o eksproprijaciji preostalog dijela eksproprijacija preostalog dijela nekretnine eksproprijaciji nekretnine kada se utvrdi da vlasnik nema privredni interes da koristi taj dio, odnosno ako je na tom dijelu onemogućena ili bitno pogoršana dotadašnja egzistencija ili je onemogućeno normalno korištenje preostalih nekretnina. Postupak Zakon o Ulazak u posjed Pravilo: u posjed se ulazi nakon odlučivanja o eksproprijaciji eksproprisane pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. eksproprijaciji nekretnine Izuzetno: na zahtjev korisnika eksproprijacije Vlada može odlučiti da se
109
Faza Zakonski okvir Radnje/aktivnosti Napomena postupka nekretnina preda i prije pravosnažnosti, odnosno konačnosti rješenja kada je to neophodno zbog hitnosti ili da bi se otklonila znatnija šteta. Ova mogućnost je isključena kada je u pitanju stambena ili poslovna zgrada, za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu. Postupak Zakon o Odustanak od Obustava postupka odlučivanja o eksproprijaciji prijedloga za eksproprijaciji Zakon o upravnom eksproprijaciju postupku
Drugostepeni Zakon o Rješavanje o žalbi Rješava Uprava za geodetske i upravni eksproprijaciji na rješenja o imovinskopravne poslove FBiH postupak po Zakon o upravnom eksproprijaciji žalbi postupku Upravni spor Zakon o Odlučivanje o tužbi Odluku donosi Kantonalni sud u FBiH eksproprijaciji protiv rješenja o Zakon o upravnom eksproprijaciji postupku Zakon o upravnim sporovima Postupak Zakon o Uknjižba vlasništva i Uknjižba vlasništva i drugih stvarnih prava eksproprijacije eksproprijaciji drugih stvarnih na eksproprisanoj nekretnini, kao i na je pravosnažno Zakon o prava nekretnini koja je data ranijem vlasniku na okončan zemljišnim ime naknade vrši se na osnovu knjigama pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji i dokaza o isplaćenoj naknadi, odnosno dokaza o stjecanju prava vlasništva ranijeg vlasnika na drugoj odgovarajućoj nekretnini. Postupak Zakon o Određivanje visine Sporazumno pred općinskom službom za eksprorpijacije eksproprijaciji naknade u imovinskopravne poslove je pravosnažno Zakon o upravnom upravnom postupku okončan postupku Sudski Zakon o Određivanje visine Odluka općinskog suda o visini naknade (vanparnični) eksproprijaciji naknade u sudskom postupak Zakon o postupku vanparničnom postupku
Postupak Zakon o Zahtjev za Poništavanje pravosnažnog rješenja o eksproprijacije eksproprijaciji deeksproprijaciju eksproprijaciji iz razloga što izuzeta je pravosnažno Zakon o upravnom nekretnina nekretnina nije privedena namjeni ili se ne okončan postupku koristi u svrhe zbog kojih je izuzeta
110
Tabela 34. Matrica naknada
Vrsta prava ili imovine pod Zakonski okvir Prava na naknade Proces i specifični uslovi uticajem Projekta Uknjižena Zakon o OPCIJA 1: Preseljenje Prijenos vlasništva putem zemljišna parcela eksproprijaciji uz zamjenske sporazumnog dogovora ili u postupku sa uknjiženim nekretnine eksproprijacije stambenim Zakon o Zamjenske nekretnine objektom građevinskom uključujući stambenu Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske zemljištu parcelu slične veličine i banke 4.12 karakteristika, te stambeni objekat slične veličine i karakteristika
ILI
OPCIJA 2: Novčana naknada - Novčana naknada za parcelu i objekat prema tržišnoj, odnosno punoj vrijednosti i - Naknada za pokrivanje troškova selidbe Uknjiženi Zakon o Novčana naknada Prijenos vlasništva putem nestambeni eksproprijaciji vlasniku objekta prema sporazumnog dogovora ili u postupku objekat, na Zakon o tržišnoj, odnosno punoj eksproprijacije uknjiženom građevinskom vrijednosti zemljištu zemljištu i Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske Novčana naknada za banke 4.12 parcelu prema tržišnoj vrijednosti Uknjižena Zakon o - Obezbjeđenje Prijenos vlasništva putem poljoprivredna eksproprijaciji zamjenske sporazumnog dogovora ili u postupku parcela Zakon o poljoprivredne parcele eksproprijacije. vlasničkopravnim slične veličine i Ako dio predmetne parcele pod odnosima karakteristika uticajem Projekta iznosi neznatan dio Zakon o od njene ukupne površine, opcija poljoprivrednom ili zamjenske parcele neće biti na zemljištu raspolaganju, već samo opcija Zakon o - Novčana naknada novčane naknade. zemljišnim prema zamjenskoj Ako je ostatak parcele nakon knjigama vrijednosti eksproprijacije njenog dijela neupotrebljiv, vlasnik polaže pravo na eksproprijaciju i preostalog dijela (cijele) parcele.
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke 4.12 Jednogodišnje Zakon o Novčana naknada Novčana naknada za kulturu će biti na poljoprivredne eksproprijaciji prema tržišnoj, raspolaganju jedino ako se godišnji
111
Vrsta prava ili imovine pod Zakonski okvir Prava na naknade Proces i specifični uslovi uticajem Projekta kulture (prinos) Zakon o vrijednosti vlasniku prinos ne može ubrati u toku poljoprivrednom kulture ukoliko ima raspoloživog roka zemljištu dokaz o zakupodavnom odnosu Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske sa vlasnikom zemljišta banke 4.12 i Novčana naknada vlasniku zemljišta po tržišnoj vrijednosti Višegodišnje Zakon o Novčana naknada po Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske poljoprivredne eksproprijaciji tržišnoj vrijednosti banke 4.12 kulture Zakon o vlasniku poljoprivrednom poljoprivrednih zemljištu kultura ukoliko ima dokaz o zakupodavnom odnosu sa vlasnikom zemljišta i Novčana naknada vlasniku zemljišta po tržišnoj vrijednosti Poslovna Zakon o Ranijem vlasniku Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske djelatnost eksproprijaciji eksproprisane banke 4.12 poslovne prostorije u kojoj je obavljao poslovnu djelatnost korisnik eksproprijacije dužan je prije rušenja poslovne prostorije osigurati drugu odgovarajuću prostoriju u vlasništvu. Šumsko zemljište u Zakon o Vlasniku zemljišta Prijenos vlasništva putem privatnom eksproprijaciji novčana naknada sporazumnog dogovora ili u postupku vlasništvu prema tržišnoj eksproprijacije Zakon o šumama vrijednosti parcele i Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske Novčana naknada banke 4.12 vlasniku drveta prema tržišnoj vrijednosti izgubljenog drveta SLUČAJEVI ZA KOJE NAKNADE ZAKONOM NISU PREDVIĐENE ILI SU UPITNE Poljoprivredna Zakon o Novčana naknada Utvrđivanje prava vlasništva za parcela uknjižena eksproprijaciji prema zamjenskoj korisnika, (na primjer u postupku na ime druge Zakon o vrijednosti za rješavanja uzurpacija), te prijenos osobe (ne na ime vlasničkopravnim zemljište vlasniku vlasništva putem sporazumnog korisnika) odnosima zemljišta ili njegovim dogovora ili u postupku potpune Zakon o nasljednicima eksproprijacije uzurpacijama i Zakon o Novčana naknada za Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske poljoprivrednom bilo kakva banke 4.12
112
Vrsta prava ili imovine pod Zakonski okvir Prava na naknade Proces i specifični uslovi uticajem Projekta zemljištu unaprjeđenja (razvojne Zakon o aktivnosti) vlasniku tih zemljišnim unaprjeđenja knjigama (primjenjivo na objekte navodnjavanja ili odvodnju, zasade višegodišnjih kultura, objekte, itd.)
Upisana parcela sa Zakon o Pod uslovom da se Nakon uspješno okončanog postupka stambenom eksproprijaciji uspješno provede legalizacije do donošenja rješenja o jedinicom bez Propisi o proces legalizacije: eksproprijaciji može se vršiti građevinske legalizaciji eksproprijacija i obezbijediti dozvole, koju je OPCIJA 1: odgovarajuća naknada izgradio vlasnik PRESELJENJE UZ parcele ZAMJENSKE Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske NEKRETNINE banke 4.12 Zamjenska imovina uključujući parcelu i stambenu jedinicu slične veličine i karakteristika (zamjenska nekretnina) i parcelu koja se nalazi uz imovinu i Pomoć za selidbu
ILI
OPCIJA 2: NOVČANA NAKNADA Novčana naknada i za parcelu i za stambenu jedinicu po tržišnoj, odnosno punoj vrijednosti i Pomoć za selidbu Stambena jedinica Zakon o Pod uslovom da se Nakon uspješno okončanog postupka izgrađena eksproprijaciji uspješno provede legalizacije do donošenja rješenja o bespravno na Propisi o proces legalizacije: eksproprijaciji može se vršiti parceli koja je u legalizaciji eksproprijacija vlasništvu nekog Zakon o Novčana naknada po drugog lica vlasničkopravnim tržišnoj vrijednosti Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske odnosima vlasniku objekta banke 4.12 i Pomoć za selidbu vlasniku objekta i
113
Vrsta prava ili imovine pod Zakonski okvir Prava na naknade Proces i specifični uslovi uticajem Projekta Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za parcelu vlasniku i/ili nasljednicima vlasnika parcele Stambena jedinica Zakon o Pod uslovom da se Nakon uspješno okončanog postupka izgrađena eksproprijaciji uspješno provede utvrđivanja prava vlasništva bespravno na Propisi o proces legalizacije: građenjem na tuđem zemljištu i parceli koja je u legalizaciji postupka legalizacije do donošenja javnom vlasništvu Zakon o Novčana naknada po rješenja o eksproprijaciji može se građevinskom tržišnoj vrijednosti vršiti eksproprijacija zemljištu objekta, vlasniku objekta Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske i banke 4.12 Pomoć za selidbu vlasnika objekta Bespravno Zakon o Pod uslovom da se Nakon uspješno okončanog postupka izgrađeni eksproprijaciji uspješno provede legalizacije do donošenja rješenja o nestambeni objekti Propisi o proces legalizacije: eksproprijaciji može se vršiti na uknjiženom legalizaciji Novčana naknada po eksproprijacija zemljištu Zakon o tržišnoj vrijednosti za građevinskom objekat – vlasniku Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske zemljištu objekta banke 4.12 Zakon o i vlasničkopravnim Novčana naknada po odnosima tržišnoj vrijednosti za parcelu Bespravno Zakon o Pod uslovom da se Nakon uspješno okončanog postupka izgrađeni eksproprijaciji uspješno provede utvrđivanja prava vlasništva nestambeni Propisi o proces legalizacije: građenjem na tuđem zemljištu i objekat na parceli legalizaciji Novčana naknada po postupka legalizacije do donošenja koja je u vlasništvu Zakon o tržišnoj vrijednosti za rješenja o eksproprijaciji može se nekog drugog lica građevinskom objekat vlasniku vršiti eksproprijacija zemljištu objekta Zakon o i Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske vlasničkopravnim Novčana naknada po banke 4.12 odnosima tržišnoj vrijednosti za parcelu vlasniku parcele i/ili njegovim nasljednicima Bespravno Zakon o Pod uslovom da se Nakon uspješno okončanog postupka izgrađeni eksproprijaciji uspješno provede legalizacije do donošenja rješenja o nestambeni objekti Propisi o proces legalizacije: eksproprijaciji može se vršiti na parceli koja je u legalizaciji Novčana naknada po eksproprijacija javnom vlasništvu Zakon o tržišnoj vrijednosti za građevinskom objekat i pripadajuće Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske zemljištu zemljište vlasniku banke 4.12
114
10.5 Postojeći pravni i institucionalni okvir relevantan za projekat
10.5.1 Pravni okvir
10.5.1.1 Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH Prethodno je već načinjen osvrt na najznačajnija pitanja u pogledu predmeta i postupka eksproprijacije, te rješavanja naknada u slučaju izuzimanja imovine, stoga upućujemo na dijelove u vezi sa eksproprijacijom.
10.5.1.2 Zakon o vlasničko pravnim odnosima i Zakon o stvarnim pravima Zakon o vlasničko pravnim odnosima FBiH26 je važeći zakon koji uređuje pitanja od značaja za stjecanje, prestanak i zaštitu vlasništva i drugih stvarnih prava. Zakonom o vlasničko pravnim odnosima FBiH uređuju se uvjeti i način stjecanja, korištenja, zaštite i prestanak prava vlasništva na stvarima (pokretnim i nepokretnim), stvarne služnosti, pravo zaloga, posjed i prava stranih osoba na stvarima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (član 1.). Inače, ovaj zakon je u suštini ostao na starim rješenjima koja su u pogledu stvarnih prava propisana Zakonom o svojinskopravnim odnosima bivše SFRJ27. Zakon o stvarnim pravima u FBiH28 predstavlja određeni vid kodifikacije propisa o stvarnim pravima29, te isti kreira savremeni građanskopravni režim, tipičan za kontinentalno evropski građansko pravni sistem, odnosno kreira odgovarajuća zakonodavno pravna rješenja u cilju prelaska iz aktualnog stvarno pravnog sistema, uređenog velikim brojem propisa koji se odnose na stvarna prava, u novi sistem stvarnih prava jedinstveno uređen tim zakonom. Novi pravni sistem i definisani okvir za stvarna prava počiva na osnovnim principima određenim citiranim Zakonom o stvarnim pravima, kao što su načelo jedinstva nekretnine, jednovrsnost vlasništva, jednak položaj države, odnosno javno pravnih lica sa drugim vlasnicima, te načelo da vlasništvo obavezuje.
10.5.1.3 Zakon o vodama Zakon o vodama FBiH30 uređuje način upravljanja vodama, korištenje i zaštitu voda, te finansiranje i organe uprave, javne službe i institucije u sektoru voda. Od značaja za projekat su odredbe Zakona o vodama FBiH, koje se odnose na služnosti, na koje se shodno primjenjuju odredbe Zakona o vlasničko-pravnim odnosima, te propisi o građenju i eksproprijaciji. Navedeni zakon reguliše i pitanje prava prijelaza preko zemljišta na način da je vlasnik, odnosno korisnik zemljišta dužan je dopustiti prijelaz preko zemljišta licima koja su ovlaštena istraživati, premjeravati, snimati ili obilježavati vodno dobro ili vode, kao i licima koja izvode radove na izgradnji, rekonstrukciji ili održavanju vodnih objekata ili postrojenja (zaštitni objekti, objekti za odvodnjavanje, objekti za iskorištavanje voda, te objekti za zaštitu voda od zagađivanja). U slučaju da vlasnik, odnosno korisnik zemljišta ne dopusti prijelaz preko zemljišta, općinski/gradski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove donosi rješenje o privremenom korištenju zemljišta i to najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, s tim da žalba protiv tog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.
26 Zakon o vlasničko pravnim odnosima („Službene novine FBiH“, br. 06/98) 27Zakon o svojinsko–pravnim odnosima SFRJ ("Službeni list SFRJ" br. 60/80 i 36/90). 28 Zakon o stvarnim pravima („Službene novine FBiH“, br. 66/13 i 100/13) 29 Jedinstveno uređuje pitanja u vezi sa stvarnim pravima, te stavlja van snage posebne propise koji su uređivali stvarna prava na pojedinim oblicima imovine. 30 Zakon o vodama FBiH ("Službene novine FBiH", br. 70/06).
115
Također su uređena i pitanja privremenog korištenja zemljišta radi zaštite od voda, tako da je vlasnik, odnosno korisnik zemljišta na ugroženom području dužan dozvoliti privremeno korištenje tog zemljišta za provođenje mjera i aktivnosti zaštite u cilju smanjenja ili sprečavanja ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od štetnog djelovanja voda, kao i radi provođenja mjera aktivne odbrane od poplava. U pomenutim slučajevima izvođač radova dužan je kod provođenja odgovarajućih mjera i aktivnosti u što manjoj mjeri uticati na stanje zemljišta, a po prestanku opasnosti od štetnog djelovanja voda nastalu štetu otkloniti. U slučaju da vlasnik, odnosno korisnik zemljišta ne dopusti privremeno korištenje tog zemljišta, općinski/gradski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove donosi rješenje o privremenom korištenju zemljišta i to najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, s tim da žalba protiv tog rješenja ne odlaže njegovo izvršenje (čl. 140. - 144.).
10.5.1.4 Zakon o vanparničnom postupku Federacije BiH Ukoliko sporazum o naknadi za eksprorpisanu nekretninu ne bude postignut pred organom uprave u roku od dva mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, isti je dužan da predmetno rješenje sa svim spisima dostavi nadležnom sudu, koji po službenoj dužnosti u vanparničnom postupku odlučuje o visini naknade, shodno odredbama Zakona o vanparničnom postupku31. Postupak određivanja naknade za ekspropriranu nepokretnost sud vodi po službenoj dužnosti i isti se mora završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka pred sudom. Sud u vezi sa ovim određuje ročište na kojem omogućuje sudionicima da se izjasne o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti. Troškove postupka određivanja naknade za eksproprirane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije, osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika. Ako sudionici zaključe sporazum da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom se određuje i rok za izvršenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud će rješenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprirane zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, shodno Zakonu o eksproprijaciji. Ove odredbe se shodno primjenjuje i na zemljoradnika kad mu je po sporazumu s korisnikom eksproprijacije ili na njegov zahtjev naknada za eksproprirano poljoprivredno zemljište određena davanjem u vlasništvo druge nepokretnosti. Nakon sto provede postupak i utvrdi bitne činjenice sud donosi rješenje kojim određuje oblik i obim, odnosno visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost. Ako sudionici zaključe sporazum o obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud svoje rješenje temelji na tom sporazumu, ukoliko utvrdi da sporazum nije u suprotnosti sa propisima kojima su uređeni vlasnički odnosi na nepokretnostima.
10.5.1.5 Zakon o poljoprivrednom zemljištu U Federaciji BiH, shodno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu32, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države je u pravnom prometu, ali se ne može prodavati, nego se može staviti u promet u obliku zakupa, koncesije i zamjene, ali isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednim zemljištem čiji je vlasnik država, osim onog koje se vraća ranijim vlasnicima prema posebnom zakonu, odnosno koje podliježe restituciji, raspolaže Federacija prema općim propisima o raspolaganju nekretninama. Promet državnim poljoprivrednim zemljištem može se vršiti samo u cilju obavljanja poljoprivredne djelatnosti,
31Zakon o vanparničnom postupku Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, br. 2/98 i 39/04) 32Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH (“Službene novine FBiH“, br. 52/09).
116
osim u slučajevima propisanim zakonom, tako da poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može ići u prodaju samo u izuzetnim slučajevima kada Parlament Federacije BiH utvrdi opći interes za prodaju državnog zemljišta (čl. 98. – 100.). Citiranim zakonom je propisano i to da nosioci prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem ne mogu biti strane fizičke i pravne osobe, osim ako međunarodnim državnim ugovorom nije drugačije određeno. Strani državljani dakle ne mogu steći vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem pravnim poslom, ali mogu nasljeđivanjem. Zakonom je propisano i pravo preče kupovine, tako da fizička ili pravna osoba koja ima namjeru prodati poljoprivredno zemljište od 1. do 4. bonitetne kategorije mora uručiti ponudu općinskom/gradskom organu na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište (član 102) prije nego što isto proda trećoj osobi. Prijelaznim i završnim odredbama citiranog zakona je određeno da društveno-pravne i pravne osobe koje na dan stupanja na snagu zakona koriste poljoprivredno zemljište nastavljaju isto koristiti do njihove pretvorbe u privredna društva kojima je poznat vlasnik. Pravnim osobama, koje su na dan stupanja na snagu Zakona imala pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, to pravo prestaje istekom ugovorenog roka za korištenje zemljišta i danom donošenja odluke o davanju u zakup tog zemljišta, odnosno danom otuđenja tog zemljišta. Pravne osobe nastale pretvorbom društveno-pravnih osoba dužne su o tome obavijestiti Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od 30 dana od dana obavljene pretvorbe, radi uređivanja odnosa u vezi sa daljnjim korištenjem poljoprivrednog zemljišta, budući da se u protivnom smatra da poljoprivredno zemljište protupravno koriste (član 146.).
10.5.1.6 Propisi o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata Od elementarnog su značaja činjenice da je za zakonitu gradnju neophodno obezbijediti urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju, da bi nakon toga bilo izvršeno uplanjenje određene građevine u katastar u skladu sa odredbama Zakona o premjeru i katastru zemljišta/nekretnina i upis u zemljišne knjige u skladu sa odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. Međutim, u oblasti prostornog planiranja, uređenja i gradnje, koja treba da obezbijedi što racionalnije korištenje prostora, građenje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, te zadovoljavanje i usklađivanje individualnih potreba građana s jedne strane i širih potreba društvene zajednice s druge strane, u BiH susrećemo specifične i rasprostranjene probleme u urbanim područjima, područjima koja tek treba urbanizirati i onim koja uopće nisu predviđena za gradnju. U pitanju je fenomen bespravne gradnje, koji zapadni svijet uopće ne poznaje i vrlo teško razumijeva. Neki od razloga bespravne gradnje su: nefunkcionisanje pravnog sistema, teška ekonomska situacija velikog broja građana, (isti često grade objekte bez adekvatne urbanističko-tehničke i građevinske dokumentacije, potrebnih saglasnosti i dozvola zbog previsokih iznosa novca koji je potrebo izdvojiti na ime plaćanja različitih naknada u postupku njihovog pribavljanja)33, kao i gradnja tokom i poslije rata brojnih naselja, bez pribavljanja neophodne dokumentacije. Donošenje propisa o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera, u Federaciji BiH spada u nadležnost kantona. Zavisno o kojem području je riječ legalizacija je uređena Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o građenju ili odgovarajućim odlukama o legalizaciji34.
33 Određene procjene pokazuju daje na ime ovakvih davanja potrebno izdvojiti iznos između 1/3 i 1/2 ukupne cijene koštanja određenog građevinskog objekta. 34 Na primjer za područje Zeničko–Dobojskog Kantona postupak i uslovi legalizacije regulisani su odredbama Zakona o građenju Zeničko–Dobojskog Kantona („Službene novine Zeničko–Dobojskog Kantona“, br. 1/05 i 2/08) i Zakona o prostornom uređenju Zeničko–Dobojskog Kantona („Službene novine Zeničko–Dobojskog Kantona“, br. 2/04), dok je za područje Kantona Sarajevo legalizacija uređena Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 6/06, 18/07 i 18/08).
117
Navedenim propisima, uređuje se postupak, uslovi i način legalizacije bespravnih građevina i bespravnih radova, te rješavanje pravnog statusa građevina privremenog karaktera. Legalizacija podrazumijeva donošenje rješenja o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti, odobrenju za građenje i upotrebnoj dozvoli u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju, ali za slučaj da je do gradnje došlo na građevinskom zemljištu u državnom vlasništvu. Predmetni propisi se uglavnom donose periodično i na snazi su obično jednu godinu od dana donošenja, uz već ustaljenu praksu produžavanja roka važenja tih propisa ili donošenja novih. I u vezi sa ovim propisima može se konstatovati njihov značaj za Projekt razvoja sistema navodnjavanja budući da isti omogućavaju utvrđivanje prava vlasništva na objektima, pod propisanim uslovima u korist osoba koje su posjednici i korisnici, te upisa u katastar i zemljišnu knjigu, što također i u ovom slučaju nudi mogućnost obezbjeđenja zahtijevane zaštite u smislu navedenih Operativnih pravila Svjetske banke.
10.5.1.7 Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH Entitetskim zakonima o građevinskom zemljištu iz 2003. godine35, po prvi put je omogućeno privatno vlasništvo na ovom zemljištu. Za razliku od ranijih zakonskih rješenja po kojim je građevinsko zemljište samim utvrđivanjem postajalo isključivo državno/društveno vlasništvo, a nakon toga više nisu postojale pravne mogućnosti za promijene vlasničkog karaktera, sada ono može biti i u privatnom vlasništvu. Samim aktom utvrđivanja građevinskog zemljišta, isto ne postaje državno, dok se dio zemljišta u državnom vlasništvu reprivatizira. Činjenica je da navedenim zakonima ipak nije u potpunosti izvršena denacionalizacija gradskog građevinskog zemljišta, budući da je vlasništvo na izgrađenom građevinskom zemljištu ograničeno na zemljište ispod zgrade i ono koje služi za njegovu redovnu upotrebu, a uspostava ranijeg vlasničko-pravnog odnosa moguća samo za zemljišta koja su kao građevinska utvrđena odlukama općina/Grada. Imajući u vidu interese Projekta razvoja sistema navodnjavanja, pažnja se skreće na činjenicu da Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH još uvijek sadrži odredbe kojim je u korist bespravnog graditelja na građevinskom zemljištu propisano utvrđivanje prava vlasništva na zemljištu, kada su ispunjeni uslovi za zadržavanje, odnosno legalizaciju tog objekta. Odluku o utvrđivanju prava vlasništva u ovom slučaju donosi općinsko/gradsko vijeće, što je na tragu zahtjeva postavljenih Operativnim pravilima Svjetske banke.
10.5.1.8 Zakon o šumama Federacije BiH U Bosni i Hercegovini danas egzistira veći broj propisa o šumama, koji su doneseni na nivou entiteta, pa čak i kantona unutar Federacije BiH36 i istim su uređena pitanja statusa, vlasništva, korištenja, raspolaganja i otuđenja, kao i zaštite ovog prirodnog resursa.
10.5.2 Institucionalni okvir
Institucionalni okvir predstavlja sistem državnih ustanova, organa i organizacija koji u skladu sa zakonom i drugim propisima imaju određene nadležnosti, odnosno obaveze i ovlaštenja za poduzimanje odgovarajućih mjera, te vođenje aktivnosti i konkretnih postupaka u kojim se odlučuje o pitanjima koja su relevantna za Projekt razvoja sistema navodnjavanja. Prije svega značajna uloga u ovom dijelu pripada Vladi Federacije BiH, kantonalnim vladama, te entitetskim i kantonalnim ministarstvima za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.
35 Zakon o građevinskom zemljištu F BiH („Službene novine FBiH“, br. 25/03, 16/04 i 67/05). 36 Uredba o šumama Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 83/09); Zakon o šumama Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 4/99).
118
Nadležnost za vođenje postupka eksproprijacije i rješavanje naknada za eksproprisane nekretnine pripada općinskim/gradskim službama za imovinskopravne poslove. Uprava za geodetske i imovinskopravne poslove Federacije BiH su drugostepeni organ koji odlučuje o žalbama uloženim na odluke općinskih/gradskih službi za imovinskopravne poslove. Ocjena zakonitosti odluka ovog drugostepenog organa može biti izvršena u upravnom sporu, nakon podnošenja tužbe, a nadležnost za postupanje u ovom slučaju imaju kantonalni sudovi u Federaciji BiH. Pitanje naknade za eksproprisane nekretnine stranke mogu sporazumno riješiti pred općinskom/gradskom službom za imovinskopravne poslove, a ukoliko sporazum ne bude postignut o visini naknade odlučuju općinski sudovi. Žalbe na odluke ovih sudova mogu se podnijeti kantonalnim sudovima u Federaciji BiH. Drugostepene sudske odluke mogu biti ispitane u postupku po zahtjevima za reviziju, a za odlučivanje u tom slučaju nadležan je vrhovni sud FBiH. Pored navedenih entitetskih i kantonalnih ustanova, s obzirom na specifične zahtjeve sadržane u Operativnim pravilima Svjetske banke OP 4.12, za rješavanje istih kao nadležna se pojavljuju entitetska i kantonalna ministarstva socijalne pomoći, te općinske/gradske službe i centri za socijalni rad. Nadležnost za rješavanje u postupcima za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata imaju općinske/gradske službe prostornog uređenja, te entitetska i kantonalna ministarstva za prostorno uređenje, odnosno za urbanizam. Značajne nadležnosti svakako pripadaju i Agenciji za vodno područje rijeke Save u Sarajevu, Agenciji za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru. Kada su u pitanju šume, pored entitetskih i kantonalnih ministarstava za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, značajna ovlaštenja u pogledu upravljanja i korištenja zakonom su dodijeljena entitetskim i kantonalnim upravama za šumarstvo. Za konkretnu realizaciju projektnih zadataka i aktivnosti najznačajnija je Jedinica za implementaciju projekata u šumarstvu i poljoprivredi, koja se nalazi unutar Federalnog ministarstava za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Dakle, Institucionalni okvir vezan i bitan za Projekt razvoja sistema navodnjavanja, sa prethodno navedenim ustanovama, institucijama i organima i njihovim zakonom propisanim nadležnostima pruža mogućnost vođenja postupaka, poduzimanja odgovarajućih mjera, na taj način rješavanja problema i zadataka, te realiziranja ciljeva postavljenih ovim Projektom.
119
11 PRILOZI
120
PRILOG 1. DOBRE GRAĐEVINSKE PRAKSE
Prije nego započne građenje, Izvođač radova je dužan uraditi Plan upravljanja gradilištem, prema Uredbi o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 48/09, 75/09, 93/12, 74/13, 89/14, 99/14 i 53/15). U Plan upravljanja gradilištem Izvođač je dužan uključiti sljedeće: 1. Mjere zaštite okoliša i monitoringa tokom gradnje sistema navodnjavanja definirane u Planu upravljanja okolišem
2. Zahtjeve u pogledu dobrih građevinskih praksi izvođenja radova kao što slijedi:
Opći zahtjevi
. Izvođači će biti dužni slijediti praksu dobre okolišne gradnje u svim građevinskim djelatnostima, te smanjiti na najmanju moguću mjeru štete nanesene vegetaciji, tlu, podzemnim vodama, površinskim vodama, krajoliku, kao i uznemiravanje naselja i lokalnih komunikacija. . Primjena zaštite okoliša i mjera za ublažavanje, kao i monitoring, provodit će se paralelno s građevinskim aktivnostima. Oni će početi u trenutku kada se radnici, oprema i/ili materijal smjeste na gradilište, a završit će s prestankom građevinskih radova, kada svi radnici, oprema i/ili materijal napuste gradilište i kada okoliš bude vraćen u prvobitno stanje. . Izvođač ima obvezu da imenuje koordinatora za zaštitu na radu i zaštitu okoliša koji će biti odgovoran za osiguranje usklađenosti sa zakonima i ciljevima zaštite okoliša, sigurnosti na radu i zaštite od požara. . Izvođač treba osigurati red, disciplinu i profesionalnu odgovornost svih zaposlenika na gradilištima. Rad i boravak moraju biti ograničeni isključivo na zonu građevinskih radova, a štetu na privatnom vlasništvu, zemljištu i usjevima treba izbjegavati. Treba osigurati redovne kontakte s predstavnicima lokalnih stanovnika (mjesnih zajednica) sa svrhom razmjene informacija ili radi pronalaženja rješenja za eventualne sporove (nastale povredom prava vlasništva, oštećenjima prilikom građevinskih radova, itd.). Snabdijevanje i prevoz materijala . Prilikom kupovine materijala za izgradnju sistema navodnjavanja i rekonstrukciju rezervoara, Izvođač će odabrati proizvođača/dobavljača koji radi u skladu s važećom okolišnom dozvolom, ukoliko mu je ista potrebna u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša FBiH, ili drugim okolišnim standardima koji su priznati u BiH i/ili EU. . U cilju sprječavanja emisije prašine, Izvođač je dužan prevoziti asfalt, šljunak, kamen, zemlju i drugi materijal u kamionima prekrivenim ceradom. Prevoz kamena i šljunka vrši se u vlažnom stanju. Brzina vozila ne smije prelaziti 30 km/h. Izvođač će izbjegavati nepotrebne vožnje. Organizacija gradilišta . Izgradnja bi trebala početi (ako je moguće) u doba godine kada se mogu koristiti prednosti suhog tla, tj. kada je zbijanje i degradacija kroz korištenje na minimalnoj razini. . Koristit će se odgovarajuće mašine i/ili zaštitne ploče koje bi mogle spriječiti zbijanja tokom uklanjanja zemljišta, npr. korištenjem tračnica ili pneumatika niskog tlaka na mjestima koja ukazuju na mogućnost zbijanja. Koristit će se odgovarajući postupci za odvojeno uklanjanje, rukovanje, skladištenje i zamjenu humusa i podzemlje.
121
. Izvođač će uspostaviti privremeno odlagalište za građevinski materijal, prostor za ispiranje pumpi za beton i miješalica, te prostor za pranje auto-guma s odgovarajućim sredstvom za čišćenje. Privremena odlagališta za iskopni materijalom (zemlja) bit će smanjen na maksimalno 2m visine, kako bi se spriječilo zbijanje uzrokovano težinom zemlje, a vrijeme čuvanja će se smanjiti na minimum. . Izvođač će osigurati da je sva građevinska oprema licencirana i odobrena u skladu s lokalnim propisima, i ako je moguće, certificirana u skladu sa standardima EU. . Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji zadovoljavaju okolišne standarde u pogledu emisije štetnih gasova (potpuno izgaranje). Također će koristiti filtere za smanjenje emisije čestica čađi, i gorivo sa povoljnom hemijskom strukturom (nizak sadržaj sumpora) i učinkovito/sigurno pretakanje. . Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji predstavljaju izvore buke (motor, ispušni sistem). Ovo uglavnom podrazumijeva nabavku novih mašina ili provođenje mjera za ugradnju dodatne zvučne izolacije, kao i njeno konstantno održavanje. Osim toga, preporučuje se da mašine jedino trebaju raditi u razdoblju 07-17 sati na svim dionicama trase čija udaljenost od najbliže stambene kuće iznosi manje od 60m. . Izvođač radova dužan je koristiti biorazgradiva maziva i ulja za mjenjače. Održavanje, punjenje i čišćenje mašina mora biti obavljeno izvan gradilišta i izvan područja s površinskom vodom. . Izvođač će odrediti i slijediti kontrolne mjere za prašinu koja nastaje tokom rukovanja s opremom i/ili prilikom radova na obnovi. Izvođač mora dostaviti plan u kojem su predloženi putevi za prevoz materijala, a također treba dati izjave o predloženoj metodi za kontrolu prašine na mjestima gdje se ne može izbjeći prevoz kroz naselja. . Izraditi projekt organizacije gradilišta sa odgovarajućim rješenjima za odvodnju i tretman sanitarnih otpadnih voda, kao i oborinske vode iz zone gradilišta. Odvoditi korištenu vodu sa gradilišta sa odgovarajućim kanalizacionim sistemima, po potrebi sakupljati u vodonepropusnim spremnicima i tretirati na propisani način (bilo na licu mjesta, ili na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili sistem gradske kanalizacije. . Izvođač će osigurati da se parkirna mjesta mašina i vozila te smještajni kontejneri radnika ne nalaze unutar šumskih područja, da ne utječu na vodotoke i ne utječu na ugroženu floru i faunu. . Izvođač će osigurati zaštitu područja koja su osjetljiva na eroziju s agentima stabilizacije (privremene brane, ograde, jame) i presađivanje nakon završetka građevinskih radova. Izvođenje građevinskih radova . Kako se ne bi ugrozila stabilnost tla, na nestabilnim ili uvjetno stabilnim terenima, građevinski radovi će se obavljati u kraćim intervalima. . Tokom izvođenja zemljanih radova, humusni sloj će se odlagati na hrpe koje neće biti više od 2m i bit će zaštićen od zagađenja kako bi zadržao svoju plodnost. . U cilju smanjenja negativnih uticaja na rijeku i riječne obale na minimum, aktivnosti na izgradnji koje se vrše na ili u blizini površinskih vodnih tijela, trebaju se provoditi u vrijeme sezone malih voda, koja je najčešće u razdoblju od jula do septembra. Preporučuje se da se ovo uzme u obzir prilikom pripreme rasporeda aktivnosti. . Sva rukovanja sa naftom i njenim derivatima u procesu izgradnje i nabavke mašina, obavljaju se uz najveće mjere zaštite radi izbjegavanja prolijevanja. Sva ambalaža za naftu i ostale naftne derivate mora biti sakupljena i odnesena na kontrolirano odlagalište Izvođača, odakle će biti odvezeni od strane ovlaštenog komunalnog poduzeća. U slučaju nesreća, izlijevanja goriva ili maziva u okoliš, potrebne su hitne intervencije u skladu s postupcima za ispuštanje goriva i maziva.
122
. Mašine i vozila se neće prati u zoni radova. . Otpadne vode iz WC-a radnika neće biti ispuštene u zemlju niti u vodotoke. . Otpadom će se upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom (detalji su dati u nastavku). . Odlaganje iskopanog materijala i bilo kakvog drugog čvrstog otpada u vodotoke bit će zabranjeno. . Vožnja mašina u rijekama, potocima, ili na njihovim obalama ne bi trebala biti dozvoljena, osim u situacijama kada se to ne može izbjeći zbog izgradnje neke posebne strukture. . Dna korita rijeka će biti zaštićena i ne smiju biti potpuno blokirana tokom kopanja u cilju zaštite postojećih vodnih koridora za neometanu komunikaciju između živih vrsta koje žive na dnu i onih koji slobodno plivaju. Restauraciju postojećih obala treba osigurati kroz sadnju odgovarajuće vegetacije na oštećenim terenima. . Izvođač će provesti odgovarajuće mjere kontrole prometa, u skladu sa zakonom, za vrijeme trajanja ugovora, i takve mjere moraju najprije biti odobrene od strane Nadzornog inženjera. Mjere za upravljanja sigurnosti u prometu će uključivati privremenu rasvjetu i odgovarajuću signalizaciju tokom kopanja i radova na rehabilitaciji. . Izvođač treba imenovati stalno osoblje koji će biti angažirano na pitanjima sigurnosti u prometu, te će biti odgovorno za provedbu mjera sigurnosti prometa i provedbu prometnih mjera koje su propisane državnim zakonima, a koje će uključivati: (i) pregled stanja i položaja opreme za kontrolu prometa u upotrebi, (ii) pregled nacrta - dio koji se odnosi na opremu za kontrolu prometa koja je potrebna za osiguranje sigurnog i učinkovitog protoka prometa, (iii) ispravka svih prometnih nedostatka gdje je to primjenjivo, (iv) kontrola radnih zona, rukovanje opremom i skladištenje, rukovanje materijalom i skladištenje vezano uz sigurnost u prometu. . Izvođač ne smije ostaviti iskopane rovove bez nadzora, te mora ograditi i označiti sve otvorene rovove kako bi se spriječile eventualne nesreće. Organizacija gradilišta nakon završetka radova . Izvođač također mora ukloniti sve posebne objekte i mjesta koja se koriste kao podrška izgradnji uključujući privremene zgrade i njihove temelje, privremene instalacije (elektro, vodne i kanalizacijske instalacije) i opremu (bazen za sedimentaciju), vraćanje privremenih cesta u prvobitno stanje (posebno u šumskom području i na privatnoj imovini), i radnih površina, uklanjanje ograde, znakova i obavijesti. . Izvođač će ukloniti sav građevinski otpad. . Sva građevinska područja i ostala područja koja su bila pod uticajem tokom izgradnje, vratit će se u prvobitno stanje, ovisno o budućem korištenju zemljišta. . Aktivnosti na vraćanju u prvobitno stanje će započeti odmah nakon zakopavanja cijevi. . Građevinsko područje se mora zasaditi vrstama sačuvanim u tresetu i dopunjeno odgovarajućim materijalom, ako je potrebno. . Poljoprivredne površine moraju se vratiti u stanje koje je prikladno za zemljoposjednika kako bi mogli ponovno saditi vlastite zasade.
123
PRILOG 2. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM . 1. UVOD
Upravljanje otpadom je provođenje propisanih mjera postupanja sa otpadom u okviru sakupljanja, transporta, skladištenja, ponovnog iskorištenja i odlaganja otpada, uključujući i nadzor nad tim aktivnostima. U skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, broj 33/03, Član 3. i 19.), operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izrađuje Plan o upravljanju otpadom. I ako ovaj infrastrukturni projekat ne zahtijeva ishodovanje okolinske dozvole, zbog mogućnosti nastanka otpada i značajnih uticaja na okoliš u fazama izgradnje i korištenja, kreiran je ovaj Plan. S druge strane, Izvođač građevinskih radova je dužan uraditi Plan upravljanja gradilištem, prema Uredbi o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 48/09, 75/09, 93/12, 74/13, 89/14, 99/14 i 53/15). Ovaj plan treba da uključi i postupanje sa otpadom u fazi građenja. Shodno prethodnom iskustvu i praksi izrade okolišne dokumentacije za projekte izgradnje i rekonstrukcije sistema navodnjavanja, konsultant je pripremio zasebno Plan upravljanja otpadom za faze izgradnje i korištenja sistema.
Prema odredbama novog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom37 (Član 19), Plan za upravljanje otpadom se obavezno ažurira svakih pet godina ili poslije neke promjene u radu. Također, u skladu sa Članom 20. operator postrojenja, kao proizvođač otpada, mora odrediti lice odgovorno za poslove upravljanja otpadom. Prilikom izrade ovoga Plana uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s listama („Službene novine FBiH“, broj 9/05) i odredbe Člana 2. Pravilnika o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Službene novine FBiH“, broj 9/05).
U cilju potpunog razumijevanja ovog Plana, u nastavku se daju pojašnjenja osnovnih pojmova koja se koriste, a proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, broj 33/03): "otpad" je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje ili namjerava ili mora odbaciti, prema jednoj od kategorija navedenih u listi otpada, koja je sačinjena u Pravilniku o kategorijama otpada s listama („Službene novine FBiH“, br. 09/05) "komunalni otpad" - je otpad iz domaćinstva i ostali otpad, koji je po svojoj prirodi ili sastavu sličan otpadu iz domaćinstva "opasni otpad" - je svaki otpad koji je određen posebnim propisom i koji ima jednu ili više osobina koje uzrokuju opasnost po ljudsko zdravlje i okoliš po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i otpad koji se spominje u popisu kao opasni otpad i koji se regulira provedbenim propisom; "neopasni otpad" - je otpad koji nije definiran kao "opasni otpad"; "inertni otpad" - je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, hemijskim ili biološkim transformacijama. On se ne rastvara, ne gori, niti reaguje fizički ili hemijski, ne razgrađuje se niti nepovoljno utječe na druge tvari s kojima dolazi u kontakt na način koji bi mogao dovesti do onečišćenja okoliša ili štete po ljudsko zdravlje. Njegova ukupna topljivost u vodi i sadržaj polutanata i ekotoksičnost njegove procjedne vode su beznačajni i, posebice, ne ugrožava kvalitetu bilo kakvih površinskih ili podzemnih voda; "imalac" označava proizvođača otpada ili pravnu ili fizičku osobu koja ga ima u posjedu; "proizvođač" označava onoga čije aktivnosti proizvode otpad (izvorni proizvođač) i/ili onoga koji obavlja pred-obradu, miješanje ili druge aktivnosti koje rezultiraju promjenom prirode ili sastava tog otpada;
37Zakon o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH br. 72/09)
124
"odlagač''- je bilo koja osoba koja isporučuje otpad ili odlaže takav otpad; "operater" znači fizička ili pravna osoba koja je ovlaštena za upravljanje otpadom; "upravljanje otpadom" – označava sistem djelatnosti i radnji vezanih za otpad, uključujući prevenciju nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman otpada, planiranje i kontrolne aktivnosti i procese upravljanja otpadom, transport otpada, uspostavu, rad, zatvaranje i održavanje uređaja za tretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obuka koji se odnose na poslovne prakse i aktivnosti upravljanja otpadom.
2. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI IZGRADNJE
2.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi izgradnje i uklanjanja objekta
U nastavku se određuje klasifikacijski spisak svih vrsta otpada koje mogu nastati u toku pripreme, uređenja i zatvaranja gradilišta u toku građenja i u fazi zatvaranja objekta. Za svaku kategoriju daju se smjernice za postupanje odnosno, načine sakupljanja, prijevoza, prerade i odstranjivanja otpada.
Klasifikacija otpada koji se javlja u toku izgradnje Br. Grupa Šifra otpada NEOPASNI OTPAD 1 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE 1.1 Miješani komunalni otpad 20 03 01 1.2 Papir i karton 20 01 01 1.3 Plastika 20 01 39 1.4 Drveni otpad 20 01 38 2. OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU 2.1. Stare/istrošene gume 16 01 03 3. OTPAD OD MEHANIČKOG OBLIKOVANJA I FIZIČKE I MEHANIČKE POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE 3.1. Strugotine i opiljci koji sadrže željezo 12 01 01 3.2. Strugotine i opiljci od obojenih metala 12 01 03 4. GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKTA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA) 4.1. Beton 17 01 01 4.2. Opeka 17 02 02 4.3. Crjepovi, pločice / keramika 17 01 03 4.4. Mješavina betona, opeke i keramičkih pločica koje ne 17 01 07 sadrže opasne tvari 4.5. Drvo, staklo i plastika 17 02 01, 02 i 03 4.6. Željezo i čelik 17 04 05 4.7. Zemlja i kamenje, i iskopana zemlja radom bagera 17 05 04 i 06 4.8. Instalacioni materijal (stiropor) 17 06 04 4.9. Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji i nije 17 09 04 naveden pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03 5. OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA; ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE 5.1 Otpadna biljna tkiva 02 01 03
125
Br. Grupa Šifra otpada OPASNI OTPAD * 1. OTPADNA ULJA, BITUMENI, SUPSTANCE KOJE SADRŽE ULJA 1.1 Mješavine bitumena koje sadrže katran 17 03 01* 1.2 Biorazgradiva hidraulična ulja 13 01 12* 1.3 Mašinska ulja 13 02 06* i 07* 1.4 Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili su 15 01 10* kontaminirane s štetnim tvarima 1.5 Olovne baterije 16 06 01* 1.6 Iskorišteni apsorbenti (upijajuće materije u slučaju 15 02 02* izlijevanja ulja i masti, krpe, zaštitna odjeća) 1.7 Anorganska sredstva za zaštitu drva 03 02 04* 1.8 Otpad nastao iz primjene i uklanjanja boja i lakova 08 01 11*, 13*, 15*, 17*, 19* i 21* 1.9 Mješavina ulja i masti iz uljnih/vodnih separatora 19 08 10* 1.10 Sintetička ulja za prijenos toplote 13 03 09*
2.2. Plan upravljanja otpadom u fazi izgradnje i uklanjanja objekta
Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja sa otpadom
Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja sa otpadom je spriječiti ugrožavanje čovjekova zdravlja i okoliša, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo. Skupljanje i skladištenje otpada će biti organizirano na prostoru gradilišta, a temelji se na osnovnim načelima upravljanja otpadom: Načelu odvojenog prikupljanja Prevencije Reciklaže
Otpad nastao na području gradilišta će se skupljati selektivno, odnosno u odvojenim posudama u skladu sa klasifikacijom otpada. Zabranjeno je spaljivanje otpada na licu mjesta ili na otvorenom. Osnovni princip je odvajanje opasnog od neopasnog otpada, odvajanje građevinskog od ostalih kategorija, odvajanje otpadnih biljnih tkiva/biomase (drveće, šiblje, panjevi, grmlje i sl.), te posebno odvajanje otpada koji se može reciklirati odnosno dati na ponovno korištenje trećim licima. Opasni otpad i njihova ambalaža moraju biti označeni u skladu sa propisima koji uređuju označavanje opasnih stvari. Opasni otpad treba odvojeno skupljati i sortirati po kategorijama koje su definirane u gornjoj tabeli. Otpadna ulja treba skupljati i čuvati odvojeno. Zabranjeno je izlijevanje otpadnih ulja u površinske i podzemne rijeke, kanalizaciju ili na tla, što važi i za tvari u kojima su mineralna ili sintetička ulja. Skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno određenim mjestima u odgovarajuće kontejnere: 1. Kontejner za opasni otpad- miješani opasni otpad (15 01 10*, 16 06 01*, 15 02 02*, 08 01 11*, 13*, 15*, 17*, 19* i 21*, 03 02 04*) 2. Kontejner za neopasni otpad- miješani komunalni otpad (20 03 01) 3. Kontejner za neopasni otpad- miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati (20 01 01 , 38 i 39) 4. Kontejner za neopasni otpad – miješani metalni otpad koji se može reciklirati (12 01 i 03 i 17 04 05)
126
ontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjerne, iz kojih materijali ne smiju curiti. Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen. Skupljena otpadna ulja (13 02 06* i 07*) će se skladištiti u burad ili druge odgovarajuće posude, tako da ne može doći do istjecanja. Servisiranje vozila se smije odvijati isključivo na servisnom platou koji je udaljen od vodotoka i osjetljivih područja, gdje će se pozicionirati i burad za čuvanje otpadnih ulja. Za zbrinjavanje kategorija građevinskog otpada, Izvođač treba predvidjeti privremene i trajne lokacije za deponiranje duž trase, u zoni građenja i na posebnoj lokaciji. Biorazgradivi otpad, odnosno otpadna biljna tkiva i materijal koji se prikupi tokom pripreme gradilišta, će se selektirati, te ponuditi građanima iz okruženja na korištenje što se može iskoristiti. Dio koji se ne preuzme biće zbrinut putem ovlaštenog operatera za ovu vrstu otpada. Privremene deponije potrebne su za deponiranje humusa, iskopanih materijala, kao i za manje količine tamponskog materijala i kamenih frakcija. Izvođač je dužan identificirati lokacije za stalno i privremeno deponiranje te ishodovati sve potrebne saglasnosti.
Odvoz otpada
Proizvođač otpada će sav selektivno prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlaštenim poduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Zakonom o otpadu („Službene novine FBiH“, br. 33/03). U postupku traženje najbolje ponude za odvoz (opasnog) otpada proizvođač će od ponuđača zatražiti dokaz o registraciji za obavljanje poslova upravljanja otpadom u skladu sa odgovarajućim propisima. Izvođač će potpisati ugovor sa odabranom firmom.
Vođenje evidencije
Proizvođač otpada će voditi evidenciju o vrsti i količinama otpada koji proizvede. Evidencija podrazumijeva sljedeće podatke: podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka, skladištenje otpada, uklanjanje otpada. Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan primjerak predaje Operatoru a jedan čuva u vlastitoj arhivi. Evidencijske liste predanog otpada treba čuvati u stalnom uredu Izvođača a kopiju na privremenim lokacijama radi inspekcije.
Odgovornost Izvođač je dužan imenovati inžinjera koji će biti odgovoran za poslove nadzora nad upravljanjem otpada na gradilištu.
3. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI KORIŠTENJA
3.1. Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi korištenja
U fazi korištenja otpad se javlja kod održavanja pumpne stanice i eventualno rezervoara te u slučaju potrebe za zamjenom cijevi radi kvarova, pucanja ili sličnog. Također u fazi korištenja imamo otpad od poljoprivrednih aktivnosti
Pumpne stanice su predviđene kao automatske bez posade, tako da je jedini otpad koji se može javiti je otpad nastao od održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu.
127
U nastavku se prezentiraju vrste otpada koji nastaje na pojedinim lokacijama u toku korištenja planiranog sistema navodnjavanja.
Klasifikacija otpada koji se javlja u toku korištenja sistema navodnjavanja Br. Grupa Šifra otpada NEOPASNI OTPAD 1 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE 1.1 Miješani komunalni otpad 20 03 01 2 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKTA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA) 2.1 Plastika 17 02 03 2.2 Zemlja i kamenje, i iskopana zemlja radom bagera 17 05 04 i 06 3 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA; ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE 3.1. Talozi od ispiranja i čišćenja 02 01 01 3.2. Otpadna biljna tkiva 02 01 03 3.3. Otpadna plastika (uključujući ambalažu) 02 01 04 3.4. Otpad od hemikalija koje se koriste u poljoprivredi a 02 01 09 koji nije naveden pod 02 01 08 3.5. Otpadni metal 02 01 10 3.6. Otpad koji nije specificiran na drugi način 02 01 99 OPASNI OTPAD * 1 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA 1.1 Sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i 13 02 06* i 07* podmazivanje Biorazgradiva ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 2. OTPADNA AMBALAŽA, APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN 2.1. Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili su 15 01 10* kontaminirane s štetnim tvarima 2.2. Iskorišteni apsorbenti (upijajuće materije u slučaju 15 02 02* izlijevanja ulja i masti, krpe, zaštitna odjeća) 3. OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA; ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE 3.1. Otpad od hemikalija koje se koriste u poljoprivredi a 02 01 08* koji sadrži opasne materije
3.2 Upravljanje otpadom u fazi korištenja
Skupljanje i skladištenje otpada će se i u ovom slučaju temeljit će na načelima prevencije i odvojenog prikupljanja. Zabranjeno je spaljivanje otpada na licu mjesta ili na otvorenom. Upravljanje otpadom prezentira se kao što slijedi:
Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom
Proizvođač otpada, tj. individualni korisnici udruženi u Udruženje korisnika voda, će voditi brigu da se gospodarenje otpadom odvija po načelu dobre radne prakse i u skladu sa zakonskim
128
propisima. Ograničenje može postaviti trenutni način upravljanja otpadom u predmetnoj općini/Gradu koji ne favorizira odvojeno prikupljanje komunalnog otpada.
Prilikom redovnog održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu u pumpnim stanicama nastaje otpad u vidu zamašćenih i zauljenih krpa, otpadnih ulja i drugo, označen kao 15 02 02*. Ovaj otpad treba prikupiti, selektirati i privremeno odložiti na lokaciji planiranih objekata za vrijeme trajanja održavanja. Za čuvanje skupljenih otpadnih ulja (13 02 06* i 07*), koja spadaju u opasni otpad, nabavit će se burad ili druge odgovarajuće posude, propisno označene, tako da ne može doći do zagađenja okoliša. Ovako prikupljen otpad plasirati preduzećima koja se bave zbrinjavanjem ove vrste otpada sa kojim Udruženje korisnika voda treba sklopiti ugovor prije početka rada. U slučaju mjestimične pojave curenja ulja i masti, iste treba odstraniti krpom, a zauljene krpe privremeno odložiti u metalnu burad. Mast koja se mjestimično odstranjuje sa opreme, zbog pojave mehaničkih čestica ili zbog zamjene, treba odstraniti na isti način.
U procesu poljoprivredne proizvodnje uglavnom nastaje organski otpad u otpadnih biljnih tkiva (02 01 03) koji je potrebno prikupiti posebno i podvrgnuti procesu kompostiranja. Kompostiranje treba provesti zajednički u organizaciji Udruženja korisnika voda. Potrebno je iznaći odgovarajuću lokaciju za kompostiranje ovog otpada u saradnji sa općinom/Gradom.
Kod zaštite bilja koriste se hemikalije čija ambalaža se smatra opasnim otpadom (02 01 08*). Takvu ambalažu treba selektirati i prikupiti odvojeno u posebno označene vreće u organizaciji Udruženja korisnika voda. Ovako prikupljen otpad predati preduzeću koje se bavi zbrinjavanjem opasnog otpada i sa kojim Udruženje treba sklopiti ugovor prije puštanja sistema u funkciju.
Na lokaciji koja se navodnjava može nastati komunalni otpad označen 20 03 01,17 02 03, 02 01 04, 02 01 10 i 02 01 99 koji generiraju individualni proizvođači posebno u vrijeme sjetve i žetve. U slučaju da u općinama/Gradu nije uspostavljen sistem odvojenog prikupljanja otpada od strane općinskih/gradskih struktura, takav otpad će se prikupiti privremeno odložiti u plastične kante ili kontejnere koje općinsko/gradsko komunalno preduzeće ima postavljeno u regionu. U ovu kategoriju spada i neopasni otpad od hemikalija koje se koriste u poljoprivredi (02 01 09). Ukoliko nije prisutan servis prikupljanja otpada, svaki proizvođač je dužan sam organizirati prikupljanje i odvoz do najbliže kante/kontejnera za odlaganje koje je postavilo općinsko/gradsko komunalno preduzeće. Po uspostavljanju organiziranog odvojenog prikupljanja otpada od strane općinskih/gradskih struktura, reciklažni otpad (plastika, papir, staklo i željezo) će se odvajati i odlagati u posebne kontejnere predviđene za tu namjenu.
Prilikom izvođenja radova kod zamjene cijevi u slučaju kvarova, pucanja cijevi ili sličnog zemljani sloj (17 05 04 i 06) posebno deponirati i nakon postavljanja cijevi vratiti. Eventualni višak materijala nakon sanacije potrebno je deponirati na unaprijed predviđenim lokacijama, do odvoza na deponiju.
Odvoz otpada
Za odvoz i zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada potrebno je sklopiti ugovore sa preduzećima koje imaju ishođene sve potrebne dozvole za gospodarenje otpadom.
Proizvođač otpada će sav (selektivno) prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlaštenim poduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Službene novine FBiH“, br. 38/06). Operator preuzima obvezu transporta do konačne prerade otpada, odnosno konačnog zbrinjavanja.
129
Konačno zbrinjavanju komunalnog otpada će se vršiti redovno na općinskoj/regionalnoj deponiji kamionima općinskog javnog komunalnog poduzeća prema ugovoru koji treba sklopiti sa njima.
Opasni otpad će se predavati ovlaštenim operaterima za opasni otpad. U toku transporta mora biti označen i pakiran u skladu sa posebnim propisom. Prijevoz opasnog otpada mora biti usklađen sa općim zahtjevima za prijevoz opasnih roba. Transport opasnog otpada bit će praćen odgovarajućom dokumentacijom utvrđenom u skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Službene novine FBiH“, br. 38/06).
Proizvođač ili vlasnik otpada koji transportuje opasni otpad do operatera unutar Federacije Bosne i Hercegovine mora osigurati da otpad bude praćen ispunjenim formularom (u daljnjem tekstu: transportna dokumentacija), a može se nabaviti u nadležnom kantonalnom ministarstvu za zaštitu okoliša. Primjer transportne dokumentacije dat je u Prilogu 1 ovog Plana.
Transportnu dokumentaciju potpisuju prevoznik otpada i primalac otpada. U slučaju da isti prevoznik više puta prevozi slične vrste otpada za transport može obezbijediti jednu transportnu dokumentaciju koja važi za određeni period a najduže do 12 mjeseci. Kopija transportne dokumentacije čuva se u arhivi prevoznika i primaoca otpada u periodu od dvije godine od dana transporta otpada.
U periodu iz prethodnog stava prevoznik je dužan dostaviti transportnu dokumentaciju u roku od sedam dana od dana prijema pismenog zahtjeva kantonalnog ministra nadležnog za okoliš.
Vođenje evidencije
Osoba zadužena ispred Udruženja korisnika voda, će voditi evidenciju o nastajanju svih vrsta otpada na lokaciji. Potrebno je voditi zapise o vrsti i količinama otpada.
Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan primjerak predaje Operatoru a jedan čuva u vlastitoj arhivi.
Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predanog opasnog i neopasnih otpada.
Odgovornost
Odgovornost u pogledu upravljanja otpadom je sljedeća: Udruženje korisnika voda će imenovati osobu koja će između ostalog biti odgovoran za organizaciju skupljanja i privremenog skladištenja opasnog otpada i otpada koji će biti podvrgnut kompostiranju.
130
131
PRILOG 3. ZAPISNIK SA JAVNE RASPRAVE
132
Zabilješka sa javne rasprave o dokumentu „Plan upravljanja okolišem (PUO) za projekat navodnjavanja na podprojektnim područjima Klokot – Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću (Nacrt)“
Mjesto: OŠ Kamenica, MZ Kamenica (Grad Bihać) Datum i vrijeme: 20.08.2019. godine; 10:00 sati Tema javne rasprave: Upoznavanje ključnih zainteresiranih strana o sadržaju dokumenta i diskusija; Dnevni red u Prilogu 1
Prisutni: Raspravi je prisustvovao 21 sudionik: predstavnica naručitelja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ)/PIU Šumarstva i poljoprivrede, predstavnici Grada Bihaća, dva predstavnika projektanta sistema navodnjavanja IPSA Institut, Sarajevo, tri predstavnice konzultanata - izrađivača Plana upravljanja okolišem (u daljnjem tekstu: Plan) Institut za hidrotehniku d.d. (HEIS) i Oikon d.o.o. te zainteresirana javnost, poljoprivredni proizvođači zainteresirani za korištenje sustava navodnjavanja. Lista prisutnih je data u Prilogu 2. a fotografije u Prilogu 3. U uvodnom dijelu, predstavnik Grada Bihaća Nijaz Lipovača pozdravio je sve prisutne i naglasio važnost ovog projekta za Grad Bihać i zamolio sve da se uključe u javnu raspravu o ovom projektu te pozvao predstavnicu konzultanata, Božicu Šorgić (Oikon) da prezentira nacrt Plana, nakon čega je uslijedila diskusija i odgovaranje na postavljena pitanja upućena konzultantu.
Diskusija, pitanja i odgovori na pitanja:
Amela Ibrahimović (FMPVŠ, Predstavnica PIU Šumarstva i poljoprivrede): Prije nego se zvanično krene s pitanjima pitala bih predstavnike Grada Bihaća o statusu ishodovanja dozvola pošto je to sad jako bitno, jer je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa uvjet za izdavanje građevinske dozvole. Nijaz Lipovača (Grad Bihać): Mi smo u fazi prikupljanja zahtjeva od institucija, elektroenergetska suglasnost, dobili smo prethodnu vodnu suglasnost i to će biti proslijeđeno u resorno ministarstvo. Da se ne gubi vrijeme mi smo već krenuli po proceduri. Imamo obećanje od resornog ministra da će nastojati u što efikasnijem roku da se izda urbanistička, a potom slijedi rješavanje pitanja imovinskih odnosa. Amela Ibrahimović (FMPVŠ, Predstavnica PIU Šumarstva i poljoprivrede): Može li proces rješavanja imovinsko pravnih odnosa ići paralelno umjesto da čekamo dozvole, jer imamo trasu, imamo definirane parcele, vlasnike, suvlasnike. Bojim se da će to oduzeti puno vremena. Procedura Svjetske banke je jasna i nalaže potpisivanje ugovora sa svakim vlasnikom, odnosno suvlasnikom parcele o saglasnosti da cjevovod ili šaht ide preko njegove zemlje. Imali smo do sada praksu da je sve to rješavano privremenom eksproprijacijom, dakle, kanal se iskopa, položi se cijev, zemlja se vrati u prvobitno stanje i ona je dalje u identičnoj funkciji, nema nikakvih posljedica po narednu sjetvenu sezonu. Ali papir sa svakim vlasnikom mora biti potpisan, odnosno on mora biti upoznat sa uvjetima i procesom građenja. Zato je ideja bila da se ova javna rasprava organizira na licu mjesta da svi budu upoznati s projektom jer će rješavanje onih 236
133
parcela, od toga 220 u privatnom vlasništvu će oduzeti puno vremena, a građevinske nema dok se to ne riješi. Nijaz Lipovača (Grad Bihać): Nismo znali da možemo paralelno rješavati imovinsko-pravne odnose prije ishodovanja urbanističke dozvole. Ako je to tako, mi smo pozvali resornu službu za imovinske odnose kojih sad nema i mi ćemo prenijeti kolegici da započne taj proces. Amela Ibrahimović: Mi smo poslali prema Gradu Bihaću jasan dopis sa instrukcijama o uvjetima potpisivanja ugovora sa vlasnicima sa jasna tri četiri člana gdje se jasno vidi da je obaveza izvođača da vrati zemlju u prvobitno stanje, tako da nema posljedice po vlasnika zemlje. Svakako bi se radovi izvodili po podizanju usjeva. U većini slučajeva se ne radi o eksproprijaciji cijele zemlje, već samo dijela gdje je šaht ili trasa polaganja cjevovoda tako da neće uticati na obustavu poljoprivrednih radova. Ja sam na raspolaganju pa se možete javiti na moj mail, telefon s pitanima jer Banka ima jasne instrukcije oko toga. Sijana Hošić (Služba za urbanističko planiranje, Grad Bihać): Služba koja vodi projekat je Služba za lokalni razvoj. Ispred naše službe za urbanističko planiranje, ja nisam sigurna da postoji zakonski osnov za vršenje nepotpune eksproprijacije bez ijednog rješenja i dokumenta. Mora netko potvrditi te katastarske čestice po kojim će ići određeni dijelovi. To ćemo mi provjeriti. Što se tiče ovog projekta naša služba nije bila nadležna za izdavanje urbanističke saglasnosti po zakonu morali smo ovaj zahtjev proslijediti kantonalnom ministarstvu jer se radi više od 5 ha neobrađene površine, a prema Pravilniku o izdavanju urbanističke saglasnosti, to je pod palo nadležnost kantona. Mi smo razgovarali kako bismo mogli ove neke faze olakšati jer projekat ide po fazama (prva, druga…) i da bi se to prema zakonu o prostornom moglo tretirati kao složena građevina gdje bi se onda u postupku eksproprijacije izdavalo po fazama, a urbanistička se mora izdati kompletno. To radi kanton, mi njih požurujemo i ne znamo u kojoj je fazi. Što se tiče građevinske, to je složeni postupak možda je bolje ići po fazama da se kreće odmah u realizaciju. Lakše je rješavati građevinsku u prvoj fazi kad imate 50 parcela u prvoj fazi nego 220. Amela Ibrahimović: Mogući razlog zašto je podijeljeno u faze je kratak rok implementacije. Ne ulazim u zakonske propise, ali procedure Svjetske banke su jasne i moramo ih slijediti, a mi smo tu da pomognemo. Jasmin Stambolija (Pomoćnik gradonačelnika za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša): Bez obzira što imamo ministra koji je stvarno radnik i koji odrađuje, taj rok je toliko nategnut da je pitanje da li je to moguće. Kad se i dobije urbanistička dozvola ima tu još zakonske procedure o snažnosti. Samo rješavanje, prema dosadašnjem iskustvu na ovom području imovinsko- pravnih odnosa, bojim se da je rok toliko nategnut. Gradonačelnik je u imovinskom primio nove pravnike, upravo za ovaj projekat koji će raditi na tome. Sijana Hošić (Služba za urbanističko planiranje, Grad Bihać): Ovo je jako obiman projekat. Amela Ibrahimović: Razumijem što pričate, ali kad se kandidirao ovaj projekat on je došao među zadnjima i zato je u ušao u treću fazu podprojekata. Banka je jasno rekla, ovaj projekat se neće produžiti. Nezvanično, u pripremi je novi projekat SB koji bi možda mogao uključiti sve one stvari koje se nisu uspjele realizirati u okviru ovog projekta, ali to je, ako i kad bi moglo. Ono što se sigurno zna je da je 30.11. kraj projekta. Što do tada napravimo, napravili smo, a da li će nastavak radova biti dio drugog projekta to se za sada ništa ne zna niti se o tome možemo govoriti. Sijana Hošić: Je li taj rok 30.11. za počinjanje nekih radova ili... Amela Ibrahimović: Završetak radova. Kad se projekat zatvara podvlači se crta, što je urađeno, što je plaćeno., to je to.
134
Jasmin Stambolija: Da budemo realni, to se ne može izvršiti ne kod nas nego ni u Švicarskoj iz razloga javne nabave. Amela Ibrahimović: Procedure nabavke nisu po lokalnim pravilima nego po procedurama Svjetske banke, dakle, nema procesa žalbe. Jasmin Stambolija: Jasno je to, ali opet, s obzirom na iznos novca, imate jedan period od 40 dana. Amela Ibrahimović: Jasno, to je period koji mora biti. Jasmin Stambolija: Pa imate evaluaciju. Imamo 50 dana za odabir izvođača, ali s obzirom na iznos novca, ima zakonsko vrijeme koliko to mora biti. Znači za oko milion i po to je nekih 40-ak dana. Otprilike 40 dana samo za nabavu. Amela Ibrahimović: Nemojmo sad o tome. Idemo da radimo posao. Postoji mogućnost da se to nastavi, uradi…idemo s ciljem da to brže realiziramo, treba iskoristiti priliku i na kraju kad podvučemo crtu vidjet ćemo gdje smo. Jasmin Stambolija: Slažem se. Ovo ne znači da mi nećemo radit. Mi ćemo već danas raditi. Samo da smo svjesni realnih problema. Ova javna rasprava je prilika da o svemu razgovaramo, da se sutra ne kaže, nismo znali. Sijana Hošić: Mi nismo imali ni okončan idejni projekat, koji je došao krajem maja. Bez projekta se ništa ne može uraditi. Amela Ibrahimović: To su bili rokovi, vidjeli ste kako je išlo tenderisanje projekta, izrada projekta. Jasmin Stambolija: Vi znate da je rok bio probijen, ali tako je kako je. Kao što je kolegica Sijana rekla i ja, mi ćemo već danas to pokrenuti, a imamo i obećanje ministra. Ekrem Okić (predsjednik MZ Kamenica): Sve bih vas pozdravio i kao što sam rekao na zadnjoj javnoj raspravi o idejnom projektu, najveći problem su imovinski odnosi. Nisu problem stanovnici koji željno očekuju ovaj projekat. Znamo vašu dobru namjeru da se odradi što je trebalo i sad je na nama. Veći dio ljudi se nije odazvao, špica je, sezona je…a možda je i bolje da nisu čuli koji su još sve problemi. Vjerojatno treba malo više truda da se ovaj projekat završi. Ne bih htio otvarati nove diskusije. Znam da treba završiti ovu polemiku što neće biti i uz malo pozitive da vidimo što je kome raditi. Kasim Nadarević (Predsjednik Udruge Klokot): Kolegica je govorila o navodnjavanju, koja se to količina zahvata jer evo informacija je da se rijeka Klokot podiže i izlije do 18 puta, poplavljuje i desnu i lijevu obalu. Jedan dio naselja, gdje na primjer i ja živim tako poplavi da se do njega ne može doći. Ima li poveznice između vašeg projekta i poplava. Molim da se objasni podaci o flori i fauni koji su bili navedeni – jer se ustvari radi o području gdje je ona izuzetno bogata, ja to već godinama pratim. I što je to s koncesijom za vode? Božica Šorgić (predstavnica konsultanata): Tu su i projektanti pa možda onda bolje mogu odgovoriti na pitanja o poplavama. Munir Trako (projektant): Vrijednosti koje se zahvataju iz rijeke Klokot su stvarno male, puno manje od ekološki prihvatljivog protoka. Nikakvog utjecaja nemaju na poplave. Božica Šorgić: Vezano za floru i faunu, kolegice su bile na terenu, obišle su ove krajeve koje se namjeravaju navodnjavati i to su područja na lijevoj obali koja su sad pod poljoprivrednom proizvodnjom ili su zapuštena. Na koje područje ste Vi mislili ? Kasim Nadarević: Da, to je to područje lijeve obale prema izvorištu rijeke Klokot koje je strahovito bogato florom i faunom.
135
Božica Šorgić: A vi ste vjerojatno mislili na ovo područje koje je bogato florom i faunom prema izvorištu rijeke koje nije obuhvaćeno ovim projektom, koje se neće navodnjavati. Područje navodnjavanja je nekih 1,8 km udaljeno nizvodno od izvorišta. Na slajdu iz prezentacije se bolje vide koja su to područja. Kasim Nadarević: Je li to područje uz cestu Klokot ? Područje koje je faza IV - je li to uz cestu prema MZ Klokot. Munir Trako (projektant): Je, to je to područje. Sijana Hošić: Tu je most Kamenica, tu je glavna magistralna saobraćajnica, a ovo gdje se planira rezervoar je na uzvišenju jer je potrebno da bude na višoj koti zbog pada – okolo su šume, ali tu je jedna parcela - oranica. Projektanti znaju da su bile tri-četiri faze smještaja tog rezervoara jer on treba da bude na uzvišenju zbog pada. Ispostavilo se da je to, iako su cjevovodi malo duži, najbolje projektno rješenje. Kasim Nadarević (Predsjednik Udruge Klokot): Vezano za koncesiju za zahvaćanje to je ugovor za eksploataciju npr. 10 L u 3 sekunde, to je samo za crpljenje ? Erna Zildžović (predstavnica konsultanata): Da, to je koncesija samo za zahvaćanje te količine samo na toj lokaciji te se treba ishoditi samo za to zahvaćanje. Amela Ibrahimović: O samom projektu je bilo riječ na javnoj raspravi koja je bila prije nekih mjesec dana i grad je odlučio da je ova varijanta najprihvatljivija i glavni projekt se radi u skladu s tim. Sijana Hošić: Dosta se odradilo, odradili smo ovu proceduru oko identifikacije katast. čestica, pripremili materijal za ministarstvo kako bi se to što prije pokrenulo. Jasmin Stambolija: Mi ćemo to prezentirati Gradonačelniku još u toku današnjeg dana jer mu ovaj projekat dosta znači, dosta mu je bitan. Amela Ibrahimović: Ono što može usporiti proces su raseljeni ljudi, neprovedene ostavinske rasprave, ali postoji i za to jasna instrukcija kako to riješiti. Sijana Hošić: Pitanje za projektanta, nisam naišla kroz to u idejnom projektu, ali kako su projektanti predvidjeli mjere zaštite od poplava ? Munir Trako: Takve mjere su predviđene samo za pumpnu stanicu koja je na koti 50 cm iznad razine 100 godišnje vode rijeke, a za ostalo nije predviđeno. Zerina Kurić (MZ Klokot-Papari): Samo sam htjela reći da tu piše 230 parcela, a od tih 230 parcela, stanovnika Klokota je devet. Treba tražiti ostale vlasnike. Ja sam lično svih devet obavijestila ili porukom ili na vrata. Oni nisu sporni. Ostalo nisu mještani moje MZ. Ima onih iz gradskih službi koji su nadležni za ta pitanja pa se njima treba obratiti, ja ne mogu. Amela Ibrahimović: Postoji procedura kako se i to rješava pa ćemo biti u kontaktu i rješavat ćemo to kad se dođe do te faze. Božica Šorgić: Svi su navedeni u Idejnom projektu, tko je vlasnik katastarskih čestica. Ekrem Okić (predsjednik MZ Kamenica): Ima tu vlasnika među nama. Amela Ibrahimović: Nama je u ovom momentu jako bitno da su svi informirani što će se raditi, kako će se raditi…Bojim se samo manjka interesa od strane farmera. Ekrem Okić (predsjednik MZ Kamenica): Kod nas svi čekaju da vide da se radi pa će onda i oni. Amela Ibrahimović: Bitno je da znaju da to njih ništa ne košta.
136
Ismet Kurić: Objektivno se vrijednost zemljišta povećava na sve i jednoj parceli koja je na tom putu navodnjavanja. Imamo mi one koji hoće. Ne sumnjam ja da su farmeri protiv toga. Ostalo nam je da ne gubimo vrijeme. Ne mislim da će urbanistička kod vlade biti problem i da će oni to brzo riješiti. Nijaz Lipovača: Pitanje za projektante da sekundarna mreža ne ide po samoj parceli već po rubu parcele tako da to umnogome olakšava izvedbu projekta i za nas kao Grada i kao vlasnika olakšavajuća okolnost. Ima i varijanta, makar ne vjerujem da će do toga doći, ako bi se desilo da netko nije saglasan postoji zadnje tehničko rješenja da se ta parcela obiđe pa će taj vlasnik biti na gubitku. Sijana Hošić: Onaj koji izlazi na teren treba biti elokventan da uvjeri te vlasnike u to koju oni imaju prednost od ovog projekta. Amela Ibrahimović: Zato smo i ovu raspravu pokušali dovesti na lice mjesta. Sljedeći koji će doći na lice mjesta je predstavnik Grada, a onda Izvođač pa prije toga treba imati suglasnost. Nijaz Lipovača: Mi ćemo biti slobodni da Vas kontaktiramo da nam olakšate. Amela Ibrahimović: Kako vama paše, postoji opcija da pozovete ljude na lice mjesta, ili skupiti ljude na jednom mjestu ili ići po skupinama. Ismet Kurić: Pojedinačno će se uvijek naći neki koji su uvijek protiv, ali ne očekujemo neke veće probleme, ljudi očekuju da se nešto dešava i gradi i Gradska uprava će imati glavnu ulogu u realizaciji projekta. Ne vjerujem da će do kraja 11. mjeseca to biti 100 %, ali u svim fazama se može desiti dio posla, donošenje odluka, dešavanje na terenu – uskladiti dinamiku da se paralelno dešava. Amela Ibrahimović: Kako ne bi gubili na vremenu, čim se završi Glavni projekat, mi možemo već tender složiti i objaviti. Taj period od nekih 40 dana može biti iskorišten za konačno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i ishodovanje potrebne dokumentacije od strane Grada, ali ugovor s odabranim izvođačem ne može biti potpisan dok ne bude izdata građevinska dozvola Jasmin Stambolija: Tako smo sad imali ugovor za vodovod… Ismet Kurić: I obećavam u ime svog oca da sigurno neće praviti probleme kao vlasnik. Amir Dedić (jedna od dva vlasnika, suvlasnika pojedinih parcela): Vlasnici tih parcela žive na drugim područjima mimo MZ Klokot, Kamenica. Mi kao vlasnici nismo svjesni koji mi benefit dobivamo s ovim projektom. Sve što se može ubrzati, neka se ubrza da se proba taj projekat realizirati ili da se nastavi kroz neku drugu fazu. Ja kao vlasnik nisam ni svjestan benefita. Ljudi su skeptični, kad počnu radovi biti ćemo veseliji i razmišljati što sijati – tradicionalno se sijao kukuruz, a to nije više kultura koja bi se sijala, treba nešto profitabilnije. Ovo je moderan projekat gdje se možemo sutra baviti modernom, isplativom poljoprivredom. To su male parcele, ali naći će se interesa pa se mogu otkupiti te parcele da se iskoristi potencijal rijeke Klokot. Ispričat ću vam kad je moj djed je kad je došao ovdje i vidio kakva je to zemlja uz rijeku Klokot bio je zahvalan što je došao na takvu plodnu zemlju. S ovim navodnjavanjem to može biti poljoprivredna oaza Grada Bihaća. Neka projekat ide u fazama ako treba. Masa vlasnika nema informaciju o projektu. Amela Ibrahimović: Na javnoj raspravi idejnog projekta projektant je prezentirao čak i druge kulture koje bi se tu mogle uzgajati, da se ne ide samo na kukuruz nego na druge, rentabilnije kulture. Sijana Hošić: Ono što je nama bitno je da je to oduvijek planirano i kroz prostorno plansku dokumentaciju poljoprivredno zemljište pa je ovo stručno rečeno privođenje svojoj namjeni te je olakšavajuće da sami vlasnici znaju da se tu nikad nije ni moglo graditi. Mi ćemo svi raditi svoje i kad dođemo do neke faze ćemo je rješavati.
137
Jasmin Stambolija: Do koje vi faze možete ići poslije urbanističke dozvole, pribavljanje građevinske, tender – raspisivanje tendera ? Amela Ibrahimović: Mi možemo objaviti tender i onda teče period, a vi rješavate svoju papirologiju.
Predstavnica konsultanta zahvalila je na kraju svim prisutnima.
Zabilješku pripremila: Božica Šorgić, 22.08.2019.
Prilozi: Prilog 1. Dnevni red Prilog 2. Lista prisutnih Prilog 3. Fotografije
138
PRILOG 1.
Javna rasprava o dokumentu „Plan upravljanja okolišem (PUO) za sistem navodnjavanja na podprojektnim područjima Klokot – Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću (Nacrt)“ Bihać, 20.08.2019. godine
DNEVNI RED
Vrijeme Aktivnost Pozdravna riječ 10:00 – 10:15 Gradonačelnik/predstavnik Grada Bihaća Direktor/predstavnik PIU Šumarstva i Poljoprivrede Prezentacija Plana upravljanja okolišem za podprojektna 10:15 - 11:15 područja Klokot i Bakšaiš (Podružnice Kralje – Vrkašić) u Gradu Bihaću (Nacrt), Konsultant 11:15 – 11:30 Pauza za kafu/Osvježenje Diskusija i komentari 11:30 – 12:15 Učesnici javne rasprave 12:15 – 12:30 Zaključci
139
PRILOG 2.
140
PRILOG 3.
141
142